IZVJEŠĆE O STANJU OKOLIŠA ZAGREBAČKE ŽUPANIJEdokumenti.azo.hr/Dokumenti/Izvjesce o stanju...

IZVJEŠĆE O STANJU OKOLIŠA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Zagreb, listopad 2005.

REPUBLIKA HRVATSKA

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Županijski zavod za prostorno uređenje

i zaštitu okoliša


Zagreb, listopad 2005.


Nositelj izrade i izrađivač

ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE

I ZAŠTITU OKOLIŠA

Ravnatelj

1. Zlatko Dražetić, dipl.ing.arh.

Stručni tim Zavoda:

1. Nada Sohora, dip.iur. – voditeljica Odsjeka za zaštitu okoliša

2. Zoran Tonković, prof.geog. – stručni suradnik za zaštitu okoliša

Vanjska suradnica

1. Marija Hrgarek, dipl.ing.kem.teh.

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA - Županijski zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša

SADRŽAJ

1. UVOD ..................................................................................................................... 1

2. OSNOVNI PODACI O ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI .............................................. 2

2.1. Prirodna obilježja Zagrebačke županije ........................................................... 2

2.2. Stanovništvo .................................................................................................... 5

2.3. Gospodarstvo................................................................................................... 7

2.4. Prometna infrastruktura.................................................................................... 8

3. ZRAK.................................................................................................................... 10

3.1. Temeljni propisi za zaštitu zraka .................................................................... 10

4. VODA ................................................................................................................... 11

4.1. Temeljni propisi za zaštitu voda ..................................................................... 11

4.2. Vodoopskrba županije.................................................................................... 11

4.2.1. Zaključak i ocjena postojećeg stanja ....................................................... 14

4.3. Opskrba vodom ribnjaka ................................................................................ 14

4.4. Navodnjavanje zemljišta ................................................................................ 15

4.5. Odvodnja........................................................................................................ 15

4.6. Uređenje režima voda-zaštita od poplava ...................................................... 16

4.7. Obrana od poplava......................................................................................... 16

4.8. Uređenje režima voda – odvodnja melioriranih površina................................ 17

4.9. Stanje površinskih voda-vodotoka Županije................................................... 18

4.9.1. Kakvoća površinskih voda ....................................................................... 18

4.9.2. Zaključak ................................................................................................. 21

5. TLO ...................................................................................................................... 22

5.1. Osnovne pedološke karakteristike ................................................................. 22

5.2. Utjecaj eksploatacije mineralnih sirovina na stanje okoliša ............................ 24

6. ŠUME ................................................................................................................... 26

7. ZAŠTITA I OČUVANJE KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI ............................... 28

7.1. Temeljni propisi ............................................................................................. 28

7.2. Zakonske obveze županije............................................................................ 28

7.2.1. Provođenje zakonskih obveza županije................................................... 29

7.3. Zaštićene prirodne vrijednosti ........................................................................ 29

7.3.1. Stanje ...................................................................................................... 32

8. OTPAD................................................................................................................. 34

8.1. Temeljni propisi .............................................................................................. 34

8.2. Zakonske obveze županije............................................................................. 34



8.3. Stanje zbrinjavanja otpada............................................................................. 35

8.3.1. Podaci o komunalnom otpadu ................................................................. 35

8.3.2. Podaci o neopasnom i opasnom industrijskom otpadu u Zagrebačkoj županiji................................................................................................... 38

8.3.2.1. Sadašnji način postupanja s neopasnim i opasnim tehnološkim otpadom ........................................................................................... 38

8.3.2.1.1. Neopasni industrijski otpad......................................................... 39

8.3.2.1.2. Opasni industrijski otpad ............................................................ 39

8.3.3. Divlja odlagališta otpada.......................................................................... 40

9. AKCIDENTI .......................................................................................................... 42

9.1. Temeljni propisi .............................................................................................. 42

9.2. Zakonske obveze županije............................................................................. 42

9.2.1. Provođenje zakonskih obveza županije................................................... 42

9.2.1.1. Imenovanje Eko-stožera Zagrebačke županije ................................. 42

9.2.1.2. Imenovanje Stručnog povjerenstva za izradu Plana intervencija ...... 429.2.1.3. Izrada Plana intervencija u zaštiti okoliša ......................................... 43

9.2.1.4. Izvješće o provođenju Plana intervencija u zaštiti okoliša................. 43

9.3. Podaci o akcidentima..................................................................................... 43

10. KORIŠTENJE PROSTORA ............................................................................... 48

11. KATASTAR EMISIJA U OKOLIŠ (KEO) ........................................................... 51

11.2. Emisije u zrak............................................................................................... 54

11.2.1. Emisije u zrak iz industrijskih postrojenja .............................................. 54

11.2.2. Emisije u zrak iz procesnih postrojenja.................................................. 55

11.2.3. Emisije u zrak iz kotlovnica.................................................................... 56

11.3. Emisije u vodu.............................................................................................. 61

12. PROVEDBA ZAŠTITE OKOLIŠA ...................................................................... 64

12.1. Zakonske odredbe ....................................................................................... 64

12.2. Pregled poslova zaštite okoliša izvršenih u Županijskom zavodu za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Zagrebačke županije........................................... 66

12.3. Stanje zaštite okoliša u gradovima i općinama Zagrebačke županije ......... 68

12.4. Financiranje zaštite okoliša u Zagrebačkoj županiji ..................................... 69

13. ZAKLJUČAK...................................................................................................... 70

14. POPIS SLIKA I TABLICA .................................................................................. 71

14.1. Slike ............................................................................................................. 71

14.2. Tablice ......................................................................................................... 71

15. IZVORI................................................................................................................ 73



1. UVOD

Izvješće o stanju okoliša, koje se izrađuje na temelju Zakona o zaštiti okoliša (NN, 82/94 i 128/99), sadrži podatke o stanju okoliša u županiji, podatke o utjecaju pojedinih zahvata na okoliš i o svim drugim nepovoljnim utjecajima na okoliš, ocjenu provedenih mjera i njihove učinkovitosti, analizu ostvarivanja Programa zaštite okoliša, ocjenu provedenih nadzora, podatke o izrečenim kaznama i o korištenju financijskih sredstava za zaštitu okoliša, procjenu potrebe izrade novih ili izmjene i dopune postojećih dokumenata te druge važne podatke o stanju okoliša.

Ovo je drugo Izvješće o stanju okoliša koje je izrađeno za područje Zagrebačke županije. Prvo

Izvješće o stanju okoliša izradila je nevladina udruga Zelena akcija, a prihvatila ga je Županijska skupština Zagrebačke županije 10. studenoga 1999. godine. U tom je Izvješću kao najveći problem istaknuta nedostupnost podataka o stanju pojedinih sastavnih dijelova okoliša i neuređenost cjelokupnog sustava zaštite okoliša, ukazano je na potrebne aktivnosti u razvoju sustava zaštite okoliša na području Zagrebačke županije i nužnost izrade Programa zaštite okoliša kao temeljnog usmjeravajućeg dokumenta.

Prilikom izrade ovog Izvješća korišteni su podaci iz recentnih studija, dokumenata i projekata

koji su izrađeni za područje Zagrebačke županije, te drugi podaci koje su dostavili upravni odjeli Zagrebačke županije i službe Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji. Također su korišteni podaci prikupljeni od općina i gradova na području Zagrebačke županije, komunalnih poduzeća, Hrvatskih voda, te podaci Državnog zavoda za statistiku i Katastra emisija u okoliš.

Iako je dostupnost nekih podataka u odnosu na vrijeme izrade prethodnog Izvješća znatno

poboljšana (podaci Hrvatskih voda, Katastar emisija u okoliš), nepostojanje jedinstvenog Informacijskog sustava zaštite okoliša (kojeg bi trebala uspostaviti Agencija za zaštitu okoliša), kao i česte promjene u cjelokupnom sustavu zaštite okoliša (nedonošenje ili česte izmjene strateških i pravnih propisa, česte izmjene u nadležnostima nad pojedinim segmentima okoliša, nedovoljno razvijena vertikalna i horizontalna suradnja aktera u odlučivanju i provođenju zaštite okoliša i sl.) još su uvijek ograničavajući čimbenik u sustavnom praćenju okoliša, standardiziranju bitnih pokazatelja stanja okoliša, pa tako i u mogućnosti uspoređivanja kako podataka kroz promatrani period, tako i podataka u odnosu na druge prostorne cjeline (Republiku Hrvatsku, županije, općine i gradove).

Stoga je ovo Izvješće manje komparativno, a više se temelji na objedinjavanju podataka

dostupnih za pojedine teme i indikatore zaštite okoliša.

IZVJEŠĆE O STANJU OKOLIŠA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 1


2. OSNOVNI PODACI O ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI

2.1. Prirodna obilježja Zagrebačke županije Zagrebačka županija smještena je u središnjem dijelu Republike Hrvatske, kako je prikazano

na slici 1. i obuhvaća prostor površine 3.058,15 km2. Na sjeveru Zagrebačka županija granici s Krapinsko – zagorskom, Varaždinskom i Koprivničko – križevačkom županijom, na jugozapadu s Karlovačkom županijom, na jugu sa Sisačko – moslavačkom, a na istoku s Bjelovarsko – bilogorskom županijom. Dio sjeverozapadne granice Zagrebačke županije ujedno je i državna granica Republike Hrvatske i Republike Slovenije.

Slika 1.: Položaj Zagrebačke županije

Klimatološke i meteorološke značajke

Područje Zagrebačke županije, prema Koepenovoj klasifikaciji, pripada klimatskom području "Cfwbx". To je umjereno topla kišna klima, u kojoj nema suhog razdoblja tijekom godine i oborine su jednoliko razdijeljene na cijelu godinu. Maksimum oborina javlja se tijekom lipnja, dok se u listopadu, odnosno studenom javlja sekundarni maksimum. U tablici 1. dani su podaci o srednjim mjesečnim i godišnjim količinama oborina (u mm) dobivenim na meteorološkim postajama u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji na temelju desetogodišnjeg razdoblja motrenja. Srednje godišnje vrijednosti relativne vlage zraka iznose 81 % (Sljeme – Puntjarka), 70 % (Zagreb – Grič), 81 % (Zagreb – Maksimir) i 82 % (Jastrebarsko).



Tablica 1.: Srednje mjesečne i godišnje količine oborina (u mm) (Izvor: Gospodarenje šumama i šumskim prostorom na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

Meteorološka postaja I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Godišnja

Sljeme – Puntjarka 70 75 95 79 104 156 96 103 113 120 108 108 1226

Zagreb - Grič 65 46 43 59 88 105 92 74 80 68 81 73 874 Zagreb – Maksimir 65 46 42 57 90 105 91 70 81 66 85 73 871

Jastrebarsko 60 62 68 59 77 110 75 83 87 86 87 48 900

U tablici 2. dani su podaci o srednjim mjesečnim i godišnjim temperaturama zraka (u °C) dobivenim na meteorološkim postajama u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji na temelju desetogodišnjeg razdoblja motrenja. Temperatura najhladnijeg mjeseca je iznad -3 °C, ljeta su svježa, sa srednjom mjesečnom temperaturom najtoplijeg mjeseca ispod 22 °C.

Tablica 2.: Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka (u °C) (Izvor: Gospodarenje šumama i šumskim prostorom na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

Meteorološka postaja I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Godišnja

Sljeme – Puntijarka -2,4 -2,5 1,6 5,5 10,5 13,1 15,9 15,6 12,2 7,5 1,6 -1,0 6,4

Zagreb - Grič 1,2 2,4 6,8 12,0 16,3 19,8 21,7 21,2 17,5 12,0 6,7 3,3 11,7 Zagreb – Maksimir 0 0,8 5,5 11,3 15,6 19,0 20,6 20,0 16,1 10,7 5,6 2,2 10,6

Jastrebarsko -0,4 0,6 5,7 10,5 15,1 17,8 20,5 19,9 15,6 10,2 4,2 0,8 10,0

Podaci o smjeru i jačini vjetra bilježe se na području Zračne luke Zagreb (Pleso). Na tom području prevladavaju sjeveroistočni i jugozapadni vjetrovi prosječne brzine oko 3 m/s. Geološke i inženjersko-geološke značajke

Područje Zagrebačke županije odlikuje se vrlo složenom geološkom građom. Jezgru Medvednice izgrađuju najstarije stijene paleozoika (devon, karbon, perm). Prevladavaju naslage zelenih škriljavaca, a uz njih se nalaze i glineni škriljavci s ulošcima vapnenaca breća i konglomerata. Mezozojske naslage zastupljene su u trijaskim, jurskim i krednim naslagama. Od trijaskih naslaga na Medvednici i Samoborskoj gori zastupljeni su tinjčasto – pjeskoviti škriljavci, pješčenjaci i vapnenci, a u donjem dijelu prevladavaju crvenkasti, ljubičasti i smeđasti tinjčasto – pjeskoviti škriljavci. Trijas Samoborske gore facijelno je različit i prevladavaju laporovito – vapnenačke naslage ladinika i anzika. Jedan facijes odgovara vengenskim naslagama južnih Alpa i predstavljen je tamnosivim vapnencima, vapnenim laporima, tufovima i rožnjacima, a u drugom dijelu prevladavaju tamni uslojeni vapnenci s glinovitim i laporovitim ulošcima te dolomiti i vapnenci. Jurske naslage nalaze se na sjeveroistočnom dijelu Žumberka, a predstavljene su vapnencima, vapnenjačkom brečom, rožnjacima i rijetko dolomitima. Kredne naslage Medvednice i Žumberka predstavljene su laporima, glinenim škriljavcima, kvarcnim škriljavcima, pješčenjacima, vapnencima i konglomeratima. Na sjeverozapadnim padinama Medvednice, sjevernim padinama Svetonedeljskog brijega i južnim padinama Samoborskog gorja tercijarne naslage predstavljene su manjim dijelom paleogenskim naslagama (fino klastične naslage, glinoviti i pjeskoviti lapori u izmjeni s pješćenjacima), a na višim dijelovima Medvednice, Samoborske gore, Marijagoričkog pobrda i Vukomeričkih gorica, većim dijelom izgrađuju neogenske naslage (uglavnom klastične vezane i poluvezane, laporovite i karbonatne stijene). Kvartarne naslage (pleistocen i holocen) predstavljene su klastičnim nevezanim sedimentima.

Područje Zagrebačke županije podijeljeno je na 17 osnovnih inženjersko-geoloških jedinica, koje se u osnovi mogu podijeliti na:



- vezane čvrste stijene (magmatske, metamorfne i karbonatne stijene), - vezane čvrste do slabo čvrste stijene (koje pretežno čine kompleks različitih litoloških članova), i - nevezane klastične naslage (koje dijelimo u: pjeskovito prašinaste naslage te u gline, pijeske i šljunke).

Na slici 2. prikazana je inženjersko-geološka karta Zagrebačke županije. Seizmotektonika

Područje Zagrebačke županije, zajedno s Gradom Zagrebom, predstavlja zonu pojačane seizmičke aktivnosti koja je posljedica intenzivnih tektonskih pokreta. Seizmičnost na tom području iznosi VII do IX stupnjeva po Merkalijevoj ljestvici (MSC) (povratno razdoblje od 500 godina). Zona najjače seizmičke aktivnosti najveću površinu prekriva na području Grada Zagreba, dok na području Zagrebačke županije zahvaća tek krajnji istočni dio Medvednice i Marijagoričko pobrđe. Izoiseiste prema MCS prikazane su na slici 2. Seizmotektonski aktivne zone obilježene su različitim dubinama hipocentara, a vezane su uz najvažnije rasjede: savski rasjed koji se pruža padinama Vukomeričkih gorica (dubina hipocentara većine potresa nalazi se između 10 i 30 km) i zonu medvedničkog rasjeda koji prolazi potezom Žumberačka gora – Medvednica (dubina hipocentara je uglavnom između 5 i 17 km).

Slika 2.: Inženjersko-geološka karta Zagrebačke županije (Izvor: Institut za geološka istraživanja, Zavod za hidrogeologiju i inženjersku geologiju)

Hidrologija

U hidrološkom smislu prostor Zagrebačke županije karakterizira vodni sliv rijeke Save i prisavska ravnica u kojoj su koncentrirane vode te rijeke i njezinih pritoka. Sava je u svom dijelu toka kroz Županiju nizinska rijeka veoma varijabilnog vodostaja sa sezonskim bujicama. Visoki vodostaji javljaju se u proljeće i jesen, a niski ljeti. Sav ostali prostor Županije aluvijalne su ravni Save i njezinih pritoka. Većina pritoka je s lijeve strane Save, a najznačajniji su Sutla, Krapina i Lonja. Relativno prostranom ravnicom između Marijagoričkog pobrđa i Medvednice protječe rijeka Krapina, a u istočnom dijelu Županije najveća rijeka je Lonja, s pritocima Črncom i Česmom. Lonja je na tom prostoru nizinska rijeka koja teče paralelno s rijekom Savom, oblikujući močvarno Lonjsko polje. Na desnoj obali Save značajniji pritoci su Bregana, Gradna i Rakovica. Veći dio južne savske aluvijalne ravni odvodi rijeka Odra u rijeku Kupu. Krajnji jugozapadni dio županijskog prostora odvodnjava se u rijeku Kupu, koja djelomično čini i južnu granicu Županije. Glavni pritok rijeke Kupe na tom dijelu je



Slika 3.: Prikaz vodnih površina u Zagrebačkoj županiji (Izvor: Digitalni atlas Hrvatske, 1:100.000, Gisdata 1997. god.)

Kupčina, kojoj pritječe većina vodotoka sa Žumberka. U porječju Kupe je i najniži podvodni, močvarni dio Županije oko Crne Mlake. Na slici 3. dan je prikaz vodnih površina u Zagrebačkoj županiji. Nizinski dijelovi, a posebno prisavska ravnica, u hidrološkom smislu su najznačajniji, jer su tu koncentrirane velike količine površinskih i podzemnih voda. To su prostori bogati zalihama podzemnih pitkih voda, koje su od životne važnosti za vodoopskrbu Grada Zagreba, cijelog prostora Zagrebačke županije i dijela prostora Krapinsko-zagorske županije.

2.2. Stanovništvo Zagrebačka županija zauzima površinu od 3.058,15 km2, što iznosi 5,4 % od ukupne površine

Republike Hrvatske. Zagrebačka županija, prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj i njegovih izmjena i dopuna, obuhvaća 8 gradova i 26 općina. Gradovi na području Županije su: Samobor, Velika Gorica, Zaprešić, Jastrebarsko, Sveti Ivan Zelina, Dugo Selo, Vrbovec, Ivanić Grad. Općine Zagrebačke županije su: Bedenica, Bistra, Brdovec, Brckovljani, Dubrava, Dubravica, Farkaševac, Gradec, Jakovlje, Klinca Sela, Kloštar Ivanić, Krašić, Kravarsko, Luka, Marija Gorica, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Preseka, Pušča, Rakovec, Rugvica, Stupnik, Sveta Nedjelja i Žumberak.

Teritorijalni ustroj Zagrebačke županije prikazan je na slici 4. Gradovi i općine su grupirani u 8 prostornih cjelina uspostavljenih grupiranjem općina oko gradova kojima gravitiraju. Podaci o površini Zagrebačke županije i gradova i općina u sklopu Zagrebačke županije navedeni su u tablici 3. U sklopu Zagrebačke županije nalazi se 697 naselja. Prema Popisu stanovnika iz 2001. godine na području Zagrebačke županije živi 309.695 stanovnika u 94.274 kućanstva. Prosječna gustoća naseljenosti Zagrebačke županije je 101,5 stan./km2. Podaci o broju stanovnika i kućanstava te podaci o gustoći naseljenosti po pojedinim gradovima i općinama navedeni su u tablici 3. Na temelju projekcija stanovništva Županije pretpostavlja se da ce 2015. god. biti 340.000 stanovnika.



Slika 4.: Političko-teritorijalni ustroj Zagrebačke županije (Izvor: Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, N.N 0/97,124/97,68/98,22/99,117/99,128/99,44/00)

Tablica 3.: Podaci o površini, broju stanovnika, gustoći naseljenosti u Zagrebačkoj županiji, gradovima i općinama u sklopu županije u 2001. godini

Prostorna cjelina Grad / Općina Površina

(km2) Broj stanovnika

Gustoća naseljenosti

Broj kućanstva

Dugo Selo 52,22 14.300 273,8 4.128 Brckovljani 71,14 6.816 95,8 1.831 Rugvica 93,73 7.608 81,2 2.165

Dugo Selo

Ukupno 217,09 28.724 131,8 8.124 Ivanić Grad 173,57 14.723 84,8 4.863 Kloštar Ivanić 77,59 6.038 77,8 1.767 Križ 118,46 7.406 62,5 2.531

Ivanić Grad

Ukupno 369,62 28.167 76,2 9.161 Jastrebarsko 226,50 16.689 73,7 5.097 Klinca Sela 77,64 4.927 63,5 1.453 Krašić 69,45 3.199 46,1 1.017

Jastrebarsko

Pisarovina 145,00 3.697 25,5 1.100 Žumberak 110,17 1.185 10,8 498 Ukupno 628,76 29.697 47,2 9.165 Samobor 250,73 36.206 144,4 11.081 Sveta Nedjelja 41,43 15.506 374,3 4.397 Stupnik 23,20 3.251 140,1 892

Samobor

Ukupno 315,36 54.963 174,2 16.370 Sv. Ivan Zelina 184,68 16.268 88,1 4.840 Bedenica 21,70 1.522 70,1 424

Sveti Ivan Zelina

Ukupno 206,38 17.790 86,2 5.264 Velika Gorica 328,65 63.517 193,3 19.845 Kravarsko 58,03 1.983 34,2 621 Orle 57,61 2.145 37,2 697 Pokupsko 105,73 2.492 23,6 775

Velika Gorica

Ukupno 550,02 70.137 127,5 21.938 Vrbovec 159,05 14.658 92,2 4.210 Vrbovec Dubrava 115,18 5.487 47,6 1.683



Prostorna cjelina Grad / Općina Površina

(km2) Broj stanovnika

Gustoća naseljenosti

Broj kućanstva

Gradec 88,85 3.920 44,1 1.190 Preseka 47,86 1.670 34,9 530

Farkaševac 73,66 2.102 28,5 619 Rakovec 35,11 1.350 38,5 396

Ukupno 519,71 29.187 56,2 8.628 Zaprešić 52,60 23.125 439,6 7.273

Bistra 52,74 6.098 115,6 1.820 Brdovec 32,27 10.287 318,8 3.053

Dubravica 20,46 1.586 77,5 483 Marija Gorica 17,10 2.089 122,2 652

Pušča 18,20 2.484 136,5 728 Luka 17,17 1.419 82,6 399

Jakovlje 35,71 3.952 110,7 1.216

Zaprešić

Ukupno 246,25 51.040 207,3 15.624 UKUPNO 3.058,15 309.695 101,3 94.274

2.3. Gospodarstvo Na području Zagrebačke županije u 2001. godini registrirano je 11.925 poslovnih subjekata

(od kojih je 5.265 bilo aktivno) i 6.054 obrtnika, a 2003 godine 12.904 poslovnih subjekata (5.265) i 6488 obrtnika. U tablici 4. dani su podaci o broju poslovnih subjekata i broju zaposlenih u poslovnim subjektima po djelatnostima nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD).

Tablica 4.: Broj poslovnih subjekata i broj zaposlenih po djelatnostima NKD-a u Zagrebačkoj županiji zaključno sa 31.3.2001. i 31.3. (Izvor: Statistički ljetopis RH 2002. i 2004.,DZS)

Područje djelatnosti Poslovni subjekti Broj zaposlenih

Registrirani Aktivni

2001. 2003. 2001. 2003. 2001. 2003. A - Poljoprivreda, lov i šumarstvo 276 293 125 133 1.435 1.311B - Ribarstvo 7 8 5 5 49 31C - Rudarstvo i vađenje 18 20 11 14 1.523 1.620D - Prerađivačka industrija 1.581 1.684 958 1.022 13.156 13.220E - Opskrba el. energijom, plinom i toplom vodom 11 13 9 10 1.398 1.263

F - Građevinarstvo 785 869 435 492 3.155 4.175G -Trgovina na veliko i malo ; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo

5.262 5.557 2.245 2.312 8.940 10.581

H - Hoteli i restorani 296 324 123 144 775 686I - Promet, skladištenje i veze 582 606 273 280 2.893 2.977J - Financijsko posredovanje 51 55 35 35 745 707K -Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 951 1.061 544 621 1.810 1.796

L -Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 123 279 22 57 1.341 1.742

M - Obrazovanje 127 138 106 105 3.931 4.053N - Zdravstvena i socijalna zaštita 101 111 60 64 1.766 1.676



Područje djelatnosti Poslovni subjekti Broj zaposlenih

O -Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 1.753 1.886 314 362 416 590

P -Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem - - -

Q - Izvanteritorijalne organizacije i tijela - - -

UKUPNO 11.925 12.904 5.265 5.656 43.333 46.428

Zagrebačka županija raspolaže sa značajnijim industrijskim kapacitetima za proizvodnju kruha, tjestenine, stočne hrane, preradu i konzerviranje mesa, te proizvodnju pića. Od ostalih industrijskih djelatnosti na području Županije zastupljena je drvna, tekstilna, kemijska, keramička i elektroindustrija, te proizvodnja građevinskog materijala. Veće industrijske tvrtke iz različitih industrijskih djelatnosti su: “Pliva“, “INA“, “Samoborka”, “Inker”, “Chromos-Tvornica grafičkih boja”, “Iskra”, “Zelinka”, “Drvoproizvod”, “Mladina”, “PIK Vrbovec”, “Božjakovina ”, “Jamnica”, i druge.

Glavna gospodarska grana u Zagrebačkoj županiji je poljoprivreda. Na području Zagrebačke županije poljoprivredne površine obuhvaćaju 173.000 ha, lovne površine 266.886 ha, šume 105.762 ha. Na slici 5. dan je prikaz poljoprivrednih površina u Zagrebačkoj županiji.

Slika 5.: Prikaz poljoprivrednih površina u Zagrebačkoj županiji (Izvor: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju)

2.4. Prometna infrastruktura Cestovni promet Kroz prostor Zagrebačke županije prolaze: Autoceste (ukupna duljina autocesti koje prolaze kroz Zagrebačku županiju je 121 km): - E59: cesta Krapina – Zagreb (ova cesta nalazi se u sklopu europskog koridora XA: Graz – Maribor – Zagreb) - E65, E71: cesta Varaždin – Zagreb – Karlovac (ova cesta nalazi se u sklopu europskog koridora V-B: Rijeka – Zagreb – Budimpešta)



- E70: cesta Bregana – Zagreb –Kutina (ova cesta nalazi se u sklopu europskog koridora X: Salzburg – Ljubljana – Zagreb – Beograd – Niš – Skopje – Veles –Solun). Države ceste (ukupna duljina državnih cesta koje prolaze kroz Zagrebačku županiju je 393 km): - D1 GP Macelj – Zagreb – Karlovac – Gračac – Knin – Brnaze – Split (35 km) - D3 GP Goričan – Čakovec – Varaždin – Zagreb – Rijeka – Pazin – Vodnjan (31 km) - D4 GP Bregana – Zagreb – Slavonski Brod – GP Bajakovo (54 km) - D26 Sv. Ivan Zelina – Vrbovec – Čazma – Garešnica – Badljevina (36 km) - D28 Vrbovec – Bjelovar – Veliki Zdenci (15 km) - D30 Zagreb – Petrinja – Kostajnica (18 km) - D31 Velika Gorica – Gornji Viduševac (35 km) - D36 Karlovac – Pokupsko – Sisak – Popovača (34 km) - D41 GP Gola – Koprivnica – Križevci – Sesvete (34 km) - D43 Ðuđevac – Bjelovar – Čazma – Ivanić Grad (14 km) - D225 GP Harmica – Brdovec – Zaprešić – D1 (14 km) - D309 Samobor – D4 (4 km) - D310 Jastrebarsko – D1 (4 km) - D316 čvor Komin – Sv. Ivan Zelina (4 km) - D408 D30 – zračna luka Pleso (2 km) - D505 Bregana – Krašić – Ozalj – Karlovac (58 km) 112 županijskih cesti ukupne duljine 785,7 km 216 lokalnih cesti ukupne duljine 704 km Na području Županije dovršiti će se izgradnja: - autocesta Zagreb – Macelj (dionica Jankomir – Zaprešić) - autocesta Zagreb – Sisak – granica BiH - brza cesta Vrbovec – Križevci – Koprivnica (prioritet do 2015. god) Željeznički promet Kroz prostor Zagrebačke županije prolaze: Magistralne glavne pruge: - MG 1 Botovo državna granica – Koprivnica – Dugo Selo – Zagreb Glavni kolodvor – Karlovac – Rijeka (ova pruga nalazi se u sklopu Paneuropskog željezničkog koridora VB) - MG 1.1 Sesvete (MG 1) – Velika Gorica (MG 2) - MG 2 Savski Marof državna granica – Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska – Vinkovci – Tovarnik državna granica (ova pruga nalazi se u sklopu Paneuropskog željezničkog koridora X) - MG 2.1 Dugo Selo (MG 1) – Novska (MG 2) Željezničke pruge I. reda: - I. 101 Zaprešić (MG 2) – Varaždin – Čakovec (MG 3) - I. 104 Zagreb Klara (MG 2) – Zagreb Ranžirni kolodvor – Sava odvojnica (MG 1.1) – sjeverni kolosijek i Zagreb Klara (MG 2) – Zagreb Ranžirni kolodvor – Sava odvojnica (MG 1.1) južni kolosijek - I. 107 Zagreb Ranžirni kolodvor – Mičevac odvojnica (MG 1.1) Željezničke pruge II. reda: - II. 202 Savski Marof (MG 2) – Kumrovec DG sa Slovenijom (ova pruga nalazi se u sklopu Paneuropskog željezničkog koridora XA) Zračni promet Na području Zagrebačke županije (Grad Velika Gorica) nalazi se Zračna luka Zagreb koja predstavlja glavnu zračnu luku Republike Hrvatske, domicilnu zračnu luku nacionalnog zračnog prijevoznika Croatia Airlines i glavnu vojnu zrakoplovnu bazu. Riječni promet Na području Zagrebačke županije komercijalni riječni promet, osim skelarenja, zasad nepostoji.



3. ZRAK

3.1. Temeljni propisi za zaštitu zraka Temeljni propis za zaštitu zraka je Zakon o zaštiti zraka (NN, 178/04), kojim se određuju mjere, način organiziranja i provođenja zaštite i poboljšanja kakvoće zraka (ne odnosi se na kakvoću zraka onečišćenu radioaktivnim tvarima, tehnološkim nesrećama i elementarnim nepogodama) te podzakonski akti kojima se pobliže razrađuju pojedine odrednice zakona, a to su:

Pravilnik o katastru emisija u okoliš (NN, 36/96) Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN,

140/97; 105/02, 108/03, 100/04) Uredba o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN,101/96; 2/97) Uredba o tvarima koje onečišćuju ozonski omotač (NN, 7/99; 20/99) Program mjerenja kakvoće zraka u državnoj mreži za trajno praćenje kakvoće zraka (NN, 43/02) Uredba o utvrđivanju lokacija postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kakvoće zraka (NN, 4/02)

Stupanj onečišćenosti zraka prati se : a) mjerenjem promjena onečišćenja zraka u nenaseljenim područjima (pozadinsko onečišćenje) b) mjerenjem promjena koje su posljedica regionalnog prekograničnog daljinskog prijenosa

onečišćujućih tvari u zrak i oborina na teritoriju države c) mjerenjem onečišćenja zraka u okolici industrijskih pogona, tehnoloških procesa, uređaja i dr. d) mjerenjem fizikalnog stanja atmosfere, odnosno meteoroloških uvjeta e) mjerenjem i opažanjem promjena na biljkama, građevinama i sl. Obveza je županije: osiguranje učinkovitosti zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, donošenje

Programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka koji je sastavni dio Programa zaštite okoliša za područje Županije, provođenje ocjenjivanja razine onečišćenosti zraka na svom području i uspostavljanje mreže za trajno praćenje kakvoće zraka na svom području ako su razine onečišćenosti više od graničnih vrijednosti

Područne mreže za praćenje kakvoće zraka uspostavljaju jedinice lokalne samouprave (gradovi/općine, u sklopu svog djelokruga) određujući lokacije postaja za mjerenje, te financirajući mjerenja.

Podaci o kakvoći zraka iz područne mreže su također javni i objavljuju se u glasilu jedinice lokalne samouprave. Ukoliko gradovi/općine nemaju Program zaštite okoliša, ili u njega nisu uvrstile mogućnost praćena kakvoće zraka (odredili lokacije mjerenja), podaci o kakvoći zraka nisu niti poznati.

U županiji Zagrebačkoj nije uspostavljena područna mreža za praćenje kakvoće zraka. Podaci o emisijama štetnih tvari u zrak prikazani su u poglavlju Katastar emisija u okoliš.



4. VODA

4.1. Temeljni propisi za zaštitu voda Zakonom o vodama (NN 107/95) određuje se pravni status voda i vodnog dobra, način i uvjeti

upravljanja vodama (korištenje voda, zaštita voda, uređenje vodotoka i dr), način organiziranja i obavljanja poslova i zadataka upravljanja vodama. Člankom 77. Zakona o vodama propisana je obveza izrade Plana za zaštitu voda (Državni je donesen 1999. godine).

Podzakonski akti koji uređuju pitanje i zaštitu voda su: • Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta voda za piće (NN 55/02) • Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta (za područja gradova i općina) • Odluke o vodozaštitnom području vodocrpilišta (za svako crpilište posebno)

Županija ima obvezu donijeti Županijski plan za zaštitu voda, kojim će odrediti ciljeve i načela, te provedbu zaštite voda i mjere za zaštitu voda. Uz navedeni Plan je potrebno donijeti i Operativni plan za provedbu mjera u slučaju izvanrednih zagađenja na lokalnim vodama (temeljem točke 6; Mjera kod izvanrednih zagađenja, Državnog plana za zaštitu voda), kojim će se propisati mjere kod izvanrednog zagađenja lokalnih voda, kao i subjekte koji će po njemu postupati.

Pri obradi voda Zagrebačke županije prikazani su svi dostupni podaci o: Vodoopskrbi Županije Opskrbi vodom ribnjaka Navodnjavanju zemljišta Odvodnji Uređenju režima voda-zaštita od poplava Uređenju režima voda – odvodnja melioriranih površina Stanju površinskih voda- vodotoka Županije dobiveni od Hrvatskih voda

Podaci o emisijama štetnih tvari u vode prikazani su u poglavlju Katastar emisija u okoliš.

4.2. Vodoopskrba županije Godine 2003 je izrađen projekt "Regionalni vodoopskrbni sustav Zagreb – koncepcijska

osnova" (Dippold & Gerold Hidroprojekt 91). Projektom je utvrđeno da cca 60% stanovništva ima riješenu vodoopskrbu dok se preostalih 40 % stanovništva opskrbljuje putem manjih lokalnih vodovoda ili individualnih zahvata (bunara).

Od navedenog u općinama Bedenica, Dubrava, Farkaševac, Gradec, Preseka i Rakovec nema organizirane vodoopskrbe, već se cjelokupno stanovništvo navedenih općina vodom opskrbljuje iz vlastitih izvora (bunara).

Od ukupno 34 općina i gradova na području Županije, stupanj opskrbljenosti veći od 50 % bilježi ukupno osamnaest gradova i općina, dok je stupanj opskrbljenosti manji od 30 % u općinama Bistra (10 %), Kravarsko (25%), Orle (10%), Pokupsko (15%), Stupnik (10%), i Žumberak (21%), te grad Sv Ivan Zelina (21%).

Na području Zagrebačke županije postoji nekoliko značajnih crpilišta koja se koriste za potrebe vodovoda "Zagreb" i drugih vodoopskrbnih sustava kao zasebnih cjelina, a koji zahvaćaju podzemnu vodu iz savskog aluvija (Izvor: Regionalni vodoopskrbni sustav 2003; Dugoročni program opskrbe pitkom vodom Zagrebačke županije - Studija, I etapa Zagreb Istok (1999); II etapa područje Jug Zapad (2000)– DG Hidroprojekt 91), zatim izvorišta na području Samoborskog gorja, te izvorišta na JZ Vukomeričkih gorica (područje sliva rijeke Kupe).

Na temelju Pravilnika donesene su odluke o zaštitnim područjima sljedećih izvorišta/crpilišta na području Zagrebačke županije: Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće “Velika Gorica”, Odluka o vodozaštitnom području crpilišta “Šibice”, Odluka o vodozaštitnom području crpilišta “Bregana”, Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta u Prerovcu, Odluka o vodozaštitnim područjima izvorišta vodoopskrbnog sustava “Jastrebarsko”, Odluka o vodozaštitnom području crpilišta “Blanje”, Odluka o zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama izvorišta voda za piće “Velika i Mala Reka”,



Odluka o zaštiti izvorišta vodovoda “Psarjevo”, Odluka o zaštiti izvorišta vodovoda “Drenova Gornja”, Odluka o zaštiti izvorišta vodovoda “Selnica”, Odluka o zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama izvorišta pitke vode Orešje Donje – “Hum”, “Krumpak”, “Zapečak” Odluka o zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama crpilišta vodovoda u Pisarovini, Prijedlog Odluke o vodozaštitnim zonama za područje crpilišta “Strmec” Odluka o vodozaštitnom području vodocrpilišta “Šibice” prijedlog Odluke o vodozaštitnim zonama izvorišta “Slapnica” i “Lipovec”.

Tablica 5.: Vodocrpilišta i crpne stanice u županiji (Izvor: Regionalni vodoopskrbni sustav Zagreb – koncepcijska osnova

R br. Vodocrpilište/crpna stanica Kapacitet crpljenja (l/s) Područje opskrba

Postojeće Planirano 1. VC Šibice 400 800 2. VC Strmec 500 900 Sv. Nedjelja i Samobor 3. VC Bregana 100 4. VC Velika Gorica 900 1000 5. VC Prerovec 120 6. VC Slapnica 70 Grad Samobor 7. VC Lipovec 17-20 Grad Samobor 8. VC Melin 10 Naselje Bratina, O. Pisarovina 9. VC Blanje 7-9 Grad Vrbovec 10. VC Petruševac (VS D selo) 2000 l/s Istočni dio županije 11. VC Sašnjak (VS D Selo) 700 800 Južni i Središnji dio županije 12. VC Mala Mlaka 1400 l/s 13. VC Črnkovec 4000 l/s 14. VC Ivanja Reka 400 l/s 15. VC Prerovec 180 Ivanić Grad, Kloštar Ivanić, Križ 16. VC Mustafina Klada 100 17. VC Ravnik 80-100 18. VC Osekovo 220 19. VC Zapruđe 300 20. VC Ježdovec 300 21. CS Popovec 14-30 22. VC Dlakavac Općina Dubrava 23. IVC Pliva Općina Brdovec 24. IVC INA Ivanić Grad 25. Zahvat vodotoka Reka 7-8 Sv. Ivan Zelina Legenda: VC – vodocrpilište VS - vodoopskrbni sustav CS – crpna stanica – 37 na području županije sa manjim kapacitetima od vodocrpilišta I – Izvorište – 16 lokacija na području županije IVC – Industrijsko vodocrpilište

Tablica 6.: Vodoopskrbni sustavi u županiji (Izvor: Regionalni vodoopskrbni sustav Zagreb – koncepcijska osnova R br. Vodoopskrbni sustav Izvor/kapacitet Područje opskrbe 1. VS Grada Zagreba sa

podsustavom Samobor Crpilište Slapnica, Lipovac i ostala s područja Save -/4800 l/sek, 2200 km mreže opskrba 860.000 stan.

Grad Samobor, Dugo Selo, Vrbovec, Sv.I.Zelina-djelomično Općina: Sv. Nedjelja, Brckovljani, Rugvica, Stupnik,

2. VS Velika Gorica Crpilište VG/ 900 l/s 200 l/sek 250 km cjevovoda, 53.000 stan

Grad Velika Gorica Općina: Kravarsko, Orle, Pokupsko, Lekenik

3. VS Zaprešić Šibice/ 750 l/sek (400 l/s ) 38.000 stan + 6 općina 240 km cjev.

Grad Zaprešić Općina: Brdovec, Pušča, Marija Gorica, Dubravica, Luka, Jakovlje, Bistra

4. VS Jastrebarsko sa podsustavima Plešivica, Sv. Jana, Domagović, Slavetić

Izvorišta Sopot I i II, Hrašće, Draga Svetojanska

Grad Jastrebarsko

5. VS Jastrebarsko sa Izvorište Okić (kap 17 l/s) Grad Jastrebarsko, Općina Klinča Sela



R br. Vodoopskrbni sustav Izvor/kapacitet Područje opskrbe podsustavima Okić i Jug Plešivice

Gonjeva Donja i Gornja

6. VS Ivanić Grad Zahvat podzemnih voda Prerovec (kapacitet 120 l/s)

Grad Ivanić Grad Općina: Kloštar Ivanić, Križ

7. VS Sveti Ivan Zelina Reg vodovod Varaždin

a) kaptaže izvora i otvoreni vodotok Reka, kapacitet 8 l/s

Uže gr područje Sv.I Zeline Šire područje gr. Sv.I.Zeline Bedenica

8. VS Vrbovec Blanje (kapacitet 17 l/s) Uže središte Vrbovca (40%) 9. Zagorski vodovod Zabok Jakovlje 10. VS Dugo Selo Nema vlastitih izvorišta (koristi se VS

Grada ZG VC Petruševac i Sašnjak) Grad Dugo selo, Općina: Rugvica, Brckovljani

11. VS Dubrava Izvorište Dlakave (0,5 – 4 l/s) Općina Dubrava 12. VS Pisarovina Izvorište Melin Općina Pisarovina 13. Lokalni vodovod Krašić

Vodotok Pribić Potok Kupčina (7 l/s) Kaptaže Puškarov Jarak (7l/s)

Općina Krašić

14. Lokalni vodovod Kostanjevec, Sošice, VS Središnji Ravnjak

Izvor Sošice Izvor Rijeka

Općina Žumberak

Iz izloženih podataka može se zaključiti da se područje Zagrebačke županije nalazi među županijama u RH sa prosječnom opskrbljenosti vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava sa udjelom od 60%, dok je prosječna opskrbljenost vodom iz vodoopskrbnih sustava u RH 78%.

Radi poboljšanja stupnja opskrbljenosti vodom na području županije pokrenuti su slijedeći projekti (Izvor: Dopis Zagrebačka županija, Upravni odjel za promet i komunalnu infrastrukturu, Klasa 351-01/05-01/15, Urbroj: 23871-11-2):

1. Dogradnja vodoopskrbnog sustava Varaždin – Sv.I. Zelina–izrađen magistralni vodovod Vž-Sv.I.Zelina s odvojkom za općinu Bedenica

2. U naseljima grada Sv.I.Zelina izgrađena vodovodna instalacija i dio stanovništva priključen na vodoopskrbi sustav

3. Pokrenuta je izrada projekta izgradnje vodoopskrbnog sustava Moslavačka Posavina koji će povezati granična područja Sisačko–moslavačke i Zagrebačke županije

4. Pokrenuta je dogradnja vodoopskrbnog sustava Zagreb zapad – uz staru karlovačku cestu 5. Pokrenuta je dogradnja vodoopskrbnog sustava Zagreb istok - Vrbovec 6. Grad Vrbovec – dovršen je magistralni vodovod u duljini 13 km 7. Općina Dubrava osposobljeno vodocrpilište i izrađena ulična vodovodna mreža 8. Dogradnja gradske vodovodne mreže u Ivanić Gradu, te općinama Kloštar Ivanić i Križ 9. Dogradnja gradske vodovodne mreže na području Grada Jastrebarskog, općina koje mu

gravitiraju i Žumberku 10. Izgradnja magistralnih vodova na području Grada Samobora i Velika Gorica, te općina Stupnik,

Sv. Nedjelja, Kravarsko, Orle i Pokupsko 11. Iz sredstava Fonda za regionalni razvoj su financirani projekti za izgradnju vodoopskrbnog

sustava u gradovima Vrbovec, Sv.Ivan Zelina, općina Žumberak i Klinča Sela.

Iz podataka dobivenih od Upravnog odjela za promet i komunalnu infrastrukturu vidljivo je da se u razvoj vodoopskrbe županije od 2001 – 2004 godine uložilo preko 21 milijun kuna tj. 54,6% ukupnih sredstava predviđenih za izgradnju infrastrukture.

Tablica 7.: Predviđene ukupne potrebe za vodom pučanstva i industrije po vodoopskrbnim zonama na području Županije do godine 2015. (Izvor: Regionalni vodoopskrbni sustav Zagreb – koncepcijska osnova

Grad / Općina Potreba vode ( m3 / dan ) 2015. god. stanovništvo 2015.g gospod objekti Dugo selo 4382 6480 Ivanić Grad 4238 5184 Jastrebarsko 3956 1728 Samobor 9875 5616 Sveti Ivan Zelina 3641 1728 Velika Gorica 18226 3456 Vrbovec 4008 6480 Zaprešić 7196 4752 Bedenica 363



Grad / Općina Potreba vode ( m3 / dan ) 2015. god. stanovništvo 2015.g gospod objekti Bistra 1496 Brckovljani 1785 Brdovec 2381 Dubrava 1193 Dubravica 326 Farkaševac 462 Gradec 861 Jakovlje 966 Klinča Sela 1151 Kloštar Ivanić 1633 Krašić 693 Kravarsko 458 Križ 1771 Luka 315 Marija Gorica 494 Orle 473 Pisarovina 854 Pokupsko 546 Preseka 357 Pušča 607 Rakovec 298 Rugvica 1848 Stupnik 1000 Sveta Nedjelja 3633 Žumberak 260

4.2.1. Zaključak i ocjena postojećeg stanja Kod većih sustava vodoopskrbe primjećuju se znatni gubici vode, te problemi u vezi s upravljanjem i održavanjem. Kad je riječ o lokalnim vodovodima, većina nema dovoljne kapacitete, voda nije primjerene kakvoće, a ni održavanje i kontrola pogona nisu u skladu s potrebama.

4.3. Opskrba vodom ribnjaka Šaranski (toplovodni) ribnjaci su osnova slatkovodnog ribarstva u Hrvatskoj, no značajni su

korisnici vode (potrošnja vode iznosi u prosjeku 24.000 m3 po hektaru ribnjaka). Za sve navedene ribnjake problemi su vrlo slični i u osnovi se svode na:

o nedovoljne količine vode u odnosu na potrebe ribnjaka, o stalno pogoršanje kakvoće voda na pripadnom slivu, o loše stanje objekata za zahvat i upravljanje vodama.

Tablica 8.: Veći ribnjaci na području Zagrebačke županije (Izvor: Hrvatske vode)

Br. Ribnjak (vlasnik) Lokacija Vrsta ribnjaka

Površina / Zapremina

ribnjaka Napomena

Godišnja potrošnja vode m3

(po obračunu) 1. Vukšinac Sliv rijeke Česme 281 ha 2. Crna Mlaka Sliv Kupe, (Lukavec, Brebernica,

Okičnice i Gonjave) 535 ha 3. Pisarovina Sliv Kupe, retencija

Kupčina 357 ha

4. Novaki Sliv Malunje 43 ha

34,1x106 m3

5. "Karlo Tomislav" vl. T. Noršić, Lug Samoborski

potok Bregana hladnovodni 4.000 m3 bazeni 749.400

6. Jadranka Marenić Samobor potok Bregana hladnovodni 112 m3 bazeni 33.600

7. Stjepan Hrlić, Zg O.K. Odra km toplovodni 184.992 m3 jezero u kanalu 184.9228. Nikola Grđen,

Velika Buna, Kravarsko potok Burna toplovodni 7.800 m3 jezero 7.800



Br. Ribnjak (vlasnik) Lokacija Vrsta ribnjaka

Površina / Zapremina

ribnjaka Napomena

Godišnja potrošnja vode m3

(po obračunu) 9. Jasminka Belušić

Jablanovac, Bistra potok Kutječi hladnovodni 96 m3 bazeni 28.80010. I. Petko, Bukevje, Orle jezero Bukevje toplovodni 8.640 m3 jezero 8.640

Pored ribnjaka navedenih u tablici 8. na području Zagrebačke županije nalazi se i nekoliko malih ribnjaka (Ključić Brdo, Grdović, Zagrepčanka, Marenić, S.Hrlić, Belušić, Novo Mjesto)

4.4. Navodnjavanje zemljišta

Poljoprivredne površine na području Županije ugrožene su, uglavnom, od suvišnih voda, što se sustavno rješava izgradnjom odvodnih sustava, a za stabilnu poljodjelsku proizvodnju potrebno je nadoknaditi manjak vode u ljetnim mjesecima. Najveće potrebe za navodnjavanjem pojavljuju se u srpnju, kolovozu i rujnu, a prosječno iznose oko 2000 m3/ha godišnje.

Navodnjavaju se zemljišta koja oskudijevaju vlagom u vegetacijskom razdoblju biljnih kultura.

4.5. Odvodnja

Neposredno uz korištenje voda vezana je i odvodnja. Sustavi odvodnje (kanalizacijski sustavi) mješovitog su tipa, a postoje samo u većim urbanim

dijelovima i radnim zonama, dok ih većina prigradskih područja i manjih naselja uopće nema. Mješovitim kanalizacijskim sustavom oborinska i otpadna voda se ispuštaju bez obrade neposredno u recipijent (rijeku ili kanal). U naseljima bez izgrađenog kanalizacijskog sustava za prihvat otpadnih voda koriste se sabirne jame, a često u ruralnim sredinama se otpadne vode ispuštaju u gospodarska dvorišta.

Osim gradova Velike Gorice i Samobora, gdje su izgrađeni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, sva ostala naselja nemaju riješeno pročišćavanje otpadnih voda. Na području Grada Velike Gorice (Podaci dobiveni od Velkom d.o.o. u stečaju Velika Gorica izgrađeno je 142 km kanalizacijskog sustava za odvodnju sanitarno fekalnih i tehnoloških otpadnih voda i cca 55 km kanalizacijskog sustava za odvodnju oborinskih otpadnih voda. U općinama Kravarsko, Pokupsko i Orle sustav odvodnje nije izgrađen. U planu je izgradnja sustava odvodnje u naseljima na području Donjeg Turopolja (Idejni projekt odvodnje naselja Donjeg Turoplja, Hidroprojekt-ing, 2003. Zg), istočnog dijela grada Velike Gorice (naselja Novo Čiče, Jagodno, Čička Poljana, Ribnica) i na području Sjevernog dijela grada Velike Gorice (Idejno rješenje, Hidroprojekt Consult Zg 1994) (Kobilić, Črnkovec, Obrezina, Ščitarjevo, Drenje, Novaki, Sasi, Kosnica, Petina, Selnica, Bapča, Strmec Bukevski, Lukavec). Otpadne vode sa područja grada Velike Gorice se pročišćavaju na centralnom mehaničko-biološkom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda kapaciteta cca 40 000 ES.

Na području Grada Jastrebarsko izgrađeno je 15 km glavnog kanalizacijskog sustava i 25 km sekundarne kanalizacijske mreže, čime je obuhvaćeno cca 34% domaćinstava (podaci dobiveni od Komunalnog poduzeća Jastrebarsko).

U Gradu Zaprešiću je izgrađenost kanalizacije cca 90%, mjestu Šibice cca 70% dok je u ostalim mjestima koja gravitiraju Gradu Zaprešiću u tijeku novelacija koncepcijskog rješenja odvodnje. U mjestu Brdovec je izgrađen glavni kolektor, dok u ostalim mjestima , Pušča, Bistra, Marija Gorica i Luka kanalizacija nije izgrađena već je u tijeku izrada koncepcijskih rješenja. U tijeku su pripremni radovi za izgradnju središnjeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (mehanički i biološki stupanj pročišćavanja), kapaciteta 137 000 ES.

Na području grada Samobora i naselja Bregana izgrađen je mješoviti sustav odvodnje. Obrada otpadnih voda ovog slivnog područja obavlja se na uređaju za pročišćavanje koji je smješten u blizini naselja Gradna. Kapacitet uređaja je oko 20 000 do 25 000 ES.

Otpadne vode slivnog područja naselja Bregana, Klokočevec Samoborski, Lug Samoborski, Bistrac, Podvrh, Velika i Mala Jazbina, Gradna i Bobovica odvode se kolektorom “Bregana”, koji je izveden od industrijskog kompleksa “TRZ - Bregana” lokacije središnjeg uređaja za pročišćavanje.



Na području Ivanić Grada izgrađen je mješoviti sustav odvodnje do središnjeg mehaničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Odvodnja na području grada Vrbovca obavlja se mješovitim kanalizacijskim sustavom, uz dispoziciju kanaliziranih voda u vodotoke Kolešnica i Luka.

Gospodarski subjekti Županije, koji su korisnici velikih količina vode imaju sagrađene odvojene sustave odvodnje otpadnih voda s različitim stupnjevima pročišćavanja prije ispuštanja u recipijent:

Jamnica" d.d. Punionica mineralne vode i Jamnica d.d. Proizvodnja -Jamnička Kiselica (mastolov, taložnik, uređaj za neutralizaciju, aeracijski bazen)

Pliva Hrvatska"d.o.o. Pogon održavanje i energetika Savski Marof (uređaj za neutralizaciju) Pliva Hrvatska"d.o.o. Pogon Sinteza SM 1 Savski Marof (uređaj za neutralizaciju - postrojenje za

obradu otpadnih voda ARA) Pliva Hrvatska"d.o.o. Pogon Azitromicin VNS Savski Marof (ionska izmjena, taložnik – radijalni)

Zaključak

Većina naselja na području Zagrebačke županije nema na zadovoljavajući način riješenu kanalizacijsku odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda.

Posebno značajnim smatra se rješavanje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u naseljima koja se nalaze ili gravitiraju postojećim i potencijalnim crpilištima. Naime, ta crpilišta treba učinkovito zaštititi i osigurati uvjete da se mogu i dalje koristiti za potrebe vodoopskrbe.

Osim otpadnih voda, problem je odvodnja oborinskih voda, i to posebno na dijelovima gdje nema prikladnih prijamnika, pa se za vrijeme kišnih razdoblja zadržavaju na površini ili uzrokuju djelomična poplavljivanja. Prema tome, može se zaključiti da se postojećim stanjem izgrađenosti kanalizacijskih sustava na području Zagrebačke županije ne omogućuje zadovoljavajući standard življenja stanovništva, a ne osiguravaju se ni potrebni uvjeti s gledišta zaštite okoliša.

4.6. Uređenje režima voda-zaštita od poplava Zagrebačka županija se nalazi u slivu rijeke Save u veličini od 3058 km2. Unutar granica

Županije nalaze se slijedeći dijelovi slivova ili međuslivovi:.

1. Rijeka Sava – veličina slivnog područja u RH iznosi cca 23.900 km2, sa većim pritocima sa lijeve strane Sutla, Krapina, Lonja, Česma, Ilova, Orljava, Bosut i sa desne Krka, Kupa, Una, Vrbas, Ukrina, Bosna i Drina.

Sliv rijeke Sutle – dio – veličine 47 km2, granična rijeka između Slovenije i RH. Međusliv Save od Sutle do Krapine – 67 km2 , obuhvaća vodotok Lužnicu s Puščom i Gorjak. Sliv rijeke Krapine – dio - 137 km2, proteže se od ušća u Savu kod Zaprešića prema sjeveru Sliv kanala Lonja-Strug - površine cca 1260 km2, a obuhvaća cijelo sjeveroistočno područje

Zagrebačke županije pritoci su Česma, te slivovi ispod spojnog kanala Zelina-Lonja-Glogovnica. Sliv rijeke Česme – dio – 843 km2 , glavni vodotoci su Česma i Glogovnica Slivovi Samoborskog gorja, glavni vodotoci toga područja su vodotok Bregana (88 km2

), potok Gradna (68 km2) i potok Rakovica (30 km2),

Sliv rijeke Kupe, dio - 1321 km2 , Izvire na SI Risnjaka, dužina toka je oko 294 km.

Sliv Odre, dio - 415 km2, lijevi pritok Kupe, a ulijeva se u Kupu kod Siska, a nastaje od podzemnih voda rijeke Save.

Neposredan sliv Kupe - nalazi se na području Zagrebačke županije sa vodotocima: Kravarščica, Delnice, Šetnik, Tržišće, Ždinj, Gradišče, Matuljinka, Baščica, Hotnja i Rakitovec.

4.7. Obrana od poplava Osnovna je svrha zaštitnih mjera da na poplavama ugroženom području zaštite ljudske živote

i materijalna dobra. Postoji niz mjera, aktivnih i pasivnih, kojima se može postići zaštita od poplava. Najučestalije (pasivne) mjere su: nasipi ili zidovi, oteretni kanali, uređenje vodotoka, prilagođavanje izgradnje poplavama itd. Međutim, najveći učinci postižu se u zadržavanju što većih količina padavina u slivu, dakle akumulacijama i retencijama.

Obrana od poplava Zagrebačke županije savskih voda je uklopljena u sustav obrane od poplave " Srednje Posavlje". Upravljanje vodnim količinama u sustavu "Srednje Posavlje" obavlja se u tri oteretna kanala, 15 distribucijskih objekata i nizinskim retencijama.

Riječ je o oteretnim kanalima Odra, Lonja-Strug i Kupa-Kupa, o osnovnim objektima za distribuciju voda-preljevu Jankomir, ustavama: Prevlaka, Strelečko, Palanjek, Trebež I i II, Košutarica,



Jasenovac i Brodarci, o nizinskim retencijama Lonjsko polje, Mokro polje i Kupčina, te ekspanzijskim površinama Opeka, Trstik i Zelenik.

Vrijednost do danas sagrađenih objekata zaštitnog sustava iznosi oko 40% ukupnog iznosa investicije. Djelomično sagrađenim kanalima Odra, Lonja-Strug i Kupa-Kupa, kontrolnim objektima Jankomir, Prevlaka, Trebež, rekonstruiranim i novosagrađenim nasipima uz Savu i pritoke, te postojećim i formiranim retencijama Lonjsko polje i Mokro polje, povećana je postojeća, zatečena, retencijska sposobnost i postignuti pozitivni učinci koji se odražavaju na režimu visokih voda. Izvedenim radovima zaštićeni su bitni dijelovi riječnih dolina, omogućena je određena kontrola režima velikih voda Save i pritoka kao i sigurno korištenje značajnih poljoprivrednih površina.

Od vodnih građevina, na području Zagrebačke županije nalaze se sljedeće: Dio kanala Odra, nizvodno od granice Grada Zagreba do iza ceste Veleševac-Peščenica. Kanal

Odra ima zahvat u desnom nasipu Save kod Jankomira, uzvodno od Zagreba. Dužina kanala iznosi 51.4 km. Njime se ispunjava zahtjev da Zagreb od Mičevskog do Podsusedskog mosta (20km) ima stupanj osiguranja od poplava 99.9%.

U slivu rijeke Česme, zaštita od velikih voda je postignuta retencijom Jantak U slivovima Samoborskog gorja izvedena je regulacija korita Bregane od ušća u Savu do

Breganskog Sela. Kroz grad Samobor korito je regulirano. Na Slapnici (lijevi pritok Lipovačke Gradne) rađeno je korito. Izgrađene su tri bujične pregrade od kamena. Na potoku Rakovica izvedena je regulacija od ušća u Savu do autoceste Zagreb – Ljubljana

Dio kanala Lonja-Strug ima dvostruku funkciju - djeluje kao oteretni kanal za prihvat velikih voda Save i za ispuštanje voda iz retencije u Savu i kanal je glavni odvodni kolektor za skupljanje i odvodnju voda pripadnih slivova Lonjskog i Mokrog polja.

U slivu rijeke Kupe, izveden je oteretni kanal Kupa-Kupa s preljevnim objektom na početku, zatim spoj kanala s Kupom kod Brodarca, te dio lijevog i desnog nasipa uz Kupu na području Karlovca.

Na potezu Save, od ušća Sutle do Podsusedskog mosta, korito je stabilizirano obaloutvrdama. Dijelom su izvedeni ili rekonstruirani nasipi uz Sutlu, Krapinu, Rakovicu i Lužnicu. Nizvodno od Podsusedskog mosta izgrađeni su ili rekonstruirani nasipi uz Savu: lijevi od Podsusedskog mosta do Prevlake, desni od ušća Rakovice do naselja Strmec. Paralelno s gradnjom nasipa izvedeni su i nužni radovi za stabilizaciju korita, objekti koji omogućavaju odvodnju zaobalja (ustave, čepovi, kanali i dr).

4.8. Uređenje režima voda – odvodnja melioriranih površina Melioracijski sustav zapravo je dio ili podsustav većih vodnogospodarskih sustava koji čine

"skup komplementarnih vodoprivrednih objekata, među kojima postoje određene interaktivne veze, i sa kojima se mijenja prirodni te postiže povoljniji vodni režim primjeren potrebama za vodom", a to su obično dijelovi podsustava ili podsustavi transporta vode (odvodnja ili navodnjavanje), uređenja vodnog režima (otvorena kanalska mreža, drenaža ili drugi načini površinske ili podzemne odvodnje), podsustava za zaštitu od štetnog djelovanja vode (zaštita melioracijskih površina nasipima ili lateralnim kanalima i dr.), te dijelovi drugih podsustava (zaštita vode od zagađivanja i dr.).

Vodnogospodarski sustavi se sastoje od podsustava za zaštitu od štetnog djelovanja voda (nasipi uz prirodni vodotok, te lateralni (obodni) kanali) – pasivne mjere zaštite . Osim toga, zaštita se postiže izgradnjom akumulacija i retencija, ekspanzijskih bazena te biološkim zahvatima i slično, koji su dio aktivnih mjera zaštite.

Trenutni stupanj izgrađenosti melioracijskih sustava je višeslojan. Hidromelioracijski sustavi izvedeni u zadnjih 10-15 godina, koji omogućavaju ugradnju cijevne drenaže, zadovoljavaju potrebe suvremene ratarske proizvodnje. Nažalost, još postoje značajne poljoprivredne površine na kojima nije izgrađen sustav odvodnje.

Područje Zagrebačke županije nije jedinstvena hidrotehnička cjelina nego se uvjetno može podijeliti, na temelju hidrološke pripadnosti, na sljedeća melioracijska područja (MP): 1. MP rijeke Sutle, 923 ha, a čini je riječna dolina Sutle od naselja Donji Kraj do granice Županije. 2. MP međusliva Save od Sutle do Krapine, oko 1800 ha, a prostire se na lijevoj obali Save od ušća

Sutle do ušća Krapine. 3. MP rijeke Krapine, 3300 ha na lijevoj i desnoj obali u području aluvijalne doline rijeke Krapine. 4. MP kanala Lonja-Strug, oko 74 900 ha. Poljoprivredne površine tog područja obuhvaćene su

velikim dijelom projektom "Črnec Polje" (61%) i čine njegov sastavni dio. 5. MP pritoka Save, od Bregane do naselja Stupnik: MP Samobora, površina 4700 ha



6. MP rijeke Kupe: MP Odransko polje. Površina oko 7200 ha. Odransko polje se prostire između gradova Zagreba i Siska. Polje je podijeljeno je na 6 melioracijskih kaseta (slivova) te ekspanzijski prostor i brdski dio.

7. Ostale melioracijske površine na rijeci Kupi. Ukupna površina oko 16 600 ha.

4.9. Stanje površinskih voda-vodotoka Županije

Hrvatske vode su dostavile podatke o stanju površinskih voda – kvaliteti vodotoka, praćenju pokazatelja, lokacijama uzorkovanja i zadnje analize na pojedinoj lokaciji, na području Zagrebačke županije iz vodno gospodarskog odjela za slivno područje Grada Zagreba i iz vodno gospodarskog odjela za slivno područje Save.

Ispitivanja kakvoće površinskih voda se provode radi utvrđivanja kakvoće vode i uzroka promjene kakvoće.

Vrsta voda se određuje prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98), koje odgovaraju uvjetima kakvoće voda u smislu ekološke funkcije i uvjetima korištenja voda za određene namjene, te se obavlja svrstavanje voda u vrste, na temelju izračunate mjerodavne vrijednosti dopuštenih graničnih vrijednosti pojedinih skupina pokazatelja. Skupine pokazatelja su slijedeće: fizikalno kemijski, režim kisika, hranjive tvari, mikrobiološki, biološki, metali i organski spojevi.

Mjerne postaje vodotoka u 2002., 2003. i 2004. godini za slivno područje Grada Zagreba i slivno područje rijeke Save (dio koji se odnosi na područje Zagrebačke županije) su: Lateralni Kanal Sava-Odra, Odra, Odra I, Vranić, Sutlišće III, Bistra, Lužnica, Dubravica, Srebrnjak, Starča, Črnec IV, Kašina, Gorjak II, Gradna I, Gradna, Rakovica, Lomnica, Sava - Oborovo, Sava - Petruševec, Sava - Jankomir, Sava - Jesenice/D, Bregana, Česma - Obedišće, Česma - Sišćani, Spojni kanal Zelina -Lonja – Glogovnica - Česma, Kupa - Šišinec, Kupa - J. Kiselica, Kupčina - Lazina, Kupčina, Krapina - Zaprešić, Krapina, Sutla – Harmica.

Mjerne postaje stajačice (jezera ili akumulacija) u 2002., 2003. i 2004. godini na slivnom području Grada Zagreba i slivnom području rijeke Save (dio za područje Zagrebačke županije) su: Rakitje, Trebež, Lomnica I, Novo Čiće, Strmec 8 i Strmec 9. Na navedenim mjernim postajama se provodi lokalni monitoring voda.

4.9.1. Kakvoća površinskih voda

U Tablici 9. je prikazana korelacija za godine 2002., 2003. i 2004. prema pokazateljima kakvoće površinskih voda, te se ukratko može zaključiti da je stanje voda u Zagrebačkoj županiji daleko od idealnog, a povremeno ne zadovoljava čak ni norme i standarde koje je sukladno Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98) propisao Državni plan zaštite voda, u svom prilogu D-2, te da je kvaliteta voda u 2004. godini smanjena u odnosu na 2002. godinu ili je ostala ista.

Najopterećeniji vodotok je rijeka Sava koja u konačnici prima sve otpadne vode iz Županije, a među njima i otpadne vode najvećeg onečišćivača – grada Zagreba. U dijelu toka od Zagreba do Siska, Sava je već i državnim planom zaštite voda prepoznata kao jedan od najproblematičnijih vodnih sustava u RH.

I druge tekućice na području Županije, koje prolaze blizu naselja, u pravilu su preopterećene ispustima netretiranih otpadnih voda, budući uređaje za pročišćavanje otpadnih voda imaju samo Velika Gorica i Samobor, a i oni tek djelomično funkcioniraju i u osnovi ne zadovoljavaju.

Potok Črnec i rijeka Lonja najdramatičniji su primjeri takvih onečišćenja.



Tablica 9.: Ocjena kakvoće površinskih voda po skupinama pokazatelja, za 2002., 2003. i 2004. godinu. (Izvor: Hrvatske vode, 2005.) Mjerna postaja Klasifikacija voda 2002 Klasifikacija voda 2003 Klasifikacija voda 2004

I II III IV V I II III IV V I II III IV V Lateralni Kanak Sava-Odra HT BP MP O2,HT,B

P MP HT,BP O2,MP

Odra O2 HT, BP MP O2 HT, BP MP O2 HT,BP MP Odra I O2,HT,BP MP O 2, HT,BP MP HT, BP O2 MP

Vranić HT,BP MP O2 MP,BP O2 HT O2,HT,M

P

Sutlišće III BP O2 HT,MP BP O2,HT,MP O2,HT,M

P Bistra, O2 BP HT,MP O2 HT, BP MP O 2, HT MP Lužnica O2, BP HT,MP O2, BP HT MP O2,BP HT MP

Dubravica BP O2,HT,MP O2, BP HT MP O2 BP HT MP

Srebrnjak O2,BP HT,MP BP O2,, HT MP O2,,BP HT MP Starča, O2 BP HT, MP O2,, BP HT MP O2,, HT,BP MP

Črnec IV, BP O2,HT,MP BP O2,,HT,M

P, O2,HT,MP

Kašina BP O2, HT MP BP HT,O2, MP O2 BP HT MP Gorjak II O2,HT O2,,HT O2,HT

Gradna I O2,HT,BP MP O2,HT,BP MP O2,, HT,BP MP

Gradna O2,,HT,BP MP O2,HT,BP MP O2,,HT,B

P MP

Rakovica O2, BP HT MP BP O2,, HT MP O2,, HT,BP MP

Lomnica BP O2, HT MP O2,HT,BP MP BP O2, HT MP

Rakitje O2 MP, BP HT O2,HT,BP MP O2,,BP MP HT

Trebež MP, BP O2 HT HT, BP O2,,MP O2,HT,BP MP

Novo Čiče O2 MP, BP HT BP O2,,MP HT BP O2,HT,M

P

Lomnica I O2 MP,BP HT O2,BP HT,MP O2, BP HT,MP

Strmec 8 O2,MP,BP HT O2,HT,BP MP O2,HT,B

P MP

Strmec 9 O2, BP MP HT O2,BP HT,MP O2,BP,M

P HT

Sava Oborovo HT,BP O2 MP BP HT O2, MP O2,HT,BP MP



Mjerna postaja Klasifikacija voda 2002 Klasifikacija voda 2003 Klasifikacija voda 2004

Savat, Petruševec O2, BP HT MP BP O2, HT MP BP O2, HT MP

Sava, Jankomir BP O2, HT MP BP O2, HT MP BP O2, HT MP

Sava, Jesenice/D BP O2, HT MP BP O2, HT MP BP O2, HT MP Bregana, O2 HT, BP MP O2, HT, BP MP O2, HT, BP MP

Česma,Obedišće O2,HT,MP,B

P BP O2,HT,

MP BP O2,HT,MP

Česma,Sišćani BP MP O2, HT BP O2, MP HT

SK Z-L-G- Č* O2 BP HT, MP BP O2, MP HT BP O2 HT, MP

Kupa, Šišinec O2 HT, BP MP O2,HT,BP MP O2, HT MP

Kupa, J.Kiselica* O2, BP HT MP BP O2, HT MP BP O2 HT MP

Kupčina, Lazina O2,HT,BP MP O2,HT,BP MP O2, BP HT MP

Kupčina, BP O2, HT MP BP O2, HT MP BP O2,HT,MP

Krapina -Zaprešić BP O2 HT MP BP O2,HT,MP BP O2, HT MP

Krapina (UK* BP O2 HT MP BP O2 HT, MP BP O2, HT MP Sutla, Harmica O2, BP HT MP O2, BP HT,M

P BP O2,HT MP

Legenda: SK Z-L-G- Č – Spojni kanal Zelina-Lonja-Glogovnica –Česma UK – utok Krapinice J Kiselica- Jamnička kiselica Skupina pokazatelja:

HT – hranjive tvari BP – biološki pokazatelji O2 – režim kisika MP – mikrobiološki pokazatelji




4.9.2. Zaključak

Iz izmjerenih podataka, o kakvoći vodotoka Zagrebačke županije, dobivenih od Hrvatskih voda, može se zaključiti slijedeće:

• Hrvatske vode prate različite pokazatelje kakvoće voda na 31 mjernom mjestu, na vodotocima u Županiji;

• Uz podatke o izmjerenim vrijednostima Hrvatske vode su dostavile i podatke o: * ocjeni pojedinog pokazatelja (utvrđivanje vrste voda za taj pokazatelj); ** ocjeni grupe pokazatelja (utvrđivanje vrste voda prema grupi pokazatelja) • Potreba je što hitnije donijeti Županijski plan za zaštitu lokalnih voda (državni je na snazi od

1999. godine) kojim će se utvrditi programi ispitivanja kakvoće lokalnih voda, te dobiti podatke o kakvoći ostalih vodotoka na prostoru županije;

• Potrebno je izgraditi uređaje za obradu otpadnih voda općina/gradova, čime će se poboljšati kakvoća voda u smislu mikrobioloških i bioloških parametara (prema Državnom planu za zaštitu voda do 2005. godine obvezna je izgradnja uređaja za objekte veće od 15 000 ekvivalent stanovnika (ES), kao i za objekte koji otpadne vode ispuštaju u "osjetljiva područja", a veći su od 10 000 ES (kod nas u Lonjsko polje preko vodotoka)

• Također je potrebno što hitnije donijeti Operativni plan za provedbu mjera u slučaju izvanrednih zagađenja na lokalnim vodama.


5. TLO

5.1. Osnovne pedološke karakteristike U Hrvatskoj još uvijek nema sustavnog praćenja kvalitete tala, a zakonska regulativa na tom

području je vrlo oskudna. Zato je Zagrebačka županija potaknula istraživanja s ciljem da se na znanstvenim temeljima utvrdi i prati kvaliteta poljoprivrednog prostora, da se utvrde i lociraju mogući problemi i da time bude u mogućnosti odrediti prioritete u njihovom rješavanju.

Najrecentniji pregled kvalitete i stupnja onečišćenja tla na području Zagrebačke županije predstavljen je studijom "Stanje onečišćenja tala na prostoru Zagrebačke županije" koju je za potrebe Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije izradio Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Zagreb, 2004.). Podaci u ovom poglavlju preuzeti su iz navedene studije.

Poljoprivredne površine zauzimaju oko 200 tisuća hektara, čak 51% kućanstava ima poljoprivredno gospodarstvo, a poljoprivreda je glavna gospodarska grana Županije. Na području Zagrebačke županije su različitost matičnog supstrata, klima, različite geomorfološke karakteristike uvjetovale su i formiranje različitih tipova tala. U Osnovnoj pedološkoj karti mjerila 1:50K izdvojene su glavne skupine tala koje sadrže tipove tala reprezentativne s obzirom na njihovu rasprostranjenost i prostornu raspodjelu. U Namjenskoj pedološkoj karti Zagrebačke županije (Bogunović i sur., 1998) izdvojene su 44 kartografske jedinice, a prema mreži uzorkovanja u ovom istraživanju bilo bi

obuhvaćeno 39 kartiranih jedinica, a s obzirom na pogodnost za korištenje i način korištenja za poljoprivredu (slika 6.).

Slika 6.: Namjenska pedološka karta Zagrebačke županije (Izvor: Stanje onečišćenja tala na prostoru Zagrebačke županije, 2004).

N

414243444546

KARTIRANE JEDINICE TLA12345678910

11121314151617181920

21222324252627282930

31323334353637383940 48

47

LEGENDA

10 0 10 20 30 KilometersKm

U tablici 10. prikazani su dominantni tipovi tala u kartiranim jedinicama i površina koju obuhvaćaju u Zagrebačkoj županiji.




Tablica 10.: Dominantni tipovi tala u kartiranim jedinicama generalizirane pedološke karte (Izvor: Stanje onečišćenja tala na prostoru Zagrebačke županije, 2004).

Broj kartirane jedinice

Dominantni tipovi tala Površina (ha)

1 Koluvijalna tla 4934.9

2 Rendzina (na laporu, mekom vapnencu, dolomitu)

Vapnenačko dolomitna crnica

33248.9

3 Eutrično smeđe na holocenskim nanosima

Rendzina na holocenskim nanosima

11675.2

4 Lesivirano na praporu

Distrično smeđe na praporu

39419.1

5 Eutrično smeđe (na vapnencu, laporu, praporu, flišu)

Smeđe na vapnencu

Lesivirano na vapnencu

16715.1

6 Distrično smeđe na škriljevcima, rožnjacima

Lesivirano na škriljevcima

6841.8

7 Močvarno glejna tla 65798.5

8 Semiglejna tla

Aluvijalna tla

17782.4

9 Pseudoglejna tla 105071.5

46 Šljunčare (jezera) 33.7

47 Vodene površine (rijeke, jezera, ribnjaci) 2661.4

48 Veća naselja 1888.5

Ukupno 306068

Da bi se utvrdila plošna prostorna raspodjela elemenata u površinskom sloju poljoprivrednih

tala na cijelom području Zagrebačke županije uzeti su uzorci prema pravilnoj kvadratnoj mreži s udaljenostima 1x1 km i 2x2 km. Prikupljeno je 630 uzoraka iz površinskog sloja tla u kojima su utvrđene osnovne kemijske značajke, te sadržaj Ba, Ca, Cd, Co, Cr, Cu, Fe, Mg, Mn, Ni, P, Pb, S, Sr i Zn.

Radi utvrđivanje vertikalne karakterizacije tala i raspodjele elemenata otvoreni su pedološki profili na 31 lokaciji koje su odabrane prema kriteriju da istraživanjem bude obuhvaćena većina dominanatnih sistematskih jedinica tala na području Zagrebačke županije. U uzorcima tala iz genetskih horizonata profila detaljno su analizirane fizikalne i kemijske značajke.

Dobiveni rezultati statistički su i geostatistički obrađeni, učinjene su karte raspodjele elemenata i formirana baza podataka u GIS-u. Interpretacija rezultata učinjena je prema važećim zakonskim propisima u RH i usporedbom s novim znanstvenim dostignućima na tom području u svijetu.

Prosječni sadržaji potencijalno toksičnih elemenata ne odstupaju od vrijednosti karakterističnih za tla u svijetu, a što znači da se dobivene vrijednosti mogu koristiti kao ishodišne koncentracije pojedinih elemenata za područje Zagrebačke županije, odnosno prosječne geogene ili pedogene koncentracije elemenata u tlima istraživanog područja. Međutim, čitav niz čimbenika u okolišu utječe na sadržaj elemenata u tlu i njihovu prostornu raspodjelu. U prvom redu to je vrsta i sastav matične podloge na kojoj se tlo razvija uz ostale pedogenetske faktore. Ovisno o sastavu stijena, neka tla mogu imati prirodno visoke koncentracije potencijalno toksičnih elemenata. Takva varijabilnost utvrđena je i u ovom istraživanju statističkom obradom podataka nakon grupiranja prema pripadnosti pojedinim pedokartografskim jedinicama. Tla u pojedinim dijelovima Županije izloženi su onečišćenju iz urbanih sredina, industrije, prometa. Naročito se to odnosi na antropogenu imisiju cinka, olova i kadmija, te mjestimično nikla i kroma. Poljoprivredna tla su međutim posebno ugrožena. Potencijalno toksični metali (najčešće bakar, kadmij i cink), ali i druga onečišćenja, unose se, često u toksičnim količinama, osim imisijom iz drugih antropogenih izvora i samim uzgojnim mjerama. To su organska i



mineralna gnojidba, aplikacija pesticida, vode za navodnjavanje i drugo. Čak i kada ih materijali koji se dodaju u tlo ili na biljke ne sadrže u koncentracijama koje bi inicijalno mogle biti toksične, kritične razine tih elemenata mogu se postići ponovljenim aplikacijama. Anomalne koncentracije bakra utvrđene su u vinogradarskim tlima, a mjestimične više koncentracije olova, cinka i kadmija u poljoprivrednim tlima također se mogu pripisati praksi uzgoja kultura.

Anomalne koncentracije bakra utvrđene su u vinogradarskim tlima, a mjestimične više koncentracije olova, cinka i kadmija u poljoprivrednim tlima također se mogu pripisati praksi uzgoja kultura.

Prema utvrđenom stanju poljoprivrednih tala Zagrebačke županije najveći dio površina nema ograničenja za poljoprivredu prema zakonskim propisima za konvencionalni uzgoj, a značajan dio niti prema kriterijima za ekološki uzgoj. Zbog velike kompeticije različitih korisnika, najvrijednija poljoprivredna tla su i najugroženija i zbog toga treba provesti mjere njihove zaštite od daljnje imisije onečišćenja.

5.2. Utjecaj eksploatacije mineralnih sirovina na stanje okoliša Najkraća ocjena stanja i trendova u vezi s brigom o okolišu u sektoru eksploatacije mineralnih

sirovina na području Zagrebačke županije je da je stanje loše, ali trendovi umjereno obećavaju (Prema Studiji društveno-gospodarskog značaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebačke županije(Oikon, Zagreb, 2005.).

S obzirom na negativnog utjecaja eksploatacije mineralnih sirovina na okoliš, stanje je okvirno govoreći, sljedeće. • Eksploatacijska polja na području Zagrebačke županije zauzimaju ukupnu površinu od 3881 ha,

odnosno 1.26% površine županije (ukupna površina Zagrebačke županije je 3058.15 km2). Od toga skoro 75% otpada na eksploatacijska polja ugljikovodika i geotermalnih voda (na površini zemlje manifestiraju se samo točkasto – bušotinama), dok se preostalih 25%, odnosno 981.16 ha ili 0.32% površine Zagrebačke županije koristi za eksploataciju kamenih materijala i gline (površinska eksploatacija). Od tih 981.16 ha, prema različitim vrstama mineralnih sirovina, zauzete su sljedeće površine: arhitektonsko-građevni kamen – 1.74 ha; tehničko-građevni kamen – 149.51ha (13 kamenoloma od kojih su površinom najveći Ivanec – 21.9 ha; Gradna – 22.6 ha; Škrobotnik 25.9 ha); građevni pijesak i šljunak – 726 ha (ukupno 17 polja, od čega je pet „velikih“ – Rakitje sa 200 ha, Novo Čiče (dva polja koja čine jedinstveno jezero) sa 139.5 ha; Trstenik sa 131 ha; Abesinija sa 66 ha); 6 ih je manje od 10 ha; preostalih 6 je površine 20-30 ha; ciglarska glina – 82.99 ha; keramička i vatrostalna glina – 20.92 ha.

• Kako je većina postojećih eksploatacijskih polja „naslijeđena“ iz vremena kada je kriterij zaštite okoliša, krajobraza i prirode bio manje prepoznat i prisutan, nijedna od tih eksploatacija nije se odvijala na način kako je to opisano u prethodnom poglavlju – eksploatacija s ciljem privođenja konačnoj namjeni, sa sanacijom koja se provodi paralelno s eksploatacijom. Rezultat su današnje „rane“ u prostoru (kamenolomi sa golim etažama visokim i po 60 m), okolišni problemi (napuštene ilegalne šljunčare napunjene otpadom nekontroliranog sastava, s posljedicom ekološkog rizika od onečišćenja podzemnih voda), te rudarska tradicija i sustav vrijednosti koji, uz „gunđanje“, tek počinje prepoznavati i u sebe ugrađivati koncepte kao što su vrijednost vizualno atraktivnog krajobraza, vrijednost zraka nezagađenog prašinom, vrijednost ambijenta nenarušenog bukom, vrijednost vodotoka nezagađenog otpadnim vodama, i dr.

• Iako se prema odredbi članka 65. Županijskog prostornog plana „eksploatacija … na postojećim legalnim eksploatacijskim poljima (šljunčarama i kamenolomima) može vršiti isključivo u funkciji prostorno oblikovno-tehničke sanacije i privođenja konačnoj namjeni, a sve u okvirima ranije odobrenih eksploatacijskih polja, ni na jednom kamenolomu nema značajnijih vidljivih znakova da se paralelno s eksploatacijom provodi djelomična tehnička sanacija i biološka rekultivacija. I tamo gdje postoji stručna podloga kojom se detaljnije oblikovno i funkcionalno definira predviđena konačna namjena prostora, nema naznaka da radovi idu u predviđenom smjeru. Eksploatacija je uglavnom i dalje diktirana isključivo interesom maksimizacije gospodarske dobiti. Ne samo da se dio profita ne „žrtvuje“ za paralelnu sanaciju ili tehnološki zahtjevnija, a gospodarski manje profitabilna rješenja, koja bi bila povoljnija za krajobraz i okoliš, već se ne poštuju čak ni odobrene granice eksploatacijskog polja.

• Umjesto da se eksploatirani lokalitet, sukladno rudarskom projektu i razrađenom detaljnom planu uređenja, sanira, rekultivira i privede novoj namjeni (npr. obogaćenje krajolika jezerom – šodericom, izletište na prostoru rekultiviranog kamenoloma), on se upravo iznenađujuće često "koristi" na zacijelo najgori mogući način – kao divlje odlagalište otpada [npr. svakodnevno punjenje jaruga nastalih divljom eksploatacijom šljunka na području Kosnice kamionima kojima je jeftinije otpad baciti u to već devastirano područje, nego ga deponirati na Jakuševec, pokraj



kojega prođu na putu prema Kosnici; zatrpavanje otpada (gomila guma, ali i bačve upitnog sastava, i dr.) u pokosima kamenoloma na Samoborskom području, itd.].

• Dosta eksploatacijskih polja, među kojima i neka najveća (Zaprešić, Samobor), objektivno su preblizu naseljima. Dijelom je to i posljedica činjenice da ona postoje na tim perifernim urbanim lokacijama već dovoljno dugo da su se urbana područja, rastom gradskih naselja, postupno približila njima. No ostaje činjenica da stanovanje i eksploatacija mineralnih sirovina nisu idealni susjedi u prostoru.

• U mnogim mjestima, a među njima opet i onim najvećim (Zaprešić, Samobor, Jakovlje), kamioni kojima se prevozi materijal prolaze kroz samo naselje, zbog čega se lokalno stanovništvo redovito buni, posebno u razdobljima kada se, radi veće potrebe za materijalom zbog gradnje nekog većeg kapitalnog objekta, razina proizvodnje značajno podigne.

• I smanjivanje negativnih utjecaja na okoliš koji su posljedica tehnoloških procesa vezanih uz eksploataciju (buka, prašina, onečišćenje otpadnim vodama) ne uvažava se dovoljno i ne provodi dosljedno, iako deklarativno, svijest o, u prethodnom dijelu navedenim, organizacijsko-tehnološko-proceduralnim mogućnostima njihova smanjivanja postoji.

• Zrak se onečišćuje i prašinom s polja i od kamiona. Standardne su i pritužbe na buku od procesa separacije. Onečišćuju se i površinske (npr. Novo Čiče otpadnom vodom iz preopterećenog pročišćivača otpadnih voda s otvorenim odvodnim kanalom, muljem iz tehnološkog procesa, potok Bistra suspendiranim česticama iz kamenoloma Jelenje Vode) i podzemne vode. Teškim kamionima uništavaju se lokalne ceste, a buka i prašina od kamiona kojima se transportiraju mineralne sirovine, koji na svom putu do odredišta često moraju proći kroz središta niza manjih mjesta, dodatni je atak na kvalitetu okoliša kojim prolazi transportna ruta.

• Poseban problem i dalje predstavlja ilegalna eksploatacija, budući da upravo ona na najneracionalniji način devastira veliki prostor za pridobivanje relativno malih količina mineralne sirovine. Osim toga, često se ista mjesta prvo devastiraju kopanjem šljunka i pijeska, a potom se, vjerojatno istim kamionima, u njih, naravno, opet ilegalno, natrpava svakojaki otpad (Kosnica je najdrastičniji primjer, mada je prije 40-tak godina, neposredno uzvodno od strateškog vodonosnika Črnkovec, tako nastalo i smetlište Jakuševec). Kao zaključak, stanje se vrlo utemeljeno može okarakterizirati kao nezadovoljavajuće – posebno

kada se usporedi sa okolišno-svjesnom eksploatacijom. Međutim, unatoč netom opisanoj prilično turobnoj slici stanja, neki postojeći pozitivni trendovi razlog su za umjereni optimizam.



6. ŠUME RH ima dugu tradiciju upravljanja šumama, a sve novije ocjene stanja šuma u RH govore da

su institucije i profesionalci koji se time bave, u svome poslu prilično uspješni. Analiza stanja u Zagrebačkoj županiji pokazuje da je stanje u njoj još bolje od RH prosjeka.

Udjeli šuma različitog gospodarskog oblika – sjemenjače (šume visokog uzgojnog oblika), panjače (šume niskog uzgojnog oblika), šikare i plantaže – u postocima su za Zagrebačku županiju 73.2 / 25.1 / 1.02 / 0.63 %, a za RH 59.06 / 24.29 / 13.43 / 3.22 %, pa kako su sjemenjače najvrjedniji oblik, očito je da je struktura šuma u Zagrebačkoj županiji povoljnija od RH prosjeka.

I s obzirom na prosječnu drvnu zalihu, Zagrebačka je županija sa prosječnih 166 m3/ha bogatija od RH prosjeka, koji je 156 m3/ha.

No za potpuno sagledavanje stanja šuma i šumarstva u Zagrebačkoj županiji, vrlo je važan i podatak o velikoj razlici drvne mase u državnim i privatnim šumama – 228 m3/ha u državnim, naspram 100 m3/ha u privatnim! Ovaj podatak jasno upozorava na razliku u kvaliteti gospodarenja s ova dva šumska fonda, a s obzirom da je u Zagrebačkoj županiji izrazito veliki postotak šuma u privatnom vlasništvu (48.5% naspram prosjeka RH, koji iznosi 18.55%), očito postoji veliki prostor za daljnje unapređenje stanja šuma u Zagrebačkoj županiji.

Osnovni razlog slabijem stanju privatnih šuma je mala površina prosječnog posjeda, odnosno nemogućnost optimalnog gospodarenja. Prosječni vlasnik šume u Zagrebačkoj županiji ima oko 0.5 ha šume, koja je k tome još rascjepkana na oko 2 parcele, a s druge strane, struka kao minimalnu veličinu privatne parcele kojom se može uspješno gospodariti navodi 10–20 ha. Stoga, iako zakon obvezuje da se i privatnim šumama gospodari sustavno i planski, na osnovu programa gospodarenja šumama, većina privatnih parcela naprosto je premala da bi vlasnik osjetio ekonomski interes od ulaganja sredstva u izradu ovakvog programa, a kako je sustav inspekcije i sankcioniranja očito neučinkovit, većina vlasnika svojim šumama gospodari oportunistički i stihijski. Isti problem nije posebnost Zagrebačke županije, već je prisutan svuda u RH. Ono što ga u slučaju Zagrebačke županije čini posebno važnim je već spomenuti veliki udio privatnih šuma na ovom prostoru.

Ovaj problem je prepoznat i bilo je više konkretnih pokušaja njegovog rješavanja. Najaktualniji, a svakako i jedan od značajnijih predstavlja projekt "Unapređenja stanja i gospodarenja privatnim šumama na području Zagrebačke županije" iz 2003. godine. Nažalost, nalazi nisu ohrabrujući, jer većina vlasnika privatnih šuma problem niti prepoznaje i priznaje, niti je spremna i voljna sudjelovati u nekom obliku njegovog rješavanja, koji u osnovi podrazumijeva udruživanje više posjednika u veće jedinice kojima se može gospodariti, te izradu i upravljanje u skladu sa stručno izrađenim programima gospodarenja. Očito je da većina privatnih vlasnika u ovim promjenama prepoznaje samo sužavanje svojih vlasničkih prava, a previđa čak i ekonomsku korist koju bi iz ovakve promjene prakse upravljanja imali (prema nekim procjenama (Studija Gospodarenje šumama… 1997) novac uložen u šumu vraća se s kamatom od 9%, dok ulaganje u ratarstvo daje samo 1%). Moguće je da bi bolja promocija ovih ekonomskih aspekata rezultirala boljim prihvaćanjem predlaganih promjena.

Osim problema neadekvatnog gospodarenja, šume Zagrebačke županije izložene su i nekim drugim antropogenim negativnim utjecajima i pritiscima, među kojima su najznačajniji: 1) utjecaj na vodni režim; 2) onečišćenje atmosfere industrijom, rezultatima sagorijevanja fosilnih goriva, i sl.; 3) usitnjavanje šumskih površina; 4) prenamjena šumske površine (poljoprivreda, gradnja, korištenje mineralnih sirovina, i sl.). Različite vrste drveća različito su pogođene ovim pritiscima. Procjene osutosti stabala na području Uprava šuma Zagreb su sljedeće: hrast lužnjak (33-55%), hrast kitnjak (28-58%), bukva (oko 10%).

Najteže su pogođene nizinske šumske zajednice hrasta lužnjaka, a uzrok tome su promjene režima podzemnih voda, na koji su ove zajednice vrlo osjetljive. Zbog spuštanja razine podzemnih voda, uzrokovane gradnjom hidroregulacijskih i drugih velikih infrastrukturnih objekata (npr. autoceste Zagreb-Karlovac, kanali Kupa-Kupa i Sava-Odra, nasipi uz Savu), došlo je do sušenja hrasta lužnjaka u Kupčini, Turopoljskom lugu, šumi Žutici, i drugdje. Jednako nepovoljno na šume utječe i povećano zamočvarivanje biotopa zastojnom površinskom vodom u područjima koja se koriste kao retencije.

Na onečišćenje atmosfere naročito je osjetljiva jela, no ona nije jako zastupljena na području Županije, pa se ni posljedice ovog pritiska ne odražavaju značajnije u statističkom opisu degradacije šuma antropogenim pritiscima.

Problem su i promjene u strukturi šume, odnosno mijenjanju omjera raznih vrsta u zajednici. Poznati primjer ove vrste problema je nestanak nizinskog brijesta u vlažnim šumama hrasta lužnjaka i zakorovljavanje do kojeg je zbog toga došlo, jer je nizinski brijest u tim dominantno hrastovim šumama bio glavna vrsta koja je stvarala zasjenu. Slične negativne posljedice ima i narušeni omjer glavnih i pomoćnih vrsta u šumama hrasta kitnjaka u brežuljkastom pojasu. Županijsko izviješće o stanju okoliša iz 1999.g. kao problem prijavljuje i praksu čistih sječa (čak i u državnim šumama). Budući da su one zakonom zabranjene, vjerojatnije se radi o zakonom



dopuštenim tzv. dovršnim sijekovima u oplodnim sječinama, koji, međutim, na duži rok devastiraju krajolik, to duži što je veća na ovakav način eksploatirana površina. Osim utjecaja na krajobraz, ovakve intervencije imaju značajan utjecaj i na biološku raznolikost, a možda i na razinu erozije.



7. ZAŠTITA I OČUVANJE KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI

7.1. Temeljni propisi 1. Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN,

81/99) Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske temeljni

je dokument Republike Hrvatske koji utvrđuje načela, ciljeve i načine provođenja zaštite i očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske

Osnovna načela od kojih polazi Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti su: "Republika Hrvatska je svjesna da sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost predstavlja njezinu temeljnu vrijednost i glavni resurs za daljnji razvitak." "Cilj je Republike Hrvatske očuvati i unaprijediti postojeću biološku i krajobraznu raznolikost unutar zemlje, te pokušati vratiti dio izgubljenih svojti i staništa, gdje je to moguće i opravdano." "Republika Hrvatska će svoje napore u zaštiti biološke i krajobrazne raznolikosti stalno usklađivati s odgovarajućim međunarodnim aktivnostima, imajući u vidu činjenicu da je nacionalna biološka i krajobrazna raznolikost jedinstveni i nenadoknadivi dio sveukupne globalne raznolikosti."

2. Zakon o zaštiti prirode (NN, 70/05) Zakon o zaštiti prirode temeljni je provedbeni propis koji uređuje sustav zaštite i cjelovitog

očuvanja prirode i njezinih vrijednosti. Priroda je u smislu tog Zakona sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost. Budući je ovaj Zakon nedavno donesen, podzakonski akti koji će detaljnije regulirati provođenje Zakona još nisu doneseni.

3. Zakon o proglašenju Žumberka i Samoborskog gorja parkom prirode (NN, 58/99) i Zakon o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode (NN, 24/81). Ovim zakonima koje je donio Sabor Republike Hrvatske područja Medvednice i Žumberka i

Samoborskog gorja, koja se jednim dijelom nalaze na području Zagrebačke županije proglašena su zaštićenima u kategoriji parka prirode.

7.2. Zakonske obveze županije Iz Zakona o zaštiti prirode proizlaze slijedeće obveze županije:

- Skrbiti o očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti na svome području - Proglašavati zaštićena područja iz svoje nadležnosti, - Osiguravati uvjete za zaštitu i očuvanje zaštićenih područja iz svoje nadležnosti, - Sudjelovati u postupku proglašenja zaštićenih područja koje proglašava Vlada ili Sabor, - Donositi program zaštite prirode - Donositi izvješće o stanju prirode - Sudjelovati u izradi planova upravljanja zaštićenim područjima iz svoje nadležnosti, - Skrbiti o promicanju zaštite prirode, te davati potpore i skrbiti o strukovnim i drugim udrugama

čija djelatnost ima za cilj zaštitu prirode, - Pratiti stanje očuvanosti prirode (monitoring), te o stanju očuvanosti podnositi izvješća

nadležnom Ministarstvu i Državnom zavodu za zaštitu prirode, - Voditi očevidnike o podacima važnim za zaštitu prirode, - Izvješćivati javnost o stanju prirode na svom području i o poduzetim mjerama radi njezine

zaštite i očuvanja, - Osnovati javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i osiguravanje sredstava

za njen rad - Osiguravati sredstva za isplata naknada vlasnicima zemljišta na kojima se nalaze speleološki

objekti zbog ograničenja kojima je podvrgnut. - Donositi odluke o dodjeli koncesije zaštićenog područje, odnosno speleološkog objekta - Mogućnost osnivanja zavoda za zaštitu prirode za svoje područje - Pružati stručnu i drugu pomoć tijelima jedinica lokalne samouprave na zaštiti prirode na

njihovom području,



7.2.1. Provođenje zakonskih obveza županije Od navedenih obveza županija je u periodu od 2000. do 2005. godine :

- Donijela Odluku o osnivanju Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zagrebačke županije (2003. godine), koja nije započela s radom.

- Zaštitila Hrast lužnjak (škola Rakitovec) u Velikoj Gorici u kategoriji spomenika prirode (2001. godine)

- Zaštitila Turopoljski lug i vlažne livade uz Odru u kategoriji zaštićenog krajobraza (2003. godine)

- Davala potpore udrugama za zaštitu prirode za projekte koji su za cilj imali poboljšanje stanja

7.3. Zaštićene prirodne vrijednosti Na području Zagrebačke županije temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštićena su 32 lokaliteta

koja su prikazana u tablici 11.

Tablica 11.: Zaštićene prirodne vrijednosti na području Zagrebačke županije (Izvor: dokumentacija Županijskog zavoda )

BR KATEGORIJE - NAZIV

OPĆINA/GRAD POVRŠINA (ha)

POVRŠINA U ZAGREBAČKOJ

ŽUPANIJI

REG. BROJ

DATUM ZAŠTITE

PARK PRIRODE 1 Zapadni dio

Medvednice Bistra, Jakovlje, Zaprešić

22 826,00 4 593,22 773 29.05.1971.

2 Samoborsko gorje -Žumberak

Samobor, Krašić,Žumberak, Jastrebarsko, Klinča Sela

33 300,00 26 031,33 bb 28.05.1999.

POSEBNI REZERVAT - botanički 3 Smerovišće Samobor 3,00 3,00 86 19.01.1963. 4 Dubravica - cret i

šuma Dubravica 6,00 6,00 238 29.06.1966.

- ornitološki 5 Jastrebarski

lugovi Jastrebarsko 61,18 61,18 408 15.04.1967.

6 Zaprešić- Sava Zaprešić, Samobor

243,0 243,0 638 01.10.1970.

7 Strmec - Sava Sveta Nedjelja, Samobor

287,00 287,00 697 23.12.1970.

8 Crna Mlaka Jastrebarsko 650,00 650,00 762 01.07.1980. - zoološki 9 Varoški lug Dubrava 811,39 811,39 788 13.07.1982. - šumske vegetacije 10 Markovčak -

Bistra Bistra 250,24 151,46 128 26.12.1963.

11 Stupnički lug Stupnik 18,00 18,00 167 15.06.1964. 12 Japetić Jastrebarsko 28,80 28,80 705 15.07.1975. 13 Varoški lug -

šuma Dubrava 26,15 26,15 819 27.05.1988.

14 Česma Farkaševac 26,28 26,28 787 13.07.1982. 15 Novakuša Gradec 2,07 2,07 785 13.07.1982. PARK-ŠUMA 16 Tepec - Palačnik -

Stražnik Samobor 350,15 350,15 632 07.04.1970.

ZAŠTIĆENI KRAJOLIK 17 Slapnica Žumberak, Krašić 319,80 319,80 169 11.07.1964. 18 Zelinska glava Sv. Ivan Zelina 951,56 951,56 bb 29.11.1991. 19 Okićgrad - okolica Samobor 6,60 6,60 633 07.04.1970.


20 Turopoljski lug i vlažne livade uz Odru

Velika Gorica, Orle 3348 3348 12.05.2003

SPOMENIK PRIRODE 21 Grgosova spilja Samobor - - 691 28.03.1974. 22 Šupljak - tisa Bistra - - 198 31.12.1964. 23 Velika Gorica-

hrast lužnjak Velika Gorica - - 193 08.12.1964.

24 Hrast lužnjak (škola Rakitovec)

V. Gorica (Vukovina) - - - 29. 11.2001

SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE 25 Samobor - park u

Langovoj 39 Samobor 0,60 0,60 80 01.11.1962.

26 Lug - park oko dvorca

Samobor 6,80 6,80 134 14.07.1948.

27 Jastrebarsko - park oko dvorca

Jastrebarsko 9,47 9,47 135 20.07.1961.

28 Božjakovina -park oko dvorca

Brckovljani 7,00 7,00 207 03.02.1965.

29 Samobor - park u Bistracu

Samobor 2,00 2,00 596 24.12.1969.

30 Gornja Bistra -lječilišni park

Bistra 7,72 7,72 649 30.06.1971.

31 Samobor - park Mojmir

Samobor 1,01 1,01 710 16.02.1976.

32 Samobor - tisa Samobor - - 94 03.04.1963.

Ukupna je površina zaštićenih prirodnih vrijednosti 37.949,59 ha, odnosno 379,49 km2 što

Slika 7.: Zaštićene prirodne vrijednosti na području Zagrebačke županije (Izvor: dokumentacija Županijskog zavoda )




iznosi 12,4% od ukupne površine županije. To je više od udjela zaštićenih područja na prostoru Republike Hrvatske (10, 33%), a manje od 15% koliko je standard Europske unije.

Pored do sada zaštićenih prirodnih vrijednosti, Prostornim planom Zagrebačke županije, za

zaštitu je predviđeno još njih 32.

Tablica 12.: Područja za zaštitu predviđena Prostornim planom Zagrebačke županije (Izvor: dokumentacija Županijskog zavoda )

BR KATEGORIJE - NAZIV OPĆINA/GRAD

POSEBNI REZERVAT 1 Črnec Rugvički Rugvica

PARK-ŠUMA 2 Park-šuma Starka Dugo Selo 3 Hrastova šuma kod Hrastja Sv. Ivan Zelina 4 Pleso-Hrastov šumarak uz zračnu luku V. Gorica SPOMENIK PRIRODE 5 Skupina hrasta kitnjaka na raskrižju putova za

selo Vidalin Klinča Sela

6 Bukevje-hrast lužnjak uz pokos savskog nasipa Orle 7 Stoljetni hrast u Stupničkom lugu Stupnik 8 Skupina starih hrastova kod lugarnice Vratovo u

Turopoljskom lugu V.Gorica

9 Hrast lužnjak u Donjem Hruševcu Kravarsko 10 Sopotski slap Žumberak ZAŠTIĆENI KRAJOLIK 11 Livade uz vodotok Vuna Preseka 12 Ribnjak Fuka Gradec 13 Dolina rijeke Kupe Krašić, Pisarovina, Pokupsko 14 Krajolik dvorca Slavetić s dolinom potoka

Radilovac Jastrebarsko

15 Dolina rijeke Kupčina Krašić 16 Dolina potoka Črnec i krajolik uz potok Lužnicu Zaprešić 17 Ribnjak Vukšinac Dubrava

18 Zelinska glava s njenom okolinom – proširenje već zaštićenog područja

Sv. Ivan Zelina

19 Vukomeričke gorice, predio Bukovčak-Sv. Kata V. Gorica 20 Dolina Rečice i Kravarščice V.Gorica, Kravarsko i Pokupsko 21 Izvorišno područje rijeke Odre V.Gorica, Orle SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE 22 Novi Dvori Zaprešić 23 Park oko dvorca u Lužnici Zaprešić 24 Park u Laduču Brdovec 25 Park u Donjoj Zelini Sv. Ivan Zelina 26 Donja Topličica Sv. Ivan Zelina 27 Stari jasen u Dugom Selu, Mihanovićeva ul. 1 Dugo Selo 28 Park u Dugom Selu Dugo Selo 29 Park u središtu Vrbovca Vrbovec 30 Kurija Modić-Bedeković V.Gorica 31 Stablo taksodija-Veleševec Orle 32 Lipa kod kurije Josipović V.Gorica



Osim Zakonom zaštićenih i za zaštitu temeljem Zakona predloženih prirodnih vrijednosti, još

25 lokaliteta prepoznato je i zaštićeno (posebno propisanim mjerama zaštite, uređenja i korištenja) Županijskim prostornim planom u kategoriji iznimno vrijednih prirodnih i kultiviranih krajobraza.

Tablica 13.: Krajobrazi zaštićeni Županijskim prostornim planom (Izvor: dokumentacija Županijskog zavoda )

PRIRODNI KRAJOBRAZ: KULTIVIRANI KRAJOBRAZ Krajolik potoka Brebernica i šumske površine kao dio šire zaštite prirodnog rezervata Crna Mlaka.

Nizinska dolina uz Lonju na potezu od Hrastja do Komina (Sv. Ivan Zelina)

Pojas nizinskih šuma s vlažnim livadama, sjeverno od sadašnjih granica posebno zaštićenog lokaliteta Crna Mlaka

Brežuljkasto vinogradarsko područje iznad Vrbovca, Celino-Lukovo (Vrbovec)

Stupnički lug (Stupnik) Hruškovica-Kamenica (Preseka) Dolina rijeke Krapine (Zaprešić, Bistra) Pojas uz rijeku Savu (V.Gorica i Orle) Marijagoričko pobrđe s šumama uz potok Lužnicu i grebenom Sv. Križa iznad Harmice (Marija Gorica)

Hrastova šuma uz bazen u Zelini (Sv. Ivan Zelina)

Dolina potoka Bedenice od Komina do sela Bosna (Bedenica) Dolina potoka Nespeš s Drenovom (Sv. Ivan Zelina)

Krajolik između naselja Gornjeg Stupnika i Stupničkog Obreža, te unutar naselja južno od Gornjotupničke ulice (Stupnik)

Područje Radoišće – Zrinšćina (Sv. Ivan Zelina) Park u Gradecu (Gradec) Šuma Marča (Ivanič Grad i Kloštar Ivanić) Park oko dvorca u Jakovlju (Jakovlje) Šuma Graberje Ivaničko (Ivanić Grad) Park u Križu (Križ) Šuma Veliki Jantak (Križ) Park u Ivanić Gradu (Ivanić Grad) Nizinske šume Turopolja i dio Turopoljskog luga (V.Gorica) Priobalje rijeke Save (Brdovec, Zaprešić, Samobor, Sv. Nedjelja) Padine Nedeljskog brega i Nedeljsko polje (Samobor, Sv. Nedjelja).

Područje padina Plešivice (Jastrebarsko)

Uz spomenute prirodne vrijednosti, temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštićene su i pojedine

biljne, gljivlje i životinjske vrste, među kojima najviše ptica (sve osim svrake, vrane, šojke, čavke, jastreba kokošara i kopca ptičara).

7.3.1. Stanje Okvirna ocjena stanja biološke i krajobrazne raznolikosti, jest da je ona još uvijek relativno

dobro očuvana na većem dijelu prostora. Kako potpuna inventarizacija nije provedena, ocjena se u prvom redu temelji na činjenici da Županiju karakteriziraju veliki kompleksi šuma (oko 1/3 površine, mahom autohtone šume s prirodnim rastom, kakve su već rijetkost drugdje u Europi), velika ruralna područja s ekstenzivnom poljoprivredom, te relativno velika zaštićena područja. No, ta je očuvanost više posljedica izostanka značajnijeg razvojnog pritiska (razvoj se koncentrirao na području Grada Zagreba), a manje učinkovitog sustava zaštite koji je još uvijek na samom početku. Istovremeno, u uvjetima željenoga gospodarskog rasta i razvoja, može se očekivati da će se pritisci na biološku i krajobraznu raznolikost povećavati.

Parkovi prirode imaju javne ustanove zadužene za njihovo upravljanje, a prostorni planovi i planovi upravljanja tim područjima tek su u izradi.

Situacija glede upravljanja ostalim zaštićenim područjima, iako se radi o vrlo vrijednim područjima (npr. Crna Mlaka je Ramsar lokalitet), još je nepovoljnija nego u slučaju Parkova prirode. Iako je odlukom Županijske skupštine 2003. godine osnovana Javna ustanova za zaštitu prirode na području Zagrebačke županije, s osnovnom zadaćom upravljanja ovim područjima, ona još uvijek nije započela s radom. Stoga je zaštita prirode u Zagrebačkoj županiji samo deklarativne prirode, a sustavna briga o krajobraznoj i biološkoj raznolikosti praktički ne postoji.

Uz nezadovoljavajuće upravljanje ovim područjima, kao nezadovoljavajuće se može ocijeniti i poznavanje biološke i krajobrazne raznolikosti na području Županije. Prepreka bržem napretku je i



nepostojanje jedinstvenog informacijskog sustava, koji bi omogućio bolje korištenje postojećih rezultata pojedinačnih istraživanja, bolje planiranje budućih istraživanja, itd.



8. OTPAD

8.1. Temeljni propisi

1. Zakon o otpadu (NN, 178/04) 2. Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN, 32/98) 3. Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN, 123/97 i 112/01) 4. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom

opasnog otpada (NN, 50/05) 5. Pravilnik o vrstama otpada (NN, 27/96) 6. Pravilnik o Popisu pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog

otpada (NN, 1/04) 7. Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN, 97/05)

8.2. Zakonske obveze županije

Županija je obvezna donijeti Plan gospodarenja otpadom kao sastavni dio programa zaštite okoliša određenog posebnim zakonom ili kao posebni dokument do 1. listopada 2005. Plan gospodarenja otpadom županije, odnosno Grada Zagreba sadrži osobito:

1. mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada, 2. mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke

troškove, 3. mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno mjere odvojenog skupljanja otpada, 4. plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi ili odlaganju otpada u cilju

uspostavljanja cjelovite nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada, 5. mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta, 6. mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom, 7. izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu pojedinih mjera, 8. rokove za izvršenje utvrđenih mjera.

Nadležni ured dužan je jednom godišnje, do 31. svibnja tekuće godine, za prethodnu godinu, podnositi županijskoj skupštini, odnosno izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom – poglavito o izvršenju utvrđenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera.

Plan gospodarenja otpadom nije donesen. Županija je dužna na svom području osigurati provedbu propisanih mjera za gospodarenje

otpadom. Županija je odgovorna za gospodarenje svim vrstama otpada, osim opasnog otpada.

Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 700.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj županija, odnosno Grad Zagreb, ako:

1. plan gospodarenja otpadom ne uskladi sa strategijom i planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, te Strategijom i programima zaštite okoliša,

2. u okviru Programa zaštite okoliša određenog posebnim zakonom ili kao posebni dokument sukladno ovom Zakonu, ne donese Plan gospodarenja otpadom,

3. na svom području ne osigura provedbu mjera za gospodarenje opasnim otpadom i termičku obradu otpada,

4. neodgovorno – suprotno odredbama ovoga Zakona gospodari otpadom bez obzira na vrstu, osim opasnog otpada,

5. ne osigura provedbu mjera za gospodarenje, 6. upravno tijelo pravodobno i bez naknade ne osigurava podatke iz svoje nadležnosti, te druge

podatke koji su, potrebni za vođenje informacijskog sustava, 7. dokumentom prostornog uređenja u roku određenom posebnim propisom, sukladno odredbama

ovoga Zakona, ne odrede lokacije za građevine namijenjene skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada.

Za prekršaj će se kazniti i odgovorna osoba u županiji odnosno u Gradu Zagrebu, novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 25.000,00 kuna.



Naputak o načinu rada u tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u vezi s provedbom Zakona o otpadu, kojeg propisuje ministar još nije donesen.

8.3. Stanje zbrinjavanja otpada

8.3.1. Podaci o komunalnom otpadu Na području Zagrebačke županije nije provedeno sustavno ispitivanje sastava komunalnog

otpada. Polazeći od referentnih podataka za Republiku Hrvatsku slijedi da u gradskim područjima nastaje u prosjeku: - 37% biorazgradivog otpada - 27% papira i kartona - 8% plastike - 8% stakla - 2% metala - 5% tkanina - 6% sitnog otpada - 2% problematičnih tvari

U područjima s većim udjelom seoskih gospodarstava povećana je količina biorazgradivog otpada, a veći dio tog otpada se ponovno koristi za dobivanje komposta ili gnojiva.

Iz dostupnih podataka slijedi da je u 2000. godini 69% stanovništva Zagrebačke županije bilo obuhvaćeno organiziranim sakupljanjem i odvozom otpada. Posljednjih je godina navedeni postotak značajno porastao jer je prema informacijama komunalnih poduzeća u velikom broju gradova i općina već obuhvaćeno skoro 100% domaćinstava.

Prikupljanjem otpada na području Zagrebačke županije bavi se 10 komunalnih poduzeća, koja su prikazana u tablici 14..

Tablica 14.: Komunalna poduzeća i područja na kojem prikupljaju otpad (Izvor: Podaci prikupljeni od komunalnih poduzeća i jedinica lokalne samouprave).

Komunalno poduzeće Područje prikupljanja komunalnog otpada

Ekoflor plus, d.o.o.

Jakovlje, Klinča Sela, Krašić, Orle, Pokupsko, Rugvica, Žumberak, Bistra, Kravarsko, Bedenica, Pisarovina,

Brckovljani

Ivakop, d.o.o. Ivanić Grad Ivanić Grad, Kloštar Ivanić, Križ

JP Čistoća, Zagreb Stupnik

Komunalac, Samobor Samobor, Sveta Nedelja

Komunalac, Vrbovec Vrbovec, Dubrava, Gradec, Preseka, Farkaševac, Rakovec Zaprešić d.o.o., Zaprešić

Zaprešić, Brdovec, Dubravica, Marija Gorica, Pušča, Luka

JP Zelinske Komunalije,

Zelina Sveti Ivan Zelina

Komunalac, Jastrebarsko

Jastrebarsko

Dukom, Dugo Selo

Dugo Selo

VG Čistoća, Velika Gorica

Velika Gorica

Otpad se odlaže na 8 odlagališta otpada: 1. Andrilovec – Dugo Selo, 2. Božička –Jastrebarsko, 3. Cerovka – Sv. Ivan Zelina, 4. Mraclinska Dubrava – Velika Gorica, 5. Zaprešic (Novi Dvori) – Zaprešić,



6. Beljavina – Vrbovec, 7. Tarno – Ivanić Grad, 8. Trebež – Samobor.

Jedno odlagalište - odlagalište Kraljev Vrh – Jakovlje, zatvoreno je odlukom općine Jakovlje 2000.g., te se više ne koristi za odlaganje otpada.

Zbog visoke zapunjenosti odlagališta otpadom Trebež (Samobor) i opasnosti koju ono predstavlja za obližnje vodocrpilište Strmec (iz kojeg se pitkom vodom opskrbljuju i zapadne četvrti Zagreba) , pokrenuta je aktivnost žurne sanacije odlagališta s obustavom dovoza otpada. Da bi se stvorili uvjeti za provedbu sanacije i rješavanje tog zajedničkog problema, skupština Grada Zagreba je početkom 2003.g. donijela odluku da se privremeno (tj. dok se ne provede sanacija Trebeža – predvidivo do kraja 2005.g, i dok se ne iznađe drugo rješenje za zbrinjavanje otpada Grada Samobora) dopusti dovoz i odlaganje otpada na odlagalište Jakuševec.

Ekoflor plus, d.o.o. prikupljeni komunalni otpad odlaže na odlagalištima izvan područja Zagrebačke županije (Karlovac, Varaždin, Zagreb).

Tablica 15.: Odlagališta komunalnog otpada na području Zagrebačke županije (Izvor: Podaci prikupljeni od komunalnih poduzeća i jedinica lokalne samouprave).

Površina (ha)

Kapacitet (m3)

Odloženo otpada (m3)

Popunjenost (%)

Početak odlaganja

otpada Odlagalište Andrilovec – Dugo Selo

5,7 27.000 6.000 22 1988

Odlagalište Božićka - Jastrebarsko

2,5 57.600 48.000 83 1987

Odlagalište Cerovka – Sv. Ivan Zelina

1,1 60.000 16.000 27 1995

Odlagalište Mraclinska Dubrava – Velika Gorica

5,0 250.000 185.000 74 1975 Odlagalište Zaprešić (Novi Dvori) - Zaprešić

7,0 1.000.000 800.000 80 1972

Odlagalište Beljavina - Vrbovec

3,0 115.000 51.053 44 1980 Odlagalište Trebež -Samobor

5,0 800.000 550.000 69 1968

Odlagalište Tarno – Ivanić Grad

4,5 350.000 28.000 5 1992

Odlagalište Kraljev Vrh - Jakovlje

3,0 120.000 80.000 67 1984

Budući da u Republici Hrvatskoj još nije uspostavljen sustav kontrole tokova i količina komunalnog otpada na temelju kojih bi se mogle utvrditi stvarne količine nastalog ili barem organizirano skupljenog ili na službena odlagališta odloženog otpada, u većini dokumenata prevladavaju procjene.

Podataka o vrstama/sastavu komunalnog otpada nema.

U strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (2003.) spominje se procjena o 1.200,000 t komunalnog otpada u RH za 1998. god., odnosno oko 279 kg po stanovniku godišnje. Za 2000. godinu ta je procjena u Strategiji nešto niža - 1.133.000 t (260 kg/st,god.), dok se u spomenutom Izvješću daje procjena (kao zbroj nastalog otpada u svim županijama i Gradu Zagrebu) od 1.172.534 tone (odn. 265 kg/st,god).



Podaci prikupljeni od komunalnih poduzeća u Zagrebačkoj županiji pokazuju još niže vrijednosti, osobito za općine s pretežno ruralnim stanovništvom (od 140 do 180 kg/st,god.), dok su u nekim gradovima podaci bliski prosjeku Republike Hrvatske. Uzme li se u obzir da su brojke stvarno nastalog otpada više od brojki prema podacima komunalnih poduzeća (stalno nastaju divlja odlagališta i pokrivenost kućanstava odvozom komunalnog otpada nije 100%), može se procijeniti da se i za Zagrebačku županiju prosječna količina nastalog komunalnog otpada kreće oko 250 kg/st,god.

Količina komunalnog otpada u Zagrebačkoj županiji ima tendenciju porasta što je posljedica povećanja obuhvaćenosti broja stanovnika organiziranim sakupljanjem, odvozom i odlaganjem otpada, te povećanja specifične količine otpada koju proizvodi stanovništvo (kg/stanovniku,dan). Procijenjeno je tako da se u Zagrebačkoj županiji stvara komunalni otpad u dnevnoj količini od cca 0,5 kg po stanovniku Županije.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2000.godini je u Zagrebačkoj županiji ukupno stvoreno 74.129 tona komunalnog otpada. Od toga je: - 47.965 tona - organizirano sakupljeni komunalni otpad, - 20.104 tone - komunalni otpad koji nije obuhvaćen organiziranim sakupljanjem, te - 6.060 tona - izdvojeno sakupljeni otpad i obrađeni zeleni otpad.

Na odlagališta u Županiji je u 2000.g. odloženo ukupno 56.804 tone komunalnog otpada. U 2002. stvoreno je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Zagrebačkoj županiji

98.828 tona otpada, od toga 67.944 tone komunalni otpad, a u 2003. prema nepotpunim podacima Katastra emisija u okoliš 96.282 tone otpada, od toga oko 46.000 tona komunalnog otpada.

Podaci o količinama otpada u Zagrebačkoj županiji za 2002., 2003. i 2004. dobiveni od komunalnih poduzeća i upravnih odjela općina i gradova su nepotpuni te zbog nepoznavanja strukture i sastava otpada praktički neusporedivi. Praktično ne postoji sustavna evidencija toka komunalnog otpada na području cijele Županije, a podaci iz Katastra emisija u okoliš još se ne mogu smatrati relevantnim budući da svi obveznici ne dostavljaju podatke. U tablici 16. je dan pregled dostupnih podataka o procijenjenim količinama komunalnog otpada za Županiju u 2002., 2003. i 2004. godini.

Tablica 16.: Pregled dostupnih podataka količinama komunalnog otpada u Zagrebačkoj županiji (2002., 2003., 2004.)(Izvor: komunalna poduzeća i upravni odjeli jedinica lokalne samouprave)

Pravna osoba Količina otpada 2002.

Količina otpada 2003


Dukom Dugo Selo 1.964 t 15.000m3 8.000m3

Ekoflor plus doo 4.120 t - -

Komunalac Jastrebarsko 3.082 t 10.000m3 10.000m3

JP Zelinske Komunalije 5.000m3 3.300m3 5.000 t

VG Čistoća Velika Gorica 15.277 t 17.211 t 16.290 t

Zaprešić doo, Zaprešić 30.000 m3 - 150.000m3

Komunalac Vrbovec 30.000 m3 26.000m3 24.480m3

Komunalac Samobor 66.000 m3 65.000m3 11.500 t

JP Čistoća, Zagreb - - -



Pravna osoba Količina otpada 2002.



Ivakop doo za komunalne djelatnosti, Ivanić Grad

5.000 t 6.000 t 7.000 t

Na području Zagrebačke županije ne postoji organizirani cjeloviti sustav zbrinjavanja

komunalnog otpada koji bi bio jedinstven i primjenjiv za cijelo područje Županije, te bi se uspješno provodio u svim općinama i gradovima, ali većina komunalnih poduzeća odvojeno prikuplja staklo i papir, te 1 -2 puta godišnje glomazni otpad.

Komunalno gospodarstvo u nadležnosti je općina i gradova koji ovisno o organizacijskim i financijskim mogućnostima organiziraju i obavljaju djelatnosti prikupljanja otpada, odvojenog prikupljanja otpada, prikupljanja i odvoza glomaznog otpada, čišćenje divljih odlagališta otpada i konačno odlaganje komunalnog otpada na odlagalište.

Podaci o postojećem stanju zbrinjavanja komunalnog otpada u Zagrebačkoj županiji sakupljeni su i dobiveni uvidom u postojeće i dostupne studije i elaborate o zbrinjavanju otpada i o postojećim odlagalištima otpada, te suradnjom sa komunalnim poduzećima i općinama i gradovima.

8.3.2. Podaci o neopasnom i opasnom industrijskom otpadu u Zagrebačkoj županiji U tablici 17. dan je pregled prijavljenih količina proizvedenog, sakupljenog i obrađenog

neopasnog i opasnog industrijskog otpada za Zagrebačku županiju od 2000. do 2004. godini. Temeljni izvor svih službenih podataka o industrijskom otpadu je Katastar emisija onečišćujućih tvari u okoliš (KEO) – dio za otpad, koji se vodi u županijskim uredima i u Ministarstvu.

Tablica 17.: Prijavljene količine neopasnog i opasnog tehnološkog otpada za Zagrebačku županiju u 2000., 2001., 2002., 2003. i 2004. godini (Izvor: Katastar emisija u okoliš)

Proizvedeno otpada Sakupljeno otpada Obrađeno otpada Vrsta otpada godina

proizvođači tona sakupljači tona obrađivači tona 2000 69 29.092 6 203.880 1 79

2001 121 57.113 3 4.808 7 3.796

2002 109 58.158 10 7.390 7 897

2003 94 81.017 8 5.341 2 247

Neopasni tehnološki

otpad

2004 89 83.676 8 15.806 4 513

2000 58 2.024 3 5.043 3 2.279

2001 105 2.277 6 204 4 2.242

2002 70 1.000 6 3.771 3 2.342

2003 64 1.260 3 2.797 3 812

Opasni tehnološki

otpad

2004 61 1.407 5 2.824 2 579

8.3.2.1. Sadašnji način postupanja s neopasnim i opasnim tehnološkim otpadom Registrirani proizvođači neopasnog i opasnog otpada u Zagrebačkoj županiji (2004. godina)

su poslovni subjekti koji u svojim djelatnostima stvaraju slijedeće vrste otpada: Poljoprivredni otpad Otpad iz drvne industrije Nafta, plin, ugljen



Anorganski kem. procesi Organski kem. procesi Boje, lakovi Anorgansko- termički Anorganski- metali, plastika Obrada metala i plastike Otpadna ulja Organska otapala Nespecificirani otpad Medicinski i veterinarski otpad Muljevi i dr. otpad Komunalni i drugi otpad

Osim u proizvodno-tehnološkim procesima u gospodarskim djelatnostima neopasni i opasni tehnološki otpad nastaju i u ustanovama i drugim uslužnim djelatnostima. To je otpad koji po količinama i/ili po sastavu ne odgovara komunalnom otpadu i ne može se zbrinjavati u okviru redovite komunalne djelatnosti.

8.3.2.1.1. Neopasni industrijski otpad Skupljači neopasnog industrijskog otpada na području Zagrebačke županije su (podatak iz

2004): "AEKS" d.o.o. "Autoprijevoz i reciklaža Stjepan Vlahovac" "Bla-ni-di" d.o.o. "Eko-Flor plus" d.o.o. "Eko-stil""Laura" d.o.o. "Rotame" d.o.o. "Unija papir" d.d. Pogon Novi Dvori, a ostvarili su ukupan promet od 15.806 tona otpada.

Obrađivači neopasnog otpada na području Zagrebačke županije su (podatak iz 2004.): "Strojar" d.d. "AEKS" d.o.o. "Kovinar" "Ljevaonica obojenih metala"

Prijavljeno je ukupno 513 t obrađenog neopasnog tehnološkog otpada (podatak iz 2004).

8.3.2.1.2. Opasni industrijski otpad Prema podacima o proizvođačima opasnog tehnološkog otpada u 2004. godini prijavljeno je

1.407 tona proizvedenog opasnog tehnološkog otpada. Ukupna količina obrađenog otpada iznosi 579 t.

Skupljači opasnog tehnološkog otpada na području Zagrebačke županije su (podatak iz 2004.): "AEKS" d.o.o. "Grom" d.o.o. "Kemo-Kop" d.o.o. "STSI-Integrirani servisi" d.o.o. "Val-int" d.o.o., a prijavljen je ukupan promet od 2.824 tone opasnog tehnološkog otpada.

Obrađivači opasnog otpada u Zagrebačkoj županiji prijavili su ukupno 579 tone obrađenog opasnog tehnološkog otpada (podatak iz 2004.). Registrirani su sljedeći obrađivači opasnog industrijskog otpada: "AEKS" d.o.o. "Ple-met-Zeus" d.o.o.

Podaci iz Katastra emisija u okoliš o prijavljenim količinama neopasnog i opasnog otpada za Zagrebačku županiju, te o broju prijavljenih proizvođača, sakupljača i obrađivača znatno se razlikuju u promatranom periodu. Također, usporedbom količina proizvedenog, sakupljenog i obrađenog otpada, vidljivo je da je katastar otpada nepotpun, nedostaju informacije o pojedinim količinama i tokovima otpada. Podaci o stvarnom stanju su nepouzdani i neusporedivi. Prijave otpada u Katastar su nedostatne, a često nema povratne informacije i dokumentacije o konačnom zbrinjavanju otpada.



Studijom zbrinjavanja otpada na području Zagrebačke županije (Ekonerg, 2003.) uočeno je, u odnosu na suvremena iskustva i zakonsku regulativu u postupanju s otpadom, određeno zaostajanje: - sustav organiziranog i redovitog sakupljanja neopasnog i opasnog tehnološkog otpada nije

prepoznatljiv i transparentan za čitavo područje Županije, - ne poštuju se svi propisi važeće zakonske regulative, - nedostaju uređaji za suvremeno vrednovanje i obradu ili preradu neopasnog i opasnog tehnološkog

otpada, - nema dovoljnog nadzora toka otpada, - neopasni tehnološki otpad se miješa sa komunalnim i odlaže na odlagališta komunalnog otpada

(odlagališta otpada ne zadovoljavaju uvjete za odlaganje neopasnog tehnološkog otpada), - u praksi je uočeno da ima slučajeva da se na odlagališta za komunalni otpad odlaže i opasni otpad, - neopasni i opasni tehnološki otpad nagomilava se kod proizvođača (skladištenje ili odlaganje na

vlastita odlagališta otpada unutar kruga tvornice), - nema odlagališta za opasni tehnološki otpad, - od 1.kolovoza 2002. ne radi spalionica opasnog otpada PUTO u Gradu Zagrebu koja je predstavljala

značajni oslonac za zbrinjavanje opasnog otpada Županije, a i cijele RH.

8.3.3. Divlja odlagališta otpada

Tijekom 2004. godine izrađen je Popis "divljih odlagališta otpada" na području Zagrebačke županije, a objedinjeni podaci pokazuju slijedeće:

1. Četiri općine: Farkaševac, Gradec, Kloštar Ivanić i Pušća dostavile su obavijest da njihovom području nema "divljih odlagališta otpada", odnosno da je provedena njihova sanacija.

2. U 8 gradova i 22 općine nalazi se 288 "divljih odlagališta otpada". 3. Površine pojedinih "divljih odlagališta otpada" kreću se od 20 m² do 55.000m². 4. Ukupna površina otpadom onečišćenog tla na području Zagrebačke županije iznosi

1.081.067m², a prosječna je površina jednog "divljeg odlagališta otpada" 3.766,78m². 5. Količine otpad na pojedinim "divljim odlagalištima otpada" kreću se od 10m³ do 50.000m³. 6. Ukupna količina odloženog otpada na području Zagrebačke županije iznosi 473.369m³, a

prosječna količina na pojedinom "divljem odlagalištu otpada" iznosi 1.643,64m³. 7. Prema vrsti otpada prevladava: komunalni otpad, građevinski otpad, bijela tehnika i stara

napuštena vozila.

Slika 8.: Divlja odlagališta otpada na području Zagrebačke županije (Izvor: Popis otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Zagrebačke županije , 2005).



9. AKCIDENTI

9.1. Temeljni propisi

1. Zakon o zaštiti okoliša (NN, 82/94)

Zakon o zaštiti okoliša kao temeljni provedbeni dokument koji uređuje sustav zaštite okoliša propisao je obvezu izrade Plana intervencija u zaštiti okoliša koji se odnosi se na moguće ekološke nesreće ili iznenadne događaje koji mogu ugroziti okoliš, te izazvati opasnost po život i zdravlje ljudi.

2. Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN, 82/99, 86/99, 12/01) Planom se utvrđuju vrste rizika i opasnosti, postupak i mjere za ublažavanje i uklanjanje

neposrednih posljedica štetnih za okoliš, subjekti za provedbu pojedinih mjera, odgovornost i ovlaštenja u svezi s provedbom, te način usuglašavanja s interventnim mjerama koje se provode na temelju drugih zakona.

9.2. Zakonske obveze županije

Iz Plana intervencija o zaštiti okoliša proizlaze slijedeće obveze županije:

- Izraditi Plan intervencija za područje županije, koji je sastavni dio Programa zaštite okoliša - Imenovati Eko-stožer županije - Imenovati Stručno povjerenstvo za izradu plana intervencija u zaštiti okoliša - Podnositi izvješće o provođenju Plana intervencija

9.2.1. Provođenje zakonskih obveza županije Od navedenih obveza županija je u periodu od 2000. do 2005. godine ispunila sve zakonske

obveze.

9.2.1.1. Imenovanje Eko-stožera Zagrebačke županije Županijski eko stožer osnovan je Zaključkom Županijske skupštine Zagrebačke županije na

22. sjednici održanoj 19. listopada 2000. godine ("Glasnik Zagrebačke županije" br. 16/00). Zaključkom o izmjeni Zaključka o osnivanju eko-stožera Zagrebačke županije kojeg je donijela Županijska skupština Zagrebačke županije na 10. sjednici održanoj 30. rujna 2002. godine izmijenjen je sastav Eko-stožera Zagrebačke županije.

U 2004. godini održana je Zajednička sjednica Eko-stožera Zagrebačke županije i Stručnog povjerenstva za izradu plana intervencija u zaštiti okoliša.

9.2.1.2. Imenovanje Stručnog povjerenstva za izradu Plana intervencija Zaključkom Županijske skupštine Zagrebačke županije na 26. sjednici održanoj 26. veljače

2004. godine ("Glasnik Zagrebačke županije" br. 3/04) imenovano je Stručno povjerenstvo za izradu Plana intervencija u zaštiti okoliša.

Održane su tri sjednice Stručnog povjerenstva, na kojima je praćen tijek izrade Plana intervencija (izrađivač: EKO - MONITORING, d.o.o. iz Varaždina), razmatrane radne verzije Plana i verificiran nacrt Prijedloga Plana intervencija u zaštiti okoliša Zagrebačke županije, te je ishođeno pozitivno mišljenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i prijedlog upućen Županijskoj skupštini na donošenje.


9.2.1.3. Izrada Plana intervencija u zaštiti okoliša zaštiti okoliša Zagrebačke županije donijela je Županijska skupština

ag sjednici održanoj 3. ožujka 2005. godine Odlukom o dopuni Odluke o onošenju Programa zaštite okoliša Zagrebačke županije.

elji se na ukupno 37 Operativnih planova intervencija pravnih i fizičkih a 2004. godine u Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji.

.2.1.4. Izvješće o provođenju Plana intervencija u zaštiti okoliša

9.3

sa posljedicama štetnim za okoliš: 2000. godine 23 (u Republici Hrvatskoj 110) - 20,9 % udjela u akcidentima u Republici

oj 57) - 21,0 % udjela u akcidentima u Republici Hrvatskoj

Republici Hrvatskoj 2003. godine 11 (u Republici Hrvatskoj 95) - 11,5 % udjela u akcidentima u Republici

vatskoj 85) - 12,9 % udjela u akcidentima u Republici

ab 02.-2004. godine (Izvor: Izvješća o vođenju Plana intervencija u Zagrebačkoj županiji)

Plan intervencija u rebačke županije na 36.Z

dPlan intervencija tem

osoba pristiglih do 31. prosinc

9Županija redovito podnosi godišnje izvješće o provođenju Plana intervencija nadležnom

Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

. Podaci o akcidentima

Na području Zagrebačke županije u razdoblju od 2000. godine do 2004. godine dogodila su se 65 izvanredna događaja

Hrvatskoj 2001. godine 12 (u Republici Hrvatsk

2002. godine 8 (u Republici Hrvatskoj 109) - 7,3 % udjela u akcidentima u

Hrvatskoj 2004. godine 11 (u Republici HrHrvatskoj

Tpro

lica 18.: Akcidenti na području Zagrebačke županije od 20

R.B Datum Lokacija Događaj

2002.

1. 02. 02. 2002. Sobočani zagađenje tla naftom

2. 03. 03. 2002. Kloštar Ivanić istjecanje nafte

3. 10. 04. 2002. Sesvete – Kašina istjecanje nafte

4. 25. 07. 2002. Grdanjci pomor ribe

5. 16. 08. 2002. Mičevec zapaljenje para

6. 09. 09. 2002. Samobor onečišćenje potoka



7. 20. 10. 2002. Kloštar Ivanić istjecanje bušotinskih fluida

8. 08. 11. 2002. Oborovo zagađenje rijeke Save

2003.

1. 28. 01. 2003. blokadne stanice Ivanja a i blokadne stanice

Ježevo

Propuštanje cjevovoda UNP smjese koja je kroz vodu

isparavala u zrak

Trasa cjevovoda između

Rek

2. 03. 03. 2003. Trasa priključnog

naftovoda bušotine IVA-1, poljoprivredno zemljište

Istjecanje bušotinskog fluida

kod rijeke Lonje bušotine IVA-33 u okolno tlo,

onečišćeno cca 200 m² tla

3Gradska deponija

Vrbovcu . 09. 03. 2003. komunalnog otpada u Požar na deponiji

4 5. 2003. a

(oko 800 kg) i bolničkih . 06. 0 Na polju uz auto-cestu Spaljivanje rendgen filmovZagreb- Samobor snimaka

5. 07. 05. 2003. Trasa naftovoda Ivanić Grad

Naftna mrlja, iscurilo oko 2 m³ bušotinskog fluida

6. 19. 05. 2003. Kod mjesta Okoli, Ivanić Grad

Mrlja je stala kod lokacije "platforma 1" odakle se

proteže uzvodno

7. 26. 06. 2003 Pogon E ć Grad Z turbogeneratora TAN, Ivani apaljenje filtera za zrak

8. 20. 07. 2003. Ušće ice, Samobor

Crven 20-ak metara

rijeke Breganšć a mrlja promjera

9. 19. 08. 2003. Odlagalište otpada Trebež, Samobor Po u žar na odlagališt

10. Odlagalište otpada Lazarevac kod Vrbovca Požar na odl24. 08. 2003. agalištu

11. Potok Gradn u Onečiš20. 10. 2003. a u Samobor ćenje motornim uljem



2004.

1. 16. 01. 2004.

INA-Naftaplin, Pogon Žutica, Ivanić Grad,

priključni naftovod od bušotin mosta

na ulazu u Hrastilnicu

Puknuće priključnog e Hr-1, kod naftovoda Hr-1

2. 10. 02. 2004. Ježevo, 241. km autoceste A-3

Prometna nesreća, udar teretnog vozila u zaštitnu

ogradu

3. 04. 04. 2004. Sta da

ro odlagalište otpakod Kašine, cca 200 m

udaljeno od zadnjih kuća

Istjecanje starog motornog ulja iz limene bačve

4. 27. 04. 2004. Dvorište TOP-a iz

Kerestinca, sada vlasništvo Zapaljenje bačvi (oko 33 kom.)

otvrtke STANIĆ s nepoznatim sadržajem,

dloženih uz ogradu dvorišta

5. 16. 07. 2004. Velika Rakovica, Samobor Onečišćenje vodovoda

6.

Dolenice i koselske N a (pl 20 07. 09. 2004. Lučko, raskrižje ulica

Hrvatsepropisno odlaganje otpadastične kante zapremine

l)

7. 07. 09. 2004. Markuševačka Trnava, potok Trnava

Pomor riba u potoku iz nepoznatog razloga

8. 10. 09. 2004. Rijeka KrKupljenova Dojava o pomoru ribe u rijeci apina kod

9. 16. 09. 2004. Ivanja Reka, u blizini vatrogasnog doma

Neproplastičnih bačvama zapremine

200l

pisno odlaganje

10. 16. 09. 2004. Samoborke do prvog Puknu

1000l, smještene na kamionu, curenje po kamionu i cesti

Kolnički trak na cesti za Samobor na dionici od

križanja

će bačve zapremine

11. 28. 11. 2004. Stupniku, Gornjostupnička 17

Nepropisno postupanje s akrilenom

Odvodni kanal u Gornjem



Popis pravnih osoba, obveznika izrade plana intervencija u zaštiti okoliša, koje su dostavile planove Uredu državne uprave u Zagrebačkoj županiji do 31. siječnja 2004. god: 1. Jamnica d.d. - Jamnička2. vats šu3. A d eć4. INA d.d. - pogon Etan, Iv5. INA d.d. - pogon Dugo Sel6. INA d.d. - pogon Šumeć7. ra d Ze8. Zračna luka Zagreb - Pleso 9. Inker d.d. - Zaprešić 10. ZET d.o.o. - Autobusni pogon Velika Gorica 11. INA d.d. - pogon Žutica 12. Dalekovod d.d. - Velika Gorica 13. Karbon d.d. u stečaju - Z14. A d dro15. sse .d. -16. Pliva d.d. - Savski Marof17. Veterina d.d. - pogon Kalinovica, Rakov Potok 18. INA d.d. sektor trgovine na malo - benzinske postaje 19. Dalekovod d.d. - Velika Gorica 20. Valtec d.o.o. i Val-int d.o.o. - Sveta Nedjelja 21. Plinacro d.o.o. - pogon Hrv. Z22. A d er23. Plinacro d.o.o. - pogon Posavi24. PIK Vrbovec – Mesna industrija d.d. - Vrbovec 25. Klara d.d. Zagrebačke pekarne - Samobor 26. ara 27. Chromos d.d. - Samobor, stara lokacija 28. s d.d. - Samobor, nova lokacija 29. edam Plin d.o.o. - Zaprešić 30. HELL d.o.o. Zagreb - Velika Gorica, lokacija Gradići 31. gropr ć Gr o 32. Ivakop ra33. Zubak auto d.o.o. - Velika Gorica 34. Zagrebačke ceste d.o.o. - asfaltna baza Rakitje 35. rovac 36. Kemis d.o.o. Zagreb - Jast37. lek o Se

U aktivnostima vezanim uz uklanjanje nedostataka u provođenju Plana intervencija u zaštiti okoliša potrebno je:

• pun planove• rati pod opasn ravnih osob

• Povezivanje predstavnika sa: san pekcijom

štite kcijom ravno- Detektiranja pravnih i dručju Županije koje podliježu obvezi izrade

Operativnih planov a, a iste još nisu izradile, - Ažuriranja podatak ativnih

ncija izne ih. - Ažuriranja podataka ri na p- Kontrole tvrtki koje su izdvojene kao potencijalno opasne lokacije, u svrhu upoznavanja

sa Operativnim pl ovor e za a

a pravnih o enih kao rizične za okolinu i javnost s ciljem pregleda i/ili utvrđivanja nepravilnosti (manjka) instaliranih mjera sigurnosti na postrojenju i/ili osobnih zaštitnih sredstava.

Kiselica marija Vrbovec

ani, Ivanić Grad anić Grad

o

HrIN

ke šume d.d. -.d. - pogon Šum

ani, polje Dugo Selo lina, Fučkani 6 Isk .d. - Sveti Ivan

aprešić vac, Graberje Ivanečko Zaprešić , Brdovec

INMe

.d. - pogon Šanr Croatiaplin d

agorje – Zagreb visa - prijevoz - auto cisterne

na – Moslavina IN .d. sektor teh. S

Kl d.d. Zagrebačke pekarne - Jastrebarsko

ChromoSSA erada d.d. Ivani

d.o.o. Ivanić Gad - Hladnjača Dugo Sel

d - Dubrovčak

INA d.d. - pogon Šandrebarsko

lo Da ovod d.d. - Dug

DoAžuri

iti Operativne atke u smislu

ih tvari kod p a

Stručnog povjerenstva zaštite okoliša i vodopli fizičkih osoba na po

itarnom inspekcijom, insm inspekcijom s ciljem: za na radu, inspe

a intervencija u zaštiti okoliša o tvrtkama za prijevoz opa u zaštiti okoliša u slučajuo lokacijama opasnih tva

snih tvari, te dostava Opernadnog događaja pri prijevozu ist

odručju Županije. planova interve

anom, osposobljavanjem odg

skim službama obilazak lokacij

nih osoba i provođenjem vježb

soba izdvojslučaj akcidentPredložiti inspekcij-



• u

- Podatke o vrstama opasnosti i rizika na području Zagrebačke županije dostaviti svim im bi ih ugradili u svoje planove.

ne interventnih jedinica za izdvojene rizične objekte vnim osobama.

ostupaka komunikacijskih i interventnih postrojbi za svaku ešćivanje, potrebe uzbunjivanja i obavješćivanja stanovništva,

va sredstva za intervenciju i dr.), na način da se astanak imaoca opasnih tvari, komunikacijskih i

CZ i stručnog povjerenstva, radi izrade aktivnosti za svaku o.

i broja osposobljenih radnika u interventnim sudjelovati u akciji intervencije i u pravnim osobama.

cije odrediti točan broj stručnih radnika, potreban za provedbu diti odgovornosti pojedinih sudionika u provedbi mjera

nosti tijekom provedbe intervencije. intervencije napraviti točan popis (vrsta i količina) zaštitne ne interventne jedinice koje sudjeluju u intervenciji prilikom

dinica i pravnih osoba za sudjelovanje u enta sa opasnim tvarima obrađenim u Planu.

ih osoba i interventnih jedinica na lokalnoj razini znavanje o načinu djelovanja jedne i druge

anje opasnog otpada na području Zagrebačke prosutih opasnih tvari, odgovornih osoba u

ju akcidenta i opreme, nenadnog događaja, zajedničkom suradnjom

enciji (komunikacijske jedinice, interventne jedinice i i uključiti državni eko - stožer i interventne jedinice). O

avijestiti inspekcijske službe lasiti:

ica rvenciji

Obzirom na evidentirane probleme u smislu opremljenosti i načina djelovanja sudionikaintervenciji potrebno je:

sudionic a u intervenciji kako- Detaljno planirati intervencije od stra

sa odgovornim osobama u istim pra- Organizirati razradu mjera i p

lokaciju posebno (izvjnačin i postupak intervencije, raspoložiorganizira na svakoj lokaciji sinterventnih postrojbi,lokaciju posebn

- Sustavno raditi na proširenju znanjajedinicama koji će

- Detaljnim planom intervenmjera intervencije i odreintervencije s ciljem maksimalne koordinira

- Na temelju detaljnih planovaopreme i sredstava za pojediiznenadnog događaja.

- Raditi na zajedničkom opremanju interventnih jeintervenciji u slučaju akcid

- Sustavno raditi na povezivanju pravnkako bi se razvila međusobna suradnja i upostrane u redovnom radu i u intervenciji.

- Kontaktirati ovlaštene tvrtke za zbrinjavžupanije u svezi mogućnosti zbrinjavanja tvrtki na koje se mogu obratiti u sluča

• Organizirati Vježbu intervencije u slučaju izpravne osobe i svih sudionika u intervžupanijski eko – stožer, a po mogućnostodržavanju vježbe svakako ob

• Vježbom simulirati iznenadni događaj, te posebno nag- koordinaciju interventnih i komunikacijskih jedin- brzinu djelovanja sudionika u inte

• Poboljšati sustav uzbunjivanja sa i nformatičkom opremom



10. KORIŠTENJE PROSTKao p tako i u očuvanju kvalitete

okoliša is činjenica da z avno prikupljeni i obrađeni podaci o vrsti, star i,mjere sankcirješavanja beprostornoplanpokazatelj nisžupanije besp kođer prisutna, prije svega zbog njenog prostornog odnosa s Gradom Zagrebom i inpodručju Žup i graditeljstva – Uprava za inpodručje Grad

Analiz ao i kroz izradu do msuradnji s naduvjete za lega adnje koja prostorno može zadovoljiti važeće prostornoplanske normativeutvrđuje kroz dlog i stručno-savjetodavnu taj je način spodručju opć , međutim, nikako ne smije postati uobičajen postupak r

Tabelkao i planova

Tablicazavoda

ORA oseban problem kako u cjelokupnoj dokumentaciji prostora,

tiče se problem bespravne izgradnje. Dodatnu poteškoću u njegovu rješavanju predstavlja a ukupni prostor Republike Hrvatske ne postoje sust

ost lokaciji, vlasništvu i legalnosti građevina, a ti su podaci presudni u odnosu na način i oniranja zatečene bespravne izgradnje. Unatoč različitim višegodišnjim pokušajima spravne izgradnje (kroz donošenje zakona i propisa, sankcioniranje ili uključivanje u sku dokumentaciju, kad je to bilo moguće), ona je i nadalje u Hrvatskoj najizrazitiji ke kulture ponašanja određenih segmenata društva u prostoru. Na području Zagrebačke ravna je gradnja tatenzivne urbanizacije županijskog prostora. Vođenje podataka o bespravnoj gradnji na

anije u nadležnosti je Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja spekcijske poslove, Odjel inspekcijskog nadzora – Područna jedinica u Zagrebu za a Zagreba i Zagrebačke županije. a bespravne gradnje provodi se kroz izradu dokumenata prostornog uređenja, k

ku enata praćenja stanja u prostoru jedinica lokalne samouprave. Izrađivači Planova, u ležnim tijelima općina i gradova, predlažu kroz utvrđivanje novih građevinskih područja lizaciju one bespravne gr

. Ukoliko su pritom zadovoljeni i svi uvjeti iz prostornih planova šireg područja (što se postupak prethodne i javne rasprave, mišljenja na Konačni prijesuradnju u Županijskom zavodu), tada su osnovni preduvjeti za legalizaciju ispunjeni. Na tvorene pretpostavke za rješavanje pitanja značajnog broja bespravnih građevina na ina i gradova Zagrebačke županije, što

u p ostornom planiranju ili čak poziv novim bespravnim graditeljima. arni pregled svih donesenih prostornih planova uređenja (sa podacima o njihovoj objavi), u izradi na području Zagrebačke županije, u rujnu 2005. godine:

19.: Prikaz tijeka izrade i donošenja PPUO/G(Izvor :dokumentacija prostora Županijskog za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, rujan 2005.)

PRIKAZ TIJEKA IZRADE I DONOŠENJA PPUO/G - RUJAN 2005.

1. Prostorni plan uređenja Grada Dugo Selo ("Službeni glasnik

Grada Dugog Sela", 6/04); 2. Prostorni plan uređenja Grada Jastrebarsko (”Službeni vj. Grada

Jastrebarsko” 2/02, 3/04); 3. Prostorni plan uređenja Grada Samobora (”Službene vijesti Grada

Samobora”, 8/97); 4. Prostorni plan uređenja Grada Sveti Ivan Zelina ("Zelinske

novine", 8/04); 5. Prostorni plan uređenja Grada Vrbovca (“Glasnik Zagrebačke

županije”, 12/03); 6. Prostorni plan uređenja Grada Zaprešića (“Glasnik Zagrebačke

županije”, 10/05); 7. Prostorni plan uređenja Općine Bedenica (“Glasnik Zagrebačke

županije”, 8/05); 8. Prostorni plan uređenja Općine Bistra ("Službeni glasnik Općine

Bistra", 2/05); 9. Prostorni plan uređenja Općine Dubrava (“Glasnik Zagrebačke

županije”, 8/04); 10. Prostorni plan uređenja Općine Farkaševac (“Glasnik Zagrebačke

županije”, 20/04);

DONESENI PROSTORNI PLANOVI

11. Prostorni plan uređenja Općine Gradec (“Glasnik Zagrebačke županije”, 22/04);



PRIKAZ TIJEKA IZRADE I DONOŠENJA PPUO/G - RUJAN 2005.

12. Prostorni plan uređenja Općine Jakovlje ("Službeni glasnik Općine

Jakovlje", 3/04); 13. Prostorni plan uređenja Općine Klinča Sela (“Glasnik Zagrebačke

županije”, 8/00, 6/01,21/03); 14. Prostorni plan uređenja Općine Krašić (“Glasnik Zagrebačke

županije”, 9/01, 2/03); 15. Prostorni plan uređenja Općine Križ ("Glasnik Zagrebačke

županije", 4/04); Prostorni plan uređenja Općine Luka (“Glasnik Zagrebačke županije”, 15/04);

16. Prostorni plan uređenja Općine Marija Gorica (“Službeni glasnik Općine Marija Gorica”, 32/03)

17. Prostorni plan uređenja Općine Pisarovina (“Glasnik Zagrebačke županije”, 6/03);

18. Prostorni plan uređenja Općine Preseka (“Glasnik Zagrebačke županije”, 12/05);

19. Prostorni plan uređenja Općine Pušća (“Službeni glasnik Općine Pušća", 4A/03);

20. Prostorni plan uređenja Općine Rakovec (“Glasnik Zagrebačke županije”, 3/05);

21. Prostorni plan uređenja Općine Rugvica ("Službeni glasnik Općine Rugvica" 2/05)

22. Prostorni plan uređenja Općine Stupnik (“Glasnik Zagrebačke županije”, 4/00 i 21/02);

23. Prostorni plan uređenja Općine Sveta Nedjelja (“Glasnik Općine Sveta Nedjelja", 3/04);

24. Prostorni plan uređenja Općine Žumberak (“Glasnik Zagrebačke županije” 11/00 i 17/03).

25. Prostorni plan uređenja Grada Ivanić Grada (u pripremi za objavu)

1. Konačni prijedlog Prostornog plana uređenja Općine Brdovec (u tijeku prikupljanje suglasnosti)

2. g plana uređenja Općine Dubravica (u

Konačni prijedlog Prostornotijeku prikupljanje suglasnosti)

3. Konačni prijedlog Prostornog plana uređenja Općine Kloštar Ivanić (dobivene suglasnosti, Plan je pred donošenjem)

UTVRĐEN KONAČNI RIJEDLOG

4. g Prostornog plana uređenja Općine Kravarsko (u

P

Konačni prijedlotijeku prikupljanje suglasnosti)

1. Prijedlog Prostornog plana uređenja Grada Velike Gorice JAVNA RASPRAVA ODRŽANA

2. Prijedlog prostornog plana uređenja Općine Brckovljani

PRETHODNA RASPRAVA ODRŽANA

1. Nacrt prijedloga Prostornog plana uređenja Općine Pokupsko

PRIPREMNI RADOVI 1. Nacrt prijedloga Prostornog plana uređenja Općine Orle u izradi.



Slika 9.: Stanje izrade i donošenja PPUO/G u rujnu 2005. (Izvor: dokumentacija prostora Županijskog zavoda za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, rujan 2005.)

Slika 10.: Grafikon - Ukupn va i općina u Zagrebačkoj župan

i pregled izrade i donošenja prostornih planova uređenja gradoiji (Izvor: dokumentacija Županijskog zavoda, rujan 2005)

Stanje izrade i donošenja PPUO/G u rujnu 2005.

PLAN JE DONESEN (25); 73%

NIJE ZAPOČELA IZRADA (0); 0%

ODRŽANA (1); 3%

U TIJEKU IZRADA NA

PRETHODNA RASPRAVA CRTA (1); 3%

JAVNA RASPRAVA ODRŽANA (2); 6%

UTVRĐEN KONAČNI PRIJEDLOG (5); 15%

PLAN JE DONESEN (25)UTVRĐEN KONAČNI PRIJEDLOG (5)JAVNA RASPRAVA ODRŽANA (2)PRETHODNA RASPRAVA ODRŽANA (1)U TIJEKU IZRADA NACRTA (1)NIJE ZAPOČELA IZRADA (0)



11čin

vođ ataka, davanja ovlaštenj

štanja, istjecanja ili od jedne kalenda

• peći i

• kemijskih tvornice

o imaju rel ijama.

ONEČIŠ načni izvor emi

od 40 000 stanovnika (u našoj Županiji takvih nema po popisu stanovništva iz 2001.godine). Podaci o emisijama u okoliš su preuzeti iz Katastra emisija u okoliš (KEO) a prikazani su kao:

podaci o emisijama u zrak

. KATASTAR EMISIJA U OKOLIŠ (KEO) Pravilnikom o katastru emisija u okoliš (NN, 36/96) je propisan sadržaj, metodologija i na

enja katastra emisija u okoliš, način i rokovi prikupljanja i dostavljanja poda pravnim osobama za obavljanje poslova vođenja katastra.

Katastar emisija u okoliš je skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu ispuodlaganja štetnih tvari iz određenog izvorišta u okoliš, a prikuplja se za period

rske godine. Prema ovom Pravilniku izvori emisija u okoliš su pojedinačni i kolektivni:

Pojedinačni izvori emisija su: energetska postrojenja (termoelektrane, toplane, industrijske kotlovnice, procesne

kotlovnice snage veće od 100 kW) industrijska postrojenja (rafinerije nafte, čeličane, tvornice kemijskih i petroproizvoda, tvornice prehrambenih i dr. proizvoda, spalionice otpada, asfaltne baze, papira, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda naselja) Kolektivni izvori emisija u okoliš su male kotlovnice i ložišta gradova i općina, koji izdvojenativno male izvore emisija na prostoru naselja, a nisu obuhvaćeni pojedinačnim emisNeki pojmovi iz Katastra emisija u okoliš-a:

ISPUST- mjesto ispuštanja, istjecanja ili odlaganja štetnih tvari iz određenog izvora u okoliš; ĆIVAČ- pravna osoba koja u okviru svoje djelatnosti ima u vlasništvu ili koristi pojedisije i/ili proizvodi, sakuplja ili obrađuje otpad.

Podaci o emisijama u okoliš iz kolektivnih izvora iznose se samo za naselja koja imaju više

podaci o emisijama u vode podaci o vrstama i količinama otpada (obrađeni su u poglavlju 4. Otpad)

Podaci se u Katastar emisija u okoliš dostavljaju od strane obveznika KEO-a do zakonski predviđenog roka tj. 31. ožujka tekuće godine za proteklu godinu, po županijama i obrađuju, u za to izrađenom programu, na županijskoj razini, za nacionalne potrebe, te šalju do 31. svibnja u Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Temeljem dostavljenih podataka se izrađuje izvješće.

U Zagrebačkoj županiji je za godinu 2002. podatke dostavilo ukupno 47 obveznika u KEO, na ukupno 47 lokacija, od toga ispuste na industrijskim postrojenjima ima 16 tvrtki, a iz procesnih postrojenja 13 tvrtki. Podatke o ispustima u vode je dostavilo 16 tvrtki.

Za godinu 2003. je podatke dostavilo 60 obveznika KEO-a, na ukupno 96 lokacija, od toga na industrijskim postrojenjima je 15 ispusta, a iz procesnih postrojenja 12 tvrtki. U ispuste u vode je podatke dostavilo 16 tvrtki.

Za godinu 2004. je podatke dostavilo ukupno 66 obveznika sa ispustima na 98 lokacija od toga je 12 lokacija ispusta na industrijskim postrojenjima, a iz procesnih postrojenja 13 tvrtki. Podatke o ispustima u vode je dostavilo 15 tvrtki sa ispustima mješovitih voda.

Obzirom da je godine 2004. najveći broj tvrtki dostavio podatke u katastar u nastavku slijedi pregled za navedenu godinu. Podaci o emisijama u zrak dostavljaju se u katastar na obrascima PI-Z-1; PI-Z-2; PI-Z-3; PI-Z-4)

Tablica 20.: Evidentirani obveznici katastra emisija u okoliš za 2004. (lokacije i vrste ispusta u zrak i vode) (Izvor: Katastar emisija u okoliš)

R. br.

onečišćivač -obveznik katastra broj ispusta iz industrijskih postrojenja

broj ispusta iz energetskih postrojenja

broj ispusta iz energetskih

postrojenja za potrebe grijanja - kotlovnica

1 Agroprerada d.d., Ivanić grad 2 1 2 A-Proma d.o.o., Rugvica 1 1 3 Auto Zubak d.o.o., Velika Gorica 2



R. br.

onečišćivač -obveznik katastra broj ispusta iz broj ispusta iz industrijskih postrojenja

energetskih postrojenja



3 Autocentar Vrbovec d.o.o., Vrbovec 1 4 Crosco d.o.o., Ivanić Grad 5 5 Dalekovod d.d., Velika Gorica 2 6 Dalekovod Cinčaonica d.o.o., Dugo Selo 3 2 1 7 Dječji vrtić Radost, Jastrebarsko 1 8 Dječji vrtić Maslačak, Zaprešić 1 9 Dom oružanih snaga RH, Dugo Selo 1

10 2 Drvoproizvod d.d., Jastrebarsko 11 9 Dubravica d.d., Dubravica 12 Drvna industrija Zelina d.d., Zelina 1 13 Drvna ind.Novoselec d.o.o., Novoselec 2 14 Elektrokontakt d.d., Velika Gorica 1 15 Fidifarm d.o.o., Rakitje 1 16 Gašparić auto d.o.o., Staro Čiče 1 1 2 17 1 Hospitalija trgovina d.o.o., Sv. Nedjelja 18 HT-Hrvatske telekom d.d., Velika Gorica 1 19 HT-Hrvatske telekom d.d., Zaprešić 1 20 H 1 T-Hrvatske telekom d.d., Dugo Selo 21 HT-Hrvatske telekom d.d., Sv. Ivan Zelina 1 22 HT-Hrvatske telekom d.d.Jastrebarsko 1 23 HEP d.d. Posebne toplane, Velika Gorica 15 24 HEP d.d. Posebne toplane, Zaprešić 8 25 HEP d.d. Posebne toplane, Samobor 4 26 Ina d.d. Sabirna st. IVA-1, Ivanić Grad 4 27 Ina d.d. Pogon Etan,Ivanić Grad 3 28 Ina d.d. Pogon Žutica, Ivanić Grad 6 29 Ina d o 1 .d. P gon Etan, Ivanić Grad 30 Ina d a 5 .d. S birna st. IVA-2, Ivanić Grad 31 Ina d a 1 .d. S birna st. KLO-2, Kloštar Ivanić 32 Ina d.d. Sabirna st. KLO-12, Kloštar Ivanić 1 33 Ina d.d.Otpremna st.Graberje, Graberje Ivaničko 2 34 Ina d.d. Uprava polja Kloštar, Kloštar Ivanić 1 35 Ina d.d. Otpremna st.Križ-Bunjani, Križ 1 36 Ina d.d.Uprava pog.D.Selo, Dugo Selo 1 37 Ina d.d.Sabirna St.DS-1, Dugo Selo 1 38 Ina d.d.Sabirna st. DS-2, Dugo Selo 1 39 Ina d.d. Pogon Žutica, Žutica 16 40 Imunološki zavod d.d., Sv. Nedelja 2 41 Imunološki zavod d.d., Brezje 1 42 Inker, Zaprešić 1 13 4 43 IPK Kordić d.o.o., Donji Stupnik 1 44 Ireks aroma d.d.,Jastrebarsko 5 2 45 Iskra d.d., Zelina 1 46 Ivasim d.d., Ivanić Grad 2 47 Jamnica d.d., Pisarovina 1 48 Jamnica d.d., Gorica Svetojanska 1 49 Jamnica d.d., Jasterbarsko 1 50 Kaufland Hrvatska k.d., Velika Gorica 1 51 Karbon nova d.o.o., Zaprešić 1 52 Klara d.d. Zag.pekarne, Samobor 4 2 53 Klara d.d. Zag.pekarne, Jastrebarsko 1 54 Konzum d.d., Jasrebarsko 1 55 Konzum d.d., Dugo Selo 1 56 Konzum d.d.Kloštar Ivanić 1 57 Konzum d.d., Jastrebarsko 1 58 Konzum d.d. Dugo Selo 1 59 Kraš d.d., Ivanić Grad 1 60 Krka farma d.o.o., Jastrebarsko 1 61 Lanac d.o.o., Zaprešić 2 62 Laura d.o.o., Ključ Brdovečki 1 63 Lagermax Autotransport, Luka 3 64 Ljevaonica oboj.metala Žura,Velika Gorica 1 65 Ljevački obrt Željko Rešetar, Brdovec 2 66 Medical intertrade d.o.o., Sv. Nedjelja 2 67 Messer Croatia plin d.o.o., Zaprešić 1 1 68 Mercator - H d.o.o., Samobor 5 69 Mipel d.d., Dugo Selo 3 1 70 Osnovna škola Samobor, Samobor 1



R. br.

onečišćivač -obveznik katastra broj ispusta iz industrijskih postrojenja

broj ispusta iz energetskih postrojenja



71 Pastor inženjering d.d, Rakitje 1 1 72 Renocolor d.o.o., Zaprešić 1 73 Pliva Hrvatska d.o.o., Savski Marof 8 3 74 Plinacro d.o.o. Zagreb, mjerno reduk.st.Vrbovec 1 75 Plinacro d.o.o. Zagreb, mjerno reduk.st. Dugo Selo 1 76 Plinacro d.o.o. Zagreb, mjerno reduk.st. Ivanić Grad

3 1

77 Plinacro d.o.o. Zagreb, mjerno reduk.st. Zaprešić 1 78 Plinacro d.o.o. Zagreb mjerno reduk.st.Sv.Ivan

Zelina 1

79 Plinacro d.o.o. Zagreb, mjerno reduk.st.Čabdin 1 80 PIK Vrbovec d.d.Svinjog.farm., Gradec 1 80 PIK Vrbovec d.d.Govedarska farma 81 PIK Vrbovec d.d., Vrbovec 1 82 PPS-Galeković, Mraclin 2 83 Samoborka d.d., Samobor 2 1 1 84 Samoborček d.o.o., Samobor 1 85 Strojar d.d., Gornja Bistra 3 1 86 Srednja škola Ban J.Jelačić, Zaprešić 2 87 STSI-integrirani servisi d.o.o., Ivanić Grad 2 88 T Mobile Hrvatska d.o.o., Velika Gorica 1 89 Uvala d.o.o., Kerestinec 1 90 Vojarna Puk.M.Halar, Dugo Selo 7 91 Vojarna vit.Damira Martića, Sv. nedelja 1 92 Vojarna Taborec, Samobor 1 93 Velkom u stečaju d.o.o., Velika Gorica 2 94 Veterina, Kalinovica 11 1 95 VG Komunalac d.o.o., Velika Gorica 1 96 Viadukt d.d., Rakitje 3 97 Viadukt d.d., Zaprešić 1 98 Viadukt d.d., Pojatno 1 99 Zagrebačke ceste d.o.o., Sveta Nedelja 2

100 Zračna luka Zagreb d.o.o., Zaprešić 6 101 Zet d.o.o. Autobusni pogon, Velika Gorica 1 102 Zelinka d.d. Modna konfek., Zelina 1




11.2. Emisije u zrak

11.2.1. Emisije u zrak iz industrijskih postrojenja Tablica 21.: Emisija u zrak – industrijska postrojenja (Izvor: Katastar emisija u okoliš)

Tvrtka

Vrste emisija ukupno po izvoru /lokaciji (t/2002 g)

ukupno po izvoru /lokaciji (t/2003 g)

uk upno po izvoru /lo (kaciji t/2004 g)

A-Proma d.o.o. Rugvica ukupna kol.onečišćenja 0,301 0,031Dalekovod cinčaonica d.o.o., Dugo Selo ukupna kol.onečišćenja 0,62Gašparić auto d.o.o., Staro Čiče ukupna kol.onečišćenja 0 0,3 2 ,352 52 0,35Inker, Zaprešić ukupna kol.onečišćenja 0 14, 3 ,594 09 0,Ireks aroma d.d., Jastrebarsko ukupna kol.onečišćenja 1,1 0,8 1 Ljevaonica oboj. metala Žura, V. Gorica ukupna kol.onečišćenja 0,42 Messer Croatia plin d.o.o., Zaprešić ukupna kol.onečišćenja ,037 0Pastor inženjering d.d, Rakitje ukupna kol.onečišćenja 0,58 Renocolor d.o.o., Zaprešić ukupna kol.onečišćenja 0,27 Pliva d.o.o., Savski Marof ukupna kol.onečišćenja 2.174,14 2.714,33 2.521,7 Strojar d.d., Gornja Bistra ukupna kol.onečišćenja 0,795 0,795 110,12 Veterina d.d., Kalinovica ukupna kol.onečišćenja 0,293 0,293 0,7939 VG Komunalac d.o.o., V Gorica ukupna kol. onečišćenja 5,368 Karbon nova Zaprešić ukupna kol. onečišćenja 1,6 11,95 Viadukt RJ Zagreb, Sv. Nedjelja ukupna kol. onečišćenja 386,89 44,87 Montkemija d.d., Zaprešić ukupna kol. onečišćenja 12,14 15,67 "Ina"d.d. Pogon Etan ukupna kol. onečišćenja 10,8 Medical intertrade, Samobor ukupna kol. onečišćenja 0,013 Velkom asf. baza, Staro Čiče ukupna kol. onečišćenja 249 Auto Arbanas V. Gorica ukupna kol. onečišćenja 0,197 Chromos d.d. Zaprešić ukupna kol. onečišćenja 10,44 10,44 Drvna ind. Novoselec ukupna kol. onečišćenja 0,197 Palma d.o.o. ukupna kol. onečišćenja 0,007 Ekovent ukupna kol. onečišćenja 0,18

UKUPNO (svih poIutanata) IZ INDUSTRIJE: 2.845,67 2.802,16 2.641,38 ZAKLJUČAK:

Usporedbom rezultata za godine 2002., 2003. i 2004. vidljivo je da se količine emisija sa godinama smanjuju, te se može zaključiti da se konstantno sve veća pažnja posvećuje zaštiti okoliša.

Najveću emisiju u zrak iz industrijskih postrojenja ima Pliva d.o.o., Savski Marof. Ukupna količina onečišćenja evidentirana na lokaciji za 2004. godinu iznosi 2.521,7 t, međutim u usporedbi sa godinom 2003. kada je ukupna količina godišnje emisije bila 2.714,33 t, to je u prosjeku niža vrijednost. Najveći dio vrijednosti se odnosi na emisije CO2 ( 2.400 t/god) i SO2 (90 t/god). Ukupna polucija u Županiji iz industrijskih postrojenja je oko 2.641 t/godišnje.


11.2.2. Emisije u zrak iz procesnih postrojenja rocesna postrojenja) (Izvor: Katastar emisija u okoliš) Tablica 22 Emisija u zrak (p

Tvrtka Vrsta onečišćenja




Inker d.o.o. ukupna kol.onečišćenja 5,87 5.851,75 7.070,1Gašparić auto d.o.o. ukupna kol.onečišćenja 22,7 37,34 37,34Dalekovod Cinčaonica d.o.o. ukupna kol.onečišćenja 2.203,89Samoborka ukupna ko d.d. l.onečišćenja 5,82 5,83 5,83Mipel d.d. Dugo Se lo ukupna kol.onečišćenja 83,75 83,75 83,75

Laura d.o.o. Ivanić grad ukupna kol.onečišćenja 11,25

uku 2.716,7 10.363Ina d.d. Pogon Etan ,2pna kol.onečišćenja ukuIna d.d. Pogon Žutica pna kol.onečišćenja 1115 2.495,3 2.110,4

ukuAgroprerada d.d. pna kol.onečišćenja 1.100,7 230,65 1.225,85

uku 315,7 987,11 663Klara d.d. Zg pekarne, Samobor pna kol.onečišćenja ,6Zgb ceste d.o.o. ukupna kol.onečišćenja 8,9 693,6

uku 74 18 19Plinacro d.o.o. ,1 1,98pna kol.onečišćenja 3,1Ljevački obrt Ž Rešetar uku 2pna kol.onečišćenja 4,7Ral - ton ukupna kol.onečišćenja 85,6

ukuAuto Arbanas pna kol.onečišćenja 17,3

ukuKristal - Samobor pna kol.onečišćenja 6.967,4UKUPNO polutanata iz INDUSTRIJSKIH P 12.519,54 9.873,71 OSTROJENJA 24.023,01

ZAKLJUČ

Iz u zrak najviše a d.d. Pogon Etan (i to ug h oksida i dušikovih o sida), zatim Inker d.o.o. (ugljikovih oksida i du ovod Cinčaonica i dušikovih oksida)

Uk nata emitiranih ostrojenja iznosi 24 godini.

AK: procesnih postrojenja polutanata emitira: In ljikovi kšikovih oksida). Dalek d.o.o. (ugljikovih oksidaupna količina poluta u zrak iz industrijskih p .023 t u 2004.



11.2.3. Emisije u zrak iz kotlovnica

Tablica 23.: Emisija u zrak iz kotlovnica (uslijed grijanja prostorija) (Izvor: Katastar emisija u okoliš)

Tvrtka Vrsta onečišćenja ukupno po izvoru /lokaciji (t/2002 g)



Ve 4.268,43 68,43 07terina d.o.o. 42 4.769,ukupna kol.onečišćenjaInk 17939,4 2465,23 2,8er d.d. ukupna kol.onečišćenja 111Pa .d. 126,11 101,3stor inženjering d ukupna kol.onečišćenja 2. 2.101,15Ire 0,25 0,82 82ks aroma d.d. ukupna kol.onečišćenja 0,Ga 40,6 66,8 78šparić auto d.o.o. ukupna kol.onečišćenja 66.Str 67,43 67,43 6,1ojar d.d. ukupna kol.onečišćenja 8Me 164,2 185,5 1,4sser Croatia plin d.o.o. ukupna kol.onečišćenja 16Pli 67,13 5,8va Hrvatska d.o.o. ukupna kol.onečišćenja 30.4 29.29Sa 22,42 42moborka d.d. ukupna kol.onečišćenja 22,Mi 31,7 1,7pel d.d. ukupna kol.onečišćenja 3Ina n 4.906,1 55 d.d. Pogon Eta ukupna kol.onečišćenja 4.826,

Ina 755,73 4,4 d.d. Sabirna st. IVA-1 ukupna kol.onečišćenja 70

Ina na st. IVA-2 700,03 618,96 763,1 d.d. Sabir ukupna kol.onečišćenjaIna . KLO-1 90,09 82,21 d.d. Sabirna st ukupna kol.onečišćenjaIna O-2 90,09 122,11 117,44 d.d. Sabirna st. KL ukupna kol.onečišćenjaIna išćenja 82,1 82,1 1,015d.d. Sabirna st. KLO-12 ukupna kol.onečIna d.d.Otpremna st.Graberje ukupna kol.onečišćenja 640,42 640,42 633,5

Ina d.d. Uprava polja Kloštar ukupna kol.onečišćenja 9,33 9,33 8,61

Ina d.d. Otpr.st.Križ-Bunjani ukupna kol.onečišćenja 9,44 9,44 76,37

Ina d.d.Uprava pog.D.Selo ukupna kol.onečišćenja 20,33 19

Ina d.d.Sabirna St.DS-1 ukupna kol.onečišćenja 420,51 420,42 390,03

Ina d.d. Sabirna st. DS-2 ukupna kol.onečišćenja 210,165 210,165 195,02

Ina d.d. Pogon Žutica ukupna kol.onečišćenja 10.181,27 4.371,47 9.080,8

Agroprerada d.d. ukupna kol.onečišćenja 46,4 0,0812 47,17

Klara d.d. Zg.pekarne ukupna kol.onečišćenja 235,7

PIK Vrbovec d.d.Svinjogojska farma ukupna kol.onečišćenja 1.389,83 1.337,04 1.221,56

PIK Vrbovec d.d. ukupna kol.onečišćenja 8.511,2 8.693,3 8.382,97

Lagermax Autotransport ukupna kol.onečišćenja 224,1

Hospitalija trgovina d.o.o. ukupna kol.onečišćenja 0,504 121,05 121,05

Drvoproizvod d.d. ukupna kol.onečišćenja 95,4 4.844,67 4.297,4






Dječji vrtić Radost ukupna kol.onečišćenja 558,25

Ivasim d.d. ukupna kol.onečišćenja - 167,13

V k.M.Halar ukupna ko ,7ojarna Pu l.onečišćenja 1.588,63 1.330

Vojarna vit.Damira Martića ukup ko 6na l.onečišćenja 578,3

Vojarna Taborec ukupna kol.onečišćenja 1.423,32

Mercator - H d.o.o. ukupna kol.onečišćenja 7.344,09 701,53 171,2

Dubravica d.d. ukupna kol.onečišćenja 7.303,91 842,5 947,6

Dječji vrtić Maslačak 18ukupna kol.onečišćenja 4,65

Drvna industrija Zelina d.d. 8 12ukupna kol.onečišćenja 55,4 24,1 800,31

Drvna ind.Novoselec d.o.o. 13. 32.74ukupna kol.onečišćenja 41,45 821,37 9,12

Samoborček d.o.o. ukupna kol.onečišćenja 141,4 1,9 340,02

Fidifarm d.o.o. ukupna kol.onečišćenja 47,65

Krka farma d.o.o. ukupna kol.onečišćenja 72,4 111,93

Konzum d.d. 2 28ukupna kol.onečišćenja 62,5 1,78

Jamnica d.d. ukupna kol.onečišćenja 1.257,1 4.007,4 2.412,3

Iskra d.d. ukupna kol.onečišćenja 844,7 844,7 525,20

Kraš d.d. ukupna kol.onečišćenja 30,35 66,64 66,57

Dalekovod d.d. ukupna kol.onečišćenja 2.604,46 2. 2604,46 .604,5

Auto Zubak d.o.o. ukupna kol.onečišćenja 2,83 3 4,79

Elektrokontakt d.d. ukupna kol.onečišćenja 1.1 1980,8 1,08 56,98

Uvala d.o.o. ukupna kol.onečišćenja 137,7 37,67

Viadukt d.d. ukupna kol.onečišćenja 3.132,9

Zračna luka Zagreb d.o.o. ukupna kol.onečišćenja 3.5 2.21 2.40,6 8,04 423,15

Medical intertrade d.o.o. ukupna kol.onečišćenja 31,18 607506,5 ,13

Imunološki zavod d.d. ukupna kol.onečišćenja 41,08

Zet d.o.o. Autobusni pogon V. Gorica ukupna kol.onečišćenja 62,051 106,4 63,694

Zelinka d.d. Modna konfekcija ukupna kol.onečišćenja 0 0

Lanac d.o.o. ukupna kol.onečišćenja 0,275 0,214 0,22

Velkom u stečaju d.o.o. 152,21 22,27ukupna kol.onečišćenja 0,72

Autocentar Vrbovec d.o.o. ukupna kol.onečišćenja 54,227 72,9 80,64

IPK Kordić d.o.o. ukupna kol.onečišćenja 317,81 317,81 266,3

HT-Hrvatski telekom d.d. ukupna kol.onečišćenja 163,37 185,99

Osnovna škola Samobor ukupna kol.onečišćenja 89,16

Kaufland Hrvatska k.d. ukupna kol.onečišćenja 63,45 63,64







Karbon nova d.o.o. ukupna kol.onečišćenja 548,95 263,32 131,99

HEP d.d. Posebne toplane 45.362, 38.858,2 4ukupna kol.onečišćenja 1 6.202,7

STSI-integrirani servisi d.o.o. 0,286ukupna kol.onečišćenja 0,05 0,241

T Mobile Hrvatska d.o.o. ukupna kol.onečišćenja 57,82 54,88

Srednja škola Ban J.Jelačić 31,6ukupna kol.onečišćenja 31,66

PPS-Galeković 11 4.ukupna kol.onečišćenja 4.215,3 .624,11 904,06

Imunološki zavod d.d. ukupna kol.onečišćenja 35,31

Dom oružanih snaga RH ukupna kol.onečišćenja 178,76

Crosco d.o.o. ukupna kol.onečišćenja 214,8 545,72 1.194,57

Montkemija d.d. Zaprešić ukupna kol.onečišćenja 26,03 41,7

Croatia baterije d.d. Ivanić grad ukupna kol.onečišćenja 135,39

RAL-TON d.o.o. 22,3ukupna kol.onečišćenja Elektropromet, Čabdin, Jastrebarsko 118,4 5ukupna kol.onečišćenja 8,16Bukovinski tvornica parketa 706,81Brdovec ukupna kol.onečišćenja Zaprešić d.o.o. ukupna kol.onečišćenja 90,18

Božjakovina d.d. – Bivita, Dugo Selo ukupna kol.onečišćenja 16,91

Fliba d.o.o., Stupnik ukupna kol.onečišćenja 280,6IndustrogradnjaV. Gorica

- Beton ukupna kol.onečišćenja 519,89

Kristal Samobor ukupna kol.onečišćenja 558,47

Klima oprema Samobor ukupna kol.onečišćenja 53,73

Chromos Zaprešić 4.656,9 4ukupna kol.onečišćenja .851,46Zrakoplovno tehnički zavod V. Gorica ukupna kol.onečišćenja 2.177,4

Dječji vrtić Vrtuljak Zaprešić ukupna kol.onečišćenja 141,3

Fotokemika Samobor ukupna kol.onečišćenja 216,9 216,95

Vimat Vovaki, Sv. Nedjelja ukupna kol.onečišćenja 0,0416 0,042

Solidum d.o.o. V. gorica ukupna kol.onečišćenja 4.319,4

Vojarna Pleso V. Gorica ukupna kol.onečišćenja 752,5

Palma d.o.o. ukupna kol.onečišćenja 773,24UKUPNO polutanata iz KOTLOVNICA 141 145.21 174..554,36 3,24 174,67



ZAKLJUČAK:

Emisije polutanata ovise o vrsti goriva, koja je u najvećem dijelu Županije drvo, zatim plin i loživo ulje. Najveći pojedinačni izvor emisija u okoliš uslijed grijanja prostorija (svih polutanata) su HEP d.d. Poseb 4 čitih polutanata u zrak) te Pliva hrvatska d.d. (sa preko 29.200), različ ći podatke za 2004. godinu. Ukupno se godišnje, kao po grijanja prosto ku godišnje oko 174.174 t različitih polutanata, s time da u datku nisu izra mala lo šta t ivni izvori zagađenja (dakle domaćinstva, koja su vrlo veliki emiteri polutanata u zrak).

neitih prija

too

emižena

plalutanata u

t

ne

ira

(p

u zra

rekzrak,kži

o

u

6.200 t razli gledaju

prosljedicu ovom posje

j. kolekt


Tablica 24.: Pokoliš)

rikaz ukupnih emisija od grijanja po gradovima/općinama (Izvor: Katastar emisija u

grad/općina količina polutanata od grijanja (t) za 2002 god

količina polutanata od grijanja (t) za 2003 god

količina polutanata od grijanja (t) za 2004 god

Dugo selo 5.301,57 5.269,87 4749,71 Ivanić Grad 17.792,291 16.970,31 15.855,26 Jastrebarsko 1.471,15 9.409,32 6.250,02 Samobor 9.638,06 6.974,08 9.547,24 Sveti Ivan Zelina 844,7 844,7 555,21 Velika Gorica 35.757,07 37.574,14 46.638,21 Vrbovec 9.955,31 12707,7 12.289,63 Zaprešić 26.94336 26.535,98 16.962,73 Bistra 68,23 68,23 86,07 Brdovec 30.267 30.467,16 29.295,01 Dubravica 41,45 13821,37 1.747,94 Kloštar Ivanić 193,66 Križ 76,35 Pisarovina 1.617,02 Rugvica 0,031 Sveta Nedjelja 4.299,65 4.912,67 462,17

Tablica 25.: Ukupno onečišćenje za Zagrebačku županiju po pojedinim vrstama onečišćenja za emisije u zrak uslijed grijanja prostorija za 2002., 2003. i 2004. godinu (Izvor: Katastar emisija u okoliš) Ukupno onečišćenje za Zagrebačku županiju po pojedinim vrstama onečišćenja za emisije u zrak uslijed grijanja prostorija za 2002 godinu (t/god) CO CO2 NO2 SO2 ostala onečišćenja

1.114,12 141.227,62 141,23 1.835,96 12.428,03 Ukupno onečišćenje za Zagrebačku županiju po pojedinim vrstama onečišćenja za emisije u zrak uslijed grijanja prostorija za 2003 godinu CO CO2 NO2 SO2 ostala onečišćenja

1.121,01 142.100,05 142,10 1847,3 12.504,80 Ukupno onečišćenje za Zagrebačku županiju po pojedinim vrstama onečišćenja za emisije u zrak uslijed grijanja prostorija za 2004 godinu CO CO2 NO2 SO2 ostala onečišćenja

1.679,73 212.912,05 2.12,91 2.767,85 18.736,26 Tablica 26.: Ukupna emisija u zrak iz pojedinačnih izvora po gradovima/općinama i ukupna emisija u zrak u županiji za 2004. godinu u t/god (Izvor: Katastar emisija u okoliš)

grad/općina iz ind. postroj. iz proces. tehn. od grijanja ukupno Dugo selo 0,62 2.287,64 914,22 3.202,48 Ivanić Grad - 13.710,7 15.855,26 29.565,96 Jastrebarsko 1,1 - 6.250,02 6251,12 Samobor - 5,83 9.547,24 9.553,07 Sveti Ivan Zelina - - 555,21 555,21 Velika Gorica 5,788 37,34 46.638,21 46,681,34 Vrbovec - - 12.289,63 12.289,63 Zaprešić 0,607 7.070,1 16.962,73 87.664,4 Bistra 110,17 - 86,07 196,24 Brdovec 2.521,7 24,7 22,5 2568,9 Dubravica - 1.747,94 1747,94 Kloštar Ivanić - 193,66 193,66 Križ - 76,35 76,35 Pisarovina - 1.617,02 1617,02 Rugvica 0,301 0,031 0,332 Sveta Nedjelja 1,374 693,6 162,17 857,14



Tablica 27.: Emisije pojedinih polutanata u gradovima i općinama za 2004. u t/god. (Izvor: Katastar emisija u okoliš)

Grad/Općina dušikovi oksidi

(t)*

ugljikovi oksidi

(t)*

sumporni oksidi

(t)*

amonijak (t)*

ukupno polutanata

(t)**

% ukupne polucije

Županije

Dugo selo 1 13 2.302,16 2.301,05 0,1 1,59 Ivanić Grad 2.158,01 21.171,36 ,67 11 23.341,04 16,21 Jastrebarsko 6,71 0,16 ,37 23,25 16 0,02 Samobor 9,35 9.186,98 ,04 9.221,37 25 6,4 Sveti Ivan Zelina 0,37 1.368,59 0,0 1.368,96 0,95 Velika Gorica 89,79 22.849,29 ,56 261 23.200,64 16,12 Vrbovec 12,62 12.469,69 - 2.482,81 1 8,67 Zaprešić 12,32 6.650,52 ,99 6.663,83 0 4,63 Bistra 0,44 195,46 0,6 196,5 0,14 Brdovec 90,69 26,56 93,87 0,04 211,16 0,15 Dubravica 0,68 943 ,69 946,37 2 0,66 Križ 39,39 17.905,01 50,45 17.994,85 12,5 Luka 0 2,89 0 2,89 0,002 Pisarovina 4,69 1.599 13,36 1.617,05 1,12 Stupnik 0,91 265,99 266,9 0,18 Sveta Nedjelja 81,57 9.517,43 1.982,61 11.581,61 8,05 Ukupno 2.508,54 106.452,98 0,04 2.459,32 111.420,88 % od ukupno 2,25 95,54 2,2 0,00003

* iskaz o ukupnoj količini polutanata (i onih koji nisu prikazani u ovoj tablici kao što su prašina, organski plinovi i pare...)

Katastar emisija u okoliš je u Zagr koj županiji uspo ljen 1999. godinePre ivenim pod misijama u z pojedinačnih može se

jviše polu ata iz pojedinačn izvora u zrak se itira iz kotlovnica janja storija 1 7 odišn k 4. go n od najviše

rak se najviše iz pojedinačnih izvora emitiraju ugljikovi oksidi (oko 95,54 % ukupne emisije ak u Žu s rni o % od ukupne emi u k), dušikovi o

kupne emiNajviše polutanata se ispušta u gradu Ivanić Gradu, Velikoj Gorici i Samoboru, najviše se u

11.3. E vod

O tastra emisija u vode prikazani su njim tabli zvrstani p a voda koje ispuš

Is /more prijavlju na obrascu ; a emis e/more PI-V2; PI-V3 PI-V5 i PI-V6.

U odini obveznici katastra emisija u o stavili s o ispustima i emisijama u vode, s itarne i mješovite kao takve prika e u slijede blicama.

Tablica 2 a sanitarne vode vor: Katastar em

ZAKLJUČAK:

ebač stav . ma dob acima o e rak (iz izvora) zaključiti

sljedeće: Na tan

t /gih za 200

emavedeni p

((uslijed gri opro 74.174,6 je (podata dinu) – atak se dnosi na

emisije CO2 (podatak je dobiven izračunom temeljem faktora i potrošnje goriva)). U z

u zr paniji), sije)

umpo ksidi (2,2 sije zra ksidi ( oko 2,25% od u

zrak iz pojedinačnih izvora emitira ugljikovih oksida, dušikovih oksida i sumpornih oksida

misije u u

bveznici ka u do cama ra o vrstamtaju. pusti u vode ju se PI-V1 ije u vod na obrascima; PI-V4; 2004. g koliš do u podatkeamo san vode i zan ćim ta

8.: Podaci z (Iz isija u okoliš) Tvrtka Grad/općina Ispust količina emisije

t/god Agroprer I ad 0,093 ada d.d. vanić grJamnica d.d.. vode Jana Gorica Svetojanska Lonja 0,203 Lanac d.o.o., Zaprešić Upojni bunar 0,779

Tablica 29.: Podaci za mješovite vode (Izvor: Katastar emisija u okoliš)

Tvrtka Mjesto ispusta God.emisije (t/god) PIK Vrbovec,Svinjog.farma d.o.o., Gradec kanal Crnčić 4,31



Tvrtka Mjesto ispusta God.emisije (t/god) PIK Vrbovec,Goved.farma d.o.o. potok Glogovnica 10,7Veterina d a, Ka 27,36.o.o. Sv.Nedelj linovica PIK Vrbovec d.d. Vrbovec p 137,19otok Luka Dubravica d.d. Dubravica Sava OMV Istra .Selo Sava 0,65benz,BP, .DBP Sveta Sava 0,232 Helena istok BP Sveta Helena zapad Sava 0,152Ina d.d. P nić Grad Lonja 0,16ogon Etan IvaIna d.d. B eževo jug Sava enz.post. J Ina d.d. B eževo sjever Sava enz.post.J Ina d.d. B ožjakovina Sava 00028enz.post.B 0,0Ina d.d.B go Selo Sava 0,0123enz.post.DuIna d.d.Benz.post. Ivanić Grad Sava 0,033Ina d.d.B trebarsko enz.post.JasIna d.d. Benz.post.Jakovlje istok Sava 0,269Ina d.d.Benz.post.Jakovlje zapad Sava 0,1498Ina d.d.Benz.post.Kloštar Ivanić Sava Ina d.d.Benz.post.Križ jug 0,01Ina d.d.Benz.post.Križ sjever Sava 0,02Ina d.d. Benz.post.Pisarovina Sava 0,0067Ina d.d.Benz.post. Pokupsko Sava Ina d.d.Benz.post.Samobor 0,0582Ina d.d.Benz.post.Sveti Ivan Zelina Ina d.d.Benz.post.Velika Gorica Sava 0,0161Ina d.d.BP Velika Mlaka jug V Gorica Ina.d.d.BP Vel.Mlaka sjever V.Gorica Sava 0,191Ina d.d.Benz.post.Zaprešić Sava 0,07Ina d.d.Benz.post.Vrbovec Sava 0,178Ina d.d.Benz.post.Vrbovec-Dubrava Kupa Jamnica d.d., Pisarovina Sava 26,89Jamnica d.d., Jastrebarsko Kupa 16,82Jamnica d.d.Proiz.izvo.vode Jana 1,618Gorica Svetojanska Agroprerada d.d., Ivanić Grad 0,622Iskra d.d. Sv.Ivan Zelina Potok Zelina Ireks aroma d.d. Jastrebarsko Sava ZET d.o.o. AP Velika Gorica Sava 42,7Dalekovod d.d. Velika Gorica Sava Auto Zubak d.o.o. Velika Gorica Sava 5,44Klara d.d.Zg pekarne Samobor Sava 7,705Elektropromet d.d. Jastrebarsko Kupa -Elektrokontakt d.d. Vel.Gorica Javna kanalizacija 1,766Messer Croatia plin d.d. Zaprešić Sava 9,835Viadukt d.d. Zaprešić Krapina 5,27ZET d.o.o. AP Velika Gorica 0,75Zelinka d.d., Sveti Ivan Zelina Sava 0,46Zagrebačke ceste d.o.o. Asf.baza Sava 3,08A-Proma d.o.o. Rugvica Sava Hrvatske šume d.o.o. Vrbovec Potok Luka 0,034Karbon nova d.o.o. Zaprešić 4,5STSI integrirani servisi d.o.o. Graberje Ivanićko Lonja 0,01



Tvrtka Mjesto ispusta God.emisije (t/god) Dalekovod Cinčaonica d.o.o. D Selo Sava 4,57Pliva Hrvatska d.o.o. Brdovec Sava 1.457,78Poljak auto Brdovec Inker d.d. Zaprešić 0,011Drvna industrija Novoselec d.o.o 7,06Samoborček d.o.o. Samobor 0,207

ZAKLJUČAK:

o Količina otpadne vode koja se ispušta godišnje u recipijente, najčešće direktno u Savu; odnosno posredstvom drugih vodotoka u Savu je različita, a ovisi o tehnološkim procesima pojedinih privrednih subjekata.

o Kao što je vidljivo na području županije se pojavljuje nekoliko značajnijih industrija koje prijavljuju u katastar veće količine godišnjih emisija: prednjači Pliva d.o.o., Brdovec sa 1.457 t/godišnje, te PIK Vrbovec, mesna industrija sa 136 t/godinu, zatim ZET d.o.o. AP Velika Gorica, te Jamnica Pisarovina sa 26 t/god i Jamnica Jastrebarsko sa 16 t/god.

.



12. PROVEDBA ZAŠTITE OKOLIŠA

12.1. Zakonske odredbe Koncepcija zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj utvrđena je Nacionalnom strategijom zaštite okoliša (NN, broj 46/02.) i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (NN, broj 82/99., 86/99. i 12/01.). Zakon o zaštiti okoliša (NN, broj 82/94. i 28/99.) temeljni je zakonski akt koji uređuje područje zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj, iza kojeg slijedi cijeli niz zakona i zakonskih akata relevantnih za okoliš.

Ovim zakonima nadalje, propisana je izrada većeg broja programskih dokumenata, strategija i planova koji pobliže uređuju pojedina područja zaštite okoliša.

Stručno obavljanje poslova zaštite okoliša i provođenje mjera zaštite okoliša od značenja za Županiju osiguravaju upravna tijela nadležna za obavljanje poslova zaštite okoliša u Županiji.

Slijedi prikaz obveza Županije iz područja zaštite okoliša koje proizlaze iz pojedinih zakonskih i podzakonskih akata:

ZAKON O ZAŠTITI OKOLIŠA (NN, broj 82/94. i 128/99.)

Županija uređuje, organizira, financira i unapređuje poslove zaštite okoliša koji su od regionalnog ili lokalnog značenja. Zaštita okoliša obuhvaća:

- osiguravanje uvjeta za provođenje programa zaštite okoliša - pripremu i provođenje sanacije okoliša - osiguravanje praćenja stanja okoliša (monitoring) i mjerenje imisija u okoliš - osiguravanje uvjeta za vođenje katastra onečišćavanja okoliša, očevidnika o

stanju okoliša i o mjerama zaštite okoliša i načinu obavješćivanja javnosti - provođenje drugih mjera u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima. -

Predmetnim Zakonom utvrđuju se sljedeći poslovi zaštite okoliša: 1. Donošenje Programa zaštite okoliša za područje Županije 2. Izrada četverogodišnjeg Izvješća o stanju okoliša

3. Imenovanje komisija za ocjenu utjecaja na okoliš 4. Osiguravanje mjerenja imisije na svom području na kojem je došlo do onečišćavanja okoliša ako onečišćivač nije poznat

6. Dostavljanje podataka mjerenja emisije i imisije Ministarstvu 7. Osiguravanje praćenja stanja okoliša i učinka sanacijskih mjera kad se provedba

sanacijskog programa financira iz sredstava Proračuna županije 8. Osiguravanje sudjelovanja i solidarnost pri rješavanju regionalnih i lokalnih pitanja zaštite

okoliša 9. Osiguravanje javnosti podataka o stanju okoliša, osim kad je posebnim zakonom

propisano čuvanje državne, vojne službene ili poslovne tajne 10. Priprema i izrada sanacijskog programa, te određivanje redoslijeda i prvenstva u njegovoj

provedbi, kad se radi o onečišćavanju okoliša lokalnih razmjera 11. Osiguravanje sredstava za financiranje zaštite okoliša i vođenje očevidnika o korištenju

sredstava, te izrada izvješća o tome, koje se jedanput godišnje dostavlja Ministarstvu. PRAVILNIK O PROCJENI UTJECAJA NA OKOLIŠ (NN, broj 59/00. i 136/04.)

1. Objava obavijesti o javnom uvidu 2. Koordiniranje provedbe javnog uvida i javne rasprave 3. Sudjelovanje u radu Komisija za procjenu utjecaja na okoliš 4. Imenovanje Komisija za procjenu utjecaja na okoliš po ovlaštenju Ministarstva.

PLAN INTERVENCIJA U ZAŠTITI OKOLIŠA (NN, broj 82/99. i 12/01.) 1. Imenovanje članova Županijskog eko-stožera (Županijska skupština)



2. Osnivanje Stručnog povjerenstva za izradu plana intervencija u zaštiti okoliša (Županijska skupština)

3. Izrada i donošenje plana intervencija u zaštiti okoliša (Županijska skupština) (donesen i objavljen u Glasniku Zagrebačke županije, broj 05/05.)

4. Osiguravanje financijskih sredstava potrebnih za provedbu Plana intervencija 5. Dostava izvješća o intervencijama i provođenju Plana intervencija u zaštiti okoliša na

području županije nadležnom ministarstvu.

ZAKON O OTPADU (NN, broj 178/04.) 1. Donošenje Županijskog plana gospodarenja otpadom (Županijska skupština) 2. Osiguranje provedbe propisanih mjera za gospodarenje otpadom 5. Osiguravanje podataka koji su potrebni za vođenje informacijskog sustava 6. Predlaganje lokacija za gradnju građevina namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju

otpada 7. Osiguravanje sredstava za financiranje gradnje građevina za skladištenje, oporabu i

zbrinjavanje otpada (osim opasnog otpada) 8. Donošenje odluke o dodjeli koncesije za djelatnosti i građevine vezane uz posebne

kategorije otpada te komunalni otpad, kada se one obavljaju za područje više gradova i općina unutar područja županije (Županijsko poglavarstvo).

ZAKON O ZAŠTITI ZRAKA (NN, broj 178/04.) 1. Osiguranje učinkovitosti zaštite i poboljšanja kakvoće zraka 2. Donošenje Programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka koji je sastavni dio Programa

zaštite okoliša za područje Županije (Županijska skupština) 3. Provođenje ocjenjivanja razine onečišćenosti zraka na svom području 4. Uspostavljanje mreže za trajno praćenje kakvoće zraka na svom području ako su razine

onečišćenosti više od graničnih vrijednosti ZAKON O ZAŠTITI PRIRODE (NN, broj 70/05.) 1. Proglašavanje regionalnog parka, značajnog krajobraza i park-šume na području

Županije (Županijska skupština) 2. Organiziranje i provođenje postupka javnog uvida za proglašenje spomenika prirode,

regionalnog parka, značajnog krajobraza, park-šume i spomenika parkovne arhitekture 3. Osnivanje javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima (Županijska

skupština) ( Odluka o osnivanju javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zagrebačke županije donesena i objavljena u Glasniku Zagrebačke županije, broj 06/03., no javna ustanova nije konstituirana )

4. Imenovanje ravnatelja javne ustanove 5. Imenovanje predsjednika i članova upravnih vijeća javnih ustanova 6. Izdavanje suglasnosti na godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i

korištenja zaštićenog područja 7. Praćenja stanja značajnih i karakterističnih obilježja krajobraza 8. Otkupljivanje nekretnina za tržišnu cijenu, na zahtjev vlasnika nekretnine u zaštićenom

području, koju radi ograničenja i zabrana iz ovog Zakona nije moguće upotrebljavati za djelatnost za koju se upotrebljavala prije zaštite…

9. Isplata naknada zbog ograničenja i zabrana u obavljanju djelatnosti u zaštićenom području

10. Donošenje Programa zaštite prirode 11. Prihvaćanje izvješća o stanju prirode na svom području 12. Županija je dužna u skladu s ovim Zakonom:

a. skrbiti o očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti na svome području, b. proglašavati zaštićena područja iz svoje nadležnosti, c. osiguravati uvjete za zaštitu i očuvanje zaštićenih područja iz svoje nadležnosti,

sudjelovati u postupku proglašenja zaštićenih područja koje proglašava Vlada ili Sabor,



d. sudjelovati u izradi planova upravljanja zaštićenim područjima iz svoje nadležnosti,

e. skrbiti o promicanju zaštite prirode, te davati potpore i skrbiti o strukovnim i drugim udrugama čija djelatnost ima za cilj zaštitu prirode,

f. pratiti stanje očuvanosti prirode (monitoring) te o stanju očuvanosti podnositi izvješća Ministarstvu i Zavodu,

g. voditi očevidnike o podacima važnim za zaštitu prirode, h. izvješćivati javnost o stanju prirode na svom području i o poduzetim mjerama radi

njezine zaštite i očuvanja, i. pružati stručnu i drugu pomoć tijelima jedinica lokalne samouprave na zaštiti

prirode na njihovom području, j. obavljati i druge poslove propisane ovim Zakonom i na temelju njega donesenim

propisima. 13. Osnivanje Zavoda za zaštitu prirode za svoje područje (može se, nije obveza) 14. Osiguravanje javnosti podataka u svezi sa stanjem i zaštitom prirode 15. Vođenje očevidnika o podacima o stanju i zaštiti prirode 16. Dostavljanje izvješća o stanju i zaštiti prirode Ministarstvu svake dvije godine 17. Osiguravanje sredstava za zaštitu prirodnih vrijednosti koje proglašava županija za

novčane i druge poticaje, te za ostvarenje prava prvokupa i nadoknade vlasnicima nekretnina za ograničenja kojima su podvrgnuti u tim zaštićenim prirodnim vrijednostima.

PROGRAM ZAŠTITE OKOLIŠA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (Glasnik Zagrebačke županije, broj 20/03.) Ovaj Program pobliže definira zadaće i poslove iz područja zaštite okoliša na području Zagrebačke županije. Programom je propisano ukupno 278 mjera, koje su grupirane prema kriteriju tematske pripadnosti i tako podijeljene u 27 tema. Nadalje, Programom se utvrđuje uži skup prioritetnih mjera, odnosno pravaca djelovanja koji trebaju činiti osnovu aktivnosti vezanih uz zaštitu okoliša u Zagrebačkoj županiji, u narednom četverogodišnjem razdoblju, a to su:

1. Program kao institucionalizirani proces – pokretanje i održavanje procesa zaštite okoliša od strane predstavnika svih upravnih tijela Zagrebačke županije,

2. Institucionalne promjene i kadrovsko popunjavanje, 3. Jačanje komunikacije, suradnje i usklađenosti među segmentima sustava, 4. Uspostava bliže suradnje s Gradom Zagrebom i drugim susjednim županijama, 5. Uspostava cjelovitog i funkcionalnog sustava gospodarenja otpadom, 6. Zaštita voda, 7. Uvažavanje okoliša pri eksploataciji mineralnih sirovina, 8. Racionalno korištenje prostora i rješavanje problema neplanske gradnje, 9. Unapređenje prometnog sustava, 10. Uspostava informacijskog sustava okoliša županije, 11. Izrada lokalnih programa zaštite okoliša u kontekstu LA21, te usvajanje i potpisivanje povelje iz

Aalborga, 12. Izrada Županijskog plana intervencija ( Plan intervencija u zaštiti okoliša Zagrebačke županije

donesen i objavljen u Glasniku Zagrebačke županije, broj 05/05.) 13. Pokretanje pilot razvojnih projekata, 14. Izgradnja i promocija zajedničke vizije održivog razvoja područja Zagrebačke županije, 15. Potpora „zelenim“ inicijativama građanskog društva, 16. Edukacija za okoliš, 17. Poticanje uvođenja sustava upravljanja okolišem u gospodarski sektor.

12.2. Pregled poslova zaštite okoliša izvršenih u Županijskom zavodu za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Zagrebačke županije 1. Koordinacija izrade i provođenje postupka za donošenje Programa zaštite okoliša Zagrebačke županije. 2. Provođenje Programa zaštite okoliša Zagrebačke županije



3. Izrada i postupak donošenja četverogodišnjeg Izvješća o stanju okoliša Zagrebačke županije 4. Izrada zaključaka o imenovanju komisija za procjenu utjecaja na okoliš za zahvate u prostoru kad je to propisano 5. Objava i koordinacija provođenja javnih uvida za studije utjecaja na okoliš 6. Sudjelovanje u radu komisija za procjenu utjecaja na okoliš 7. Sudjelovanje u izradi i donošenju Plana intervencija u zaštiti okoliša 8. Izrada Izvješća o intervencijama i provođenju Plana intervencija 9. Izrada prijedloga zaključka o imenovanju Eko-stožera, povjerenstva i drugih stručnih tijela iz područja zaštite okoliša 10. Priprema odluke o naknadama zbog utjecaja odlagališta Jakuševec 11. Sudjelovanje u izradi studije zbrinjavanja otpada 12. Pripreme za provođenje potrebnih mjerenja i izradu Programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka 13. Izrada prijedloga Odluke o osnivanju Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zagrebačke županije 14. Izrada prijedloga odluka o proglašenju zaštićenih dijelova prirode 15. Sudjelovanje pri rješavanju regionalnih i lokalnih pitanja zaštite okoliša 16. Osiguravanje javnosti podataka o stanju okoliša 17. Izrada očitovanja o programima i projektima zaštite okoliša na području Zagrebačke županije prema Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva 18. Suradnja s gradovima i općinama Zagrebačke županije i udrugama za zaštitu okoliša 19. Priprema i provođenje natječaja za dodjelu financijske potpore udrugama za zaštitu okoliša i prirode sa sjedištem na području Zagrebačke županije 20. Izrada promidžbenih i edukativnih materijala iz područja zaštite okoliša, te organizacija edukativnih predavanja u suradnji s udrugama i znanstvenim organizacijama 21. Ostali poslovi vezani uz zaštitu okoliša koji proizlaze iz zakona , podzakonskih propisa ili odluka Županijskog poglavarstva i Županijske skupštine . Zaključci:

Odgovarajući ustroj i kadrovska popunjenost su osnovni preduvjeti za učinkovitu provedbu navedenih poslova i mjera, te za općenito funkcioniranje cijelog sustava zaštite okoliša u Zagrebačkoj županiji. Trenutno Odsjek za zaštitu okoliša, koji djeluje unutar Županijskog zavoda za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Zagrebačke županije ima svega dva djelatnika, što je utvrđeno Pravilnikom o unutarnjem redu i sistematizaciji radnih mjesta Županijskog zavoda za prostorno uređenje i zaštitu okoliša („Glasnik Zagrebačke županije“, broj 21/01.) i to voditelja odsjeka i stručnog suradnika za zaštitu okoliša. Stoga su nužne promjene u ustrojstvu i kadrovskoj popunjenosti upravnih tijela u Zagrebačkoj županiji.

Odsjek za zaštitu okoliša unutar Županijskog zavoda za prostorno uređenje i zaštitu okoliša bavi se planerskim aspektom problematike zaštite i održivog upravljanja okolišem, kao što je uspostava i održavanje informacijskog sustava zaštite okoliša Županije što uključuje prikupljanje, analizu i distribuciju informacija uključujući i izradu Izvješća o stanju okoliša, te izrada planova, stručnih podloga i analiza.

Upravne i provedbene djelatnosti iz područja zaštite i održivog upravljanja okolišem potrebno je izvršavati u djelokrugu Upravnog odjela za promet i komunalnu infrastrukturu. Stoga je i u ovom upravnom odjelu potrebno osigurati stručne kadrove, te u naziv spomenutog odjela dodati i „zaštita okoliša“, a sve u skladu s odredbama Programa zaštite okoliša Zagrebačke županije. Navedene promjene ustroja nužne su naročito ako uzmemo u obzir Prijedlog Strategije gospodarenja otpadom koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila na sjednici održanoj 08. srpnja 2005. godine i koji je upućen u proceduru donošenja u Hrvatski Sabor. Naime, navedeni Prijedlog među ostalim, propisuje sljedeće: „U organizaciji tijela nadležnih za gospodarenje otpadom pretpostavlja se značajno: - jačanje odjela za gospodarenje otpadom u MZOPUG-u i drugim relevantnim središnjim tijelima državne uprave; - jačanje Agencije za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost; - jačanje tijela nadležnih za gospodarenje otpadom na razini županija, općina i gradova; - unapređivanje horizontalne i vertikalne koordinacije između svih tijela nadležnih za



provođenje sustava gospodarenja otpadom (npr. Osnivanje Koordinacije gospodarenja otpadom).“

12.3. Stanje zaštite okoliša u gradovima i općinama Zagrebačke županije

Sukladno naprijed navedenoj obvezi izrade četverogodišnjeg Izvješća o stanju okoliša, kao što je već navedeno, početkom 2005. godine pristupilo se njegovoj izradi.

Županijski zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša , Odsjek za zaštitu okoliša, u fazi prikupljanja podataka obratio se svim upravnim odjelima Zagrebačke županije, Uredu državne uprave u Zagrebačkoj županiji i drugim pravnim subjektima radi dostavljanja svih relevantnih podataka iz njihove nadležnosti potrebnih za izradu Izvješća o stanju okoliša u Zagrebačkoj županiji.Tako prikupljeni podaci obrađeni su u odgovarajućim poglavljima ovog Izvješća.

Nadalje, u Zavodu za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Odsjeku za zaštitu okoliša pripremljen je Anketni list za gradove i općine sa područja Zagrebačke županije, koji se sastoji od ukupno dvadeset i pet pitanja iz područja zaštite okoliša. Odgovori na postavljena pitanja trebali su prikazati kompletan pregled stanja okoliša u pojedinoj jedinici lokalne samouprave, a slijedom toga i u Zagrebačkoj županiji kao cjelini.

Do početka završne faze izrade ovog Izvješća u Županijski zavod su pristigli popunjeni Anketni listovi iz svih osam gradova i iz sedamnaest općina Zagrebačke županije. Naime, iako je Anketni list dostavljen općinama i gradovima sredinom travnja 2005. godine, devet općina isti nije dostavilo ni nakon ponovne zamolbe, odnosno požurnice upućene u lipnju 2005. godine. Iz tog razloga analizom pojedinih pitanja iz navedenog Anketnog lista koja slijedi, nisu obuhvaćene sljedeće općine: Bedenica, Bistra, Brckovljani, Brdovec, Dubravica, Gradec, Kravarsko, Marija Gorica i Pisarovina.

Iz prikupljenih podataka proizlaze sljedeći podaci o stanju okoliša u jedinicama lokalne samouprave – gradovima i općinama Zagrebačke županije (dalje: JLS):

Program zaštite okoliša nije donesen ni u jednoj JLS, s tim da se u šest JLS planira njegovo donošenje do kraja 2005., a u dvije u 2006. godini. Izvješće o stanju okoliša doneseno je samo u jednoj, u četiri JLS planira se donijeti do kraja 2005, a u dvije u 2006. godini. Plan intervencija u zaštiti okoliša nije donesen ni u jednoj JLS, a njegovo donošenje planira se u četiri JLS do kraja 2005., u dvije u 2006., te u jednoj u periodu od 2005-2008. Ostale dokumente, odluke i zaključke iz područja zaštite okoliša u protekle četiri godine donosilo je svega desetak JLS i to uglavnom Odluke o komunalnom redu, Odluke o sanaciji divljih odlagališta, odvozu kućnog otpada i slično. Niti u jednoj JLS nije ustrojena posebna služba za zaštitu okoliša, već se ti poslovi obavljaju u okviru drugih upravnih odjela. Svega tri JLS imaju zaposlenog djelatnika isključivo na poslovima zaštite okoliša, dok u ostalima te poslove obavlja komunalni redar. U šest JLS osnovano je povjerenstvo ili drugo tijelo za praćenje izrade dokumenata zaštite okoliša.

Kao ključni problemi u zaštiti okoliša navode se ilegalna odlagališta otpada, zagađenost vodotoka, otpadne vode, sanacija postojećih odlagališta otpada…Komunalni otpad se sakuplja i odvozi od strane nadležnih poduzeća, uglavnom na odlagališta na području Zagrebačke županije, a iz nekoliko JLS na odlagališta na području Karlovačke županije i Grada Zagreba. Ilegalna odlagališta otpada postoje gotovo u svim JLS i to od jednog do trideset stalnih ili povremenih odlagališta, čija se sanacija vrši uglavnom povremenim čišćenjem i odvoženjem na legalna odlagališta.

Mjerenja kakvoće zraka provode se samo u sklopu državnih mjerenja. Opskrba pitkom vodom u trinaest JLS organizirana je kombinirano:vodovod, bunari, cisterne; u osam postoji vodovodna mreža na cijelom području, a u tri JLS postoje samo vlastiti bunari kućanstava.. Sustav kanalizacije djelomično je izveden u četrnaest JLS, u jedanaest ne postoji ili postoje samo septičke jame, dok je sustav sakupljanja i obrade otpadnih voda djelomično izveden u osam JLS, a u ostalima ne postoji.

Najvažniji projekti i aktivnosti u području zaštite okoliša u protekle četiri godine u većini JLS bili su: izgradnja kanalizacijske i vodovodne mreže, sanacija odlagališta, čišćenje divljih odlagališta, odvoz glomaznog otpada, te čišćenje putnih graba i šuma, a slično se planira i u sljedećem četverogodišnjem razdoblju.

Pojedine JLS ostvarile su određene iznose nepovratnih financijskih sredstava od Fonda za zaštitu okoliša i od Zagrebačke županije, koja su korištena uglavnom za sanaciju odlagališta otpada.

Proizlazi da je samo desetak JLS upoznato sa propisima zaštite okoliša na razini Republike Hrvatske, devet JLS poznaje ih samo djelomično, dok ih šest JLS uopće ne poznaje. Stanje s



poznavanjem propisa na razini županije je nešto povoljnije ( upoznata je većina JLS, osim sedam koje ih poznaju samo djelomično i dvije koje ih ne poznaju). Zaključci: Stanje i skrb za zaštitu okoliša u jedinicama lokalne samouprave Zagrebačke županije ne zadovoljava. Uočava se nepoznavanje ili nedovoljno poznavanje temeljnih propisa o zaštiti okoliša na razini Republike Hrvatske, kao i propisa na razini Zagrebačke županije. Iz toga proizlazi nedovoljna ili gotovo nikakva aktivnost u izradi općinskih/gradskih planova, odluka i drugih akata iz područja zaštite okoliša. Posljedica navedenog je nedovoljna aktivnost u provođenju zaštite okoliša općenito. Radi poboljšanja stanja na ovom području neophodno je potrebno da jedinice lokalne samouprave osiguraju potrebne ljudske i financijske resurse za obavljanje navedenih zadaća.

12.4. Financiranje zaštite okoliša u Zagrebačkoj županiji Sredstva za financiranje zaštite okoliša osiguravaju se u Proračunu Zagrebačke županije. Za 2001., 2002, 2003. i 2004. godinu u Proračunu Zagrebačke županije bila su planirana sredstva u iznosu od po 600.000,00 kuna, a za 2004. godinu u iznosu od 1.000.000,00 kuna. Zbog određenih objektivnih okolnosti, kao i zbog nedostatka kadrova na poslovima zaštite okoliša ova sredstva nisu bila u cijelosti realizirana.

Za 2005. godinu za zaštitu okoliša bilo je planirano ukupno 705.000,00 kuna. Ova sredstva korištena su za izradu Plana intervencija u zaštiti okoliša, provođenje obveza iz Programa zaštite okoliša i drugih dokumenata iz područja zaštite okoliša. Nadalje, dio tih sredstava u iznosu od 300.000,00 kuna dodijeljen je kao financijska potpora udrugama za zaštitu okoliša i prirode sa sjedištem na području Zagrebačke županije. U 2005. godini pravo na ova sredstva ostvarilo je četrnaest udruga. Financijska potpora dodjeljivana je isključivo za projekte edukacije i poboljšanja stanja zaštite okoliša, kao što su: „Uljepšajmo svoj zavičaj“, „Suzbijanje ambrozije u Zaprešiću“, „Eko patrole“, „Monitoring i zeleno redarstvo“, „Edukacija stanovništva“, „Zaštita Slapnice“, „Čišćenje otpada“, „Mladi i priroda“, „Biti dio prirode-priručnik o ekologiji“ i drugi. Financijska potpora udrugama građana za zaštitu okoliša dodjeljuje se od 2001. godine, kada je za tu svrhu iz Proračuna Zagrebačke županije izdvojeno 80.000,00 kuna. Isti iznos izdvojen je i u 2002. godini, dok je u 2003. i 2004. povećan i iznosio je 100.000,00 kuna, a u 2005. iznosio je 300.000,00 kao što je već navedeno. Dakle, uočava se trend povećanja ovih sredstava , a time i kontinuirano djelovanje Zagrebačke županije na edukaciju i poboljšanje stanja okoliša putem udruga.

Za financiranje provedbe zaštite okoliša sukladno zakonskim propisima, za 2006. godinu potrebno je osigurati znatno veća financijska sredstva u Proračunu Zagrebačke županije. Prijedlog je da se osiguraju financijska sredstva u iznosu od najmanje 1.800.000,00 kuna.



13. ZAKLJUČAK

Prostor Zagrebačke županije, prema svojim prirodnim svojstvima, područje je velike reljefne, biološke i krajobrazne raznolikosti, iznimno bogato vodom, relativno velikim šumskim površinama, značajnim površinama kvalitetnih poljoprivrednih tala, te značajnim resursima u mineralnim sirovinama. Opće je prihvaćena ocjena da je okoliš Zagrebačke županije još uvijek relativno dobro očuvan, te kao takav predstavlja vrijednu osnovu za budući razvoj.

No, isto tako je već na više mjesta prepoznato i upozoreno na, s jedne strane, postojanje i porast pritisaka koji taj okoliš ugrožavaju (otpad, otpadne vode, eksploatacija mineralnih sirovina, bespravna gradnja) i s druge strane, nedovoljnost mjera koje bi na ove pritiske i njihove trendove na odgovarajući način odgovorile. Izvješće o stanju okoliša Zagrebačke županije, koje je izrađeno na temelju dostupnih pokazatelja i prikupljenih podataka za pojedine sastavne dijelove okoliša, kao što su: zrak, voda, tlo, šume, krajobrazna raznolikost, otpad, akcidenti, korištenje prostora, katastar emisija u okoliš i dr., ukazuje upravo na potrebu još aktivnijeg i sustavnijeg djelovanja u cjelokupnom procesu zaštite okoliša.

U pogledu uređenosti sustava zaštite okoliša u Zagrebačkoj županiji već se u promatranom razdoblju može konstatirati da je došlo do poboljšanja. Donesen je Program zaštite okoliša, kao temeljni dokument koji usmjerava na daljnje aktivnosti koje je nužno provesti u razvoju sustava zaštite okoliša, zatim Plan intervencija u zaštiti okoliša, a Ministarstvo se redovito izvještava o njegovom provođenju. Financiranje udruga za zaštitu okoliša se povećava, a time se nastoji potaknuti lokalne sredine na prihvaćanje aktivnije uloge u očuvanju okoliša. Pokreću se projekti koji za cilj imaju kvalitetan, održivi gospodarski razvoj, kojim bi se negativan pritisak razvoja na okoliš smanjio na najmanju moguću mjeru, uz nastojanja da se u mnogim segmentima postojeća oštećenja saniraju.

U 2006. godini planira se izrada i donošenje Programa zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Zagrebačkoj županiji, kao i uspostava informacijskog sustava zaštite okoliša. Važno je napomenuti da u narednom razdoblju, pored svih propisanih i planiranih zadataka, odgoj i obrazovanje za okoliš trebaju biti imperativne aktivnosti koje će se provoditi u Zagrebačkoj županiji. Navedeno je nužno radi stvaranja ekološki svjesne i odgovorne javnosti, kako pojedinaca tako i ostalih društvenih subjekata, jedinica lokalne samouprave, javnih poduzeća, ustanova i drugih. U tu svrhu potrebno je poticati i provoditi edukaciju pojedinaca i grupa, poticati osnivanje ekoloških i sličnih udruga, informirati javnost o stanju okoliša putem sredstava javnog priopćavanja i druge aktivnosti. Potrebno je prije svega adekvatnom pažnjom i brigom svakog pojedinca za okoliš osigurati kvalitetan život svima, u prirodnom i zdravom okružju.



14. POPIS SLIKA I TABLICA

14.1. Slike Slika 1.: Položaj Zagrebačke županije .................................................................................................... 2 Slika 2.: Inženjersko-geološka karta Zagrebačke županije (Izvor: Institut za geološka istraživanja,

Zavod za hidrogeologiju i inženjersku geologiju)............................................................................ 4 Slika 3.: Prikaz vodnih površina u Zagrebačkoj županiji (Izvor: Digitalni atlas Hrvatske, 1:100.000,

Gisdata 1997. god.) ........................................................................................................................ 5 Slika 4.: Političko-teritorijalni ustroj Zagrebačke županije (Izvor: Zakon o područjima županija, gradova

i općina u Republici Hrvatskoj, N.N 0/97,124/97,68/98,22/99,117/99,128/99,44/00)..................... 6 Slika 5.: Prikaz poljoprivrednih površina u Zagrebačkoj županiji (Izvor: Agronomski fakultet Sveučilišta

u Zagrebu, Zavod za pedologiju) .................................................................................................... 8 Slika 6.: Namjenska pedološka karta Zagrebačke županije (Izvor: Stanje onečišćenja tala na prostoru

Zagrebačke županije, 2004). ........................................................................................................ 22 Slika 7.: Zaštićene prirodne vrijednosti na području Zagrebačke županije (Izvor: dokumentacija

Županijskog zavoda ).................................................................................................................... 30 Slika 8.: Divlja odlagališta otpada na području Zagrebačke županije (Izvor: Popis otpadom

onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Zagrebačke županije , 2005)................... 41 Slika 9.: Stanje izrade i donošenja PPUO/G u rujnu 2005. (Izvor: dokumentacija prostora Županijskog

zavoda za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, rujan 2005.) ....................................................... 50 Slika 10.: Grafikon - Ukupni pregled izrade i donošenja prostornih planova uređenja gradova i općina u

Zagrebačkoj županiji (Izvor: dokumentacija Županijskog zavoda, rujan 2005)............................ 50

14.2. Tablice Tablica 1.: Srednje mjesečne i godišnje količine oborina (u mm) (Izvor: Gospodarenje šumama i

šumskim prostorom na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) .................................................................................................................... 3

Tablica 2.: Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka (u °C) (Izvor: Gospodarenje šumama i šumskim prostorom na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) .................................................................................................................... 3

Tablica 3.: Podaci o površini, broju stanovnika, gustoći naseljenosti u Zagrebačkoj županiji, gradovima i općinama u sklopu županije u 2001. godini ................................................................ 6

Tablica 4.: Broj poslovnih subjekata i broj zaposlenih po djelatnostima NKD-a u Zagrebačkoj županiji zaključno sa 31.3.2001. i 31.3. (Izvor: Statistički ljetopis RH 2002. i 2004.,DZS).......................... 7

Tablica 5.: Vodocrpilišta i crpne stanice u županiji (Izvor: Regionalni vodoopskrbni sustav Zagreb – koncepcijska osnova..................................................................................................................... 12

Tablica 6.: Vodoopskrbni sustavi u županiji (Izvor: Regionalni vodoopskrbni sustav Zagreb – koncepcijska osnova..................................................................................................................... 12

Tablica 7.: Predviđene ukupne potrebe za vodom pučanstva i industrije po vodoopskrbnim zonama na području Županije do godine 2015. (Izvor: Regionalni vodoopskrbni sustav Zagreb – koncepcijska osnova..................................................................................................................... 13

Tablica 8.: Veći ribnjaci na području Zagrebačke županije (Izvor: Hrvatske vode)............................... 14 Tablica 9.: Ocjena kakvoće površinskih voda po skupinama pokazatelja, za 2002., 2003. i 2004.

godinu. (Izvor: Hrvatske vode, 2005.)........................................................................................... 19 Tablica 10.: Dominantni tipovi tala u kartiranim jedinicama generalizirane pedološke karte (Izvor:

Stanje onečišćenja tala na prostoru Zagrebačke županije, 2004)................................................ 23 Tablica 11.: Zaštićene prirodne vrijednosti na području Zagrebačke županije (Izvor: dokumentacija

Županijskog zavoda ).................................................................................................................... 29 Tablica 12.: Područja za zaštitu predviđena Prostornim planom Zagrebačke županije (Izvor:

dokumentacija Županijskog zavoda ) ........................................................................................... 31 Tablica 13.: Krajobrazi zaštićeni Županijskim prostornim planom (Izvor: dokumentacija Županijskog

zavoda ) ........................................................................................................................................ 32 Tablica 14.: Komunalna poduzeća i područja na kojem prikupljaju otpad (Izvor: Podaci prikupljeni od

komunalnih poduzeća i jedinica lokalne samouprave). ................................................................ 35 Tablica 15.: Odlagališta komunalnog otpada na području Zagrebačke županije (Izvor: Podaci

prikupljeni od komunalnih poduzeća i jedinica lokalne samouprave)........................................... 36



Tablica 16.: Pregled dostupnih podataka količinama komunalnog otpada u Zagrebačkoj županiji (2002., 2003., 2004.)(Izvor: komunalna poduzeća i upravni odjeli jedinica lokalne samouprave)37

Tablica 17.: Prijavljene količine neopasnog i opasnog tehnološkog otpada za Zagrebačku županiju u 2000., 2001., 2002., 2003. i 2004. godini (Izvor: Katastar emisija u okoliš) ................................ 38

Tablica 18.: Akcidenti na području Zagrebačke županije od 2002.-2004. godine (Izvor: Izvješća o provođenju Plana intervencija u Zagrebačkoj županiji) ................................................................ 43

Tablica 19.: Prikaz tijeka izrade i donošenja PPUO/G(Izvor :dokumentacija prostora Županijskog zavoda za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, rujan 2005.) ....................................................... 48

Tablica 20.: Evidentirani obveznici katastra emisija u okoliš za 2004. (lokacije i vrste ispusta u zrak i vode) (Izvor: Katastar emisija u okoliš)......................................................................................... 51

Tablica 21.: Emisija u zrak – industrijska postrojenja (Izvor: Katastar emisija u okoliš) ....................... 54 Tablica 22 Emisija u zrak (procesna postrojenja) (Izvor: Katastar emisija u okoliš) ............................. 55 Tablica 23.: Emisija u zrak iz kotlovnica (uslijed grijanja prostorija) (Izvor: Katastar emisija u okoliš) . 56Tablica 24.: Prikaz ukupnih emisija od grijanja po gradovima/općinama (Izvor: Katastar emisija u

okoliš)............................................................................................................................................ 60 Tablica 25.: Ukupno onečišćenje za Zagrebačku županiju po pojedinim vrstama onečišćenja za

emisije u zrak uslijed grijanja prostorija za 2002., 2003. i 2004. godinu (Izvor: Katastar emisija u okoliš)............................................................................................................................................ 60

Tablica 26.: Ukupna emisija u zrak iz pojedinačnih izvora po gradovima/općinama i ukupna emisija u zrak u županiji za 2004. godinu u t/god (Izvor: Katastar emisija u okoliš).................................... 60

Tablica 27.: Emisije pojedinih polutanata u gradovima i općinama za 2004. u t/god. (Izvor: Katastar emisija u okoliš) ............................................................................................................................ 61

Tablica 28.: Podaci za sanitarne vode (Izvor: Katastar emisija u okoliš) .............................................. 61 Tablica 29.: Podaci za mješovite vode (Izvor: Katastar emisija u okoliš).............................................. 61



15. IZVORI DZS (Državni Zavod za statistiku): Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. DZS (Državni zavod za statistiku): Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2003. i 2004. DUZPO (Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša): Pregled stanja biološke i krajobrazne

raznolikosti Hrvatske ( sa strategijom i akcijskim planom zaštite), NN 81/99. EIZ (Ekonomski Institut, Zagreb): Strategija i program održivog gospodarskog razvoja

Zagrebačke županije, GZŽ 04/03. Ekonerg: Studija zbrinjavanja otpada na području Zagrebačke županije, 2003. Hrvatske Vode: Podaci o kakvoći voda na području Zagrebačke županije, 2005. Karlogan Todorović, S., Skala, Z., et al.: AGENDA 21 - program za 21 stoljeće, 2000. MZOPU (Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja): Nacionalne mogućnosti

skupljanja podataka o okolišu, 2001. MZOPU (Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja): Nacrt izviješća o stanju okoliša,

http://www.mzopu.hr, 2002. Republika Hrvatska: Nacionalna strategija zaštite okoliša. NN 46/02., 2002 Zagrebačka županija: 1999. Izviješće o stanju okoliša. GZŽ 17/99 Zagrebačka županija: Prostorni plan Zagrebačke županije GZŽ 03/02, 2002. Zagrebačka županija: Program zaštite okoliša Zagrebačke županije GZŽ 20/03, 2003. Zagrebačka županija: Plan intervencija u zaštiti okoliša Zagrebačke županije GZŽ 5/05, 2005. Zagrebačka županija: Izvješće o stanju u prostoru Zagrebačke županije GZŽ 12/04 za

razdoblje 2002. – 2004. godine, 2004 Zagrebačka županija: Popis otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području

Zagrebačke županije , 2005. čka županija: Studija društveno – gospodarskog značaja, potreba i opravdanosti

eksploatacije mineralnih sirovina na prostoru Zagrebačke županije GZŽ 5/05, 2005. Agronomski fakultet: Stanje onečišćenja tala na prostoru Zagrebačke županije, 2004 Dippold & Gerold Hidroprojekt 91: Regionalni vodoopskrbni sustav Zagreb – koncepcijska

osnova, 2003. Zagrebačka županija: Strategija i program održivog gospodarstvenog razvoja Zagrebačke

županije GZŽ 4/03, 2003 Katastar emisija u okoliš Zagrebačke županije Podaci dobiveni od:

Upravnog odjela za promet i komunalnu infrastrukturu Zagrebačke županije, Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, Upravnog odjela za gospodarstvo Zagrebačke županije, Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove

Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Službe za gospodarstvo Hrvatske vode Državnog zavoda za statistiku Tijela lokalne samouprave Zagrebačke županije Komunalnih poduzeća s prostora Zagrebačke županije

Zagreba


IZVJEŠĆE O STANJU OKOLIŠA ZAGREBAČKE ŽUPANIJEdokumenti.azo.hr/Dokumenti/Izvjesce o stanju...

Documents

Transcript of IZVJEŠĆE O STANJU OKOLIŠA ZAGREBAČKE ŽUPANIJEdokumenti.azo.hr/Dokumenti/Izvjesce o stanju...