Kronika Virovitičko-podravske županije

Kree izgradnja sunane elektrane Medinci

str. 13.

KRONIKAVirovitiko-podravske upanije

Broj 4 godina II svibanj 2015.

Zapoela izgradnja najveeg

gospodarskog projekta u RH

str. 16.-17.

Projekti navodnjavanja u VP

PROJEKT PANONSKI DRVNI CENTAR KOMPETENCIJA VRIJEDAN 45 MILIJUNA KUNA

Razvojna agencija Vidra prijavila 63 projekta str. 6.

upan Tolui obiao korisnike IPARD-a str. 11.

str. 18.-19.

Vjeba zatite i spaavanja "Krinica 2015"

str. 8.

KRONIKA Virovitiko-podravske upanije

2

Restorani caffe bar

Matije Gupca 78, Virovitica(prostor bive vojarne, desna strana)Matije Gupca 78, Virovitica(prostor bive vojarne, desna strana)

Restoran kola

Ponedjeljak - petak od 9 do 16 sati

Caffe bar kola

Ponedjeljak - petak od 7 do 19 sati

subota od 8 do 13 sati


3

Jo jedan broj KRONIKE Virovitiko-podravske upanije je pred vama. I u ovom broju cilj nam je izvijestiti vas o svim bitnim dogaanjima na naem podruju u prvom dijelu ove godine. Jedna od najznaajnijih stvari zasigurno je poetak radova na izgradnji novog Panonskog drvnog centra kompetenci-ja koji se gradi u sklopu EU projekta, vri-jednog 45 milijuna kuna. Posjetila nas je i novoizabrana predsjednica Republike Hrvatske ga Kolinda Grabar-Kitarovi koja je tom prigodom otvorila jubilarni 20. meunarodni sajam Viroexpo - sa-jam koji ima duu.

Virovitiko-podravska upanija i Razvojna agencija VIDRA pripremili su i prijavili veliki broj projekata za

poljoprivrednike, gospodarstvenike i ustanove s naeg podruja, a u tijeku je i provedba velikog broja ve zapoetih projekata, o kojima moete proitati u Kronici.

Ukoliko imate prijedlog za poboljanje ili kritiku na sadraj Kronike, piite nam na e-mail [email protected] ili na adresu Trg Ljudevita Pataia 1, Viro-vitica s naznakom Za Kroniku.

Otvoreni smo i pozdravljamo svaki oblik suradnje kojoj je cilj konstruktivan i kulturan dijalog, stoga e svaka vaa ideja, prijedlog ili kritika biti razmotre-ni, vrednovani i u konanici koriteni tako da budu u funkciji unaprjeenja meusobnog dijaloga. Vjerujem da ete i dalje biti nai vjerni itatelji.

Potovani itatelji! SADRAJ Intervju: upan Tomislav Tolui .....4-5 VIDRA - najuspjenija hrvatska Razvojna agencija ............................6

200 solarnih sunica duhana ...............6 Prijavljeni projekti osnovnih i srednjih kola ..................................7

FOTO: Vjeba zatite i spaavanja Krinica 2015 ................8

afram d.o.o. - primjer dobre prakse .................................10

Korisnici IPARD programa ................11 Hospicij u Cabuni .............................12 Sunana elektrana Medinci ...............13 upan Tolui o navodnjavanju u RH ..................18-19

VP info......................................20-29 Recept: linjaci s mladim lukom .................29

Vodi Virovitiko-podravske upanije .........................................31

FOTO: Viroexpo 2015. ...............................32

Kronika Virovitiko-podravske upanije, informativni biltenGodina II.; Broj 4, svibanj 2015.Izdava: Virovitiko-podravska upanija, Trg Ljudevita Pataia 1, 33 000 Virovitica, [email protected], www.vpz.hr, 033/638-100Za izdavaa: Tomislav Tolui, upan; Glavni urednik: Ivan emperUrednitvo: Kristijan Toplak, Martina Bai, Jasna Abramovi, Matija Roak, Ivan emper Grafika priprema: Martina Moslavac; Lektura: Martina JuriKoritena arhiva tekstova www.vpz.hr i www.icv.hr; Tisak: Glas Slavonije d.d.; Naklada: 30.000

IMPRESSUM

Virovitiko-podravsku upanijupratite na drutvenim mreama

TwitteruFacebooku YouTubeu

i slubenoj internetskoj straniciwww.vpz.hr


4

U zadnje vrijeme mnogi politiari govore u istom paketu i o nunosti decentralizacije drave i o nunosti regionalizacije Repub-like Hrvatske, pri emu se, kao u kakvoj mantri, stalno pozivaju na argument o (pre)velikom broju opina, gradova i upanija. Posebno su na piku hrvatske upanije kao tobonji glavni krivci za sve loe u dravi, kao gutai novca i koniari razvoja, premda sa svojih 1.917 zaposlenika predstavljaju tek kap u moru (tonije 0,8 %) u odnosu na ak 240.000 dravnih i javnih slubenika.U tu se orkestriranu kampanju protiv upanija, naalost, ukljuio i dio pripadnika akademske zajednice i novinara koji bez ikakvih dokaza ire tvrdnju da e Hrvatska procvjetati na-kon to se regionalizira bez obzira hoe li se naa zemlja podijeliti na 3, 5, 7 ili 10 regija, kako sve ne predlau brojni strunjaci. I oni ist-odobno govore o decentralizaciji i region-alizaciji, iako su ta dva pojma dijametralno suprotna i u biti iskljuuju jedan drugog.

DECENTRALIZACIJADecentralizacija je zajedniki naziv za niz mjera kojima se nastoji sprijeiti pretjerana koncentracija stanovnitva i gospodarstva u jedno ili svega nekoliko sredita, pri emu ostali dio zemlje ostaje bez stanovnitva ili se gospodarski slabije razvija (zvui poznato, zar ne, pogotovo Slavoncima i Lianima). Po-jam regionalizacije pak u specifinim hrvats-kim okolnostima znai jaanje nekoliko veih ili velikih urbanih centara (naravno, politiki odreenih) koji pod krinkom breg razvoja zapravo gue i unitavaju manja mjesta.

KRE SE PRAVA RURALNE HRVATSKEZadnjih se nekoliko godina u ruralnim podrujima Hrvatske (a to je realno cijela Hrvatska, osim veih urbanih centara) upravo pod krinkom regionalizacije provodila mak-simalna centralizacija sustava, pa su ugaene stotine potanskih ureda, matinih ureda, carinskih ispostava, sudova, bolnica, domova zdravlja, ispostava mirovinskog i zdravstvenog

osiguranja, policijskih uprava, eljeznikih i trajektnih linije i hrpa drugih za ivot iznimno vanih institucija ili usluga.Jedini rezultat takve regionalizacije jest, primjerice, da mladi iz opine Crnac u Virovitiko-podravskoj upaniji vie ne ide po uvjerenje o nekanjavanju (koje mu treba za javljanje na natjeaj za radno mjesto) na sud u Orahovicu, koji je u meuvremenu ukinut, nego mora ii u 80 kilometara udaljeniji Osijek. I to vlakom i autobusom koji ne voze ili autom koji nema. Isto je i s rodnim listom i potvrdom

iz Porezne uprave i pregledom u bolnici.Glavni izgovor za takve poteze su famozna re-gionalizacija i potreba za racionalizacijom, a koje na najgori nain kre prava stanovnika ruralnih podruja, iako plaaju iste poreze kao i stanovnici Zagreba, Osijeka, Rijeke ili Splita. I koji s pravom od drave oekuju istu kvalitetu i dostupnost usluga, a ne dobivaju ni stoti dio od onog to dobivaju stanovnici velikih centara moi. Naalost, u zadnjih 10-ak godina razni politiari, neki akademici te pravni i ekonomski strunjaci kada govore o reformi regionalne samouprave, grade kuu od krova, prvo i posljednje o emu rasprav-ljaju je broj upanija ili regija. To je potpuno nebitno pitanje za efikasno funkcioniranje regionalne samouprave, ali dnevnopolitiki vrlo zahvalno. A kada ste uli ili proitali to to te famozne upanije rade ili to e to ra-diti, te jo famoznije regije? Koliko e biti tih novih regija i po kojem kriteriju? Zato Istra s 208.000 stanovnika ili Meimurje s 118.000 stanovnika mora biti regija, a npr. Osjeko-

baranjska upanija s 330.000 ne? Koje su to nove ovlasti koje e imati te regije? Hoe li imati vie ili manje zaposlenih od sadanjih upanija? Koji je nain financiranja tih regija, koliko e vie novca doi na lokalnu razinu ako ukinemo upanije i uvedemo regije? Tko upravlja regijom, gubernator ili neki veliki upan? Imaju li te regije skuptine, imaju li te skuptine 50, 100 ili 500 vijenika? Po kojem se teritorijalnom kljuu biraju? Ako e regije dobivati vie novca nego upanije, te novce mora dati drava ili se moraju uvesti novi por-ezi da bi bilo vie novca. Kome e drava uzeti da bi dala regijama ili koji su to novi nameti graanima? Hoe li regije imati svoje posebne operativne programe kao to je to u Poljskoj ili e i dalje ostati na snazi ova bizarna pod-jela Hrvatske na dvije statistike regije koja doslovce ubija sve osim Zagreba? Po emu i po kojim mjerljivim kriterijima e ta famozna regija biti uinkovitija od sadanjih upanija?Bezbroj pitanja koja mi se motaju po glavi, a na koja nisam nikada dobio odgovor. Dodue, odgovor na pitanje zato Hrvatsku treba podijeliti na 5 regija dao mi je u telefonskom razgovoru prije nekoliko dana ministar Up-rave Arsen Bauk: Hrvatsku treba podijeliti na 5 regija zato to u kruni na hrvatskom grbu postoji 5 titova. Boe sauvaj! Upravo me zbog takvih inteligentnih odgovora strah bilo kakvih pokuaja reforme lokalne i regionalne samouprave.to se tie broja upanija, Hrvatska uope ne iskae iz europskog prosjeka, tako da ak niti ta teza o (pre)velikom broju upanija uope ne stoji. Dapae, upravo veina najrazvijenijih eu-ropskih zemalja ima veliki broj jakih upanija i na njihovoj snazi temelji svoj cjelokupan raz-voj. Naravno, uz velike gradove koji takoer imaju ogromnu ulogu u tom razvoju.Evo nekoliko primjera. Najbogatija i jedna od najmanjih europskih zemalja je Luksem-burg. BDP po glavi stanovnika 64.000,00 eura. Na 442.000 stanovnika Luksemburg ima 3

Tomislav Tolui: Reforma lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj ili kako graditi kuu od krova prema temeljima

Veina najrazvijenijih europskih zemalja ima veliki broj jakih

upanija i na njihovoj se snazi temelji cjelokupan razvoj


5

Tomislav Tolui: Reforma lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj ili kako graditi kuu od krova prema temeljima

upanije i 116 opina (govorimo o dravi koja je 10 puta manja od Hrvatske). Usput, BDP po glavi stanovnika u Hrvatskoj je cca 10.000,00 eura.Luksemburg je premal za usporedbu? Slaem se. Uzmimo za primjer Norveku. Takoer jedna od najbogatijih europskih zemalja s BDP-om po glavi stanovnika od 50.000,00 eura. Norveka ima neto manje od 5 milijuna stanovnika, a podijeljena je na 19 upanija. U svemu slino kao i Hrvatska. Osim u BDP-u.Znate li koja je europska zemlja u proloj godini ostvarila najvei gospodarski rast u Europi, ima 4,5 milijuna stanovnika i BDP po glavi stanovnika 40.000 eura? Naalost, nije Hrvatska nego Irska. Zemlja koja na 4,5 mili-juna stanovnika ima 26 upanija.Naravno, postoje i suprotni primjeri kao u Dan-skoj, ali iz svega navedenog oito je da glavni problem nije broj upanija, nego njihova jaina, efikasnost i uspjenost. Navedene zemlje (kao i veina drugih europskih zemalja) prepoznale su upanije kao pokretae sveukupnog drutvenog razvoja, maksimalno ih ojaale i kroz ovlasti i kroz financije i na taj nain razvile centralnu dravu. U Hrvatskoj sadanja Vlada ini sve da ugui i oslabi i lokalnu regionalnu samoupravu, a time slabi i samu centralnu dravu. Koliko su upanije financijski unitene govore i studije Ekonomskog instituta i Insti-tuta za javne financije koji ispravno utvruju da ovakav nain financiranja dugorono nije odriv i da s nedostatnim financijskim sredst-vima upanije ne mogu biti potpora lokalnoj samoupravi i glavni pokreta razvoja na svom teritoriju. Meutim, i u tim loim uvjetima vidi se koliki je potencijal upanija. Preko 1300 EU projekata u zadnjih nekoliko godina odobreno je upravo hrvatskim upanijama, s ime se ne moe pohvaliti niti jedna javna institucija. Da-nas imamo upanije koje su svoje proraune udvostruile upravo zahvaljujui uinkovitom povlaenju novca iz EU fondova. Da je drava tako uspjena, dravni proraun danas bi bio

preko 200 milijardi kuna. I bez deficita.Za oekivati je da e idua Vlada (a vrsto vje-rujem da e ju voditi demokranska opcija na elu s HDZ-om) prepoznati znaaj hrvatskih upanija i konano poboljati kvalitetu i uinkovitost upanijskog sustava. Kako poveati efikasnost i uinkovitost postojeeg sustava, na koji nain decentralizirati dravu i ojaati onu razinu vlasti koja je najblie svojim iteljima?

IPAK TREBA KRENUTI OD TEMELJAEvo nekoliko konkretnih prijedloga, od te-melja prema krovu. upanije mogu i trebaju preuzeti ovlasti Ureda dravne uprave koji su potpuno nefunkcionalni i postoje samo kao paralelni sustav upravljanja kojim drava eli zadrati dio kontrole nad poslovima upanija, ime samo izaziva dodatni nered i kaos u sus-tavu. Sve matice (roeni, umrli, vjenani), skrb

o hrvatskim braniteljima, civilnim invalidima, izdavanje obrtnica, minimalni tehniki uvjeti za gospodarstvenike, povrat imovine oduzete za vrijeme komunistike vladavine, preostali dio ovlasti u kolstvu, sve su to nadlenosti koje upanija moe preuzeti u roku 24 sata sa 70 % manje zaposlenih nego to ih sada ima u uredima Dravne uprave. Samo ova stavka u dravnom proraunu iznosi cca. 400 milijuna kuna. Sve inspekcijske slube mogu i treba-ju biti pod upanijama, a drava treba biti drugostupanjsko tijelo. Danas je 7-8 inspekci-jskih slubi rascjepkano na isto toliko mini-starstava, pa imamo tragikomine sluajeve da npr. na podruju Virovitiko-podravske upanije nemamo niti jednog sanitarnog ins-

pektora, a Ministarstvo ne smatra shodnim za-posliti osobu koja, izmeu ostalog, nadgleda zdravstvenu ispravnost hrane koju jedu naa djeca u koli ili restoranu. Dravni proraun ove inspekcijske slube kotaju daljnjih 400-tinjak milijuna kuna, a iako su iznimno bitne, zbog loeg sustava i nedostatka kontrole ne mogu kvalitetno obavljati svoj posao. U susjednim dravama (Maarska) lokalne vlasti izdaju sve osobne dokumente, od osobne iskaznice do putovnice. to sprjeava Hrvatsku da uvede takav sustav? Prenoenjem tih ovlasti na loka-lnu ili regionalnu razinu mogue je poveati efikasnost i utedjeti viemilijunske iznose dravnom proraunu.Svjedoci smo kaosa koji vlada u sluaju raspo-laganja poljoprivrednim zemljitem zbog cen-traliziranosti sustava jer svime upravlja Mini-starstvo poljoprivrede preko svoje agencije u Zagrebu. Zar stvarno mislite da agronom, pravnik i geodet u upanijskoj upravi u Vink-ovcima ne bi taj posao mogao obavljati bre, efikasnije i kvalitetnije od onih ljudi u Zagrebu, a uz manje trokove?Upravljanje vodama i kanalskom mreom, sus-tavi navodnjavanja, ume, ceste, svime se time danas upravlja s jednog mjesta, iz nadlenih institucija u Zagrebu. Prenoenjem svih ili di-jela ovlasti upravljanja tim prirodnim bogatst-vima upaniji kao instituciji na ijem se terito-riju ta prirodna bogatstva i nalaze sigurno bi se tim resursima brinije i kvalitetnije upravl-jalo, opet uz manje trokove i puno manje za-poslenih i posljedino tome i uz puno manje optereenja za dravni proraun.Ovo je samo dio moguih prijenosa ovlasti i prijedloga provoenja prave, sutinske decen-tralizacije koji bi hrvatskoj Vladi utedio mili-jarde u dravnom proraunu, funkcionalno i fi-nancijski ojaao hrvatske upanije i uinio ovu zemlju konkurentnijom, bogatijom i napred-nijom. Naalost, ovi prijedlozi se, barem za vri-jeme ove Vlade, nee nai na dnevnom redu.

Na podruju Virovitiko-podravske upanije nemamo niti jednog sanitarnog inspektora, a Ministarstvo ne smatra shodnim

zaposliti jednog


6

Na natjeaj Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom raz-voju za podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivred-nih proizvoda mjere 4 Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014. 2020. Razvojna agencija VIDRA pripremila je 63 projekta za poljoprivredne proizvoae i preraivae s podruja Virovitiko-podravske upanije. - Ukupna vrijednost tih projekata je 90 milijuna kuna, s tim da je pot-pora koja e se ostvariti njihovom realizacijom 73 milijuna kuna. Ovi podaci dokaz su da je VIDRA, kao agencija koja je 2008. godine i os-novana kako bi razvila strateke grane gospodarstva nae upanije i uz to poveala i kvalitetu ivota, itekako opravdala svoje postojanje. Kad se uzmu u obzir podaci veliine nae upanije i broj prijavljenih pro-jekata i podaci daleko veih upanija i njihove prijave po tek desetak projekata, lako je zakljuiti da je RA VIDRA najbolja agencija u dravi istie njen ravnatelj Tomislav Petric i dodaje da e realizacija projekata znaiti gospodarski rast i zapoljavanje. - Pojedinano veliina ulaganja kree od 150.000 kuna do 16.000.000 kuna, a odnose se na ulaganja u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji (sektor ratarstvo, stoarstvo), rekonstrukciju farmi, podizanje novih dugotrajnih nasada, ulaganja u plastenike i slino. Korisnici su s podruja cijele upanije, od Orahovice do Pitomae. Najznaajnije je da su to poljoprivredna gospodarstva, poljoprivredni subjekti koji kroz ove natjeaje i potpore podiu svoju

konkurentnost, razvoj i zapoljavanje novih zaposlenika kazao je Pet-ric i dodao da e na natjeaje koji slijede, zahvaljujui stratekim odlu-kama upana Tomislava Toluia i kontinuiranom jaanju ljudskih po-tencijala RA VIDRA, moi prijaviti jo barem ovoliko projekata. K. K.

VIDRA - NAJUSPJENIJA HRVATSKA RAZVOJNA AGENCIJA

Prijavljena 63 projekta na natjeaj iz Programa ruralnog razvoja 2014. - 2020.

Troak energije s udjelom 30 % najvei je teret proizvodnji duhana. Poetkom svibnja ide javni poziv.Oko 90 posto hrvatske proizvodnje duhana odvija se na poljima Virovitiko-podravske upanije. Kako ta poljoprivredna kultura od 2017. prema kriterijima Europske komisije ostaje bez prava na izravne potpore, koje danas iznose oko dvije tisue kuna po hektaru, odluili su, otkriva upan Tomislav Tolui, u suradnji s Fondom za zatitu okolia i energetsku uinkovitost pokrenuti projekt kojim e proizvoae potaknuti da za suenje duhana vie ne koriste plin ili loivo ulje, nego obnovljive toplinske izvore, konkretno solarnu energiju.

Rok 30. listopadaZa vodstvo Fonda i njihovu aurnu pripravnost da izdano financijski podre namjeru upanije koja eli proizvoae duhana pravodobno pripremiti za odrivu proizvodnju u budunosti Tolui ima samo pohvale. U ovoj godini predvidjeli su, kae, uz potporu Fonda sa 6,5 milijuna kuna sufinancirati postavljanje oko 200 solarnih sunica na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Prema dogovorenom modelu, Fond e pokriti 80 posto troka ugradnje solarnih kolektora, dok e ostatak platiti sam vlasnik OPG-a.Provedbu tog projekta koordinirat e upanijska Razvojna agencija VIDRA, iji ravnatelj Tomislav Petric oekuje

veliki interes jer u toj upaniji imaju oko tisuu veih proizvoaa duhana, a upravo je troak energije s udjelom od 30 posto najvei teret toj proizvodnji. Poetkom svibnja, najavljuje Petric, objavit e javni poziv, a krajnji rok za podnoenje zahtjeva bit e 30. listopada. Suenje duhana, podsjea ravnatelj VIDRA-e, u pravilu traje od polovice srpnja do kraja listopada. U tom razdoblju, pripremajui projekt, na podruju upanije evidentirali su vie od 696 sunanih sati, to je potencijalno velika koliina energije. Da bi se ta besplatna blagodat iskoristila, potrebno je instalirati solarnu opremu na postojee sunice duhana.

Uteda energijeSvako gospodarstvo koje se odlui ukljuiti u projekt zapravo e, istie Petric, viestruko profitirati. Osim to e smanjiti troak energije kod suenja duhana, ime e poveati svoju

proizvodnu konkurentnost, istodobno na raspolaganju ima dostatnu koliinu tople vode za sanitarnu potronju tijekom cijele godine, kao i mogunost grijanja stambenih kvadrata. Ne treba zaboraviti, dodaje, kako e tim investiranjem profitirati i okoli jer naputanje plina i loivog ulja znatno smanjuje i emisiju tetnog CO2 u atmosferu.

Solarna tedljivostPovrat ulaganja za tri-etiri godine

Za suenje dvije tone duhana, koristi li se kao energent plin, troak je vei od 6300 kuna, a ako je rije o loivom ulju penje se na vie od osam tisua kuna, izraunali su u VIDRA-i. Investicija za solarnu opremu u sunicu od 42 rama ukupno iznosi 16.923 kune, a za onu najveu od 150 rama potrebno je uloiti 38.122 kune. Povrat investicije mogu je, tvrde, u roku od tri do etiri godine. Uvjet za

dobivanje potpore dvogodinji je ugovor o zajamenom otkupu, to e veina vjerojatno ispuniti. Najvei otkupljiva, tvrtka Hrvatski duhani, u oujku je kooperantima ponudila ugovor na etiri godine. Jer, na zavaravajmo se, nije glavni problem ove dravne vlasti to to ima previe upanija, nego to to je previe upanija u rukama HDZ-a. Zbog toga emo do kraja mandata ove Vlade sluati kako je nuno provesti decentralizaciju i to smanjivanjem broja upanija, tj. centralizacijom.

Na podruju Virovitiko-podravske upanije sufinancirat e se 200 solarnih sunica duhana


7

Briga o kolstvu poseban je predmet interesa Virovitiko-podravske upanije te u skladu s tim konstantno ulae u izgradnju, adaptaciju i odravanje kolskih objekata, opremanje potrebnim nastavnim pomagalima i ostalom opremom, a sve to kako bi uenici mogli pohaati nastavu u sigurnijim i ugodnijim uvjetima.upanija je tako u suradnji s Razvojnom agencijom VIDRA te odgojno-obrazovnim ustanovama samo u prva tri mjeseca 2015. godine Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost prijavila ukupno 15 projekata za osnovne i srednje kole.Ukupna vrijednost investicija iznosi 27.248.732,05 kuna, a od toga iznos traenih sredstava od Fonda je 15.919.975,90 kuna, dok je iznos iz prorauna upanije 12.349.346,15 kuna. Trokovi izrade projektne dokumentacije iznose 1.020.590,00 kuna.Kako je u novije vrijeme sve snaniji naglasak na odrivom razvoju, zatiti okolia i koritenju obnovljivih izvora energije, tako i Virovitiko-podravska ulae i u energetsku uinkovitost odgojno-obrazovnih institucija i poboljanje tehnikih uvjeta, a u tom e se smjeru nastaviti i u budunosti. Fond za zatitu okolia ima vanu ulogu u provedbi projekata energetske uinkovitosti, a posebice u mjerama kojima ostvarujemo utede i pridonosimo emisiji smanjenja staklenikih plinova. Nadamo se da emo s ovim projektima znatno pridonijeti kvaliteti ivljenja na naem podruju te na taj nain biti dio u nacionalnom ouvanju okolia naglasila je proelnica upanijskog Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, port i tehniku kulturu Vesna erepac.

Virovitiko-podravska upanija: Projekti za osnovne i srednje kole prijavljeni na FZOEU

Prijavljeni projekti:- O P. Preradovia, Pitomaa: izvedba toplinske zatitne ovojnice zgrade te poboljanje toplinske zatitne ovojnice nestambene zgrade kolske sportske dvorane pri O 2.515.171,82 kn- O "Gradina", Gradina: obnova i sanacija poboljanja energetske uinkovitosti zgrade - 3.348.604,98 kn- O Augusta Cesarca, p. Bukovica: projekt za mjeru izvedbe toplinske zatite ovojnice zgrade s rekonstrukcijom dijela elektroinstalacija 2.439.247,98 kn- O "Suhopolje", Suhopolje: poboljanje toplinskih karakteristika i energetske uinkovitosti graevine 2.344.702,50 kn- O Eugena Kumiia, Slatina: energetska obnova fasade i vanjske stolarije 2.494.335,25 kn- O Josipa Kozarca, Slatina: projekt racionalne uporabe energije i toplinske zatite 1.657.956,92 kn- O "A. G. Mato", ainci: energetska obnova fasade, krovita na sportskoj dvorani, stropa prema negrijanom tavanu i dijela stolarije koja jo nije zamjena 1.790.660,00 kn- O Vladimira Nazora, N. Bukovica: poveanje energetske uinkovitosti u postojeoj nestambenoj zgradi obnovom fasade, izmjenom vanjske stolarije i stropa prema negrijanom tavanu 501.497,50 kn- O Ivana Gorana Kovaia, Zdenci: energetska obnova vanjske ovojnice 1.864.662,50 kn- O Voin: poboljanje energetski uinkovite unutarnje rasvjete 706.439,37 kn- O "Davorin Trstenjak", aavica: poveanje energetske uinkovitosti u postojeoj nestambenoj zgradi obnovom fasade i stropa prema negrijanom tavanu 1.323.996,25 kn- Srednja kola Stjepan Ivi, Orahovica: poboljanje energetske uinkovitosti rekonstrukcijom dijela elektro i strojarskih instalacija 1.899.570,28- Srednja kola Marka Marulia, Slatina: poboljanje toplinskih karakteristika i poveanje energetske uinkovitosti graevine 1.891.200,70 kn- Srednja kola Stjepana Sulimanca stara kola: poveanje energetske uinkovitosti zgrade 2.270.000,00 kn- Ueniki dom Virovitica: "Za ljepi dom" (fasada, krovite, pod) 1.141.276,05 kn.

Poetak velikog investicijskog zamaha u naoj upanijiOva je godina u Regionalnoj agenciji VIDRA

poela iznimno aktivno, a glavni naglasak bio je na ouvanju i zatiti okolia. U prva tri mjeseca 2015. godine Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost prijavljen je 21 infrastrukturni projekt ukupne vrijednosti 33.010.586,93 kn, te sedam edukacijskih studija ukupne vrijednosti 673.000,00 kuna. Projekti su pripremani u suradnji s upravnim tijelima Virovitiko-podravske upanije.

Razvojna agencija VIDRA trenutno zapoljava 22 visokoobrazovana djelatnika i pet djelatnika na strunom osposobljavanju, a na podruju upanije prepoznata je kao sredinje mjesto za informiranje o bespovratnim sredstvima Europske unije i nacionalnim sredstvima financiranja.

- Nae aktivnosti i spektar djelovanja usmjereni su na stvaranje lokalnih, prekograninih

i meunarodnih mrea, promociju regije, izgradnju institucionalnih kapaciteta, provoenje specijalistikih edukativnih programa, izradu poduzetnikih programa i projekta, izradu i auriranje stratekih planova te davanje potpore za poveanje zapoljavanja, strunu izobrazbu, prekvalifikaciju i dokvalifikaciju radnika istaknuo je ravnatelj Razvojne agencije VIDRA Tomislav Petric.

Za osnovne kole na podruju upanije pripremljeno je i prijavljeno 13 projekata vrijednosti 22.126.697,07 kn, za srednje kole tri projekta vrijednosti 4.720.939,18 kn, a za zdravstvene institucije na podruju upanije 5 projekata vrijednosti 6.162.950,68 kn.

Ukupna vrijednost tih projekata iznosi 33.010.586,93 kuna, a uz njih RA VIDRA izradila je i 7 edukacijskih studija ukupne vrijednosti 673.000,00 kuna.

Ravnatelj Razvojne agencije Vidra Tomislav Petric


8

U sklopu EU projekta ACHELOUS odrana vjeba zatite i spaavanja Krinica 2015

Virovitiko-podravska upanija, u sklopu EU projekta ACHELOUS, organizirala je vjebu pod nazivom Krinica 2015. Vjeba je provedena 25. oujka u blizini naselja Krinica (kod mosta), opina Pitomaa.Tema vjebe bilo je provoenje evakuacije stanovnitva i stoke iz mjesta Krinica nakon naglog porasta vodostaja rijeke Drave te sposobnost djelovanja slubi za zatitu i spaavanje na samoj rijeci, dok je cilj simulacije bio provjera osposobljenosti lokalnih vlasti za upravljanje, organiziranje i izvravanje operacija u sluajevima poplave te edukacija stanovnitva kako se ponaati u sluaju katastrofe.Sudionicima su po zavretku vjebe podijeljene zahvalnice za sudjelovanje.Materijalna i tehnika sredstva potreb-na za provedbu vjebe osigurana su iz redovitih sredstava sudionika, a dio trokova financiran je iz projekta ACHELOUS.Virovitiko-podravska upanija sudjeluje u projektu ACHELOUS uz jo 8 partnera iz 6 zemalja: Italije, Rumunjske, Grke, Bugarske, Makedonije i Maarske. Opi cilj projekta je poboljati komunikac-iju i funkcioniranje civilne zatite u cilju planiranja aktivnosti foku-siranih na smanjivanje tetnog djelovanja uzrokovanih vodom.

Sudionici vjebe bili su: DUZS Podruni ured Virovitica, Vatrogasna zajednica Virovitiko-podravske upanije, Policijska uprava virovitiko-podravska, Polici-jska uprava osjeko-baranjska, Gradsko drutvo Crvenog kria Virovitica, Grad-sko drutvo Crvenog kria Slatina, HGSS Stanica Orahovica, Hrvatske vode VGI upanijski kanal Virovitica, Zavod za hitnu medicinu Virovitiko-podravske upanije, Opina Pitomaa, Veterinarska stanica Pitomaa, Brana d.o.o. Viro-vitica, MP5 112, Javna vatrogasna postrojba grada Virovitice, Javna vatrogasna postrojba grada Slatine, DVD Gradina, DVD Suhopolje, DVD Mala renjevica, DVD Starogradaki Marof, DVD Dinjevac, DVD Stari Gradac, DVD Otrovanec, DVD Sedlarica, DVD Kladare, DVD Velika renjevica, DVD Turnaica, DVD Pitomaa, DVD Vukosavljevica, DVD Gornje Bazje te VIDRA Agencija za regionalni razvoj Virovitiko-podravske upanije.


9

Prosvjedi hrvatskih branitelja 100 posto za Hrvatsku u Zagrebu pred zgradom Ministarstva branitelja, Savska 66, traju od sredine listopada 2014. i nee prestati dok se ne ostvare njihovi legitimni ciljevi. Prosvjed je organiziran u atoru i svi koji su tamo doli imaju svoje obveze. Tijekom dana dolaze branitelji iz Zagreba u kolicima i bez njih i provode dio vremena u atoru razgovarajui o svojim problemima i nadanjima. Branitelji trae smjenu ministra Predraga Matia i njegovih pomonika, organiziranje javne rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima te donoenje novog zakona o hrvatskim braniteljima na ustavnoj razini koji vie niti jedna politika opcija nee moi mijenjati.Predsjednik Udruge stopostotnih ratnih vojnih invalida I. skupine i jedan od voa prosvjeda u Savskoj, uro Glogoki, naglaava da braniteljima nisu u prvom planu materijalna primanja i prava, ve to da se vie nikada ne dopusti omalovaavanje braniteljske populacije, odnosno onih koji su stvarali hrvatsku dravu. Predstavnici braniteljskih udruga iz Domovinskog rata Virovitiko-podravske upanije u potpunosti podravaju zahtjeve 100-postotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida

te su im odlaskom u Zagreb u vie navrata pruili potporu. Odlazak u Zagreb organizirala je Zajednica udruga HVIDRA Virovitiko-podravske upanije, a pomogli su i Virovitiko-podravska upanija te gradovi, opine, tvrtke i poduzetnici s podruja upanije.Uloga hrvatskih ratnih vojnih invalida

neupitna je u stvaranju neovisne Republike Hrvatske, kao i njihova uloga u promicanju digniteta Domovinskog rata te su oni i dalje spremni ustrajati u svom graanskom neposluhu, no upitno je hoe li druga strana pokazati razumijevanje i zapoeti dijalog ili e se nastaviti prepucavati putem medija.

Branitelji s podruja Virovitiko-podravskeupanije podravaju zahtjeve hrvatskih ratnih vojnih invalida

Hodnja branitelja od Brusnika do Voina u spomen na poginule pripadnike 127. brigade Hrvatske vojske

U znak potovanja i u spomen na dvanaestoricu poginulih hrvatskih branitelja pripadnika slavne virovitike 127. brigade u akciji oslobaanja sela Brusnik pokraj Pakraca 1991. godine 10. sijenja odran je komemorativni skup kod spomen-obiljeja podno Brus-nika.Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijea, Zajednica udruga HVIDRA Virovitiko-podravske upanije, na elu s predsjednikom HVIDRA-e RH i saborskim zastupnikom Josipom akiem, provela je hodnju Brusnik Buje Voin.

Obitelji poginulih, izaslanstva Virovitiko-podravske i Poeko-slavonske upanije, gradova Virovitice i Pakraca te braniteljskih udru-ga odali su poast i kod spomen-ploa poginulim bojovnicima Borisu Raletiu i eljku Ljuni te etvorici poginulih policajaca na spomen-obiljeju u Ulici Kalvarija u Pakracu. Hodnja je zavrila u Voinu, gdje je na spomen-obiljeju voinskim rtvama odana poast.Hodnja Brusnik Buje Voin provedena je u sklopu projekta Samopotovanje hrvatskim braniteljima koji je odobrilo Ministar-stvo branitelja na natjeaju.


10

Tvrtka afram d.o.o., vlasnika Mirka afranka, vodei je domai proizvoa zaina te je-dini hrvatski proizvoa zainske paprike. Poduzee danas posluje na dvije lokacije i to na mjestu sjedita firme u Zagrebu i u Tura-novcu, opina Luka. Poduzee je zahvaljujui EU sredstvima u posljednje dvije godine podiglo nove pogone opremljene najmodernijim strojevima, a novi kapaciteti omoguili su proirenje asortimana, kao i otvaranje novih radnih mjesta. 2012. godine tvrtka afram d.o.o. je u sk-lopu EU projekta vrijednog 4,31 milijun kuna cjelokupnu proizvodnju, preradu i pakiranje zaina, suenog voa i povra te sredstava za konzerviranje iz Zagreba preselila u Turano-vac. Projekt je izraen i prijavljen u suradnji s VIDRA-om Agencijom za regionalni razvoj Virovitiko-podravske upanije, a trajao je 13 mjeseci. Novi proizvodni pogon financiran je iz IPARD programa mjera 103, s ciljem ula-ganja u izgradnju, proirenje i opremanje ob-jekata za preradu voa i povra. Bespovratna sredstva EU iznosila su gotovo dva milijuna kuna, to je znatno unaprijedilo poslovanje

tvrtke. Uspjeno proveden prvi projekt ohrabrio je vodee ljude u aframu da se u svibnju 2013. prijave na novi natjeaj IPARD programa za daljnje proirenje proizvodnog pogona, ureenje velike hladnjae povrine oko 200 kvadrata za uvanje voa i povra te ureenje

novog prostora za pranje strojeva. Projektnu prijavu ponovno je radila Razvojna agencija VIDRA, a do kraja godine uslijedio je pozitivan odgovor - poduzeu je odobren projekt vrije-dan 2.850.710,02 kuna, a ukupan iznos pot-pore iznosio je 1.425.355,01 kuna. - O europskim fondovima treba vie priati. Zna biti mukotrpno, ali kad je sve gotovo, na kraju sam zadovoljna i ponosna jer jedan rad-nik vie i jedan proizvod vie su mi dovoljan razlog da znam da se sve to isplatilo i da bih se ponovno u tako neto upustila zakljuuje Arijana afranko Salihejahi, vlasnikova ki i direktorica, koja je prije osam godina preuzela voenje tvrtke.Zahvaljujui ovoj posljednjoj investiciji, afram d.o.o je poveao proizvodnju i plasman robe

na domae, ali i inozemna trita te svakako predstavlja primjer dobre prakse koji dokazuje kako je i u ovim kriznim vremenima mogue osigurati odrivi razvoj poduzea.- Gledali smo kako smanjiti trokove proizvodn-je. Stalno se prialo o tome kako se poduzetnici-ma nudi europski novac kao na dlanu, pa smo se krenuli raspitivati. Prvo sam otila na Internet vidjeti to se sve trai. Na stranicama Ministar-stva poljoprivrede i Agencije za plaanja u pol-joprivredi nala sam detaljan popis sve potrebne dokumentacije. Imamo i veliku podrku Virovitiko-podravske upanije, oni su nas up-utili na virovitiku Razvojnu agenciju VIDRA i s njima smo krenuli u projekt otkriva Arijana afranko Salihehaji. VIDRA im je, dodaje, najvie pomogla u izradi dokumentacije.

afram d.o.o.: Primjer dobre prakse u koritenju bespovratnih sredstava EU

Imamo i veliku podrku Virovitiko-podravske upanije, oni su nas uputili na virovitiku

Razvojnu agenciju VIDRA i s njima smo krenuli u projekt


11

Saborski zastupnik Josip aki i upan Tomislav Tolui obili korisnike IPARD programa na podruju opine aavica

28. travnja saborski zastupnik Josip aki, upan virovitiko-podravski Tomislav Tolui i ravnatelj VIDRA-e Agencije za regionalni razvoj Virovitiko-podravske upanije Tomislav Petric u pratnji naelnika aavice Mirka Ronevia obili su poljoprivrednike s podruja opine aavica koji su ostvarili povrat sredstava putem IPARD natjeaja za kupnju poljoprivredne mehanizacije.Rije je o OPG-u Zlato iz Vraneevaca, OPG-u Novosel iz Zvonimirovca i OPG-u Peji iz Donjeg Bazja. Poljoprivredna gospodarstva preko natjeaja iz IPARD programa ostvarila su povrat od 50 do 55 % sredstava za kupovinu poljoprivredne mehanizacije i to traktora, sijaica, plugova, rasipaa i malera. Ukupna

vrijednost investicija svih triju poljoprivrednih proizvoaa je oko 2,5 milijuna kuna. U pripremi IPARD natjeaja najvie im je pomogla Razvojna agencija VIDRA bez koje ova znaajna sredstva ne bi bila povuena iz EU fondova.- Danas smo obili nae poljoprivrednike koji vrijedno i marljivo obrauju poljoprivredno zemljite i koji su zahvaljujui svom trudu, pomoi naelnika, a prije svega pomoi i znanju Razvojne agencije VIDRA, povukli sredstva EU, u ovom sluaju iz IPARD-a. Time i nai poljoprivrednici i VIDRA pokazuju koliko znamo i moemo, bez obzira na teku situaciju, probleme u poljoprivredi i relativno male prihode kroz upanijski proraun. Danas je Virovitiko-

podravska upanija najpripremljenija upanija za povlaenje novca iz EU fondova i stoga pozivam nae itelje da to iskoriste naglasio je upan Tomislav Tolui.- Izuzetna mi je ast to danas imamo priliku predstaviti tri obiteljska poljoprivredna gospodarstva s podruja opine aavica koja su se prijavila na natjeaj IPARD-a te na istom prola i realizirala kupnju mehanizacije. Ova gospodarstva predstavljaju primjer da se uz pomo nae upanije i Razvojne agencije VIDRA mogu povui EU sredstva, bez obzira na sloenu papirologiju i uvjete koje treba ostvariti rekao je naelnik opine aavica Mirko Ronevi.

OPG-I S PODRUJA OPINE AINCI UZ POMO RAZVOJNE AGENCIJE VIDRA POVUKLI SREDSTVA IZ IPARD PROGRAMA

OPG Ninevi i OPG imatovi uz pomo VIDRA-e ostvarili povrat sredstava za mehanizaciju vrijednu 2 milijuna kunaPredstavnici Virovitiko-podravske upanije, na elu sa upanom Tomislavom Toluiem, i Razvojne agencije VIDRA, predvoene ravnateljem Tomislavom Petricom, u prat-nji zamjenika naelnika ainaca Alena Ju-renca obili su poljoprivrednike s podruja opine ainaci koji su ostvarili povrat sred-stava putem IPARD natjeaja za kupnju poljo-privredne mehanizacije.Obiteljska poljoprivredna gospodarstva Ninevi i imatovi nabavila su poljo-privrednu mehanizaciju ukupne vrijednosti 2 milijuna kuna te ostvarila povrat od 50 % sred-stava preko IPARD programa i to za traktore, sijaice, prskalicu, rasipa za gnojivo, prikolice i kulitvator.Zamjenik naelnika opine ainci Alen Ju-renac tom prigodom je izjavio:- Kupovina poljoprivredne mehanizacije od strane ovih OPG-a preko IPARD programa primjer je kako bi se pravilno trebala koristiti sredstva

koja nam stoje na raspolaganju. Meutim, ono to uvelike ograniava razvoj obiteljskih gospo-darstava jest problem koritenja poljoprivred-nog zemljita u dravnom vlasnitvu. Naime, otkako dravnim zemljitem vie ne raspolau jedinice lokalne samouprave, nego iskljuivo Agencija za poljoprivredno zemljite od kojih smo oekivali kvalitetnije raspolaganje. Ono to je Opina u mogunosti jest zainteresiranima

za zakup dravnog poljoprivrednog zemljita pomoi pokrenuti postupak za raspisivanje javnog poziva za zakup dravnog poljoprivred-nog zemljita od strane Agencije i tu smo na raspolaganju svim nositeljima OPG-a naglasio je Jurenac.Ravnatelj VIDRA-e Agencije za regionalni razvoj Virovitiko-podravske upanije Tomis-lav Petric pozvao je poljoprivrednike da uz pomo Razvojne agencije VIDRA povuku sred-stva iz EU fondova:- Ova dva OPG-a predstavljaju primjer kako treba razvijati ruralni kraj te kako sredstva Eu-ropske unije mogu u tome odigrati ulogu. Zain-teresiranost poljoprivrednih gospodarstvenika za natjeaje ruralnog razvoja sve je vea, a mi kao Razvojna agencija uvijek smo na raspo-laganju i zato pozivam sve poljoprivrednike, ali i druge gospodarstvenike s podruja nae upanije da dou u VIDRA-u po savjet jer mi smo tu zbog njih zakljuio je Tomislav Petric.


12

Rekonstrukcija dvorca Jankovi u Cabuni

elimo da dvorac u Cabuni bude prvi hospicij u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Virovitiko-podravska upanija2012. godine kupila je ruevni dvo-rac Jankovi u naselju Cabuna kraj Suhopolja s namjerom obnove i pre-namjene u prvi hospicij u kontinental-nom dijelu Hrvatske, sufinanciran iz EU fondova.Projekt Hospicij u Cabuni, iji je pri-javitelj Opina Suhopolje, odobren je za financiranje od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europ-ske unije u okviru Programa pripreme i provedbe razvojnih projekata prih-vatljivih za financiranje iz fondova Eu-ropske unije u 2013. godini, Podpro-gram II Priprema lokalnih projekta na potpomognutim podrujima. U okviru provedbe projekta Opina Suhopolje izradila je projektno-tehniku doku-mentaciju potrebnu za realizaciju projekta te pripadnu dokumentaciju potrebnu za prijavu projekata prih-vatljivih za financiranje iz fondova EU.Ukupna vrijednost projektne doku-mentacije je 735.000,00 kuna pri emu doprinos Ministarstva regionalnog raz-voja i fondova Europske unije iznosi 62 %, odnosno financijski doprinos prijavitelja je 38 % iznosa. Cjelokupna vrijednost projekta iznosi 43 milijuna kuna, a ukljuuje izvoenje radova i opremanje hospicija.Uvoenjem novih sadraja u kulturno-povijesnu znamenitost omoguit e se pravovremeno reagiranje na potrebe palijativne skrbi u Hrvatskoj te e u prostorima opremljenim po visokim standardima postati prvi hospicij u

kontinentalnom dijelu Hrvatske. Povol-jan poloaj i ugodan ambijent, kao i ne-dostatak sadraja koji bi pruao njegu za bolesne i nemone koji zavravaju svoj ivotni put, bili su osnovne vodilje za ideju obnove i revitalizacije te pre-namjenu ove vrijedne graevine koja pripada kulturno-povijesnoj batini Virovitiko-podravske upanije.Stoga sektorska pokrivenost projekta obuhvaa ne samo kulturno-povijesnu batinu u Republici Hrvatskoj, ve i sek-tor zdravstva koji je na ovom podruju prijeko potrebno jaati. Dakle, ui fokus projekta je na zdravstvu na podruju Virovitiko-podravske upanije i njenih lokalnih jedinica, ali i regije.- Nakon obnove kurije Jankovi u Kapeli te izgradnjom Panonskog drvnog cen-tra, kreemo s jo jednim znaajnim EU projektom vrijednim 6 milijuna eura. Oekujemo da e to biti hospicij fi-nanciran iz fondova EU koji bi pruao palijativnu skrb ne samo hrvatskim graanima, ve i graanima susjednih zemalja - Maarske, Slovenije i Austrije rekao je upan virovitiko-podravski Tomislav Tolui.Dvorac obitelji Jankovi u Cabuni zatien je kao spomenik kulture rjeenjem nekadanjega Regionalnog zavoda za zatitu spomenika kulture u Osijeku od 27. lipnja 1969. godine i kao takav upisan u Registar nepokretnih spomenika kulture istoga Zavoda, ima svojstvo kulturnog dobra i jedan je od rijetkih primjera klasicistike arhitek-ture na podruju Slavonije.


13

Ivan Rota, gradonaelnik Slatine: Osim to je rije o gradnji prve sunane energane u Slatini, znaaj projekta je i u tome to je rije o jedinstvenom modelu sinergije proizvodnje elektrine energije i poljoprivredne proizvodnje. Energana e biti ogledni primjer na kojemu e uenici srednjih kola i strunjaci s Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka zajedniki razvijati specifini model povezivanja proizvod-nje energije i poljoprivredne proizvodnje na istoj povrini.

Uskoro kree izgradnja sunane elektrane Medinci vrijedne gotovo 7 milijuna kuna

Jedinstven model solarne elektrane spojit e poljoprivredu i proizvodnju energije zemlja na kojoj je elektrana postavljena

potpuno je iskoristiva za uzgoj poljoprivrednih kultura

Uskoro kree izgradnja sunane elektrane Medinci u sklopu projekta ,,Sinerot, vrijedna je 6,6 milijuna kuna, sufinancirana s 5,28 milijuna kuna iz Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, dok Virovitiko-podravska upanija financira s 1,32 milijuna kuna, to je 20 % vrijednosti projekta.Rije je o jedinstvenom modelu spajanja i koritenja obnovljivih izvora energije i poljoprivrede, a zemljite na kojoj je elektrana postavljena u potpunosti e biti iskoriteno za uzgoj poljoprivrednih kultura poput kelja, kineskog kupusa, paprike, tikvice i perina. U samo dvije godine to je trei projekt obnovljivih izvora energije u Virovitiko-podravskoj upaniji baziran na iskoritavanju Sunca.Ta e poljoprivredno-energetska cjelina imati jo jednu funkciju poljoprivredna povrina bit e ustupljena srednjoj koli u Slatini za praktinu nastavu, a sav viak energije koju Sinerot proizvede Virovitiko-podravska upanija koristit e za osnovne i srednje kole u upaniji. Sunana elektrana takoer e sluiti i kao pokazni kolski objekt namijenjen uenicima srednjih kola koji se koluju za zanimanja vezana uz obnovljive izvore energije. Jedan od ciljeva je i doprinos razvoju poljoprivrednih strunjaka na podruju upanije, to e se postii kroz suradnju s

Poljoprivrednim fakultetom u Osijeku, koji je ujedno i partner na projektu.- Ovakvi projekti iznimno su bitni za Slavoniju, ali i za cijelu Hrvatsku jer objedinjuju energetiku, poljoprivredu i edukaciju. Koristimo obnovljive izvore energije na inovativan nain i pritom

uvamo najvee blago koje Slavonija ima plodne poljoprivredne povrine. Iznimno smo ponosni to je znaaj i vanost ovog projekta prepoznat u Fondu za zatitu okolia - istaknuo je virovitiko-podravski upan Tomislav Tolui.

120 milijuna kuna za bolju odvodnju i vodoopskrbu Virovitice i okolnih opinaDamir Mareni, direktor Virkoma, u nazonosti gradonaelnika Virovitice Ivice Kirina i naelnika opine pii Bukovica Hrvoja Milera predao je ap-likacijski paket za Projekt poboljanja vodnoko-munalne infrastrukture aglomeracije Virovitica.Projekt je predan pomoniku ministra poljo-privrede Draenu Kureiu i generalnom direktoru Hrvatskih voda Ivici Pliiu. Cilj je unaprijediti sustav odvodnje i vodoopskrbe na podruju grada Virovitice te u opinama pii Bukovica i Luka. Projekt koji e zapoeti ove godine, a biti dovren 2017., ukupne je procijenjene vrijednosti 119.251.523,00 kuna (bez PDV-a ). U njegovu su-financiranju Europska unija sudjeluje sa 71 posto sredstava.

Gradonaelnik Virovitice Ivica Kirin izrazio je za-dovoljstvo jer se projektima poput ovog stvaraju preduvjeti za razvoj gospodarstva s ime se sloio i direktor komunalnog poduzea Virkom Damir Mareni. Kirin je rekao i kako je to najvea inves-ticija u Virovitici to se tie vodnokomunalnog sektora. Uz budue proiavanje otpadnih voda u skladu s hrvatskim i europskim propisima, ovaj e projekt u gradu Virovitici i okolnim opinama omoguiti proirenje jedinstvenog sustava odvod-nje, smanjenje izravnog uputanja neobraenih otpadnih voda u povrinske vode, kao i zatitu prirodne raznolikosti i biolokog sustava na tom podruju, posebice nakon intenzivnih oborina.


14

Poduzetniki inkubator VP jedan od najboljih u Hrvatskoj

ZAMJENIK MINISTRA JAKA PULJIZ I VODITELJ PREDSTAVNITVA EK BRANKO BARIEVI POSJETILI PODUZETNIKI INKUBATOR U VIROVITICI

Prije sveanosti otvorenja radova na novom Panonskom drvnom centru kompetencija, Poduzetniki inkubator posjetili su uzvanici koji su nazoili i sveanosti otvorenja. Uz upana Tomis-lava Toluia i saborskog zastupnika Jo-sipa akia, Inkubator su obili zamjenik ministra regionalnoga razvoja i fondova EU Jaka Puljiz, voditelj Predstavnitva Europske komisije Branko Barievi i gradonaelnik Virovitice Ivica Kirin. Kroz Poduzetniki inkubator Virovitiko-podravske upanije proveo ih je direk-tor Igor Androvi, a uzvanici su se mogli uvjeriti u odlino funkcioniranje jednog od najboljih poduzetnikih inkubatora u RH. Poslovanje Inkubatora i njegovu popunjenost stanarima komentirao je i zamjenik ministra Jaka Puljiz koji je na-

glasio kako je to zasigurno najuspjeniji Poduzetniki inkubator koji je otvoren tek 2013., a ve je kvalitetnim radom i poslovanjem opravdao postojanje. Poduzetniki inkubator poduzetnicima omoguava koritenje savjetodavnih i knjigovodstvenih usluga, organizaciju seminara i edukacija, besplatni inter-net, savjetodavne usluge, kao i pomo pri apliciranju projekata na nacio-nalne fondove i fondove EU. Zgrada Poduzetnikog inkubatora izgraena je u sklopu jednog od najboljih pro-jekata poduzetnike infrastrukture u RH E-Inkubator sa i bez zidova u Virovitiko-podravskoj upaniji te predstavlja temelj za stvaranje novih ideja i zapoljavanje mladih poduzet-nika. (vp.hr)


15

Katarina urevi nova direktorica Turistikog ureda ViroviticaTuristiko vijee grada Virovitice nakon raspisanog natjeaja kao najpovoljnijeg kandidata za mjesto direktora Turistikog ureda Turistike zajednice grada Virovitice izabralo je Katarinu urevi. Novoizabrana je direktorica rodom iz akova, sa zavrenim Ekonomskim fakultetom u Zagrebu u kojemu je zadnjih deset godina radila za jednu ameriku multinaciona-lnu kompaniju gdje je bila i voditeljica prodajnog tima koji se bavio stratekim planiranjem i dugoronim procjenama rizika.Virovitica ima bogatu povijest, zanimljive turistike sadraje koje treba obogatiti, sportski je grad, iako se nalazi na konti-nentu ima sve potencijale koji jedan grad treba imati, no sve to treba iskoristiti, zbog ega treba podii sam brand grada na jo viu razinu, kae nova direktorica Katarina urevi.

Fructus iz Orahovice najzastupljeniji mali proizvoa vonih likera i vina u Hrvatskoj

Tvrtka "Fructus" iz Orahovice, vlasnika Kreimira Kostelca, koja proizvodi vona vina, rakije i likere svojim je brendom "Incanto" jedan od najkvalitetnijih proizvoaa u Hrvatskoj.- Vona vina i likeri u svijetu, kao i u Hrvatskoj, postaju sve vei trend. Naa je misija biti drugaiji, elimo se istaknuti visokom kvalitetom i vrhunskim dizajnom proizvoda kae Kostelac.Proizvodi Fructusa visoko su cijenjeni u cijeloj Hrvatskoj, a unazad godinu dana "Incanto" brend moe se kupiti u svim vanijim zranim lukama u Hrvatskoj, dakle duty free shopovima, u zrakoplovima Croatia Airlinesa te poznatim trgovakim lancima i vrhunskim hrvatskim hotelima.Taj uspjeni orahovaki mali poduzetnik poznat je i po tome to svake godine proizvede neto novo.- elimo biti drugaiji i zato neprekidno teimo neem novom. Trenutano u ponudi imamo 13 vrsta likera i dva vona vina, a u pripremi su, i vrlo e brzo izai, liker od jabuke i cimeta te od suhe ljive. Trudimo se, radimo i dajemo sve od sebe kako bi hrvatski proizvod, ponajprije u Hrvatskoj, bio broj jedan kae Kostelac.

Radovi na izgradnji I. faze kanalizacije i sustava za proiavanje otpadnih voda napreduju prema planu i bit e zavreni u kolovozu. Cijeli projekt obuhvatit e est faza u vrijednosti od 26 milijuna kuna.Podsjetimo, uz tehniku pomo Razvojne agencije VIDRA, u sklopu provedbe IPARD programa u sklopu mjere 301 Poboljanje i razvoj ruralne infrastrukture, osigurana su bespovratna sredstva u iznosu 560.611,34 eura za prvu fazu projekta ija ukupna vrijednost premauje 670.000 eura. Njome je obuhvaena izgradnja kanalizacijske mree, odnosno dijela kolektorske mree u duini od 1.379 m, dijela tlanog cjevovoda u duini

od 312,90 m, mehanikog dijela ureaja za proiavanje otpadnih voda te ispusta u voinsku rijeku, na krajnjem istonom dijelu naselja Voin.Radovi koje izvode tvrtke "Brana" iz Virovitice i "Elektro-elik" iz Krievaca bit e zavreni u kolovozu i omoguit e dvjema voinskim tvrtkama i prvim domainstvima prikljuivanje na kanalizacijski sustav. Za nastavak radova u Voinu priprema se izvedbeni projekt za sljedeu fazu vrijednu osam milijuna kuna. Paralelno, slatinsko komunalno poduzee "Komrad" izrauje potrebnu dokumentaciju za izgradnju kanalizacije za naselja Bokane i eralije, vrijednosti 6,5 milijuna kuna.

Radovi na izgradnji kanalizacije u Voinu

U Virovitici odrana poetna konfe-rencija EU projekta Beekeeping revolution

U sklopu IPA projekta Beekeeping revo-lution u Virovitici je odrana poetna konferencija projekta ukupne vrijed-nosti 833.367 kuna, od kojih se 94,90 % vrijednosti financira sredstvima Europske unije, dok preostalih 5,1 % financira Grad Virovitica.Projekt Revolucija pelarstva: stvaranje znanja i potpomaganje zaposlenja prijavljen je i odobren u sklopu sheme za dodjelu bespovratnih sredstava Local employment development initiatives phase II iz Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala 2007. 2013. Kroz narednih e 12 mjeseci nositelj projekta, Grad Virovitica, zajedno s partnerima, Razvojnom agencijom VIDRA, Industrijsko-obrtnikom kolom Viro-vitica te Pelarskom udrugom Virovitica, raditi na stvaranju kapaciteta za razvoj pelarstva i proizvodnju meda i drugih pelinjih proizvoda putem edukacije postojeih pelara i svih zainteresiranih za pelarstvo i proizvodnju meda.


16

Projekt Panonski drvni centar kompetencija bit e prvi i najvei projekt u Republici Hrvatskoj real-iziran iz Strukturnih fondova EU u okviru Poziva za dostavu projek-tnih prijava Shema dodjele be-spovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu iz Operativnog programa Regionalna konkurent-nost 2007.-2013. Vrijednost projekta je 45 milijuna kuna, od ega je 99 % financirano iz Struk-turnih fondova EU, a 1 % financira Virovitiko-podravska upanija.5. svibnja u Poduzetnikoj zoni II 18 u Virovitici (pokraj Poduzetnikog inkubatora) upan Virovitiko-podravske upanije Tomislav Tolui, zajedno sa zamjenikom ministra regional-nog razvoja i fondova EU Jakom Puljizom, saborskim zastupnikom Josipom akiem, voditeljem Predstavnitva Europske komisije u RH Brankom Barieviem te gradonaelnikom grada Virovitice Ivicom Kirinom, poloio je te-meljni kamen za izgradnju zgrade Panonskog drvnog centra kom-petencija. Gradonaelnik Ivica Kirin estitao je Virovitiko-podravskoj upaniji i Razvojnoj agenciji VIDRA na ost-varenom projektu i naglasio kako e Grad Virovitica, kao i dosad, pratiti upaniju u svim njezinim projektima. Grad Virovitica don-

irao je zemljite na kojemu e biti izgraen Panonski drvni centar kompetencija.- Ovo je prvi i najvei projekt u Hrvatskoj realiziran iz Strukturnih fondova EU iz Operativnog pro-grama Reginalna konkurentnost 2007.-2013. te predstavlja sam poetak lanstva Hrvatske u Eu-ropskoj uniji i poetak povlaenja sredstava iz Strukturnih fondova, tom prigodom rekao je Voditelj Predstavnitva Europske komisije Branko Barievi.Projekt vrijedan 45 milijuna kuna predstavlja uspjean primjer suradnje znanstvenika, loka-lne zajednice i industrije jer su Virovitiko-podravskoj upaniji partneri na projektu VIDRA Agencija za regionalni razvoj Virovitiko-podravske upanije, zagrebaki umarski fakultet i In-stitut Ruer Bokovi. Vrijednost izgradnje Centra je 25 milijuna kuna, a izvoa radova je tvrtka Lavevi-inenjering iz Splita.- Jo 2012. godine u Razvojnu agenciju VIDRA dola je skupina poduzetnika i obrtnika iz drvnog sektora s idejom koju smo mi uobliili u projekt, a koja je glavni razlog dananjeg okupljanja. Ovo je trenutno njavrijedniji projekt u Virovitiko-podravskoj upaniji, i premda su novi projekti koje je naa Razvojna agencija VIDRA

poslala na odobrenje financijski mnogo jai i znaajniji, Panon-ski drvni centar kompetencija predstavlja uspjean poetak jedne jako dobre prie koja nau upaniju dovodi u drutvo na-jboljih upanija kad je u pitanju povlaenje sredstava iz EU, istakn-uo je upan Virovitiko-podravske upanije Tomislav Tolui.Projekt Panonski drvni centar kompetencija nalazi se u drutvu 13 projekata koji su izabrani izmeu vie od 150 dostavljenih projekata, a njegova posebna kvaliteta istie se u pruanju us-luga malim i srednjim poduzet-nicima iz drvopreraivakog sektora u Hrvatskoj i regiji. U Cen-tru e se baviti svim fazama raz-voja finalnih proizvoda od drva, odnosno proizvoda s veom do-danom vrijednou, s naglaskom na inovacije. Uz istraivanje i raz-voj proizvoda od drva i pratee industrije, Centar e nuditi i us-luge transfera tehnologije prema malim i srednjim poduzetnicima, te usluge izrade prototipa ino-vativnih proizvoda od drva, us-lugu dizajna proizvoda, dizajna pakiranja za proizvode od drva i proizvode prateih industrija, zatim usluge poslovnog savjeto-vanja i kreiranja robnih marki, a zapoljavat e est djelatnika vi-

U Virovitici zapoeli radovi na izgradnji Panonskog drvnog centra kompetencija

Prvi i najvei projekt iz Strukturnih fondova u RH vrijedan 45 milijuna kuna

Info o projektu:Nositelj projekta: Virovitiko-podravska upanijaPartneri na projektu: VIDRA - Agencija za regionalni razvoj Virovitiko-podravske upanije, Institut Ruer Bokovi i umarski fakultet u ZagrebuVrijednost: 44.701.237,17 knTrajanje projekta: 24 mjeseca


17

poslala na odobrenje financijski mnogo jai i znaajniji, Panon-ski drvni centar kompetencija predstavlja uspjean poetak jedne jako dobre prie koja nau upaniju dovodi u drutvo na-jboljih upanija kad je u pitanju povlaenje sredstava iz EU, istakn-uo je upan Virovitiko-podravske upanije Tomislav Tolui.Projekt Panonski drvni centar kompetencija nalazi se u drutvu 13 projekata koji su izabrani izmeu vie od 150 dostavljenih projekata, a njegova posebna kvaliteta istie se u pruanju us-luga malim i srednjim poduzet-nicima iz drvopreraivakog sektora u Hrvatskoj i regiji. U Cen-tru e se baviti svim fazama raz-voja finalnih proizvoda od drva, odnosno proizvoda s veom do-danom vrijednou, s naglaskom na inovacije. Uz istraivanje i raz-voj proizvoda od drva i pratee industrije, Centar e nuditi i us-luge transfera tehnologije prema malim i srednjim poduzetnicima, te usluge izrade prototipa ino-vativnih proizvoda od drva, us-lugu dizajna proizvoda, dizajna pakiranja za proizvode od drva i proizvode prateih industrija, zatim usluge poslovnog savjeto-vanja i kreiranja robnih marki, a zapoljavat e est djelatnika vi-

soke strune spreme.- Panonski drvni centar kompe-tencija ima posebnu estetsku kvalitetu na emu estitamo projektantima koji su ga radili. Oekujemo da e ovaj Centar biti perjanica ekonomije ne samo na podruju Virovitiko-podravske upanije, nego i na razini Hrvatske, istaknuo je Jaka Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU. - Dok traje sveopa stagnacija i nazadovanje u Republici Hrvatskoj, drago mi je vidjeti da mladi ljudi nae upanije, ljudi iz Instituta Ruer Bokovi i umarskog fakulteta u Zagrebu trae mod-ele kako biti to konkurent-niji i napredniji na europskom tritu, te na taj nain doprinose unapreenju poduzetnike klime u Hrvatskoj. Osobito mi je drago to je kljuni materijal upravo nae najplemenitije drvo - hrast panonske ravnice. Na taj nain podiemo kompetencije poduzet-nika ukljuenih u drvnu industriju, inimo ih konkurentnijima, to znai da e imati vee anse op-stati i razvijati se na hrvatskom i europskom tritu, zakljuio je sveanost polaganja temeljnog kamena zastupnik u Hrvatskom saboru Josip aki.

U Virovitici zapoeli radovi na izgradnji Panonskog drvnog centra kompetencija

Prvi i najvei projekt iz Strukturnih fondova u RH vrijedan 45 milijuna kuna


18

TOMISLAV TOLUI, virovitiko-podravski upan

Da je pameti, u Slavoniji bi bilo 200.000 hektara navodnjavanih

povrina govori nam virovitiko-podravski upan Tomislav

Tolui Ta upanija je vodea u projektima navodnjavanja i do 2020. u planu je vodu dostaviti

na 5.000 ha povrinaU razgovoru s Tomislavom Toluiem, predsjednikom Hrvatske zajednice upanija i virovitiko-podravskim upanom, saznali smo da odgovor na probleme s kojima se suoava svih pet slavonskih upanija moe pruiti jedino odriva poljoprivredna politika.Prema obradivim povrinama, oranicama (991 km2) u odnosu na broj stanovnika, Virovitiko-podravska upanija je prva u Hrvatskoj. Oranine povrine zauzimaju 99.420 hektara ili 6,8 % svih hrvatskih oraninih povrina, a poljoprivreda je grana na kojoj se temelji budunost ove upanije. Upravo zato, sa upanom Toluiem razgovarali smo o aktualnom stanju poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj te mogunostima lokalnog razvoja u narednom razdoblju.

KROVNA UDRUGA UPANIJA ZA LOKALNI RAZVOJ

Kao Zajednica upanija bili smo prisutni, ali nevidljivi. Sada vie istupamo, ali smo aktivni i u EU prii. Zajednica kao krovna udruga svih upanija moe povui sredstva koja e direktno utjecati na lokalni ruralni razvoj. Zajedno s 26 partnera iz EU zemalja radimo na projektu jaanja administrativnih kapaciteta i stjecanja znanja koja moemo primijeniti na ostale institucije. Time otvaramo prostor daljnjim edukacijama i projektima. Dokazali smo da i Zajednica moe povui novac. U pripremi su jo dva projekta. Utjecaj Zajednice upanije na formiranje pravilnika i zakona postao je sve vei, medijski smo aktivniji,

neke stvari smo pohvalili, neke iskritizirali. Svi prijedlozi Zakona koji dolaze iz Vlade povezani s radom upanija i lokalnih institucija dolaze na stol Hrvatske zajednice upanija. Komentare aljemo u proceduru i htjeli-ne htjeli postali smo partneri koje se mora sasluati dodaje Tolui.Virovitiko-podravska upanija u interesu zajednice provodi projekte ve due vrijeme. Od ukupnih prijava na Mjeru 4, 10 posto njih dolazi iz naeg podruja. Nekada je upanija poticala razne oblike proizvodnje; od povrarstva, plastenike proizvodnje, uzgoja duhana. Time je odreeni iznos bio dodijeljen proizvoaima na godinjoj razini. No, moramo promijeniti taktiku dodjele poticaja jer podijelili smo milijune kuna, a na koncu je svatko za Boi dobio ekvivalent janjeta ili praseta. To nikome ne pomae u razvoju proizvodnje, to je isto preivljavanje ukazuje na nepravilnosti koje dolaze s dravne razine i tako se odraavaju na lokalni (ne)razvoj.Preko 1.300 EU projekata dosad su provele hrvatske upanije uz pomo svojih Razvojnih agencija. Danas su hrvatske upanije najpripremljenije institucije za privlaenje tog novca iz Europske unije. Ne ministarstva i 184 agencije, nego hrvatske upanije istie upan.

JESMO ZA PROMJENU, ALI NE RADI NJE SAME

Protekle dvije godine kroz hrvatske medije kontinuirano se provlai teza o prevelikom broju hrvatskih upanija i potrebi njihovog ukidanja, odnosno formiranja pet do sedam regija. Naalost, neutemeljenih informacija o funkcioniranju takve regionalizacije veina zaista nema nikakvog znanja, a nitko u protekle dvije godine nije napisao niti jednu konkretnu stvar. Kako bi te nove regije funkcionirale, koje bi ovlasti imale i, najvanije, kakvo bi poboljanje rezultirale za same graane?Podjela Hrvatske na regije samo bi produbila

ve postojee siromatvo. Spajanje pet slavonskih upanija u jednu regionalnu samoupravu donijet e nam samo probleme jer emo s jednakim iznosom novca morati pokrivati jo vee podruje. Neovisno u kojoj smo stranci, podravam zakone koji

e ljudima donijeti dobro, pa ak i kad dolaze od opozicije, no ovo nije jedan od njih. Takva strategija nema smisla ukoliko se iznos novca za ulaganje na godinjoj razini ne povea ukazuje Tolui na injenicu da je Hrvatska najcentraliziranija drava u Europi i da Vlada ini apsolutno sve da potpuno upropasti lokalnu i regionalnu samoupravu, suprotno svim pravilima.

SLAVONIJA STAGNIRA U RAZVOJU ZATO TO NEMA IZBORA

Sva sila loih stvari izdogaala se u Slavoniji od rata koji je nanio tetu u milijardama. Neravnomjeran dravni razvoj, centralizirana drava neto je to koi rast gospodarstva openito. Kohezijski fondovi su zato tu jer slue za ravnomjeran dravni razvoj, to se u EU potie. Loa prometna povezanost jedan je od velikih razloga stagnacije. Lo segment industrije i gospodarstva, niske plae, problematika privatizacije i poljoprivredna politika koja nas je dovela do toga da se broj OPG-a zadnjih godina drastino smanjio. Zdrava dravna politika razvija dravu na normalan nain, a ova to nije navodi upan.

NAVODNJAVANJE JE SPAS ZA HRVATSKU POLJOPRIVREDU

U podruju navodnjavanja u Republici Hrvatskoj vidi se porazna politika svih hrvatskih Vlada. Imamo oko milijun hektara poljoprivrednog zemljita, a od toga

Da je pameti, u Slavoniji bi bilo 200.000 hektara navodnjavanih povrina

PREKO 1.300 EU PROJEKATA DOSAD SU PROVELE HRVATSKE UPANIJE


19

infoOsnovana Udruga korisnika sustava navodnjavanja Novi Gradac Detkovac

Osnivaka skuptina Udruge poljoprivrednih proizvoaa korisnika sustava navodnjavanja Novi Gradac Detkovac odrana je 23. prosinca 2014. u prostorijama Opine Gradina. Za predsjednika Upravnog odbora Udruge izabran je Igor Brijaak.Osnivanje Udruge poljoprivrednih proizvoaa korisnika sustava navodnjavanja Novi Gradac Detkovac ima viestruku vanost u poljoprivrednoj proizvodnji, a u cilju to boljeg funkcioniranja te suradnje svih relevantnih imbenika razmotrena su dosadanja iskustva drugih udruga korisnika sustava navodnjavanja.

Ovogodinje 13. natjecanje u oranju i 4. natjecanje u oranju konjima RH u rujnu u opini SuhopoljeOvogodinje 13. natjecanje u oranju Republike Hrvatske i 4. natjecanje u oranju konjima RH odrat e se u Virovitiko-podravskoj upaniji 4. i 5. rujna na podruju opine Suhopolje. Virovitiko-podravska upanija je drugi puta, nakon 2010. godine, domain tog natjecanja koje je s godinama preraslo u jednu od najznaajnijih i najposjeenijih poljoprivrednih i ruralnih manifestacija u RH. Oekuje se dolazak 18 upanija i oko 35 oraa, kao i 15 oraa u oranju konjima.

U tijeku je izrada detaljne projektne dokumentacije sustava navodnjavanja LukaVirovitiko-podravska upanija, kao naruitelj, potpisala je Ugovor o izradi detaljne projektne dokumentacije sustava navodnjavanja Luka.Izrada projektno-planske dokumentacije za sustav navodnjavanja iznosi 1,8 milijuna kuna, a krajnji rok izvrenja Ugovora je est mjeseci od dana njegova potpisivanja.Projekt navodnjavanja opine Luka Virovitiko-podravska upanija s potrebnom e dokumentacijom prijaviti za sufinanciranje na Europski fond za ruralni razvoj.

TOMISLAV TOLUI, virovitiko-podravski upannavodnjava se samo 10.000 hektara, odnosno 1 %. To je jako loe, a problem je tim vei to trenutna Vlada pokazuje potpuno nepoznavanje problematike navodnjavanja.Poraavajue zvui da je u RH pod navodnjavanjem samo 0,8 % povrina, a u Slavoniji neto iznad 1 %. Nasuprot tome, prema bogatstvu i dostupnosti naih vodenih izvora peti smo u Europi i 42. u svijetu! Loiji smo i od Albanije i Bugarske koje su navodnjene 5 %, a europski je prosjek 5 -10 %.Unato tomu, upanija radi na izgradnji najveeg sustava navodnjavanja u Republici Hrvatskoj, a to su Kapinci Vaka, veliine 1.280 hektara. Imamo graevinsku dozvolu za sustav Novi Gradac Detkovac 880 hektara, te za sustav navodnjavanja olta veliine oko 500 hektara, projektira se druga faza sustava Kapinci Vaka, veliine oko 800 hektara i trenutano je u fazi projektiranje sustava navodnjavanja na podruju opine Luka veliine oko 1.000

hektara. To je ukupno oko 5.000 hektara navodnjavanih povrina ime bi za 50 % poveali ukupne navodnjavane povrine u Republici Hrvatskoj i to nas ini liderom, to znai novu prehrambeno-preraivaku industriju u upaniji. Takvi sustavi dovode velike kompanije koje grade preradbene kapacitete, to znai i zapoljavanje i otvaranje novih radnih mjesta. Tu neemo stati, ve planiramo nastaviti i do 2020. godine imati, ako ne izgraeno, onda barem projektirano oko 10.000 hektara, to je prosjek u razvijenim zemljama.Trenutano kao upanija imamo najvie graevinskih dozvola za sustave navodnjavanja, to znai i razvoj poljoprivrede i ostalih gospodarstava na podruju Virovitiko-podravske upanije.Projekt je na dravnoj razini pokrenut jo 2005. godine, a njegova kompletna realizacija oekuje se u ljeto 2015. Nadam se da emo sustave izgraditi i zahvaljujui EU fondovima i Programu ruralnog razvoja koji sustave navodnjavanja financiraju 100 %.

OTVARANJE RADNIH MJESTA U POLJOPRIVREDI I

PRERAIVAKOJ INDUSTRIJIVirovitiko-podravska upanija planira staviti u funkciju i sustave Pitomaa pii Bukovica, Luka, aavica i Orahovica, a cilj je do kraja 2020. godine sustavima za navodnjavanje pokriti 20 % ukupne poljoprivredne povrine na upanijskom podruju. Ve deset godina traje mukotrpna borba za provedbu ovog projekta koji je nama kao jednoj od najveih upanija po obradivim povrinama u Hrvatskoj od iznimnog znaaja.Konanom realizacijom ove godine uvelike emo doprinijeti poveanju poljoprivrednih prinosa, konanoj kvaliteti proizvoda te stati na kraj katastrofalnim tetama od sua.

Navodnjavanje je zapravo jedini spas za hrvatsku poljoprivredu.Tako emo u bliskoj budunosti, do 2020. godine, imati oko 5.000 hektara navodnjavanih povrina, a to generira, multiplicira i urod i zaradu te definitivno razvija preraivaku industriju u ovoj upaniji. Bit e vrijeme, a ve se i dogaa da veliki igrai dolaze i otvaraju nove pogone preraivake industrije. Jer svakom je vano biti nadomak sirovini, jeftinoj radnoj snazi, povoljnom graevinskom zemljitu i drugim uvjetima za razvoj svojih industrija rekao je Tomislav Tolui, virovitiko-podravski upan.Napravili smo odmak i kada govorimo o upanijskoj upravi. Uspjeli smo pronai novce za inovativnu solarnu elektranu, jedinu takvog tipa u Hrvatskoj, imamo graevinsku dozvolu za Centar za razvoj mlijenih proizvoda koji bi trebao pomoi mljekarima, Tehnoloko-inovacijski centar, Drvni centar, Agrofood park u Slatini koji je dobio potporu Veleposlanstva Nizozemske dodaje upan.

UDRUIVANJE S FIGOM U DEPUUdruivanje je rak-rana hrvatske poljoprivrede. Proizvoai se ne ele udruivati, a i kad se udruuju, dre figu u depu. Takav stav je neodriv, pogotovo u situaciji u kojoj se nalazimo. To u Europi ne prolazi. Imamo strojne prstenove koji ne funkcioniraju, nepovjerenje je meu ljudima, osnovane su samo dvije proizvoake organizacije. Promjena mentalnog sklopa u Slavoniji nuna je za opstanak i to e se iskristalizirati tijekom sljedeih dviju godina. Ili e je biti ili je nee biti.

Slavonija bi mogla biti bogatija i od Istre, a budunost je svakako u poljoprivrednoj proizvodnji. Da je pameti, u Slavoniji bi bilo 200.000 hektara navodnjavanih povrina.Vie nema prosvjeda pred Ministarstvom da se poveaju poticaji. Poticaji koje sada moemo dobiti puno su izdaniji, ali zahtijevaju znanje i predanost. Mjera 7 je prema mom miljenju trebala ii prva. Netko bi radio farmu, plastenik, no nema je u prostornom planu koji je vezan za Mjeru 7. Podloga za sva ostala ulaganja su, dakle, prostorni planovi koje obuhvaa ta mjera, a ona se raspisuje nakon Mjere 4, to je apsurdno ukazuje na nepravilnosti u provedbi Programa ruralnog razvoja vodei ovjek Virovitiko-podravske upanije.

IMAMO NAJVIE GRAEVINSKIH DOZVOLA ZA SUSTAVE

NAVODNJAVANJA


20

info Laura Poslek - prva beba

roena u 2015. godiniPrvu bebu s podruja Virovitiko-podravske upanije, roenu na rodilitu Ope bolnice Virovitica u 2015. godini, Lauru Poslek posjetili su upan Tomislav Tolui i njegov zamjenik Zdravko Dijakovi. Djevojica Laura roena je 1. sijenja u 18 sati i 22 minute, duga 49 cm i teka 2880 grama. Mami Moniki Poslek iz pii Bukovice i njenoj djevojici, uz upana i doupana, poklone su donijeli i svako dobro poeljeli proelnica Ureda upana Jasna Abramovi te naelnik opine pii Bukovica Hrvoje Miler sa suradnicima.

eljka Peri iz Zdenaca - najbolja lijenica u RH

eljka Peri, lijenica obiteljske medicine iz Zdenaca kod Orahovice, i tefica Bagari, medicinska sestra Klinike za psihijatriju Vrape, najbolje su zdravstvene djelatnice za 2014. godinu po izboru Udruge hrvatskih pacijenata (UHP).U povodu Svjetskog dana bolesnika, 11. veljae, UHP devetu godinu zaredom dodijelila je zahvalnice najlijenici i najsestri za njihov predan rad, humanost i stalnu dostupnost pacijentima. Nagraene predlau i biraju pacijenti, a odabir se potvruje i ocjenama kolega iz struke.

ene mariraju za ista pravaProjekt ene mariraju za ista prava financiran je iz EU programa Mladi na djelu, aktivnost 1.2. - Jaanje i promicanje ena u politici od lokalne do razine EU. Cilj projekta je promicanje najboljih primjera uspjenih ena i isticanja njihove uloge u drutvu.Kroz projekt je izdano 10 WOMAN asopisa u kojima su obuhvaene razliite teme. Nositelj projekta je CIVIS plus, nevladina organizacija iz Atene, a iz Hrvatske partneri su bili Udruga Zvono uz Kupu iz Karlovca i Virovitiko-podravska upanija.

Kolinda Grabar-Kitarovi pobijedila u Virovitiko-podravskoj upaniji, osvojila 53,50 % glasovaU drugom krugu predsjednikih izbora Kolinda Grabar-Kitarovi na podruju Virovitiko-podravske upanije dobila je 53,50 posto glasova, odnosno za nju je glasovalo 23.339 glasaa. Ivo Josipovi osvojio je 46,50 posto glasova ili 20.287 glasova. Od navedenog broja, nevaeih je bilo 1.145 glasova. Na izbore je izalo 44.775 glasaa. Kolinda Grabar-Kitarovi dobila je veinu i u Republici Hrvatskoj te time postala hrvatska predsjednica.

HRVATSKA IMA PREDSJEDNICU!

Hrvatski upani jednoglasno protiv izmjena Zakona o zdravstvenoj zatiti i zdravstvenom osiguranjuPovodom prijedloga nacrta izmjena Zakona o zdravstvenoj zatiti i Zakona o zdravstvenom osiguranju u prostorima Hrvatske zajednice upanija odrana je konferencija za medije. Cilj je ukazati na ozbiljnu prijetnju javnom zdravstvu u Hrvatskoj koja e ustupiti navedenim izmjenama Zakona koje po hitnom postupku planira provesti Ministarstvo zdravlja. Naime, tim potezom stvara se zdravstveni sustav koji pogoduje iskljuivo privatnom sektoru i interesima zdravstvenog lobija dok se ivot i boljitak graana direktno ugroava i zanemaruje.Na navedenu temu u ime svih 20 upana koji su se usprotivili izmjenama, konferenciji su prisustvovali: Tomislav Tolui, predsjednik Hrvatske zajednice upanija i virovitiko-podravski upan; Darko Koren, koprivniko-krievaki upan; Ivan Vui; karlovaki upan; Ferdinand Troha; zamjenik poeko-slavonskog upana i Sonja Toi-Grla, lanica

Radne skupine za zdravstvo Hrvatske zajednice upanija te voditeljica Odsjeka za zdravstvo Meimurske upanije.Predsjednik Hrvatske zajednice upanija, Tomislav Tolui, naglasio je da e s navedenim izmjenama Zakona nastupiti potpuna privatizacija te time i skoro unitenje javnog zdravstvenog sustava u Hrvatskoj. - Ovakvi prijedlozi izmjena Zakona u suprotnosti su s Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva koju je donijela ova Vlada. Ovo postaje pria privatnog sektora i privatnih koncesionara koja moe postati pogubna za prosjenog hrvatskog graanina - naglasio je Tolui.Takoer, predsjednik Zajednice naglasio je da e spornim izmjenama zakona lijeenje postati privilegija bogatih graana u veim gradovima, dok graani u ruralnim sredinama i s manjim primanjima mogu u potpunosti zaboraviti na zdravstvenu zatitu.

Grad Virovitica i Virovitiko-podravska upanija u kompleks VMTI uloilioko 15 milijuna kunaVirovitiko-podravska upanija te gradonaelnici i naelnici s podruja upanije potpisali su 24. veljae s Visokom kolom za menadment u turizmu i informatici u Virovitici Sporazum o sufinanciranju rada kole, poznatiji kao Virovitiki model.Po svim sporazumima, Visoka kola Virovitica ove e godine dobiti sredstva u iznosu od 412.500 kuna.Prilikom potpisivanja Sporazuma upan Tomislav Tolui zahvalio je na dosadanjoj suradnji VMTI sa upanijom i Gradom Viroviticom, naglasivi da su Virovitiko-podravska upanija i Grad Virovitica u ovaj kompleks dosad uloili oko 15 milijuna kuna. Kada se sve posloi ovo e biti jedna od najboljih pria, ne samo u Slavoniji, ve

i u cijeloj Hrvatskoj. Gotov je i elaborat za studij raunarstva i trebaju nam novi smjerovi, iako nam ve sada dolaze studenti iz svih krajeva nae domovine izmeu ostalog rekao je upan Tomislav Tolui.


21

infoOtvoreni radovi na izgradnji pristupnih cesta parcelama u Poduzetnikoj zoni 3, faza 2 i 4Saborski zastupnik Josip aki u oujku je slubeno otvorio radove u sklopu projekta Izgradnja pristupnih cesta parcelama u Poduzetnikoj zoni 3, faza 2 i 4.Ukupna vrijednost projekta koji provodi Grad Virovitica u partnerstvu s Razvojnom agencijom VTA, a izvodi tvrtka Osijek Koteks d.d. je 439.444 eura. Projekt je prijavljen na natjeaj EU u sklopu Operativnog programa Regionalna konkurentnost iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz koji se sufinanciraju projekti usmjereni na razvijanje poslovne infrastrukture i kroz koji e se izgraditi preostale pristupne ceste parcelama u Zoni 3 i pratea komunalna infrastruktura.

Za Josipa Frigana iz Dinjevca prikupljeno 932.778,08 kunaCijela Hrvatska, ali i svijet ukljuili su se u pomo Josipu i njegovoj majci Ivanki, nezaposlenoj i samohranoj majci, koji ive u krajnjem siromatvu sa samo 280 kuna mjeseno od djejeg doplatka. Akciju je pokrenuo Centar za obitelj Pitomaa.Josip se tada nalazio u Klaievoj bolnici u Zagrebu na Odjelu onkologije, gdje mu je nakon 4 ciklusa kemoterapije izvrena i biopsija te se oporavljao od napornih metoda lijeenja.16. oujka Josip je proslavio svoj deseti roendan te su ga tom prigodom posjetili naelnik opine Pitomaa eljko Grgai i predsjednik Centra za obitelj Pitomaa Josip Ivo.

Sveano obiljeen Dan jedinstvenog europskog broja za hitne slube 112Dravna uprava za zatitu i spaavanje, Podruni ured Virovitica, u svojim je prostorijama sveano obiljeila Dan jedinstvenog europskog broja za hitne slube 112 te desetu godinjicu broja 112 u Virovitici. Tom prigodom, u ime ravnatelja Dravne uprave za zatitu i spaavanje Jadrana Perinia, zahvalnice za promicanje broja 112 virovitiko-podravskom upanu Tomislavu Toluiu, Zavodu za hitnu medicinu Virovitiko-podravske upanije, koju je preuzela ravnateljica Marijana Banjavi, te Vatrogasnoj zajednici Virovitiko-podravske upanije, koju je preuzeo zapovjednik Stjepan Venus, uruio je proelnik Podrunog ureda Josip Job.

Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih kola

Pet kola s podruja Virovitiko-podravske upanije sudjelovat e u pilot projektu e-kole Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih kola. To su Gimnazija Petra Preradovia Virovitica, O Vladimira Nazora Nova Bukovica, O Suhopolje, O Vladimir Nazor iz Virovitice te O Eugena Kumiia Slatina. Rije je o pilot projektu Hrvatske akademske i istraivake mree CARNet i Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta kojem je cilj uspostava sustava kojim e se podii razina digitalne zrelosti hrvatskih kola kroz razvoj digitalnih kompetencija nastavnog i nenastavnog osoblja, razvoj digitalnog sadraja, opremanje kola IKT opremom, provedbu potrebnih infrastrukturnih radova vezanih za pristup internetu te kroz razvoj usluga za transparentno poslovanje kola.Interes kola za sudjelovanje u projektu bio je izuzetno velik prijavilo se 705 kola, a u konanici je izabrano njih 150. Cilj je bio izabrati reprezentativni uzorak od oko 10 posto kola u Republici Hrvatskoj. kole su izabrane na temelju 5 kriterija: veliina kole, indeks razvijenosti, indeks stanja opremljenosti i iskustva u koritenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija u koli, ocjene plana rada kola te ravnomjerne geografske zastupljenosti.S podruja Virovitiko-podravske upanije

interes za sudjelovanje u projektu iskazalo je ukupno 15 osnovnih i srednjih kola kojima je Virovitiko-podravska upanija kao osniva dala pozitivno oitovanje.Kao podrku za ukljuivanje u navedeni projekt e-kole, Virovitiko-podravska upanija, na elu sa upanom Tomislavom Toluiem, u pismu podrke iskazala je spremnost preuzimanja troka tehnike podrke, uspostavljanja infrastrukture, kao i stavljanje na raspolaganje svojih kapaciteta.Pilot projekt e-kole posluit e za testiranje organizacijskih i tehnolokih pretpostavki kola, kao i za podizanje kvalitete obrazovanja prilagodbom naina uenja novoj informatiziranoj okolini.

Pet kola s podruja upanije u pilot projektu e-kole

Nakon uspjeno provedenog postupka reakredi-tacije i dobivene akreditacijske preporuke Agen-cije za znanost i visoko obrazovanje, Visokoj koli izdana je Potvrda o ispunjavanju uvjeta za obav-ljanje djelatnosti visokog obrazovanja utvrenih odredbama Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju i Kriterijima za ocjenu kvalitete veleuilita i visokih kola Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Nakon

dobivanja Potvrde, Visoka kola za menadment u turizmu i informatici u Virovitici Ministarstvu znanosti obrazovanja i sporta uputila je zahtjev za inicijalnu akreditaciju specijalistikog diplom-skog studija Menadmenta, ime e se studen-tima Visoke kole omoguiti nastavak studiranja na viim godinama (4. i 5.) studija. Poetak izvoenja specijalistikog diplomskog studija Menadmenta oekuje se u listopadu ove godine.

VMTI DOBILA POTVRDU ZA VISOKO OBRAZOVANJE

Od listopada se oekuje studiranje na viim godinama, 4. i 5.

Modernizacija kolskih kurikuluma u strukovnim kolamaU sklopu poziva za dodjelu bespovratnih sredstava HR.3.1.14 Modernizacija kolskih kurikuluma u strukovnim kolama u skladu s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom i potrebama trita rada faza II za financiranje je odabrano ukupno 28 projekata, meu kojima su i dva s podruja Virovitiko-podravske upanije.Rije je o projektu Modernizacija kolskih kurikuluma i poljoprivrednih zanimanja u skladu s HKO Eko bilje Srednje kole Stjepana Sulimanca Pitomaa (maksimalan iznos prihvatljivih trokova

je 2.384.242,36 kuna) te projektu Postani poduzetnik budunosti budi e-poduzetnik Strukovne kole Virovitica (maksimalan iznos prihvatljivih trokova je 1.397.386,67 kuna).Sredstva za realizaciju bit e osigurana u Europskom socijalnom fondu.Virovitiko-podravska upanija podrava implementaciju kurikuluma jer se na taj nain ostvaruje vizija ulaganja ne samo kroz ulaganje u kapitalne investicije, nego i kroz modernizaciju odgojno-obrazovnog rada.


22

info Odrano 9. "Dravsko

proljee" u SopjuOvogodinja kulturno-folklorna manifestacija Dravsko proljee odrana je pod pokroviteljstvom Virovitiko-podravske upanije, a u organizaciji Opine Sopje i KUD-a Podravac te u suradnji s Hrvatskom dravnom samoupravom iz Starina u Maarskoj, jednim od osam sela uz Dravu s veinskim hrvatskim stanovnitvom. Nakon sveanog mimohoda sreditem Sopja, u mjesnom domu okupili su se uzvanici, mjetani, sudionici Dravskog proljea.

Orahovica slavi 110 godina turizmaOve godine Orahovica obiljeava 110 godina turizma, a malo koje mjesto moe se pohvaliti turistikom tradicijom poput orahovake. Kao godina u kojoj je niknuo turizam u Orahovici uzima se 1905. kada je osnovano Drutvo za poljepanje Orahovice. Ta je organizacija pokrenula inicijative i djelatnosti na novim programima meu kojima je ureenje grada, njegovo ozelenjivanje, izgradnja kupalita, perivoja, organiziranje prvog nijemog kina i kinopredstava, provoenje elektrifikacije mjesta

Poetna konferencija projekta TOUR-PACKU oujku je s provoenjem zapoeo jo jedan projekt iz treeg poziva Programa prekogranine suradnje Maarska Hrvatska. Rije je o projektu TOUR-PACK koji se odnosi na sektor turizma, a glavni cilj je osmiljavanje i promocija turistikih paketa u prekograninoj regiji na temelju regionalnih prirodnih, kulturnih i povijesnih karakteristika. Voditelj projekta je Centar za poduzetnitvo Somogy upanije iz Kaposvra, a partneri na projektu su VIDRA Agencija za regionalni razvoj Virovitiko-podravske upanije, Grad Koprivnica te Grad Barcs. Ukupna vrijednost projekta je 180.233,35 eura.

Jedna je od najmanjih u Hrvatskoj, no ljepotom jedna od najveih. Virovitiko-podravska upanija mamac je svakom turistu, poevi od prelijepe obale Drave, pa do ivopisne doline pod Papukom i bedema Ruice grada.upanija ima bogomdano podneblje za razvoj turizma. Svake godine u ovoj upaniji nikne poneto novo, atraktivno, zanimljivo i gotovo nigdje vieno:- Tijekom 2014. godine na podruju Virovitiko-podravske upanije odrano je neto vie od 1000 razliitih manifestacija, od kojih neke imaju ve dugu tradiciju te regionalni i meunarodni karakter, poput Glazbenog festivala Pjesme Podravine i Podravlja u Pitomai, Virovitikih kazalinih susreta u Virovitici, Glazbenog festivala Dani Milka Kelemena u Slatini U upaniji su krajem godine dovrena dva velika projekta usmjerena razvoju cikloturistike ponude Doivite i uivajte u dravskoj nizini biciklom (Drava4Enjoy) i Razvoj biciklistikih ruta u svrhu promocije biciklistikog turizma na podruju Somogy upanije i Virovitiko-podravske upanije (Bicycle routes along Drava). Realizacija projekata na podruju Virovitiko-podravske upanije rezultirala je uspostavom mree od 535 km, a posebnost realizacije projekata je i obnova plemike kurije Jankovi iz 19. st. u mjestu Kapela Dvor, koja e uskoro ponudu destinacije obogatiti i smjetajnim kapacitetima kae Josip Mikoli, djelatnik Turistikog ureda Virovitiko-podravske upanije.Prema rijeima direktorice Turistikog ureda Virovitiko-podravske upanije, Martine

Jakeli, u Virovitiko-podravskoj upaniji turistiki planovi i projekti za 2015. godinu veliki su i znaajni unato krizi i recesiji.-Ove godine najavljeno je otvaranje novih smjetajnih kapaciteta hoteli u Kapeli Dvoru i Orahovici, hostel u Noskovakoj Dubravi i privatni smjetaj na podruju Pitomae s priblino 200 novih leajeva, to je znatno poveanje kapaciteta u odnosu na postojeih 485 leajeva. U planu su dovretak i otvorenje Posjetiteljskog centra na Jankovcu, to e bitno pridonijeti kvaliteti ponude destinacije, potom poetak gradnje Geo-info centra u Voinu, nastavak aktivnosti na ureenju edukativnih izletita na rijeci Dravi, nastavak aktivnosti na edukaciji djelatnika u turistikom i s turizmom povezanom sektoru istie Martina Jakeli.Idealna klima i prometna povezanost omoguuju razvoj svakog oblika turizma, lovnog i ribolovnog, planinarskog, cikloturizma Virovitiko-podravska upanija uistinu je prostor za svakog gosta, bio sluajan ili turist namjernik.

Kontinentalni turizam od Drave do Papuka

Reportaa okontinentalnoj Hrvatskoj u panjolskom turistikom asopisu Lonely PlanetAutntica Croacia (Autentina Hrvatska) naslov je reportae o kontinentalnoj Hrvatskoj objavljene u najnovijem broju panjolskog izdanja turistikog asopisa Lonely Planet. Reportau od 14 stranica potpisuju ugledni panjolski turistiki novinari Kris Ubach,tekst i Ricardo de la Riva, fotografije, a nastala je kao rezultat njihovog studijskog putovanja tijekom lipnja prole godine.Tema studijskog putovanja bila su eko-etno imanja s namjerom da itateljima prenesu

razliite prie i iskustva vlasnika i pokretaa takvih imanja, odnosno njihovu motivaciju za pokretanje i bavljenje tom vrstom posla.Na podruju Virovitiko-podravske upanije posjetili su Pustaru Vinjica i seosko obiteljsko imanje Zlatni klas u Otrovancu, koje su u reportai posebno istakli, a program njihovog studijskog posjeta naoj upaniji pro-veden je u suorganizaciji Hrvatske turistike zajednice i Turistike zajednice Virovitiko-podravske upanije.

Svake godine u naoj upaniji nikne neto novo, atraktivno, zanimljivo i nigdje vieno


23

infoOvogodinji 8. Ferragosto Jam 2015. trajat e pet dana

Najvei ljetni glazbeni festival kontinentalne Hrvatske, orahovaki Ferragosto Jam, ove godine trajat e punih pet dana od 5. do 9. kolovoza, a odrat e se, kao i proteklih godina, na orahovakom Jezeru. Na ovogodinjem 8. izdanju festivala nastupit e 40-ak izvoaa, a zasad je poznata gotovo polovica lineup-a. Izmeu ostalih nastupit e: Psihomodo Pop, Damir Avdi, Repetitor, Gatuzo, Krankvester, Pasi, KinoKlub, KUKU$ Klan, She Loves Pablo, Muscle Tribe of Danger and ExcellenceCijena festivalske ulaznice je 95 kn i moe se kupiti preko Entrio sustava i na Entrio prodajnim mjestima.

Odrana smotra uenika osnovnih i srednjih kola Virovitiko-podravske upanije "LiDraNo 2015."Ovogodinja upanijska smotra literarnog, dramsko-scenskog i novinarskog stvaralatva LiDraNo 2015. odrana je u Slatini. Domain za osnovnokolce bila je Osnovna kola Eugena Kumiia, za srednjokolce Srednja kola Marka Marulia, a izriaji u dramsko-scenskom stvaralatvu za uenike obiju kategorija odrani su u prostoru Pukog otvorenog uilita u Slatini.Na ocjenjivanje je pristiglo 18 literarnih radova, 7 novinarskih, 1 radijska emisija, 2 kolska lista, 13 pojedinanih nastupa i 7 skupnih nastupa. Ukupno je sudjelovalo 14 kola s podruja upanije.

www.tzvpz.hr

Kazalite Virovitica, povodom proslave 70. godinjice rada, organiziralo je 11. Virovitike kazaline susrete - Virkas. Proslava 70. godinjice rada Kazalita zapoela je 6. veljae u Virovitici premijerom predstave Mate Matiia Legenda o sv. Muhli, a zavrila predstavom Teatra Exit Sutra ni(je) novi dan redateljice Ivice Boban. Sveukupno 15 predstava u 24 izvedbe 11. Virovitikih kazalinih susreta, osim u Virovitici, odigrane su jo i u Slatini, Orahovici, Suhopolju i Pitomai.Titulu ovogodinje najslae predstave prema

ocjenama posjetitelja zasluno je odnijela predstava Hrvatskog narodnog kazalita Varadin Svoga tela gospodar s ocjenom 5,00. Nakon ove, publici najdrae predstave, slijede Teatar Exit i Sutra ni(je) novi dan (4,98) te Plemena Kazalita Planet Art (4,95).Ljubitelji kulture kroz 15 predstava tijekom ovogodinjeg Virkasa mogli su osjetiti irok spektar emocija; tugu, mrnju, suosjeanje, ali i sreu i time obogatiti svoj svakodnevni ivot te napuniti baterije do sljedeih kazalinih poslastica virovitikog ansambla.

Odrani 11. Virovitiki kazalini susreti Virkas povodom proslave 70. godinjice rada Kazalita

Povrat tradicijskim obiajima u KladaramaU Drutvenom domu u Kladarama Udruga uvarice kulturne batine iz Kladara organizirala je 12. travnja manifestaciju Povrat tradicijskim obiajima izloba pisanica i matkanje pisanicama te promociju knjige Kako su to radili nai stari autorice Ivke Maar.Pisanice i razne prigodne radove izloile su udruge i pojedinci s podruja opine Pitomaa, Virovitiko-podravske i Koprivniko-krievake upanije.Izloba je bila humanitarnog karaktera te je sav prihod od prodaje i dobrovoljnih priloga bio je namijenjen Josipu Friganu iz Dinjevca i njegovoj majci Ivanki.

Virovitika grupa Vatra briljirala na zavrnoj dodjeli glazbene nagrade Porin: Tango je pjesma godineNa zavrnoj dodjeli glazbene nagrade Porin dodijeljene su statue u 12 kategorija. Najvie nagrada dobio je virovitiki bend Vatra za hit Tango i to za najbolju izvedbu grupe s vokalom, produkciju, snimku te onu najvaniju, za pjesmu godine, gdje je bilo petero nominiranih. Vatra je tako od pet nominacija izgubila samo onu u kategoriji Najbolji video broj gdje je statuu osvojio spot Bejbi Psihomodo popa. Frontmen benda Davor Gobac i deki osvojili su jo dva Porina i to za album iribu, iriba u kategorijama Album godine i Rock album godine. Po dva Porina dobili su Massimo i Urban&4. Massimo je nagradu dobio za araman te najbolju muku vokalnu izvedbu za skladbu Ispod nekog drugog neba, dok je Urbanov album Mamut pobijedio u kategorijama Najbolji album alternativne glazbe te Najbolje likovno oblikovanje. Prvi Porin u karijeri dobila je Sara Renar. Kantautorica je pobijedila Ninu Badri i Ivanu Kindl u kategoriji Najbolja enska vokalna izvedba, a statuu je osvojila za izvedbu skladbe Jesen.


24

info Kulturno-zabavna priredba Crkvarako

prelo pred 1.000 posjetitelja

Kulturno-umjetniko drutvo Crkvari organiziralo je tradicionalnu, 18. po redu kulturno-zabavnu priredbu Crkvarako prelo. Svojim plesovima i igrama predstavila se Djeja folklorna skupina KUD-a Crkvari, kao i starije kolege, a atmosferu su podigli vrhunski glazbeni izvoai: Igor Dela, TS Fijaker, Garavue, Suhopoljski tam

Kronika Virovitičko-podravske županije

Documents

Transcript of Kronika Virovitičko-podravske županije