Izvodljivost uspostave KGF u regiji Hercegovina-korigovano gramaticki-17.09.'06

Izvodljivost uspostave Kreditno-garancijskog fonda u

regiji Hercegovina

Septembar/Rujan, 2006.

Autorica: Meliha Gekić

3

SADRŽAJ

SADRŽAJ ............................................................................................................................................... 3

LISTA TABELA I ŠEMA ...................................................................................................................... 5

UVODNA RIJEČ ................................................................................................................................... 6

Dio 1 Uloga Kreditno-garancijskih fondova .............................................................................. 13

1.1 Institucionalna podrška razvoju malih i srednjih preduzeća u Hercegovini ............... 15

1.2 Kreditno-garancijski fondovi kao instrument podrške razvoju malih i srednjih

preduzeća .......................................................................................................................... 18

1.3 Kreditno-garancijski fondovi u BiH................................................................................. 21

Dio 2 Opravdanost i potreba za uspostavom Regionalnog kreditno-garancijskog fonda ........ 23

2.1 Dostupnost finansijskih sredstava i opravdanost uspostave Fonda .............................. 25

2.2 Prednosti koje donosi regionalni fond u odnosu na lokalne fondove ............................ 39

2.3 Finasiranje putem Fonda - novi proizvodi u bankama .................................................. 40

2.4 Zaključak ............................................................................................................................ 42

Dio 3 Elementi izvodljivosti za uspostavu Kreditno- garancijskog fonda za Hercegovinu ...... 43

3.1 Spremnost aktera lokalnog/regionalnog razvoja ............................................................ 45

3.2 Pravna izvodljivost uspostave Fonda ............................................................................... 54

3.3 Kadrovska izvodljivost uspostave fonda .......................................................................... 56

3.4 Zaključci ............................................................................................................................. 58

Dio 4 Uspostava Kreditno-garancijskog fonda za regiju Hercegovina .................................... 59

4.1 Uspostava fonda ................................................................................................................. 61

4.2 Rad fonda ........................................................................................................................... 74

BIBLIOGRAFIJA ................................................................................................................................ 78

Prilozi:................................................................................................................................................... 79

4

SKRAĆENICE

BiH - Bosna i Hercegovina

EU - Europska unija

EURED - Projekt Europske unije za regionalni ekonomski razvoj u BiH

FBiH - Federacija Bosne i Hercegovine

FMRPO - Federalno ministarstvo razvoja poduzetništva i obrta

GFBD - Garancijski fond Brčko distrikta

IBF - Investicijska banka Federacije BiH

KFW - Kreditanstalt für Wiederaufbau. KfW je vodeća banka u Njemačkoj za

promovisanje domaće privrede i zvanična finansijska agencija za saradnju sa zemljama u

razvoju i tranziciji

KGF - Kreditno-garancijski fond

KGFH - Kreditno-garancijski fond regije Hercegovina

LER - Lokalni ekonomski razvoj

LESPnet - Mreža pružalaca poslovno savjetodavnih usluga u BiH (Local

Economic Service Providers network)

LIP II - Local Initiatives Projects

MKO - Mikrokreditna organizacija

MSP - Mala i srednja preduzeća

NVO - Nevladina organizacija

OECD - Organisation for Economic Co-operation and Development

PK - Privredna komora

REDAH - Agencija za ekonomski razvoj Hercegovine (Regional Development

Agency for Herzegovina)

RKGF - Regionalni kreditno-garancijski fond

RRA - Regionalna razvojna agencija

RS - Republika Srpska

SEED - Program Svjetske Banke za razvoja poduzetništva (Southeast Europe

Enterprise Development)

SERDA - Sarajevska regionalna razvojna agencija

UG - Udruženje građana

USAID - US Agency for International Development (američka agencija za

međunarodni razvoj)

USOM - Udruženja samostalnih obrtnika Mostar

5

LISTA TABELA I ŠEMA

Tabela 1. Broj i vrsta ispitanih institucija ............................................................................................................. 15 Grafički prikaz 1. Vrste podrške koje pružaju institucije ...................................................................................... 15 Grafički prikaz 2. Vrste podrške koje pružaju institucije ...................................................................................... 16 Grafički prikaz 3. Pregled planova podrške biznisima .......................................................................................... 16 Shema 1, Model rada 1 .......................................................................................................................................... 19 Shema 2, Model rada 2 .......................................................................................................................................... 20 Tabela 2. Kamatne stope banaka .......................................................................................................................... 27 Tabela 3. Kamatne stope MKO ............................................................................................................................. 27 Tabela 4. Provizija banaka .................................................................................................................................... 28 Tabela 5. Provizija MKO ...................................................................................................................................... 28 Grafički prikaz 4. Banke/MKP-e i 'grace' period .................................................................................................. 28 Tabela 6. Dužina ‘grace’ perioda koji daju banke/MKO-e ................................................................................... 29 Tabela 7. Vrsta obezbjeđenja koje traže banke/MKO-e ........................................................................................ 30 Grafički prikaz 5. Pregled vrsta obezbjeđenja koje traže banke/MKO-e .............................................................. 30 Tabela 8. Pregled djelatnosti ispitanih poduzetnika ............................................................................................. 32 Grafički prikaz 6. Pregled korištenja kredita ........................................................................................................ 32 Grafički prikaz 7. Pregled institucija od kojis su uzimani krediti ......................................................................... 33 Tabela 9. Pregled mišljenja o visini kamatne stope .............................................................................................. 33 Tabela 10. Pregled mišljenja o proceduri dobijanja kredita ................................................................................. 34 Grafički prikaz 8. Komunikacija korisnika sa davaocima kredita ........................................................................ 34 Tabela 11. Period vraćanja kredita ....................................................................................................................... 35 Grafički prikaz 9. Pregled mišljenja o obezbjeđenju vraćanja kredita ................................................................. 35 Tabela 12. Pregled najprihvatljivijih sredstava obezbjeđenja za vraćanje kredita ............................................... 36 Grafički prikaz 10. Poteškoće prilikom pripreme potrebene dokumentacije za kredit .......................................... 36 Grafički prikaz 11. Namjena traženih kredita ....................................................................................................... 37 Tabela 13. Iznos traženih kredita .......................................................................................................................... 37 Grafički prikaz 12. Plasirani krediti i bruto portfolio 30.9.2005 u 000 KM...................................................... 40 Grafički prikaz 13. Broja ispitanih institucija razvrstanih po rangu .................................................................... 45 Grafički prikaz 14. Poznavanje KGF-a od strane institucija vlasti ....................................................................... 45 Grafički prikaz 15. Zainteresiranost institucija za saradnju sa KGF-m ............................................................... 46 Grafički prikaz 16. Spremnost institucija da ulože u Fond ................................................................................... 47 Grafički prikaz 17. Prihvatljivi načini ulaganja u KGF ........................................................................................ 48 Tabela 14. Pregled iznosa koji su institucije spremne izdvojiti ............................................................................. 49 Tabela 15. Delegiranje osobe ................................................................................................................................ 49 Grafički prikaz 18. Vrsta saradnje na koju su spremne banke/MKO-e ................................................................. 51 Grafički prikaz 19. Koliko poduzetnici znaju o KGF-u ......................................................................................... 52 Grafički prikaz 20. Spremnost poduzetnika da vlastitim sredstvima podrže osnivanje i rad KGF-a .................... 52 Tabela 16. Spremnost poduzetnika za izdvajanjem vlastitih sredstava za rad KGF-a .......................................... 53 Grafički prikaz 21. Poželjnost pretvaranja kreditora u investitora ....................................................................... 53 Shema 3: Upravljanje fondom: ............................................................................................................................. 62 Tabela 17 Osnovni parametri ......................................................................................................................... 66 Tabela 18: MODEL A (BEZ SUFINASIRANJA OPERATIVNIH TROŠKOVA) - GOTOVINSKI TOK Grafički

prikaz 21: Gotovinski tok Fonda ........................................................................................................................... 68 Tabela 19: MODEL B (UZ SUFINASIRANJE OPERATIVNIH TROŠKOVA) - GOTOVINSKI TOK Grafički

prikaz 22: Gotovinski tok Fonda ........................................................................................................................... 69 Tabela 20: Operativni troškovi u KM ............................................................................................................ 70 Tabela 21 Bodovanje za ponuđenu vrstu obezbjeđenja ......................................................................................... 73 Shema 4. Procedura odobravanja sredstava u KGFH sa nadleznim organima i aktima:..................................... 76

6

UVODNA RIJEČ

Ovom prilikom se želim zahvaliti svima koji su pomogli realizaciju ove studije. Prije svega

Delegaciji Europske komisije u Sarajevu, koja je obezbijedila finansijska sredstva za izradu

Studije, a koja svojim programima i projektima pruža podršku i konkretnu pomoć za

ekonomsku revitalizaciju Bosne i Hercegovine.

Poseban napor u izradi Studije su podnijeli zaposlenici LiNK-a, te im se posebno

zahvaljujem na radu i svim prekovremenim satima uloženim na pripremi materijala za

Studiju, kao i iscrpnom terenskom radu.

Tokom stvaranja Studije koristili smo već urađene studije, koje su se na bilo koji način

doticale rada garancijskih fondova. U bibliografiji smo naveli sve materijale koje smo

koristili, a autorima tih studija ovom prilikom čestitamo na uspješnom radu.

U toku rada smo angažovali i veći broj dugoročnih i kratkoročnih konsultanata, bez čije

stručnosti i rada ne bismo mogli napraviti ovaj dokument. Njihova profesionalnost je bila

presudna za kvalitet Studije.

Također zahvaljujemo na dobrom prijemu i raspoloživom vremenu svim

institucijama/organizacijama koje smo intervjuisali: bankama, općinama/opštinama,

ministarstvima, mikrokreditnim organizacijama, udruženjima, poduzetnicima i

potencijalnim poduzetnicima na cijelom području Hercegovine.

Na kraju se posebno želimo zahvaliti Agenciji za ekonomski razvoj Hercegovine REDAH

koja nam je pružila nesebičnu pomoć i podršku u toku rada na ovoj studiji.

Iskreno se nadamo da će u Hercegovini zaživjeti Regionalni kreditno-garancijski

fond, i doprinijeti daljem rastu i razvoju malih i srednjih preduzeća. Ova Studija

potvrđuje njegovu potrebu i izvodljivost.

Amela Bećirović, koordinator projekta:

„ Studija izvodljivosti za uspostavljanje kreditno-garancijskog fonda u regiji

Hercegovina“

7

SAŽETAK

Studija izvodljivosti uspostave Kreditno garancijskog fonda za regiju Hercegovina se sastoji

iz četiri dijela.

Prvi dio služi kao uvodni dio i cilj mu je da detaljnije predstavi rad kreditno garancijskih

fondova i sve aspekte njihovog rada u BiH. Jedan od najvažnijih faktora uspjeha svakog od

instrumenata za poboljšanje procesa lokalnog ekonomskog razvoja je 'vlasništvo'1 nad tim

instrumentom. Nijedan od instrumenata lokalnog ekonomskog razvoja ne može samostalno

(bez povezivanja sa svim ostalim instrumentima) bitnije uticati na rad malih i srednjih

poduzeća. Povezivanje i određivanje 'vlasništva' nad instrumentima lokalnog ekonomskog

razvoja je prije svega zadatak lokalnih vlasti (institucija), te se na početku prvog dijela i

predstavlja institucionalna podrška za razvoj MSP-a. Na osnovu podataka do kojih smo došli

u okviru našeg istraživanja u ovom projektu (ispitano je 30 institucija vlasti od kojih su 19

općine/opštine), institucionalna podrška za razvoj MSP-a nije dovoljna, a instrumenti koje

koriste lokalne vlasti su neuvezani i stoga ne daju dobre rezultate.

Kreditno-garancijski fondovi su instrumenti lokalnog ekonomskog razvoja koji za cilj imaju

da vlasnicima poslovnih aktivnosti olakšaju pristup neophodnim finansijskim sredstvima.

Trentuno u BiH uspješno djeluju dva KGF-a – KGF Brčko Distrikta i KGF Udruženja LiNK.

Drugi dio Studije se bavi opravdanošću i potrebom uspostave KGF-a za regiju Hercegovina.

Više je faktora koji opravdavaju uspostavu KGF-a na regionalnom nivou.

Prvi faktor je trenutna dostupnost finansijskih sredstava za MSP-e. Na području Hercegovine

trenutno djeluje 18 banaka, 6 mikrokreditnih organizacija i Kreditno garancijski fond

udruženja LiNK (u okviru rada na ovoj studiji aketirano je 12 finasijskih institucija). Sve

navedene institucije kreditiraju razvoj privrede. Sve navedene finansijske institucije

kreditiraju postojeće biznise (mala i srednja preduzeća). Uslovi kreditiranja zavise od

institucije do institucije i u tabelama su dati iznosi kredita i kamatne stope. Također, sve

institucije daju mogućnost dobijanja 'grace' perioda (osim jedne MKO-e). Međutim,

poduzetnici su nezadovoljni dostupnošću finansijskih sredstava i zaokruženošću

instrumenata podrške razvoju MSP-a, koji bi im omogućili dalji rast i razvoj. Čak 78,9%

ispitanih poduzetnika2 smatra da im je trenutno najpotrebnija finansijska podrška. Ukoliko

se poduzetnicima omogući na prostoru čitave regije da koriste usluge KGF-a, za njih će to

značiti manju cijenu kapitala potrebnog za rad, jednostavnije procedure odobravanja

kreditnog zahtjeva, smanjenje zahjteva za obezbjeđenje kredita i dobijanje niza poslovno

savjetodavnih usluga vezanih za sve aspekte poboljšanja poslovanja.

Drugi faktor kojim se opravdava uspostava regionalnog KGF-a su višestruki efekti koje

donosi regionalni fond u odnosu na lokalni. Uspostavom regionalnog fonda će doći do:

daljeg objedinjavanja jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH,

poboljšanja povezanosti između raznih instrumenata lokalnog i regionalnog razvoja

koji se koriste za podršku MSP-a,

bolji protok informacija koji će pojednostaviti procedure za dobijanje kredita,

1 Ko ga koristi kao svoj instrument i smatra ga svojim, ko upravljanja njime, ko je odgovoran za rad…. 2 po studiji USOM-a

8

jačanje socijalnog kapitala3 na nivou regije,

lakše ostvarenje samoodrživosti rada fonda (lokalni fondovi su jako skupi),

širenje partnerstva između javnog i privatnog sektora,

jačanje pregovaračke moći regionalnog fonda (u odnosu na lokalni) prvenstveno u

pregovorima sa finansijskim institucijama),

kreiranje snažnog instrumenta implementacije Regionalne strategije ekonomskog

razvoja i općinskih strategija ekonomskog razvoja.

Pored poduzetnika i lokalnih vlasti kojima uspostava Fonda može višestruko koristiti, za

banke uspostava Fonda znači kreiranje novog proizvoda i jačanje saradnje sa nevladinim

sektorom i svojim klijentima (MSP-a). Prednosti koje imaju banke u saradnji sa garancijskim

fodom su: povećanje broja klijenata, bolje upoznavanje klijenata - korisnika kredita,

primijećenost u lokalnoj zajednici, ponuda novog proizvoda na tržištu, podjela rizika sa

garancijskim fondom.

Treći dio Studije detaljno elaborira sljedeća tri elementa izvodljivosti uspostave Fonda:

Spremnost aktera lokalnog ekonomskog razvoja,

Pravna izvodljivost,

Kadrovska izvodljivost uspostave Fonda.

Većina aktera LER-a poznaje rad KGF-a i spremna je uložiti sredstva u takav instrument

LER-a. Najveći broj ih se izjasnio da je najprihvatljiviji način ulaganja namjensko

deponovanje sredstava u Fond za podršku MSP-a. Institucijama uprave je stalo do razvoja i

unapređenja privrede na području za koje su same odgovorne. U tom smislu one i koriste

različite mjere i ulažu napore kako bi poduprli i unaprijedili razvoj malog i srednjeg biznisa.

No, zbog činjenice da ne postoji strategija razvoja na nivou države BiH ili barem, Federacije

BiH, mjere koje lokalna uprava, prije svih, opštinski organi, u tom smislu čine, ne donose

željene rezultate. Kreditno-garancijski fondovi su instrument koji lokalnim organima uprave

nudi nešto što je ne samo jedinstveno već i zajedničko u podsticaju razvoja. Otuda lokalni

organi uprave, posebno općine, daju otvorenu podršku jednom takvom projektu. Anketirani

privrednici, kako vidimo, imaju sopstvenu logiku i interes pri pozajmljivanju novca.

Kreditno-garancijski fondovi se, anketa je pokazala, uklapaju u te interese. Čak više, mnogi

subjekti su iskazali interes da svojim sredstvima podupru formiranje takvih fondova. Imajući

tu činjenicu na umu ne stoji ništa na putu za ozbiljnije angažovanje na realizaciji ovog

projekta.

U Bosni i Hercegovini ne postoji poseban zakon koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditno

garancijskih fondova. Garancijski fond u hercegovačkoj regiji koji je predmet ovog projekta

može se organizovati po modelu:

Privrednog društva prema Zakonu o privrednim društvima FBiH ili RS

Konzorcijuma

Garancijski fond možemo posmatrati kao jedan od privrednih subjekata, pa na osnivanje i

organizaciju primijeniti Zakon o privrednim društvima. S obzirom da smo u sferi privrednog

poslovanja, to je logično da garancijski fond posmatramo kao poseban pravni subjekt na

kojeg se primjenjuju odredbe Zakona o privrednim društvima «Službene novine Federacije

BiH» broj 23/99, 29/03).

3 prema studji Svjetske banke slab socijalni kapital predstavlja treću najveću prepreku za razvoj biznisa u BiH

9

Konzorcijum je ugovorni odnos više subjekata osnovan sa ciljem zajedničkog izvršenja

određenog posla koji traje određeno vrijeme (Zakon o obligacionim odnosima). Svaki subjekt

u konzorcijumu zadržava svoj pravni i poslovni subjektivitet. Jednom od članova

konzorcijuma se povjerava uloga punomoćnika. Punomoćnik zastupa sve članice

konzorcijuma i zaključuje ugovore u ime i za račun svih članica i ima ulogu koordinatora i

pravo na naknadu. Kod ovakvog fonda imamo donatora sa jedne strane, lokalnu banku i

razvojne agencije sa posebnim zadatkom da pruža tehničku podršku i prema donatoru i

prema potencijalnim klijentima Fonda.

Kreditno-garancijski fond Udruženja poduzetnika LiNK iz Mostara raspolaže sa 600.000 KM

sredstava, što uz multiplikator 3 ugovoren sa bankom-partnerom omogućuje da su na

raspolaganju za kreditiranje ukupna sredstava u iznosu 1.800.000 KM. U Fondu rade iskusni

kreditni službenici koji dobro poznaju tržište, rad na informatičkoj opremi i djeluju kao

uhodan tim. Ukoliko bi spomenuti Fond poslužio kao temelj za uspostavu novog, onda bi

time bio riješen problem ne samo sredstava, već i kadrova tako da bi novi Fond odmah

mogao raditi punim kapacitetom.

Studija je korištenjem opisane metodologije pokazala da je uspostava KGF-a u Hercegovini i

opravdana i izvodljiva.

Četvrti dio Studije predstavlja smjernice (izvedbeni projekat) za uspostavu KGF-a i njegov

rad. Kompletan materijal Studije uključuje i niz priloga koji su vezani za uspostavu i rad

KGF-a, kao što su Statut, Ugovor između osnivača, detaljan opis radnih mjesta. Ovaj dio

Studije detajnim elaboriranjem uspostave i rada Fonda, omogućava da se odmah krene u

osnivanje i početak rada Fonda, naravno zahvaljući prije svega postojanju KGF-a Udruženja

LiNK.

10

UVOD

Ekonomski oporavak regije Hercegovina zavisi od budućeg razvoja malih i srednjih

preduzeća (MSP), tj. od stvaranja uslova za razvoj malih i srednjih preduzeća i stvaranje

novih preduzeća. Jedna od većih prepreka sa kojim se MSP i oni koji žele da započnu svoje

biznise susreću je nedostatak povoljnih fondova (kapitala). Razvoj garancijskog fonda će

riješiti taj problem i direktno uticati na buduću ekspanziju malih i srednjih preduzeća.

Po ekonomskim podacima za regiju Hercegovina, većina preduzeća ima poteškoće prilikom

dobijanja zajmova pod povoljnim uslovima za podržavanje profitabilnih poslovnih

aktivnosti, jer ne mogu obezbjediti odgovarajuće zaloge, finansijske izvještaje i adekvatno

predstaviti poslovne planove koje traže banke i investitori. Osnivanje Regionalnog kreditno-

garancijskog fonda će omogućiti lakši i povoljniji pristup finansijskim resursima. Ovo će se

odraziti na sufinansiranje razvojnih i investicionih projekata, povećanje zaposlenosti i

samozapošljavanja, smanjivanje kamata na kredite (posebno za proizvodne aktivnosti),

kreditiranje specifičnih programa na neprofitnoj bazi i obezbjeđenje finansijske podrške za

druge razvojne aktivnosti u sektorima poljoprivrede, turizma, MSP-a, industrije, energije,

razvoja ljudskih resursa, ekologije i svih drugih sektora važnih za ekonomski razvoj.

Generalni cilj izrade Studije izvodljivosti za osnivanje Regionalnog garancijskog fonda je da

podrži ekonomsku obnovu Hercegovine kroz definisanje izvodljivosti uspostavljanja

Regionalnog kreditno-garancijskog fonda. Fond će biti krucijalni alat regionalnog

ekonomskog razvoja za daljni razvoj MSP i preduzeća početnika.

Specifični ciljevi pri izradi Studije su:

da ispita trenutnu situaciju na terenu uključujući banke, mikrokreditne organizacije

na jednoj strani , i na drugoj strani potencijalne investitore,

da ispita izvodljivost osnivanja Regionalnog kreditno-garancijskog fonda,

da jasno definiše pravni okvir za osnivanje Fonda,

da predstavi rezultate Studije širokom auditorijumu i inicira osnivanje Fonda.

Studija izvodljivosti za osnivanje Regionalnog kreditno-garancijskog fonda će pomoći

osnivanje Fonda, koji bi trebao riješiti neke od najvećih prepreka sa kojima se susreću

poduzetnici (ključne barijere koje ograničavaju malim i srednjim preduzećima pristup

eksternim izvorima finansiranja) – skup kapital za njihov rad, nedostatak kvalitetnih

sredstava obezbjeđenja, nedostatak sposobnosti za pripremu zahtjeva za zajmove.

Ciljne grupe projekta su: Opštine/općine u Hercegovini, Udruženja poduzetnika, mala i

srednja preduzeća i potencijalni poduzetnici, Privredne komore, Ministarstva nadležna za

poduzetništvo (kantonalno, entitetsko i državno), banke, drugi nosioci razvoja na lokalnom i

regionalnom nivou.

11

METODOLOGIJA

Sve aktivnosti na izradi Studije je vodio Tim za implementaciju, koji je formirao LiNK i koji

se sastojao od: voditelja projekta, administratora, te stručnih osoba za kreditno garantne

fondove, pravna pitanja i institucije, lokalni ekonomski razvoj, finansijske analize. Voditelj

projekta je u saradnji sa ostalim članovima tima razvijao smjernice rada za druge stručnjake

koji su angažovani radi rješavanja specifičnih pitanja, kao i smjernice za osobe koje su

pomagale pri prikupljanju neophodnih podataka.

Studija izvodljivosti je podijeljena u četiri dijela. Prva dva dijela predstavljaju uvod i govore

o teoriji i dosadašnjoj praksi kreditno garancijskih fondova u BiH, te opravdanosti njihovog

postojanja i teritorijalnog širenja4. Treći i četvrti dio predstavljaju srž dokumenta i govore o

izvodljivosti i načinu uspostave Regionalnog fonda.

U prvom dijelu dokumenta se obrađuju kreditno garancijski fondovi kao instrument za

podršku razvoja malih i srednjih preduzeća. Tokom pisanja ovog dijela korištene su studije i

izvještaji koji su do sada napisane na ovu temu, te detaljni izvještaji o radu kreditno

garancijskog fonda Udruženja LiNK. Intervjuima i istraživanjem na terenu su dodatno

osvježeni podaci.

Drugi dio Studije govori o potrebi i opravdanosti uspostave kreditno garancijskog fonda.

Potrebe poduzetnika i potencijalnih poduzetnika su definisane korištenjem postojećih

izvještaja i studija, te putem intervjua koji su urađeni u okviru ovog projekta: „Studija

izvodljivosti za uspostavljanje kreditno-garancijskog fonda u regiji Hercegovina“,

napravljena su ukupno 162 intervjua. Podaci tokom intervjua su prikupljani od 6 banaka i 6

MKO, zatim državnih institucija (općina, kanton i dr.) 30 njih i konačno privrednih subjekata

(19 onih koje tek započinju biznis i 100 onih koji su duže vremena u biznisu).

Za svaku od navedenih grupa su korišteni posebni upitnici. Dobijeni podaci su struktuirani

u tabele na osnovu njih su izvedeni zaključci i preporuke. Tokom rada su se koristila i

iskustva postojećeg kreditno garancijskog fonda. Potencijalni efekti fonda na cijenu kapitala

pozajmljivača kao i prednosti koje donosi Regionalni fond u odnosu na lokalne fondove su

dobijeni koristeći metodu upoređivanja. Podaci za upoređivanje su dobijeni tokom intervjua

i iz izvještaja KGF LiNK.

Treći dio Studije obrazlaže izvodljivost uspostave kreditno garancijskog fonda za

Hercegovinu. Tri su osnovna elementa izvodljivostu uspostave KGF-a:

1. Spremnost subjekata lokalnog/regionalnog razvoja da podrže uspostavu i rad KGF-a je

ključni element za njegovu izvodljivost (uspostavu, rad i uspjeh). Pod ključnim akterima se

podrazumjevaju institucije od kojih se očekuje izdvajanje sredstava za rad Fonda (različiti

nivoi vlasti, državne institucije koje upravljaju državnim fondovima5, banke, organizacije i

4 teritorijalno širenje u smislu da jedan fond pokriva veći teritorij, a ne u smislu pojave više nezavisnih

fondova na većoj teritoriji 5 npr. Zavodi za zapošljavanje

12

institucije koje pružaju pomoć za razvoj malih i srednjih preduzeća6, REDAH). Spremnost

subjekata je ispitana putem intervjua sa unaprijed pripremljenim upitnicima. Odgovori su

struktuirani u tabele (sabiranje i procentualno prikazivanje).

2. Pravni okvir je element na koji se kratkoročno ne može uticati, a koji je presudan za

uspostavu i stvaranje zdravih temelja za rad KGF-a. Tim za implementaciju je angažovao

pravnike koji su analizom postojećih zakonskih rješenja, kao i analizom pravnog okvira rada

KGF LiNK obrazložili izvodljivost rada Fonda na regionalnom nivou.

3. Kadrovi koji će upravljati KGF-om su ključni elemenat za uspjeh fonda. Profil potrebnih

kadrova je definisan na osnovu iskustva rada sličnih fondova u regionu, rada KGF-a LINK,

te predviđene šeme upravljanja Fondom. Nakon definisanja, profili su upoređeni sa

profilima dostupnih kadrova u regiji.

Ostali elementi za koje smo smatrali da utiču na izvodljivost uspostave Fonda su analizirani i

prezentirani u Studiji, ali nisu posebno izdvajani jer se ne smatraju ključnim.

Četvrti dio Studije predstavlja svojevrstan projektni zadatak za uspostavu KGF na

regionalnom nivou i obrazlaže način uspostave i rada Fonda, koji je defnisan na osnovu

istraživanja i zaključaka prva tri dijela Studije.

Opšti principi koji su korišteni pri radu su:

ostvarivanje saradnje sa svim akterima lokalnog/regionalnog razvoja,

korištenje do sada urađenih analiza i izvještaja, koji su vezani za temu Studije,

korištenje unaprijed pripremljenih upitnika u cilju dobijanja uporedivih podataka.

6 na izvodivost utiče i spremnost aktera da se radi na ostvarivanju sinergetskih efekta raznih projekata

koji pomažu razvoj MSP-a

13

Dio 1 Uloga Kreditno-garancijskih fondova

15

1.1 Institucionalna podrška razvoju malih i srednjih preduzeća u

Hercegovini

U cilju ispitivanja trenutne institucionalne podrške za razvoj malih i srednjih preduzeća u

Hercegovini, ispitano je 30 institucija prema prikazanoj tabeli.

Tabela 1. Broj i vrsta ispitanih institucija

Nivo institucije Broj

Državni 0

Entitetski (Federalni nivo ili RS) 3

Kantonalni/županijski 4

Opštinski/općinski 22 (19-općina)

Ostalo (udruženje) 1

UKUPNO 30

Sa druge strane postoji i mišljenje poduzetnika (direktnih korisnika trenutne institucionalne

podrške) o podršci koja im se pruža. Tema ove studije su kreditno garancijski fondovi, i

upitnik za ispitivanje poduzetnika (ispitanao 120) se fokusira na ovaj aspekt rada biznisa.

Studija koja se detaljnije bavila samom institucionalnom podrškom u Hercegovini je rađena

u sklopu projekta Udruženja samostalnih obrtnika Mostar (USOM). U sklopu te studije je

ispitano 76 poduezetnika i potencijalnih poduzetnika, koji su dali svoje mišnjenje o

institucionalnoj podršci koju dobijaju.

Institucionalna podrška

Načini na koje institucije podupiru poduzetništvo su razni, najčešće su u pitanju donošenje

zakonskih normi i administrativnih mjera, a 11 institucja pruža i finansijsku potporu. Pregled

vrste pomoći koje insitutcije pružaju je dat u grafičom prikazu 1.

Grafički prikaz 1. Vrste podrške koje pružaju institucije

Način na koji institucije pružaju podršku malom i

srednjem poduzetništvu

12

1

32 2

12

6

9 9

13

0 0 01

0

2

4

6

8

10

12

14

Zakonskim

mjerama

Administrativna

struktura

Finansijska

sredstva

Ostalo

Entitetski (Federalni

nivo ili RS)

Kantonalni/županijski

Općinski/opštinski

Ostalo (udruženje)

Konkretni instrumenti podrške koje su koristile institucije je šarolik. Većina institucija je

analizirala stanje na terenu (15 ispitanika), deset ih je nudilo projekte za mali biznis, 7 općina

je formiralo podsticajne fondove, a 5 ih je formiralo udruženje s ekonomskim ciljevima.

Pregled dosadašnjeg podstreka je dat u grafičkom prikazu 2.

16

Grafički prikaz 2. Vrste podrške koje pružaju institucije

Šta ste do sada uradili na podršci MSP?

10 0 0

32

0

2

10

7 7

3

1 10 0

0

2

4

6

8

10

12

Analiz

irali

sta

nje

na t

ere

nu

Pre

dlo

žili

pro

jekat

Form

irali

podsticajn

e

fondove

Form

irali

udru

ž.s

a

ekonom

.cilj

evim

a

Entitetski (Federalni nivo ili

RS)



Ostalo

Kada se govori o planovima institucija u narednom periodu, većina se ponovo opredjeljuje

za analize stanja na terenu i formiranje službi. Ohrabrujuće je da 30% institucija razmišlja o

stvaranju podsticajnih fondova. Pregled planova je dat u grafikonu 3.

Grafički prikaz 3. Pregled planova podrške biznisima

Šta ste planirali uraditi na podršci MSP?

21 1

221 1

2

7

2

7

15

1 1 1 1

0

2

4

6

8

10

12

14

16

Analizirali

stanje na

terenu

Formirati

službe/

Ustanoviti

fond

Ostalo


nivo ili RS)



Ostalo

Stav poduzetnika7

Od 76 intervijuisanih poduzetnika, njih 59 ili 77,6 % odgovorilo je da prilikom pokretanja

svog posla nije imalo nikakvu pomoć od bilo koje institucije. Intervjuisanim poduzetnicima,

koji su izrazili potrebu za organizovanom podrškom dato je pet mogućnosti da se izjasne u

kojim oblastima bi im ta podrška bila najpotrebnija. Odgovori (prema ponuđenim

mogućnostima) su bili kako slijedi:

nove poslovne ideje 19 poduzetnika 25,0 %

tehnološka i menadžerska znanja 40 52,6 %

finansiranje 60 78,9 %

smještaj (prostor) 31 40,1 %

ostalo 23 30,3 %

U k u p n o 149*

7 Studija USOM-a

17

U okviru upitnika koji su korišteni za intervjuisanje poduzetnika od 120 ispitanih firmi 68

njih je dalo komentare uglavnom o garancijskom fondu i uslovima kreditiranju u BiH ali

nekoliko njih je dalo svoje mišljenje i o institucionalnoj podršci poduzetništvu:

- Potrebno bi bilo da se Općina/Opština malo više uključi u praćenje i rad privatnih

firmi i da pruži podršku u njihovom radu u svim poljima. (Konjic)

- Kod nas vlada velika pasivnost lokalnih vlasti prema proizvodnim djelatnostima;

nema nikakvih olakšica niti podsticaja; za sve se čovjek treba žestoko boriti

(Jablanica)

- Jako je teška ekonomska situacija i krajnje je vrijeme da se država pobrine za

ekonomska jačanje kroz povoljne kredite. (Jablanica)

- Mislimo da je malo razumijevanja za proizvodnju. Nema olakšica od strane Vlade i

države. Nema većih poticaja od strane države. Banke nemaju baš razumijevanja za

proizvodnju. Stalno pritišću proizvođače sa svojim visokom kamatama i ratama.

Nema dovoljno dugog 'grace' perioda. (Mostar)

18

1.2 Kreditno-garancijski fondovi kao instrument podrške razvoju malih i

srednjih preduzeća

Kreditno-garancijski fondovi su finansijske institucije koje za cilj imaju da vlasnicima

poslovnih aktivnosti olakšaju pristup neophodnim finansijskim sredstvima. Ovaj svoj cilj

kreditno garancijski fondovi ostvaruju tako što:

Osiguravaju jedan dio kreditnih obaveza preduzetnika. Osigurani dio se uglavnom

kreće u iznosu od 50%-80% u odnosu na iznos obaveza dužnika.

Dogovaraju sa bankama obračun manjih kamatnih stopa za kredite za koje kreditno-

garancijski fondovi izdaju kreditne garancije.

Takođe, ostvarujući svoj cilj kreditno-garancijski fondovi obavljaju sledeće društveno korisne

poslove:

Omogućavaju jačanje privatnog preduzetništva,

Obučavaju preduzetnike savremenim normama poslovanja,

Omogućavaju jačanje privrednog razvoja,

Omogućavaju jačanje finansijskog sektora,

Jačaju legalne finansijske i privredne tokove,

Omogućavaju povećano kvalitetno i sigurno investiranje,

Doprinose razvoju tržišne ekonomije isl.

Vlasnici malih i srednjih preduzeća bilo da je riječ o početnim ili postojećim aktivnostim

često postižu slabije i skromnije rezultate od onih koji se mogu realno postići. Jedan od

osnovnih razloga je što se takva preduzeća susreću sa specifičnim barijerama, koje se

ogledaju u otežanom pristupu kapitalu za finansiranje potreba razvoja njihovih biznisa.

Neke od najčešćih barijera su:

Nepostojanje kvalitetnog kolaterala,

Nepostojanje adekvatne evidencije neophodne za finansiranje,

Nedovoljne sposobnosti za pripremu kreditne aplikacije,

Relativno visoki troškovi procjene kreditnih aplikacija,

Neposjedovanje odgovarajućih knjigovodstvenih i računovodstvenih izvještaja, itd

Najčešće korišteni izvori dodatnih finansijskih sredstava su banke, koje pri donošenju odluke

o odobravanju kreditnih zahtjeva koriste dva osnovna kriterija: finansijsku opravdanost

ulaganja i sposobnost tražioca kredita da obezbijedi odgovarajuće kolaterale.

Sama finansijska opravdanost ulaganja često nije dovoljna, te tražilac kredita mora

obezbijediti kvalitetne kolaterale odgovarajuće vrijednosti. Preduzetnici uglavnom nisu u

mogućnosti da ponude odgovarajuće kolaterale koji su zahtjevani od finansijskih institucija,

te zbog toga ne mogu dobiti potrebna finansijska sredstva. Kreditno-garancijski fondovi se

javljaju kao institucije za prevazilaženje barijera u procesu pristupanja finansijskim

sredstvima koje nude banke. Postoje dva moguća modela za rad kreditno-garancijskih

fondova8:

8 Kako kreditno-garancijski fondovi funkcionišu; Projekat EU za regionalni ekonomski razvoj EURED, BiH

2005

19

1.2.1 Model 1.

U prvom modelu, Kreditno-garancijski fond inicira proces, dok ga finansijska institucija

završava. Klijent podnosi zahtjev za odobravanje garancije direktno Kreditno-garancijskom

fondu. Fond vrši analizu i procjenu prijedloga poslovne aktivnosti i donosi odluku o tome da

li odobriti kreditnu garanciju. Ako se odobri garancija, klijenti se obraćaju nekoj od

partnerskih finansijskih institucija sa zahtjevom za dobijanje kredita. Karakteristike ovog

modela su slijedeće:

težište procesa je na Kreditno-garancijskom fondu;

Kreditno-garancijski fond ima veće troškove poslovanja;

Kreditno-garancijski fond je orijentisan prema klijentu; i

finansijske institucije moraju imati veliko povjerenje uKreditno-garancijski fond.

Shema 1, Model rada 1

20

1.2.2 Model 2.

Po drugom modelu, finansijska institucija inicira procedure, a kreditno-garancijski fond ih

završava. Klijent podnosi zahtjev za kredit finansijskoj instituciji. Nakon procjene zahtjeva,

partnerska finansijska institucija, u ime klijenta, podnosi zahtjev Kreditno-garancijskom

fondu za odobravanje garancije. Kreditno-garancijski fond provodi svoju proceduru i donosi

odluku o izdavanju kreditne garancije, nakon čega finansijska institucija vrši plasman

kredita. Karakteristike ovog modela su:

težište procesa je na finansijskoj instituciji;

Kreditno-garancijski fondovi imaju manje troškove poslovanja;

Kreditno-garancijski fondovi su manje orijentisani prema klijentima, a više prema

finansijskim institucijama; i

Kreditno-garancijski fondovi moraju imati veliko povjerenje u finansijske institucije.

Shema 2, Model rada 2

21

1.3 Kreditno-garancijski fondovi u BiH

1.3.1 Kreditno-garancijski fond Udruženja poduzetnika LiNK

Zakonski okvir: Upravni odbor Udruženja LiNK, je u martu/ožujku 2004. donio Odluku o

pokretanju aktivnosti KGF-a u okviru Udruženja i formiranju Odjela za garancije, te usvojio

Pravilnik o radu KGF-a. Na skupštini Udruženja usvojen je i član 7. Statuta Udruženja LiNK

u kojemu su definisane aktivnosti, koje se odnose na garancije.

Sredstava za osnivanje Fonda: Italijanska NVO COSPE je uložila početni kapital u iznosu

300.000 KM. U 2006. godini stigla je nova tranša novca od NVO COSPE u iznosu od 300.000

KM, čime je uvećan garancijski portfolio Fonda na 600.000 KM.

Sredstva na raspolaganju za garancije: Nakon zadnjih pregovora u aprilu/travnju 2006.

multiplikator banke je povećan sa 2 na 3, tako da su sada na raspolaganju za kreditiranje

ukupna sredstava u iznosu 1.800.000 KM.

Definisanje ugovornih odnosa osnivača: Ugovorni odnos ne postoji, osim ugovor sa

donatorom o namjenskoj upotrebi doniranih sredstava.

Definisanje odnosa fond-banka-klijent: Najpovoljnije uslove prilikom pokretanja Fonda je

ponudila Univerzal banka, sadašnja UniCredit Zagrebačka. Odnosi sa Bankom su jasno

definisani Ugovorom o saradnji, koji je potpisan u aprilu/travnju 2004., sa mogućnošću

ponovnog pregovaranja svake godine. Odnos Fonda i klijenta je definisan Pravilnikom o

radu KGF-a, a odnos Banke i klijenta Ugovorom o kreditu.

Odluku o izdavanju garancije donosi Garancijski odbor, a konačnu odluku o kreditiranju

donosi kreditni odbor Banke.

Korisnici garancija su članovi Udruženja LiNK koji su registrovani pravni subjekti, a bave se

proizvodnom ili kvalifikovanom uslužnom djelatnošću. Poželjno je otvaranje novih radnih

mjesta.

Karakteristike garancije: Procenta pokrića garancije je 50%. Maksimalna vrijednost ciljanih

kredita je do 30.000 KM. Vrsta kredita: Investicioni i krediti za obrtna sredstva (za obrtna

sredstva max 30% od ukupne visine kredita), max rok otplate 5 god, smanjenje kam. stope 2-

3% u odnosu na tržišnu, provizija Fonda 1-1,5% od vrijednosti garancije.

1.3.2 Garancijski fond Brčko Distrikta

Zakonski okvir: GFBD je registrovan u skladu sa zakonom o pravnim subjektima Brčko

Distrikta i Odlukom Gradonačelnika o osnivanju GF za ruralne kredite. Ovaj fond je

neprofitna i politički nezavisna organizacija u javnom vlasništvu. GF je finansiran od strane

Vlade Brčko.

Sredstava za osnivanje Fonda: GFBD je osnovan u aprilu/travnju 2003. sa početnim

kapitalom od 300.000 KM. U 2004. Vlada Brčko Distrikta je uložila 1.000.000 KM u portfolio

GFBD, kako bi se mogle davati garancije za MSP, kao i za obrtnike.

22

Sredstva na raspolaganju za garancije: Dogovoren multiplikator je 2,5 tako da su ukupna

sredstva na raspolaganju za garancije 3.250.000 KM.

Definisanje ugovornih odnosa osnivača: Osnivač je Vlada Brčko

Definisanje odnosa Fond-banka-klijent: Ovi odnosi su definisani ugovorima.

Korisnici garancija: Fond podržava poljoprivredni sektor i malu privredu tako što

omogućava poljoprivrednicima i privrednicima da dobiju kredite kod banaka.

Karakteristike garancije: Procenat pokrića kreditne obaveze 50%. Vrijednost pojedinačne

garancije je do 50.000 KM. Vrijednost ciljanih kredita je do 100.000 KM. Vrste kredita:

investicioni krediti i krediti za obrtna sredstva. Rok otplate 3-5 god.. Provizija fonda je 1%, a

kamatna stopa 1-2% manja od prosječne tržišne kamatne stope.

1.3.3 Garancijski fond SERDA

Zakonski okvir: KGF djeluje u okviru SERDA-e i osnovan je 2006. kao odjel u Agenciji -

odlukom NO i Skupštine SERDA-e.

Sredstava za osnivanje Fonda: Kanton Sarajevo budžet SERDA, 1.000.000 KM

Sredstva na raspolaganju za garancije: uz multiplikator Banke 3 sada je na raspolaganju

3.000.000 KM

Definisanje odnosa fond-banka-klijent: Najpovoljnije uslove prilikom pokretanja Fonda je

ponudila UniCredit Zagrebačka, odnosi sa bankom su jasno definisani Ugovorom o saradnji

sa mogućnošću ponovnog pregovaranja svake godine. Odnos fonda i klijenta je definisan

Pravilnikom o radu KGF-a, a odnos Banke i klijenta Ugovorom o kreditu.

Odluku o kreditiranju donosi kreditni odbor Banke, a odluku o izdavanju garancije donosi

Nadzorni odbor SERDA-e.

Korisnici garancija: registovani pravni subjekti sa područja Sarajevske makroregije, sve

djelatnosti zakonom dozvoljene osim igara na sreću.

Karakteristike garancije: procenta pokrića garancije: 50%, Maksimalna vrijednost ciljanih

kredita: do 50.000 KM, Vrsta kredita: Investicioni i krediti za obrtna sredstva (za obrtna

sredstva max 30% od ukupne visine kredita), max rok otplate 5 god, smanjenje kam. Stope 2-

3% u odnosu na tržišnu, provizija fonda 1-1,5% od vrijednosti garancije.

23

Dio 2 Opravdanost i potreba za uspostavom Regionalnog kreditno-garancijskog fonda

25

2.1 Dostupnost finansijskih sredstava i opravdanost uspostave Fonda

Finasiranje9 poduzetničkih poduhvata je veoma važan faktor kako za uspješno pokretanje

biznisa tako i za održivost i razvoj istog. Osnovni izvor finansiranja u Hercegovini su i dalje

banke. Međutim, postoje znatni problemi kad je u pitanju ovaj izvor. Kamate na kredite su

još uvijek previsoke (posebno za početnike) – u prosjeku 10% godišnje, vrlo često je

početnicima nemoguće dobiti kredit za početna ulaganja, jer većina banaka hoće da radi

samo sa registrovanim i provjerenim firmama, grejs period je, u principu, nedovoljno dug, a

potrebne garancije su takve da ih dobar broj potencijalnih poduzetnika ne može obezbijediti.

Kad su u pitanju MKO onda je situacija još nepovoljnija. Ti krediti su izuzetno skupi

(kamatna stopa je od 1% do 2% mjesečno na fiksni iznos glavnice), a potrebna obezbjeđenja

su skoro ista kao kod banaka. Njihova jedina pogodnost je što su dostupni i početnicima.

Time se početnici stavljaju u nepovoljan položaj i moraju plaćati daleko veću cijenu kapitala,

nego firme koje već posluju.

U cilju dobijanja informacija o potrebama poduzetnika u proteklom periodu je u okviru

izrade drugih studija obavljeno istraživanje prepreka sa kojima se susreću poduzetnici u

regionu Hercegovine. U jednom od istraživanja koje je provelo Udruženje USOM iz Mostara

obavljeni su intervjui sa 76 poduzetnika. Od 76 intervijuisanih, 5 ispitanih (6,6%) je

odgovorilo da se ne susreće sa bilo kakvim preprekama u svom poslovanju, a ostalih 71

(93,4%) je odgovorilo da ima prepreke. Od onih koji su odgovorili da se susreću sa

preprekama, njih 38 je navelo samo jednu i to onu koju smatraju najvažnijom, a ostalih 25 je

navelo dvije ili više prepreka. Pregled dobijenih odgovora (po preprekama) je slijedeći:

naplata potraživanja 24 (25,30%)

nerazumjevanje okoline 2 (1,96%)

nelojalna konkurencija 12 (11,76%)

finansiranje projekata 30 (29,41%)

loša opća ekonomska situacija 1 (0,98%)

skučeno tržište 10 (9,80%)

pasivnost lokalnih vlasti 1 (0,98%)

nabavka sirovina i repromaterijala 2 (1,96%)

zastarjela tehnologija 2 (1,96%)

poreska politika 4 (3,92%)

preveliko administriranje u ekonomiji 3 (2,94%)

negativan stav prema priv. pod. 1 (0,98%)

stručni kadrovi 1 (0,98%)

nedostatak novih ideja 3 (2,94%)

loša infrastruktura 3 (2,94%)

nepoštivanje zakona od str. države i jav.inst. 2 (1,96%)

zanemarivanje domaće proizvodnje 1 (0,98%)

- U k u p n o 10210 (100%)

9 Preuzeto iz USOM (2005), Mogućnost inkubiranja biznisa u Hercegovini – institucionalna podrška razvoju

poduzetništva, USOM: Mostar

1 broj prepreka je veći od broja intervijuisanih jer su neki poduzetnici naveli više prepreka

26

Prema broju odgovora, najveći problem je finansiranje, bilo da se radi o finansiranju

osnovnog ili obrtnog kapitala.

U cilju dobijanja kvalitetnih informacija o potrebama potencijalnih poduzetnika u proteklom

periodu vršena su istraživanja u okviru izrade drugih studija. U istraživanju koje je provelo

Udruženje USOM intervjuisano je 79 potencijalnih poduzetnika.

Prema nalazima ovog istraživanja, pitanje finansiranja je jedno od ključnih za pokretanje

biznisa. Naime, od 79 intervijuisanih potencijalnih poduzetnika na pitanje: ''Da li je problem

finansiranja prepreka za pokretanje vlastitog biznisa?'' rezultati su bili sljedeći:

jedan je odgovorio sa ''djelimično'',

11 sa ''ne'',

67 ili 85% smatra da su obezbjeđenje finansijskih sredstava neophodan uslov za

pokretanje biznisa, odnosno da nemaju vlastita sredstva.

Čak njih 10 je problem nedostatka finansija navelo kao jedinu prepreku. U svakom slučaju

takav generalni stav ispitanika je i očekivan obzirom na bankarski sistem koji imamo i

nepostojanje drugih izvora finansiranja.

2.1.1 Trenutna dostupnost finansijskih sredstava za razvoj biznisa

Na području Hercegovine trenutno djeluje 18 banaka, 6 mikrokreditnih organizacija i

Kreditno garancijski fond Udruženja LiNK. Sve navedene institucije kreditiraju razvoj

privrede. Izvori sredstava za kreditiranje su vlastita sredstva i po posebnim kreditinim

linijama drugih (KFW, USAID, IBF, Svjetska banka). U okviru istraživanja koje je napravilo

Udruženje LiNK, ispitano je 6 banaka i 6 mikrokreditnih organizacija. Upitnici su poslani u

18 banaka na regiji Hercegovine, ali samo 6, naprijed pomenutih banaka je poslalo svoje

odgovore.

Uslovi kreditiranja koje banke/MKO daju MSP-a

Pitanja grupe 5. u Upitniku za banke i MKO odnosila su se na uslove kreditiranja MSP.

Pitanjem 5.1. tražio se odgovor o minimalnom i maximalnom iznosu kredita. Zbog relativno

velikih razlika u maksimalnim i minimalnim iznosima kredita, gotovo da i nije moguće (nije

pregledno) grafički predstavljati dobivene odgovore na prvo pitanje iz ove grupa. Najveći

(maksimalni) iznos kredita ima ABS Banka 1.000.000 KM, a najmanji (minimalni) iznos

kredita imaju 3 MKO (“Partner”, “EKI” i “Žene za žene international”) 300 KM. Iz skupine

banaka najmanji minimalni iznos kredita ima CBS Banka 1.000 KM, a najveći maksimalni

iznos od MKO ima MKO “Sunrise” 30.000 KM.

Kamatna stopa

Pitanje 5.2. se odnosilo na kamatnu stopu. Trebalo je navesti, da li se kamate obračunavaju

mjesečno ili pak, godišnje, te da li se ona obračunava na ostatak duga ili je fiksna stopa.

Većina ispitanih se izjasnila da se kamata obračunava na ostatak duga, dok su samo dva

ispitanika, tačnije dvije MKO, napisale da imaju fiksne kamate. U nastavku tabelarno i

grafički su prikazani iznosi kamatnih stopa ispitanih banaka i MKO.

27

Tabela 2. Kamatne stope banaka

BANKE Kamatna stopa na ostatak

duga

Fiksna

kamatna

stopa

Preračunata na

ostatak duga,

godišnja

ABS Banke d.d. Sarajevo 7,05% - 12,90%(g) 0 7,05% - 12,90%(g)

BOBAR Banka AD 6,5% - 12% (g) 0 6,5% - 12% (g)

Raiffeisen bank

d.d.Sarajevo 6% - 7,7% (g) 0

6% - 7,7% (g)

UPI Banka dd Sarajevo 5% (g) 0 5% (g)

CBS Bank dd Sarajevo 9% - 13% (g) 0 9% - 13% (g)

UniCredit Zagrebačka

Banka d.d. Sarajevo

4% za poljoprivredu(g) – 12%

ovisno o uslovima kredita 0

4% za

poljoprivredu(g) –

12%

Kao što se vidi iz tabele 2 sve banke vrše obračun kamata na godišnjem nivou na ostatak

duga.

Radi lakšeg poređenja i kamatne stope MKO smo preračunali na isti princip obračuna, tj.

kamatna stopa na ostatak duga na godišnjem nivou.

Tabela 3. Kamatne stope MKO

MKO Kamatna stopa na ostatak

duga

Fiksna

kamatna

stopa

Preračunata

na ostatak

duga

godišnja

Mikrokreditna Organizacija

„Sunrise“ Sarajevo

1,6% - 1,75% (m) za kredite

male komercijalne

poljoprivrede

1,3% - 1,8%

(m) za

ostale

19,20%-37,4 %

Partner Mikrokreditna

Organizacija 1,56% - 2,08% 0

18,72%-

24,96%

MKO LOKmicro Sarajevo

Zavisi od iznosa i roka

otplate kredita, te ciklusa

kreditiranja

0

-


„EKI“ 18% - 24% (g)

10% - 13,3%

(g)

18%-24%


„Žene za žene international“ 1,3% - 1,65% (m) 0

15,60%-

19,80%

MKO „Beenfit“ 1,5% (m) 0 18%

Provizija banaka/MKO-a

Grupa pitanja br. 6. odnosila se na proviziju koju banke/MKO naplačuju od svojih

komitenata. Pitanje 6.1. je glasilo: da li se za usluge naplaćuje provizija. Sve anketirane

organizcije na to pitanje su dale potvrdan odgovor. MKO LOKmicro Sarajevo, proviziju

naplaćuje samo za kredite date poljoprivredi.Nakon toga traženo je da se navede procenat

28

provizije. Stajala je i napomena da li je provizija jednokratna ili pak, mjesečna. U nastavku će

biti prikazan procenat provizije pojedinačno za svaku ispitanu banku, odnosno MKO.

Tabela 4. Provizija banaka

Provizija banke (jednokratna ili mjesečna)

ABS Banke d.d. Sarajevo 0,50%-1,50% - jednokratna

BOBAR Banka AD 1% - jednokratna

Raiffeisen bank d.d. Sarajevo 0,8% - 1,2% - jednokratna

UPI Banka dd Sarajevo 25 KM – fiksno - jednokratna

CBS Bank dd Sarajevo 1% - jednokratna

UniCredit Zagrebačka Banka d.d. Sarajevo –

Podružnica Mostar 0,5% - 2%

Tabela 5. Provizija MKO

Provizija MKO (jednokratna ili mjesečna)

Mikrokreditna Organizacija „Sunrise“ Sarajevo

1-3% ovisno o tome da li je kredit sa ili

bez grace perioda, te da li je dugoročan

ili kratkoročan

Partner Mikrokreditna Organizacija Zavisi od iznosa i roka otplate kredita i

isplačuje se jednokratno

MKO LOKmicro Sarajevo 1% - jednokratno

Mikrokreditna Organizacija „EKI“ 1,5% - 2% - jednokratno

Mikrokreditna Organizacija „Žene za žene

international“ 1% - jednokratno

MKO „Beenfit“ 1,5% - jednokratno

Grace period

Odgovori na pitanja grupe broj 7. trebali su da pokažu da li ispitane banke, odnosno MKO, odobravaju na kredite koje daju grace period i koliko je njegovo trajanje.

Grafički prikaz 4. Banke/MKP-e i 'grace' period

Da li daju grace period?

6

0

5

1

0

1

2

3

4

5

6

7

DA NE

Banke

MKO

Kako se iz prikazanog grafikona vidi, anketirani subjekti prepoznaju instituciju 'grace'

period. Samo jedna od ukupnog broja anketiranih organizacija, tačnije, MKO “Žene za žene

29

international”, to ne čini. Organizacije koje su na gore pomenuto pitanje dale potvrdan

odgovor, trebali su da navedu i vrijeme grace period. U sljedećoj tabeli prikazujemo

odgovore ispitanika.

Tabela 6. Dužina ‘grace’ perioda koji daju banke/MKO-e

Grace period – BANKE

ABS Banke d.d. Sarajevo Do 12 mjeseci

BOBAR Banka AD Do 12 mjeseci

Raiffeisen bank d.d. Sarajevo Do 6 mjeseci

UPI Banka dd Sarajevo Do 6 mjeseci

CBS Bank dd Sarajevo Do 12 mjeseci

UniCredit Zagrebačka Banka d.d. Sarajevo –

Podružnica Mostar

Od 3 mjeseca do 3 godine, zavisno do

kreditne linije

Grace period – MKO

Mikrokreditna Organizacija „Sunrise“ Sarajevo Do 6 mjeseci

Partner Mikrokreditna Organizacija

Do 6 mjeseci za Kreditno proizvod –

PREDUZETNIK11, do 9 mjeseci -

POLJOPRIVREDNIK12

MKO LOKmicro Sarajevo Do 6 mjeseci

Mikrokreditna Organizacija „EKI“ Do 9 mjeseci

MKO „Benefit“

U iznesenoj tabeli, kao što vidimo, nemamo podataka za MKO “Žene za žene international”.

Ova MKO si nije izjasnila da svojim komitentima daje olakšice kroz instituciju grace period.

MKO “Benefit”, je kazala da svojim komitentima odobrava i tu vrstu olakšice, međutim nisu

naveli i vremensko trajanje grace perioda.

Traže li se sredstva obezbjeđenja i koja?

Odgovori na pitanje iz grupe 8. trebali su da nam daju informacije o sredstvima obezbjeđenja

ispitivanih banaka, odnosno MKO. Pitanje br. 8.1. je glasilo: “Da li banka, odnosno MKO

traži sredstvima obezbjeđenja (garancijama povrata pozajmljenog novca)?” Na ovo pitanje 11

ispitanih institucija dalo je potvrdan odgovor. MKO LOKmicro se izjasnila da za solidarnu

grupu klijenata ne traži sredstva obezbjeđenja. U nastavku će biti prikazani odgovori na ovo

pitanje: tabelarno i grafički.

Na pitanje 8.2., odgovorali su oni koji su u predhodnom dali potvrdan odgovor (11 od 12

ispitivanih). Data je naime, mogućnost da ispitanik označi koja sredstva obezbjeđenja traži

kao garanciju povrata pozajmljenog novca, te da navedu i druge zahtjeve koji nisu

specificirani u ponuđenoj listi.

11 Kreditni proizvod – PREDUZETNIK – kredit za proizvodnju, trgovinu i usluge 12 Kreditni proizvod – POLJOPRIVREDNIK – kredit za poljoprivredu

30

Tabela 7. Vrsta obezbjeđenja koje traže banke/MKO-e

Subjekti koji su naveli i druge mogućnosti (instrumente) obezbjeđenja su, kao se iz tabele

vidi, 4 banke i 3 MKO. Od banaka to su:

ABS Banka, koja je navela i polisu osiguranja kredita,

“Raiffeissen bank” – koja je dodala i garancije drugih banaka, jamstva drugih pravnih

lica, cash depozit i t.d.

CBS Banka, koja je navela depozit, jamstva i zaloge kao tražena sredstva

obezbjeđenja.

UniCredit Zagrebačka banka navela je da sredstva obezbjeđenja ovise od iznosa

kredita i boniteta klienta,

MKO “Sunrise” je navela i mjenice pravnih lica,

MKO LOKmicro traži i naloge za plačanje (akceptne naloge), te sudužnike, a

MKO “Žene za žene international” mjenice. Ova MKO kao garanciju za povrat

pozajmljenog novca uvela je instituciju “solidarne grupe”.

Grafički prikaz 5. Pregled vrsta obezbjeđenja koje traže banke/MKO-e

Sredstva obezbjeđenja

5

3

5

4

5

2 2

3

0

1

2

3

4

5

6

Žiranti Sudužnici Hipoteka na

pokretnu ili

nepokretnu

imovinu

Ostalo

Banke

MKO

Da li banka/MKO ima planove za uvođenje novih kreditnih linija za malu privredu i koji su

to planovi

Odgovori na pitanja iz grupe br. 9. trebala su osigurati informacije o tome da li ispitivani

imaju planove novih kreditnih linija za mala i srednja preduzeća. Od ukupnog broja

ispitanih, njih 10 se izjasnilo pozitivno, a CBS Banka i MKO “Sunrise” su se izjasnile da

nemaju planove za nove kreditne linije.

Naredno pitanje je tražilo da ispitani navedu koji su to njihovi planovi. U nastavku će biti

prikazani pojedinačni odgovori onih koji su se izjasnili da imaju planove za nove kreditne

linije.

Da li vaša banka/MKO traži sredstva obezbjeđenja?

Tip

institucije

Žiranti

(fizička lica)

Sudužnici

(pravna lica)

Hipoteka na pokretnu ili

nepokretnu imovinu Ostalo

Banke 5 3 5 4

MKO 5 2 2 3

UKUPNO 10 5 7 7

31

ABS Banka d.d. Sarajevo: kreditiranje MSE iz EBRD linije kredita.

BOBAR Banka AD: Bobar banka je izabrana na dva tendera kao najpovoljnija za

kreditiranje male privrede iz sredstava ostvarenih po osnovu naknada za korišćenje

prirodnih resursa opština.

Raiffeisen bank d.d. Sarajevo: u zavisnosti od ponuda kreditora.

2.1.2 Iskustva i potrebe poduzetnika

Sve navedene finansijske institucije kreditiraju postojeće biznise (mala i srednja preduzeća).

Uslovi kreditiranja zavise od institucije do institucije i u tabelama su dati iznosi kredita i

kamatne stope. Također, sve institucije daju mogućnost dobijanja 'grace' perioda (osim jedne

MKO-e). Međutim, poduzetnici su nezadovoljni dostupnošću finansijskih sredstava i

zaokruženošću instrumenata podrške razvoju MSP-a, koji bi im omogućili dalji rast i razvoj.

Čak 78,9% ispitanih poduzetnika13 smatra da im je trenutno najpotrebnija finansijska

podrška. U cilju dopune podataka, u sklopu izrade ove studije ispitano je 120 poduzetnika.

Postojeće stanje ispitanih preduzetnika

Od ukupnog broja anketiranih 101 je s dužim vremenom svog postojanja, dok je njih 19 na

samom startu aktivnosti.

Osnovna djelatnost preduzeća

Od ukupnog broja ispitanika 82 su proizvodne firme, 1 ispitanik svoju djelatnost obavlja u

prozvodnji i trgovini, a njih 37 se bave trgovinom i uslugama. Na pitanje: da li je aktivnost

ispitanika usmjerena ka izvozu ili pak, lokalnom tržištu, 54 se izjasnila da proizvode za

lokalno tržište. Među 54 anketirane firme njih 19 se izjasnilo da svoje proizvode plasiraju i na

tržištu drugih zemalja. Za izvoz radi samo 7 ispitanih preduzeća. Uslužnom djelatnosti se

bavi 36 ispitanih, od kojih 18 zanatskim aktivnostima. Kada je riječ o konkretnim poslovima

kojim se anketirani bave stanje je sljedeće: 1 firma se bavi inovativnim originalnim

aktivnostima, 1 je navela da se bavi strateškim konzalting poslovima, 4 se bave

poljoprivredom i gajenjem životinja, 6 prometom roba (klasičan vid trgovine), 4 su se

svrstale u kategoriju ostale djelatnosti (izdavaštvo, visoko i niskogradnja, obezbjeđenje i

uvođenje kablovskog sistema). Jedan od ispitanika nije naveo kojom vrstom dijelatnosti se

bavi.

32

Tabela 8. Pregled djelatnosti ispitanih poduzetnika

Osnovna djelatnost

Proizvodnja 82

Kvalifikovana uslužna djelatnost 36

Zanatske aktivnosti 18

Inovativne originalne aktivnosti 1

Ustale usluge 1

Poljoprivreda i uzgoj životinja 4

Trgovina 6

Ostalo 4

Dosadašnje iskustvo sa kreditima

83 ispitanika ima dobro, tj. pozitivno iskustvo sa kreditima. Među onima koji su s

negativnim iskustvom u vezi s korištenjem kredita nalazi se 33 ispitanika. Od 83 ispitanika

koji su se izjasnili da imaju pozitivno iskustvo u korištenju kredita, njih 8 upravo startuje s

vlastitim biznisom. Od onih koji se u vezi sa ovim pitanjem nisu ništa izjasnili, bilo je 3.

Pretpostavljamo da je riječ o organizacijama koje u tome nemaju nikakvo uskustvo (nisu

pozajmljivali novac od drugih).

Grafički prikaz 6. Pregled korištenja kredita

Da li ste koristili kredit do sada?

75

23

8 10

0

10

20

30

40

50

60

70

80

DA NE

Postojeća

preduzeća

Start preduzeća

Institucije od kojih su uzimani krediti

Firme koje su se izjasnile da su koristile kredite, u sljedećem pitanju su trebali da daju

odgovor od koga su ih uzimali. Na ovo pitanje nije odgovorilo 37 ispitanika. Firme koje su

odgovorile na ovo pitanje, kazale su da su u 56 slučajeva koristili kredite banaka, dok su 2

firme koristile kredite banka i Zavoda za zapošljavanje. Među ispitanim bilo je i onih koji su

kredite uzimali kako od banaka, tako i MKO. Takvih je među anketiranim bilo 9. Kredite

LiNK-a i banaka koristila su 3 ispitanika. Samo kredite MKO koristilo je 6 ispitanika i jedan

MKO i LINK-a. Kredite banaka i od MKO je koristilo 9 ispitanika. Kredite Zavoda za

Osnovna djelatnost

Za lokalno tržište 35

Za izvoz 7

Za lokano tržište i izvoz 19

33

zapošljavanje i kredit od Zapadnohercegovačke Županije koristio je po jedan ispitanik. U

nastavku predstavljamo tabelarni i grafički prikaz po raznim osnovama korištenih kredita.

Grafički prikaz 7. Pregled institucija od kojis su uzimani krediti

Od koga ste do sada uzimali kredit?

56

69

3 2 1 3 1 1

0

10

20

30

40

50

60

Banka

MKO

Banka/MKO

Banka/LiNK

Banka/zavod za

zapošljavanjeMKO/LiNK

LiNK

Zavod za zapošljavanje

Zapadno-hercegovačka

županija

Kamatne stope za do sada korištene kredite

Pitanje br. 4.2.1. odnostilo se na kamatnu stopu. Ispitanici su zapravo trebali da kažu: da li su

kamatne stopa banaka, odnosno MKO visoke ili pak, umjerene. Uz to je ostavljena i

mogućnost da sami ispitanici daju drugi komentar. Odgovore da su kamatne stope banaka

visoke dalo je 67 ispitanika, 8 ih smatra da su kamatne stope umjerene, a samo 1 je istakao da

je kamatna stopa banaka niska. Da su visoke kamatne stope i MKO izjasnilo se 5 ispitanika,

za 1 je kamatna stopa MKO umjerena. Niti jedan isptanik nije kazao kako su u MKO

kamatne stope niske. Slijedi detaljniji tabelarni i grafički prikaz odgovora na ovo pitanje.

Tabela 9. Pregled mišljenja o visini kamatne stope

Iako nisu koristili kredite, 33 ispitanika smatraju da su kamatne stope banaka visoke.

Odgovor na ovo pitanje nisu dala 24 ispitana preduzeća.

Stavovi u vezi procedure dobijanja kredita

Procedura dobivanja kredita u bankama je za 49 ispitanika komplikovana, dok je za njih 20

relativno laka. Dobiti kredit u MKO za 2 ispitanika je teško, dok njih 6 misli da je procedura

relativno laka. Kombinovani odgovor, tj. u banci je procedura komplikovana, a u MKO

relativno laka, dala su 2 ispitanika. Njih 5 misli da je procedura relativno laka u obje

institucije. Samo jedan ispitnik misli da je u banci procedura relativno laka, a u MKO

komplikovana. Konačno, 3 ispitanika su se izjasnila da je procedura komplikovana u obje

institucije. Treba naglasiti da i ispitanici koji nisu koristili kredite, su dali odgovore na ovo

pitanje. Među njima 3 preduzeća su se izjasnila da je procedura komplikovana, a njih 6 misli

da je relativno laka. Odgovor nije dalo 25 ispitanih.

Kamatna stopa je:

viso

ka

umjer

ena niska

visoka/

visoka

umjerena/

visoka

visoka/

umjerena

niska/

visoka

BANKA 67 8 1 0 0 0 0

MKO 5 1 0 0 0 0 0

BANKA/MKO 0 0 0 10 1 1 1

34

Tabela 10. Pregled mišljenja o proceduri dobijanja kredita

Procedura dobivanja kredita je:

ko

mp

lik

o

van

o

rela

tiv

no

lak

o

ko

mp

lik

o

van

o/

rela

tiv

no

lak

o

rela

tiv

no

lak

o/r

elat

i

vo

lak

o

rela

tiv

no

lak

o

/ko

mp

lik

ov

ano

ko

mp

lik

o

van

a

/ko

mp

lik

ov

ana

Banka 49 20 0 0 0 0

MKO 2 6 0 0 0 0

Banka/MKO 0 0 2 5 1 3

LiNK 0 0 0 0 0 0

Komunikacija korisnika kredita sa davaocima

Da je komunikacija s bankama, tj. davaocima kredita korektna, izjasnilo se 68 ispitanika.

Jedan od njih je naglasio da je saradnja s bankom korektna kad se kredit uzima, a loša kad se

on vraća. Kada je riječ o MKO, njih 14 misli da je komunikacija sa njima korektna. Ispitanik

koji je primjetio za banke kako je saradnja sa njima dobra dok su uzimaju krediti, a loša kada

se vraćaju, istu napomenu stavio je i za MKO. Da je komunikacija sa bankom pri davanju

kredita loša izjasnilo se 5 ispitanih, a za MKO to nije rekao niko. Neki ispitanici navode da se

banke ne ponašaju na isti način. Način ponašanja zavisi od banke. Što se tiče komunikacije s

LiNK-om, mišljenja su nepodjeljena. Ona je, kako ispitanici kažu, uvijek odlična. Kada je riječ

o otvorenim pitanjima, nije mali broj onih koji misle da banke zelenaše, da je saradnja s

davaocima kredita loša, a jedan ispitanik je (stolarska radnja BOR Jablanica) kazao još kako je

za dobivanje kredita neophodno obezbijediti i mito.

Grafički prikaz 8. Komunikacija korisnika sa davaocima kredita

Komunikacija sa davaocima kredita je:

68

51

14

0 11 0 1

0

10

20

30

40

50

60

70

80

korektna loša extra dobra/super

Banka

MKO

LiNK

O vraćanju kredita

Šta ispitanici misle o dužini vremena u kom se novac mora vratiti i grace periodu saznajemo

iz odgovora na na pitanje br. 4.2.4. U okviru ovog pitanja ispitanicima je pružena mogućnost

da daju i druge komentare. Da je period vraćanja kredita uzetih od banaka kratak, misle 24

ispitanika, njih 34 misle da je period prihvatljiv, 19 ih ukazuje na ogroman značaj mogučnosti

korištenja grace period. Kada je riječ o MKO, 4 ispitanika su navela da je period korištenja

kredita prekratak, 2 da je vrijeme na koje se novac pozajmljuje prihvatljiv. Samo 1 ispitanik i

u ovom slučaju ukazuje - insisitira na mogućnosti korištenja grace perioda. Detaljniji

odgovori su dati u tabeli.

35

Tabela 11. Period vraćanja kredita

Period vraćanja kredita je:

kratko prihvat-

ljivo

sa grace

period-

om

prihvat-

ljivo/

Prihvat.

kratko/

Prihvat-

ljivo

kratko/

kratko

sa grace

period/

Kratko

zavisi od

banke

Banka 24 34 19 0 0 0 0 1

MKO 4 2 1 0 0 0 0 0

Banka

/MKO 0 0 0 4 2 2 2 0

O sredstvima obezbjeđenja povrata kredita

Šta o instrumentima obezbjeđenja povrata kredita, sredstvima obezbjeđenja povrata, misle

ispitanici saznali smo iz odgovora na pitanje br. 4.2.5. Na ovo pitanje 45 ispitanika je

odgovorilo da su instrumenti koje banke zahtjevaju za obezbjeđenje povrata kredita

neprihvatljivi, za 32 su prihvatljivi, jedan ipitanik je kazao da su u tom smislu banke

prezahtjevne, jedan - da je to uobičajeno, a 40 ispitanih nije dalo nikakav odgovor na ovo

pitanje. Kada su u pitanju MKO: 11 ispitanika u vezi s instrumentima obezbjeđenja smatraju

da su zahtjevi neprihvatljivi, a 5 smatra prihvatljivim. Jedan od ispitanika je naglasio da su u

tom smislu MKO bolje od banaka. Tabelarni i grafički prikaz slijede u nastavka.

Grafički prikaz 9. Pregled mišljenja o obezbjeđenju vraćanja kredita

Sredstva obezbjeđenja povrata kredita su:

45

32

11

5

0

10

20

30

40

50

neprihvatljiva prihvatljiva

U bankama

U MKO

Najprihvatljivija sredstva obezbjeđenja povrata kredita

Iz odgovora na pitanje br. 4.2.6. saznajemo koja sredstva obezbjeđenja ispitanici smatraju

najprihvatljivijim. Najveći broj ispitanih smatra da je to hipoteka na nepokretnu imovinu,

takvih je bilo 23. Za hipoteku na pokretnu i nepokretnu imovinu kao sredstvo obezbjeđenja

odlučilo se 19 ispitanika. Korištenje druge firme kao garanta povrata sredstava odlučilo se 17

ispitanika, njih 10 misli da se u tom smislu mogu koristiti i žiranti, što je model davanja

kredita fizičkim licima. Jedan od ispitanika je naveo kako je potpis vlasnika firme (menagera

i sl.) po njegovom mišljenju ponajbolji izbor. Neki ispitani su davali i kombinovane

odgovore, a detaljniji prikaz odgovora na ovo pitanje, prikazan je u nastavku tabelarno i

grafički. Valja konačno reči da 28 firmi na ovo pitanje nije odgovorilo.

36

Tabela 12. Pregled najprihvatljivijih sredstava obezbjeđenja za vraćanje kredita

Koja su sredstva obezbjeđenja najprihvatljivija za Vas?

Žiranti (fizička lica) 10

druga firma 17

hipoteka na pokretnu imovinu 10

hipoteka na nepokretnu imovinu 23

hipoteka na pokretnu i nepokretnu imovinu 19

Žiranti i druga firma 4

Žiranti i hipoteka na pokretnu imovinu 1

Sve 3

druga firma i hipoteka na pokretnu imovinu 1

druga firma i hipoteka na nepokretnu imovinu 1

druga firma, hipoteka na pokretnu i nepokretnu imovinu 1

Žiranti i hipoteka na pokretnu i nepokretnu imovinu 1

Iskustvo sa dokumentacijom prilikom traženja kredita

Pitanje 4.2.7. trebalo je da pokaže šta korisnici kredita misle o dokumentaciji koju je

neophodno priložiti uz zahtjev za odobrenje kredita. Na pitanje odgovor nije dalo 38

ispitanika, dok njih 20 njih je kazalo da u vezi s tim postoje mnoge poteškoće. Ozbiljnih

problema sa pribavljanjem zahtjevane nije bilo kod 61 ispatnika. Jedan od ispitanika je,

međutim, naveo kako priprema zahtjevane dokumentacije puno košta.

Grafički prikaz 10. Poteškoće prilikom pripreme potrebene dokumentacije za kredit

Imate li poteškoća sa pripremom potrebne

dokumentacije prilikom traženja kredita?

20

61

38

0

20

40

60

80

DA

NE

Bez odgovora

Za šta su traženi krediti korišteni?

U narednom pitanju, ispitanici su trebali da daju odgovor, koja je bila namjena traženih

kredita. Da li su to bila osnovna sredstva (mašine, prostor, oprema), obrtna sredstva

(sirovine, materijal, plate…) ili nešto treće, saznali smo analizom odgovora koja su dali

ispitani. Za 58 ispitanika, namjena kredita je bila na osnovna sredstva, za njih 10 to je bilo za

obrtna sredstva.

37

Grafički prikaz 11. Namjena traženih kredita

Koja je bila namjena traženih kredita?

58

1017

34

0

10

20

30

40

50

60

70

Osnovna sredstva

Obrtna sredstva

Osnovna/Obrtna

Nije odgovorilo

Iznos traženih kredita

Koji si bili iznosi kredita ispitanika koji su ih tražili, saznajemo iz odgovora na pitanje br.

4.2.8. Najveći broj ispitanih, tačnije njih 29 je koristilo kredite preko 50.000 KM, 22 ih je

koristilo kredite u iznosu od 10.000 do 20.000 KM. Bilo je i drugih iznosa kredita koji su

anketirani uzimali.

Tabela 13. Iznos traženih kredita

Koji je bio iznos traženih kredita?

od 5.000 do 10.000 KM 9

od 10.000 do 20.000 KM 22

od 20.000 do 50. 000 KM 18

preko 50.000KM 29

5000-10.000 i preko 50.000 1

5000-10.000 i 10.000-20.000 3

10.000-20.000 i 20.000-50.000 i preko

50.000 1

20.000-50.000 i preko 50.000 2

nije odgovorilo 34

2.1.3 Potencijalni efekti Fonda

Efekti Fonda na cijenu kapitala. Obzirom da je cijena kapitala direktno proporcionalno

povezana sa rizikom, u slučaju garancijskih fondova gdje se u većini primjera rizik između

fonda i finasijske institucije dijeli 50% : 50% dolazi do sniženja cijene kapitala. Iskustva

postojećih fondova u BiH, ali i iskustva iz Evrope su pokazala da je cijena kapitala putem

garancijskih fondova niža od tržišne cijene kapitala u bankama za 2%-4%, a od tržišne cijene

u MKO niža i do 20% (pogledati tabelu 3).

Efekti Fonda na pojednostavljenje procedure odobravanja kreditnog zahtjeva. Ako se radi

po Modelu rada 1 koji je i grafički prikazan u shemi 1 dolazi do pojednostavljenja procedure

odobravanja zahtjeva u samoj finasijskoj instituciji. Ovaj model polazi od klijenta i vrši

obradu i pripremu zahtjeva u samom Fondu, a sve u skladu redovne procedure same

finasijske institucije. Nakon procjene od strane Fonda pripremljen zahtjev se šalje u banku pa

se odluka u banci donosi brže i jednostavnije.

38

Efekti Fonda na obezbjeđenje kredita ili kolaterale su pozitivni i omogućavaju smanjenje

zahtjeva za sredstvima obezbjeđenja koja se traže u redovnim kreditnim procedurama u

bankama, samim tim što postoji podjela rizika između Fonda i finansijske institucije.

Efekti Fonda na podršku koja se nudi. U modelu rada 1 garancijskog fonda, u shemi 1,

prikazan je način na koji funkcioniše Garancijski fond Udruženja LiNK.

Ovo udruženje osim finansijske podrške nudi i druge usluge koje su kvalificirane,

povjerljive, pravovremene i povoljne i zbog toga predstavljaju podršku razvoju biznisa, a to

su:

Informacije o javnim tenderima u BiH,

Pravni savjeti pri osnivanju i vođenju preduzeća

Izrada poslovnog plana

Vođenje računovodstva za preduzeća

Kontakti sa inostranim preduzećima zbog poslovne saradnje

Obuke za poduzetnike: Pokreni svoj posao i Unaprijedi svoje poslovanje

Promocija preduzeća

Vidljivo je da se putem garancijskih fodova daje podrška u više segmenata, a ne samo u

pristupu finansijama.

39

2.2 Prednosti koje donosi regionalni fond u odnosu na lokalne fondove

Prednosti koje donosi regionalni fond u odnosu na lokalne fondove su sljedeće:

pokrivenost cijele Regije, te jasno izražena regionalna komponenta koja je značajna u

međunarodnim projektima koji su uglavnom koncipirani na regionalnom principu;

koordinacija između niza pojedinačnih inicijativa koje su usmjerene na olakšanje

pristupa finasijskim sredstvima za poduzetnike, na svim nivoima;

dobar protok informacija na nivou cijele regije, jednistvena baza podataka o

korisnicima, sredstvima obezbjeđenja, izvorima finasiranja i sl.

postizanje finansijske samoodrživost fonda;

uključenost javnih institucija u ovaj tip podrške privredi i unapređenje poslovnog

okruženja (partnerstvo javnog i privatnog);

jaka pregovaračka moć regionalnog fonda prvenstveno u pregovorima sa

finansijskim institucijama;

snažan instrument implementacije Regionalne strategije ekonomskog razvoja i

općinskih strategija ekonomskog razvoja.

40

2.3 Finasiranje putem Fonda - novi proizvodi u bankama

Imajući u vidu činjenicu da na području Bosne i Hercegovine postoje dobro razvijene

mikrokreditne organizacije, koje djeluju već dovoljno dugo da je njihov rad dobro istražen,

kao i da u Mostaru postoji Kreditno-garancijski fond Udruženja poduzetnika LiNK koji bi

trebao biti okosnica novog kreditno-garancijskog fonda za regiju Hercegovina, predstavljanje

finasiranja putem Fonda kao novog proizvoda banaka se može zasnovati na ostvarenim

finansijskim efektima spomenutih organizacija, kao i na rezultatima ankete urađene za

potrebe ove Studije.

Putem garancijskih fondova banke pokreću nove proizvode koji su namjenjeni onim

grupama klijenata koje bez garancijskog fonda nebi bile u mogućnosti da ostvare pristup

povoljnim finasijskim sredstvima. Primjeri za te klijente su: start-up preduzeća, obrtničke

radnje, poljoprivredna proizvodnja i sl.

Prednosti koje imaju banke u saradnji sa garancijskim fodom:

Povećanje broja klijenata

Bolje upoznavanje klijenata korisnika kredita

Primjećenost u lokalnoj zajednici

Ponuda novog proizvoda na tržištu

Podjela rizika sa garancijskim fondom

2.3.1 Ostvareni finansijski efekti mikorkreditnih organizacija

U 2005. godini u BiH je djelovalo 50 registrovanih mikrokreditnih organizacija, ali je veći dio

portfolia koncentrisan u prvih deset. Tih prvih deset je plasiralo i veći dio kredita, tako da

podaci o njihovim plasmanima daju dobar uvid u potencijal tržišta mikro kredita.

Grafički prikaz 12. Plasirani krediti i bruto portfolio 30.9.2005. u 000 KM

0 10.000 20.000 30.000 40.000 50.000 60.000 70.000

BENEFIT Lukavica

EKI Sarajevo

LOKmicro Sa

Mi-BOSPO Tuzla

MIKRA Banjaluka

MIKROFIN Banj

PATNER Tuzla

PRIZMA

SINERGIJAplus B

SUNRISE Sa

Krediti Portfolio

41

Ovih deset mikrokreditnih organizacija je u 9. mjesecu 2005. godine imalo bruto portfolio od

280 miliona KM i plasirano 305 miliona KM 14, pružajući usluge za 135.000 klijenata.

Prosječna stopa otpisa kredita je 0.67%, a portfolio u kašnjenju preko 30 dana 0.98 %.

Osam15 najvećih mikrokreditnih organizacija koje su uključene u projekat lokalnih inicijativa

II (LIP II) su u 2004. imale bruto portfolio od 283 miliona KM i plasirano je 194 miliona KM 16, pružajući usluge za blizu 88.000 klijenata. Prosječna stopa otpisa kredita bila je 0.41%, a

kašnjenje preko 30 dana 0.48% kreditnog portfolia. One su ukupno od početka svojih

operacija do 31.12.2004. godine bile plasirale 1.061 milion KM pri čemu je portfolio u riziku

preko 30 dana iznosio samo 0,46%. Ovaj sektor nije regulisan niti nadziran preko postojeće

zakonske regulative, a održivost ovih sada uspješnih organizacija, dugoročno gledano je

upitna.17 Stoga će na ovom tržištu doći do jačanja uticaja komercijalnih banaka, koje će

preuzimati dio klijenata od mikrokreditnih organizacija. Banke će sa kompletnijim

bankarskim spektrom proizvoda i dostupnom jeftinijom osnovom fondiranja (mogućnost

prikupljanja štednje) biti u stanju privući dio spomenutih klijenata. Banke postaju sve

aktivnije i prilagođavaju se ovom tržištu, ublažavanjem svojih kriterija za odobravanje

kredita, koji postaju dostupni i manjim poduzetnicima uz slabiji kolateral. Veći gradski centri

su već zasićeni ponudom kredita pod povoljnim uslovima i očekuje se dalje zaoštravanje

konkurencije, uz širenje tržišta u manjim gradovima i ruralnim područjima. Opći problem za

banke i mikrokreditne organizacije je i visok nivo zaduženja klijenata, kao i slabija kreditna

sposobnost žiranata (koji su često i samo zaduženi i već su žiranti za druge kredite).

Ovo tržište je dakle, postalo značajno i privlačno za banke, koje su već iskoristile mogućnost

brzog širenja na ostalim segmentima tržišta bankarskih plasmana (prije svega potrošačkih

kredita i garancija, kao i kredita većim privrednim subjektima), pa se okreću ovoj vrsti, ranije

zanemarivanih plasmana i koje, posmatrano dugoročno, mogu ponuditi raznovrsnije

proizvode i pod povoljnijim uslovima od mikrokreditnih organizacija. Osnovni razlog zbog

kojeg one već ranije nisu odlučnije krenule u osvajanje tog tržišta je nedostatak kvalitetnog

kolaterala. Kreditno garancijski fond, koji djeluje u saradnji sa komercijalnim bankama, a ne

kao njihova konkurencija, svojim garancijama rješava taj problem i omogućuje bankama –

partnerima da odlučnije nastupe na tom tržištu. U takvoj konstelaciji odnosa, kreditno-

garancijski fondovi bi mogli bilježiti vrlo brz rast svojih garancija, pa se može zaključiti i da

bi Regionalni garancijski fond, pod uslovom da odabere banku ili banke – partnere koje

imaju ozbiljne ambicije na ovom tržištu, mogao plasirati mnogostruko veći iznos garancija

od onih koje sada Kreditno-garancijski fond Udruženja poduzetnika LiNK plasira na dijelu

te regije. Vrlo je teško procijeniti obim tih garancija, jer bi one pretežno zavisile od kreditne i

tržišne politike banke ili banaka – partnera. Međutim, s obzirom da procjenjujemo da će

tržište ovih garancija rasti vrlo brzo, kao i da ograničena i pretežno deklarativna podrška

regionalnih političkih institucija predstavlja limitirajući faktor za razvoj Fonda18, mislimo da

pri postavljanju osnovnog modela trebamo biti izrazito optimistični u pogledu tržišta i

smatrati da se uz multiplikator 3, mogu plasirati sva sredstva koja se mogu prikupiti.

14 «Mikrofinansije» br. 5, dec. 2005 15 U tih 8 MKO nisu uključene PRIZMA i MIKRA koje su svrstane među 10 najvećih kao 9. i 10 po portfoliu. 16 LIP II, godišnji izvještaj za 2004 17 Ovakva ocjena je iznesena i u Dokumentu Evropske banke za obnovu i razvoj «Strategija za Bosnu i

Hercegovinu» odjeljak 3.2.1.3 Mikro krediti. 18 U ovoj fiskalnoj godini grad Mostar ne može ponuditi finansijsku podršku zbog rješavanja otpremnina

službenika gradske uprave koji će biti otpušteni kao višak zaposlenih.

42

2.4 Zaključak

Iako na području Hercegovine trenutno djeluje 18 banaka, 6 mikrokreditnih organizacija i

Kreditno-garancijski fond Udruženja LiNK, koji kreditiraju razvoj privrede, poduzetnici su

nezadovoljni dostupnošću finansijskih sredstava. Čak 78,9% ispitanih poduzetnika19 smatra

da im je trenutno najpotrebnija povoljna i sveobuhvatna finansijska podrška. Ovo je

najvažniji faktor koji opravdava uspostavu Regionalnog kreditno-garancijskog fonda.

Ukoliko se poduzetnicima omogući na prostoru čitave regije da koriste usluge KGF-a, za njih

će to značiti manju cijenu kapitala potrebnog za rad, jednostavnije procedure odobravanje

kreditnog zahtjeva, smanjenje zahjteva za obezbjeđenje kredita, i dobijanje niza poslovno

savjetodavnih usluga vezanih za sve aspekte poboljšanja poslovanja.

Anketirani privredni subjekti, kako vidimo, imaju sopstvenu logiku i interes pri

pozajmljivanju novca. Kreditno-garancijski fondovi se, anketa LiNK-a je pokazala, uklapaju

u te interese. Čak više, mnogi subjekti su iskazali interes da svojim sredstvima podupru

formiranje takvih fondova. Imajući tu činjenicu na umu udruženju Link ne stoji ništa na putu

za ozbiljnije angažovanje na realizaciji tog projekta.

Iz onog što su u svojim odgovorima iznijele anketirane banake, odnosno mikrokreditne

organizacije nije teško prepoznati da su one, prije svega, zainteresovane za biznis, tj.

stvaranje profita. Razvoj privrede je za njih važan samo onoliko koliko to doprinosi interesu

profitabilnog plasiranja njihovog finansijskog potencijala. Činjenica da kreditno garancijski

fondovi u tom smislu podupiru njihovu aktivnost (obezbjeđuju klijente, osiguravaju povrat

pozajmljenog novca, ostvaruju primjećenost u lokalnoj zajednici, ponudu novog proizvoda

na tržištu ) na takvim projektima su finansijske institucije spremne sarađivati.

Institucijama uprave je iskreno stalo do razvoja i unapređenja privrede na području za koje

su same odgovorne. U tom smislu one i koriste različite mjere i ulažu velike napore kako bi

poduprli i unaprijedili razvoj malog i srednjeg biznisa. No, zbog činjenice da ne postoji

strategija razvoja na nivou države BiH ili barem, Federacije BiH, mjere koje lokalna uprava,

prije svih, opštinski organi, u tom smislu čine, ne donose željene rezultate. Kreditno-

garancijski fondovi su instrument koji lokalnim organima uprave nudi nešto što je ne samo

jedinstveno već i zajedničko u podsticaju razvoja. Otuda lokalni organi uprave, posebno

opštine, daju otvorenu podršku jednom takvom projektu.

Preporučujemo da se odmah krene u realizaciju tog projekta, utoliko prije što bi to bio ne

samo sistematski već i prvi organizovan pristup povezivanju različitih institucija koje su

koliko odgovorne, toliko i zainteresovane za razvoj regiona na kom je istraživanje obavljeno.

Projekat kreditno-garancijskih fondova bi otuda i bio nadomjestak onom što bi u tom smislu

trebala da čini država (donošenje strategije razvoja i mjera koje bi strategiju trebale da prate).

19 po studiji USOM-a

43

Dio 3 Elementi izvodljivosti za uspostavu Kreditno- garancijskog fonda za Hercegovinu

45

3.1 Spremnost aktera lokalnog/regionalnog razvoja

3.1.1 Institucije vlasti (entitet, kanton, općina)

Za potrebe izvođenja zaključaka iz ove Studije ispitano je 30 institucija, od toga su 22

općinske (19 općina), 4 kantonalne, 3 entitetske, a nijedna na nivou države. Podatke smo uz

to dobili i od jednog udruženja, tj. regionalne institucije. U pitanju je udruženje REDAH

Mostar.

Grafički prikaz 13. Broja ispitanih institucija razvrstanih po rangu

Prikaz broja ispitanih po nivou institucije

0

3 4

22

1

0

5

10

15

20

25

Nivo institucije

Državni


nivo ili RS)


Opštinski/općinski

Ostalo (udruženje)

Upoznatost institucija sa radom KGF-a

U pitanju br. 6.1. ,Upitnika broj 2. Upitnik za institucije, tražio se odgovor da li i koliko

ispitanici poznaju instituciju kreditno-garancijskih fondova. Na to pitanje 2 ispitanika su

odgovorila da taj oblik podrške MSP poznaju (Služba za zapošljavanje HNK i

Privredna/gospodarska komora FBiH) sasvim dobro.Da taj oblik podrške MSP malo poznaju,

odgovorilo je 8 ispitanika (Opština Berkovići, Općina Široki Brijeg, Narodno Sveučilište

Livno-Ustanova za kulturu i obrazovanje, Općina Posušje, PK Regija Trebinje koja prestavlja

8 opština, Općina Stolac, Općina Čitluk, Općina Grude). Najveći broj ispitanih se izjasnio da

osrednje poznaje kreditno-garancijske fondove. Općina Neum uopće nije odgovorila na ovo

pitanje.

Grafički prikaz 14. Poznavanje KGF-a od strane institucija vlasti

Koliko poznajete KGF, kao način podsticaja

razvoju MSP?

1

2

1

2 2

1

6

9 9

0 0 00

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

Dobro Osrednje Malo

Entitetski (Federalni nivo

ili RS)



Ostalo (udruženje)

46

Zainteresiranost institucija za saradnju sa KGF-om

Ispitani subjekti koji su ustanovili fondove namjenjene za podsticaje privrede, ili pak takve

fondove planiraju formirati, trebali su u okviru pitanja 6.2. navesti da li su zainteresirani za

saradnju sa KGF-om. Na ovo pitanje 14 ispitanika je odgovorilo potvrdno, jedan ispitanik se

izjasnio da je zainteresiran ukoliko budu obezbijedili sredstva (Općina Posušje), preostalih 14

na postavljeno pitanje nije odgovorilo. Narodno sveučilište Livno- Ustanova za kulturu i

obrazovanje se izjasnila da ne zna dovoljno o KGF. Od ispitanih subjekata koji su odgovorili

pozitivno na ovo pitanje, 13 je bilo općinskih, jedan kantonalni (Gospodarska komora

Herceg-Bosanske Županije Livno) i jedno udruženje (REDAH). Tabelarni i grafički prikaz,

priloženi su u nastavku.

Grafički prikaz 15. Zainteresiranost institucija za saradnju sa KGF-m Da li je institucija zainteresirana za saradnju sa KGF?

0 0 0 01

0 0 0

13

01

01

0 0 00

2

4

6

8

10

12

14

Da Ne Ne znam o

KGF

dovoljno

Nemamo o

tome još

izgrađen

stav


nivo ili RS)



Ostalo

Najvažniji element izvodljivost za uspostavu Fonda na regionalnom nivou je zainteresiranost

i spremnost institucija vlasti da ga podrže. Odgovori pojedinih subjekata na pomenuto

pitanje su:

Opština Ljubinje - zaineresirana za saradnju sa KGF kroz asocijaciju 7 opština.

Grad Mostar - trenutno nema fondove

Opština Berkovići - nema fondove

Opština Gacko - još uvijek nema dovoljno zahtjeva za postojeća sredstva

Općina Stolac - nema fondove

Općina Čitluk - nema fondova, zainteresirani su međutim za taj oblik saradnje

FMRPO - ima podršku putem grantova, uz to je zainteresirana za saradnji sa KGF

Općina Grude - nema u planu osnivanje razvojnih fondova

Služba za zapošljavanje HNK - nema svoje fondove, sva sredstva namjenjena razvoju

su u federalnom zavodu

Općina Posušje - nema fondove

USOM (Udruženje samostalnih obrtnika Mostar) - zainteresirani su za saradnju sa

KGF

Udruga poslodavaca HBŽ - zainteresirana za sardnju ukoliko stvori uslove

UG "PRIVREDNIK" - zainteresirani za uspostavu kreditno-garancijskog fonda.

Privredna/gospodarska komora FBiH - komora je neprofitna nevladina organizacija i

kao takva nema tu vrstu aktivnosti

PK Regija Trebinje - nema fondove

Poslovni inkubator - nema fondove

47

Spremnost ulaganja u regionalni KGF

U okviru pitanja 6.3. moglo se izjasniti; da li su ispitanici spremni da ulože svoja sredstva u

Regionalni kreditno-garancijski fond. U odgovorima na ovo pitanje 14 ih je bilo ZA. Zavod

za zapošljavanje je naglasio da bi to učinili ukoliko bi raspolagali sa sredstvima, općina

Prozor-Rama bi to učinila pod uslovom da sredstva budu plasirana na području njihove

općine, UG “Privrednik” Stolac je također ZA, ukoliko se obezbjede sredstva i općina,

Tomislavgrad je ZA, pod odgovorajućim uslovima. Negativan odgovor je dalo 5 ispitanih

subjekata (Gospodarska komora Herceg-Bosanske Županije Livno, Narodno Sveučilište

Livno, Ustanova za kulturu i obrazovanje i FMRPO). Općina Kupres je također,

nezainteresirana za saradnju sa KGF. Razlog tome su nedovoljni budžetski prihodi, a time i

nemogućnost da ustanovi razvojne fondove. Poslovni Inkubator Mostar je naveo da u

njihovom slučaju saradnja sa KGF nije primjenjiva. Razlog tome je posve jasan. U njihovoj

aktivnosti ti oblici posticanja razvoja, niti su predviđeni, niti pak mogući. Ostali ispitanici,

njih 11, na ovo pitanje nije dalo odgovor.

Grafički prikaz 16. Spremnost institucija da ulože u Fond

Da li ste spremni uložiti u regionalni garancijski

fond?

01

3

1

10

3

10

0

2

4

6

8

10

12

DA NE


nivo ili RS)



Ostalo (udruženje)

Najprihvatljiviji način ulaganja u KGF

Na pitanje 6.4. odgovarali su ispitanici koji su se izjasnili da su spremni ulagati u sredstva u

Regionalno kreditno-garancijski fond. Trebali su da se odrede koji način ulaganja u KGF je

za njih najprihvatljiviji. Najveći broj ih se izjasnio da su najprihvatljiviji namjenski

deponovana sredstava u Fond za podršku MSP. Deponovanje se može vršiti na nivou

općine/kantona/regije i sl. Takvo viđenje načina deponovanja sredstava imalo je 13

ispitanika. Odgovore - namjenska donacija za podršku MSP po teritorijalnom principu

općine / kantona / regije i sl. dala su 2 ispitanika. Udruženje REDAH se izjasnilo za

namjenski pristup donacijama. Na ovo pitanje odgovore nije dalo 14 ispitanih.

48

Grafički prikaz 17. Prihvatljivi načini ulaganja u KGF

Ako da, koji način ulaganja u Fond bi za vas bio najprihvatljiviji?

0 01

21

11

10

0

2

4

6

8

10

12

Namjenska donacija za

podršku MSP na teritoriju

općine/ kantona/regije isl.

Namjenski deponovana

sredstava u Fond za podršku

MSP na teritoriju

općine/kantona/regije i sl.


nivo ili RS)



Ostalo (udruženje)

Određeni broj ispitanika je navelo druge odgovore:

Općina Jablanica koja je izrazila volju za formiranje deponovanih sredstva u Fond za

podršku MSP postavila je i uslov da se jasno utvrde pravila,

USOM (Udruženje samostalnih obrtnika Mostar) opredijelilo se za namjenski

deponovana sredstva u Fond za podršku MSP shodno važećem teritorijalnom

principu (općine/kantona/regije i sl.), no oni za tako nešto još nemaju sredstava,

Opština Ljubinje kao najprihvatljiviji način ulaganja navela je namjenski deponovana

sredstva u Fond za podršku MSP po teritorijalnom principu: općine/kantona/regije i

sl. međutim uz to daju i napomenu, dato može biti svaki oblik organizacione

strukture,

Poslovni incubator Mostar - na njih tako nešto nije primjenljivo,

FMRPO - vlada ne može finansirati MSP na takav način.

Iznosi koji su institucije spremne izdvojiti u KGF

Odgovori na pitanje br. 6.5 trebali su da pokažu koliki iznos sredstava su ispitani subjekti

spremni godišnje da izdvoje u ove svrhe. Iznos koji su spremni izdvojiti:

Općina Livno je 20.000 KM,

Općina Široki Brijeg i Općina Tomislavgrad – 50.000 KM,

Općina Posušje - 100.000 KM,

Služba za zapošljavanje HNK – 100.000 KM,

Općina Trebinje – 300.000 KM,

Općina Prozor – Rama – 300.000 KM.

Na ovo pitanje međutim, 23 ispitanika nisu dale svoje odgovore. Slijedi tabelarni i grafički

prikaz odgovora na ovo pitanje.

49

Tabela 14. Pregled iznosa koji su institucije spremne izdvojiti

Koliki bi iznos vaša institucija bila spremna izdvojiti godišnje u tu svrhu?

Nivo institucije 20.000KM 50.000KM 100.000KM 300.000KM Ukupno

Entitetski 0 0 0 0 0

Kantonalni/

županijski 0 0 1 0 1

Opštinski/

općinski 1 2 1 2 6

Ostalo (udruženje) 0 0 0 0 0

UKUPNO 1 2 2 2 7

Iznos KM: 20.000 100.000 200.000 600.000 920.000

Ostali odgovori na ovo pitanje:

Općina Jablanica - 150.000,00 KM,

USOM (Udruženje samostalnih obrtnika Mostar) - još nemaju sredstava,

Opština Ljubinje - ne mogu definisati,

Udruga poslodavaca HBŽ - neophodna odluka UO,

UG "PRIVREDNIK" - iznos koji obezbjeđuju iz drugih izvora,

Općina Bileća - 2.000.000 KM,

Poslovni inkubator Mostar - nije primjenljivo,

Općina Grude - potrebna odluka Općinskog vijeća.

Ko što je vidljivo iz ovog pregleda i informacija koje su upisan pod «ostalo» ukupan iznos

koji bi institucije bile spremne izdvojiti bi se kretao između 2 i 3 mil. KM.

Delegiranje osobe koja bi učestvovala u radu Garancijskog odbora

Na pitanje br. 6.6. da li bi ispitivana institucija delegirala osobu koja bi učestvovala u radu

Garancijskog odbora, dobiveni su sljedeći odgovori. Opština Gacko, Općina Neum i FMRPO

nisu dali odgovor, dok su sve ostale institucije odgovorile pozitivno, samo valja naglasiti da

je Općina Čitluk odgovorila – DA, ako budemo imali sredstava.

Tabela 15. Delegiranje osobe

Institucijama uprave je iskreno stalo do razvoja i unapređenja privrede na području za koje

su same odgovorne. U tom smislu one koriste različite mjere i ulažu velike napore kako bi

poduprli i unaprijedili razvoj malog i srednjeg biznisa. No, zbog činjenice da ne postoji

strategija razvoja na nivou države BiH ili barem, Federacije BiH, mjere koje lokalna uprava,

prije svih, opštinski organi, u tom smislu čine, ne donose željene rezultate. Kreditno-

Da li biste delegirali osobu koja bi učestvovala u radu Garancijskog odbora?

Tip institucije DA NE BEZ ODGOVORA

Entitetski (Federalni nivo ili RS) 2 0 1

Kantonalni/županijski 4 0 0

Opštinski/općinski 20 0 2

Ostalo (udruženje) 1 0 0

UKUPNO 27 0 3

50

garancijski fondovi su instrument koji lokalnim organima uprave nudi nešto što je ne samo

jedinstveno već i zajedničko u podsticaju razvoja. Otuda lokalni organi uprave, posebno

opštine, daju otvorenu podršku jednom takvom projektu.

3.1.2 Banke

Otvorenost banaka/MKO za saradnju

Na pitanje o otvorenosti za saradnju (pitanje br. 10. iz upitnika za banke) od svih ispitanika

dobili smo potvrdne odgovore. Svi ispitani subjekti, zainteresovani su dakle, za razvoj i u

tom smislu su spremne za podršku svakoj incijativi. Bobar banka je jedina koja nije

odgovorila na ovo pitanje.

Oblici saradnje sa bankama/MKO-a (u cilju podrške privrednom razvoju)

Sljedeće pitanje je trebalo da pruži odgovor: za koju vrstu saradnje su ispitivani subjekti

otvoreni. U okviru tog pitanja bila je ponuđena mogučnost da se navede: jesu li otvoreni za

saradnju putem garancijskih fondova? Uz to je data i mogućnost da napišu i kakvu drugu

vrstu saradnje. MKO “EKI” se izjasnila da je otvorena za saradnju, ali nisu naveli za koju

vrstu saradnje. Isti slučaj je i sa CBS, Reiffeisen i ABS bankom. U nastavku su prikazani

odgovori mogućih vrsta saradnje ispitanih:

MKO “Žene za žene international” - putem garancijskih fondova, putem kreditiranja.

MKO LOKmicro - putem garancijskih fondova.

MKO “Partner” - putem garancijskih fondova, za svaki vid saradnje.

MKO “Sunrise” - putem garancijskih fondova.

UPI Banka - putem garancijskih fondova.

MKO Beenfit - putem garancijskih fondova.

UniCredit Zagrebačka banka - putem garancijkih fondova.

Koliko i što su banke/MKO spremne uraditi za ostvarivanje saradnje

Na pitanje br. 10.3. su odgovarali su oni koji su u predhodnom pitanju odgovorili da su za

saradnju sa garancijskim fondovima. Trebali su se zapravo izjasniti da li žele pokrenuti

razgovore oko saradnje sa garancisjkim fondovima, ili o tome znaju sve, pa žele pristupiti

pregovorima za zaključivanje ugovora o saradnji. U okviru ovog pitanja također, je bilo

ponuđeno da sami ispitanici napišu nešto što im u specificiranim odgovorima nije bilo

ponuđeno. U nastavku prikazujemo njihove odgovore.

51

Grafički prikaz 18. Vrsta saradnje na koju su spremne banke/MKO-e

Vaša banka/MKO o saradnji sa garancijskim

fondovima

3

0 0

5

1 1

0

1

23

4

5

6

Želi otvoriti

razgovore na tu

temu

Znamo sve o tome,

želimo pristupiti

pregovorima za

zaključivanje

ugovora o saradnji

Ostalo

Banke

MKO

Iz ovoga pitanja se vidi da većina institucija, želi otvoriti razgovore na temu garancijskih

fondova. Kod banaka to su: UPI banka, Reiffeisen banka i ABS banka, a kod MKO to su:

“Žene za žene international”, MKO “EKI”, MKO “Partner”, MKO “Sunrise”, MKO “Beenfit”.

Jedina MKO koja je odgovorila da zna sve o ovoj temi i da žele pristupiti pregovorma za

zaključivanje ugovora o saradnji, je “Žene za žene international”. Ona je istovremeno

potvrdila da želi otvoriti razgovore na ovu temu. MKO LOKmicro se izjasnila da žele što više

informacija na temu garancijskih fondova.

Iz onog što su u svojim odgovorima iznijele anketirane banke, odnosno mikrokreditne

organizacije nije teško prepoznati da su one, prije svega, zainteresovane za biznis, tj.

stvaranje profita. Razvoj privrede je za njih važan samo onoliko koliko to doprinosi interesu

profitabilnog plasiranja njihovog finansijskog potencijala. Činjenica da kreditno-garancijski

fondovi u tom smislu podupiru njihovu aktivnost (obezbjeđuju klijente i osiguravaju povrat

pozajmljenog novca) na takvim projektima su finansijske institucije spremne sarađivati.

3.1.3 Poduzetnici

Pitanja iz grupe 5. (Upitnik za poduzetnike) trebala su da pokažu koliko i šta sve privredni

subjekti znaju o kreditno-garancijskim fondovima.

Poznavanje KGF kao instrumenta finansiranja MSP-a

U okviru pitanja 5.1. željelo se doći do informacije znaju li anketirani poduzetnici o sistemu

pozajmljivanja novca korištenjem kreditno-garancijskih fondova. Iz odgovora na to pitanje

vidimo da njih 49 imaju dovoljno informacija o sistemu pozajmljivanja putem kreditno-

garancijskih fondova, 65 ih o tome ne zna ništa, dok ih pet na to pitanje nije ni odgovorilo.

52

Grafički prikaz 19. Koliko poduzetnici znaju o KGF-u

Da li poznajete sistem finansiranja biznisa na

principima kreditno garantnih fondova kao

posebnih insitucija?

49

65

5

0

10

20

30

40

50

60

70

Da

Ne

Nije odgovoreno

Spremnost preduzeća da vlastitim sredstvima podrže osnivanje KGF-a

Sljedeće pitanje (pitanje 5.2.) trebalo je da pokaže da li su ispitanici spremni da vlastitim

sredstvima podupru stvaranje Fonda koji bi se koristio za podsticanje razvoja MSP. Potvrdan

odgovor na ovo pitanje dalo je 69 ispitanika, a njih 12 negativan. Na ovo pitanje međutim,

nije odgovorilo 38 ispitanika. Treba, isto tako, navesti da je 65 ispitanika izjavilo kako ne

poznaju rad KGF. Kada je ispitanicima anketar objasnio sistem kreditno-garancijskih

fondova, njih 30 se odlučilo da podrže i takvu ideju. Konačno, 8 ispitanika nisu bili spremni

da finansijski podupru sistem KGF iako su o njemu gotovo sve znali.

Grafički prikaz 20. Spremnost poduzetnika da vlastitim sredstvima podrže osnivanje i rad KGF-a

Da li ste spremni vlastitim depozitom stvarati fond

za kredtiranje?

69

12

38

0

20

40

60

80

Da

Ne

Nije odgovoreno

Novčani iznosi koje su firme spremne godišnje izdvojiti za tu svrhu

Koliko su godišnju sumu ispitanici spremni da izdvoje za tu svrhu saznajemo iz odgovora na

sljedeće pitanje. Većina ispitanika, tačnije njih 22 su spremni za tu namjenu izdvojiti 200 KM,

a 20 bi ih izdvojilo i 300 KM godišnje. Mnogi su izrazili spremnost da izdvoje i više od 300

KM ukoliko bi tako formiran Fond istinski bio u funkciji podsticanja preduzetništva.

Odgovore ispitanika u nastavku predstavljamo tabelarno i grafički.

53

Tabela 16. Spremnost poduzetnika za izdvajanjem vlastitih sredstava za rad KGF-a

Koliko ste spremni izdvojiti godišnje u tu svrhu?

100KM 19

200KM 22

300KM 20

500KM 3

1000KM 1

Zavisi od KGFa 7

nije odgovorilo 47

Poželjnost pretvaranja kreditora u investitora

Zadnje pitanje iz grupe 5, tj pitanje 5.4. tražilo je od ispitanika da iznesu stavove o

mogućnosti da se kreditor pretvori u investitora i da kao takav učestvuje u dobiti firme.

Pozitivan odgovor na ovo pitanje dala su 54 ispitanika, dok se njih 31 o tom prijedlogu

negativno izjasnilo. Na ovo pitanje nije odgovorilo 34 ispitanika.

Grafički prikaz 21. Poželjnost pretvaranja kreditora u investitora

Da li biste prihvatili da se kreditor pretvori u

investitora i da u učestvuje u dobiti?

54

31 34

0

10

20

30

40

50

60

Da

Ne

nije odgovorilo

Anketirani privrednici, kako vidimo, imaju sopstvenu logiku i interes pri pozajmljivanju

novca. Kreditno-garancijski fondovi se, anketa je pokazala, uklapaju u te interese. Čak šta

više, mnogi subjekti su iskazali interes da svojim sredstvima podupru formiranje takvih

fondova. Imajući tu činjenicu na umu ne stoji ništa na putu za ozbiljnije angažovanje na

realizaciji ovog projekta.

54

3.2 Pravna izvodljivost uspostave Fonda

U Bosni i Hercegovini ne postoji poseban zakon koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditno-

garancijskih fondova. Pošto ne postoji poseban zakon koji uređuje osnivanje i rad kreditno-

garancijskih fondova (dalje: Garancijski fond) to je prilikom definisanja pravnog okvira

potrebno poći od ciljeva i zadataka Garancijskih fondova i pojma garancija kao sredstava

obezbjeđenja kredita.

Osnovni cilj osnivanja Garancijskih fondova je stvaranje uslova za razvoj malih i srednjih

preduzeća i poduzetnika putem obezbjeđenja kredita koje banke daju malim i srednjim

preduzećima (dalje: MSP) i poduzetnicima. Fond stupa na scenu kada korisnik kredita nije u

mogućnosti da banci pruži sredstvo obezbjeđenja svog kredita.

Po svojim opštim karakteristikama posao izdavanja garancija spada u složene poslove i u

grupu poslova kojima se u našem pravnom sistemu bave samo banke. Postupak osnivanja i

organizacija rada banaka uređena je Zakonom o bankama. Pod bankarskom garancijom u

smislu odredaba Zakona o obligacionim odnosima podrazumijeva se pismena isprava kojom

se banka (garant) obavezuje prema primaocu garancije (korisnik garancije) da mu, za slučaj

da mu treće lice ne ispuni obavezu o dospjelosti, izmiri obavezu, ako budu ispunjeni uslovi

navedeni u garanciji. Izdavanje garancije podrazumijeva postojanje osnovnog pravnog posla

između povjerioca i dužnika. U poslu izdavanja garancije postoje tri lica: povjerilac iz

osnovnog pravnog posla kao korisnik garancije, banka kao davalac garancije i dužnik iz

osnovnog pravnog posla kao nalogodavac. Povjerilac stoji u neposrednom pravnom odnosu

sa svojim dužnikom iz osnovnog pravnog posla, dužnik je u pravnom odnosu sa svojom

bankom, a banka je u neposrednom odnosu sa korisnikom garancije koji je istovremeno i

povjerilac iz osnovnog ugovora. Bankarsku garanciju u pismenom obliku izdaje banka i na

osnovu tog pismena povjerilac može tražiti od banke naplatu potraživanja koje dužnik nije

izmirio. Znači, garancija predstavlja jedan vid obezbjeđenja povjerioca da će njegovo

potraživanje biti namireno. Zakon o obligacionim odnosima poznaje i druga sredstva

obezbjeđenja koja umjesto dužnika mogu dati treća lica. Jedno od sredstava obezbjeđenja

koje može dati treće lice je jemstvo, pa se Garancijski fond može javiti kao jemac - garant za

račun MSP i poduzetnika, a oblik organizovanja prilagoditi postojećim propisima.

Ako pođemo od ciljeva Garancijskog fonda - obezbjeđenje kredita koji banke odobravaju

privrednicima i činjenice da se pod pojmom garancije podrazumijevaju različiti oblici

obezbjeđenja tada nema smetnji, bez obzira na nedostatak propisa o garancijskim

fondovima, da se pristupi osnivanju Garancijskih fondova, a oblik organizovanja prilagoditi

postojećim propisima.

Garancijski fondovi u okviru važećeg pravnog sistema mogu se uspostaviti na dva načina:

kao privredno društvo

kao udruženje građana

Zakon o udruženjima i fondacijama BiH («Službeni glasnik BiH» broj 32/01) u konkretnom

slučaju ne može biti pravni okvir za osnivanje Garancijskog fonda. Iako je članom 4. Zakona

utvrđen pravni okvir za obavljanje privrednih djelatnosti udruženja i fondacija koji bi bio

primjenjiv i u Garancijskom fondu, eliminatorna odredba sadržana je u članu 9. Zakona.

55

Članom 9.stav 1. Zakona propisano je: «Udruženje koje ispunjava uslove za rgistraciju mogu

osnovati najmanje tri fizička lica koja su državljani BiH ili u njoj imaju boravište ili pravna

lica iz BiH, ili koja su u BiH registrovana u bilo kojoj kombinaciji, s tim da osnivači ne mogu

biti država BiH, entiteti, kantoni, gradovi, općine, mjesne zajednice, državni organi, državna

preduzeća i fondovi.» S obzirom da će u Garancijski fond regije Hercegovina kao osnivači

biti uključeni udruženja poduzetnika i općine osnivanje Kreditno-garancijskog fonda kao

neprofitne organizacije u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama BiH («Službeni

glasnik BiH» broj 32/01) je isključeno.

Garancijski fond u hercegovačkoj regiji koji je predmet ove studije može se organizovati po

modelu:

Privrednog društva prema Zakonu o privrednim društvima

Konzorcijuma

FOND KAO PRIVREDNO DRUŠTVO

Garancijski fond možemo posmatrati kao jedan od privrednih subjekata, pa na osnivanje i

organizaciju primijeniti Zakon o privrednim društvima. S obzirom da smo u sferi privrednog

poslovanja, to je logično da Garancijski fond posmatramo kao poseban pravni subjekt i tada

na osnivanje i rad primijeniti odredbe Zakona o privrednim društvima «Službene novine

Federacije BiH» broj 23/99, 29/03). U skladu sa Zakonom o privrednim društvima Garancijski

fond se može organizovati kao privredno društvo, i to kao društvo sa ograničenom

odgovornošću i dioničko društvo.

FOND KAO KONZORCIJUM

Konzorcijum je ugovorni odnos više subjekata osnovan sa ciljem zajedničkog izvršenja

određenog posla koji traje određeno vrijeme (Zakon o obligacionim odnosima). Svaki subjekt

u konzorcijumu zadržava svoj pravni i poslovni subjektivitet. Jednom od članova

konzorcijuma se povjerava uloga punomoćnika. Punomoćnik zastupa sve članice

konzorcijuma i zaključuje ugovore u ime i za račun svih članica i ima ulogu koordinatora i

pravo na naknadu.

Kod ovakvog fonda imamo donatora sa jedne strane, lokalnu banku i razvojne agencije sa

posebnim zadatkom da pruža tehničku podršku i prema donatoru i prema potencijalnim

klijentima fonda. Prikupljena sredstva se vode na posebnom računu kod poslovne banke i do

tog iznosa fond može da izdaje garancije. Višak sredstava koji nije u funkciji može da se

oročava ugovorom o oročenom depozitu sa bankom, banka na taj iznos plaća odgovarajuću

kamatu, a samim tim uvećava svoja finansijska sredstva.

56

3.3 Kadrovska izvodljivost uspostave fonda

Kao što je ranije navedeno Kreditno-garancijski fond Udruženja poduzetnika LiNK iz

Mostara raspolaže sa 600.000 KM sredstava, što uz multiplikator 3 ugovoren sa bankom-

partnerom omogućuje ukupna sredstava za garancije u iznosu od 1.800.000 KM.

U ovom fondu rade iskusni kreditni službenici koji dobro poznaju tržište, rad na

informatičkoj opremi i djeluju kao uhodan tim. Ukoliko bi spomenuti Fond poslužio kao

temelj za uspostavu novog, onda bi time bio riješen problem ne samo sredstava, već i

kadrova tako da bi novi Fond odmah mogao raditi punim kapacitetom.

Opisi radnih mjesta za Garancijski fond su:

Direktor Fonda:

Organizacija garancijskih aktivnosti i nadgledanje uposlenih u Odjelu za garancije

(kao što je finansijski analitičar - podjela zadataka i kontrola njihovog izvršenja);

Dugoročno planiranje garancijskih aktivnosti Fonda;

Rad na prijedlogu budžeta Fonda;

Rad na generalnim pravilima i ciljevima procesa procjene zahtjeva za garancije;

prezentacija pravila i njihovo uspospostavljanje sa Nadzornim odborom;

Prihvatanje / procjena sugestija Nadzornog odbora vezanih za donošenje odluke o

odobravanju ili odbacivanju zahtjeva za garanciju;

Podrška Garancijskom odboru u procesu procjene zahtjeva za garancije (učešće na

sastancima u toku kojih se donose odluke o zahtjevima za garanciju);

Organizacija rada i nadgledanje rada Garancijskog odbora; priprema i održavanje

sastanaka Garancijskog odbora;

Nadgledanje evidencije (registracije) zahtjeva za garancije, odobrenih zahtjeva i

odbijenih zahtjeva;

Priprema Periodičnih izvještaja o aktivnostima Fonda;

Finansijski i knjigovodstveni nadzor (monitoring);

Održavanje veza i saradnje sa finansijskim institucijama;

Priprema prijedloga (okvira) Ugovora o saradnji sa finansijskim institucijama;

Planiranje i provođenje procesa unapređenja znanja uposlenika Fonda;

Održavanje saradnje i koordinacija aktivnosti sa Info centrima u općinama/opštinama

Održavanje saradnje sa eksternim institucijama;

Odgovoran je Nadzornom odboru RKGF

Finansijski analitičar

Prijem zahtjeva za garancije

Vođenje evidencije (registracija) primljenih zahtjeva za garancije, odobrenih zahtjeva

i odbijenih zahtjeva

Pružanje pomoći prilikom pripremanja (pisanja) zahtjeva za garanciju

(poduzetnicima)

Analiziranje Zahtjeva za garancije i kontrola ostale dokumentacije

57

Održavanje odnosa sa odgovornim predstavnicima finansijske institucije koja

sarađuje sa Fondom;

Priprema zahtjeva za garanciju u skladu sa procedurom Finansijske institucije

U slučaju da je neophodno, učestvuje na sastancima sa Upravnim odborom, u toku

kojih se donose odluke o odobravanju ili odbijanju zahtjeva za garancije;

Priprema i pomaže u radu Komisije za procjene. Prezentira zahtjeve za garancije u

toku sastanka.

Zajedno sa direktorom Fonda pomaže u procesu realizacije ciljeva (ako je to potrebno

i ako je to Direktor tražio)

Pripremanje periodičnih izvještaja o aktivnostima fonda

58

3.4 Zaključci

Uzimajući u obzir sva tri elementa izvodljivosti uspostave regionalnog KGF-a za

Hercegovinu, a pri tome se oslanjajući na predstavljena iskustva i rezultate rada KGF-a

LiNK, može se zaključiti da je uspostava KGF-a za regiju Hercegovina izvodljiva:

1. Većina aktera LER-a poznaje rad KGF-a i spremna je uložiti sredstva u takav instrument

LER-a. LiNK je sa većinom ovih aktera već od prije ostvario dobre odnose i upoznaje ih

redovno sa svojim radom i rezultatima rada KGF LiNK. Lokalni organi uprave, posebno

općine, daju otvorenu podršku osnivanju regionalnog fonda.

Mnogi poduzetnici su iskazali interes da svojim sredstvima podupru formiranje fonda. Sve

anketirane banke su takođe izrazile spremnost na sarandju, a sve u svom redovnom planu

imaju razvoj novih proizvoda za tržište.

2. Garancijski fond možemo posmatrati kao jedan od privrednih subjekata, pa na osnivanje i

organizaciju primijeniti Zakon o privrednim društvima. Primjer Regionalne razvojne

agencija za sarajevsku regju (SERDA) je osnovana kao doo, a teritorijalno pokriva općine iz

oba BiH entieta.

3. U KGF-u LiNK-a rade iskusni kreditni službenici koji dobro poznaju tržište, rad na

informatičkoj opremi i djeluju kao uhodan tim. Ukoliko bi spomenuti Fond poslužio kao

temelj za uspostavu novog, onda bi time bio riješen problem ne samo početnih sredstava, već

i kadrova, tako da bi novi Fond odmah mogao raditi punim kapacitetom.

59

Dio 4 Uspostava Kreditno-garancijskog fonda za regiju Hercegovina

61

4.1 Uspostava fonda

4.1.1 Pravni status fonda

S obzirom da smo u sferi privrednog poslovanja to je logično da Garancijski fond

posmatramo kao poseban pravni subjekt i tada na osnivanje i rad primijeniti odredbe

Zakona o privrednim društvima («Službene novine Federacije BiH» broj 23/99, 29/03). U

skladu sa Zakonom o privrednim društvima Garancijski fond se može organizovati kao

privredno društvo, i to kao društvo sa ograničenom odgovornošću. Društvo sa ograničenom

odgovornošću je društvo kapitala. Osnovni kapital podijeljen je na udjele. Za obaveze

društva sa ograničenom odgovornošću član društva odgovara do visine svog udjela. Udjeli

mogu biti različiti , a svaki osnivač može steći samo jedan udjel. Društvo sa ograničenom

odgovornošću osniva jedno ili više fizičkih ili pravnih, domaćih ili stranih lica u svojstvu

članova društva.

Međusobni odnosi osnivača uređuju se Ugovorom o osnivanju društva. Međusobni odnosi

osnivača i Društva mogu se urediti posebnim ugovorima. Ugovor o osnivanju je osnivački

akt koji sadrži elemente propisane Zakonom. Dioničko društvo i društvo sa ograničenom

odgovornošću obavezno imaju statut.

Postupak registracije

Upis osnivanja, promjena i prestanka društva upisuje se u registar društava koji vodi

nadležni sud. Uz prijavu za upis u registar društava prilažu se:

osnivački akt

dokaz o izvršenoj uplati uloga u novcu

izvještaj o procjeni vrijednosti uloga u stvarima i pravima

odluke o imenovanju uprave i nadzornog odbora, ako se on imenuje, spisak članova

uprave sa njihovim ličnim podacima, spisak članova nadzornog odbora , njihove

izjave o prihvatanju dužnosti

isprave o identitetu osnivača, članova uprave i članova nadzornog odbora

Evidentiranje društva kod Zavoda za statistiku i Poreske uprave i dodjela obavijesti statistike

i poreskog identifikacionog broja

Uz zahtev za evidentiranje prilaže se rješenje o registraciji društva. Zahtjev se ovjerava

pečatom društva.

Otvaranje računa kod poslovne banke i prijenos osnivačkog kapitala na račun društva. Uz

zahtjev za otvaranje računa prilaže se rješenje o registraciji, rješenje Poreske uprave o

poreskom identifikacionom broju, obavijest zavoda za statistiku, fotokopija dokaza o

identitetu osnivača, fotokopija lične karte lica ovlaštenog za zastupanje, ovjeren potpis lica

ovlaštenog za zastupanje. Društvo i banka zaključuju ugovor o deponovanju sredstava i

otvaranju računa

Društvo sa ograničenom odgovornošću je društvo kapitala u kojem se udjeli jednostavno

prenose, nema mnogobrojnih interesa kao u dioničkom društvu, pa je i upravljanje u društvu

regulisano na jednostavan način.

62

Zakon propisuje organe:

upravu

skupštinu

nadzorni odbor ( uslovno i fakultativno)

4.1.2 Upravljanje fondom

Upravljanje Fondom će vršiti zakonom propisani organi::

uprava

skupština

nadzorni odbor .

Pored ovih organa koji su predstavleni na šemi, neophodan je još Garancijski odbor, kao

savjetodavni organ koji uzima učešće u proceduri procjene aplikacije za kreditne garancije.

Shema 3: Upravljanje fondom:

Skupština KGFH

Upravljačka jedinica

Nadzor

Menadžmet

Finasije i

računovodstvo

Tehnička jedinica KGFH - aktivnosti

63

4.1.3 Finansije

Prilikom registracije KGF-a bi se otvorio račun kod poslovne banke i izvršio prijenos

osnivačkog kapitala na račun društva. Osnovni (osnivački) kapital društva tj. ulozi osnivača

bi se odredili naknadno, a nakon odluke općina i ostalih osnivača. Troškove osnivanja snose

osnivači srazmjerno svojim udjelima. Troškovi osnivanja ne mogu biti plaćeni iz osnovnog

kapitala, niti se mogu kao ulog pripisati kapitalu.

Ukupna sredstva kojima bi raspolagao Kreditno-garancijski fond dijele se na:

garancijski portfolio koji služi za pokriće izdatih garancija i

operativni portfolio iz kojeg se pokrivaju operativni, odnosno tekući troškovi koji

nastaju pri funkcionisanju Kreditno-garancijskog fonda.

Ukupni kapital bi se formirao iz budžeta lokalnih zajednica, od donatora iz zemlje i

inostranstva, od članica MSP-a (pojedinačno ili preko svojih udruženja) .

4.1.3.1 Sredstva za uspostavu fonda

U vezi garancijskog portfolia važan faktor je minimalni iznos potreban za početak rada

Kreditno-garancijskog fonda, koji zavisi od nekoliko faktora, kao što su:

kapacitet tržišta,

prosječno trajanje kredita pokrivenih garancijom,

prosječna vrijednost garancije,

očekivana kašnjenja i otpisi nenaplativih potraživanja,

planirani prihodi i troškovi,

uslovi sa partnerskim finansijskim institucijama, itd.

Prema dosadašnjim iskustvima i ranijim istraživanjima u Bosni i Hercegovini i okruženju,

minimalni iznos kapitala KGF potrebnog za početak poslovanja iznosi od 300.000 do 600.000

KM.20

Sredstva koja bi bila stavljena na raspolaganje Fondu od anketiranih firmi i institucija bi bila

pod ograničenjima. Ograničenja se uglavnom odnose na uslov da krediti odobreni po

garantnoj šemi budu plasirani na području općine iz koje dolaze sredstva. Konkretni iznosi

takvih sredstava u anketama su navedeni u sumi oko 3 miliona KM, što ne bi činilo konačni

spisak subjekata koji finansijski podržavaju Fond, a moguće je da dođe i do promjene u

pravcu smanjenja te sume.

Na osnovu navedenog, kao realno procijenjen iznos za osnovni parametar smo uzeli iznos

od 3 miliona KM ukupno prikupljenih sredstava.

Visina ovih početnih sredstava je nesumnjivo faktor sa najvećim uticajem na rad Fonda, ali je

vrlo važan i njihov karakter. (Osim 600.000 KM sredstava LiNK-ovog KGF, skoro sva ostala

će vjerovatno biti pod spomenutim ograničenjem plasiranja u općini/opštini iz koje dolaze

sredstva).

20 Procjena iz priručnika „Kako kreditno-garancijski fondovi funkcionišu“ izdatog od strane EURED 2005. god.

64

Međutim, to ograničenje nije u suprotnosti sa osnovnom misijom Fonda, jer je Fond jedan od

instrumenata implementacije strategije ekonomskog razvoja određenog područja. S druge

strane to omogućuje da općine i zajednice općina kao i ostali zainteresovani subjekti prihvate

ovaj koncept i ponude više sredstava za finansiranje Fonda.

Nakon što smo pretpostavili ovaj ulazni parametar, objasniti ćemo još neke detalje vezane za

raspoloživa sredstva i poslovanje Fonda.

Imajući u vidu ovu pretpostavku, kao i spomenutu činjenicu da Kreditno-garancijski fond

Udruženja poduzetnika LiNK, koji bi trebao biti okosnica budućeg regionalnog kreditn-

garancijskog fonda već raspolaže sa iznosom do KM 600.000, pitanje minimalnog iznosa

potrebnog za početak rada Kreditno-garancijskog fonda ne bi trebalo predstavljati problem.

4.1.3.2 Pokriće gubitaka

Fond treba imati i dovoljno slobodnih (neoročenih) sredstava za pokriće eventualnih

gubitaka, čiji iznos može varirati, u zavisnosti od raznih faktora, uključujući i procjenu

upravljačkih sposobnosti Fonda, te od politike banaka za čije kredite se izdaju garancije.

Spomenutim ugovorom između banke-partnera i Fonda se definiše i način pokrića gubitaka,

kao i multiplikator, te maksimalni rok kredita, visina kamata i provizija. Iz dosadašnjeg

iskustva kao najbolje rješenje se nameće odnos pokrića gubitaka Banka – Fond od 50 : 50%.

Dakle depozit je garancija iz koje se isplaćuje banka u visini 50% obaveza iz kreditnog

ugovora u slućaju da ih poduzetnik ne ispunjava, a na osnovu kojeg banka odobrava

povoljan kredit.

4.1.3.3 Multiplikator fonda

Multiplikator Fonda je postavljen na vrijednost 3, što je visina multiplikatora koju će Banke u

regiji prihvatatiti. Za ugovaranje višeg multiplikatora Fond bi Bankama morao dati ustupke

kao što je prihvatanje 100%-nog pokrića gubitaka, što bi bilo loše rješenje po Fond, jer bi ga

izložilo znatno većim rizicima i troškovima pokrića kreditnih gubitaka, kao i većim

operativnim troškovima. Naime, ako bi bila oslobođena rizika po navedenim kreditima,

onda bi Banka - partner ovaj posao mogla tretirati kao što tretira nisko rizične (npr.

komisione) poslove, tako da ne bi vršila obradu i praćenje kredita na način i sa istom

predanošću kao što obrađuje i prati kredite iz svojih izvora. Fond bi, ukoliko želi zadržati

pretpostavljen nizak nivo kreditnog i operativnog rizika morao u potpunosti preuzeti neke

od poslova koje inače dijelom ili u potpunosti obavlja Banka - partner. A preuzimanje tih

poslova bi zahtijevalo značajne promjene u organizacionoj strukturi i načinu poslovanja

Fonda uz nužno angažovanje novih službenika, kao i promjene u organizaciji knjigovodstva

i revizije.

Drugim riječima i pojednostavljeno kazano, Fond bi ili bio izložen znatno većem riziku ili bi

se morao organizovati na znatno složeniji način, što bi i u jednom i u drugom slučaju

iziskivalo nesrazmjerno veće troškove od predviđenih.

65

4.1.3.4 Sredstva za rad fonda

Tokom poslovanja Kreditno garancijskog fonda sredstva za operativne potrebe se uglavnom

obezbjeđuju iz prihoda iz tekućeg poslovanja, donacija i članarina. U nastavku ćemo obraditi

samo prihode iz tekućeg poslovanja, koji obično dolaze iz sljedećih osnovnih izvora prihoda:

Prihod od provizije za obradu zahtjeva za garanciju koju Kreditno-garancijski fond

jednokratno naplaćuje od tražioca garancije u određenom procentu na iznos kredita

za koji se garantuje,

Prihod od provizije za korištenje garancije koju Kreditno-garancijski fond naplaćuje

periodično od korisnika garancije,

Prihod od kamateKkreditno-garancijski fond ostvaruje na ime oročenog garancijskog

depozita. Obično se ovaj depozit oročava kod banke – partnera (jedne ili više njih) sa

kojom Fond ima i ugovor o plasiranju kredita, pod povoljnim uslovima.

Provizije koje ubire Fond trebaju biti dovoljno visoke da pokriju sve troškove, dok

ostvarivanje ekstra zarade nije u skladu sa misijom kreditno-garancijskih fondova. Provizije

koje smo razmotrili se sastoje od:

jednokratne provizije za obradu garancije i

periodične provizije za korištenje izdate garancije.

Kamata na kredit koju uzima Banka bi trebala biti što niža, ali to naravno zavisi od banaka,

odnosno finansijsko-ekonomskog okruženja. Realno je pretpostaviti da ona sada iznosi 6,2%

uz navedene ostale uslove. Banke naplaćuju i proviziju za obradu kredita u visini od 1%.

Kamatna stopa i provizija banaka mogu biti i niži, ali je i u ovom slučaju važno da Fond za to

sniženje ne daje ustupke u pogledu snošenja rizika.

Moguće rješenje je i da lokalne vlasti preuzimaju na sebe većinu operativnih troškova

Fonda21 što bi znatno pojednostavilo ili riješilo mnoge probleme vezane za njegovo

funkcionisanje. Pošto postoji neizvjesnost u tom pogledu, pretpostavili smo dvije solucije.

U prvoj, mi smo namjerno postavili model koji podrazumijeva samofinansiranje Fonda da bi

testirali mogućnost njegove izvodljivosti pod težim uslovima. Pošto je samoodrživost Fonda

imperativ, pretpostavili smo veće stope provizija koje Fond naplaćuje, kao i viši nivo

plasmana, koji je s obzirom na uslove okruženja možda i preoptimističan, ali nužan za

operativnu samoodrživost Fonda pod tim uslovima.

U drugoj soluciji, kada lokalne vlasti preuzimaju plaćanje većine operativnih troškova,

predvidjeli smo da Fond ne naplaćuje provizije za korištenje garancije, već samo proviziju za

obradu garancije i to po nižoj stopi. Pretpostavili smo i realniji, niži obim garantovanih

plasmana, pri čemu se podrazumijeva da bi pod lakšim uslovima, tj. uz pokrivanje većine

troškova njegovog funkcionisanja Fond bio sasvim sigurno izvodiv.

Svi ostali navedeni parametri se ne mogu unaprijed precizno kvantifikovati, jer zavise od

više faktora, od kojih se neki mogu pretpostaviti samo u rasponu vrijednosti. Zato smo u

narednom poglavlju napravili više mogućih scenarija, zavisno od ulaznih podataka.

Najprije je potrebno pretpostaviti osnovne ulazne podatke. Imajući u vidu sve gore

navedeno, u narednoj tabeli smo dali pretpostavljene ulazne parametre.

21 Tako u kantonu Sarajevo, SERDA pokriva sve operativne troškove u garancijskom fondu za Sarajevsku makro

regiju.

66

Tabela 17 Osnovni parametri

OPIS Jed. mjere Model A (bez

sufinansiranja)

Model B (uz

sufinasiranje)

Početna visina fonda u 1000 KM 3.000 2.000

Garantovani dio % 50 50

Multiplikator GF u 1000 KM 3 3

kredit = investicija u 1000 KM 9.000 6.000

stopa inflacije % p.a. 3 3

stopa provizije za obradu garancije % 2 1,5

stopa provizije za korištenje garancije % p.a. 0,5 0,0

kamatna stopa za kredit % p.a. 6,0 6,0

kamatna stopa na depozit Fonda % p.a. 1,5 1,5

Grace period Godina 0,5 0,5

Period povrata Godina 4 4

Rok kredita = grace + period povrata Godina 4,5 4,5

Stopa otpisa nenaplaćenih kredita % 0,5 0,5

diskontna stopa % p.a. 6 6

Vijek projekta Godina 12 12

prosječan godišnji operativni trošak u 1000 KM 118 118

Prihodi od sufinasiranja ili ostalih

aktivnosti

u 1000 KM 12 118

Dakle, uzimajući u obzir karakteristike garantne šeme, poslovnih izgleda klijenata, opće

ekonomske situacije u posmatranom okruženju, iskustvo mikrokreditnih organizacija i

posebno Kreditno garancijskog fonda Udruženja poduzetnika LiNK, uzeli smo navedene

ulazne parametre.

U ovom dijelu rada prikazani su samo fiksni, osnovni parametri, dok će ostali biti

predstavljeni zajedno sa analizama osjetljivosti u nastavku rada.

Garantovani dio kao što je objašnjeno iznosi 50%, što znači da Fond nadoknađuje samo jednu

polovinu gubitka u slučaju nesolventnosti. Ovi gubici su za osnovni model procijenjeni na

0,5% od iznosa ukupnog kreditnog portfolia, što je zasnovano na dosadašnjim iskustvima

mikro-kreditnih organizacija i Kreditno garancijskog fonda Udruženja poduzetnika LiNK .

Ukupna vrijednost investicija će dostići 9 miliona KM (model A), odnosno 6 miliona KM

(model B), što uključuje udio Fonda i udio Banke. Ova vrijednost nije iznos godišnjih

investicija, već "plafon" koji će one dostići. Godišnje investicije će nakon dostizanja tog nivoa

biti manje, u vrijednosti otplata i novoprikupljenih sredstava.

Pošto je unaprijed teško pretpostaviti dinamiku pristizanja naknadno prikupljenih sredstava,

mi smo i u ovom slučaju, kao i kod pitanja samofinansiranja postavili model koji

podrazumijeva rad Fonda samo sa sredstvima prikupljenim na početku, da bi pojednostavili

model i testirali mogućnost njegove izvodljivosti pod težim uslovima, pri čemu se

podrazumijeva da bi uz kontinuirano pristizanje novih sredstava on bio sigurno izvodiv.

S obzirom da će politika monetarnih vlasti i dalje biti vođena u okvirima "valutnog odbora" i

da se radi o periodu kada uvođenje PDV-a više neće generisati inflaciju, ne očekujemo da

67

inflacija može preći 3% godišnje u posmatranom razdoblju. Diskontna stopa je određena u

iznosu od 6%, što znači da je realna stopa 3%. Vremenski period je postavljen na 12 godina.

Uzevši u obzir sve ove petpostavke dobijemo osnovne modele gotovinskog toka Fonda za

dvije ranije spomenute solucije vezane za sufinansiranje Fonda od lokalnih vlasti, sa

podacima izraženim u 1000 KM, predstavljen u slijedeće dvije tabele.

Tabela 18: MODEL A (BEZ SUFINASIRANJA OPERATIVNIH TROŠKOVA) - GOTOVINSKI TOK Grafički prikaz 21: Gotovinski tok Fonda

God

Garanc

ijski

fond

Jednokratna

provizija za

obradu garan

Kamata na

Garancijski

fond

Provizija za

korištenje

garancije

Ostali

prihodi

Operativni

troškovi

Gubici za

nesolventn. Krediti Otplate

Stanje

kredita

1 3.065 195,1 45,5 34,2 0,0 117,6 0,0 9.757 563 9.195

2 3.169 52,9 47,4 47,4 12,0 117,6 23,7 2.644 2.333 9.506

3 3.183 48,4 47,7 47,7 12,0 117,6 23,8 2.422 2.379 9.549

4 3.197 48,7 47,9 47,9 12,0 117,6 24,0 2.434 2.390 9.592

5 3.213 48,9 48,1 48,1 12,0 117,6 24,1 2.447 2.401 9.638

6 3.229 49,2 48,4 48,4 12,0 117,6 24,2 2.460 2.412 9.686

7 3.245 49,5 48,6 48,6 12,0 117,6 24,3 2.474 2.424 9.735

8 3.262 49,8 48,9 48,9 12,0 117,6 24,4 2.488 2.437 9.786

9 3.280 50,1 49,1 49,1 12,0 117,6 24,6 2.503 2.450 9.840

10 3.298 50,4 49,4 49,4 12,0 117,6 24,7 2.519 2.463 9.895

11 3.318 50,7 49,7 49,7 12,0 117,6 24,8 2.535 2.477 9.953

12 3.338 51,0 50,0 50,0 12,0 117,6 25,0 2.552 2.492 10.013

Svega 3.338 744,7 580,7 569,5 132,0 1411,2 267,6 37.236 27.222 10.013

Grafički prikaz 21: Gotovinski tok Fonda

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

god

000

KM

Depozit fonda Odobreno kredita Stanje kredita

69

Tabela 19: MODEL B (UZ SUFINASIRANJE OPERATIVNIH TROŠKOVA) - GOTOVINSKI TOK Grafički prikaz 22: Gotovinski tok Fonda

God

Garanc

ijski

fond

Jednokratna

provizija za

obradu garan

Kamata na

Garancijski

fond

Provizija za

korištenje

garancije

Ostali

prihodi

Operativni

troškovi

Gubici za

nesolventn. Krediti Otplate

Stanje

kredita

1 2.060 98,3 30,5 0,0 117,6 117,6 0,0 6.555 375 6.180

2 2.151 27,7 32,1 0,0 117,6 117,6 16,1 1.845 1.571 6.454

3 2.194 26,2 32,7 0,0 117,6 117,6 16,4 1.748 1.621 6.581

4 2.237 26,7 33,4 0,0 117,6 117,6 16,7 1.782 1.653 6.710

5 2.281 27,3 34,0 0,0 117,6 117,6 17,0 1.817 1.686 6.842

6 2.325 27,8 34,7 0,0 117,6 117,6 17,4 1.853 1.719 6.976

7 2.371 28,3 35,4 0,0 117,6 117,6 17,7 1.889 1.752 7.113

8 2.417 28,9 36,1 0,0 117,6 117,6 18,0 1.926 1.787 7.252

9 2.465 29,5 36,8 0,0 117,6 117,6 18,4 1.964 1.822 7.394

10 2.513 30,0 37,5 0,0 117,6 117,6 18,8 2.003 1.858 7.539

11 2.562 30,6 38,2 0,0 117,6 117,6 19,1 2.042 1.894 7.687

12 2.613 31,2 39,0 0,0 117,6 117,6 19,5 2.082 1.931 7.838

Svega 2.613 412,6 420,5 0,0 1411,2 1411,2 195,0 27.507 19.669 7.838

Grafički prikaz 22: Gotovinski tok Fonda

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

8.000

9.000

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

god

000

KM

Depozit fonda Odobreno kredita Stanje kredita

Fond treba imati i dovoljno slobodnih (neoročenih) sredstava za pokriće operativnih

troškova.

Uzevši u obzir i ovu činjenicu mogu se pretpostaviti troškovi kao u narednoj tabeli.

Tabela 20: Operativni troškovi u KM

TROŠKOVI Mjesečno Godišnje

Bruto plate 6.700,00 80.400,00

Konsultant 1.000,00 12.000,00

Telefon 300,00 3.600,00

Gorivo 400,00 4.800,00

Kanc. material 200,00 2.400,00

Reklama 200,00 2.400,00

Kirija i ostali troškovi 1.000,00 12.000,00

9.800,00 117.600,00

Troškovi su minimalni i određeni su na osnovu troškova koje imaju slične organizacije, prije

svega Kreditno garancijski fond Udruženja poduzetnika LiNK. Kao što smo naveli, poželjno

bi bilo angažovanje iskusnog osoblja postojećeg Kreditno garancijskog fonda, tako da se

eliminišu troškovi obuke, a što omogućuje da kreditni službenici odmah počnu raditi punom

produktivnošću.

71

4.1.4 Kriteriji za odabir partnerske banke

ELEMENTI POZIVA ZA ODABIR BANKE

Uslovi kreditiranja kroz Projekat Garancijskog fonda regije HERCEGOVINA:

Mali projekti:

Iznos: od 5.000,00 KM do 30.000,00 KM

Klijenti: ne podržava se trgovina, ugostiteljstvo i igre na sreću

Rok povrata: do 5 godina, grejs period do 1 godinu

Srednji projekti:

Iznos: od 30.000,00 KM do 150.000,00 KM

Klijenti: ne podržava se trgovina, ugostiteljstvo i igre na sreću

Rok povrata: do 5 godina, grace period do 1 godinu

KRITERIJI ZA IZBOR BANKE

Ekonomski najpovoljnija ponuda prema niže navedenim kriterijima u procentima (%)

(prema opadajućem redosljedu):

1. Kamatna stopa za klijente 25 bodova (max)

2. Pasivna kamatna stopa 25 bodova (max)

3. Dio zajma za koji garantuje banka (snošenje rizika): 15 bodova (max)

4. Mogućnost ponovnog pregovaranja: 5 bodova (max)

5. Multiplikator: 5 bodova (max)

6. Bankarska provizija: 5 bodova (max)

7. Obezbjeđenje kredita (kolaterali): 5 bodova (max)

8. Redovno obavještavanje RKGF od strane banke: 5 bodova (max)

9. Obuka osoblja Odjela za garancije RKGF: 5 bodova (max)

10. Procenat sufinasiranja promotivnih aktivnosti: 5 bodova (max)

Ponuđač/pružalac usluga će dokumentovati usklađenost sa traženim tehničkim zahtjevima

detaljnim opisom svake od ponuđenih stavki, sa svim relevantnim podacima.

Komisija za izbor će izvršiti procjenu svih kompletnih ponuda primjenjujući gore pobrojane

evaluacione kriterije.

Kamatna stopa za klijente

Ponudi sa najnižom ponuđenom kamatom (Tmin) dodijelit će se suma () u iznosu od 25

bodova. Sume drugih ponuda računat će se po sljedećoj formuli: 1=25xTmin/T, pri čemu T

predstavlja ponuđenu cijenu ponude koja se vrednuje; Tmin je iznos najniže ponuđene

kamatne stope za klijente.

72

Pasivna kamatna stopa

Ponudi sa najvećom ponuđenom pasivnom kamatnom stopom bit će dodijeljena suma () u

iznosu od 25 bodova. Sume drugih ponuda za ovaj kriterij računat će se po sljedećoj formuli:

=25xT/Tmax, pri čemu T predstavlja iznos ponuđene pasivne kamatne stope, ponude koja

se vrednuje, dok Tmax predstavlja vrijednost najveće ponuđene pasivne kamatne stope.

Dio zajma za koji garantuje banka (snošenje rizika)

Ponudi sa najvećim prihvaćenim rizikom dodijelit će se suma () u iznosu od 15 bodova.

Sume drugih ponuda, za ovaj kriterij, računat će se po sljedećoj formuli: 1=15xT/Tmax, pri

čemu T predstavlja ponuđeni dio zajma za koji garantuje banka (izražen u procentima)

ponude koja se vrednuje, a Tmax najveći ponuđeni dio zajma za koji banka garantuje.

Mogućnost ponovnog godišnjeg pregovaranja

Maksimalan broj bodova koji se može ostvariti u okviru ovog kriterija je 5. Maksimalan broj

bodova dobit će ponuda koja kao mogućnost ponovnog pregovaranja uključi svih 5

ponuđenih podkriterija (kamatu za klijente, pasivnu kamatu, kolaterale, multiplikator i

bankarska provizija). Svaka od ponuđenih opcija nosi jedan bod. Analogno ovome, zavisno

od broja prihvaćenih opcija za pregovore, prostim zbirom, izračunat će se broj bodova koji će

biti dodijeljeni pojedinoj ponudi.

Multiplikator

Ponudi sa najvećim ponuđenim multiplikatorom dodijelit će se suma () u iznosu od 5

bodova. Sume drugih ponuda za ovaj kriterij računat će se po sljedećoj formuli:

1=5xT/Tmax, pri čemu T predstavlja ponuđeni multiplikator ponude koja se vrednuje, dok

je Tmax vrijednost najvećeg ponuđenog multiplikatora.

Bankarska provizija

Ponudi sa najnižom ponuđenom bankarskom provizijom dodijelit će se suma () u iznosu

od 5 bodova. Sume drugih ponuda računat će se po sljedećoj formuli: 1=5xTmin/T, pri

čemu T predstavlja ponuđenu bankarsku proviziju pnude koja se vrednuje, dok je Tmin

najniži ponuđeni iznos bankarske provizije.

Obazbjeđenje kredita (kolaterali)

Kiterij "Obezbjeđenje kredita (kolaterali)" bit će vrednovan saglasno tabeli koja slijedi.

Maksimalna moguća suma je 5, u kojoj je maksimalan broj bodova za male kredite 3, a za

srednje kredite 2 boda.

73

Tabela 21 Bodovanje za ponuđenu vrstu obezbjeđenja

Vrsta obezbjeđenja Broj bodova za male

kredite (5.000 - 30.000)

Broj bodova za srednje

kredite (30.000 - 150.000)

žiranti 3 -

zalog na pokretnoj imovini 2 2

kombinacija žiranta i zaloga na

pokretnoj imovini

1 1

hipoteka 0 0

Redovno obavještavanje RKGF od strane banke

Ponudi sa najvećim ponuđenim brojem izvještavanja u toku jednog mjeseca bit će dodijeljen

suma () u iznosu od 5 bodova. Sume drugih ponuda za ovaj kriterij računat će se po

sljedećoj formuli: 1=5xT/Tmax, pri čemu T predstavlja ponuđeni broj izvještavanja u tok

jednog mjeseca, ponude koja se vrednuje, dok je Tmax najveći ponuđeni broj izvještaja u

toku jednog mjeseca.

Obuka osoblja Odjela za garancije RKGF

Ponudi sa najvećim ponuđenim brojem obuka u toku jedne godine za osoblje Odjela za

garancije bit će dodijeljen suma () u iznosu od 5 bodova. Sume drugih ponuda za ovaj

kriterij računat će se po sljedećoj formuli: 1=5xT/Tmax, pri čemu T predstavlja ponuđeni

broj obuka ponude koja se vrednuje, dok je Tmax najveći ponuđeni broj obuka u toku jedne

godine.

Procenat sufinasiranja promotivnih aktivnosti:

Ponudi sa najvećim ponuđenim procentom sufinasiranja promotivnih aktivnosti bit će

dodijeljen suma () u iznosu od 5 bodova. Sume drugih ponuda za ovaj kriterij računat će se

po sljedećoj formuli: 1=5xT/Tmax, pri čemu T predstavlja ponuđeni procenta sufinansiranja

ponude koja se vrednuje, dok je Tmax najveći procenat sufinansiranja u toku jedne godine.

74

4.2 Rad fonda

Iz rezultata ankete urađene za potrebe ovog projekta vidljivo je da u Hercegovini postoji

interes za rad ovog Fonda. Osim centralnog ureda koristili bi se informativni centri koji se

formiraju u okviru projekta „Regionalni info centar“ od strane agencije REDAH. Info centri

bi bili osposobljeni da pružaju pomoć korisnicima u izradi biznis planova i kreditnih

zahtjeva, kao i da promovišu aktivnosti Fonda. Tako, spomenuti Info centri vrlo korisno

mogu poslužiti za potrebe Fonda i značajno smanjiti njegove troškove vezane za rad na

terenu i promociju.

4.2.1 Kriteriji za korištenje sredstava Fonda (podobnost MSP i korisnika)

Kriteriji za korištenje sredstava Fonda bi bili definisani u skladu sa strategijama ekonomskog

razvoja općina, a koji su u skladu sa regionalnom strategijom ekonomskog razvoja. U

nastavku su dati osnovni elemanti kriterija koji su napravljeni na osnovu informacija koje su

prikupljene prilikom istraživanja na terenu i rada KGF Udruženja LiNK.

Vrsta klijenta:

individualni poljoprivredni proizvođači

mala i srednja preduzeća

privatni poduzetnici iz svih grana privrede

preduzeća i radnje koje započinju sa radom.

Namjena kredita:

nabavka mašina, opreme, dijelova, alata i sl.

nabavka mašina, opreme, dijelova, alata i sl. za proizvodnju za izvoz – postojeći i

budući izvoznici

tehnološka unapređenja: proizvodna oprema, obuka i certifikovanje u skladu sa

industrijskim standardima, standardima kvaliteta, evropskim normama itd.

poljoprivredna proizvodnja: nabavka mašina, opreme, dijelova, alata

nabavka opreme za intenzivno povrtlarstvo i/ili navodnjavanje

projekti pripadnika specifične grupa – kredit za opremu za otvaranje

radnji/preduzeća i za novoosnovana preduzeća

Osnovni kriterijumi za dodjelu sredstava Fonda su:

ekonomska opravdanost projekta

korištenje domaćih resursa

zapošljavanje većeg broja radnika

zaštita životne sredine

doprinos programa i projekta uravnoteženom općinskom i regionalnom razvoju

veće sopstveno učešće , veće učešće banke i drugih u odnosu na tražena sredstva od

Fonda.

Potrebna dokumentacija:

zahtjev za kredit ili izdavanje garancije

aktuelni izvod iz registra nadležnog suda o registraciji preduzeća sa svim prilozima

akt o osnivanju ili statut zajmotražioca

75

kopiju akta o dodeli PIB broja

izvještaj zavoda za statistiku

izvještaj o razvrstavanju

potvrdu Porezne uprave da je učesnik konkursa izmirio sve dospjele poreske obaveze

do podnošenja zahtjeva za kredit

biznis plan

bilans stanja i bilans uspjeha za period od tri godine, koje prethode datumu

podnošenja zahtjeva, odnosno od dana osnivanja ukoliko je preduzeće osnovano

kasnije.

4.2.2 Procedura odobravanja sredstava

Za RKGF regije Hercegovina njaprihvatljivji model rada je Model 1, koji ima težište na

Garancijskom fondu i orjentisan je prema klijentu-poduzetniku. Ovaj model omogućuje

općinama/opštinama i Fondu da ostvaruju direktne kontakte sa poduzetnicima, te sami

poduzetnici postaju svjesni da se radi na podršci njihovih aktivnosti/biznisa od strane

lokalnih vlasti. U skladu sa ovim modelom procedura odobravanja sredstava bi bila kao što

je prikazano u sljedećoj shemi.

Shema 4. Procedura odobravanja sredstava u KGFH sa nadleznim organima i aktima:

Statut RKGF regije Hercegovina

Pravilnik o upravljanju fondovima i resursima

Skupština KGFH (i) donosi pravilnik Fonda Nadzorni odbor (ii) imenuje članove Garancijskog odbora

Zahtjev za garancije dostavljen

od strane Podnosioca zahtjeva Info centru / Odjelu za garancije

Odjel za garancije obrađuje aplikacije

Kompletirane aplikacije se prosljeđuju Garancijskom

odboru

Garancijski odbor procjenjuje zahtjeve i donosi vlasititu odluku

U slučaju pozitivne odluke Garancijskog odbora Fond otpočinje proceduru izdavanja garancija

Odluka Garancijskog odbora

(pozitivna ili negativna)

U slučaju negativne odluke zahtjev se odbija (odbacuje)

KGFH izdaje garanciju

4.2.3 Kritični faktori uspjeha

Kritični faktori uspjeha rada fonda su:

uključenost ostalih instrumenata podrške razvoju MSP-a,

postojanje dovoljnog nivoa absorpcije od strane MSP-a,

dobra marketinška kampanja prema potencijalnim korisnicma sredstava,

održanje visoke stope povrata sredstava,

dalji razvoj poduzetničke klime u BiH,

Kao što je više puta u tekstu Studije pojašnjeno, sam RKGF ne može uspjeti u svom

osnovnom zadatku (rast i razvoj MSP-a) bez niza drugih instrumenata podrške MSP-a.

Uspjeh poduzetnika zavisi od dobro osmišljenje i elaborirane ideje (poslovno savjetodavne

usluge), prostora za rad (poslovni inkubatori, poslovne zone....), administrativnih procedura

koje nameće država i niza drugih faktora na koje se mora uticati da bi poduzetnik uspio.

Omogućavanje samo povoljnog finansiranja neće donijeti željene rezultate.

Pored 'prirodnog' poduzetničkog duha koji neke sredine imaju, na nivo absorpcijske moći

utiče niz drugih faktora koji su itekako vezani za postojanje instrumenata podrške za razvoj

biznisa – čiji uticaj je već naglašen. Pored toga, važno je da Fond od početka pokriva što veći

teritorij (čitavu Hercegovinu) jer se time absorpcijska moć povećava. Fond ni u kom slučaju

ne bi smio da služi za razvoj biznisa koji nisu deficitarni (recimo trgovine), bez obzira na

mogućnost ili nemogućnost plasmana sredstava i postojanja 'viška' absorpcijske moći u

nedeficitarnim sektorima.

Primjer KGF-a LiNK nam govori da je upoznatost poduzetnika sa mogućnošću kreditiranja

putem KGF-a jedan od ključnih faktora, koji utiče na uspjeh rada Fonda. KGF mora biti

jedanko agresivan u svojoj kampanji kao i ostale finansijske institucije, jer tek tako može

ostvariti sve svoje ciljeve (koji nisu samo plasman sredstava, već i 'buđenje' poduzetničkog

duha, smanjenje cijene kapitala, povećanje socijalnog kapitala itd.).

Iskustva u radu KGF-a nameću visoku stopu povrata sredstava kao imperativ. Ovaj faktor je

kritičan za samofinasiranje Fonda, ali važnija je činjenica da se visokom stopom povrata

pokazuje sistematski rad sa svakim poduzetnikom, što je jedan od glavnih ciljeva ovog

instrumenta lokalnog razvoja.

Naravno, jedan od faktora na koji se može najmanje uticati je dalji razvoj poduzetničke klime

u BiH, bez koje neće biti ni dovoljne absorpcijske moći, ali ni ostalih uslova za rad fonda.

78

BIBLIOGRAFIJA

Knjige i studije:

EURED (2005), Kako kreditno garancijski fondovi funkcionišu, EURED: Sarajevo

OECD (2003), Preduzetništvo, samozapošljavanje i lokalni ekonomski razvoj, OECD:

Program lokalnog ekonomskog razvoja i zapošljavanja

SEED (2002), FEASIBILITY STUDY ON ESTABLISHMENT OF A CREDIT

GUARANTEE INSTITUTION IN BOSNIA AND HERZEGOVINA, SEED: Sarajevo

USAID (2004), Analiza intervencija i nedostataka malih i srednjih preduzeća, USAID:

Završni izvještaj

USOM (2005), Mogućnost inkubiranja biznisa u Hercegovini – institucionalna

podrška razvoju poduzetništva, USOM: Mostar

Regionalna agencija za ekonomski razvoj Šumadije i Pomoravlja (2005) , Ekonomska

analiza regiona Šumadija i Pomoravlje i analiza pravnog okvira i modela garancijskih

fondova u Srbiji

EURED i REDAH (2004), Regionalna strategija ekonomskog razvoja ekonomska

regija Hercegovina

Izvještaji:

Udruženje LiNK (2006), Izvještaji o radu KGF LiNK

«Mikrofinansije» br. 5, dec. 2005

Evropske banke za obnovu i razvoj «Strategija za Bosnu i Hercegovinu» odjeljak

3.2.1.3 Mikro krediti.

Vlastita istraživanja, analize po upitnicima:

UPITNIK BR. 1; UPITNIK ZA BANKE I MKO

UPITNIK BR. 2; UPITNIK ZA INSTITUCIJE

UPITNIK BR. 3; UPITNIK ZA MSP

79

Prilozi:

Prilog 1. Nacrt Ugovora o osnivanju

Prilog 2. Nacrt Statuta

81

U G O V O R

o osnivanju društva s graničenom odgovornošću

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Na temelju ovog ugovora osnivači osnivaju društvo s ograničenom odgovornošću (u daljnjem tekstu:

Društvo) Kreditno-garancijski fond regije Hercegovina.

Ovaj Ugovor je temeljni akt Društva kojim se uređuju temeljna pravila u svezi sa pravnim statusom i

ustrojstvom Društva, vođenjem i upravljanjem društva, te pravila o međusobnim obvezama članova i

Društva.

Društvo osnivaju njegovi osnivači s ciljem da ono bude promotor, nositelj i koordinator razvojnih

aktivnosti na području Hercegovačke ekonomske regije.

Osnivači Društva nastojat će određene materijalne resurse i prava kojima raspolažu staviti na

raspolaganje Društvu i to na temelju uvjeta definiranih posebnim ugovorima.

II. OSNIVAČI-ČLANOVI DRUŠTVA

Članak 2.

Osnivači Društva su:

Osnivači Društva mogu biti, odnosno udjele u Društvu mogu stjecati i druge jedinice lokalne uprave i

drugi pravni subjekti poput udruženja, ustanova i institucija.

III. TVRTKA I SJEDIŠTE DRUŠTVA

Članak 3.

Društvo će poslovati pod tvrtkom:_______________

Skraćena tvrtka glasi:_________________________

Naziv tvrtke na engleskom jeziku glasi:___________

Članak 4.

Sjedište Društva je u Mostaru, ulica____________

Članak 5.

Tvrtka, skraćena tvrtka i sjedište Društva mijenjaju se odlukom Skupšitne Društva, a odluku o

promjeni adrese sjedišta Društva donosi Uprava Društva.

Društvo može osnivati podružnice na teritoriji Bosne i Hercegovine, o čemu odluku donosi Skupština

na prijedlog Nadzornog odbora Društva.

82

Članak 6.

Društvo ima pečat, čiji oblik i sadržaj utvrđuje Uprava Društva.

Uprava društva će posebnim aktom propisati način korištenja i čuvanja pečata.

IV. DJELATNOST DRUŠTVA

Članak 7.

Djelatnost Društva u unutarnjem prometu je:

65.230 Ostalo financijsko posredovanje

67.130 Pomoćne djelatnosti povezane sa financijskim posredovanjem

70.110 Stvaranje novih nekretnina

70.120 Kupnja i prodaja vlastitih nekretnina

70.200 Iznajmljivanje vlastitih nekretnina

72.100 Pružanje savjeta o računalnoj opremi (hardwaru)

72.200 Savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softwara)

72.300 Obrada podataka

72.400 Izrada baze podataka

72.600 Ostale srodne računalne aktivnosti

74.120 Računovodstveni, knjigovodstveni i revizijski poslovi, savjetodavni poslovi u svezi poreza

74.130 Istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja

74.140 Savjetovanje u svezi s upravljanjem i poslovanjem

74.200 Arhitektonske i inženjerske djelatnosti i tehničko savjetovanje

74.400 Promidžba (reklama i propaganda)

74.840 Ostale poslovne djelatnosti, d.n.

* uspostavljanje suradnje s domaćim, stranim i međunarodnim financijskim

institucijama za poticanje tehnološkog poduzetništva

* provođenje međunarodnih projekata usmjerenih na tazvoj poduzetništva

* tehnička i konsultativna pomoć u svezi programa međuregionalne i međunarodne

suradnje usmjerenih na tehnološki razvoj i razvoj inovativnog poduzetništva

* poticanje poslovne suradnje , transfera tehnologija i komercijalizacije rezultata istraživanja

* poduka konzultanata za financiranje i upravljanje inovacija i novih tehnologija

83

* posredovanje i zastupanje u prometu roba i usluga

* zastupanje stranih pravnih osoba

Članak 8.

Djelatnost Društva u vanjskom prometu je:

posredovanje i zastupanje u prometu roba i usluga

zastupanje stranih pravnih osoba

V. TEMELJNI KAPITAL I TEMELJNI ULOZI

Članak 9.

Temeljni kapital Društva iznosi__________ KM

Pojedinačni temeljni ulozi osnivača- članova Društva iznose:

Prije upisa Društva u sudski registar svaki član Društva uplatio je cjelokupan iznos temeljnog uloga u

novcu.

Nakon izvršenog upisa u sudski registar uplaćena sredstva bit će prebačena na transakcijski račun

Društva kod poslovne banke.

Članak 10.

Svaki osnivač- član Društva obvezuje se na učešće u formiranju fonda Društva.

Svaki osnivač- član Društva obvezuje se u roku od ___godine od dana upisa u sudski registar uplatiti

na račun Društva i to najkasnije do ____ za svaku godinu , iznos prema sljedećoj dinamici uplata u

konvertibilnim markama:

Rb. OSNIVAČ ULAGANJE PO GODINAMA

2007. 2008. 2009.

Kao dan upisa Društva u sudski registar smatra se dan donošenja rješenja o upisu u sudski registar

društva, bez obzira kada je kopija istog dostavljena pojedinom osnivaču- članu Društva.

VI. POSLOVNI UDJELI I KNJIGA POSLOVNIH UDJELA

Članak 11.

Poslovni udjeli članova srazmjerni su veličini preuzetih temeljnih uloga, tako da pojedinačni udjeli

članova Društva iznose:

Rb. OSNIVAČ UDJEL (%)

84

Članak 12.

Uprava Društva dužna je uspostaviti i voditi knjigu poslovnih udjela. Knjiga poslovnih udjela vodi se

na način propisan Zakonom.

Članak 13.

Prijenos poslovnih udjela između članova Društva ograničen je pravom prvokupa članova Društva.

Član Društva može svoj poslovni udjel u cijelosti ili u dijelovima prenjeti na osobu koja nije član

Društva uz suglasnost Društva.

Član Društva koji ima namjeru prenijeti dio ili cijeli poslovni udjel dužan je preporučenim pismom o

tome obavijestiti članove Društva i Upravu Društva, uz navođenje predmeta, cijene i uvjeta prijenosa.

Uprava Društva može odbiti davanje suglasnosti za prijenos poslovnog udjela iz sljedećih razloga:

ukoliko se u roku od 30 (trideset) dana od dana dostave preporučene pismene ponude jedan

ili više članova Društva izjasne pismeno o namjeri kupnje ponuđenog poslovnog udjela ili

njegovog dijela;

ukoliko ocijeni da bi prijenos poslovnog udjela ili njegovog dijela na osobu koja nije član

društva bio štetan za Društvo, njegove članove ili vjerovnike;

ukoliko se poslovni udjeli namjeravaju prenijeti na fizičku osobu ili na gospodarsko društvo.

Ukoliko se javi više članova Društva oni ostvaruju pravo prvokupa u razmjeru sa veličinom svojih

poslovnih udjela u trenutku otkupa ponuđenog poslovnog udjela. Valjan je sporazum kojim oni

drugačije urede međusobna prava.

Ukoliko ne postoje razlozi za odbijanje suglasnosti iz stavka 4. ovog članka, ili ukoliko u daljnjem roku

od 14 dana od proteka roka za korištenje prava prvokupa članovi društva ne izvrše kupnju, Uprava

Društva će podnositelju ponude dati pismenu suglasnost za prijenos poslovnog udjela ili njegovog

dijela. U suglasnosti se moraju navesti podaci o stjecatelju i visina poslovnog udjela koji on preuzima.

Poslovni udjel se ne može prenijeti trećoj osobi pod povoljnijim uvjetima od onih koji su ponuđeni

članovima Društva.

Članak 14.

Član Društva može iz opravdanih razloga istupiti iz Društva.

Član koji ima namjeru da istupi iz Društva dužan je preporučenom pošiljkom dostaviti Upravi

Društva pismenu obavijest s navođenjem razloga istupanja.

Odluku o davanju suglasnosti za istupanje iz Društva donosi Skupština Društva dvotrećinskom

većinom glasova. Predstavnik člana koji ima namjeru istupiti iz Društva ne sudjeluje u glasovanju po

tom pitanju. Skupštinu saziva Uprava Društva u roku od 7 dana od dana prijema pismene obavijesti.

Kada član Društva dobije suglasnost za istupanje iz Društva, njegov poslovni udjel prenosi se na sve

članove Društva u postocima razmjerno njihovom učešću u vlasništvu Društva. Ukoliko pojedini

članovi nisu zainteresirani za otkup dijela udjela, udjel može u cijelosti otkupiti zainteresirani član.

Stjecatelji su dužni istupajućem članu isplatiti tržišnu vrijednost njegovog poslovnog udjela u vrijeme

istupanja, sukladno zakonu.

Isplata će se izvršiti u roku kojeg ugovore Društvo, odnosno stjecatelji poslovnog udjela i član koji

istupa , s tim da Društvo, odnosno stjecatelj nije u obvezi prihvatiti rok kraći od šest mjeseci.

Nakon proteka 5 (pet) godina članstva u Društvu član može istupiti i bez suglasnosti Skupštine

Društva, s tim da nema pravo na povrat uloženih sredstava.

85

Članak 15.

Član društva može biti isključen iz Društva ako grubom povredom odredaba ovog ugovora Društvu

nanese materijalnu štetu, ako grubo ometa rad Društva ili ometa ostvarivanje prava drugih članova ili

ne poštuje odluke Društva ili odredbe ovog Ugovora.

Odluku o isključenju člana donosi Skupština Društva dvotrećinskom većinom glasova.

Poslovni udjel isključenog člana prenosi se svim članovima Društva razmjerno njihovim poslovnim

udjelima. Isključeni član Društva ima pravo na naknadu vrijednosti poslovnog udjela od ostalih

članova, razmjerno veličini preuzetih poslovnih udjela.

Ako član Društva bude isključen zbog neizvršenja odredbe članka 10. ovog ugovora njegov poslovni

udjel prirasta poslovnim udjelima ostalih članova Društva razmjerno njihovim poslovnim udjelima, s

tim da su oni obvezni uplatiti na račun Društva neuplaćeni iznos preuzetog uloga isključenog člana

društva, razmjerno njihovim poslovnim udjelima, u roku od godinu dana od dana donošenja odluke o

isključenju člana Društva.

VII. ORGANI DRUŠTVA

Članak 16.

Organi Društva su:

Skupština Društva

Uprava Društva

Nadzorni odbor

SKUPŠTINA DRUŠTVA

Članak 17.

Skupštinu Društva čine svi članovi Društva , koji imenuju svoje predstavnike u Skupštini..

Članak 18.

Skupština Društva odlučuje o:

uporabi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitaka

usvaja financijska izvješća

zahtjevu za uplatama temeljnog kapitala

izboru i razrješenju članova Nadzornog odbora

podjeli i povlačenju poslovnih udjela, davanju suglasnosti o prijenosu poslovnog udjela ili

njegovog dijela trećim osobama, istupanju i isključenju člana iz društva

davanju i opozivu prokure

izboru i razrješenju članova Odbora za reviziju

izmjeni ili dopuni ugovora o osnivanju

prestanku društva i imenovanju likvidacionog upravitelja

na prijedlog uprave donosi akte Društva

odlučuje o drugim pitanjima utvđenim ovim ugovorom , statutom Društva i pozitivnim

propisima, ukoliko nisu stavljeni u nadležnost drugog organa Društva

86

Članak 19.

Skupštinu Društva saziva

Uprava društva

Nadzorni odbor

Član ili članovi Društva čiji udjeli čine najmanje deseti dio temeljnog kapitala .

Uprava je dužna sazvati Skupštinu najmanje jednom godišnje.

Poziv za Skupštinu dostavlja se članu preporučenom pošiljkom, neposrednim uručenjem poziva uz

potvrdu prijema, telefaksom ili telegramom najmanje sedam dana prije zakazane Skupštine.U pozivu

se obvezno navodi mjesto i vrijeme održavanja Skupštine i dnevni red.

Svaki član društva može pismenim putem zahtjevati dopunu dnevnog reda, uz odgovarajuće

obrazloženje. Zahtjev za dopunu dnevnog reda član Društva može postaviti najkasnije tri dana od

dana prijema poziva za Skupštinu.

Skupština se u pravilu održava u sjedištu Društva

Skupštinu vodi predsjedavajući, kojeg biraju članovi Skupštine na prvoj sjednici većinom glasova.

Članak 20.

Skupština Društva može valjano odlučivati ako su na njoj nazočni članovi Društva ili njihovi

zastupnici, odnosno punomoćnici koji predstavljaju najmanje polovicu temeljnog kapitala društva i

više od 50% članova Skupštine, ako ovim Ugovorom ili Statutom Društva nije za pojedine sličajeve

predviđena druga kvalificirana većina

Članak 21.

Skupština Društva donosi odluke većinom glasova nazočnih članova, ukoliko ovim ugovorom ili

Statutom Društva nije drugačije određeno.

Ukupan iznos temeljnog kapitala predstavljen je u skupštini sa 100 (stotinu) glasova, a član društva

ima broj glasova razmjeran njegovom udjelu u ukupnom kapitalu Društva

Članak 22.

Odluke donesene na Skupštini i ome donesene pismenim putem moraju se bez odgađanja unijeti u

posebnu knjigu odluka koju vodi Uprava u sjedištu Država.

O radu Skupštine sačinjava se zapisnik koji obavezno sadrži:

firmu i adresu sjedišta Društva

mjesto i vrijeme održavanja Skupštine

ime i prezime predsjedavajućeg, zapisničara, lica koja ovjeravaju zapisnik i članove Odbora za

glasanje

dnevni red

odluke

podatke o glasanju

prigovore na odluke Skupštine

Uz zapisnik se prilažu pismeni prijedlozi i izvještaji podneseni Skupštini. Zapisnik je neophodno

sačiniti u roku od 30 dana od dana održavanja Skupštine. Potpisuju ga predsjedavajući i zapisničar i

lica koja ovjeravaju zapisnik.

87

Članak 23.

Uprava društva sastoji se od jednog člana uprave-direktora Društva.

Skupština Društva može članu uprave posebnom pismenom Odlukom imenovati zamjenika.

Članak 24.

Za osobu ovlaštenu za vođenje poslova, zastupanje Društva i prijavu za upis osnivanja Društva

osnivači imenuju gospodina _______________

Članak 25.

Direktor Društva organizuje rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja Društvo i odgovara za

zakonitost poslovanja.

U skladu sa zakonom i ovim Ugovorom direktor Društva utvrđuje poslovnu politiku Društva, donosi

planove i programe u sklopu provođenja utvrđene poslovne politike, utvrđuje organizaciju Društva,

vodi operativno poslovanje, vodi poslovne knjige Društva i izvješćuje Skupštinu i Nadzorni odbor

Društva, te u skladu tog donosi potrebne odluke i opće akte, ako to zakonom ili ovim Ugovorom

izrijekom nije sastavljeno u nadležnosti Skupštine, odlučuje o pravima i obvezama iz radnog odnosa.

Direktor Društva saziva Skupštinu Društva kada ocjeni da je to potrebno radi dobrobiti Društva, a

najmanje jednom godišnje.

Položaj, ovlaštenja i odgovornosti, prava direktora uređuju se ugovorom između Nadzornog odbora i

direktora.

Članak 26.

Direktor Društva zastupa Društvo pojedinačno i samostalno.

Direktor Društva može izdati pismenu punomoć za zastupanje drugim osobama u Društvu i izvan

njega.

Skupština Društva može članu uprave - direktoru Društva, zamjeniku člana uprave kada ga imenuje,

te drugim osobama ovlaštenim za zastupanje Društva, potpisati interna ograničenja prava za

zastupanje, koja se ne upisuju u sudski registar i ne djeluju prema trećima. Osobe iz ovog stava dužne

su pridržavati se tako propisanih ograničenja i odgovaraju članovima Društva za nanijetu štetu kao

posljedicu nepridržavanja propisanih im ograničenja.

Nadzorni odbor

Članak 27.

Nadzorni odbor sačinjava 9 (devet) članova, koje imenuje i razrješava Skupština, u omjeru:

1/3 predstavnici osnivača,

1/3 predstavnici privrednika,

1/3 predstavnici nevladinih organizacija i naučnih radnika.

Članovi Nadzornog odbora koji se imenuju iz reda predstavnika privrede, naučnih radnika i

nevladinih organizacija, biraju se putem konkursa.

Članak 28.

Sjednice Nadzornog odbora održavaju se najmanje jednom u tri mjeseca.

88

Sjednicu Nadzornog odbora saziva predsjednik Nadzornog odbora, na zahtjev direktora Društva ili

dva člana Nadzornog odbora.

Za održavanje sjednice Nadzornog odbora potreban je kvorum od 2/3 ukupnog broja članova.

Nadzorni odbor donosi odluke većinom glasova prisutnih članova.

Članak 29.

Nadzorni odbor društva nadležan je da:

Nadzire poslovanje Društva,

Nadzire rad Uprave

Usvaja izvještaj Uprave o poslovanju po polugodišnjem i godišnjem obračunu, sa bilansom

stanja i bilansom uspjeha i izvještavanjem rekvizije,

podnosi Skupštini godišnji izvještaj o poslovanju Društva, koji obavezno uključuje izvještaj

revizije, izvještaj o radu Nadzornog odbora, Odbora za reviziju i plan poslovanja za narednu

poslovnu godinu,

imenuje direktora Društva,

predlaže način upotrebe dobiti i način pokrića gubitka

odobrava kupovinu, prodaju, zamjenu, uzimanje u lizing i druge transakcije imovinom,

direktno ili posredstvom supsidijarnih društava u toku poslovne godine u obimu od 15% do

33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine Društva,

obrazuje povremene komisije i utvrđuje njihov sastav i zadatke,

saziva Skupštinu.

Odbor za reviziju

Članak 30.

U Društvu se formira Odbor za reviziju, koju čine 3 člana

Članove Odbora za reviziju imenuje i razrješava Skupština.

Članak 31.

Odbor za reviziju dužan je izvršiti polugodišnjeg i godišnjeg obračuna i revizije financijskog

poslovanja Društva na zahtjev članova Društva čiji udjeli čine najmanje desetinu osnovnog kapitala, i

o tome dostaviti izvještaj Skupštini i Nadzornom odboru, najkasnije osam dana po okončanju revizije.

Članak 32.

Odbor za reviziju ovlašten je zahtjevati sazivanje sjednice Nadzornog odbora i Skupštine kada smatra

da su ugroženi interesi članova ili utvrdi nepravilnosti u radu predsjednika, članova Nadzornog

odbora ili direktora.

VIII- VRIJEME TRAJANJA I PRESTANKA DRUŠTVA

Članak 33.

Društvo se osniva na neodređeno vrijeme i traje dok za to postoji ekonomski interes, a može prestati

samo iz razloga predviđenih Zakonom ili Odlukom osnivača i Nadzornog odbora.

U slučaju neuspjelog osnivanja Društva troškove snose osnivači, srazmjerno relativnog vrijednosti

udjela u osnivačkom kapitalu.

89

Troškove osnivanja snose osnivači Društva.

Troškovi osnivanja ne mogu biti plaćeni iz temeljnog kapitala, niti se mogu kao udjel pripisati

temeljnog kapitalu.

DOBIT

Članak 34.

Dobit Društva se utvrđuje na kraju poslovne godine na temelju godišnjeg obračuna uspjeha

poslovanja u skladu s pozitivnim propisima. Osnivači se odriču dobiti u korist investiranja u

regionalni razvoj Društva odlukom Skupštine Društva.

X. AKTI DRUŠTVA I POSLOVANJE

Članak 35.

Društvo donosi sljedeće akte i dokumente:

Statut društva

Dugoročni. Srednjoročni i kratkoročni program rada

Pravilnik o kontroli kvalitete projekata koje Društvo podržava

Pravilnik o upravljanju fondovima i resursima

Pravilnik o uvjetima i načinu ulaganja kapitala u određene projekte

Pravilnik o uvjetima i kriterijima za odabir stalnih suradnika i konzultanata.

Članak 36.

Društvo u pravilu ne zapošljava djelatnike za obavljanje poslova iz svoje djelatnosti, već za obavljanje

tih poslova koristi vanjske saradnike.

XI. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 37.

Ovaj Ugovor stupa na snagu danom potpisivanja Ugovora.

Ovaj Ugovor je sačinjen u 6 primjeraka.

Članak 38.

Izvornik Ugovor je onaj koji je potpisan od osnivača i priložen u sudski registar.

Jedan primjerak izvornika Ugovora te njegovih izmjena i dopuna čuvaju se u sjedištu Društva.

Društvo je dužno na zahtjev člana Društva izdati mu prijepis ili kopiju Ugovora i njegovih izmjena i

dopuna.

Članak 39.

Izmjene i dopune ovog Ugovora vrše se po proceduri kao za njegovo zaključivanje.

90

Članak 40.

U slučaju spora nadležan je sud na čijem području se nalazi sjedište Društva.

Broj:

U Mostaru

91

Na temelju članka 317. Zakona o gospodarskim društvima («Službene novine Federacije BiH» broj

23/99, 45/00) Skupština društva Kreditno garancijskog fonda regije Hercegovina na sjednici održanoj

dana__________donosi

S T A T U T

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

U cilju promoviranja, vođenja i koordinacije razvojnih aktivnosti na području Hercegovačke

ekonomske regije osnivači___________________ Ugovorom o osnivanju Kreditno-garancijskog fonda

regije Hercegovina d.o.o. osnovali su Kreditno-garancijski fond regije Hercegovina d.o.o. Mostar

Članak 2.

Temeljni opći akt Društva je Statuta. Drugi opći akti i odluke organa Društva moraju biti u suglasnosti

sa odredbama ovog Statuta.

II. TVRTKA I SJEDIŠTE DRUŠTVA

Članak 3.

Društvo posluje pod tvrtkom: Kreditno-garancijski fond regije Hercegovina d.o.o. Mostar

Skraćena tvrtka glasi: KGF regije Hercegovina

Tvrtka na engleskom jeziku glasi:

Članak 4.

Sjedište Društva je u Mostaru, ulica____________

III. DJELATNOST DRUŠTVA U UNUTARNJEM I VANJSKOM PROMETU

Članak 5.

Djelatnost Društva u unutarnjem prometu je:

65.230 Ostalo financijsko posredovanje

67.130 Pomoćne djelatnosti povezane sa financijskim posredovanjem

70.110 Stvaranje novih nekretnina

70.120 Kupnja i prodaja vlastitih nekretnina

70.200 Iznajmljivanje vlastitih nekretnina

92

72.100 Pružanje savjeta o računalnoj opremi (hardwaru)

72.200 Savjetovanje i pribavljanje programske opreme (softwara)

72.300 Obrada podataka

72.400 Izrada baze podataka

72.600 Ostale srodne računalne aktivnosti

74.120 Računovodstveni, knjigovodstveni i revizijski poslovi, savjetodavni poslovi u svezi poreza

74.130 Istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja

74.140 Savjetovanje u svezi s upravljanjem i poslovanjem

74.200 Arhitektonske i inženjerske djelatnosti i tehničko savjetovanje

74.400 Promidžba (reklama i propaganda)

74.840 Ostale poslovne djelatnosti, d.n.

* uspostavljanje suradnje s domaćim, stranim i međunarodnim financijskim institucijama za poticanje

tehnološkog poduzetništva

* provođenje međunarodnih projekata usmjerenih na razvoj poduzetništva

* tehnička i konsultativna pomoć u svezi programa međuregionalne i međunarodne suradnje

usmjerenih na tehnološki razvoj i razvoj inovativnog poduzetništva

* poticanje poslovne suradnje , transfera tehnologija i komercijalizacije rezultata istraživanja

* poduka konzultanata za financiranje i upravljanje inovacija i novih tehnologija

* posredovanje i zastupanje u prometu roba i usluga

* zastupanje stranih pravnih osoba

Djelatnost Društva u vanjskom prometu je:

posredovanje i zastupanje u prometu roba i usluga

zastupanje stranih pravnih osoba

IV. TEMELJNI KAPITAL I UDJELI

Članak 6.

Temeljni kapital Društva iznosi _________________ KM

Članak 7.

Na temelju uloga u temeljnom kapitalu Društva članovi stječu udjele. Visina uloga i udjela članova u

Društvu je:

1

2.

3.

93

V. VOĐENJE POSLOVANJA I ZASTUPANJE DRUŠTVA

Članak 8.

Poslovanje društva vodi direktor Društva. Direktor Društva:

organizira i rukovodi procesom rada i vodi poslovanje Društva;

predlaže poslovnu politiku, program rada i plan razvoja i poduzima mjere za njihovo

provođenje

podnosi izvještaj o poslovanju i godišnji obračun

predlaže unutarnju organizaciju Društva

predlaže imenovanje i razrješenje djelatnika sa posebnim ovlastima

donosi pojedinačna akta sukladno općim aktima Društva

izvršava i organizira provođenje odluka Skupštine društva i nadzornog odbora

izrađuje prijedloge općih akata Društva

odlučuje o potrebi upošljavanja djelatnika i njihovom raspoređivanju

odlučuje o angažiranju vanjskih suradnika

odlučuje o pravima i obvezama iz radnog odnosa

poduzima mjere o zaštiti na radu i zaštiti i unaprijeđenju čovjekovog okoliša sukladno zakonu

i općim aktima

obavlja obavlja i druge poslove sukladno zakonu, ovom statutu i općim aktima Društva

Članak 9.

Direktor Društva zastupa i predstavlja Društvo bez ograničenja (alt. Ograničeno do iznosa

od________KM, a preko tog iznosa uz suglasnost Nadzornog odbora) i odgovara za zakonitost

poslovanja

Direktor može svoja ovlaštenja prenijeti i na druge osobe putem generalne ili pojedinačne punomoći.

Obim ovlaštenja iz stavka 2. ovog članka utvrđuje se u punomoći.

Članak 10.

Direktora Društva imenuje i razrješava Nadzorni odbor na temelju javnog natječaja, uz prethodnu

suglasnost Skupštine Društva. Mandat direktora traje četiri godine, s mogućnošću ponovnog izbora.

Članak 11.

Za direktora Društva može biti imenovana osoba koja pored općih zakonskih uvjeta ispunjava i

sljedeće posebne uvjete:

visoka školska sprema, ekonomskog ili pravnog smjera (alt. Smjera iz djelokruga rada

Društva)

poznati stručnjak u svojoj oblasti ili uspješan gospodarstvenik

najmanje 5 godina radnog iskustva u struci

Članak 12.

Imenovanje i razrješenje direktora provodi se na način i pod uvjetima koje posebnom odlukom

utvrđuje Nadzorni odbor Društva.

94

Članak 13.

Prava i obveze Direktora pobliže se utvrđuju ugovorom koji direktor zaključuje sa Nadzornim

odborom Društva.

Za svoj rad direktor odgovara nadzornom odboru i Skupštini Društva.

Članak 14.

Direktoru funkcija prestaje:

ostavkom

razrješenjem

prestankom radnog odnosa u Društvu

nastupanjem zakonskih razloga zbog kojih ne može obavljati funkciju direktora

Članak 15.

Ukoliko direktor podnese ostavku, dužan je nastaviti obavljanje poslova u otkaznom roku koji je

utvrđen u Ugovoru o radu i koji ne može biti kraći od 30 dana.

Članak 16.

O razrješenju direktora odlučuje Nadzorni odbor, uz prethodnu suglasnost Skupštine društva.

Postupak razrješenja pokreće Nadzorni odbor na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Skupštine društva.

Članak 17.

Direktor se može razriješiti funkcije ako se utvrdi njegova odgovornost za:

neostvarivanje programa i plana rada i poslovanja Društva

zlouporabu ovlasti

nezakonit rad i poslovanje Društva

Članak 18.

Rukovoditelji pojedinih organizacijskih jedinica su djelatnici sa posebnim odgovornostima i

ovlaštenjima.(izvršni direktori). Oni organiziraju rad organizacijske jedinice i odgovaraju za

zakonitost poslovanja u okviru djelokruga rada. Rukovoditelje organizacijskih jedinica na prijedlog

direktora Društva imenuje i razrješuje Nadzorni odbor, na period za koji je imenovan direktor. Prava i

obveze iz radnog odnosa utvrđuju se ugovorom koji s rukovoditeljima sklapa direktor uz predhodnu

suglasnost Nadzornog odbora. Rukovoditelji organizacijskih jedinica za svoj rad odgovaraju direktoru

Društva.

VI. UTVRĐIVANJE I DIOBA DOBITI I POKRIVANJE GUBITKA

Članak 19.

Dobit se utvrđuje na kraju poslovne godine sukladno zakonu. Dobit se odlukom Skupštine usmjerava

na razvoj programa Društva i razvoj Društva u cjelini.

Članak 20.

Kad Društvo u godišnjem obračunu iskaže gubitak u iznosu većem od trećine temeljnog kapitala,

Nadzorni odbor je dužan sazvati Skupštinu društva. Na temelju izvješća Nadzornog odbora, koji

95

uključuje bilans stanja i bilans uspjeha sa izvješćem revizije, Skupština donosi odluku o nastavku rada,

prestanku ili likvidaciji Društva.

VII. PRAVA I OBVEZE ČLANOVA

Članak 21.

Član društva obvezan je u roku i na način utvrđen Ugovorom o osnivanju Društva, Statutom i

odlukama Skupštine izvršiti uplatu uloga. Društvo ne može uplatu uloga odgoditi, ne može člana

osloboditi obveze uplate, niti na ime uplate uloga primiti nešto drugo osim onog a što je ugovoreno.

Članak 22.

Udjel člana razmjeran je učešću njegovog uloga u temeljnom kapitalu društva. Svaki član ima jedan

udjel.

Udjeli u Društvu su prenosivi. Prijenos udjela vrši se pismenim ugovorom i nasljeđivanjem. Članovi

Društva imaju pravo prvokupa udjela.

Članak 23.

Dobit Društva se reinvestira u Društvo.

Članak 24.

Uvjeti, postupak i posljedice istupanja iz Društva utvrđeni su Ugovorom o osnivanju Društva.

Članak 25.

Član može biti isključen iz Društva iz razloga i po postupku utvrđenim Ugovorom o osnivanju

Društva.

Članak 26.

Istupanjem ili isključenjem iz Društva , članu koji je istupio ili je isključen prestaju sva prava i obveze

koja proizilaze iz članstva u Društvu.

VIII. ORGANIZACIJA DRUŠTVA

Članak 27.

Društvo je jedinstvena pravna osoba. Društvo nastupa u pravnom prometu sa trećim osobama u svoje

ime i za svoj račun i za svoje obveze odgovara svim svojim sredstvima, odnosno imovinom, izuzev

onim čiji je promet zakonom ograničen.

Društvo može osnivati podružnice na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Članak 28.

Radi obavljanja poslovne djelatnosti i ostvarivanja poslovnih funkcija u Društvu se organiziraju

unutarnje organizacijske jedinice.

96

Članak 29.

Posebnim aktom utvrđuje se vrsta i broj organizacijskih jedinica, opis poslova, ovlasti i odgovornosti,

uvjeti za njihovo izvršenje i broj uposlenika. Ovaj akt donosi Nadzorni odbor na prijedlog direktora

Društva.

IX. UPRAVLJANJE DRUŠTVOM

Članak 30.

Organi upravljanja Društvo su:

Uprava

Skupština društva

Nadzorni odbor

Članak 31.

Skupštinu Društva čine svi članovi Društva. Ukupan iznos temeljnog kapitala Društva predstavljen je

u Skupštini sa 100 glasova, a član Društva ima broj glasova razmjeran njegovom udjelu u temeljnom

kapitalu Društva. Skupština ostvaruje prava, obveze i odgovornosti članova Društva sukladno

zakonu.

Članak 32.

Skupština se u pravilu održava u mjestu sjedišta Društva. Radom Skupštine predsjedava

predsjedavajući Skupštine koji se bira na prvoj sjednici Skupštine. Skupštini su dužni nazočiti

predsjednik i članovi Nadzornog odbora i direktor Društva.

Članak 33.

Skupštinu saziva Nadzorni odbor i Uprava Društva. Uprava je dužna sazvati Skupštinu najmanje

jednom godišnje i u tijeku godine kada Društvo ostvari gubitak veći od petine temeljnog kapitala

Društva, prema posljednjem godišnjem obračunu.

Članak 34.

Skupština Društva odluke donosi na način utvrđen Ugovorom i Zakonom. O radu Skupštine sačinjava

se zapisnik, a donesene odluke se unose u posebnu knjigu odluka koju vodi Uprava Društva.

Članak 35.

Nadzorni odbor sačinjava predsjednik i 8 članova, koje imenuje i razrješava Skupština Društva na

način utvrđen Ugovorom o osnivanju Društva. Predsjednik i članovi Nadzornog odbora imenuju se

na period od četiri godine.

Članak 36.

Nadzorni odbor ima nadležnosti utvrđene Ugovorom osnivanu Društva.

Članak 37.

Predsjednik i članovi Nadzornog odbora dužni su svoje obveze i odgovornosti izvršavati sukladno

interesima Društva i njegovih članova.

97

Predsjednik i članovi nadzornog odbora neograničeno solidarno odgovaraju za štetu koju

prouzrokuju neizvršenjem ili neurednim izvršavanjem svojih dužnosti.

Članak 38.

Predsjednik i članovi nadzornog odbora imaju pravo zahtjevati svo podatke o poslovanju , kao i

prisustvo direktora društva sjednicama nadzornog odbora.

Članak 39.

U društvu se može formirati odbor za reviziju, u skladu sa ugovorom o osnivanju.

Predsjednik i član Odbora za reviziju ne može biti član Nadzornog odbora i Uprave društva,

zaposlenik niti osoba koja ima direktan ili indirektan financijski interes u Društvu, izuzev plaće po

temelju te funkcije.

Članak 40.

Naknade i druga prava članova Odbora za reviziju uređuju se ugovorom na osnovu odluke Skupštine

društva.

X . INFORMIRANJE ČLANOVA DRUŠTVA I VOĐENJE KNJIGE UDJELA

Članak 41.

Članovi Društva informiraju se o poslovanju Društva putem redovitih izvještaja koje su direktor i

Nadzorni odbor dužni dostavljati Skupštini. Članovi Društva imaju pravo uvida u sve isprave i druge

akte Društva , a posebno:

Ugovor o osnivanju sa svim njegovim izmjenama i dopunama

Bilanse stanja, bilanse uspjeha i izvještaje o plaćenim porezima za posljednje tri poslovne

godine, druga dokumenta koje su organi društv obvezn dostavljati Skupštini ili institucijama

izvan Društva

Zapisnik Skupštine i odbora za reviziju

Popis osoba ovlaštenih za zastupanje Društva

Popis članova Nadzornog odbora i Uprave, sa osnovnim podacima vezanim za izbor i

funkciju koju obavljaju u drugim pravnim osobama.

Članak 42.

Uprava Društva dužna je voditi knjigu udjela. Uprava Društva dužna je najkasnije u roku od 8 dana

od dana upisa osnivanja društva u sudski registar uspostaviti knjigu udjela u koju obvezno unosi:

tvrtku i adresu sjedišta članova Društva

vrstu i iznos ugovorenog uloga i uplaćeni iznos

posebna prav i obaveze vezane za udio

Punovažan je svaki akt savjesne treće osobe zasnovan na pouzdanju u točnost upisa u knjigu udjela.

Članak 43.

Uprava Društva dužna je odmah upisati svaku promjenu podataka upisanih u knjigu udjela. Uprava

društva dužna je prijaviti za upis u registar društava promjene u knjizi udjela. Uprava Društva je

obvezna svake godine dostaviti registru društavaspisak članova Društva sa visinom njihovih

98

ugovorenih i uplaćenih uloga, najkasnije 30 dana po isteku zakonom utvrđenog roka za sačinjavanje

godišnjeg obračuna.

IX. PROMJENA VISINE TEMELJNOG KAPITALA

Članak 44.

Temeljni kapital Društva povećava se na temelju odluke skupštine Društva uplatom ili unošenjem

novih uloga. Temeljni kapital Društva može se smanjiti odlukom Skupštine sukladno Zakonu.

XII. PRISTUPANJE I PRESTANAK ČLANSTVA U DRUŠTVU

Članak 45.

Pristupanje novog člana Društvu vrši se na temelju odluke Skupštine, prema kriterijima primjenjenim

na ostale članove Društva. Osoba koja pristupa društvu potpisuje izjavu da prihvata sve obveze i

prava člana utvrđene Ugovorom o osnivanju i Statutom Društva.

Članak 46.

Prestanak članstva u Društvu vrši se istupanjem i isključenjem. Način i postupak istupanja i

isključenja iz Društva utvrđeni su Ugovorom o osnivanju. Istupanjem i isključenjem iz članstva u

Društvu članu prestaju prava koja iz tog članstva proizilaze. Član koji je istupio i član koji je isključen

imaju pravo na naknadu tržišne vrijednosti udjela na dan prestanka članstva.

XIII. PRESTANAK DRUŠTVA

Članak 47.

Društvo prestaje u skladu sa zakonom i ovim statutom:

spajanjem, pripajanjem, podjelom

odlukom Skupštine društva

odlukom suda

stečajem

Članak 48.

Društvo prestaje odlukom suda:

po tužbi jednog ili više povjerilaca čija dospjela, a neizmirena potraživanja premašuju

polovinu temeljnog kapitala Društva

ako Skupština društva nije održana osam mjeseci od isteka roka za izradu godišnjeg obračuna

kada se i poslije izricanja kazni nastavljaju povrede zakona i drugih propisa kojim se

ugrožavanju interesi povjerilaca

kada se stečaj završi diobom stečajne imovine

ako stečaj nije pokrenut jer imovina Društva nije dovoljna za pokriće troškova stečajnog

postupka ili se stečaj obustavi zbog nedovoljne imovine

Odluka suda upisuje se u registar društava po službenoj dužnosti.

99

XIV. IZMJENE I DOPUNE STATUTA

Članak 49.

Izmjene i dopune Statuta vrše se po proceduri za njegovo donošenje.

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 50.

Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja.

Broj: PREDSJEDNIK SKUPŠTINE

U Mostaru,

Izvodljivost uspostave KGF u regiji Hercegovina-korigovano gramaticki-17.09.'06

Documents

Transcript of Izvodljivost uspostave KGF u regiji Hercegovina-korigovano gramaticki-17.09.'06