Juratović Igor

7/23/2019 Juratovi Igor

1/118

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU

Igor Juratovi, apsolvent

Diplomski studij Mehanizacija

USTROJ I ORGANIZACIJA SREDINJE REMONTNERADIONICE ZA POPRAVAK POLJOPRIVREDNIH

STROJEVA

Diplomski rad

Osijek, 2014.


2/118

SVEUILITE J. J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU

Igor Juratovi, apsolvent

Diplomski studij Mehanizacija

USTROJ I ORGANIZACIJA SREDINJE REMONTNERADIONICE ZA POPRAVAK POLJOPRIVREDNIH

STROJEVA

Diplomski rad

Povjerenstvo za obranu diplomskoj rada:

Prof. dr. sc. Tomislav Juri, predsjednik

Doc.dr. sc. Ivan Plaak, mentor

Doc. dr. Drago Kraljevi, lan

Osijek, 2014.


3/118

SADRAJ:

1. UVOD.......................................................................................................................... 1

2. PREGLED LITERATURE..................................................................................... 3

3. MATERIJAL I METODE....................................................................................... 7

4. RAZVOJ ODRAVANJA TEHNIKIH SUSTAVA....................................... 8

5. DEFINICIJA I ZADACI ODRAVANJA........................................................ 10

5.1. Zadaci odravanja.................................................................................................. 10

6. ORGANIZACIJA REMONTNIH RADIONICA........................................... 12

7. OSNOVNE SMJERNICE PRI PROJEKTIRANJU I IZGRADNJI

SREDINJIH REMONTNIH RADIONICA........................................................ 14

7.1. Odabir lokacije ....................................................................................................... 15

7.2. Vanjska infrastruktura ............................................................................................ 16

7.3. Odjeli sredinjih remontnih radionica.................................................................... 17

8. STRATEGIJA ODRAVANJA............................................................................ 28

8.1. Korektivno odravanje........................................................................................... 28

8.2. Preventivno odravanje.......................................................................................... 30

8.3. Prediktivno odravanje ili odravanje prema stanju.............................................. 31

8.4. Odabir strategije odravanja................................................................................... 329. KLASIFIKACIJA I KATEGORIZACIJA OPREME.................................... 34

10. ORGANIZACIJA ODRAVANJA.................................................................. 39

10.1. Ured odravanja................................................................................................... 42

10.2. Radionica odravanja........................................................................................... 55

10.3. Skladite odravanja............................................................................................. 56

11. TEORIJA ODRAVANJA.................................................................................. 60

11.1. Indikatori stanja opreme ....................................................................................... 60

12. TEHNIKA DIJAGNOSTIKA......................................................................... 63

13. PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE ODRAVANJA............................. 66

13.1. Uvod u planiranje i programiranje odravanja..................................................... 66

13.2. Planiranje odravanja........................................................................................... 66


4/118

13.3. RCFA i FMEA metode analize uzroka kvarova .................................................. 70

13.4. Programiranje odravanja.................................................................................... 72

13.5. Planiranje remonta................................................................................................ 74

13.6. Planiranje budeta odravanja.............................................................................. 75

13.7. Osnovne veliine pri izraunavanju cijene popravaka......................................... 77

14. UPRAVLJANJE REZERVNIM DIJELOVIMA I MATERIJALIMA

ODRAVANJA............................................................................................................ 81

15. MJERENJE USPJENOSTI ODRAVANJA............................................... 89

16. LJUDSKI RESURSI U ODRAVANJU........................................................ 94

17. AUDIT ODRAVANJA...................................................................................... 98

18. POBOLJANJE ODRAVANJA................................................................... 100

19. REZULTATI......................................................................................................... 103

20. ZAKLJUAK...................................................................................................... 105

21. LITERATURA..................................................................................................... 107

22. SAETAK............................................................................................................. 109

23. SUMMARY...........................................................................................................110

24. POPIS TABLICA................................................................................................. 111

25. POPIS SLIKA.......................................................................................................112

TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA..............................................113

BASIC DOCUMENTATION CARD....................................................................114


5/118

1

1. UVOD

Jedan od najvanijih imbenika uinkovitosti poljoprivrednih strojeva i opreme te

kvalitetnog obavljanja zadanih poslova je njihovo sustavno odravanje. Potivanje

agrotehnikih rokovau poljoprivredi u velikoj mjeri ovisi o pouzdanosti strojeva u radu,

a samim time i o njihovom stanju. Prema tome, namee se zakljuak da e samopravilno

pripremljeni i odravani strojevi i oprema omoguiti kvalitetno i pravovremeno

obavljanje predvienihposlova.

Jedna od znaajnih i najuoljivijih karakteristika poljoprivredne proizvodnje u

posljednjem desetljeu, ponajvie zbog sve breg razvoja tehnologije, je svestrana

mehaniziranost njezinih procesa. Navedeni razvoj tehnologije omoguio je primjenu

visokoproduktivnih strojeva s mogunou obavljanja vie istovremenih operacija u

proizvodnji, a to je rezultiralo s daleko veom tehnikom sloenou tih strojeva,

posebice zbog koritenja sve sloenije elektronike i hidraulike. Zbog visoke

produktivnosti (uinka) inabavne vrijednosti takvih strojeva (opreme), potrebno ih je to

uinkovitije iskoristiti. Sukladno reenom, odravanje i popravak takvih strojeva mnogo

je sloeniji proces, te se u remontnoj djelatnosti moraju uvoditi nove metode popravaka,

koristiti suvremena oprema, odreeni prostor i visokostruni kadar. Remontna djelatnost

mora pratiti napredak poljoprivredne tehnike, te stalnim usavravanjem omoguitikvalitetno i struno odravanje i popravak. Zahtjevi koje svaka suvremena remontna

djelatnost mora ispuniti su:

- visoka uinkovitost

- kvalitetan popravak

- niska cijena popravka

Uinkovitost popravaka sve vie dobiva na znaenju jer smanjuje vrijeme zastoja

stroja te je danas uz kakvou popravka osnovni zahtjev za remontnu djelatnost, posebice

u poljoprivrednoj proizvodnji koja je vezana za agrotehnike rokove.

Kvalitetan popravak podrazumijeva takvo otklanjanje kvarova koje e omoguiti

nastavak rada strojeva s visokom uporabnom pouzdanou. To u znatnoj mjeri ovisi o


6/118

2

opremljenosti remontne radionice i strunosti kadrova. Ocjena kvalitete neke remontne

radionice ovisi o kakvoi popravka i razini do koje sloenosti se kvarovi uspjeno

otklanjaju.

Uz porast sloenosti poljoprivrednih strojeva i opreme, znaajno raste i njihova

nabavna vrijednost, to je u izravnoj vezi s cijenom popravka. Vrlo visoka cijena

rezervnih dijelova namee potrebu za njihovom maksimalnom utedom.Uteda rezervnih

dijelova moe se postii pravilnom uporabomstrojeva, kvalitetnim servisno preventivnim

odravanjem, konzervacijom i garairanjem poljoprivrednih strojeva prije nastanka

samog kvara, ali je i nakon nastanka kvara (tijekom popravka) takoervrlo bitno voditi

rauna o utedi rezervnih dijelova i na taj nain smanjiti cijenu popravka. Velike utede

mogu se postii ako se u remontinim radionicama svestrano primjenjuju primjereni

organizacijski i tehnoloki postupci kao i suvremeni naini u obnovi i doradi istroenihdijelova.

Osnovni cilj istraivanja je putem analize ustroja, rada i organizacije remontne

radionice i svih njenih dijelova i odjela, utvrditi injenino stanje te na osnovu

zakljuenog, usporediti zateeno stanje s literaturnim navodima i preporukama te dati

prijedloge mjera za poboljanje ustroja, rada i organizacije iste.


7/118

3

2. PREGLED LITERATURE

Neprestano rastui broj stanovnitva Zemlje sa sobom donosi nove izazove

prenstveno po pitanju prehrane sve veeg broja ljudi te hrana postaje ogranieni resurs

(Kovaevi, 2003.). Sve ljudske potrebe nisu u cjelini zadovoljene ponajprije zbog toga

to su raspoloivi proizvodni resursi ogranieni. Kako bi uspjenije zadovoljili potrebu za

hranom, duhanom, tekstilnim i drugim sirovinama, poljoprivredni proizvoai moraju

neprestano pronalaziti mogunosti poboljanja kakvoe i poveanja koliine raspoloivih

resursa te koristiti nove metode uinkovitijeg koritenja resursa zemlje, rada, kapitala i

poduzetnitva. Napredak tehnologije omoguuje proizvodnju veih koliina dobara i

usluga iz raspoloivih ogranienih resursa (Kari,2002.).

Strojevi su postali suvremeniji, opremljeniji i tehniki sloeniji. Upravo ta

tehnika sloenost rezultirala je veom produktivnou strojeva, ali i njihovom veom

nabavnom cijenom. Iz tog razloga strojeve je nuno to bolje iskoristiti.S tim u svezi,

odravanje i popravak takvih strojeva mnogo je sloeniji proces, te se u remontnoj

djelatnosti moraju uvoditi novi postupci popravaka, koristiti suvremena oprema i prostor

te visokostruni kadar. Remontna djelatnost mora pratiti napredak poljoprivredne tehnike

te stalnim usavravanjem omoguiti kvalitetno i struno odravanje i popravak.

Suvremena remontna djelatnost mora omoguiti kvalitetan popravak, visoku uinkovitosti nisku cijenu popravaka. Remontne radionice za popravak i odravanje poljoprivrednih

strojeva osim to moraju udovoljiti zahtjevima visoke uinkovitosti, kakvoe i niskim

cijenama izvrenih popravaka, moraju i geografski i na osnovi razine sloenosti,

kvalitetno pokrivati cijelo poljoprivredno podruje. Sukladno tome, remontne radionice

podjeljene su na prirune remontne radionice, sredinje (specijalizirane) remontne

radionice i pokretne servisne ekipe (Emert i sur., 1997.). Ove radionice, a posebno

sredinje (centralne, specijalizirane) remontne radionice, pruaju uslugu odravanja koje

je, ovisno o odabranoj strategiji odravanja, korektivno ili plansko (preventivno i

prediktivno). Korektivno odravanje je oblik odravanja koji se provodi nakon to se

kvar ve dogodio, a s ciljem da se sredstvo rada u to kraem roku vrati u ispravno stanje

kako bi moglo obavljati zahtjevanu funkciju (Majdandi, 1999.). Istraivanja su


8/118

4

pokazala kako primjena korektivnog odravanja za posljedicu ima visoke trokove i

produeno vrijeme zastoja opreme. Nasuprot ovoj metodi, postoji i prediktivno

odravanje (odravanje po stanju) koje predstavlja mogunost otkrivanja i predvianja

kvara tehnikog sustava (Avdi i Tufeki,2007.) te preventivno odravanjekoje provodi

zadane zadatke u odreenim vremenskim intervalima na tehniki ispravnim sustavima,

nune za izbjegavanje kvara tehnikog sustava (Plaak i sur., 2010.). Prediktivno

odravanje ne bi bilo mogue bez metoda tehnike dijagnostike. Tehnika dijagnostika

predstavlja tehniku disciplinu koja se bavi praenjem stanja ispravnosti strojeva, ureaja

i postrojenja. Dijagnostiki nadzor omoguuje uvid u stanje opreme pomou razliitih

metoda mjerenja karakteristika tehnikog sustava ili zasebnog dijela tehnikog sustava

(Jankovi i Duboka, 1984.).Cilj dijagnostike je utvrditi stanje sustava ili dijela sustava

bez njegovog demontiranja (rastavljanja), a poeljno je i bez zaustavljanja (Kondi i sur.,2013.). Ukoliko se simptomi kvara ustanove prije nego to doe do otkaza funkcije

opreme, aktivnosti odravanja mogu se provesti prije otkaza. U radnim uputstvima za

dijagnostiki pregled se navode kriteriji dozvoljenog i nedozvoljenog stanja, odnosno

definiraju se dozvoljeni rasponi tehnikih indikatora ispravnosti. Na temelju dobivenih,

izmjerenih parametara i propisanih dozvoljenih raspona tehnikih indikatora ispravnosti,

moe se ustanoviti stanje opreme koje se ovisno o rezultatima, karakterizira kao dobro,

zadovoljava ili loe(Novinc i Halep, 2010.).

Odravanje opremeje interdisciplinarna aktivnost koja ukljuuje strunjake iz

podruja strojarstva, elektrotehnike, elektronike i drugih znanstvenih grana kako bi

osigurala najkvalitetnije mogue odravanje kao i mogunost razvoja, modernizacije i

rekonstrukcije ve postojee opreme. Odravanje tehnikih sustava utjee na njihovu

pouzdanost. Ono poveava njihovu produktivnost, a smanjuje broj kvarova, to znai da

poveava uinkovitost samih tehnikih sustava. Ovo dalje implicira manje trokove

proizvodnje (Plaak i sur., 2010.) Kako navodi Belak (2005.), cilj odravanja je

postizanje maksimalne raspoloivosti sredstava za rad uz to nie trokove odravanja.

Dakle kljuno pitanje pravilne organizacije odravanja je kako ukupne trokove svesti na

najmanju moguu mjeru. Zastoji u radu (proizvodnji) zbog neispravne opreme mogu

uzrokovati velike gubitke. Gubici su svi prekidi u radu tj. vrijeme kada agregat (oprema)

tijekom radnog dana ne radi (Brki i sur., 2005.).Nerazumna tednja na trokovima


9/118

5

odravanja redovito donosi nepotrebne gubitke u proizvodnji i tete na sredstvima za rad

(opremi). Meutim, i druga krajnost moe znaiti neracionalno ponaanje. Naime, skupa

organizacija odravanja (prevelik kapacitet, prevelik broj zaposlenih odravatelja) koja

nije pravilno iskoritena donosi nepotrebne trokove. Smanjenje ukupnih trokova postie

se odreivanjem optimalnog odnosa izmeu gubitaka zbog kvarova i trokova

poduzimanja mjera preventivnog odravanja na temelju podataka iz ranijeg poslovanja, te

od drugih korisnika ili proizvoaa opreme. Optimalna se strategija odravanja moe

definirati i pomou simulacije na temelju podataka o trokovima i radnom vijeku

sredstava (Kari,2002.).

Prvi korak pri izgradnji ili dogradnji remontnih radionica je definiranje projektnog

zadatka i s tim u svezi izrada idejnog projekta. Znaajnu ulogu u tom poslu moraju imati

inenjeri poljoprivredne mehanizacije (rukovoditelji radionice). Oni moraju odrediti sve

potrebne zahtjeve (prostor, prostorni razmjetaj, opremu, radna mjesta, infrastrukturu

itd.), a preduvjet za to su ranije definirani tehnoloki postupci pri popravku

poljoprivrednih strojeva, tehnologija remonta te vrsta i broj strojeva koji e se odravati

(Emert i sur., 1997.). Nakon iznad navedenih zahtjeva, potrebno je opremiti radionicu

svim potrebnim alatima, instrumentima, ureajima, materijalima i ostalom opremom

nunom za aktivnosti odravanja (Kubik, 2007.)

Slubu odravanja ine ured odravanja, radionica odravanja i skladite

odravanja. Ured odravanja je mjesto gdje se kreiraju i arhiviraju dokumenti odravanja

kao to su radni nalozi odravanja, kartice opreme, planovi odravanja, upute, crtei itd.

Radionica odravanja realizira aktivnosti odravanja, a skladite odravanja je zadueno

za skladitenje rezervnih dijelova i materijala odravanja te alata za odravanje. Bez

dostupnosti rezervnih dijelova i materijala odravanja nije mogue odravati opremu , te

se u organizaciji obavezno vodi lista rezervnih dijelova i materijala odravanja potrebnih

za odravanje pojedine opreme. Skladite rezervnih dijelova ima za cilj osigurati

kontinuitet proizvodnog procesa, smanjiti trajanje zastoja, poveati uinkovitost

odravanja i raspoloivost opreme, a samim time i profit organizacije (Vasi i sur.,

2006.). Ured odravanja, uz ranije navedeno, provodi i planiranje i programiranje

odravanja. Razlika izmeu planiranja i programiranja odravanja je u tome to je plan

odravanja odgovor na pitanje to i kako raditi, a program (raspored) je odgovor na


10/118

6

pitanje kada i tko e raditi. Planom odravanja se definiraju aktivnosti odravanja, a

programom se odreuje kada e se te aktivnosti realizirati (Brdarevi i Halep, 2012.).

Sve navedeno ne bi imalo nikakvog smisla ako unutar same organizacije ne bi

radio struni i za odreene funkcije osposobljeni i obueni radni kadar. Nuno je

provoditi obuke radnog kadra kako bi se pratio razvoj novih tehnologija, kako bi se

unaprijedila strunost i vjetine, poboljala efikasnost, moral i motivacija zaposlenika

(Jeremi i sur., 2008.). Obuku polaze kako radioniki radnici (majstori), tako i

rukovoditelji radionica i ureda odravanja. Rukovoenje je najtei menaderski proces,

jer podrazumjeva upravljanje ljudima i upravljanje procesima pomou ljudi. Iz tog

razloga izuzetno su bitne karakteristike rukovoditelja (menadera) u odravanju. Dobar

rukovoditeljprije svega treba biti struan u svom podruju, biti emocionalno inteligentan,

postupati pravedno i sukladno kako zakonskim propisima tako i aktima organizacije u

kojoj radi te treba imati dobre komunikacijske i organizacijske vjetine. Emocionalna

inteligencija je sposobnost upravljanja vlastitim i tuim emocijama (osjeajima) te

ispravnog shvaanja istih. Takoer, rukovoditelj mora znati i sluati i zapovjedati, te

pravilno izvravati zadatke koje je dobio od nadreenih kako bi organizacija ispravno

funkcionirala, bez da ga oni moraju nadgledati (Adamovi i sur., 2008.). Samo kada su

zadovoljeni kriteriji u svim navedenim podrujima, stvoren je preduvjet za kvalitetno

poslovanje.


11/118

7

3. MATERIJAL I METODE

U neimenovanoj organizaciji koja se bavi odravanjem i popravkom

poljoprivrednih strojeva proveden je audit odravanja kako bi se utvrdilo injeninostanje u organizaciji te kako bi se na osnovu dobivenih informacija moglo doi do

zakljuaka pomou kojih e se dati smjernice za poboljanje rada i poslovanja te iste

organizacije. Prilikom ovakve vrste istraivanja potrebni su olovka i papir te unaprijed

kreiran upitnik za audit odravanja. Naravno, nuan je i kontakt s nekim od rukovodeih

ljudi organizacije koji je vrlo dobro upuen u poslovanje iste te moe dati informacije

potrebne za uspjeno provoenje audita. Istraivanje se zasniva na metodi snimanja

zateenog stanja i intervjua (anketiranja) nadlene osobe (ili osoba).

Pojam audit ima korijen u latinskoj rijei auditus sa znaenjem ja sluam.

Audit se provodi u cilju ocjene (evaluacije) rada pojedinaca ili organizacija, a najvie se

primjenjuje u raunovodstvu. Audit odravanja se provodi u cilju evaluacije funkcije

odravanja u organizaciji. Audit odravanja se provodi u etiri koraka:

1.

priprema upitnika za audit,

2. intervju kljunog osoblja prema pripremljenom upitniku,

3. analiza rezultata intervjua i

4.

kreiranje izvjetaja o auditu.Pri snimanju stanja treba to realnije i nepristrano dokumentirati postojee, zateeno

stanje. Upitnik za audit prikazuje se tablino. Odgovor na svako pitanje se ocjenjuje

ocjenama u skali 1-5 ili 1-10 te se sumiranjem ocjena po svim pitanjima dobije skupna

ocjena odravanja.

Na neka pitanja audita odgovor je vrlo kratak ili ga u sluaju kada je traena

informacija povjerljivog karaktera, tj. kada se karakterizira kao poslovna tajna, uope

nema.


12/118

8

4. RAZVOJ ODRAVANJA TEHNIKIH SUSTAVA

Zaeci odravanja tehnikih sustava kakvo poznajemo danas prvi puta se

aktualiziraju pojavom prvih parnih strojeva i njihovom uporabom (eksploatacijom) u

proizvodnim pogonima i prometu. Prvi su tehniki sustavi zahtjevali stalnu brigu i nadzor

za vrijeme eksploatacije kako bi ispravno funkcionirali, a tu su zadau obavljali

proizvoai pojedinih tehnikih sustava ili sami korisnici, odnosno rukovatelji.

Vremenom, tehniki sustavi postajali su sve kompleksniji (lokomotive, tekstilni strojevi,

itd.) te su zahtjevali sve kompetentnije osoblje koje e ih odravati. Tako se u tvornici

automobila Henrya Forda poetkom 20. stoljea prvi puta spominje termin Maintenance

man, tj. djelatnik ili strunjak odravanja iji je osnovni zadatak bio odravanje strojeva

u ispravnom stanju.

Odravanje se poinje ozbiljno razvijati kao samostalna djelatnost i posebna

struka nakon Drugog svjetskog rata u SAD-u gdje se prvi put spominje pojam preventive

maintenance, tj. preventivno odravanje tehnikog sustava. Gotovo stoljee nakon

zaetaka odravanja tehnikih sustava kao zasebne djelatnosti, moemo zakljuiti kako se

ono razvijalo usporedno s razvojem samih tehnikih sustava. Do polovice prolog

stoljea, dominiralo je korektivno odravanje (svi su se radovi odravanja izvodili nakon

to se kvar tehnikog sustava ve dogodio), a nakon kraja Drugog svjetskog rataprevladavaplansko (preventivno i prediktivno) odravanje. Kod preventivnog odravanja

aktivnosti odravanja obavljaju se prije pojave kvara po unaprijed definiranim i

napisanim planovima radova kao to su preventivni pregledi, plansko podmazivanje,

planski popravci, planske izmjene pojedinih dijelova itd. Razvojem dijagnostike

opreme, a posebno njezine prijenosne verzije, poetkom sedamdesetih godina prolog

stoljea, razvija se prediktivno odravanje ili odravanje po stanju kojeg moemo

uvrstiti u preventivni oblik odravanja. Osnovna znaajka ovog pristupa odravanju jeto

se aktivnosti odravanja takoer obavljaju prije nastanka kvara, ali obujam radova

definira seprema stanju tehnikog sustava utvrenom nakon provedene dijagnostike, a ne

kao kod preventivnih popravaka gdje su aktivnosti bile unaprijed definirane bez obzira na

stanje tehnikog sustava. Kod takvog pristupa odravanju, dijagnosticiraju se zadane


13/118

9

veliine parametara za vrijeme eksploatacije tehnikog sustava u odreenim, unaprijed

propisanim vremenskim intervalima ili u ciklusima, nakon odreenog broja radnih sati ili

broja prijeenih kilometara itd.

Danas se ulau znaajni napori u razvoj i usavravanje proaktivnog odravanja

koje bi zahvaljujui ubrzanom razvoju znanosti i tehnologije, a posebno dijagnostikih

ureaja i softvera, omoguilo identifikaciju dijela na tehnikom sustavu ili odreenih

uvjeta koji pogoduju kvaru, pa bi se njihovim pravovremenim otklanjanjem sprijeila

pojava kvara - odnosno smanjila vjerojatnost pojave kvara.


14/118

10

5. DEFINICIJA I ZADACI ODRAVANJA

Naziv organizacija prema meunarodnom standardu ISO 9000:2002

podrazumjeva grupu ljudi i objekata s ustrojenim meusobnim odnosima,

odgovornostima i ovlatenjima. Dakle, tvornica, tvrtka, poduzee itd., su primjeri

organizacije. U svakoj organizaciji namee se potreba za odravanjem sredstava, odnosno

opreme. U literaturi postoji vie definicija odravanja, ali za najrelevantniju se moe

smatrati definicija po standardu EN13306:2001Maintenance Terminology, koja kae

da je odravanje kombinacija svih tehnikih, menaderskih i administrativnih postupaka

tijekom vijeka trajanja nekog elementa s ciljem vraanja ili zadravanja stanja elementa u

stanje u kojem moe izvoditi zahtijevanu funkciju.

5.1. Zadaci odravanja

Postoji vie djelatnosi odravanja, a najvie su zastupljene odravanje vozila,

plovila i letjelica, odravanje poljoprivredne mehanizacije, odravanje informatikih

sustava i opreme, medicinske opreme, odravanje strojeva i industrijske opreme,

kuanskih aparata, prometnica, naoruanja i vojne opreme, zelenih povrinaitd.

Openito govorei, osnovna zadaa odravanja je postizanje maksimalneraspoloivosti sredstava rada uz to nie trokove njihovog odravanja. Suvremene

metode odravanja trebaju omoguiti:

- brzu i kvalitetnu uslugu odravanja,

- nisku cijenu popravaka,

- optimalnu raspoloivost i upotrebljivost odravanih sredstava rada,

- maksimalno iskoritenje resursa odravanja,

- optimalan vijek trajanja odravanih sredstava,

- minimalne zalihe rezervnih dijelova i materijala odravanja,

- voenje dokumentacije odravanja,

- poduzimanje mjera za zatitu na radui

- dostizanje ekolokih standarda.


15/118

11

Osim gore navedenih ciljeva odravanja, specifineposlove i zadatke odravanja,

kao to je vidljivo u tablici 1, moemo podijeliti u tri grupe: isto odravanje,

inenjering i ostale poslove.

Tablica 1. Zadaci slube odravanjaPODJELA SPECIFIKACIJA POSLOVA

ISTO ODRAVANJE plansko (preventivno i prediktivno) odravanje korektivno odravanje

INENJERING

rekonstrukcija postojee opreme i objekata preureenje postrojenja i objekata dizajniranje, izrada, instaliranje i putanje u

pogon nove opreme i objekata

demontaa otpisane i zastarjele opreme

OSTALO

skladitenje rezervnih dijelova i materijala

odravanja skladitenje alata i instrumenata voenje dokumentacije odravanja edukacija

briga o sigurnosti na radu

briga o ekolokim mjerama proizvodnja i raspodjela energetskih medija

Izvor: Brdarevi i Halep, 2013.


16/118

12

6. ORGANIZACIJA REMONTNIH RADIONICA

Remontne radionice za popravak poljoprivrednih strojeva moraju ostvariti visoku

uinkovitost i kakvou popravaka te to nie cijene popravaka. Iz tog razloga vrlo je

bitno osmisliti i uspostaviti pravilnu organizaciju, tj. mreu remontnih radionica na

odreenom podruju. One moraju u skladu sa svojom sloenosti i opremljenosti, te

geografskim poloajem, kvalitetno pokrivati cijelo poljoprivredno podruje (slika 1.).

Organizacija remontnih radionica, naravno, moe prelaziti granice pojedinih

poljoprivrednih regija te se u skladu s trinim potrebama razvijati i na irem

geografskom podruju.Remontne radionice treba organizirati na tri razine:

Slika 1. Shema organizacije remontnih radionica (Izvor: vlastita shema)

1. Sredinje (specijalizirane) remontne radionice takve radionice obuhvaaju iru

geografsku regiju (npr. upaniju ili sl.). Slue za popravke strojeva visoke

tehnike sloenosti kao to su popravci kombajna, sloeniji popravci na

traktorima i ostalim strojevima ili opremi.2. Prirune remontne radionice slue za popravke nie tehnike sloenosti kao to

su popravci plugova, drljaa, prskalica, prikolica i sl. Takve su radionice

smjetene uz gospodarska dvorita, a uz popravke prikljunih strojeva, ondje se

obavljaju i manji popravci na traktorima i kombajnima i tehnika zatita


17/118

13

(konzervacija). Uz navedeno, takve radionice omoguuju i kvalitetno garairanje

strojeva izvan vremena njihove uporabe.

3. Pokretne servisne ekipe obavljaju lake, jednostavnije popravke na strojevima,

popravke uz agregatnu zamjenu, dijagnostika ispitivanja te servisno-preventivno

odravanje.


18/118

14

7. OSNOVNE SMJERNICE PRI PROJEKTIRANJU I IZGRADNJI

SREDINJIH REMONTNIH RADIONICA

Prilikom svake izgradnje, dogradnje ili adaptacije remontnih radionica, vrlo je

bitno imati unaprijed osmiljen plan koji e voditi rauna o svim zahtjevima koji se

postavljaju na prostoru odreene radionice. U praksi se esto mogu susresti vrlo skupe i

modernizirane radionice s vrhunskom opremom i tehnologijom, no vrlo nefunkcionalne

iz razloga to se prije same izgradnje nije vodilo rauna o raznim uvjetima bitnim za rad

remontnih radionica. Osnovne smjernice pri projektiranju i izgradnji remontnih radionica

iscrpno su opisali Emert i sur., 1997.

Isti autori navode kako je prvi i osnovni zadatak prilikom izgradnje ili dogradnje

remontnih radionica definiranje projektnog zadatka, a s tim u svezi i izrada idejnog

projekta. Znaajnu ulogu pri tom zadatku moraju imati inenjeri poljoprivredne

mehanizacije koji su upueni kako pravilno i uinkovito rukovoditi remontnom

radionicom. Oni moraju odrediti potrebni prostor za izgradnju, prostorni razmjetaj

radionica, vrstu i koliinu potrebne opreme, broj radnih mjesta, infrastrukturu itd. Kako

bi mogli odrediti sve te parametre, potrebno je unaprijed utvrditi tehnoloke postupke pri

popravku poljoprivrednih strojeva to znai da je potrebno definirati tehnologiju remonta

te vrstu i broj potrebnih strojeva u odnosu na predvienu koliinu rada, iz ega proizlaze

potrebiti zahtjevi u pogledu povrine potrebne za izgradnju remontne radionice,

prostornog razmjetaja pojedinih odjeljenja, infrastrukture itd.

Ukratko, pri osnivanju nove remontne radionice potrebno je ustrojiti sustav

odravanja to podrazumjeva:

- definiranje strategije odravanja,

- definiranje organizacije odravanja i planiranje ljudskih resursa,

-

klasifikaciju i kategorizaciju opreme,- kreiranje planova odravanja i radnih uputstava,

- nabavku opreme za odravanje, ukljuujui softverske pakete,

- planiranje i nabavku rezervnih dijelova i materijala odravanjai

- realizaciju edukativnih projekata.


19/118

15

Pored do sada navedenog, potrebno je realizirati i niz drugih aktivnosti, kao to su

mjerenje uspjenosti odravanja, planiranje radnih i skladinih prostora, uvoenje sistema

radnih naloga itd., ali te aktivnosti spontano slijede nakon ustroja sustava.

7.1. Odabir lokacije

Prema Emert i sur. (1997.) pri projektiranju sredinjih (centralnih) radionica

potrebno je posebnu panju posvetiti odabiru geografskog poloaja radionice jer ona

pokriva ire podruje na kojem se nalazi vei broj gospodarstava. Poloaj takvih

radionica treba biti optimalan s obzirom na geografski razmjetaj okolnih gospodarstava

kako bi se smanjili trokovi transporta strojeva na popravak. Vrlo je bitno u obzir uzeti i

budui razvoj mjesta (naselja), kako radionica kroz odreeno vrijeme ne bi smetala unjegovom eventualnom irenju. to se tie veliine tlocrtne povrine sredinjih radionica,

potrebno je voditi rauna o tome da se u budunosti uzsredinju radionicu mogu vezati i

radionice za popravak osobnih automobila i transportnih sredstava jer se na taj nain

postie bolja iskoritenost pojedinih specijaliziranih odjela, opreme i strunih kadrova te

o buduem razvoju organizacije (poduzea), kako lokacija ne bi postala neadekvatna za

prijem rastueg broja strojnog parka. Najvie panje potrebno je posvetiti visini pojedinih

odjela te njihovom razmjetaju. Plan razmjetaja odjeljenja je od krucijalnog znaaja iz

dva razloga:

- Razmjetaj treba biti takav da se prazni hodovi unutar radionikog kruga svedu na

najmanju moguu mjeru.

- Razmjetaj mora osigurati miran i kvalitetan rad svih odjeljenja jer u protivnom

moe doi do toga da rad jednog odjela ometa rad drugog odjela (npr. kovanica

smjetena uz odjel za strojnu obradu).


20/118

16

7.2. Vanjska infrastruktura

Najbitnije stavke na koje se mora obratiti panja pri odreivanju vanjske

infrastrukture su:

1. Dobrapovezanost radionice s prometnicama zbog jednostavnijeg i breg dolaska

u radionicu ili odlaska iz radionice. Uz to, treba imati na umu velike gabarite

pojedinih poljoprivrednih strojeva to znai da prometnice trebaju biti dovoljno

iroke i lako prohodne.

2. Unutar samog gospodarskog dvorita treba voditi rauna o protonosti ulaska i

izlaska strojeva, njihovom manevriranju unutar radionikog kruga te premjetanju

iz jednog u drugi odjel. Veliina unutarnjih prometnica i parkiralita ovisi o broju

i veliini strojeva, a sve povrne unutar i oko gospodarskog dvorita koje se nekoriste u neke predodreene svrhe, iz ekolokih razloga treba ozeleniti.

3. Vodovod i kanalizaciju gospodarskog dvorita najbolje je vezati uz lokalnu

infrastrukturu to je najisplativija i najjednostavnija opcija jer u protivnom je

potrebno izgraditi vlastiti sustav iji kapacitet ovisi o veliini prostora. Remontne

radionice nisu veliki potroai vode koja se osim za pie i u sanitarijama

znaajnije koristi samo u pranju i odmaivanju strojeva dijelova. Tlak u

vodovodnoj instalaciji trebao bi bili od 4 do 6 bara. Prilikom dimenzioniranja

kanalizacije vrlo je bitno posebnu panju obratiti na dimenzioniranje kanalizacije

iz praonice jer se ondje pojavljuju vee koliine neistoa nakon pranja strojeva.

Iz tog razloga kanalizacijski sustav obavezno mora imati separator ulja zbog

izdvajanja ulja iz otpadne vode koje u nju dospjeva nakon pranja podova,

sluajnim prolijevanjem, pranjem strojeva ili dijelova itd. Nezaobilazan dio

prilikom projektiranja kanalizacije ini uljna kanalizacija. Takav se sustav

kanalizacije predvia u radionicama u kojima se obavlja izmjena ulja strojeva.

Pod radionice je izveden tako da se u njemu nalaze otvori u koje e se isputati

ulje, a ti otvori su vezani na uljnu kanalizaciju koja pod nagibom od 2-3%

slobodnim padom odvodi ulje do spremnika za ulje ukopanog u tlo izvan

radionikog prostora. Tako prikupljeno ulje moe se prodavati rafinerijama ili

koristiti za loenje.


21/118

17

4. Grijanje prostorija treba rijeiti centralnom kotlovnicom na tekue, kruto ili

plinovito gorivo uz mogunost koritenja i otpadnog ulja za loenje koje se

skuplja uljnom kanalizacijom u podzemnim spremnicima. Grijanje radionikih

prostora rjeava se kaloriferima, konvektorima, radijatorima ili pomou plina, a

ako se ne predvia izgradnja kotlovnice, grijanje se odjela tada najbolje rjeava

termogenima na tekue gorivo. Zbog potrebe za koritenjem zraka pod visokim

tlakom za pokretanje pneumatskih alata, potrebno je u sklopu kotlovnice

predvidjeti i centralni kompresorski odjel koji eomoguiti tlak zraka izmeu 6 i

10 bara.

5. Izvore energije u sklopu gospodarskog dvorita treba unaprijed definirati te se na

osnovu potreba cjelokupne lokacije odreuje koliina potrebne elektrine energije

i kapacitet trafostanice.

6. Telekomunikacije omoguuju dobru povezanost, kako s vanjskim subjektima,

tako i povezanost odjela unutar gospodarskog dvorita. Poeljna je ugradnja

razglasnog sustava unutar radionikog prostora kako bi se olakalo izvjetavanje i

pozivanje osoblja.

7.3. Odjeli sredinjih remontnihradionica

Prema Emert i sur. (1997.) sredinje ili centralne remontne radionice su radionice

za popravak sloenih strojeva i agregata. Zbog sloenosti strojeva, popravci se obavljaju

u pojedinim specijaliziranim odjelima radionice.

a) Primarni odjeli:

1. Vratarnica i primopredajna sluba - uz redovite poslove vratara, na ulazu u

radioniki krug obavlja se i zapisniki prijam i predaja strojeva i agregata. Prijam se

obavlja putem primopredajnog zapisnika koji potpisuju osoba koja predaje stroj i osoba

koja preuzima stroj na popravak. Jedan primjerak zapisnika odmah se daje osobi koja je

predala stroj na popravak, a drugi ostaje osobi koja ga preuzima. Na ulazu u radioniki

krug veih remontnih radionica postoji primopredajna sluba. Zapisnikim prijamom

strojeva izbjegavaju se mogue nesuglasice koje mogu nastati ukoliko se taj postupak ne

provede. U primopredajni zapisnik biljee se osnovni podaci o stroju kao to su:


22/118

18

- vlasnik stroja,

- datum predaje na popravak,

- tip i proizvoa stroja,

- serijski broj motora,

- broj stroja ili agregata,

- kratki opis prijavljenog kvara i

- popis dodatne opreme (dizalica, alat i sl.).

2. Odjel za popravak kombajna - ovaj odjel slui za popravak kombajna i njihovu

preadaptaciju s jedne na drugu kulturu (npr. s penice na kukuruz). Tehnologiju popravka

kombajna najbolje je postaviti tako da se popravak odvija u fazama, pomiui kombajn

od ulaza prema izlazu. Popravak zapoinje rastavljanjem i pranjem kombajna na ulazu

(obavlja se fazno), a zavrava sastavljanjem i provjerom ispravnosti na izlazu izradionice. Odjel treba biti protoan s ulaznim i izlaznim vratima irokim 8m, a visokim

4m. Tlocrtna povrina odjela ovisi o broju kombajna za popravak, a visina do krovne

zatege treba biti 5m. Potrebno je kvalitetno dnevno osvjetljenje radionice (najpovoljnije

je krovno), a pod hale treba biti pod blagim nagibom prema sredini gdje se predvia

skupljanje otpadnih voda nastalih pri pranju. Materijal poda mora biti otporan na udarce i

naftne derivate. U odjelu je poeljno predvidjeti i zranu instalaciju, a zbog razmjetaja

elektrine instalacije potrebno je unaprijed definirati radna mjesta i opremu. Unutar

samog odjela nuno je osigurati dovoljno prostora za unutarnju manipulaciju i prijenos

sklopova viljukarima, runim radionikim kolicima, dizalicama i sl. Oprema ovakih

odjela ukljuuje:

- radijalnu i stubnu builicu,

- aparate za elektrino i plinsko zavarivanje,

- radne stolove,

- sredstva za unutarnji transport i podizanje (transportni viljukar, hidrauline rune

dizalice, prijenosna kolica itd.) i

- univerzalne i specijalne alate.

3. Praonica kombajna i traktora slui za pranje kombajna, traktora, sklopova i

dijelova. Ovaj je odjel korisno smjestiti tako da opsluuje odjel za popravak kombajna i

odjel za popravak traktora. Ulazni se otvori u praonicu, umjesto vratima, zatvaraju


23/118

19

viseim plastinim trakama (zavjesama), a pod i zidove unutranjosti praonice treba

obloiti keramikim ploicama. Takoer, pod mora biti pod blagim nagibom, a uz to je

potrebno projektirati i kanalizaciju koja e odvoditi vodu i neistoe. U praonici se

predviaju prikljuci na vodovod i strojevi za toplo pranje i odmaivanje strojeva i

dijelova. Po potrebi, mogue je i projektiranje prostora za postavljanje komorne praonice

za pranje i odmaivanje sitnijih strojnih dijelova. Uz do sada navedeno, potrebno je i

kvalitetno rijeiti ventiliranje prostora zbog vodenih para koje nastaju pri toplom pranju.

4. Odjel za popravak sklopova i agregata - ovaj odjel je smjeten izmeu odjela za

popravak kombajna i odjela za popravak traktora te opsluuje oba. Pri projektiranju, ovaj

je odjel nije potrebno posebno odvajati zidom od odjela za popravak kombajna i traktora

nego ga je mogue predvidjeti samo kao tehnoloku cjelinu. Radni kadar koji obavlja

poslove u ovom odjelu mora biti vrlo struan i osposobljen za obavljanje poslova uskespecijalnosti. Svako radno mjesto mora raspolagati s dijagnostikom i mjerno-

kontrolnom opremom. Unutar samog odjela postoje specijalizirana radna mjesta za:

- popravak svih vrsta motora (uz univerzalni alat i radne stolove, postavljaju se i

okretni stolovi za motore sa specijaliziranim alatom)

- popravak svih vrsta spojki (uz univerzalni alat i radni stol, postavlja se i ureaj za

podeavanje spojki)

- popravak svih vrsta mjenjaa, diferencijala i reduktora (uz univerzalni alat i radne

stolove, postavljaju se i okretni stolovi za privrivanje mjenjaa)

- popravak hidraulinih crpki, ventila i hidromotora (uz univerzalni alat i radne

stolove postavlja se i ureaj za ispitivanje karakteristika ventila i crpki pri emu

se koriste specijalni alati.

5. Odjel za ispitivanje motora u ovom se odjelu dijagnostikim ureajima

ispituju karakteristike motora radi utvrivanja kvara ili kako bi se obavila zavrna

provjera kvalitete popravka. Prostor ovog odjela treba izvesti tako da se postigne

kvalitetna izolacija od buke koja nastaje pri koenju motora. U odjelu se instaliraju

hidrauline ili elektrine konice motora. Takoer, osobito je vano osigurati odvoenje

ispunih plinova motora iz prostorije fleksibilnim odvodom prikljuenim na ispuni

kolektor motora.


24/118

20

6. Odjel za remont traktora slui za popravak traktora. U odjelu je predvien

smjetaj za traktore koji se rastavljaju, a sklopovi traktora koji su u kvaru odnose se na

odgovarajua specijalizirana radna mjesta gdje se obavlja njihov popravak. Nakon to su

sklopovi popravljeni odnose se natrag i montiraju na traktor. Osim specijaliziranih

popravaka, u odjelu se obavljaju i popravci koji ne zahtjevaju podrobno rastavljanje

traktora. Tlocrtna povrina odjela ovisi o broju traktora za popravak, ulazna vrata trebaju

biti 4m iroka i 2,5m visoka, a visina odjela do krovne zatege trebala bi iznositi 3m.

Odjel treba biti protonog tipa s kvalitetnim dnevnim osvjetljenjem te primarnom i

sekundarnom rasvjetom, a podovi trebaju biti otporni na udarce i naftne derivate. Uz

navedeno, unutar odjela je poeljno predvidjeti i instalaciju za zrak. Opremu odjela ine:

- radni stolovi,

-

transportni viljukar,

- transportna kolica i

- rune hidrauline dizalice itd.

7. Skladite rezervnih dijelova i tehnike robe - smjetaj skladita treba biti

optimalan u odnosu na ostale odjele u smislu da bude u relativnoj blizini odjela koji

koriste najvie rezervnih dijelova. Ulazna vrata trebaju biti dovoljno velikih dimenzija

kako bi se omoguio ulazak i izlazak manjih kamiona i istovar robe, a inae su 4m iroka

i 3m visoka. Zbog velikog protoka robe u skladite i iz njega, nuno je organizirati

kompjutersku obradu i praenje robe. U samom skladitu predvia se prostor za skladinu

upravu, pultove za izdavanje i police za odlaganje robe.

8. Odjel za popravak transportnih sredstava - u ovom se odjelu popravljaju

specijalna i univerzalna vozila za transport u poljoprivredi. Odjel treba biti protonog tipa

s ulaznim i izlaznim vratima 4m irine i 3m visine, a visina odjela do krove zatege treba

iznositi 4m. Potrebno je kvalitetno rijeiti dnevno osjvetljenje kao i primarnu i

sekundarnu rasvjetu, a pod hale treba biti pod blagim nagibom prema sredini izraen od

materijala otpornog na udarce i naftne derivate. Razmjetaj radnih mjesta potrebno je

unaprijed utvrditi zbog postavljanja elektrine instalacije. Neizostavno je i projektiranje

dva do tri kanala u podu odjela kako bi se jednostavnije mogli obavljati poslovi ispod

vozila. Od posebne vanosti je i odvod ispunih plinova koje proizvode vozila na

popravku. U sluaju odjela za popravak kamiona, najbolje je projektirati centralni


25/118

21

ventilacijski sustav uzdu hale, na koji e se prikljuiti fleksibilna crijeva do motora

kamiona s ulogom odvoenja ispunih plinova motora do centralnog ventilacijskog

sustava. Opremu ovog odjela ine:

- transportni viljukar,

- transportna kolica,

- radni stolovi,

- hidrauline ili prenumatske rune dizalice,

- stroj za reguliranje doboa konica,

- dijagnostiki i mjerno-kontrolni instrumenti i

- univerzalni i specijalni alati.

b) Specijalizirani pomoni odjeli

9. Odjel za popravak i podeavanje sustava za napajanje Diesel motora gorivom

slui za popravak i podeavanje crpki visokog i niskog tlaka te brizgaljki. Jedna od

najbitnijih stavki prilikom projektiranja ovog odjela je osigurati jako dnevno osvjetljenje

i vrlo kvalitetnu primarnu i sekundarnu rasvjetu, a zbog izuzetnih zahtjeva za istoom,

podovi i zidovi moraju biti obloeni keramikim ploicama. Uz to, odjel je potrebno

kvalitetno ventilirati kako bi se otklonili produkti isparavanja goriva. Ovakvi odjeli

trebaju sadravati slijedeu opremu:

- radne stolove,

- probne stolove (jedan ili vie) za provjeru crpki visokog tlaka,

- police za ispravne i neispravne crpke,

- mjerno-kontrolne i dijagnostike instrumente,

- specijalne alate za popravak crpki,

- manometre za provjeru brizgaljki,

- specijalne ureaje za pranje dijelovai

- univerzalne i specijalne alate i opremu.

10. Odjel za popravak elektromotora - ovaj specijalizirani odjel slui za

premotavanje rotora i statora elektromotora. Zahtjevan je kao i odjel za popravak i

podeavanje sustava za napajanje Diesel motora gorivom, dakle, visoki su zahtjevi za

kvalitetnom osvjetljenou radnog mjesta i istoom. Oprema odjela:

- radni stolovi,


26/118

22

- police za odlaganje ispravnih i neispravnih elektromotora,

- ureaj za premotavanje rotora i statora,

- komora za peenje laka icei

- univerzalni i specijalni alati.

11. Tehniki uredi - to su prostori za rukovoditelje odjela i tehniko-operativnu

pripremu.

12. Kuhinja i restoran, sanitarije, tu-kupaonice i garderobe - slue za potrebe

uposlenih. U sastavu takvih objekata mogue je projektirati centralnu kotlovnicu, a oko

objekta je poeljno predvidjeti zelene povrine.

13. Elektriarski odjel u ovom odjelu obavljaju se popravci elektrinih ureaja,

signalizacije i elektrine instalacije na poljoprivrednim strojevima, a najbolje ga je

postaviti tako da sa to manje praznog hoda opsluuje primarne odjele. Kao i kod veinedrugih odjela, naglasak je na osiguravanju kvalitetnog dnevnog osvjetljenja kao i

primarne i sekundarne rasvjete, a zbog smanjenja trokova grijanja poeljno je predvidjeti

laki visei strop. Razmjetaj elektrine instalacije unaprijed trai definiranje i razmjetaj

radnih mjesta i opreme, a pod i zidove treba izvesti tako da udovoljavaju lakom

odravanju zbog istoe odjela. Oprema ovog odjela je:

- mjerno-kontrolni instrumenti,

- univerzalni ureaj za ispitivanje elektrinih pokretaa, dinama, alternatora,

kondenzatora, regulatora napona i sl.,

- minijaturna glodalica za popravak i ienje utora rotora,

- minijaturni tokarski stroj za tokarenje rukavaca leaja i elektrinih agregatai

- univerzalni i specijalni elektriarski alati.

14. Odjel za obnovu (regeneraciju) strojnih dijelova - to je specijalizirani odjel u

kojem se obnavljaju ili regeneriraju istroeni ili polomljeni strojni dijelovi. Tlocrtna

povrina odjela ovisi od obujma regeneracije i samoj vrsti postupka regeneracije, a visina

odjela do krovne zatege treba biti 3m. Potrebno je unaprijed definirati raspored opreme

zbog postavljanja elektrinih instalacija, podovi trebaju biti otporni na udarce, a bitno je i

osigurati dobro dnevno osvjetljenje kao i primarnu i sekundarnu rasvjetu. Za zavarivake

poslove pri regeneraciji, potrebni su zavarivaki stolovi stolovi sa zasebnom

ventilacijom. To se postie ventilacijskim zvonom ili fasadnim ventilatorom koji usisava


27/118

23

plinove zavarivanja i odvodi ih izvan radnog prostora. Uz odjel je potrebno predvidjeti i

priruno skladite za sredstva za metalizaciju, elektrode za specijalna zavarivanja,

specijalnu opremu itd. Opremu odjela za regeneraciju strojnih dijelova ine:

- univerzalni radni stolovi,

- radni stolovi za zavarivanje,

- radijalna builica,

- konzolna builica,

- tokarski stroj (samo za okretanje predmeta prilikom metalizacije),

- ureaj za elektrino zavarivanje,

- ureaj za plinsko zavarivanje,

- univerzalna bravarsko-zavarivaka opremai

-

specijalizirana oprema za regeneraciju.

15. Odjel strojne obrade - u ovom odjelu obavlja se izrada jednostavnijih dijelova

u manjim serijama ili pojedinano te dorada istroenih dijelova. Visina odjela do krovne

zatege treba biti 3m, a tlocrna povrina ovisi o obujmu posla i vrsti poslova koji se

obavljaju. Kako bi se osigurao ulaz i izlaz viljukara, odjel treba biti povezan s primarnim

odjelima pomou dvokrilnih vrata odgovarajuih dimenzija. Ve pri izradi idejnog

projekta, zbog dimenzioniranja elektrinih vodova, potrebno je odrediti snagu

elektromotora za pogon strojeva. Sam razmjetaj strojeva unutar radnog prostora treba se

unaprijed osmisliti zbog postavljanja elektrinih instalacija koje se u ovom sluaju

postavljaju u pod odjela koji treba biti otporan na udarce. Uz navedeno, potrebno je

osigurati izrazito dobro dnevno, primarno i sekundarno osvjetljenje. Zbog postavljanja

teih dijelova na postolje strojeva, iznad strojeva je potrebno postaviti tranicu s

pokretnim vitlom ili elektrinom dizalicom. Strojevi odjela za strojnu obradu mogu se

podijeliti u dvije skupine:

a) univerzalni strojevi - slue za izradu jednostavnijih strojnih dijelova i doradu:

-

tokarski strojevi s rasponom iljaka do 2,5m,

- univerzalne glodalice,

- popreni strug,

- brusilica za alate,

- univerzalna stubna brusilica i


28/118

24

- univerzalna radijalna builica.

b) specijalni strojevi - koji slue za strojnu obradu dijelova motora, a to su:

- builica cilindara motora,

- brusilica cilindara za motore (stroj za honovanje),

- brusilica koljenastih vratila (radilica),

- builica kuita motora ili leaja koljenastog vratila,

- builica leaja klipnjae,

- brusilica ventila,

- oprema za bruenje ili glodanje sjedita ventila,

- horizontalna brusilica za glave i kuita motora,

- mjerno-kontrolni instrumenti (mikrometri, komparatori, kalibri itd.),

-

dodatna oprema za strojnu obradu (stezne glave, diobene ploe, linete itd.)i

- univerzalni alati i oprema.

16. Odjel limarije i bravarije - u ovom se odjelu izrauju razliita postolja, oplate,

okviri, dijelovi kabina itd. Ovakav odjel moe biti predvien kao zaseban ili u sklopu

montanog odjela, npr. odjela za popravak transportnih sredstava. Visina odjela do

krovne zatege treba biti 3m, a opremu koju sadri ine:

- radni stolovi,

- radijalna builica,

- runi stroj za savijanje lima,

- kare za lim,

- kruna pila za eljezo,

- pneumatski alati (brusilice, rune kare i sl.),

- stubna brusilica za rezanje profila i

- univezalni i specijalni alati.

17. Stolarija - slui zaizradu i popravak pojedinih dijelova radionike opreme kao

to su police, stolovi, ormari i sl, te za izradu i popravak pojedinih drvenih dijelova

poljoprivrednih strojeva kao to su stranice i podovi prikolica, drvene letve motovila

kombajna itd. Ovaj odjel se mora kvalitetno ventilirati i treba se poduzeti potrebne mjere

protupoarne zatite. Stolarski odjel treba sadravati:

- stolarski stol,


29/118

25

- stroj za buenje drveta,

- stroj za glodanje dasaka,

- krunu pilu,

- tranu stolarsku pilui

- ostali univerzalni i specijalni stolarski alat.

18. Kovanica - slui za ravnanje deformiranih okvira, postolja i sl., kao i za

iskivanje i otkivanje pojedinih radnih dijelova poljoprivrednih strojeva. U kovanici se

predvia kovako vatrite s kvalitetnim odvoenjem plinova. Ukoliko se u kovanici

koristi kovaki bat, nuno je propisno izvesti temelje koji svakako moraju biti potpuno

odvojeni od poda kako se vibracije prilikom udaraca bata ne bi prenosili na konstrukciju

zgrade. Kovanica treba sadravati:

-

kovako vatrite,

- panj s kovakim nakovnjem,

- zrani ili perni kovaki bat,

- stroj za savijanje gibnjeva i

- specijalne i univerzalne kovake alate.

c) Dodatni pomoni prostori

19. Odjel za formiranje i odravanje akumulatora - slui za skladitenje novih, jo

neformiranih akumulatora kao i popravak te skladitenje dopunjenih akumulatora.

Najbitnija stavka prilikom izgradnje ovakvog odjela je predvianje izrade svih povrina

radnog prostora (konstrukcija, podovi, zidovi) od materijala otpornog na sumpornu

kiselinu ili zatita materijala odgovarajuim presvlakama koje e udovoljiti tim uvjetima.

20. Odjel za pjeskarenje - zadaa ovog odjela je odstranjivanje korozije s dijelova

i profila pomou pijeska pod visokim tlakom. Obavezno je osigurati kvalitetnu zatitnu

odjeu i skafander za sve radnike koji obavljaju pjeskarenje kako bi se smanjio rizik od

ozljeda na radu.

21. Skladite repromaterijala s rezaonicom - limovi, cijevi, razliiti profili i ostali

materijali potrebni za izradu pojedinih dijelova se odlau u skladite, a uz skladi te se

smjeta rezaonica s ekscentrinom i krunom pilom te karama za grubo krojenje lima.

22. Skladite regeneriranih dijelova i dijelova za regeneraciju - slui za pohranu

regeneriranih dijelova kao i dijelova koji su predvieni za regeneriranje.


30/118

26

23. Skladite za gume - ovo se skladite izvodi zasebno zbog velikih gabarita

guma koje se u njemu odlau. Uz ovakvo skladite predvien je i vulkanizerski odjel.

24. Skladite za ulja i maziva - izvodi se zasebno, a u njemu se odlau ulja i

maziva u razliitoj ambalai (npr. u bavama ili limenkama). Uz skladite ulja postavlja

se i crpka za opskrbu vozila gorivom.

25. Vanjska praonica - njezina se izgradnja predvia u radionikom dvoritu, po

mogunosti s nadstrenicom, a slui za vanjsko pranje strojeva hladnom vodom. Mogua

je i izvedba vanjske praonice zatvorenog tipa koja se uz neznatno zagrijavanje moe

koristiti i zimi.

26. Skladite otpadnog materijala - predvia se u radionikom dvoritu, a izvodi

se s jednostavnim boksovima na tvrdoj podlozi. Uloga ovakvih skladita je razvrstavanje

i odlaganje razliitog otpadnog materijala (limovi, neupotrebljivi akumulatori,neupotrebljive gume, strugotine itd.).

Svi do sada navedeni zahtjevi samo su osnovne smjernice na koje treba obratiti

panju prije izvoenja radova izgradnje remontnih radionica. One ukazuju na to da

ukoliko se zanemari unaprijed pomno planiranje svih odjela sa svojim specifinostima i

zahtjevima, usprkos velikim investicijama, nastat e odjeli koji nisu prilagoeni

zahtjevima remontne djelatnosi. Isto vrijedi ne samo za igradnju novih remontnih

radionica, ve i za dogradnju, proirenje ili vee adaptacije postojeih radionikih

prostora. Primjer razmjetaja odjela sredinje remontne radionice prikazan je na slici 2.


31/118

27

1. Vratarnica, portirnica

2. Odjel za popravak kombajna

3. Praonica kombajna, traktora i dijelova

4. Odjel za popravak sklopova i agregata

5. Odjel za ispitivanje motora

6. Odjel za remont traktora

7. Skladite rezervnih dijelova

8. Odjel za popravak transportnih sredstava

9. Odjel za popravak i podeavanje sustava

za napajanje dizel motora

10. Odjel za popravak elektromotora

11. Tehniki uredi za rukovoditelje i

tehniku operativnu opremu

12. Sanitarni odjel, kupaonice, tuevi13. Elektriarski odjel

14. Odjel za obnovu (regeneraciju) strojnih

dijelova

15. Odjel strojne obrade

16. Odjel limarije i bravarije

17. Stolarija

18. Kovanica

19. Odjel za formiranje i odravanje

akumulatora

20. Odjel za pjeskarenje

21. Skladitenje repromaterijala s

rezaonicom

22. Skladite dijelova za regeneraciju i

regeneriranih dijelova

23. Skladite za gume

24. Skladite za ulja i maziva

25. Vanjska praonica

26. Skladite otpadnog materijala.

Slika 2. Shema tlocrta sredinje remontne radioniceIzvor: Emert i sur. 1997.


32/118

28

8. STRATEGIJA ODRAVANJA

Pod pojmom strategija odravanja se podrazumijeva metoda upravljanja, koja se

primjenjuje u svrhu realizacije ciljeva odravanja. U suvremenom odravanju u naim

krajevima najeese primjenjuju dvije strategije (vrste) odravanja:

- korektivno odravanjei

- plansko odravanje (preventivno i prediktivno) (slika 3.).

Slika 3. Shematski prikaz strategija odravanja(Izvor: vlastita shema)

8.1. Korektivno odravanje

Prema standardu EN 13306:2001 Maintenance Terminology, korektivno

odravanje je oblik odravanja koji se provodi nakon to se kvar ve dogodio, a s ciljem

da se sredstvo rada (npr. traktor) u to kraem roku vrati uispravno stanje kako bi mogao

obavljati zahtjevanu funkciju.


33/118

29

Primjena ovakvog tipa odravanja podrazumjeva da odravatelj eka da se kvar

dogodi, a tek onda pristupa sanaciji istog. U veini se sluajeva aktivnosti korektivnog

odravanja obavljaju po hitnom postupku i bez programiranja jer se i sami kvarovi

dogaaju neplanski i uglavnom u vrijeme kada su najmanje poeljni (kada je stroj

maksimalno angairan u obavljaju odreenog posla).

Slika 4. Primjer dinamike rada (angairanosti) odravateljapri provoenju korektivnogodravanja(Izvor: vlastita shema)

Na slici iznad (slika 4.) prikazan je primjer vremenske ovisnosti angamana

odravatelja koji rade na poslovima korektivnog odravanja. Moemo primjetiti da su

odravatelji u odreenom trenutku bili angairani sa ak 300% svog radnog kapaciteta.

To znai da su u datom trenutku odravatelji radili danonono. Takoer, vidljivo je da u

pojedinim trenutcima odravatelji uope nisu angairani jer u datom trenutku nije bilo

kvarova. Iz navedenog moemo zakljuiti da se faze kada su zaposlenici preoptereen i

opsegom poslova izmjenjuju s fazama kada su gotovo potpuno besposleni to smanjuje

efikasnost iskoritenja radnih kadrova. Prednosti ovakvog sustava su najnia cijena

odravanja i maksimalno iskoritenje sredstava rada jer se koriste dok god funkcioniraju.


34/118

30

to se ostalih nedostataka tie, potrebno je istaknuti da je time oteano planiranje, jer

osim eventualno statistikih podataka, nije mogue znati kada e pojedini dijelovi sustava

odnosno sustav u cjelini prestati s radom. To u sutini znai da je pouzdanost radnih

sredstava smanjena jer u bilo kojem trenutku moe doi do otkaza sustava i zastoja u

radu. Kada doe do otkaza sustava, postupak korektivnog odravanja po koracima je

prikazan na slici 5:

Slika 5. Shema postupka korektivnog odravanja po koracima (Izvor: vlastita shema)

8.2. Preventivno odravanje

Preventivno odravanje je odravanje koje se obavlja u unaprijed odreenim

intervalima ili prema propisanim kriterijima s namjerom da se smanji vjerojatnost kvara

ili degradacije funkcije sredstva. Dakle, preventivno odravanje podrazumijeva

prevenciju, odnosno spreavanje pojave kvara. Osnovni cilj je na raspolaganju imati

sustave koji se nikada nee pokvariti, a iako je to u praksi gotovo nemogue postii,

periodinim provjerama svojstava ifunkcija sustava, moe se minimalizirati mogunost

pojave kvara i zastoja u radu.

Pod preventivnim odravanjem smatramo redovite preglede, zamjenu dijelova za

koje mjerenjem svojstava ili praenjem degradacije utvrdimo da bi mogli otkazati,

kontrolu ispravnosti instrumenata, podmazivanje, ienje i sl.

Prednosti ovakvog pristupa odravanju su jednostavnije planiranje (znamo u

kojim e vremenskim intervalima biti odravanje) i to na taj nain sustav odravamo

pouzdanim i sigurnim. Neki od nedostataka su vei trokovi odravanja zbog uestalije


35/118

31

zamjene dijelova, a sustav je ujedno i vremenski manje raspoloiv zbog eih pregleda

pa je stoga manje i iskoritenje resursa sustava.

Preventivno odravanje moe biti:

a) Vremenski orijentirano - nakon isteka unaprijed odreenog vremena, sustav se

pregledava i servisira. Te se radnje mogu obavljati tjedno, mjeseno,godinje ili u

nekim drugim intervalima ako je tako propisano.

b) Radno orijentirano - sustav se pregledava i servisira nakon to je radio odreen

vremenski period. Razlika u odnosu na vremenski orijentirano odravanje moe

se pojasniti sljedeim primjerom. Neka se izmjena ulja motora obavlja nakon

svakih 500 radnih sati traktora. Recimo da je traktor u nekom kontinuiranom

vremenskom razdoblju odradio 120 radnih sati, a ostalih 380 radnih sati kroz

iduih25 dana. Vremenski je prolo vie od 500 kontinuiranih sati, ali je traktor

radio ukupno 500 sati, stoga se tek tada obavlja izmjena ulja.

8.3. Prediktivno odravanje ili odravanje prema stanju

U funkcioniranju poslovnih sustava nuno je maksimalizirati vrijeme provedeno u

radu jer rad donosi profit. Odravanje prema stanju podrazumijeva praenje degradacije

dijelova da bi se zamjenski dijelovi pripremili prije otkaza kako bi ih se moglo

pravodobno i brzo zamijeniti. Metode koje se mogu koristiti za praenje degradacije

dijelova su infracrveno snimanje, mjerenje razine buke, temperature, vibracija itd.

Ovakvim pristupom odravanju, mogue je pravodobno reagirati i bre osposobiti

sustav za rad. Potroeno vrijeme je samo ono koje je utroeno na sam popravak ili

zamjenu neispravnog dijela. Osnovna prednost ovakvog odravanja se ogleda u veoj

pouzdanosti i dostupnosti opreme (bolje iskoritenje resursa).

Osnovne karakteristike odravanja prema stanju su:

-

izvodi se samo u sluaju potrebe,

- izvodi se prije nastanka neispravnosti (kvara) i

- broj korektivnih aktivnosti odravanja svodi se na minimum.


36/118

32

8.4. Odabir strategije odravanja

Menadment svake organizacije definira strategiju odravanja u datoj organizaciji

vodei rauna o sljedea etiri osnovna kriterija:

- postizanje zahtijevane raspoloivosti sredstava uz optimalne trokove odravanja,

- produenje vijeka trajanja sredstava i kvaliteta proizvoda uz optimalne trokove

proizvodnje,

- uvaavanje zahtjeva sigurnosti na radu i ekolokih zahtjevai

- uvaavanje zahtjeva o sigurnosti opreme.

Kljuno je odrediti u kojoj e se mjeri primjenjivati strategija korektivnog, a u kojoj mjeri

planskog (preventivnog i prediktivnog) odravanja. Kroz odabir strategije odluuje se u

kojoj mjeri e se provoditi odravanje nakon to se dogodi kvar, a u kojoj mjeri prijesamoga kvara.

Ovisno o angairanosti sredstava rada odabire se strategija odravanja. Ukoliko

nije potrebna visoka raspoloivost sredstava, moe se primjenjivati strategija korektivnog

odravanja, a ukoliko se zahtjeva visoka raspoloivost i pouzdanost sredstava rada, tada

se primjenjuje strategija planskog odravanja. Meutim, ak i ako se odabere strategija

korektivnog odravanja kao primarna, plansko (preventivno i prediktivno) odravanje e

biti u odreenoj mjeri zastupljeno.

Prednosti primjene strategije planskog (preventivnog i prediktivnog) odravanja su:

- manji indirektni trokovi odravanja,

- bolje planiranje aktivnosti odravanja, rezervnih dijelova i materijala odravanja,

- dui radni vijek opreme,

- vea radna sposobnost opreme,

- bolje upravljanje proizvodnjom uslijed manjeg broja iznenadnih otkaza i

- kvalitetniji proizvod uslijed boljeg stanja opreme.

Nedostaci primjene strategije planskog (preventivnog iprediktivnog) odravanja su:

- vei direktni trokovi odravanja,

- trokovi uvoenja strategije u primjenu,

- mogunost oteenja opreme tijekom radova preventivnog odravanjai

- kako bi se realizirale, aktivnosti planskog odravanja zahtijevaju zastoje opreme.


37/118

33

Ukupno gledajui, moemo zakljuiti da su prednosti primjene strategije planskog

odravanja mnogo vee nego li njezini nedostatci.U suvremenoj praksi treba nastojati da

udjel trokova korektivnog odravanja ne ini vie od 30% ukupnih trokova odravanja.

Kako bi se odredilo koja strategija odravanja je najpovoljnija, prije izbora iste,

moe se napraviti proraun kod kojeg se u obzir uzimaju sljedee stavke:

- trokovi odravanja (direktni trokovi),

- gubici u proizvodnji (indirektni trokovi)i

- trokovi koji nastaju usljed dodatnih oteenja.

U trokove odravanja (direktne trokove) ubrajamo trokove rada, alata i materijala te

rezervnih dijelova, a u gubitke u proizvodnji (indirektne trokove odravanja) ulaze svi

gubici uzrokovani kvarovima kao to su npr. poveana potronja goriva, smanjenje

kvalitete zavrnog proizvoda kao posljedice loijeg rada stroja, gubici trita itd. Utrokove koji nastaju usljed dodatnih oteenja ulaze trokovi kao to je npr. unitenje

osovine usljed kvara leaja na osovini. Ukoliko se pravilno primjenjuje prediktivno

odravanje, kvar na leaju e biti pravovremeno otkriven te e biti zamjenjen samo leaj,

no ako se primjenjuje samo strategija korektivnog odravanja taj kvar nee biti uoen na

vrijeme te e uz oteenje leaja doi i do oteenja osovine leaja koja e takoer morati

biti zamjenjena to na poslijetku rezultira veim trokovima.


38/118

34

9. KLASIFIKACIJA I KATEGORIZACIJA OPREME

Sva oprema koja se odrava mora biti popisana i klasificirana tj. u organizaciji

mora biti ustanovljen registar (lista, popis) opreme. Popis i klasifikaciju opreme, u

ovisnosti o tome kako je organizirano odravanje u organizaciji (centralizirano ili

decentralizirano), obavlja rukovoditelj slube odravanja sa suradnicima iz ureda

odravanja pri centraliziranoj organizaciji ili nadleni rukovoditelj odjela pri

decentraliziranoj organizaciji odravanja.

Postavlja se pitanje to se podrazumijeva pod pojmom oprema i kako istu

klasificirati. Odgovor na pitanje to je oprema ovisi o tome to se odrava. Npr., ako se

odravaju alatni ureaji tada je jedan alatni ureaj (brusilica, glodalica, builica itd.)

jedna oprema, a ako se odravaju motorna vozila tada je jedno vozilo (traktor, kombajn,

kamion itd.) jedna oprema. Svakoj opremi se dodjeljuje njezin naziv (opis) i jedinstveni

identifikacijski broj. Jedinstveni identifikacijski broj opreme nije isto to i inventurni

broj. Inventurni broj odreuje sluba knjigovodstva, a broj opreme odreuje sluba

odravanja. Klasifikacija i voenje liste opreme moe se obavljati runo, ali to je

dugotrajan i zamoran posao koji se stoga danas uglavnom obavlja raunalnom primjenom

softvera namjenjenih u te svrhe. Uobiajeni naziv za takve softvere je CMMS to je

skraenica odComputerized maintenance management software (softver za raunalnoupravljanje odravanjem).

Ako se lista opreme vodi pomou CMMSsoftvera, tada softver svakoj opremi

pri unosu automatski dodjeljuje jedinstveni identifikacijski broj opreme. Ne smije se

dogoditi da dvije razliite opreme imaju isti broj. Koliko znamenki e imati jedinstveni

identifikacijski broj opreme ovisi o veliini organizacije, a on treba biti u rasponu od

etiri do osam znamenki.Broj opreme mora biti postavljen na vidno mjesto na opremi, a

esto sadri i bar kod. Oznaka opreme se navodi na kvalitetnom materijalu kao to su

metalne ploice preko kojih se kvalitetnom bojom upisuje broj ili se broj utiskuje u

metalnu ploicu koja se potom vrsto postavlja na neki dio opreme koji se nee mijenjati.

Oprema se klasificira na funkcionalne lokacije, tj. funkcionalne cjeline. Osim

pojma funkcionalna lokacija, ponekada se koristi i termin fizika lokacija. Ovo u


39/118

35

sutini znai da iako se oprema moe prenositi s lokacije na lokaciju, ona u datom

trenutku moe pripadati samojednoj lokaciji (mogu joj se mijenjati funkcionalne cjeline,

ali uvijek zadrava svoj opis i jedinstveni identifikacijski broj). Ilustrativno govorei,

funkcionalnu lokaciju moemo nazvati adresom stanovanja pojedine opreme, a njezin

opis i identifikacijski broj njezinim imenom i prezimenom. Svaki odjel unutar

organizacije ima svoju oznaku koja se navodi pri oznaavanju opreme kako bi se uvijek

znalo gdje koja oprema pripada. Podjela na funkcionalne lokacije mora biti logina i

svima lako razumljiva, dakle, nazivi funkcionalnih lokacija moraju biti kratki i jasni.

Brojem 99 se obino oznaava funkcionalna lokacija na kojoj se vodi inaktivna oprema

(oprema koja vie nije u upotrebi). Inaktivna oprema je sva oprema koja iz bilo kojih

razloga vie nije u upotrebi bilo da je rashodovana, prodana, rastavljena u dijelove ili

slino.

Za svaku se opremu vodi kartica opreme. Koji e podaci biti unijeti u karticu

opreme ovisi o tome o kojoj je opremi rije, ali osnovni podaci koje svaka kartica opreme

mora sadravatisu naziv opreme, jedinstveni identifikacijski broj opreme, proizvoaki

broj opreme, datum kreiranja kartice te ime i prezime kreatora iste (slika 6.). Kartice

opreme se mogu voditi runo ali danas se najee vode pomou raunalnih sustava

(CMMS softver). Osim funkcionalne lokacije opreme, na karticu je uputno navesti i

podatak o kategorizaciji, odnosno kritinosti opreme. Podjela opreme se obavlja u dvije

do tri kategorije ovisno o njezinom znaaju. Bitni faktori pri kategorizaciji opreme su:

- znaaj opreme za rad cjelokupne organizacije,

- instalirana snaga opreme,

- uestalost kvarova na opremi,

- posljedice kvarova na opremi po ljude, okolinu i samu opremu,

- trokovi uzrokovani kvarom opremei

- rokovi nabavke rezervnih dijelova.

Na osnovu nabrojanih faktora procjenjujemo znaaj opreme, odnosno obavljamo njezinu

kategorizaciju. Oprema ijim otkazom dolazi do prestanka rada cijele organizacije ili

nekih od njezinih odjela, ima najvii znaaj.

Prema ranije navedenim faktorima kategorizacije opreme obavlja se bodovanje

svake opreme zasebno, a svaka oprema moe dobiti najvie 100 bodova. Nakon to


40/118

36

ocijenimo svu opremu, ocjenu svake zasebne opreme dijelimo s ocjenom opreme koja je

dobila najvie bodova. To znai da emo u sluaju ako oprema s najviom ocjenom ima

78 bodova, ocjene svih ostalih oprema dijeliti sa 78. Na taj nain za svaku opremu

dobijemo skalu ocjena u rasponu od 0 do 1. Opremu iz raspona 0-0,4 svrstavamo u treu

kategoriju, opremu iz raspona 0,4-0,7 u drugu, a opremu iz raspona 0,7-1,0 u prvu

kategoriju.

Kritinost opreme moe se izraziti i pomou formule:

Kritinost opreme = (vjerojatnost otkaza opreme) (posljedice otkaza opreme)

Vjerojatnost otkaza i posljedice otkaza opreme su faktori koji se unose u skali od

0,00 do 1,00. Npr. ako neka oprema otkazuje relativno esto, njezina vjerojatnost otkaza

je npr. 0,83. Recimo da su posljedice otkaza te iste opreme (ekonomske, ekoloke i

sigurnosne) ozbiljne te ih ocjenimo s npr. 0,92. Uvrtavanjem navedenih ocjena u iznad

navedenu formulu, dobijemo kritinost opreme u vrijednosti od 0,76 (0,830,92=0,76),

to tu opremu prema ranije navedenoj kategorizaciji opreme svrstava u prvu kategoriju.

Kategorizacija opreme prema kritinosti je vrlo bitna jer se na osnovu izvrene

kategorizacije odreuje:

- planiranje odravanja,

- planiranje alata za odravanje,

- planiranje rezervnih dijelova i materijala odravanjai

- planiranje edukacija i angamana odravatelja.

Za najbitniju (najkritiniju) opremu se predviaju detaljne aktivnosti preventivnog

odravanja, nabavke rezervnih dijelova i materijala odravanja, nabavljaju se kvalitetni

alati za odravanje takve opreme, a odravatelji se za potrebe odravanja iste valjano

educiraju. Naravno, najbolji odravatelji biti e zadueni za odravanje najbitnije

opreme. U veini organizacija kategorizacija opreme se vrlo jednostavno provodi jer ljudi

obino poznaju opremu s kojom rade i imaju jasnu predstavu koja je oprema bitna za

nesmetan rad i uinkovitostte na temelju iskustva znaju koja oprema se esto kvari.

Uz karticu opreme, obino su i sljedei dokumenti:

- upute zatite na radu,


41/118

37

- upute za rukovanje i odravanje,

- parametri podeenja opreme,

- planovi odravanja,

- hidraulike, kinematske, elektrine i pneumatske sheme,

- lista rezervnih dijelova i materijala odravanja,

- lista servisa i isporuilaca rezervnih dijelova,

- povijest odravanja opreme i realizirani radni nalozi odravanja,

- softver opreme (ukoliko ga ima) i

- jamstveni listovi.

Veina ovih dokumenata se vodi elektronski, tj. pomou raunala, ali pojedini dokumenti

se i dalje uvaju isprintani na papiru te svaka oprema ima zaseban pretinac u koji se

smjetaju svi dokumenti koji pripadaju datoj opremi i instalacijski CD-ovi softvera

ukoliko ga oprema sadri. Meutim, dokumenti ije voenje je propisano zakonskim

odredbama kao to su npr. certifikati o ispitivanju i atestiranju se esto vode odvojeno, a

njihove fotokopije se arhiviraju sa ostalim dokumentima u spomenutom pretincu.

Takoer, est je sluaj da se originali svih dokumenata odravanja uvaju odvojeno u

drugoj prostoriji kako bi se izbjeglo eventualno gubljenje dokumenata. Naime tijekom

intervencija odravanja, odravateljima se izdaju odreeni dokumenti odravanja koji

tijekom intervencije mogu biti izgubljeni ili ak i uniteni te se zbog toga originali

dokumenata esto uvaju odvojeno kako bi bili na sigurnom.

Za svaku opremu vodi se povijest odravanja u kojoj se navode kako tehniki,

tako i financijski podaci o aktivnostima odravanja opreme. Povijest odravanja ine svi

radni nalozi odravanja date opreme u kojimasu navedeni utroeni radni sati te utroeni

rezervni dijelovi i materijali odravanja s njihovom cijenom kako bismo imali uvid u

trokove odravanja opreme. Ukoliko je kvar na opremi uzrokovao zastoj opreme, tada se

u radni nalog upisuje i trajanje zastoja.


42/118

38

Slika 6. Primjer skladitenja rezervnih dijelova i materijala odravanja u praksi

(Izvor: vlastita fotografija)


43/118

39

10. ORGANIZACIJA ODRAVANJA

Slubu odravanja ine:

1. ured odravanja,

2. radionica odravanjai

3. skladite odravanja.

Ured odravanja je mjesto gdje se kreiraju i arhiviraju dokumenti odravanja kao

to su radni nalozi odravanja, kartice opreme, planovi odravanja, upute, crtei itd.

Radionica odravanja realizira aktivnosti odravanja, a skladite odravanja je zadueno

za skladitenje rezervnih dijelova i materijala odravanja te alata za odravanje. uvanje

i odravanje alata za odravanje esto obavlja posebna organizacijska jedinica unutar

slube odravanja alatnica. Uz to, unutar radionice je mogue izdvojiti odjel za

intervencije tako da su radnici koji na intervencije odlaze izvan radionice organizacijski

izdvojeni.

Poduzea se, prema kriterijima Europske Unije, dijele na mikro, mala, srednja i

velika poduzea. U mikro i malim poduzeima, rukovoenje poslova odravanja najee

je povjereno jednom inenjeru ili tehniaru kojemu taj dio posla ini 30-50% radnog

vremena, a ostalo vrijeme on obavlja druge poslove. Inenjeru ili tehniaru u takvim

poduzeima obino je dodjeljeno nekoliko majstora odravatelja. U srednjimpoduzeima, poslove odravanja rukovodi inenjer rukovoditelj odravanja uz pomo

suradnika koji su tehniari, a uz njega prema potrebi moe biti jo jedan inenjer. Velika

poduzea imaju vei broj odravatelja i mnogo manje angairaju eksterne servise

odravanja od malih i srednjih organizacija. Malim i srednjim poduzeima esto je

neisplativo imati vlastito osoblje i opremu za odreene specijalistike aktivnosti

odravanja jer im osoblje i oprema u tom sluaju ne bi bili optimalno iskoriteni dok se

velikim poduzeima (organizacijama) isplati pribaviti opremu za specijalistike

aktivnosti odravanja i educirati vlastite kadrove.

U smislu vee ili manje nadlenosti slube odravanja, unutar organizacije

postoje tri koncepta odravanja:

1. decentralizirani koncept odravanja,


44/118

40

2. centralizirani koncept odravanjai

3. kombinirani koncept odravanja.

Decentralizirani koncept odravanja podrazumjeva da svaki dio organizacije ima svoju

slubu odravanja, a centralizirani koncept odravanja se temelji na tome da se organizira

jedna zajednika centralna sluba odravanja koja je nadlena za aktivnosti odravanja

cijele organizacije. Decentralizirano odravanje je skuplje, ali i bolje rjeenje odravanja

jer se pri ovakvom konceptu odravanja postie vea raspoloivost opreme i bolje

iskoritenje kadrova. esto se primjenjuje i kombinirani koncept odravanja gdje su

pojedine aktivnosti odravanja izvedene decentralizirano, a ostale centralizirano. Npr.

est je sluaj da se zbog pojednostavljenja i unapreenja funkcioniranja cijele

organizacije organizira centralna radionica mehanike obrade, centralni dijagnostiki tim,

centralna elektiarska radionica itd., a ostale aktivnosti odravanja imaju svoje zasebne,decentralizirane odjele. Svaku aktivnost odravanja treba odobriti i kontrolirati

rukovoditelj odravanja.

Radionica odravanja obino se sastoji od dva odjela:

- odjel korektivnog odravanjai

- odjel planskog (preventivnog i prediktivnog) odravanja(slika 7.).

Slika 7. Struktura slube odravanja (Izvor: vlastita shema)


45/118

41

U odjelu korektivnog odravanja obavljaju se hitne, neplanske aktivnosti

korektivnog odravanja. U ovaj odjel se rasporeuju najbolji i najiskusniji odravatelji

koji moraju biti spremni obavljati najzahtjevnije probleme odravanja u bilo koje doba

dana i u najizazovnijim uvjetima. Odjel preventivnog odravanja i odravanja po stanju

(prediktivnog), treba biti spoj mladosti i iskustva, a to znai da u takvim odjelima zajedno

rade mladi i neiskusni odravatelji koji jo ue te vrlo iskusni odravatelji. Nakon to

mladi odravatelji skupe dovoljno iskustva i znanja, prelaze u odjel korektivnog

odravanja, a kasnije, u zreloj dobi, ponovno se vraaju poslovima planskog odravanja.

Postoje i kombinirana rjeenja kada unutar jedne radionice koegzistiraju oba odjela

odjel korektivnog i odjel planskog odravanja.

Odreeni dio poslova odravanja esto se povjerava eksternim izvriteljima. Kada

je rije o odravanju odreene visokosofisticirane opreme kod koje nisu potrebne esteintervencije, nije isplativo educirati vlastiti kadar odravatelja ve se za te aktivnosti

angairaju eksterni (vanjski) izvritelji, tj. serviseri. Jedno vrijeme bila je zastupljena

praksa da se svi poslovi odravanja koji nisu osnovna djelatnost organizacije povjere

eksternoj organizaciji s kojom se sklapao viegodinji ugovor o odravanju. Takva se

praksa nije pokazala uinkovitom jer su se plaanjem eksternih izvritelja povisili ukupni

trokovi organizacije poto eksterne organizacije prvenstveno ele zadovoljiti svoje

potrebe. Takoer, eksterni izvritelji nisu zainteresirani raditi na poboljanju odravanja

jer kroz poboljanja oni ostaju bez posla. Stoga se danas eksterni izvritelji angairaju

uglavnom za odreene specijalistike poslove i sporedne poslove odravanja kao to su

odravanje zelenih povrina i odravanje graevinskih objekata. Praksa angairanja

eksternih odravatelja na engleskom se jeziku naziva maintenance outsourcing te je

pojam outsourcing uao u upotrebu i na naem govornom podruju.

Najbitniji faktor na temelju kojeg se donosi odluka u kojoj e se mjeri angairati

eksterni izvriteljiradovaje udjel trokova odravanja u ukupnim trokovima. Ondje gdje

trokovi odravanja ine znaajni udio ukupnih trokova, manje se angairaju eksterni

odravatelji, a obrnuto, gdje trokovi odravanja ne ine znaajnu stavku u ukupnim

trokovima, eksterni odravatelji se angairaju u veoj mjeri. Stupanj angairanosti

eksternih odravatelja moe se podjeliti na tri opcije:


46/118

42

1. angairanje eksternih odravatelja prema vlastitom planu i programu

odravanja,

2. angairanje eksternih odravatelja prema njihovom planu i programu

odravanjai

3. puno eksterno odravanje.

U prvoj opciji se eksterni odravatelji angairaju za potrebe specijalistikih poslova,

tijekom remonta, tijekom veih poslova i slino, uz puni nadzor vlastite slube

odravanja. Planove i program (raspored) njihovog rada kreira vlastiti radni kadar. Prva

opcija je minimalistika opcija gdje se eksterni odravatelji minimalno angairaju. U

drugoj opciji se eksterni odravatelji angairaju na nain da sami kreiraju planove i

programe odravanja, a vlastita sluba odravanja zadrava samo funkciju nadzora.

Trea, maksimalistika opcija, je opcija pri kojoj organizacija uope nema vlastitu slubuodravanja ve sve poslove koji ne spadaju u njezinu osnovnu djelatnost realizira

eksterna organizacija sa svojim kooperantima. Osim navedene tri opcije, mogua su i

prijelazna rjeenja gdje se npr. funkcija planiranja odravanja zadrava u vlastitoj reiji, a

funkcija programiranja je u nadlenosti eksternih izvritelja.

10.1. Ured odravanja

Ured odravanja je organizacijski odjel unutar slube odravanja iji je zadatak,

jednostavno reeno, voenje dokumentacije odravanja. U uredu odravanja kreira se i

prijedlog plana budeta odravanja, a isti usvaja menadment organizacije. Za ured

odravanja koristi se i naziv priprema odravanja.

U manjim organizacijama sve poslove ureda odravanja obavlja rukovodi telj

slube odravanja koji eventualno moe imati jednog ili dva suradnika. Meutim, ve u

srednjim organizacijama ured odravanja se organizira kao zasebni organizacijski odjel

sa svojim rukovoditeljem koji je inenjer ili tehniar.

Broj zaposlenika koji rade u uredu odravanja se odreuje prema broju

odravatelja u radionici odravanja, ukljuujui i eksterne odravatelje, i to tako da na 15

radionikih odravatelja dolazi jedan zaposlenik u uredu odravanja.


47/118

43

Zadaci ureda odravanja su:

- planiranje i nadzor realizacije budeta odravanja,

- planiranje odravanja,

- programiranje odravanja,

- planiranje remonta,

- kreiranje, obrada, zakljuivanje i arhiviranje radnih naloga odravanja,

- inspekcija odravanja i tehnika dijagnostika,

- izraunavanje indikatora uinkovitosti (performansi) odravanja,

- voenje kartica opreme i ostale dokumentacije odravanja,

- poslovi nadzora izvoenja veih radova,

- planiranje rezervnih dijelova i materijala odravanja,

-

planiranja alata, ureaja i instrumenata odravanja,

- izvanredno naruivanje rezervnih dijelova,

- konstruiranje (dizajniranje) rezervnih dijelova,

- konstruiranje (dizajniranje) nove opreme i rekonstruiranje (redizajniranje) stare

opreme,

- planiranje kadrova odravanja,

- edukacija zaposlenika,

- provoenje FMEA i RCFA analizai

- identifikacija problema koji uzrokuju velike trokove odravanja.

Prema svom obujmu, aktivnosti odravanja dijele se na:

- male (sitne) aktivnosti

- srednje aktivnosti

- velike aktivnosti.

Kriteriji za razgranienje vrste aktivnosti ovisno o obujmu radova se razlikuju od

organizacije do organizacije. Npr. moe se uzeti kriterij da se u male aktivnosti ubrajaju

aktivnosti za iju realizaciju treba najvie 2 sata rada i iji trokovi materijala nisu vii od

50 (popravci natpisa i oznaka, otklanjanje naslaga korozije itd.), a u velike aktivnosti

se ubrajaju aktivnosti odravanja za iju su realizacijupotrebna sredstva iznad 50.000 .

Radni nalozi za preventivno odravanje i radni nalozi za planiranu inspekciju i

planirano tehniko dijagnosticiranje se kreiraju prema definiranim planovima aktivnosti,


48/118

44

najee automatski pomou odreenog CMMS softvera. Za ostale aktivnosti

odravanja ukljuivo i izvanredne inspekcije i dijagnostike preglede,pie se zahtjev za

odravanje ili obavijest o kvaru (slika 8.). Za hitne aktivnosti ponekada se nalog kreira

nakon to je aktivnost ve provedena. Obavijesti o kvaru piu nadleni rukovoditelji

odjela, a kreiraju se na temelju:

- izvjetaja rukovatelja opreme,

- izvjetaja deurnog osoblja,

- izvjetaja osoblja odravanja,

- izvjetaja o dijagnostikim pregledimai

- analize realizacije naloga odravanja.

Nadleni rukovoditelji dobivaju navedene dijagnostike izvjetaje i na temelju istih

kreiraju obavijesti o kvaru. Ukoliko doe do kvara koji zahtijeva hitnu reakciju

odravatelja tada se otklanjanju kvara pristupa odmah, a obavijest se moe napisati

naknadno ali i u sluaju takvih hitnih aktivnosti pie se obavijest i ostala dokumentacija

koja slijedi. Obavijest se najee pie pomou CMMSsoftvera premda se moe pisati i

runo. CMMS softver automatski pridruuje broj obavijesti. Nakon to zaprimi

obavijest, osoba unutar ureda odravanja zaduena za kreiranje radnih naloga odravanja,

kreira radni nalog odravanja i dostavlja ga nadlenom rukovoditelju na odobrenje. U

naelu, na osnovu jedne obavijesti se kreira jedan radni nalog ali u izuzetnim situacijama

se na osnovu jedne obavijesti kreira vie radnih naloga. Odobravanje realizacije radnog

naloga u pravilu obavlja rukovoditelj odgovoran za trokove odravanja. Pri

centraliziranom odravanju odobrenje izvrenja radnog naloga obavlja rukovoditelj

slube odravanja, a pri decentraliziranom odravanju odobrenje izvrenja radnog naloga

obavlja rukovoditelj odjela i to tako da svaki rukovoditelj odobrava aktivnosti na svome

odjelu. Rukovoditelj prije samog odobrenja naloga ima mogunost traiti da se obave

izmjene u samom radnom nalogu, donijeti odluku da se aktivnost odravanja odgodi ili

da se uope ne realizira. Pojedine vrste radnih naloga kreirane na osovnu planova

odravanja mogu biti izuzete iz procesa odobrenja to znai da se obavljaju bez

odobrenja.


49/118

45

Slika 8. Primjer obrasca obavijesti o kvaru (Izvor: Brdarevi i Halep, 2013.)

Svaki zaposlenik, ukoliko uoi potrebu za odreenom hitnom aktivnou moe

pokrenuti istu. T

Juratović Igor

Documents

Transcript of Juratović Igor