a--Ar--

M. JOKIe et al.: Kemr,l a u industriji - bibliometrija, Kem. tnd. 51 (3) 1 16-1 22 (2002)116

Pedeset godina Kemije u industrijibibliometrijski i scientometrijrki p rikaz

M. Jokic,* M. Andreis i B. KlaiC*Nacionalna i sveudiliSna knjiZnica, 10000 Zagreb, Hrvatske bratske zajednice 4lnstitut "Ruder Bo5kovii", 10000 Zagreb, Bijenidka c. 54

KUI 1012002Prispjelo 1. prosinca, 2OO1 .

Prihvaieno 17. sijednja, 2002.

x^4

Casoprs Kemija u industrijiobuhvaien je u mnogim relevantnim kemijskim i tehnidkim bazamapodataka, poput Chemical Abstracts, AnalyticalAbstracts, Chemical Engineering and Biotechno-logy Abstracts, ali nije obuhva6en u najselektivnijoj znanstvenoj bazi podataka Science Citationlndex-u (SCl). Prema. uredivadkoj koncepciji dasopisa u prvih dvadesetak godina dasopis je pre-teZno inZenjersko-teh.nolo5ki, a u posljednjih tridesetak godina uodava se-pomak prema-kemij-skim znanostima. ZadnJih se desetak godina opaia smanjenje broja objavljenih piiloga. lzradu-navanje faktora utjecaja Kemije u industriji pokazuje da je njegova brojdaha vrijednost viSa odnekih.dasopisa koii su obuhvaieni u SCI podrudju kemijskog inTenjerstva. Medufim, zbog dinfe-nice da se dasopis u literaturi pojavljuje s tridesetak razliditih-kratica, njegovi scientometrilski [o-kazatelji ne mogu se utvrditi samo pretraiivan.iem naslova dasopisa.

Kljudne rijedi: iasoplq Kemija u industriji, obuhvat znanstvenim bazama podataka, faktor utje-caja, znanstven a prod uktiv nost

Uvod

easopis kao primarno sredstvo komunikacije znanstvenikai strudnjaka obavlja tu funkciju vi5e od 300 godina, od po-jave prvog znanstvenog dasopisa Journal des Scayans, u Pa-rizu 1665. godine.l Danas se moZe govoriti okvirno o150.000 naslova dasopisa,2 iz razlidtrh [odrudja znanosti i

djelatnosti, i ne vi5e samo u tiskanom obliku nego sve vi5eu elektronidkom, koji osnovnu zadaiu dasopisa, da aZurnoobjavljuje najnovije spoznaje i postignuia, dovodi u pravufunkciju.

Kontinuirano izlaZenje nekog dasopisa 50 godina niie za-nemariv podatak, osobito uzmu li se u obzir sve speci-fidnosti okruZenja. Medutim, prethodni glavni urednik Ke-mije u industriji profesor l. Butula u dlancima u povodudetrdesetpetogodi5njice dasopisa3,4 nije pretjerano optimi-stiiki pisao o njegovoj buduinosti. Jedan od najveiih pro-blema na ko.Ji je ukazao je opadanje broja prilola koje Ke-mija u industriji objavljuje.

Cilj ovoga rada je obuhvatno analitidki obraditi vaZnostdasopisa Kemija u industriji kroz: usporedbu s hrvatskimdasopisima iz srodnih podrudja i njihovog potencijalnogzna(aja 5iroj znanstvenoj zajednici kroz zastupljenost u re-levantnim sekundarnim izvorima informacija', bazama po-dataka. Nadalje, Zelimo uoditi trendove u ukupnoj pro-duktivnosti dasopisa, ustanoviti pomake u objavljivanju' po-jedinih tipova dlanaka, utvrditi znanstveni utjecaj dasopisakoji se mjeri brojem citata te iz citatne anaiize ustanovitifaktor utjecaja dasopisa.

lzlaganje na skupu 50 godina dasopisa Kemija u industriji i i5 godinaiasopisa Chemical and Biochemical Engineering Quarterly, HDKI, Zagreb,7. prosinca 2001.

Status dasopis a Kgm.ija _u ind.ustrijiu odnosu na hrvatske dasopiseiz srodnih podrudja

Znanstvenici i strudnjaci iz podrudja tehnidkih znanosti u

Hrvatskoj svoju znanstvenu i strudnu produkciju mogu pu-blicirati u dvadesetak hrvatskih dasopisa, koje Ministarstvoznanosti i tehnologije, kao matidna institucija, sufinancira.MoZe se pretpostaviti da se financiran je izlaienja dasopisaobavlja prema jasno odredenim pokazateljima, tj. vredno-vanjem dasopisa. Kako su kriteriji za vrednovanje dasopisanedovoljno jasni,s poku5at iemo usporediti spomenute da-sopise da bi se dobila jasnija slika statusa pojedinih dasopi-sa te da bi se lak5e mogla donijeti odluka o daljnjem finan-ciranju i aZurnijem izlaienju dasopisa. Naime, ukoliko da-sopis ne izlazi dinamikom koju odreduje uredni5tvo, tadaon ne obavlja svoju temeljnu zadaeu da donosi nove spo-znqe i informira svoje ditateljstvo. Ova primjedba se neodnosi samo na ditateljstuo u zemlji nego za cijelu znan-stvenu i strudnu zajednicu koja prati zbivanja ukljudi-vanjem dlanaka iz dasopisa u relevantne sekundarne izvo-re informacija, baze podataka. Tako je jedan od temelj-nih kriterija pri procjeni dasopisa zaulazakubaze podata-ka lSl-ja (lnstitut for Scientific Information) upravo redovi-tost izlaZenja. Obrazlaie se dinjenicom da je redovito pu-bliciranje pokazatelj Zivotnosti znanstvene i strudne pro-dukcije.6

U tablici 1. navodimo 20 naslova hrvatskih dasopisa izSireg podrudja tehnidkih znanosti i kemije. Radi objektivni-je usporedbe ogranidit iemo se na podrudje kemije i ke-mijske tehnologije odnosno srodnih podrudja. U ovomsludaju radi se o 9 ili 45 % dasopisa i to su Acta Craphica,Chemical and Biochemical Engineering Quarterly, Croatica

M. JOKIC et al.: Kemija u industriji - bibliomerrij a, Kem. tnd. 51(3) 1 1 6-1 22 (2002) 117

Podetna godinaizlaienja

Start of publication

Tablica 1-Table 1

Hrvatski tasopisi iz podruiia tehniikih znanosti - zastupljenost u sekundarnim pubtikacijama, bazama podatakaThe Croatian iournals from scientific fietd of the Technology and engineering- covered by secoiclary publications, databases

Naslov dasopisa

Journal

Zastupljenost u relevantnim sekundarnim(rujan 2001. godine)

informacija

co.*d by relevant secondary publications (september, 200i )

INSPEC

!\ERCY SCITEC; INSPEC; PASCAL; AEROSPACE DATABASE; INFORMATIONsclrNCE ABS.; MATHSCI; woRLD TMNSL. TNDEX; CHEMENC & BlorECABS; METADEX (R)

EI COMPENDEX; INSIDE CONFERENCES; FLUIDEX; MECHANICALNEERINC ABS; WORLD TMNSL. INDEX

INSIDE CONFERENCES; ENERCY SCITEC; PASCAL; CHEMENG & BIOTECABS; CURRENT BIOTECH ABS.; CHEMICAL SAFETY NEWSBASE; UNCO-VER; CA SEARCH; SCISEARCH CITED REF SCt; ACRICOiA; CABABSTRACTS; SCI SEARCH EXTENED

CURRENT CONTENTS; SCI SEARCH EXTENED; CA SEARCH; BIoSIsPREVIEWS; INSIDE CONFERENCE; MATHSCI; ANALYTICAT ABSTRACTS

Acta Craphica

Automatika

Brodogradnja

Chemical and Biochemical Engi-neering Quarterly

Croatica Chemica Acta(dasopis je nekoliko puta mijenjaoime od 1927. godine, a od-1956.godine je uz sada5nji naslov)

CIT - Journal os Computing andI nfor m ati o n Te ch n ol ogy

Elektrotehnika

Food Technology andBiotechnology (tasopis je nekoli-ko puta mijenjao ime, a od 1996.godine je uz sadaSnji naslov)

Ceodetski /rst

Cradevinar

lnternational Journal for Enginee-ring Modeling

Kemija u industriji

Metalurgija

Nafta

1989

1 960

1 950

1987

1 9s6(1927)

1993

1 9sB

1996(1e68)

1937

1949

1992

1952

1962

1 950

1919

1 980

1 989

1993

1959

LISA (LIBRARY & lNFo. sCl); PASCAL; tNSpEC; TRANSPORT RESINFORMATION SCIENCE ABS.; INS|DE CONFERENCES

(TRrS);

Naie more

Polimeri

Promet

Prostor

Strojarstvo

EI COMPENDEX (R); ENERCY SCITEH; WORLD TMNSL. INDEX; NUCLEARSCI. ABS.

FooD sclENCE & TECHNoLocy ABSTRSTS; GURRENT CONTENTS; SC!SEARCH EXTENED; CA SEARCH; INSIDE CoNFERENCES; CABABSTRACTS; CAB HEATTH

CAB ABSTMCTS; TRANSPORT RES (TRIS); CEoREF; CEOBASE (TM)

El COMPENDEX (R); TRANSPORT RES (TRIS); CEOBASE (TM)

INSPEC; EI COMPENDEX (R); PASCAL

EI COMPENDEX (R); CAB ABSTRACTS; WORLD TRANSL. INDEX; CABHEALTH; CHEMENG & BIoTEC ABS; CHEMICAL SAFETY NTwiensT;CURRENT BIOTECH ABS; ALUMINIUM IND ABS; CA SEARCH; ANALY-TICAT ABSTRACTS

EI COMPENDEX (R); ENERGY SCITEC; WORLD TRANSL. INDEX; ANALY.TICAL ABSTRACTS; CHEMENG & BIOTEC ABS; APILIT (R); METADEX (R);ALUMINIUM tND ABS; PoLLUTtoN ABS; GEoBASE (TM); ENG MATE-RIALS ABS (R); CA SEARCH; SCI SEARCH EXTENDED

El coMPENDEx (R); AQUAT|C sct & FtsH ABS; GEOREF; ENERGy SCITEC;PASCAL; WORLD TRANSL. INDEX; ANALYTICAL ABSTRACTS; CHEMENG &BIOTEC ABS; CHEMICAL SAFETY NEWSBASE; ALUMINIUM IND ABS;GEOARCHIVE; GEOBASE (TM); CA SEARCH

CEOBASE 1TM); APLIT

El coMPENDEx (R); TEXTTLE TECHNoL. DtG.; pASCAL; pApERCHEM;WORLD TRANSL. INDEX; CHEMENC & BtoTEC ABS; CHEMICAL SAFETYNEWSBASE; MECHANTCAL ENCINEERING ABS; CA SEARCH

AQUATIC SCI & FISH ABS; TRANSPORT RES (TRIS); WORLD TRANSL. INDEX

socloloclCAl ABSTR.; cAB ABSTRACTS; nncHrrrcruRE DB; BIBL.HISTORY OF ART; CEOBASE (TM)

INSPEC; El COMPENDEX (R); ENVIRoLtNE (R); CAB ABSTRACTS; TRAN-SP_ORJ RES (TRIS); ENERCY SCITEC; AEROSPACE DATABASE; PASCAL; CHE-MENC & BIOTEC ABS; SCISEARCH (R) CITED REF SCI; CURRENT CONTENTSSEARCH (R); MECHANICAL ENCINEERINC ABS; METADEX (R); ALUMINIUMIND ABS; POLLUTION ABS; CEOBASE (TM); ENC MATERTALS ABS (R)

soclAl sclsEARCH (R); cAB ABSTMCTS; ENERGY sCtrEC; TExilLEMINOL. DlG.; PASCAT; PAPERCHEM; ptM; woRLD TRANSL. TNDEX;ARTS & HUMANITTES SEARCH (R); CA SEARCH

Tekstil "t952

118 M. JOKIa et al.: Kemry a u industriji - bibliometrija, Kem. lnd. 51 (3) 1 1 6-1 22 (2002)

Chemica Acta, Food Technology & Biotechnologyt Kemiia u

industriji, Metalurgija, Nafta, Polimeri i leksti/'

Cinjenica da iz navedenih znanswenih podrudja gotovopolovica dasopisa pripada podrudju kemije i kemijske teh-hologije pokazatelj je razvitka pojedinih znanstvenih gra-

na. Podetne godine izlrtenia spomenutih dasopisa takodersu pokazateli stanja znanstvene i strud.ne produkcije u Hr-vaskol iz podrudja kemije i kemijske tehnologije. Vei1927.-godine podin.ie izlaziti dasopis Arhiv za hemiiu i far-

maciju, danainja Croatica Chemica Acta. Pedesetih godinajavljiju se tri dasopisa koja su zadriala svoj identitet polastoljeia i pokazatelj su stanja struke: Nafta, Iekstil i Kemii.a

u industriji.l za poiavu ostalih dasopisa moglo bi se reii daje u skladu s pojavom novih tehnologija i vaZnosti pojedi-nih industrijskih.grana Metalurgiia, Polimeri, Chemical andBiochemical Engineering Quarterly, Acta Craphica te FoodTechnology and Biotechnology.

Jedan od temeljnih indikatora znadaja nekog dasopisa nje-gova je zastupljenost u najrelevantnijim sekundarnim pu-blikacijama, elektronidkim bazama podataka.T Za podru-dja kemije, kemijske tehnologije i srodnih podrudja naj-poznatija baza podataka je Chemical Abstracts (CA Se-

arch). Zastupljenost radova iz dasopisa u bazi podatakaChemical Abstracts zna(i potencijalnu dostupnost svimznanstvenicima i strudnjacima koji se bave srodnom pro-blematikom. Ovisno o uZem podrudju relevantni izvori su

Chemical Engineering and Biotechnology Abstracts, El

Compendex, -Curren{

Biotechnology Abstracts, ChemicalSafety Newsbase, Analytical Abstracts, Energy Science and

Technology, /NSPEC, Metadex, Iextile Technology Digest,.

World Textiles, Aluminium tndustry Abstracts, ISMEC, Food

Technology and Biotechnology Abstracts i sl.

Multidisciplinarne baze podataka lSl-ja, Science Citationlndex (SC/, odnosno SCI SEARCH) i Current Contents (CC),

dine najselektivniji izbor dasopisa iz cijelog svijeta i biti za-

stupl.ien sa sadrZajima svoga dasopisa u njima, stvar je.ipresiiZa, jer se radi o 6-7 % dasopisa iz podrudla prirodnihi primijenjenih znanosti iz cijelog svijeta.

Casopis Kemija u industriji svojom zastupljeno5iu u najre-levantnijim bibliografskim bazama podataka publicira svo-je sadrZije u pravom smislu rijedi jer je potencijalno dostu-pan cijeloj znanstvenoj i strudnoj zajednici. To je vidljivokroz broj dlanaka zastupljenih u Chemical Abstracts-u, El

Compendex (R), Chemical Engineering and BiotechnologyAbstracts, Current Biotechnology Abstracts itd. Kroz citira-nost radova iz ovog dasopisa mo6i 6e se dobiti cjelovitijaslika njegove vaZnoiti za Siru (svjetsku) znanstvenu zajedni-CU.

lz tablice 1. vidljivo je da je Hrvatska zastupljena s 5 odukupno 9 analiziranih dasopisa u lSl-jevim bazama poda-taka, SC/ (SCl Search) i CC. To su dasopisi: Croatica Chemi-ca Acta, Food Technology and Biotechnology, Metalurgiia,Chemical and Biochemical Engineering Quarterly i Tel<stil.

Moguinost da iz ovako male znanstvene zajednice i ovogpodrudja bude jo5 koji hrvatski dasopis zastupljen u lSl-je-vim bazama podataka, na osnovi proudavanja zastupljeno-sti dasopisa iz pojedinih zemalja i pojedinih podrudja, ni.ie

velika.

Vratimo li se opet na podatke iz tablice 1, uodit iemo dasu na5i dasopisi zastupljeni i u nekim bazama podataka ko-

je nisu najrelevantniji sekundarni izvori.za podrudje kojimse bave, npr. Pascal, Ceobase i sl. MoZda je ispravnije re6i

da veiina znanstvenika i strudnjaka spomenute baze poda-taka ne bi koristila kao temeljne izvore znanstvene i

strudne literature. Medutim, treba znati da su neke baze

multidisciplinarnog karaktera i da su im kriteriji selekcijevrlo razliditi. Stoga je vaZno poznavati najrelevantnije se-

kundarne izvore za pojedina podrudja i znati interpreti-rati vaZnost prisutnosti u njima. Ako je odredeni dasopis

u nekoj bazi'podataka zasfupljen s manjim brojem rado-

va od objavljenih, moZe se govoriti o selektivnosti te baze.

Ta dinjenica, takoder upu6uje i n.u manju vaZnost na-

vedenog dasopisa zatu bazu podataka, neovisno o razlozi-

ma.

Bibliografska analiza dasopisaKemiji u industriii

Osim dinjenica navedenih u prethodnom poglavliu za

procjenu kvalitete i znanstvenog utjecaja nekog dasopisa

]rotr"bno je uoditi udestalost i redovitost njegovog izlaie-hju. Na prvi je pogled jasno da su dasopisi koji izlaze

desie, dostupniji i time mogu imati veii znanstveni u-tje_caj

u lokalnol ili 5iiol znanstvenoj zajednici. U.rednost izlaZe-

nja, dakle izbjegivanje kaSnjenja pojedinih brojeva, ima

tikoder slidnu p-osljedicu. S druge strane, udio pojedinihtipova dlanaka uqeee na znanstveni utjecaj.dasopisa. Ako

dasopis objavljuje veiinom strudne dlanke imat ie manji

utjecaj nego dasopis koji objavljuje preteino.izuorne znan-

stvene radbve. Pregledni dlanci koje pisu najbolji struinjacidesie imaju veii znanstveni odaziv od izvornih dlanaka ko-je su napiiali isti autori. Na kraju, jezik obiavljivanja priloga

moZe imati presudnu ulogu na znanstveni utjecaj dasopisa.

Clanci objavljivani na iezicima brojdano malih naroda,.go-

tovo bez izuzetka imaju slabiji odaziv od jednako kvalitet-

nih dlanaka objavljenih na nekom od sv.ietskih jezika.. Taj

se efekt dlelomidno moZe zaobil tiskanjem.dvojezidnihtablica i opisa slika te objavljivanjem obidnog ili prolirenogsaZetka na nekom od svjetskih jezika.

Promatramo li KemrTu u industriii u tom svjetlu, njenih pe-

deset godina moZemo podijeliti u dva razdoblja, o.d

1952.f,972. (21 godina) i od 1973.-2000. (28 godina). U

prvom razdoblju,- grubo govoreii,. Kemlia u i.nd.ustriii .ieveiim dijelom itrudni dasopis, koji kao glavni cilj ima edu-

ciranje strudnjaka u podrudju kemijstog i prehrambenoginzenjerstva iiehnologije te srodnih disciplina. To naravno

ne znadi da i u to vrij-eme dasopis nije ob.iavljivao izvorneznanstvene radove, aii u to vrijeme urednistvo nije katego-

riziralo radove, pa se u rubrici dlanci nalaze izvorni znan-

stveni, pregledni i strudni radovi. U drugom.razdobljuuredni5tvo Easopisa kategorizira objavljene dlanke i o.paia

se zelja uredniStva da poveia udio izvornih znanstvenih ra-

dova,'odnosno pornak od preteZno strudnog prema znan-

stvenom dasopisu.

prema sadrZajima dasopisa u prvom razdoblju i9 objavljen

2041 kategorizirani priiog ili prosjedno97,2 godiSnje. Broj

priloga se Tnatno nrilenjao od godine {o godin-e. Tako su

irpr. iajplodniie bile.1 e64. i 1e6s 89d1nq t 1I1 odnosno

175 priloga, dok su najsiromaSnije Igsz. i 197.2. s 50 od-

nosno 5dpriloga. Prema tada5njoj kategorizaciji najvise je

bilo dlanalia tS5: ili prosjedno 2-B godiSnje), prikazaje bilo

M. JOKIe et al.: Kemija u industriji - bibliometri.ja, Kem. tnd. St (3) 1 16-1 22 (2002) 119

ostalo (11,86 %)other

boje (2,16 %)colors

nemetali (2,69 "/olnon-metals

kemijsko inZenjerstvo (2,84 o/"\

chemical engineering

kemija u poljoprivredi (2,89 %)chemistry in agriculture

Jugovinil (4,51 "/")Jugovinil

industrijsko-privredni pregled (4,65 "/o|industrial and market news

polimeri (5,39 %)polymers

namirnice i prehrambena industrija (6,42 o/o)

victuals and food industryfotokemija (8,48 7o)

photochemistry

objavljeno 126 ili 6 godi5nje (slika 1). Zanimljivo je uoditida je tadaSnja kategorizacija bila trovrsna. S jedne stranesu bili prilozi djelomidno svrstani prema tipu dlanka, s dru-ge strane prema tipu proizvoda, odnosno grani industrije,npr. polimeri, staklo, namirnice, fotokemijska industrija,prehrambena industrija, dok s treie strane prema industrij-skom poduzeiu, trpr. Chromos, Jugovinil. Prema tipu pro-izvoda, odnosno grani industrije najveii broj priloga je ve-zan uz fotokemijsku industriju (173), namirnice i prehram-benu industriju (131), polimere (110). Tijekom desetak go-dina strudnjaci iz Chromosa objavili su 187, a iz Jugovinila92 priloga. Prilozi su prema tipu bili vrlo Saroliki, od rek-lamnih poruka, preko strudnih radova do izvornih i pre-glednih dlanaka. Osim kategoriziranih dlanaka postojale suviSe ili manje trajnije rubrike poput: lndustrijsko-privred-ni pregled (1953 .-1972. godine), Pregled tehnidke litera-ture i dokumentacije (1 954.-197 2.), Tehnolo5ke zabiljeSke(1957.-1972.), DruStvene vijesti (1953.-1972., s preki-dima), Cijene kemijskih proizvoda na domaiem trZi5tu(1es3.-1 964.).

U drugom razdoblju (1973.-2000.) ukupan broj kategori-ziranih priloga opada na 1433, odnosno prosjedno 51,2godiSnje. U prvih B godina (do 1980.) objavljeno )e167 iz-vornih znanswenih radova li 21 godi5nje, dok je u preo-stalih 20 godina (1981 .-2000.) objavljeno 220 izvornihdlanaka ili 11 godiSnje. Nakon raspada Jugoslavije (1991.godine) broj izvornih radova nastavlja opadati, tako da je uposljednjih deset godina (1991 .-2000.) ukupno objavljeno77 danaka ili 0,6-0 ,7 po broju dasopisa. Broj ostalih kate-goriziranih priloga (strudni i pregledni dlanci te kongresnasaopienja) uglavnom slijede trend izvornih znanstvenihdlanaka (slika 2).Zabriniavajuie je da u posljednjem peto-godiSnjem razdoblju (1996.-2000.) Kemrya u industriji pro-sjedno godiSnje objavljuje ispod 5 izvornih znanstvenih ra-dova odnosno saopienja sa znanstvenih skupova, oko 7

preglednih dlanaka i 9 strudnih radova. To po jednom bro-ju iznosi oko 2 kategorizirana priloga.

(29,05 "/o)

(6,17 "/")

HTZ (1 ,67 o/o)

industrial hygiene and protection

(9,16 %)

1991.-95. 1996.-2000.

dlanciarticles

prikazireviews

Slika 1 - Razdioba priloga u Kemiji u industriji (1952.-1972.)

FiB. 1 - Classification of papers published in Kemija u industriji in the period 1952-1972

ChromosChromos

1376.-80. 1981.-8s.

meeting abstracts reviews

, izvorni znanstveni dlanci -. strudni dlanci:original scientific p"p"rs --- professional papers

S li ka 2 - Razdioba priloga u Kemiji u industriji (1973.-2000.)

F ig . 2 - Classification of papers published in Kemija u indu-striji in the period 1973-2000 meeting abstracts (saopftnja na

skupovima), reviews (pregledni tlanci), original papers (izvorni

dlanci), professional papers (strutni tlanci)

Prepoznatljivost, citiranost i faktorutjecaja dasopis a Kemija u industriji

iasopis Kemija u industriji jedini je dasopis tog imena u svi-jetu, te je prema ISSN standardimas definiran jednom i je-dinom kraticom koja bi se trebala upotrebljavati prilikomnjegovog citiranja u znanstvenoj i strudnoj literaturi'. Kem.lnd.e U sustavu od oko 150.000 dasopisa promjena samojednog znaka u standardiziranoj kratici nerijetko definiraneki drugi dasopis, te njemu pripisuje odredene scien-tometrijske pokazatelje (npr. Hem. lnd. : Hemija u indu-striji; Kem. lnt. : Kemio iternacia itd.). Analiza 632 citataradova dasopisa Kem. lnd. publiciranih u razdoblju1965.-1999. i citiranih u SCI-u u istom razdoblju ukazuje

-saop6enja

na skupovima --v- pregledni dlanci

120 M. JOKIe et al.: Kemr,la u industriji - bibliometrija, Kem. tnd. 51 (3) 116-1 22 (2002)

na jedan od temeljnih problemar s kraticom koja pripadadasopisu citirano je svega oko 60 % radova. U 27 % citatadasopis je definiran kao Kem. lnd. Zagreb, Sto u biblio-grafskim bazama podataka treba shvatiti kao drugi dasopis.Naime, dodatna oznaka grada dodjeljuje se skraienomkljudnom naslovu kao razlikovni element samo u sludajudva potpuno identidna naslova razliditih izdavada. U ovomsludaju takav nadin pogreinog citiranja doprinosi gubitkuidentiteta dasopisa, tj. dasopis razlikuje "samog od sebe"(zanimljivo je napomenuti da 7O % ovakvih citata potjedeupravo od autora koji citiraju vlastite radove i pritom nepobtuju temeljna pravila citiranja skraienih kljudnih naslo-va dasopisa, tj. ne navode onu kraticu koja se nalazi napodetnoj stranici njihovog rada). Preostalih 15 % skraienihnaslova (29 kratica) sadrZi i razlidite pogreSke, medu koji-ma se npr. pet citata zbog anglikaniziranja naslova (Chem./nd.) prilikom analize dasopisa samo na temelju njegovognaslova pri.pisuje jednom od dva lSl-jeva registrirana daso-prsa ovoS tmena.

Analiza citata temelji se na utvrdivanju radova na koje setraZeni citati odnose, pri demu su najdeSia pretraZivanjalSl-jevih baza prema prvom autoru ili prema dasopisu. Ne-koliko analiza citata pokazalo je da se viSe od treiine rado-va ne moZe identificirati pomoiu Sest identifikacijskih pa-rametara ("article-to-article link"), a u sludaju citata radovaiz Kem. /nd. ispravno je citirano svega 47 % radova. S obzi-rom da se pretraZivanjem prema prvom autoru ne moguidentificirati pogreSno citirana prezimena i inicijali (u ovomsludaju oko 10 %), a pretraZivanjem prema skraienomkljudnom naslovu pogreSno citirani dasopisi (u ovomsludaju oko40 %), kao i zbogdinjenice da prosjedno sveganekoliko desetaka citata odreduje faktor utjecaja dasopisau podrudju kemijskog inZenjerstva izradunavanje faktorautjecaja nekog dasopisa koji nije obuhvaien lSl-jevim iz-vornim indeksnim bazama podataka (Source lndex) zahti-jeva dvostruku analizu citata (prema prvom autoru i daso-pisu) kako bi se izbjegle posljedice velikog broja netodnihpodataka koji ima.iu znatni utjecaj na statistidku analizu re-lativno malih brojeva.

Analiza citiranosti prema podrudjima pokazala je da oko72 % radova publiciranih godine 1984. u dasopisima in-deksiranim u SCI iz podrudja kemijskog inZenjerstva (gdjebi Kem. /nd. prema izdavadkoj, iako nekoherentnoj, ori-jentaciji u SO-godiSnjem razdoblju najveiim dijelom pripa-dala) do god. 1988. nije niti jednom citirano.l0

Medutim, Kem. lnd. kao dasopis koji se bibliografski neobraduje ni u jednoj od tri SCI verzije (tiskana, CD i "on li-ne" - Web of Science) u istom razdoblju ima svega oko60% radova koji nisu citirani (34 od 57). Kako bi se mogaousporediti poloZa.i nekog dasopisa koji se ne nalazi u izvor-noj SCI bazi podataka,, potrebno je izradunati njegov faktorutjecaja pomoiu istih nadela po kojima se izradunava fak-tor utjecaja dasopisa obuhva6enih SCl, tj. izradunati omjerbroja citata u nekoj godini (u dasopisima koje obuhvaiaSCI i u promatranom dasopisu) i broja radova publiciranihu prethodne dvije godine. Kretanje izradunatog faktoraKem. lnd. na temelju dvostruke analize citata u usporedbi s

nekim dasopisima iz podrudja kemijskog inZenjerstva kojisu u SCI prikazano je na slici 3.

Tijekom cijelog razdoblja 1978.-1999. njegov faktor utje-caja ve6i je npr. od britanskog dasopisa Chemical Engineer,

0,35

0,30

0,25

0,20

0,15

0,10

(Uu'6" eo iL)q)(5

'!-FJP ()E8ic(u.=

0,05

0,00

1975 1980 1985 1990 1995 2000

niSI"

Slika 3 - lzraiunati faktor utjecajaiasopisa Kemija u industrijiQ u usporedbi s faktorima utjecaja nekih tasopisa iz podrutja ke-mijskog inienjerstva: Hungarian Journal of Chemical Engineeringff), Przemysl Chemiczny (N i Chemical Engineer (London) (O).

F ig . 3 - Calculated impact factor of Kemija u industriji (I)and comparison with the impact factor of several journals fromscientific subfield of the Chemical engineering: Hungarian Journalof Chemical Engineering (V) Przemysl Chemiczny (d and Che-mical Engineer ([ondon) (O).

a vrlo je slidan faktoru utjecaja srodnog poljskog dasopisaPrzemysl ChemicznY (:Kemijska industrija) koji je takodermjesednik, a publicira radove na poljskom uz saZetke na

engleskom jeziku. MadZarski dasopis Hungarian Journal oflndustrial Chemistry, koji je podeo izlaziti god. 1973., uk-ljuden je u izvorni SCI indeks god. 1978., no sve do god.1992. (uzizuzetak jedne godine) ima faktor utjecaja manjiod Kem. lnd.

lako korporacija lSl bibliografski ne obraduje dlanke izdasopisa Kem. lnd., rezultati ove analize jasno pokazuju daon moZe imati svoje mjesto u SCl, kako po brojdanoj vri-jednosti izradunatog faktora utjecaja koji bi imao da je uk-ljuden u izvorne lSl-jeve baze, tako i s obzirom na temelj-ne bibliometrijske pokazatelje (redovitost izlaZen.ia, saZecina engleskom jeziku, kategorizacija radova, postupak re-cenzije itd.). Medutim, zbognavedene neprepoznatljivostidasopisa precizna scientometrijska analiza zahtijeva i zado-voljavajuiu kvalitetu odgovarajuiih normativnih baza na-slova/kratica dasopisa koje citirane skraiene kljudne naslo-ve, desto navedene prema vlastitom nahodenju pojedinihautora, ispravno prepoznaju i pridruZuju onim dasopisimana koje se dotidni citati odnose. S obzirom da jezik na ko-jemu su tiskani radovi nije temeljan razlog njegove neo-buhvaienosti izvornim lSl-jevim bazama podataka (5to po-kazuje npr. poljski dasopis kojije po svim formalnim karak-teristikama slidan dasopisu Kem. lnd.), njegova relativnomala zastupljenost u ameridkim knjiZnicama mogla bi bitirazlogom njegove odsutnosti iz izvornih baza podataka.Treba napomenuti da su lSl-jeve baze podataka ameridkiproizvod koji ponajprije obuhvaia ameridke dasopise i

dasopise koji svoje radove objavljuju na engleskom jeziku,te i dostupnost dasopisa u tamo5njim knjiZnicama ima

121M. JOKI( et al.: Kemry a u industriji - bibliometriia, Kem. lnd. 51 (3) 116-1 22 (2002)

odreden zna(ai pri protoku informacija (npr. god. 1989.

Croat. Chem. Acia nalazila se u 51 kniiZnici, Period. Biol. u

23 a Kem. tnd. svega u 11 ameridkih knjiZnica).11

Struktura citata moZe se takoder analizirati prema njiho-vom podrijetlu s obzirom na izvor citata (vlastiti ili neki

drugi.dasopis), autora citata (samocitat ili neovisni citat) tekatdgoriju citiranog rada (u sludaju da dasopis ne objavljujesamd jedan tip radova, npr. izvorne znanstvene radove ili

pregledne elahke). Citati .radova

publiciranih u Kem. lnd.podiednako potjedu iz radova publiciranih u samom daso-

pisu (637) kao i iz radova objavljenih u drugim dasopisima

koje indeksira SCI (632). Medutim ukupan .udio samocita-ta'(61 %) znatno je veii u radovima objavljenlm u vlasti-

tom dasopisu (83 %) u odnosu na radove objavljeng uostalim dasopisima indeksiranim u SCI (39 %).lako je uku-pan broj citata po radu najvedi kod preglednih radova(t,:+) zatim izvornih znanstvenih radova (0,85) te iznosi

oko 0,45 kod strudnih radova, prethodnih priopienja i sa-

opienja sa znanstvenih skupova, pojedinih godina upravosu strudni radovi.oni koji najvi5e doprinose faktoru utjecaja(npr. god. 1983. ukupni faktor utjecaja iznosi 0,177, faktorutjecaja izradunat samo prema izvornim znanstvenim ra-

dovima 0,148, a prema strudnim radovima O,217).

iasopisi koji pripadaju odredenom podrudju jli znanstve-noj grani vi5e kontaktiraju (citiraju) medusobno nego.sosfallm znanstven i m pod rudj i ma/gran ama (izuzev m u ltid i-

sciplinarnih dasopisa i dasopisa diji je znanstveni profil rela-

tivno Sirok, npr. opia kemija ili opea fizika). Jedan pokaza-telj znanstvene problematike pojedinog dasopisa su i in-deksne baze citiranih i citirajuiih dasopisa. Clanci iz Kem.

/nd. citirani su u oko 250 dasopisa pri demu je najveii brojcitata zabiljeZen u dasopisu Analyt. Chem. Od 63 citata u

ovom dasopisu 62 se nalaze u preglednim dlancima koji s

odgovarajuiom selektivnoSiu prikazuju (desto samo na-

bralalu) novi.ie radove u protekle dvi.ie-tri godine te tije ci-tirahie nedavno objavljenih radova znatno doprinosi fakto-ru ufjecaja dasopisa s manjim brojem godiSnje objavljenihradova. Tako se npr. 32 citata (52%) odnosi na radove pu-blicirane u protekie dvije godine, dok 21 citat (34 %) navo-di rad pubiiciran prije'tri-godine, te ne doprinosi faktoruutjecaji (moZe se pretpostaviti da bi brZa.protodnost infor-micili/dostupnosL dasopisa, posebice tijekom sedamdese-

tih i osamdedetih godina proSlog stoljeia znatno doprinije-la i veiem faktoru nekih dasopisa). Drugi dasopis po bro.iu

citata dlanaka iz Kem. lnd. je Croat. Chem. Acta (43; 12 ci-tata doprinosi faktoru utjecaja), koji uglavnom citira vlastitedlanke pojedinih autora (36). Zatim slijede lnt. J. Quant.Chem. (t Al titi su svi citati ujedno i samocitati, J. Chroma-togr. (16) s iskljudivo citatima koji ne potjedu od autora,Ciromatography (1 1) s vlastitim citatima jednog autora itd.Prvi dasoflis iz podrudja kemijskog inZenjerstva nalazi se

tek na 19. m.iestu (Can. J. Chem. Eng.,5 citata, 3 samocita-ta) a ostali dasopisi iz tog podrudja takoder su vrlo malo za-

stupljeni.

Od 1711 radova publiciranih u Kem. lnd. u razdoblju1965.-1999.1127 (66%) nije citirano,327 (19%) citiranoje samo jednom a 121 rad (7 %) citiran je dva puta. Svegg

B % radova citirano je tri ili viSe puta, pri demu najcitiranijirad ima 77 cilata (69 u dasopisima SCl, od dega samo trine potjedu od autora dlanaka). No medu 1127 radova kojinisu citirani, relativno je veliki broj radova koji po svojoj

problematici upravo pripadaju kemijskom inZenjerstvu, 5to

se iz citatnih indeksa ne moZe vidjeti. Stoga se postavlj, pi-tanie koliko se, unatod polustoljetnom saduvanju kontinui-teti imena, profil dasopisa promijenio u proteklim deset-

ljeiima, kao i koliko vjerodostojnu sliku pruZaju SCI indek-

si citiranih i citirajuiih dasopisa, koji u sludaju kemijskog

inZenjerstva obuhvaiaju svega oko 30 %izvornih radova.

Kem. Ind. preteZito objavljuje radove domaiih autora, nopodevsi od' sedamdesetih godina sve de56e se susreiu ra-

bovi koji su objavljeni uz inorern, adresu (2O7): najviSe

iz sadainje Njemadke (59), zatim SAD-a (28), Velike Brita-

nije (23), ltalije (15), MadZarske (12), Austrije (10) itd. Ta-

k6der treba napomenuti da je do godine 1991. unutar

bivse drZave u'dasopisu objavljeno oko 70 % radova iz

Hrvatske, 10 % iz Srbije, B % iz'Bosne i Hercegovine, 6 %iz Slovenije te q % iz Makedonije.

Prikaz scientometrijskih pokazatelja institucija koje su ob-javile najviSe radova (bez obzira na njihovu kategorijY) l.?-iazi se i tubli.i 2 (oko 350 naziva institucija s podrudja

Hrvatske i biv5e Jugoslavije pisano je vrlo neujednadeno, a

mnoge su instituclje u -meduvremenu

pro.mijenile ime,

spojiie se s drugim institucijama ili pak raspale.na nekolikonouil".l instituciji, Sto znatno oteZava precizniju analizu u

duljem vremenskom razdobllu). Oko 'lB % svih radova ob-javfienih u promatranom razdoblju potjgie iz Tehnolo5kog

iakulteta u'Zagrebu (koji je medu kasnije osamostaljenimfakultetima ta[oder obuhvaiao i sadaSnji Prehrambeno--biotehnoloSki fakultet, a sam je promijenio ime u Fakultet

kemijskog inZenjerstva i tehnologije), 10.% ra-dova pub!c1;

rali su zninstvenici lnstituta "Ruder BoSkovii", ? Po 4,5 %

Tablica 2- scientometriiski pokazatelii instituciia koie su ob-

javile najved broi ilanaka u Kem. lnd. (7965'-1999.)

Ta b le 2 - Scientometric parameters of institutions .pu.bli-.shing in Kemija u industriji with the highest number of published

papers (1965-1999)

Zagreb - Tehnoloiki fakultet

Zagreb - IRB

Zagreb - Pliva

Zagreb - INA

Zagreb - PMF 52

Split - Tehnolo5ki fakultet 48

Zagreb - Prehr. biot. fakultet 45

Skopje - Tehnolo5ki fakultet 43

Zagreb - Chromos 43

Novi Sad - Tehnoloiki fakultet 31

314 250 82 63 0.27

172 364 192 70 0.66

78 65 32 16 0.32

7s 36 24 19 0.28

58 16 B 0.29

52 17 10 0.31

7 3 1-0.07

17 6 4 0.14

22 12 9 0.21

18 15 5 0.16

UCI : ukupni brol citata (Kem. lnd. + SCI)

Total number of citations (Kem. lnd. + SCI)

UCI SCI : ukupni broj citata u SCI

Total number of citations in the SCI

NCI SCI : broj neovisnih citata u SCI

Number of independent citations in the SCI

NCI RAD : bro.i neovisnih citata po radu

Number of independent citations per paper

lnstitucija

lnstitution

Brojradova

Papers

UCIUCISCI

NCISCI

NCIRAD

M. JOKIe et al.: Kemry a u industriii - biblio'"ttiju, l("'' ''d'122

radova potjede iz naivedih hrvatskih industriia: Plive i lNE.

Broi radova poiedinih institucija ne prati i odekivani broi

citata, te je medu najproduktivnijim institucijama ukupan

broj neovisnih citata fro objavlignom radu najveei za lnsti-

tut i'Ruder BoSkovii "'(0,66i, dok je taj iznos kod preostalih

pet na.iproduktivnijih institucija.izmedu 0,27 i 0,32' No ta-

kodertreba spomenuti da i radovi nekih institucija.s man-

iim brojem objavljenih radova imaju veii broj neovisnih ci-'tut, po'radu, [uo'npt. lnstitut "Boiis Kidrid" (1,3; 10 rado-

va) i'Zavod za kemiiu Sveudili5ta u Ljubljani (O,7). Proma-

trajuii citate samo u lSl-jevim indeksiranim dasopisima koji

ne' potjedu od samih autora te. koji .zasigu.rno imaju

odreden utjecaj na citiraju6i dlanak, bloj ngo_visnih citata

po radu ,i lntiitrt "Ruder Bo5kovi6" iznosi 0,41, nakon

dega slijedi INA (0,25), TehnoloSki fakultet u Splitu (0,21),

Chromos (O,21), Pliva (0,20) itd.

Zakljuiak

Vjerojatno fe uz pedeseti rodendan Kemiie.u industriii nie.'

zin uiedivadki ocibor trebati odluditi o buduinosti dasopi-

sa, njegovim perspektivama i o tome kojoj .se ditaladkoj i

autorsk"oj skupini obraia. Usmjerenj" k? educiranju strudnja-

kaiz kemijske, prehrambene i srodnih industrija nije naj-

bolji izbor'jer je porencijal tih industrijskih. Srana.u Hrvat-

skol sve mdnji. fako ;e 198? godine u proizvodlii i pre.ra-

di (emijskih proizvoda radiloJT tisufa,1z a 1999. godine

svega t'O tisriea radnika.e Pomak dasopisa, prema odgoju

mtaiirr narastaja kemidara, kemijskih i prehrambenih teh-

nologa takodei je upitan jer je t g8g. na tehnolo5kim fakul-

tetim"a diplomiialo'1!?, dok je .J998. godine diplomiralosvega ZS studen ata.12,13 Jedno od rjelenia bi moglo biti ak-

tivir"anje suradnika tehnolo5kih i biotehnoloSkih fakulteta

te strudnjaka iz preostale kemijske i Pfghraqbene industri-

ie kao artora prilogu Kemije u industriii. Medutim,.u ranijoj'analizi produktivn6sti zninswenika i2 Republike Hrvaske

ustanovilo se da kemijski i prehrambeni tehnolozi u svjet-

ski relevantnim dasopisima objavljuju manje od ].0 radova

godiSnje, dok kemidari objavljuju viSe od 120'ra lz ovog"proizlazi da bi Kemiia u induitriii trebala promijeniti svoj

dosadasnji profil te obiavliivati priloge iz znanstvenog polja

kemi;e, ato Ui zahtrieva\o prom)enu \mena fasoprsa' S ob-

ziroi da se veiina dlanaka u Kemiii u industriii objavljuje

na hrvatskom jeziku, vjerojatno odaziv kemidara ne bi bio

osobit, dakle priloge bi trebalo obiavljivati na jed.nom od

svietskih iezika, pohoguenosti engieskom- Medutim, kako

bi'osnovna svrha Kemie u industriii trebala biti objavljiva-

nie znanstvenih i strutnih dlanaka iz kemijskog inZenier-

siva i tehnologije, povezivanje znanstvenih i strudnih rad-

nika u kemiji,"inzenjerstvu i lehnologiji, sudjelovanje u iz-

eradnii i usavrSavaniu kemijske i inZenjerske terminologije

ino*tnf.lature, nleiinim bi se objavljivnjem na engles.kom

i"rit , izgubila ornounu funkcija. bakle, izdavadka politika

Lr"anif#, trebala bi biti usmjerena prema povedan.iu bro-

ja priloga tog tiPa.

LiteraturaReferences

1. M. R. Koteswara, Libr. Rev.50 (2001) 169'

2. Ulrich's plus (radunalna datoteka) : (the comple-t9 international

serials database on compact laser disc) New York : Bowker

Electronic Publishing, 2000.

l. Butula, Kem. Ind. 46 (1997) 1.

l. Butula, Sveud. Vjesn. 44 (1998) 124'

M. Jokit, Sveud. Vjesn. 46 (2000) 7 '

The ISI Database: The Journal Selection Process'

http ://www. isi n et.com/i siihot/essays/' /selectionofmaterialforcoverage/1 99701'html

M. Jokit, Sveud. Viesn. 44 (1998) 63.

The ISSN Register. http://www.issn.orgibrochure/ , , ." /The' ISSN-Register-and-its-records'htm'

periodical Title Abbreviations: By Title (1.c. Alkire Ed.), vol. 2,

Tenth Edition, Cale Research lnc., NewYork, 1996', p' 690'

D. P. Hamilton, Science 251 (1991) 25.

M. Andreis, u "Vidljiva i nevidljiva akademija" (D' P^ol5ek'

ur.), lnstitui dru5tvenih znanosti lvo Pilar, Zagreb,1998', str'

111-119.12. Stat. Cod. Jugosl. 37 (1990) 462 i s93'

13. Stat. Ljet. Hrvat. 32 (2000) 114 i 435'

14. B. Kaie, Croat. Med. J. 38 (1997) BB'

Received December 1, 200'lAccepted JanuarY 17, 2002

SUMMARY

Fifty years of the Journal Kemija u industriii - Bibliometric and scientometric Presentation

M. Jokie,* M. Andreis, and B' Klaie

Journal Kemija u industrijiis covered by a_number of relevant chemical and technical databases such as

Chemical Abstracts, Anaiytical Abstractl, Chemical Engineering and Biotechnology Abstracts, but it is not

-u"r.a by the *";i;"lJ;iiu" ril.ntiric darabase, Sci6nce citltion lndex (sCt). ln the first twenty years/

th"J";;# published primarily prp"r, in the fiejd of engineering ald.technology, whereas in the past

thirty years the journal'is more'oiiehtel towards the differ"ent theo-retical fields and research in chemistry'

ln the past decad. u d".r"ur" of nr*b"ior prntirn"d papers 'rs observed. The calculation of impact fac-

tor of the journal Kemija u industrijirho*, that its uuir" is higher as,co.mpared with some of journals

covered by the sCt subiield of Chemicil en$neering. However,"since the.iournal ?Ppears in the literature

with about 30 different abbreviations the 5Ct can not estimate its real impact factor.

*Nationa/ and UniversitY LibrarY,

10000 Zagreb, Hrvatske bratske zaiednice 4, Croatia

"Ruder Boikovie" I nstitute,10000 Zagreb, Biienitka c' 54, Croatia