Proizvodnja “upravo na vrijeme” - povlačenjem

(engl. Just in time - JIT)

Proizvodnja “guranjem” i proizvodnja “povlačenjem”

Primjer 1 - roštilj

Osoba A peče hamburgere i kotlete, osoba B dodaje mesu kruh, osoba C dodaje salatu.

1. Proizvodnja “guranjem” (engl. push production)

Domaćin je isplanirao da će se peći skupine od 6 hamburgera pa 6 kotleta. Kad osoba Azavrši jednu skupinu mesa, osoba B na tanjur stavlja meso i kruh. Potom osoba C dodaje na tanjur salatu i odnosi sve tako napravljene tanjure na stol za goste.

- tradicionalni način proizvodnje koji se temelji se na planu napravljenom premapredviđanju potražnje

- nedostaci ovog tipa proizvodnje?

2. Proizvodnja “povlačenjem” (engl. pull production)

Svaki od kuhara ima nekoliko gotovih “produkata” (zaliha) kod sebe, a na stolu je nekolikopunih tanjura. Daljnja proizvodnja je diktirana od strane gosta tj. potrošača “povlačenjem”.

Ako se npr. sa stola uzme tanjur s kotletom i zelenom salatom, to pokreće niz događaja

1. Osoba C dodaje tanjur s kotletom i zelenom salatom na stol iz svojih zaliha

Ako se npr. sa stola uzme tanjur s kotletom i zelenom salatom, to pokreće niz događajapočevši od kraja proizvodnje prema početku:

3. Osoba B obnavlja svoju zalihu tako da uzme kotlet od osobe A, dodaje kruh i stavlja tanjur u svoje zalihe. Upozorava osobu A da pripremi novi kotlet.

2. Osoba C obnavlja svoju zalihu tako da uzme tanjur s kotletom od osobe B i dodazelenu salatu. Obavještava osobu B da obnovi svoju zalihu.

4. Osoba A stavlja novi kotlet na roštilj.

Primjer 2 – supermarket

- roba na policama se obnavlja dnevnoj/tjedno prema tome koji artikli nedostaju na policama tj. prema potrošnji

Primjer 3 – restorani brze hrane (npr. McDonalds)

1. Proizvodnja “guranjem”

- proizvodnja prema rasporedu koji je napravljen na temelju predviđanja potražnje

- između pojedinih faza proizvodnje nalaze se (veliki) spremnici- stvaranje zaliha (veći WIP -> veći CT)- problemi u proizvodnji prikriveni su većim zalihama i ne prenose se na ostatak sustava- izolacija između faza proizvodnje

2. Proizvodnja “povlačenjem”

- proizvodnja samo kad postoji direktni signal od kupca- proizvodnja upravo na vrijeme (engl. just in time, JIT) (točna kvantiteta, kvaliteta,

u točnom vremenu i na točnom mjestu)- sredina 1970-ih godina u Toyota Motor Company, Japan

- Japan – nedostatak prostora i prirodnih resursa -> nastojanje za minimizacijomrasipanja

- rasipanje – sve što ne pridonosi direktnoj vrijednosti proizvoda (škart, skladištenje zaliha, neracionalna upotreba prostora)

- engl. lean manufacturing

Karakteristike proizvodnje upravo na vrijeme:

b) visoka kvaliteta proizvoda i opreme- budući da su zalihe male, kvarovi i greške mogu zaustaviti proizvodnju

c) kompaktniji i manju tlocrti- smanjuje se rasipanje na transport između faza proizvodnje- zalihe se drže u radionici, ali kako su male (nekoliko sati/dana)

tvornice mogu biti znatno manje (i do tri puta manje u odnosu na konvencionalne tvornice)

a) manja količina zaliha u sustavu

e) dobavljači sirovina koji su sposobni izvršavati brze i učestale isporuke direktno na proizvodnu liniju

konvencionalne tvornice)

d) multifunkcionalni radnici - rad u više faza proizvodnje- ekipni rad i koordinacija u rješavanju problema

- autorizacija “povlačenja” predmeta kroz sustav izvršava se pomoću “kanbana”- riječ kanban potječe od japanske riječi za karticu ili signal

Kanban je metoda za kontroliranje prijenosa između faza procesa. Koristi je klijentda obavijesti dobavljača da je potrebno novo započinjanje proizvodnje.

Kako se kontrolira povlačenje predmeta kroz sustav?

Kanbani su različiti:

a) vizualni kanban (npr. prazan prostor na podu/polici, svjetlosni signal)a) vizualni kanban (npr. prazan prostor na podu/polici, svjetlosni signal)- koristi se ako postoji direktna vizualna veza među stadijima procesa)

b) Kanban spremnici (prazni spremnici koji putuju po sustavu)

c) kanban kartice (za složenije sustave s više proizvoda)- svaki spremnik povezan je s jednom kanban karticom

1. Proizvodni kanban - specificira količinu proizvoda koja treba biti proizvedena u radnom centru

Broj dijela: _Y16032___

Naziv dijela: __Kotač____

Kapacitet spremnika: _20_

Proces

PrešanjeA12

Kapacitetspremnika

Tip spremnika Broj isporuke

20 B 4/8

Broj dijela: W262________Naziv dijela: Kotač________

2. Transportni kanban (engl. withdrawal kanban) – specificira dijelove koji se uzimaju iz prethodnog radnog centra

Prethodni proces PREŠANJE

A12

Sljedeći procesGUMENA ZRAČNICA

B6

Proces “Gumena zračnica” koristi transportni kanban za uzimanje spremnika s 20 kotača od prethodnog procesa “Prešanje A12”.

Princip rada sustava s dvije kanban kartice

6 7 8 9

2 3 4 5

- proizvodnja u radnoj stanici 8 (RS 8) započinje kad RS 8 primi proizvodni kanban od RS 9- proizvodni kanbani procesiraju se po FIFO principu- proizvodni kanbani procesiraju se po FIFO principu- ako u RS nema proizvodnog kanbana, ne odvija se proizvodnja - prema grafu spajanja, da bi se proizveo dio u RS 8 potreban je dio iz RS 7 i dio iz RS 5

Prikaz trenutnog stanja u radnim centrima

Postupak je sljedeći:

1. Radnik uzima transportni kanban za predmet A, stavlja ga u praznu kutiju i nosiu centar 5

2. Tamo pronalazi pun spremnik s predmetom A u kojem se nalazi proizvodni kanban. Uspoređuje transportni kanban i proizvodni kanban kako bi uzeo pravi dio.

3. Radnik premješta proizvodni kanban na predviđeno mjesto u RS 5 (signal za započinjanje proizvodnje u RS 5), uzima puni spremnik A i zajedno s transportnim kanbanom vraća u RS 8. Ostavlja prazan spremnik za novi dio u RS5.

4. Isti postupak ponavlja se za RS 7.

6. Kad se spremnici isprazne, transportni kanbani vade se iz spremnika i stavljaju na za to predviđeno mjesto u RS 8.

5. Kad RS 8 ima sve potrebne dijelove, počinje proizvodnja onoliko dijelova koliko je sprecificirano u proizvodnom kanbanu. Proizvodni kanban “putuje” s proizvodom kroz proces i na kraju se zajedno s gotovim proizvodom nalazi u punom spremniku stavlja na izlazu RS 8.

- svaka vrsta kanbana ima svoju funkciju- broj kanbana je ograničen i ako nema kanbana, ne proizvodi se tj. ne povlače se

predmeti iz prethodnih centara

Početak proizvodnje u RS 8 Kraj proizvodnje u RS 8

Postupak za određivanje broja kanban kartica (tj. spremnika) kako bi se postiglazahtijevana razina proizvodnje.

D – potražnja (željena propusnost) [predmet/h]C – veličina spremika (broj predmeta u jednom spremniku)T – vrijeme kanbanskog ciklusa (za A->B uključuje punjenje predmeta u A, transport

u B, procesiranje u B i vraćanje na ponovno punjenje u A)n – ukupan broj spremnika

C

TDn

⋅

=

C

Primjer 1. Radni centar koristi kanban spremnike kapaciteta 300 dijelova. Da bi proizveli dovoljno dijelova za popunjenje spremnika potrebno je 90 min. Vrijeme čekanja i transportspremnika u sljedeći radni centar, vrijeme procesiranja u sljedećem radnom centru te povratak praznog spremnika traje 140 minuta. Sveukupna količina potražnje iznosi 9 dijelova/min.

a) Izračunajte potreban broj spremnika u sustavub) Kolike su maksimalne zalihe u sustavu?c) U kojim slučajevima je opravdano smanjiti broj spremnika u sustavu?

Rješenje:Rješenje:a) T = 90 + 140 = 230 min

D = 9 dijelova/min.C = 300 dijelova

n = (D ÿ T/C) = 6.9 – zaokružuje se na n = 7

b) Zalihe su maksimalne kad su svi spremnici puni. Broj dijelova je tada jednak nÿC = 7 ÿ 300 = 2100 dijelova

c) Ako se smanji potražnja ili trajanje kanbanskog ciklusa, ili ako se poveća kapacitet spremnika.

Primjer 2. Radni centar A proizvodi dijelove koji se zatim obrađuju u radnom centru B. Spremnici imaju kapacitet 100 dijelova. Sveukupna količina potražnje u radnom centru Bje 4.5 dijelova u minuti. Komponente kanbanskog ciklusa zadane su sa:

A B

Vrijeme za pripremu 4 3

Vrijeme izrade po jedinici 0.1 0.4

Vrijeme čekanja 10 20

Vrijeme transportiranja 2 6

a) Koji je najmanji broj spremnika potrebnih između tih dvaju centara?a) Koji je najmanji broj spremnika potrebnih između tih dvaju centara?b) Pretpostavite da su na raspolaganju dva dodatna spremnika. Ako bi ti centri koristili

i ta dva spremnika, koliki je najveći broj dijelova koji se može očekivati da po minuti prolazi kroz ta dva radna centra? Da li radni centri mogu odgovoriti potražnji od 8.5 dijelova po minuti?

a) T = 4 + 3 + 100*(0.1 + 0.4) + 10 + 20 + 2 + 6 = 95 minD = 4.5 dijelova/minC = 100 dijelova

n = (D*T)/C = 4. 275 -> n = 5

b) D = (n*C)/T = 7.37 dijelova/min- sustav neće moći zadovoljiti zadanu potražnju

Literatura:

1. H. Noori, R.Radford: Productions and Operations Managment; Total Quality and Responsivness,McGraw-Hill Inc., 1995.