KAFA KROZ ISTORIJU

Ima puno prica o tome, ko je i kako pronasao kafu. Jedna od legendi je i ona o seiku Omaru kome se pripisuje da je pronasao kafu kada mu je Alah poslao tajnu poruku.

Seik Omar je kao ucenik pratio svog duhovnika na hodocascu u Mekku, negdje sredinom trinaestog vijeka. Na putu se njegov ucitelj razbolio i preminuo, ali je predhodno Omaru saopstio da ce ga posjetiti Alahov glasnik i povjeriti mu jedan sveti zadatak. Legenda dalje kaze, da se pred seikom iznenada pojavio neki stranac i naredio mu da u gradu Moka u Jemenu, u pijesku iskopa rupu na mjestu gdje je njegov duhovni ucitelj umro i da ce se tu pojaviti izvor vode. Takodje, stranac je uputio Omara da sipa u krcag malo vode sa tog izvora, jer se u njoj nalazi dusa njegovog ucitelja. Omar tako i ucini, pa kada spusti krcag pun svete vode na zemlju tu se otvori jos jedan izvor, a oko njega krenuse da nicu grmovi na kojima se uskoro pojavise bobicasti plodovi. Seik Omar je probao da ih jede, a onda poceo da ih kuva i pije tako dobijenu tecnost. U medjuvremenu se tu i nastanio, u pustinji. Kada je stanovnike Moke pogodila neka strasna bolest oni optuzise Omara da je bacio kletvu na njih. Medjutim, on im posla bobice i detaljno uputstvo za koriscenje. Bobice su pomogle bolesnom narodu, pa je Omar proglasen za sveca, a kafa za lijek.

Kroz istoriju je ostalo zabiljezeno, da su Etijopljani prvi pili kafu. A tek u XV vijeku se u spisima nailazi na prvi pisani podatak o kafi, koji govori o znacajnom uzgoju kafe na jugu Arabije. Postoji samo predanje o muftiji iz Adena, koji je krenuo u Etiopiju preko crvenog mora oko 1454. godine i vidio sunarodnike kako ispijaju kafu. Po povratku kuci donio je kafu i ona je postala omiljeno pice dervisa, sto je vlastelu navelo da razviju uvoz kafe sa juga Arabije.

Dvije stotine godina svijet se snabdijevao kafom iz Jemena, u juznoj Arabiji, u XVII vijeku Holandjani su poceli da je gaje na ostrvu Java, a Englezi na ostrvu Jamajka, odakle su je prenijeli u Srednju i Juznu Ameriku. U Evropu su je donijeli venecijanski trgovci i ona je ubrzo postala omiljeni napitak Evropljana. Posto je dolazila iz istocnih zemalja, iz "zemalje nevjernika" crkva je proglasava za pice demona, sto je i ostala sve dok papa Klement Osmi nije zatrazio da mu se donese

kafa kako bi licno isprobao djavolji napitak. Ukus mu se dopao toliko da je naredio da od tog momenta kafa mora da postane napitak hriscanske vjere.

Kod nas je kafa stigla, kaze se u spisima, 1522. godine sa Sulejmanom Velicanstvenim. Vec u XVI vijeku kafedzinice su bile obavezan detalj kulturnog miljea na celoj teritoriji Balkana pod turskom upravom. Svaka kafedzinica sastojala se od uslovno dva dijela - u jednom se pripremala i pila kafa, a u drugom je bila berbernica. Kasnije su berbernice istisnute.

U tom novom kafeu se uz kafu sluzila i hrana. Vjeste gazde su svojim gostima vremenom omogucile i prenociste. A kada je posjetiocima pruzena prilika da u kafeu slusaju i muziku, put do prave kafane je bio okoncan.

Kafana je tako najadekvatnije mjesto u kome se moze covjek informisati o svemu sto se desava ,jer je on pravi demokratski klub, dostupan svakome. Po cijeni jedne soljice kafe u njemu mozete ostati satima, razgovarati, pisati, zuriti, prelistavati mnogobrojne novine i casopise. Sve do pocetka XX veka kafa se kod nas pila u malim kolicinama i predstavljala svojevrstan statusni simbol, ali je najbrze od svih klasnih privilegija srusen i prevladan, pa se kaze, da se oko kafe vrti i sama mitologija demokratije.

O KAFI

Kafa je poslije vode najpopularniji napitak, rasprostranjena je širom zemljine kugle, kroz čiji način konzumiranja moţemo proučavati običaje i stil odmaranja i uţivanja u raznim oblastima svijeta. Postojbina kafe je jugozapadna etiopijska provincija Kafa po kojoj je napitak i dobio ime. Korištenje magičnog napitka munjevito se širilo. Svi su ţeljeli probati napitak od crvenih bobica. Kafa brzo iz svoje afričke pradomovine preĎe u Jemen, gde se proširi njena proizvodnja. Većina kafe iz Jemena odlazila je u ostatak svijeta preko luke Mocha, čiji naziv s vremenom, postade sinonim za KAFU. Jemenci su znali vrijednost kafe i dugo vremena nisu dozvoljavali izvoz stabljika kafe ili nedozrelih plodova. Drevni Arapi napitak prozvaše «qahwah», što znači napitak od biljke. Naziv raširiše po cijelom islamskom svijetu. I tako nastade naziv KAFA.

Prvobitno se KAFA širila samo islamskim svijetom i s godinama se raširi po cijelom Otomanskom carstvu. Svaki kraj je imao svoj specifičan način pripreme. Venecijanski konzul je u svojim izvještajima iz Carigrada često spominjao tamno i vrelo piće koje Turci često piju i uz koje se druţe. Ona je bila i vjerni pratilac turskih vojnika. Od grada do grada, od zemlje do zemlje. U 17. vijeku Turci doĎoše do Beča, pokušaše ga osvojiti, ali bez uspjeha. Ţurno se povlačeći ostaviše mnoštvo vreća neobičnih zrna. I tako KAFA doĎe u Evropu. Bečlije su prvi evropljani koji su počeli uţivati pijući mirisni crni napitak. Oni su prvi počeli KAFI dodavati mlijeko, šećer...

PRIČA O KAFI Divlje stabljike KAFE mogu dostići visinu od 10 do 12 metara, dok stabljike na plantaţama dostiţu visinu od 3 do 5 metara. Ova relativno mala visina plantaţnih stabljika čini berbu lakšom, a proizvodnju ekonomičnijom. Listovi su joj, u zavisnosti od faze zrelosti, tamnozeleni, svijetlozeleni i bronzanoţuti. Cvjetovi su bijeli, prijatnog mirisa, poput španskog jasmina. Cvjetovi svoje mesto ustupaju crvenim bobicama, manje ili više tamnim, zavisno od vrste KAFE. Na prvi pogled, plod je poput višnje, i po boji i po veličini. Bobica je prekrivena tankim omotačem. Unutar ploda se nalaze dva zrna, okrenuta svojim licem jedno prema drugom. To su, u stvari, zrna KAFE koju mi poznajemo. Premda u svijetu postoji mnoštvo divljih vrsta KAFE, samo su dvije komercijalizovane: Arabica i Robusta. Arabica, koja čini 70 % svjetske proizvodnje, je veliki grm sa ovalnim, tamnozelenim listovima, koji moţe porasti do 6 metara u visinu. Ima više naglašen miris, izbalansiranu aromu i njen ukus je kombinacija slatkosti i kiselosti. Ona je i puno skuplja, obzirom na troškove proizvodnje. Robusta, koja predstavlja 25 % svjetske proizvodnje kafe, raste u močvarnim krajevima, tropskim šumama, na otpilike 700 m

nadmorske visine. Ovaj tip KAFE je otkriven krajem 19. veka u Kongu i proizvodi se uglavnom u Zapadnoj Africi i Indoneziji. Robusta sadrţi dvostruko više kofeina u odnosu na Arabicu, a stabljika je puno otpornija. Zrno joj je okruglo, manje nego kod Arabice, a treba mu godinu dana za sazrijevanje. Berba KAFE počinje kad bobice dostignu savršen trenutak zrelosti koji se, na ţalost, za svaku bobicu razlikuje. Zbog toga se najbolje vrste kafe beru ručno, što je najbolji i najskuplji način berbe. Bere se jedna po jedna bobica i izostavljaju se zelene i prezrele. Lakši i ekonomičniji način berbe je trešenje ili mašinska berba. Naravno, ukoliko se bobice beru na ovaj način mora se izvršiti uklanjanje zelenih i prezrelih bobica. U zemljama koje imaju samo jednu kišnu sezonu, kao što je Brazil, KAFA se bere samo jednom godišnje, dok se u zemljama sa dvije kišne sezone, poput Kostarike, KAFA bere dva puta godišnje. Nakon što su ubrane i prečišćene bobice KAFE se moraju termički obraditi, kako bi se mogle upotrebljavati. Prva faza termičke obrade je sušenje, u kojem bobice gube oko 12 % mase zrna. Vrijeme sušenja zauzima oko 50 % ukupnog vremena prţenja KAFE. Druga faza je prţenje. U ovoj fazi posebno je bitna količina toplote kojoj se izlaţu zrna. Viša temperatura prouzrokovaće tamnija zrna, a niţa svjetlija. Treća faza je hlaĎenje. Kaţe se da je najboljeg kvaliteta ona KAFA koja je naglo ohlaĎena. Za hlaĎenje se moţe koristiti i vazduh i voda. Neki smatraju da je najbolja ona KAFA koja je naglo ohlaĎena vodom. Ljudi tokom historije nisu znali kako i zbog čega KAFA utiče na njihov organizam pa su je zvali lijekom, drogom, osvjeţavajućom infuzijom, napitkom od kojeg se ne spava i još mnogim drugim imenima. Kako u stvari, djeluje KAFA? Danas se zna da je najvaţniji i najpoznatiji sastojak KAFE kofein. Čim popijemo KAFU, kofein počinje da struji našim venama i dolazi do mozga. Mozak, odnosno centralni nervni sistem, je stimulisan

kofeinom i mi se osjećamo budnijim, raspoloţenijim, veselijim, punim energije. Kofein se pod uticajem topline pretvara u vitamin Niacin (grupa B vitamina). Pored toga, kafa sadrţi oko 600 isparivih mirisa, bjelančevine, vodu, masnoće i mineralne soli. Šoljica KAFE je ta koja, barem na kratko, otkloni naše probleme i olakša naš ţivot. Jedna obična šoljica KAFE ima 100 – 150 mg kofeina, tako da i nije štetna. Naravno, ukoliko se konzumira u umjerenim količinama. Iako su je nekada zabranjivali, ljekari je danas preporučuju, u umjerenim količinama, kao odlično sredstvo za smanjenje opasnosti od mnoštva bolesti. Spomen KAFE moţemo naći i u muzici. Johan Sebastijan Bah posvetio je KAFI cijelu jednu kantatu. To je s jedne strane oda počasti KAFI, ali istovremeno i pokušaj da se ljudima objasni da KAFA nije štetna za ţene. Naime, u to doba se smatralo da KAFA ţene čini sterilnim, pa su je ljudi zabranjivali ţenama. Nakon nekog vremena pokazalo se da to, naravno nije tačno, ali je Bahova arija ostala svima nama kao uspomena na ta vremena. «Ah! Kako je sladak ukus KAFE! Ljupkiji nego hiljadu poljubaca, slaĎi nego vino od muskata! Moram dobiti svoju KAFU!» - Bahove su riječi.

KAFA UZGOJ

Kafa se uspjesno gaji u gotovo svim tropskim podnebljima, na strmijim terenima sa kojih se suvisna voda moze uspjesno ocjedjivati. U Brazilu se danas proizvodi tri cetvrtine ukupne kolicine kafe, a uspjesno se proizvodi i u Venecueli, Kolimbiji,

Gvatemali i Meksiku, na nekim od zapadnoindijskih ostrva i na Javi.

Vrste kafe su dobile ime po mjestima na kojima su prvobitno gajene, i ako se one danas gaje svuda podjednako uspjesno. Najpoznatije su: "moka", "java", "rio", "santos", "minas"...

Zrno kafe je u stvari sjemenka ploda koji lici na malu tresnju i raste na visokim zbunastim biljkama sa sjajnim liscem. Zrno moze da bude cijelo ili sastavljeno iz dvije polovine koje su pljosnatim stranama okrenute jedna drugoj.

U prirodi postoji oko 25 divljih vrsta kafe, ali samo dvije daju plod koji ima onaj narocit ukus. Jednom beracu potrebno je oko pet dana da bi nabrao kolicinu plodova iz koje se moze dobiti 45 kg kafe. Berba se u glavnom i danas obavlja rucno.

Kafa se przi da bi se oslobodila aroma. Mozete to izvesti i kod kuce, mada se danas vise ne mogu naci kucni przionici za kafu. Neke domacice su na primjer przile kafu u rerni, ali znalci tvrde da tako przena kafa nikako nema isti ukus. U svakom slucaju, vazno je

prilikom przenja da vam se zrna ne preprze, jer ce kafa u tom slucaju biti veoma gorka i neprijatnog mirisa. Ukoliko je nedovoljno isprzena, napitak koji skuhate bice slabog mirisa i ukusa.

Pravilo kaze, da je kafa dobrog kvaliteta samo par dana nakon sto je samljevena. Postoje tri vrste mljevenja: grubo - cime se dobija kafa za pripremanje u filter aparatima, srednje - kojim se dobija kafa za pripremanje turske kafe i fino - od ovako mljevene kafe sprema se espreso.

KAFA I BONTON

Savrseni espresso, savrseni maniri

Kafa je uvijek uzitak kod kuce, u caféu ili u uredu. Ipak, kafa ima svoj bonton koji treba postovati kako bi ovaj napitak bio jos ugodniji.

Kada posluzujete goste, savjetujemo posluzivanje u dnevnom boravku, a ne u trpezariji. Pravila bontona nalazu da iznesete servis za kafu na pladnju i sipate kafu u soljice nakon sto ste pitali svoje goste kakvu kafu zele. Tada dodajte secer - ako je gost trazio - i dodajte gostu kafu.

Keramicke soljice su uvijek dobre, ali ako je moguce koristite porculan. Takodjer, zapamtite da bonton nalaze unaprijed ugrijane soljice. Kod

tocenja kafe, soljice punite do dvije trecine. Najbolje je koristiti kasicice koje su nesto manje od cajnih. Šoljicu prinasajte ustima desnom rukom, drzeci tanjiric lijevom.

Kada posluzujete samo obitelj kafa se moze posluzivati izravno iz loncica za kafu. U drugim prilikama koristite vrc za kafu, koji moze biti keramicki ili porculanski, u kompletu sa servisom za kafu. Na trzistu postoje i vrlo elegantni modeli od srebra, mjedi, bakra ili celika. Nezavisno od materijala, vrc treba prethodno zagrijati ispiruci ga vrucom vodom, da se kafa ne bi ohladila prije serviranja.

Naravno, gostima uz kafu trebate ponuditi razlicite vrste secera - bijeli ili smedji - posluzen u zdjelama za secer. One takodjer mogu biti dio servisa ili mogu biti napravljene od srebra ili drugih metala.

Buduci da mnogi piju kafu s mlijekom, vrc s mlijekom je obavezan. Napunite ga hladnim ili mlakim mlijekom.

Uz kafu mozete posluziti i razne vrste poslastica. To ovisi o dobu dana. Na primjer, ujutro je prirodno da posluzite brioch ili croissant. Poslije rucka ili vecere, mozete odabrati cokolade, razne kekse ili komad kolaca. Ako posluzujete kekse ili kolace, trebali bi gostima takodjer posluziti i salvete.

Kratka lista najcescih pogresaka prilikom ispijanja kafe: - stavljanje secera u soljicu prije kafe - mjesanje kasicicom tako da glasno zvecka po soljici - ostavljanje kasicice u soljici - podizanje malog prsta prilikom ispijanja - stavljanje kasicice u usta, makar samo da se proba jeli kafa dovoljno slatka

KAFA I SEKS

Sta vise volite, kafu ili caj? Posljednjih godina, iz zdravstvenih razloga, cesti su savjeti da se zaboravi na kafu i predje na caj. Sa druge strane, malo-malo pa stigne neka vijest da je kafa, ipak, korisna za vase zdravlje zbog ovog ili onog razloga - podrazumijeva se, ukoliko ne pretjerate sa kolicinom.

Sad, nije da vas odgovaramo od konsumiranja caja; cajevi i te kako prijaju i dobri su po vase zdravlje, plus vas, recimo, caj od jabuke s dodatkom cimeta u hladnim zimskim vecerima moze dovesti u veoma prijatno raspolozenje (koje se, izmedju ostalog, moze upotrebiti i za vodjenje ljubavi), ali i kafa vam moze prijati. Ako ne pretjerate s kolicinom, nece vam ni ugroziti zdravlje - a moze vam i poboljsati seksualni zivot.

Zainteresovani?

Kakve sad pa veze imaju kafa i seks, osim one krajnje uopstene, da i kafa i seks donose zadovoljstvo? Najnovija istrazivanja pokazala su da ukus kafe (nije receno da li se to odnosi i na, recimo, slatkise s ukusom kafe) povecava zelju za seksom i produzava seksualni odnos. Po kom mehanizmu ovo funkcionise, jos uvijek nije poznato - ali, cak i ako nije poznato, zna se da funkcionise, pa tako, i ako ste strasni ljubitelj caja, mogli biste ponekad da popijete soljicu kafe s partnerom ili partnerkom, a onda da nastavite s uzivanjem druge vrste.

Da ne bude zabune, ova pojava ne moze da se posmatra po formuli "sto vise kafe, vise seksualnog uzitka", niti "okorjele kafopije" imaju fenomenalan seksualni zivot, za razliku od ostalih smrtnika. Kafa ce imati pozitivan ucinak na vas seksualni zivot samo ako se ne pretjeruje u konzumiranju ovog prijatnog aromaticnog napitka. Ukoliko bez mnogo kafe "ne mozete da zivite", a zelite da poboljsate seksualni zivot, bilo bi korisno da unos kafe smanjite. Previse kafe ucinice vas nervoznim i neraspolozenim za bilo sta, pa i za vodjenje ljubavi.

KAFA - ZANIMLJIVOSTI

Zanimljivosti o carobnom zrnu kafe

* Prapostojbina kafe nalazila se u Africi, a u Evropu i svijet krenula je preko Arabije. Neki podaci govore da je kafa porijeklom iz danasnje jugozapadne etiopske provincije Kaffe, koja se nalazi jugozapadno od Adis Abebe, juzno od jezera Tana.

* Guverner holandske Indonezije van Horn doneo je kafu (1706.) u Amsterdam, gdje je uzgajana u stakleniku, u vjestackim uslovima.

* Jedan grm kafe stigao je i u Pariz - na poklon francuskom kralju Louisu XIV. Smatrajuci tu biljku dragocijenim raritetom, Louis XIV dao je da se napravi posebna kucica - staklenik u Jardin des plantes.

* Iz jedne jedine stabljike kafe - donesene iz Pariza na Martinique (1723. godine) - za nesto vise od pola vijeka razmnozilo se cak osamnaest miliona stabala kafe!

* Naziv kafa ne potjece od prapostojbine kafe Kaffe, etiopske pokrajine, jer se tamo ta biljka naziva "bun", vec od arapske imenice "qahwe" - cime se imenuje svako pice, biljni napitak, pa cak i vino. Arapska imenica "qahwa" izgovara se kao "kafa", a s vremenom je postala identifikacija samo za napitak od biljke "bun".

* Prva przionica kafe na Balkanu proradila je u Hrvatskoj - u Zagrebu (Franck) - 1892. godine.

* Glavni sastojak kafe - kofein pronasao je njemacki hemicar Runge kojem je Johann Wolfgang Goethe darovao nekoliko zrna kafe. U svojoj laboratoriji Runge je u kafi pronasao bezbojne kristale kofeina. Svako zrno kafe sadrzi kofein, hlorogenske kiseline, glikozide, polisaharide, lipide, trigonelin, aminokiseline, proteine i minerale (kalijum, kalcijum, magnezijum, fosfor i sumpor).

* Kafa na otvorenom brzo "stari" i poprima ukus duhana. Przena kafa na otvorenom moze stajati najduze do nedelju dana, a przena i samljevena - najvise dva do tri dana. Stoga, kafu valja drzati u dobro zatvorenim posudama - sa sto manje vazduha. Za pripremanje kafe najbolje je koristiti netom przenu i samljevenu kafu.

* Vise kafe, a manje vode - daje manju iskoristivost kafe. Normalno je da se na jednu litru vode stavi 50 do 60 grama samljevene kafe. Za jacu - "espresso" kafu - na litru vode stavlja se 100 do 150 grama samljevene kafe. Za "espresso", kafa mora biti sitno samljevena, dok za ostale nacine pripreme tog napitka zrno moze biti samljeveno i krupnije.

Francuski diplomat Talleyrand rekao je da je "kafa dobra kada je crna kao djavo, vrela kao pakao, cista kao andjeo i slatka kao ljubav".

* Rijec kafa potjece od arapskog "kaweh" sto u prijevodu znaci jacina ili snaga. * Bah je komponovao kantatu "Kafa" u cast ovom napitku. I Betoven je veoma cijenio ovaj napitak. * Onore de Balzak, francuski knjizevnik, kafu je smatrao vrstom inspiracije i konzumirao je 60 soljica dnevno. * U svijetu se godisnje popije 400 milijardi soljica kafe. * Kafa se u pojedinim kulturama smatra za afrodizijak, pa zaljubljeni parovi ispijanju kafe pristupaju kao svojevrsnom ritualu.

KAFA - DA LI STE ZNALI

Sta jos treba da znate o kafi

Kafa je vrsta psihoaktivne droge. Osim nje tu su jos caj, nikotin i amfetamini. One privremeno povecavaju aktivnost i podizu raspolozenje. Vece kolicine i duze uzimanje ostavlja tjelesne i psihicke stetne posljedice. Zato, pijte malo, pijte umjereno.

Kafa je kafa

Postoje dvije vrste kafe - arabika i robusta. Arabika se koristi cesce, jer je boljeg kvaliteta, a raste na sva cetiri kontinenta, koja imaju tropsku klimu. Uzgaja se na visini od 2.000 metara, a na mjestu gdje ona raste, ne uspijeva nista drugo.

- Cvijet kafe nalikuje bijelom ljiljanu, sazrijeva tri mjeseca, od maja do avgusta, a tajna dobre kafe uglavnom, zavisi od toga koliko se ona pazljivo bere. Najbolje je rucno, jer se tako manje ostecuje. Pritom, najbitniji su miris i ukus, a ne velicina zrna. Jer, kad se samelje, kafa je kafa, nezavisno od velicine zrna. Miris i ukus kafe zavise od podrucja na kom je uzgojena, jer svako podneblje nosi svoj miris. U nekim podrucjima, poput Rija, cak se nazire ukus blata, pa i okeana.

Kafa, kahva, kava

Kafa, kahva, kava, topli je napitak od mljevenih przenih zrna kafe, omiljen i rasprostranjen u cijelom svijetu. Pravi se od posebnih sitnih zrna smedje boje, koji rastu na posebnoj istoimenoj stabljici biljke u

ekvatorijanim, toplijim djelovima svijeta. Mozemo razlikovati dvije osnovne vrste zrna, koji se razlikuju po razlicitim kriterijima (velicina zrna, kolicina arome, cijena).

Vec je nekoliko stoljeca kafa omiljen i uobicajen napitak diljem svijeta, popijemo je ujutro, poslije rucka, na kaficu idemo s prijateljima, kafica nam predstavlja vid drustvenog zivota, cesto se medjusobno pozivamo na kafu, pa makar pri tom mislili i na neki drugi oblik konzumacije jela ili pica.

U novije vrijeme se razmislja o tome, ima li kafa stetno djelovanje, pa eto da znate i nema bas, npr. kafa poslije rucka uopce nije nezdrava, naprotiv, odlican je saveznik u borbi sa viskom kilograma. Naime ona ubrzava metabolizam i tako navodi organizam da trosi kalorije, pa cak kad je i u stanju mirovanja. Visok sadrzaj kofeina u kafi pomaze oksidaciju masnoca i one se brze razgradjuju.

A koliko kalorija sadrzi kafa? Jedna salica espreso kafe sadrzi svega dvije kalorije, svaki dodana zlicica secera ima jos po dvadeset kalorija. Dakle, ako ne pretjeramo sa secerom i dodacima pomoci cemo organizmu u borbi sa slobodnim radikalima jer, kafa sadrzi i antioksidante.

Znamo da je njen osnovni sastojak kofein, on nam pomaze svojom stimulacijom nervnog sistema povecavajuci budnost, paznju, podize raspolozenje. Salica kafe ima 100-150 mg kofeina, pa koliko god govorili da je stetna, u umjerenim kolicinama nam nece smetati. Naravno, preterivanje sa kafom nije dobro – najcesci problemi koji se javljaju su nesanica, uznemirenost, lupanje srca i bol u zelucu. Dakle, necemo pretjerivati ma koliko nam je drago ispijanje kafe.

A sto mi znamo o kavi?

Nakon sto je kafa „osvojila“ Arabiju, njena upotreba prosirila se na citav islamski svjet, iako su nacini pripremanja bili razliciti u zavisnosti od lokalnih obicaja. Odatle i potice kafa u danasanjem obliku. Kafa je nekako „isla“ za islamom – gde bi se on sirio, sirila bi se i upotreba kafe. Tek u XVI stoljecu, preko Venecije i Marseja, napitak je polako ulazio u Evropu, ali se prvi veliki „proboj kafe“ povezuje sa porazom turskih trupa 1683. godine. Prilikom povlacenja iz Beca, Turci su za sobom ostavili velike kolicine kafe. Tada je otvorena i prva kafana u Becu, a Austrijanci su poceli da cjene ovaj mirisni napitak. Holandjani su biljku

prenijeli na plantaze na Cejlonu i Javi, a Francuzi na Haiti, Jamajku, Kubu i Portoriko. Jedan mladi Portugalac prenio je kafu u Brazil i za manje od jednog stoljeca ova zemlja postala je najveci proizvodjac kafe u svijetu.

Njena pradomovina je Etiopija i pokrajina Kaffa (coffee, engl., Kaffée, njem.), pa tako u nasem dijelu svijeta se njeno ime najpravilnije izgovara na bosanskom jeziku (kahva) usred rijeci kahva moramo izgovoriti aspiracijski glas (h) i tu nam zatrepti dah. Kahva je izvorno arapska rijec koju su Bosnjaci prigrlili u cjelini, dok su je zapadnoeuropski jezikoslovci, ili nakrnjili izbacivsi glas (h), ili su za etimologijom posegnuli u pradomovinu, a onda je ortografski iskomplicirali. A upravo taj glas (h) mami govorniku dah i docarava hlapivu aromu ovoga pica.

A o pripremi kafe?

Turska kafa

Najbolja temperatura je 95-98 stepeni Celzijusa, dakle neposredno prije nego sto voda provri. Mozda ste to vec culi, ali vjerovatno niste znali zasto voda ne treba zakuhati. Na nizoj temperaturi od ove ne ekstradira se

dovoljno kofeina i esencijalnih ulja iz zrna, pa je kafa bledunjava i slaba. Na visoj temperaturi, dakle na 100 stupnjeva, povecava se aciditet, a kafa ima kiseliji ukus.

Espresso kafa

Na samom pocetku XX stoljeca, izvjesni je Luidji Bezera napravio prvi espresso aparat koji je omogucio novi nacin pripreme kafe, dajuci joj drugaciji ukus. Dok sjedite u nekom kaficu i sa uzivanjem pijuckate cuvenu i

jedinstvenu talijansku espresso kafu, vjerovatno ste se pitali kako se i zasto stvara ona divna, smedja pjena. Vjerovali ili ne, ta pjena je zapravo karamel – visoka temperatura i pritisak u masini za pravljenje espresso kafe karamelizira secer.

Postoji nekoliko vrsta espresso kafe. Obican, mali crni espresso, sa mlijekom – makijato, moka – mjesavina ciste espresso kafe i cokolade sa malo mlijeka, kapucino – dekadentna kombinacija jake espresso kafe

i mlijeka od koga se dobija pjena po kojoj se pospu mrvice cokolade, espresso ristreto, breve, lungo itd...

Odnedavna se i kod nas udomacila instant kafa koja je ukusan i brzo pripremljiv napitak.

Kafa je kao „drustveno pice“ vise uticala na zene nego na muskarce, pa nije ni cudo kada zeni kazu da se moze udati ako je skuhala dobru kavu.

A o berbi kafe znamo li da:

Berba kafe pocinje kad bobice sazriju. Najbolji nacin je da se one beru jedna po jedna, jer se tako preskacu zelene i prezrele. Kafa se moze brati i tresenjem i masinskom berbom, posle kojih se mora vrsiti odvajanje nezrelih i prezrelih bobica. Slijedi termicka obrada koja se dijeli na nekoliko faza. Prva je faza susenja za vrijeme koje se eliminira vlaga. Tu zrna gube tekucinu, koja je oko 12% tezine zrna. Vrijeme faze susenja je oko polovine ukupnog vremena przenja kafe.

Druga faza je przenje, a najvazniji parametar je kolicina toplote koja se predaje zrnima. Intenzitet boje przene kafe je u korelaciji sa finalnom temperaturom przenja, pa visa temperatura daje tamniju kavu. Treca faza je hladjenje – kroz zrna kafe propusta se hladan zrak. Za najbolji kvalitet, przenje mora biti zaustavljeno naglim hladjenjem zrna zrakom ili vodom. Naravno da postoje mnogi nacini pripremanja, ali ovdje su oni osnovni.

KAFA LIJEK

Do sada je uradjeno gotovo dvjesta hiljada studija na temu uticaja kafe na zdravlje covjeka.

Tako su na primjer, istrazivaci sa Hauarda dosli do otkrica, da se kod ljudi koji dnevno piju jednu do tri

soljice kafe za 12% smanjuje rizik od dijabetesa. Najmanje sest studija utvrdilo je da ljudi koji redovno konzumiraju kafu imaju 80% manju mogucnost da dobiju Perkinsonovu bolest.

Mnogim medicinskim istrazivanjima doslo se do sljedecih zakljucaka:

Da su ljudi koji redovno konzumiraju kafu kod sebe smanjili za 25% rizik da obole od kancera debelog crijeva, za 80% rizik da obole od ciroze jetre i skoro 50% da dobiju kamen u zuci. Zatim da kafa pomaze pri kontroli astme, zaustavljanju glavobolje. Prvenstveno kafa podize raspolozenje. Sa svim ovim je u vezi kofein, kojeg u kafi ima vise nego u caju i cokoladi.

Kafa je puna antioksidanata, ukljucujuci i grupu zvanu kvinini koji su se u eksperimentima pokazali kao uzrok pojacane osjetljivosti na insulin, sto je znacajno kod lijecenja dijabetesa. Italijanski istrazivaci su u kafi otkrili i prisustvo komponente trigonelin koja osim sto kafi daje miris i ukus ima antibakterijsko i antiathezivno dejstvo, sto sprijecava pojavu karijesa.

Soc od kafe razbija celulit: ako njime namazete tijelo i uvijete ga u foliju, vas celulit ce nestati.

KAFA POKLON

Kafa se cesto nosi kao poklon. Kesica kafe ili, posljednjih godina, kesica kafe sa reklamnom soljicom. Sve to moze biti i mnogo

duhovitije. Evo nekoliko ideja kako da napravite originalne, lijepe i zanimljive poklone.

Soljica za kafu, sa tacnicom i tanjiricem za kolac... Slozite sve to u ukrasnu pletenu korpu, koju cete napuniti suhim cvijecem. Kesici kafe dodajte dzezvu i sve to upakujte u obicnu bijelu kartonsku kutiju, ispunjenu ukrasnim papirnim tracicama.

Na poklopac kutije mozete nalijepiti recept za neki napitak od kafe, koji mozete ukrasiti nekom vinjetom i odstampati na papiru u odgovarajucoj boji.

Slicno prethodnom prijedlogu, za pakovanje upotrijebite obicnu bijelu kutiju sa ukrasnim tracicama. U nju slozite nekoliko kesica kafe, dzezvicu i soljicu sa tacnicom. I ovde sve mozete upotpuniti receptom za neki napitak od kafe.

KAFA: JOS O KAFI

KAFA – Coffea arabica Porodica: Rubiaceae Farmakopejski naziv: Coffeae semen

OPIS: Potjece iz juzne Etiopije, kasnije je prenesena u Arabiju. A, iz nje po cijelom svijetu. (Odatle i potjece naziv "arapska kafa"). Uzgaja se plantazno u Brazilu, odakle dolaze najbolje vrste. Voli duboku, laganu i vlaznu zemlju. Kafa uzgajana u planinskim krajevima je bolja od one uzgajane u nizinama. Kafa je grm, sivozeleno drvo, oko 5 m visine s nasuprotnim granama, koje su rasirene i uvijek pune zelenog i jajastog, odozgo tamnozelenog, a odozdo blijedog i nasuprotno postavljenog lisca. Ima 3-7 bijelih mirisavih cvjetova koji stoje u pazuscima listova. Plod je okrugla boba crvena kao tresnja i pregradjena u 2 pretinca sa po jednom roznatom, sprijeda ravnom i straga zaobljenom sjemenkom – zrnom kafe.

Zrno gubi na tezini nakon 2 godine. Poslije przenja aroma postaje bolja, jer zelena kafa nema taj tipicni miris i gorka je. Kafa se bere nakon 3-5 godina starosti drva. U desetoj godini jedno drvo moze dati oko 1-2 kg kafe godisnje.

SASTAV

Neprzena kafa ima drugaciji sastav od przene. Przenjem nastaje u zrnu mrko, isparljivo i vrlo aromaticno ulje. To je kofein.

PRIREMA, PRIMJENA I DJELOVANJE

Samljevene przena kafa upotrebljava se obicno kao caj odnosno kao pice. To je takozvana "crna kafa". Daje se u slucaju slabosti srca, kod opadanja tjelesne snage (kod upale pluca, groznicavih stanja), kod iscrpljenosti u toku i poslije teskih bolesti. Lijeci i prevenira migrenu a osobito kod glavobolja kada se u nju nacijedi limunovog soka. Crna kafa potice i krijepi zivce oslabljene za vrijeme dugih bolesti ili dugog umnog rada. U vecim kolicinama izaziva nesanicu.

Kao protuotrov kod trovanja bunikom - (Hyoscyamus niger), te kukutom (Conium maculatum) te opijumom. Tada se treba brzo pojesti nekoliko zlicica samljevene przene kafe!

Kod opeklina ako se opeceno mjesto (vrelom vodom) posipa prahom samljevene przene kafe i to 2 X dnevno. Kod proljeva se koristi crna kafa kao napitak, pa i kod onih tezih proljeva. U tom slucaju je ne treba seceriti.

I zeleno zrnevlje kafe pomaze kod raznih oboljenja. Samljeveno u prah snizuje temperaturu kod groznica, umiruje veliki kasalj i tada se daje 1 gram samljevene zelene neprzene kafe razdijeljene u pet praskova, uzima se u jednakim vremenskim razmacima u toku dana. v Protiv reumatizma i dugotrajnih groznica uzima se 25 grama samljevene neprzene kafe i prelije sa 125 grama hladne vode -(1/8 litre) i ostavi stajati 12 sati te se procijedi i pije nataste i bez secera.

Crna kafa se ne preporuca nervoznim osobama ili onima koji imaju zelucani cir (vrijed), jer podrazuje sluznicu zeluca i izaziva nesanicu, pa je nervozni ljudi neka ne piju poslije 15 sati.

Nije cudo da se o pitanju kafe vec dugo raspravlja u zdravstvenim krugovima, jer dugotrajno uzivanje u kafi moze stvoriti ovisnost. Crna kafa je "bic za zivce", ali je i to bolje nego zaspati za volanom automobila ili kojeg drugog vozila.

Kofein u kafi siri krvne zile.

Arapi kao i Turci serviraju kafu u manjim salicama (fildzanima), zajedno s talogom. U pravilu je primjenjuju tek kada stignu gosti i to svjeze przenu i samljevenu kafu koja nije dugo bila u zalihi. Tek prije kuhanja oni je isprze i samelju, brzo zakuhaju i posto kratko zavrije lagano je preliju s malo hladne vode, te zajedno s talogom i prilicno mnogo secera serviraju i piju jaku i koncentriranu. Upravo u talogu kafe se nalaze vazni sastojci koji neutraliziraju i oslabe djelovanje kofeina i hlapljivih kafinih tvari.

Danas je u modi kafa bez kofeina. No, kofein nije sam po sebi najskodljiviji sastojak kafe; na zdravlje mogu nepovoljno utjecati jos i druge tvari, a kofein se odstranjuje iz kafe kemikalijama – benzolom ili necim slicnim. I ta metoda ima svojih slabosti te nastaju zatvoreni krug.

Aparati za kafu u kafanama i restoranima su prakticni, ali se pri tome izgubi dio najukusnijih tvari koje imaju najugodniji miris. Tako dobijemo crni uvarak, ponesto gorak koji onda sladimo ali ne i sadrzaj i okus koji se gube.

Mlijeko nema za kafu stetne osobine, a ujedno koristi tijelu, narocito zelucu. Takodjer se sve vise proizvodi kafa od zitna voca i vocna kafa, te poznata Kneippova kafa. Tu kafu je izmislio Kneipp.

KAFA: NESTO NOVO

MOKKA KAFA SA PIVOM

(za 1 osobu)

* 5 dl piva * 1 kasika instant kafe * 2 kasike secera * 2 kocke leda * vrlo malo ruma * vrlo malo konjaka

Sve sastojke sastavite i miksajte 1 minutu, a zatim posluzite.

KOFEINIZAM

Kancelarijski ljudi, novinari i konobari(ce), koji imaju cest "dodir" sa kafom, prvi su kandidati za kofeinizam, stalnu zavisnost o kofeinu. To se ne odnosi samo na ispijace kafe, vec i na ljubitelje "Coca-cole". Kada se zavisnicima o kafi ili "Coca-coli" uskrati njihov napitak samo dan-dva, oni mogu osjetiti jaku glavobolju, tromost i razdrazljivost. U limenkama "Coca-cole" od 330 mililitara ima jedna

trecina kofeina koji se nalazi u jednoj soljici kafe.

ZIMSKA PRICA

(za 1 osobu)

* 2 dl konjaka ili vinjaka * 1 osmina l mlijeka * 4 kasike slatke pavlake * 1 mala kasika meda * pola kasicice anisa * 2 kasike likera od visnje

Konjak ili vinjak, mlijeko, slag, med i anis lagano zagrijavati lupaluci rucnim mikserom i skloniti prije nego sto provrije. Vruc liker polahko sipati uz ivicu case, ne mijesati i sluziti odmah.

BECKA KAFA

(za 4 osobe)

* 5 dl jake kafe * 4,2 dl svjeze slatke pavlake * 100 gr cokolade za kuhanje * 4 kasicice kakaoa u prahu * 4 kasicice cimeta u prahu

Rastopite cokoladu sa trecinom slatke pavlake, pa dodajte u nju vrucu kafu i secer, a zatim promijesajte i ulijte u case. Ukrasite umucenom slatkom pavlakom po kojoj cete posuti kakao i cimet u prahu.

IRSKA KAFA

(za 1 osobu)

* 2 casice kvalitetnijeg viskija * 2 kasicice secera * jaku espreso kafu za 5-6 soljica * slatku pavlaku

U zagrejanu casu

KAFA SA UKUSOM LJESNJAKA

(za 4 osobe)

* 8 kasicica kafe * 8 kasicica mljevenih ljesnjaka * 8 kapi ekstrakta vanile * 8 kapi ekstrakta ljesnjaka * 8 kasicica secera * 1 narendanu cokoladu za kuvanje * 4 kasike umucene slatke pavlake

Vrucu vodu zakuhati kafom i mljevenim

sipati skuvanu kafu. U loncicu nad plamenom zagrevati viski sa secerom, a zatim ga dodati u kafu. Preko naopako okrenute kasike pustite da u kafu tece slatka pavlaka, dok sloj ne dostighe 2 cm. Posluzite vruce.

ljesnjacima, procijediti kroz filter za kafu ili gustu gazu, dodati ekstrakte vanile i ljesnjaka, zasladiti secerom i sipati u 4 case. U svaku casu staviti kasiku slaga i posuti rendanom cokoladom.

KAFA: NJENO KRALJEVSKO VISOCANSTVO

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, na planeti se svakog dana popije oko jedna i pol milijarda soljica kafe! Tako vam uvijek neko, kada mislite da sami ispijate svoju kafu, na drugoj strani svijeta pravi drustvo.

Njeno kraljevsko visocanstvo, kafa

Kafica nam je mozda najbolja drugarica. Iskreno, najvise volim da je pijem kada sam sama. Imam svoj mali jutarnji ritual: novobeogradska terasa, “Nes” kafica, pogled na lipu ispred prozora, jutarnje zalivanje cvijeca…

..Svi oni koji vitlaju nocu, pa tada uce, rade, druze se, znaju da je kafica i nezamjenljiva drugarica. Ona je tradicionalan izbor u akciji tjeranja sna, jos uvek neprevazidjen. Sve to, naravno, u ogranicenoj kolicini.

Smrtonosna doza kofeina iznosi 150 miligrama po jednom kilogramu tjelesne tezine, sto znaci da covjek od 80 kilograma moze da se ubije s 12 gr kofeina ili 100 soljica kafe, dok bi zenu od 50 kilograma ubilo 7,5 grama kofeina ili oko 60 soljica ovog napitka. Izracunato je da je najveca bezopasna kolicina devet soljica dnevno, ali kako se za cetiri do sest sati uticaj kofeina izgubi, dnevna doza moze biti znatno i veca.

Volter, koji ih je dnevno ispijao po 50 kafa, opomenut je da ne pretjeruje jer je navodno kafa otrov. On bi onda presao na sljedecu soljicu i rekao da u njegovom slucaju kafa djeluje vrlo sporo. Balzak pisuci svoju "Ljudsku komediju" popio je 50.000 soljica kafe, i nista mu se nije desilo. Madjarski matematicar Pol Erdes govorio je da je matematicar masina za pretvaranje kafe u teoreme. Johan Sebastijan Bah je jednu svoju kantatu posvetio turskoj kafi. Mozda bi moglo da se napravi nesto i za nes ili filter kafu?

Nisam probala kakav je efekat “Shower Shock” sapuna ili “Octane Energy” gela za tusiranje, koji su puni kofeina, ali kazu mu da su oni ipak napravljeni da kompjuterske ovisnike (koji su obicno i ovisnici o kafi) da ih stimulisu na redovnije odrzavanje higijene.

Razvojni put kafe

Neki izvori kazu da je efekat kafe na ponasanje prvo uocen u Etiopiji oko 850 godine nase ere. Vrijedni pastir je primijetio da ovce postaju hiperaktivne nakon sto pojedu odredjene crvene bobice. Kada ih je on probao djelovale su na isti nacin. Usamljeni monah je prolazio pored pastira, takodje probao bobice i otkrio da mu mogu pomoci da ostane budan tokom dugih molitvi. Druge price govore o Arapinu koji je sa svojim sljedbenicima protjeran u Etiopiju i osudjen da umre od gladi u pustinji. Jednog dana gladni ocajnici su skuvali zrnevlje nepoznate biljke, i to im je omogucilo da prezive. Taj dogadjaj je u obliznjoj Moki shvacen kao bozji znak, tako da su i biljka i pice od nje dobili ime "moka". Po dolasku u Aziju kafa postaje omiljeno pice arapskog svijeta.

Transport kafe van muslimanskog svijeta bio je zakonom zabranjen, tako da je njeno sirenje zapocelo krijumcarenjem. Medjutim, islamske vlasti u Meki proglasavaju je djavolovim napitkom i zabranjuju njeno konzumiranje, jer uzivanje u kafi nema granica i odvraca narod od vjere Prorokove. Srecom, Turci su osvojili Siriju, Jemen i Egipat i ocarani ukusom nove tecnosti naredbu stavljaju van snage. Tako su prve pretece kafica otvorene u Kairu i Meki, a najpoznatija u Konstantinopolju, 1475. godine. Turcima hvala sto su kafu donijeli i u Evropu. Turci, posto

su svijet upoznali sa kafom, prelaze na ispijanje caja. U isto vrijeme kada kafa dolazi u Evropu, sa drugog kraja svijeta stize duhan. Najbolji drug kafice je svakako duhan, a tu ocaravajucu kombinaciju otkrili su, naravno opet, Turci.

Kafa je visegodisnji zimzeleni zbun. Plod kafovca slican je tresnji i u sebi krije dva crna zrna. Kafa cvjeta i radja tri puta godisnje. Sve vrste drveta kafe godisnje daju tek po kilogram ploda, sto uzgajanje i branje cini veoma napornim. Najpoznatije vrsta su: arabika i robusta.

Przenje i mljevenje

Zelena zrna kafe se najprije suse i boja im postaje zuta. Prije upotrebe kafa se mora pravilno isprziti i samljeti. Nekada su domacice same przile kafu pa je svaka imala svoju minutazu za taj posao. Postupak przenja traje izmedju 7 i 14 minuta, a maksimalna temperatura dostize 240 stepeni. Isprezena kafa se dijeli na svijetlu (7 minuta), srednju (9 do 11 minuta), srednjetamnu (12 do 13 minuta) i tamnu (14 minuta). Rijetko gdje se kafa melje pred samo spremanje napitka, iako je upravo tako najbolja.

Najskuplja i najrjedja kafa

Prica koju sam o naj, naj kafi nasla, nije me privukla da je probam. Bice vam za desetak sekundi jasno i zasto. Sorta Kopi Luwak je toliko rijetka da se godisnje proizvede oko 250 kilograma, a pakovanje od stotinak grama prodaje se za 75 americkih dolara. Kopi Luwak se pravi na ostrvima Sumatra, Java i Sulavesi. Na tim ostrvima zivi cibetka, torbar velicine macke koji zivi na drvecu i dugo se smatrao stetocinom jer jede najzrelije plodove kafe. Zrno kafe prolazi kroz njegov digestivni trakt prakticno bez ostecenja, a enzimi u zelucu te zivotinje dodaju nesto jedinstveno ovim zrnima kafe. Domoroci, da se ne bi peli na drvece i brali kafu, su poceli da sakulpljaju polusvareni izmet cibeta. Onda je ovo postala najtrazenija kafa na svetu. Eto kako neko i od lijenosti moze imati koristi.

Cetiri osnovna nacina pripremanja kafe

Espreso je postao planetarni fenomen. Postojbinom ovog napitkasmatra se Italija, iako je u Francuskoj jos pocetkom 19.

vijeka napravljena prva masina za espreso. Espresu se dodaju mlijeko, pavlaka i kakao. On je sastojak najveceg broja vrsta napitaka od kafe. Za inspiracije i informacije obavezno posjetite sajt www.latteart.org.

Filter kafa je prvi put napravljena 1908. godine, a osnovna razlika u odnosu na espreso je sto se voda, koja prolazi kroz kafu u filteru, ne pusta pod pritiskom. Uglavnom je slabija od espresa.

Crna ili turska kafa priprema se bitno drugacije, a karakterise je talog koji espreso i filter kafa nemaju. Kod nas ona se zove crna, turska, grcka i domaca. Njene varijante su sa ili bez secera i mlijeka – i to je to. Jedina joj je prednost, ako pozelis da gledas u razne figurice, okrenes solju, prekrstis je i posle par minuta pokaze ti se sudbina pa ne moras da brines o buducnosti. Instant kafa je dozivela pravi bum u 20. vijeku. Pocetak njene proizvodnje se vezuje za jednog japanskog hemicara koji je napravio prve granule instant kafe. Ovakva kakvu je danas koristimo, nastala je tridesetih godina 20. vijeka. Priprema je laka i brza, samo prelijes granule vodom (toplom ili hladnom) i dodas secer i mlijeko. Vremenom su se razvili i sofisticiraniji nacini spravljanja instant kafe, koji se uglavnom svode na prethodno mucenje granula kafe s malkice vode.

Brazil, koji je imao velike viskove kafe obratio se svajcarskoj kompaniji Nestle za pomoc. Rjesenje lakog i brzog pravljenja kafe pronadjeno je 1938. godine i NESCAFÉ je ponudjen svajcarskom trzistu. Nakon Drugog svjetskog rata, NESCAFÉ su pocele da uvoze zemlje sirom svijeta. Granule NESCAFÉ su mjesavina najboljih zrna iz razlicitih zemalja tropskih predela.

Kafa na kub

Kafi se oduvek dodavalo svasta: secer, cimet, mlijeko, smokve, badem cokolada, ljesnik, vanila, slag, jaje, sladoled, pavlaka, voce, ali i razlicita alkoholna pica.

Becka kafa, moka, ajs kafa, kapucino (koji je dobio ime po svojoj smedjoj boji koja podsjeca na boju odjece svestenika iz manastira Kapucin) neki su od najpopularnijih napitaka od kafe, a narocito su popularne razne varijante instant kafenih napitaka.

Razne zemlje su razvile svoje kafene napitke dodajuci im nesto “svoje”.

Italija - Cafe Coretto s amareto likerom od badema;

Meksiko – Cafe Mexicano s tekilom i kahluom;

Francuska – Cafe Marnier s likerom Grand Marnier;

Jamajka – Jamaican Coffee s rumom i Tia Mariom;

Irska - Irish Coffee s viskijem i to irskim.

Moguca je i njemacka kafa sa visnjevacom, ruska, s cim bi drugim nego, s votkom. Ne znam da li je neko probao kafu s sljivovicom – mozda bi to mogao da bude nas izum.