JOAKIMINTERFEST 2013

4
JoakimInterFesta 2013. godine • broj 2 • 8. oktobar Dan prvi - otvaranje POZORIŠTE ĆE OPSTATI UPRKOS SVEMU I INDIREKTAN POZIV NA TOLERANCIJU O vogodišnji, 8. JoakimInterFest, koji se odvija pod sloganom„Ži- veti sa drugima“, otvoren je u ponedeljak, 7. oktobra u Knjažev- sko-srpskom teatru. Po tradiciji, ovu međunarodnu pozorišnu smo- tru, otvara neki od sadržaja iz pratećeg programa, a ovoga puta je to izložba u Galeriji „Joakim“. Reč je o izložbi umetničkih fotografija na temu „Živeti sa drugima“ čiji su autori kragujevački fotografi Mar- ko Stamatović i Nebojša Radosavljević Raus i Samir Delić iz Novog Pazara. Svečanom otvaranju prisustvovali su Stamatović i Radosa- vljević, a izložbu su otvorili Milivoje Štulović, umetnički rukovodi- lac galerije i direktor kragujevačkog Teatra mr Vojo Lučić. Štulović je ukratko podsetio da su do sada u okviru festivala u pozorišnoj ga- leriji izlagali mnogi renomirani likovni umetnici iz naše zemlje, kao i inostranstva, dok je Lučić, srdačno preporučivši festivalskoj publici ovaj izbor zanimljivih umetničkih fotografija naglasio da je ova izlo- žba samo uvod u sve ono što će moći da pogledaju i u zvaničnom repertoaru ali i u pratećim programima festivala. – Verujemo da je ovaj festival, u gradu Kragujevcu, pomerio ne- ke važne stvari u pozorišnom životu. Svi mi stvaramo i radimo u po- zorištu, jer se iskreno nadamo da sve nas pozorište, pa i ovaj festival uvek, po malo menja na bolje, istakao je Lučić. Sa Velike scene „Joakim Vujić“ Teatra, glumac Saša Pilipović pod- setio je da je u proteklih sedam godina, koliko se ovaj festival odr- žava JoakimInterFest ostvario izuzetne rezultate, između ostalog, na njemu je izvedeno osamdesetak predstava, učestvovala su po- zorišta iz dvadesetak zemalja u kojima je igralo gotovo 600 aktera..., kao i da su na njemu izvedeni brojni prateći programi poput izložbi, promocija knjiga, tribina, debata, okruglih stolova..., pobrojao je on. U ime osnivača Teatra, Skupštine grada koja svih ovih godina daje veliku podršku InterFestu obratio se Saša Milenić, predsednik Skupštine grada. – Čini mi čast što sam u prilici da vam se obratim sa Velike scene Knjaževsko-srpskog teatra u trenutku kada se program našeg Me- đunarodnog pozorišnog festivala pridodaje Oktobarskim svečano- stima grada Kragujevca. Programski koncept Festivala, izražen na- slovom „Živeti sa drugima“, pogađa suštinu kragujevačkog oktobra, angažovanu ideju kulturnih događanja i manifestacija koje grad po- država i smisao politike lokalne samouprave koju predstavljam. Kra- gujevac je otvoren grad koji je u prošlosti teško iskusio svu gorčinu i tragiku politika zaziđivanja i netrpeljivosti i grad koji stalnim me- đunarodnim aktivizmom na području tolerancije i razumevanja želi da predupredi ponavljanje agresije isključivih. Na svom tlu, ali i bilo gde drugde među ljudima, rekao je Milenić, dodavši da je lokalna samouprava grada Kragujevca na to obavezana visokim priznanjem „Kurir mira“, koje joj je dodelio generalni sekretar Ujedinjenih nacija. On se sa osećanjem ponosa zahvalio svim dramskim stvarao- cima i poslenicima teatra koji su pozorišni repertoar svojih kuća, planove gostovanja, i, što je najvažnije, misao i jezik teatra danas podredili baš ovoj temi i našli za smisleno da je tumače u okvirima našeg Festivala. – Hvala vam što i u Kragujevcu živi, traje i istupa uverenje da i sredstvima umetnosti možemo unapređivati čoveka i naš svet. Kao u kakvoj malroovskoj „civilizaciji osećanja“ stvarati i vaspitavati čulo za život drugog sigurno nije uzaludno, a moglo bi, verujemo, posta- ti veličanstveno, zaključio je on. Festival je zvanično otvorio naš poznati filmski i pozorišni redi- telj i pisac Goran Marković, koji je i član žirija ovogodišnjeg Joaki- mInterFesta svojim nadahnutim izlaganjem o pozorištu. – „Strast razaranja je stvaralačka“, misao je najpoznatijeg anar- histe svih vremena Mihaila Aleksandroviča Bakunjina, čoveka koji je dva puta osuđivan na smrt, šest godina trunuo u Sibiru i odatle, preko Japana i Amerike, na spektakularan način pobegao. U Prvoj internacionali, u direktnom sukobu sa Karlom Marksom, pobedila je njegova vizija o nepotrebnosti države i slobodnom udruživanju radnika. Političke ideje iz poslednjeg perioda njegovog života, često
  • Upload

    -
  • Category

    Travel

  • view

    142
  • download

    0

Transcript of JOAKIMINTERFEST 2013

J o a k i m I n t e r F e s t a 2 0 1 3 . g o d i n e • b r o j 2 • 8 . o k t o b a r

Dan pr vi - otva ra nje

PO ZO RI ŠTE ĆE OP STA TI UPR KOS SVE MU I IN DI REK TAN PO ZIV NA TO LE RAN CI JU

Ovo go di šnji, 8. Jo a ki mIn ter Fest, ko ji se od vi ja pod slo ga nom„Ži-ve ti sa dru gi ma“, otvo ren je u po ne de ljak, 7. ok to bra u Knja žev-

sko-srp skom te a tru. Po tra di ci ji, ovu me đu na rod nu po zo ri šnu smo-tru, otva ra ne ki od sa dr ža ja iz pra te ćeg pro gra ma, a ovo ga pu ta je to iz lo žba u Ga le ri ji „Jo a kim“. Reč je o iz lo žbi umet nič kih fo to gra fi ja na te mu „Ži ve ti sa dru gi ma“ či ji su auto ri kra gu je vač ki fo to gra fi Mar-ko Sta ma to vić i Ne boj ša Ra do sa vlje vić Ra us i Sa mir De lić iz No vog Pa za ra. Sve ča nom otva ra nju pri su stvo va li su Sta ma to vić i Ra do sa-vlje vić, a iz lo žbu su otvo ri li Mi li vo je Štu lo vić, umet nič ki ru ko vo di-lac ga le ri je i di rek tor kra gu je vač kog Te a tra mr Vo jo Lu čić. Štu lo vić je ukrat ko pod se tio da su do sa da u okvi ru fe sti va la u po zo ri šnoj ga-le ri ji iz la ga li mno gi re no mi ra ni li kov ni umet ni ci iz na še ze mlje, kao i ino stran stva, dok je Lu čić, sr dač no pre po ru čiv ši fe sti val skoj pu bli ci ovaj iz bor za ni mlji vih umet nič kih fo to gra fi ja na gla sio da je ova iz lo-žba sa mo uvod u sve ono što će mo ći da po gle da ju i u zva nič nom re per to a ru ali i u pra te ćim pro gra mi ma fe sti va la.

– Ve ru je mo da je ovaj fe sti val, u gra du Kra gu jev cu, po me rio ne-ke va žne stva ri u po zo ri šnom ži vo tu. Svi mi stva ra mo i ra di mo u po-zo ri štu, jer se iskre no na da mo da sve nas po zo ri šte, pa i ovaj fe sti val uvek, po ma lo me nja na bo lje, is ta kao je Lu čić.

Sa Ve li ke sce ne „Jo a kim Vu jić“ Te a tra, glu mac Sa ša Pi li po vić pod-se tio je da je u pro te klih se dam go di na, ko li ko se ovaj fe sti val odr-ža va Jo a ki mIn ter Fest ostva rio iz u zet ne re zul ta te, iz me đu osta log, na nje mu je iz ve de no osam de se tak pred sta va, uče stvo va la su po-zo ri šta iz dva de se tak ze ma lja u ko ji ma je igra lo go to vo 600 ak te ra..., kao i da su na nje mu iz ve de ni broj ni pra te ći pro gra mi po put iz lo žbi, pro mo ci ja knji ga, tri bi na, de ba ta, okru glih sto lo va..., po bro jao je on.

U ime osni va ča Te a tra, Skup šti ne gra da ko ja svih ovih go di na da je ve li ku po dr šku In ter Fe stu obra tio se Sa ša Mi le nić, pred sed nik Skup šti ne gra da.

– Či ni mi čast što sam u pri li ci da vam se obra tim sa Ve li ke sce ne Knja žev sko-srp skog te a tra u tre nut ku ka da se pro gram na šeg Me-

đu na rod nog po zo ri šnog fe sti va la pri do da je Ok to bar skim sve ča no-sti ma gra da Kra gu jev ca. Pro gram ski kon cept Fe sti va la, iz ra žen na-slo vom „Ži ve ti sa dru gi ma“, po ga đa su šti nu kra gu je vač kog ok to bra, an ga žo va nu ide ju kul tur nih do ga đa nja i ma ni fe sta ci ja ko je grad po-dr ža va i smi sao po li ti ke lo kal ne sa mo u pra ve ko ju pred sta vljam. Kra-gu je vac je otvo ren grad ko ji je u pro šlo sti te ško is ku sio svu gor či nu i tra gi ku po li ti ka za zi đi va nja i ne tr pe lji vo sti i grad ko ji stal nim me-đu na rod nim ak ti vi zmom na pod ruč ju to le ran ci je i raz u me va nja že li da pred u pre di po na vlja nje agre si je is klju či vih. Na svom tlu, ali i bi lo gde dru gde me đu lju di ma, re kao je Mi le nić, do dav ši da je lo kal na sa mo u pra va gra da Kra gu jev ca na to oba ve za na vi so kim pri zna njem „Ku rir mi ra“, ko je joj je do de lio ge ne ral ni se kre tar Uje di nje nih na ci ja.

On se sa ose ća njem po no sa za hva lio svim dram skim stva ra o-ci ma i po sle ni ci ma te a tra ko ji su po zo ri šni re per to ar svo jih ku ća, pla no ve go sto va nja, i, što je naj va žni je, mi sao i je zik te a tra da nas pod re di li baš ovoj te mi i na šli za smi sle no da je tu ma če u okvi ri ma na šeg Fe sti va la.

– Hva la vam što i u Kra gu jev cu ži vi, tra je i istu pa uve re nje da i sred stvi ma umet no sti mo že mo una pre đi va ti čo ve ka i naš svet. Kao u ka kvoj mal ro ov skoj „ci vi li za ci ji ose ća nja“ stva ra ti i vas pi ta va ti ču lo za ži vot dru gog si gur no ni je uza lud no, a mo glo bi, ve ru je mo, po sta-ti ve li čan stve no, za klju čio je on.

Fe sti val je zva nič no otvo rio naš po zna ti fi lm ski i po zo ri šni re di-telj i pi sac Go ran Mar ko vić, ko ji je i član ži ri ja ovo go di šnjeg Jo a ki-mIn ter Fe sta svo jim na dah nu tim iz la ga njem o po zo ri štu.

– „Strast ra za ra nja je stva ra lač ka“, mi sao je naj po zna ti jeg anar-hi ste svih vre me na Mi ha i la Alek san dro vi ča Ba ku nji na, čo ve ka ko ji je dva pu ta osu đi van na smrt, šest go di na tru nuo u Si bi ru i oda tle, pre ko Ja pa na i Ame ri ke, na spek ta ku la ran na čin po be gao. U Pr voj in ter na ci o na li, u di rekt nom su ko bu sa Kar lom Mark som, po be di la je nje go va vi zi ja o ne po treb no sti dr ža ve i slo bod nom udru ži va nju rad ni ka. Po li tič ke ide je iz po sled njeg pe ri o da nje go vog ži vo ta, če sto

2 JoakimInterFest 2013

ne pot pu ne i pre ki da ne stal nom ak ci jom ko ju je pred u zi mao, osta le su Sve to pi smo anar hi sta sve do da nas. Umro je pot pu no is cr pljen bor bom za pra va rad ni ka bez ijed nog vi dlji vog re zul ta ta svog nat-čo ve čan skog na po ra.

Svet je da nas, sto pe de set go di na ka sni je, sa svim dru ga či ji. Bez ide je ko ja bi oku plja la po tla če ne i po ni že ne, uča u ren u svo je na ci-o na li stič ke ba sti o ne i sa ve ze se bič nih dr ža va. Ni ko me ne pa da na pa met da se bo ri za bi lo ko ga osim za se be, ego i zam je po stao zva-nič na re li gi ja. Mr žnja po kre će go mi le mla dih lju di, na si lje ra ste i po-pri ma sve neo bič ni je ob li ke. U ve ći ni ze ma lja na vla sti je de sni ca ko ja kao kar ci nom na gri za te melj ne vred no sti slo bod nog dru štva i, na kra ju, slo bo du sva kog od nas. Vo đe te že da zgra be sve ni ti upra-vlja nja svo jim po da ni ci ma, tru ju ći ih ne u te me lje nim i la žlji vim ide-ja ma o br zom spa su iz očaj ne si tu a ci je u ko joj se na la ze. Či ni se da

Za što sam uve ren u to? Za to što je po zo ri šte utka no u srž  čo-ve ko vog od no sa pre ma sve tu i ono me što ga u nje mu ugro ža va. Po zo ri šte je pri be ži šte, po sled nja od bra na pred ne ljud skim. Nje mu, kao što re koh, ne tre ba ni šta da bi po sto ja lo, sa mo ne ko li ko lju di ko ji ve ru ju u nje ga i još ne ko li ko lju di ko ji to po sma tra ju. Baš zbog te či sto će i tog mi ni ma li zma, po zo ri šte će op sta ti. Upr kos sve mu, re kao je Mar ko vić, pro gla siv ši fe sti val otvo re nim.

Pr ve ve če ri na tak mi čar skom re per to a ru 8. Jo a ki mIn ter Fe sta bi la je pred sta va „Po re klo sve ta“, Štad te a tra iz, kra gu je vač kog po bra tim-skog gra da In gol šta ta. Reč je o tek stu či ji je „autor“ So ren Vo i ma (ko-lek tiv ni pse u do nim za gru pu pi sa ca, glu ma ca i po zo ri šnih po sle ni ka iz Ne mač ke), a ko ji je re ži rao Knut Ve ber.

Ve ber je u eks pli ka ci ji svo je pred sta ve re kao da se u ovom ko-ma du ra di o su ko bu dve kul tu re u jed noj dr ža vi Za pad ne Evro pe.

je le vi ca ne sta la.Šta će op sta ti od do ju če ra šnjeg sve ta? Ne će osta ti mno go to-

ga, ali po zo ri šte si gur no ne će umre ti. Mo žda ne će po sto ja ti te a tri, mo žda će po zo ri šni do ga đa ji bi ti sma tra ni ne va žnim ili ne čim po lu le gal nim, mo žda će pred sta ve bi ti igra ne pred ša či com lju di ne gde na ne koj po lja ni, bez de ko ra, sa po za di nom ko ja će li či ti onoj u ra-nom grč kom an tič kom te a tru ka da su se ko ma di igra li po red mo ra, bez ske ne, sa kra jo li kom u po za di ni ko ji su sa či nja va le sa mo dve bo-je – po vr ši na mo ra i ne bo.

– Reč je o kon fl ik tu za pad ne, po stre li gi o zne, ka pi ta li stič ke i ori-jen tal ne, mu sli man ske kul tu re, ko ja je du bo ko okre nu ta tra di ci ji. Ovo je pri ča o za bra ni sli ka, o skri va nju i ot kri va nju. Ove dve kul tu re se su ko blja va ju - bur ka kao sim bol tla če nja že na sa jed ne stra ne i kao znak po što va nja i tra di ci je sa dru ge stra ne ras plam sa va bor bu. Ko mad nam po ka zu je ka ko u vre me nu glo ba li za ci je i mul ti kul tu ral-nog za jed nič kog ži vo ta fun da men ta li sti sva ke vr ste vo de dru štvo u am bis, na gla sio je Ve ber, do dav ši da nji hov ko mad ne dr ži ni či ju stra nu, da sva ka fi gu ra u nje mu tra ži svo je pra vo, a osta lo je na gle-

8. oktobar 2013. 3

Večeras na repertoaru

Scena Joakim Vujić, utorak 8. oktobar 20.00

Quendra multimedia, PrištinaJeton NezirajLET IZNAD KOSOVSKOG POZORIŠTA

Režija: Blerta NezirajIgraju: Bajrush Mjaku, Adrian Morina, Anisa Ismaili, Adrian Aziri, Ernest MalazoguMuzika: Susanna Tognella (violina), Gabriele Marangoni (harmonika)Dramaturg: Ilir GjocajKoreograf: Arthur Kuggeleyn Kompozitor: Gabriele MarangoniScenograf i kostimograf: Susanne Maier-StaufenPreveo na srpski: Shkëlzen Maliqi

O pred sta vi

De se tak go di na na kon okon ča nja ra ta, Ko so vo, ko je je pod ad mi ni stra tiv nom upra vom Mi si je Uje di nje nih Na ci ja - UN MIK-a, se spre ma da pro gla si ne za vi snost. Naj no vi ja dr ža va na sve tu če ka da bu de usko ro ro đe na. Mi ni star u Mi ni star stvu za sport se obra ća se Ko sov skom na rod nom po zo ri štu i tra ži da nji ho va tru pa pri re di ce re mo ni jal nu pred sta vu ko ja će bi ti iz ve de na na isto rij ski dan pro gla še nja ne za vi sno sti. Za pro sla vu ne za vi sno sti je odvo je no dva mi li o na evra. Po zo ri šna tru pa se ose ća po no-snom i pri vi le go va nom. Ali ta ra dost ni je pot pu na. Po red ni za po li tič ki ko rekt nih „estet skih“ zah te va, tru pa se su o ča va sa dva neo če ki va na „pro ble ma“. Pr vi je, što se dan pro gla še nja ne za vi-sno sti dr ži u taj no sti; a dru gi, da je deo pred sta ve i ne na pi san go vor Pred sed ni ka vla de, ko ji će on, tog isto rij skog da na, odr-ža ti u Par la men tu...

O te a tru

Qen dra Mul ti me dia, sa se di štem u Pri šti ni je kul tur no pro-duk cij ska ku ća ko ja ra di u obla sti umet no sti i kul tu re od svog osni va nja 2002. go di ne. Glav ni fo kus u ra du sta vlja ju na sa vre-me no po zo ri šte i sa vre me nu dra ma tur gi ju. Pro duk ci ja i ko pro-duk ci ja Qen dra Mul ti me dia pri la go đe na je svim uz ra sti ma ka ko na lo kal nom ta ko i na me đu na rod nom ni vou. Bi li su pro du cen ti i ko pro du cen ti u ne ko li ko po zo ri šnih pro je ka ta, me đu ko ji ma su „Ru še nje Aj fe lo vog tor nja“, „Lju bav“, „Dr ža va Ko so vo“, „Let iz nad ko sov skog po zo ri šta“, „Po sled nja ve če ra“, „Rat u vre me nu lju ba-vi“, „Pu to va nje u Un mi ki stan“, „Ene ja 06”, „Pre va ran ti“, itd.

da o ci ma da za klju če.– Vi di mo šta fun da men ta li zam či ni u hu ma nom si ste mu vred no-

sti, ta ko da je ova pred sta va in di rek tan po ziv na to le ran ci ju, po ru čio je on.

Kra gu je vač ka i fe sti val ska pu bli ka je od lič no pri mi la „Po re klo sve ta“ ko je se u svo joj in sce na ci ji po i gra va sa drev nim mi tom o Gi-ge su i Kan da le u su ko ji je za pi sao još He ro dot i bur nim apla u zom na gra di la pe to čla nu, mla du glu mač ku eki pu iz In gol šta ta ko ju sa-či nja va ju: Ša di He da ja ti, So fi ja Mi ler, Paul Bru sa, Jorn Kol pe i Pe ter Pol gar.

Vo di telj ka raz go vo ra (ko ji se ove go di ne odr ža va ju na sa moj sce ni od mah po sle pred sta ve) Da ni ca Pa jo vić, dra ma turg za po če-la je su sret sa stva ra o ci ma iz Ne mač ke kon sta ta ci jom da je nji ho va pred sta va na la ga ni na čin pri stu pi la te škoj te mi i omo gu ćiv ši nam da vi di mo objek tiv ni je i hlad ni je gla ve mo men te u ko ji ma iz bi ja ju kon fi lk ti i su ko bi dve su pro stva lje ne kul tu re i re li gi je i uoči mo nji-ho ve raz li ke.

Ona je upu ti la pi ta nje re di te lju Ve be ru da li je na mer no išao na ta ko scen ski pla si ran ko mič ki ma nir, ka ko bi se iz be glo udu blji va nje u ovu kom plek su te mu.

– Ko mad je ta ko na pi san, kao sin te za bez pre te ra ne upo tre be mi to lo gi je i baš zbog to ga nam po ka zu je da se tre ba mo dr ža ti otvo-re no jed ni pre ma dru gi ma. To je dra ma tur gi ja či ji nam kon cept po-ma že da na iskren na čin pro ma tra mo ovaj kon fl ikt, od go vo rio je on.

Na pi ta nje Da ni ce Pa jo vić ko ji je po nje mu pre sud ni mo me nat ko ji u pred sta vi de fi ni še pro blem, Ve ber je re kao da se u ko ma du ra di o osli ka va nju i ot kri va nju, „umo ta va nju u veo“.

– Sli ke Kur bea i svla če nje su ta dva ključ na mo men ta. Oni, jed-no stav no, že le da vi de i od mo ta ju taj veo, da sa gle da ju za bra nje no.

Vo di telj ka raz go vo ra upi ta la je i ak te re pred sta ve „Po re klo sve ta“ ka ko je bi lo glu mi ti u ne če mu što je kom plek sno od bra ni ti, tu ma či ti li ko ve bez psi ho lo gi je, ko ji „ro bu ju“ pri či kao kod Ari sto te la, du ho vi-to upo re div ši tu si tu a ci ju „psi ho lo gi je ko me di je“ sa kult nom ani mi-ra nom se ri jom „Sa ut park“.

– Na ša že lja je i bi la da se dr ži mo dis tan ce, po i gra va mo sa emo ci-ja ma, a, ne da di rekt no po ša lje mo po ru ku pu bli ci, po ru či li su vid no ras po lo že nim do brim pri je mom kra gu je vač ke pu bli ke mla di ne-mač ki glum ci, na gla siv ši još jed nom, da je či tav ko mad, pa i nji ho va glu ma u funk ci ji „da se ne svr sta va ju ni na jed nu stra nu“.

Dra ma turg Te a tra Ma ri ja Sol da to vić, po hva li la je pred sta vu, oka-rak te ri sav ši je kao iz van red nu, do ča ra nu jed no stav nim emo ci ja ma, po stav kom sce ne, nji ho vom pe smom, igrom, per for man si ma ko je su iz ve li to kom nje.

– Ona jed no stav no ple ni, za klju či la je Sol da to vi će va.– Ako ho će te lju di ma da ka že te isti nu, mo ra te da ih za sme je-

te, pod se ti la je na re či Ber nar da Šoa, vo di telj ka raz go vo ra Da ni ca Pa jo vić za hva liv ši se an sam blu iz In gol šta ta što su nas le po za ba-vi li ali pri tom i pod sta kli na ozbilj no raz mi šlja nje, od i grav ši ova ko kom plek snu i zah tev nu pred sta vu, na če mu im je ona, za vr ša va ju ći raz go vo re iskre no če sti ta la.

4 JoakimInterFest 2013

Osmi JoakimInterFest - 7. do 15. oktobra

ŽIVETI SA DRUGIMA

SelektorGoran Cvetković

ŽiriGoran Marković, reditelj

László Keszég, rediteljVladimir Milčin, reditelj

Voditelj okruglog stola Danica Pajović, dramaturg

Vizuelni identitetSrđan Stevanović

Urednik štampanih izdanjaZoran Mišić

Nagrade Joakimova nagrada za najbolju predstavu

Joakimova nagrada za režijuJoakimova nagrada za glumu

Joakimova nagrada za vizuelnostJoakimova specijalna nagrada

Za izdavačamr Vojo Lučić

Scena Joakim Vujić, ponedeljak 7. oktobar - 20 satiPOREKLO SVETA - Stadthteather Ingolštat, Nemačka, autor Soren Voima, režija Knut Weber

Scena Joakim Vujić, utorak 8. oktobar - 20 satiLET IZNAD KOSOVSKOG POZORIŠTA - produkcija Quendra multimedia, Priština, autor Jeton Neziraj, režija Blerta Neziraj

Scena Joakim Vujić, sreda 9. oktobar - 20 satiSAM ĐAVO-PASS-PORT/ SZEGEDIN - Kostolanji Deze Szihnhaz, Subotica, reditelj Andraš Urban

Scena Joakim Vujić, četvrtak 10. oktobar - 20 satiKUHINJA - Narodno pozorište Republike Srpske, Banja Luka, autor Piter Handke, reditelj Mladen Materić

Scena Joakim Vujić, petak 11. oktobar - 20 satiSKRIVENE STREPNJE - Šabačko pozorište, Šabac, autor Alen Ejkborn, reditelj Primož Bebler

Scena Joakim Vujić, subota 12. oktobar - 20 satiGREBANJE ILI KAKO SE UBILA MOJA BAKA - Bosansko narodno pozorište, Zenica, BiH, autor Tanja Šljivar, reditelj Selma Spahić

Scena Joakim Vujić, nedelja 13. oktobar - 20 satiIZBRISANI - 25.671- Prešernovo gledališče, Kranj, Slovenija, autorski projekat, reditelj Oliver Frljić Scena Joakim Vujić, ponedeljak 14. oktobar - 20 satiELIJAHOVA STOLICA - Jugoslovensko dramsko pozorište, Beograd, autor Igor Štiks, reditelj Boris Liješević

Scena Joakim Vujić, utorak 15. oktobar - 20 satiPredstava u čast nagrađenihOPSADA I PAD KONSTANTINOPOLJA 1453 - Produkcija Dunavfesta i Knjaževsko-srpskog teatra Kragujevac, adaptacija Gorana Markovića 

Prateći program festivalaGalerija Joakim, ponedeljak, 7. oktobar - 19 sati i 30 minutaOtvaranje izložbe umetničkih fotografi ja na temu „ŽIVETI

SA DRUGIMA“

Scena Ljuba Tadić, sreda, 9. oktobar - 18 satiJavno slušanje radio reportaža „MEDALJA“ i „KRUPA“, autora Tomislava Santrača

Scena Ljuba Tadić, ponedeljak, 14. oktobar - 18 satiVEČE SA GORANOM MARKOVIĆEM i promocija njegovog romana „MALE TAJNE“ u izdanju „Klia“. Razgovor vodi Zoran Hamović

Zgrada Uprave grada Kragujevca, sala 105, utorak, 15. oktobar - 12 satiDebata na temu „KULTURA I EU INTEGRACIJE“

Galerija Joakim, utorak, 15. oktobar - 19 sati i 30 minutaOtvaranje izložbe plakata sa konkursa magazina „Lice ulice“ pod nazivom „SIROMAŠTVO RE: AKCIJA“