PLAN INTERVENCIJA U ZAŠTITI OKOLIŠA MEĐIMURSKE ŽUPANIJEdokumenti.azo.hr/Dokumenti/PLAN...

Zavod za prostorno uređenje Međ imurske županije

PLAN INTERVENCIJA U ZAŠTITI OKOLIŠA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

SADRŽAJ:

Str.1. UVOD 2

1.1. APELL proces 41.2. Ključni pojmovi 5

2. PROSTORNA, TERITORIJALNA I GOSPODARSKA OBILJEŽJA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

8

2.1. Prostorni, teritorijalni i politički ustroj Županije 82.2.Glavne gospodarske djelatnosti, njihova obilježja i poslovni subjekti u Međimurskoj županiji 12

3. ANALIZA OPASNOSTI I ANALIZA RIZIKA 173.1. Analiza opasnosti 17

3.1.1. Najgori mogući slučaj ("Worst case") 303.2. Analiza rizika 33

3.2.1. Procjena društvenog rizika 33 3.2.2. Procjena posljedica od izvanrednog događaja 344. SMJERNICE ZA UBLAŽAVANJE POSLJEDICA IZVANREDNOG

DOGAĐAJA 395. SUDIONICI U PROVEDBI INTERVENCIJE 47

5.1. Županijski eko-stožer 5.2. Komunikacijske jedinice 5.3. Interventne jedinice 5.4. Ekspertna jedinica

6. SMJERNICE ZA PLANIRANJE INTERVENCIJE 537. DOPUNA, ANALIZA I REVIZIJA PLANA INTERVENCIJA U ZAŠTITI

OKOLIŠA 56

8. UPOZNAVANJE STANOVNIŠTVA S PLANOM INTERVENCIJA U ZAŠTITI OKOLIŠA TE ORGANIZIRANJE I PROVOĐENJE VJEŽBI SPREMNOSTI I OTKLANJANJE POSLJEDICA 58

9. FINANCIRANJE PLANA 5910. IZVJEŠĆIVANJE 6011. ZAKLJUČAK 6112. LITERATURA 6213. PRILOZI 63

1. UVOD Međimurska županija dužna je izraditi županijski Plan intervencija u zaštiti okoliša temeljem Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99, 12/01), poglavlje V, članak 1. Plana.

Plan intervencija u zaštiti okoliša Međimurske županije (u daljnjem tekstu Plan) odnosi se na moguće ekološke nesreće ili izvanredni događaj koji može ugroziti okoliš, te izazvati opasnost za život i zdravlje ljudi.

Županijski Plan intervencija u zaštiti okoliša sastavni je dio programa zaštite okoliša Županije, međutim ukoliko nije donesen program zaštite okoliša na razini Županije, Plan intervencija u zaštiti okoliša može se donijeti i provoditi samostalno.

Plan intervencija u zaštiti okoliša Međimurske županije temelji se na:

• Planu intervencija u zaštiti okoliša kojega je temeljem Zakona o zaštiti okoliša (NN br. 82/94, 128/99, 12/01) donijela Vlada Republike Hrvatske,

• APELL procesu - skraćenica izvedena od početnih slova izvornog naziva na engleskom jeziku: “Awareness and Preparedness for Emergency at Local Level”, sa značenjem: Svijest i pripravnost na neželjene događaje na lokalnoj razini.

Plan je napravljen sukladno s regionalnim i lokalnim posebnostima i obilježjima Međimurske županije. Osnova za izradu Plana bila su 25 dostavljena Operativna plana intervencija u zaštiti okoliša gospodarskih subjekata, koji su temeljem vrsta i količina opasnih tvari koje proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, skupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima izradili Operativne planove.

Svrha izrade Plana je predviđanje, sprečavanje i ograničavanje mogućih ekoloških nesreća ili izvanrednih događaja, koji mogu ugroziti okoliš, te izazvati opasnost za život i zdravlje ljudi.

Planom se utvrđuju:

prostorna i gospodarska obilježja Međimurske županije, vrste rizika i opasnosti, postupci i mjere za ublažavanje i uklanjanje neposrednih posljedica štetnih za

okoliš, subjekti zaduženi za provedbu pojedinih mjera, odgovornosti i ovlaštenja u svezi s provedbom mjera, način usuglašavanja s interventnim mjerama koje se provode na temelju drugih

zakona, način i vremenski plan periodičke provjere Plana, analiza i revizija Plana, način upoznavanja svih sudionika s Planom.

Plan intervencija u zaštiti okoliša primjenjuje se na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, izuzevši na području na koje se odnosi Plan intervencija kod iznenadnog onečišćavanja mora u Republici Hrvatskoj i Državni plan za zaštitu voda.

Plan intervencija u zaštiti okoliša ne primjenjuje se na:

vojne objekte i skladišta slučajeve radioaktivnog zračenja

Kada dođe do onečišćavanja kopnenih voda i voda mora s kopna i otoka, poduzimaju se mjere prema Državnom planu zaštite voda (NN br. 78/98), a kod iznenadnog onečišćavanja mora poduzimaju se mjere utvrđene Planom intervencija kod iznenadnog onečišćavanja mora u Republici Hrvatskoj (NN 8/97.)

Plan za zaštitu voda Međimurske županije donijela je Županijska skupština 25.10.2002. godine, a objavljen je u Službenom glasniku Međimurske županije br. 7/02.

Prema tome Plan intervencija u zaštiti okoliša, primjenjuje se kada dođe do iznenadnog onečišćenja tla, zraka, biljnog i životinjskog svijeta te kulturne baštine kao dijela okruženja kojeg je stvorio čovjek. Prijedlog Plana intervencije u zaštiti okoliša Međimurske županije dostavlja se na mišljenje tijelu državne uprave nadležnom za zaštitu okoliša. Nakon dobivanja pozitivnog mišljenja tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša, Plan donosi predstavničko tijelo Županije. Prema točki 7 Glave V. Plana intervencija, Plan intervencija Županije izrađuje Stručno povjerenstvo za izradu Plana intervencija u zaštiti okoliša koje osniva Županijska skupština u skladu s APELL procesom. Prema točki 11. Glave V. Plana intervencija zadaci Stručnog povjerenstva su:

Identifikacija resursa, zadaća i sudionika u procesu izrade Plana intervencija Županije

Identifikacija opasnosti i rizika Analiza postojećih Planova svih sudionika i usklađenosti tih Planova Identifikacija zadaća nepokrivenih postojećim Planovima Identifikacija lokalnih resursa za pokrivanje nepokrivenih zadaća Prilagođavanje postojećih Planova i izrada harmoniziranog i integriranog Plana Upoznavanje svih sudionika s integriranim Planom intervencija u zaštiti okoliša Uspostava procedure za periodičko testiranje, analizu i reviziju Plana Upoznavanje stanovništva s Planom intervencija u zaštiti okoliša

Za izradu Plana intervencija u zaštiti okoliša Međimurske županije, odnosno provedbu gore navedenih zadataka Stručnog povjerenstva zadužen je Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije te Stručno povjerenstvo za izradu Plana intervencija u Međimurskoj županiji koje je osnovala Županijska skupština.

Tijekom izrade Plana intervencija u zaštiti okoliša Županije analizirani su Operativni planovi intervencija u zaštiti okoliša pravnih osoba na kojima se temelji izrada Plana intervencija u zaštiti okoliša Međimurske županije. Za pojedine planove tražene su izmjene i dopune od strane pravnih osoba. Neki od Planova vraćeni su na ponovnu izradu jer nisu izrađeni prema okvirnom sadržaju operativnog plana intervencija u zaštiti okoliša čija djelatnost predstavlja stvarnu i/ili potencijalnu opasnost koja može izazvati izvanredni

događaj koji se nalazi u Prilogu 3. Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99, 12/01), odnosno sadrže nedovoljan broj podataka da bi se uvrstili u analizu Plana. Ti će Planovi biti naknadno obrađeni i analizirani prema proceduri za analizu i reviziju Plana (Poglavlje 7.). Isto tako, svi obveznici izrade Operativnog plana intervencija u zaštiti okoliša nisu na vrijeme izvršili svoju obvezu, pa se Planovi još uvijek dostavljaju u Ured državne uprave u Međimurskoj županiji, Službu za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo. Ti će Planovi biti naknadno uvršteni prema proceduri za analizu i reviziju Plana. Ukoliko bi se čekalo da svi obveznici izrade predmetnog plana ispune svoju zakonsku obvezu, županija nikad ne bi poslala županijski plan na donošenje. Prema tome svi će planovi biti uvršteni u Plan intervencija u zaštiti okoliša Međimurske županije kroz reviziju Plana intervencija u zaštiti okoliša Međimurske županije. Generalni je zaključak da dostavljeni Operativni planovi nisu izrađeni temeljem okvirnog sadržaja operativnog plana intervencija u zaštiti okoliša pravnih i fizičkih osoba čija djelatnost predstavlja stvarnu ili potencijalnu opasnost koja može izazvati izvanredni događaj (Prilog 3. Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99, 12/01)). Obveznici su u svoje operativne planove uvrstili opasne tvari koje nisu na popisu Priloga 2. Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99, 12/01) ili su izradili operativni plan, a da količina te opasne tvari nije jednaka ili veća od 1% granične količine (D=3) za tu opasnu tvar. Isti tako na ponovno traženje nekih podataka od strane obveznika iznesene su različite količine opasne tvari nego što je to prikazano u operativnom planu. Treba istaći da su kod same izrade Plana intervencija u zaštiti okoliša Međimurske županije korištene količine opasne tvari navedene u Operativnom planu. Kroz reviziju Županijskog plana ponovno će se provjeriti količine za svaku opasnu tvar na području županije i za svakog obveznika. 1.1. APELL proces Svijest i pripravnost na neželjene događaje na lokalnoj razini, engleska kratica: APELL, je inicijativa čiji su pokrovitelji Conceil Européen des Fédérations de l'Industrie Chimique (CEFIC), Europska udruga kemijske industrije. Glavni ciljevi i temeljni pojmovi APELL procesa su sprečavanje gubitka života i imovine te očuvanje okoliša. Na lokalnoj razini tri su važna partnera, koje obavezno treba uključiti ako APELL želi uspjeti:

Lokalne vlasti: ovdje su obuhvaćeni županijski, gradski i općinski dužnosnici, bilo izabrani ili imenovani, zaduženi za sigurnost, javno zdravstvo i zaštitu okoliša u svom području

Industrija: upravitelji industrijskih postrojenja bilo državnih ili privatnih tvrtki zaduženi su za sigurnost i sprečavanje akcidenta u njima. Oni pripremaju posebne mjere pripravnosti na neželjene događaje unutar postrojenja i rukovode ocjenom rada industrijskog postrojenja, ali njihove obveze ne završavaju na granicama ograđenog zemljišta.

Lokalna zajednica i interesne skupine, poput onih koji se bave zaštitom okoliša, zdravljem, radničkim pravima, sredstva priopćavanja i vjerske organizacije, kao i vodeći predstavnici obrazovnog i poslovnog resora koji u zajednici zastupaju mišljenja i stavove svojih članova.

APELL obuhvaća dva temeljna aspekta:

Stvoriti i/ili ojačati svijest zajednice o mogućim opasnostima vezanima uz proizvodnju, postupanje s opasnim materijalima i uporabu opasnih materijala, kao i korake koje poduzimaju vlasti i industrija kako bi od njih zaštitili zajednicu.

U suradnji s lokalnim zajednicama, razviti planove intervencija koji bi uključivali čitavu zajednicu, pojavi li se neželjeni događaj koji bi ugrozio njezinu sigurnost.

Sveukupni ciljevi APELL-a su sprečavanje gubitka života ili oštećenja zdravlja i društvenog blagostanja, izbjegavanje oštećenja imovine, te očuvanje okoliša. Njegovi specifični ciljevi su slijedeći:

pružati informacije zainteresiranim članovima zajednice o opasnostima vezanima uz industrijske djelatnosti u njihovom okruženju i mjerama poduzetim u svrhu smanjenja tih rizika,

ocjenjivati, dopunjavati, odnosno izrađivati planove intervencija za lokalno područje,

jačati stupanj uključenosti lokalne industrije u svijest zajednice i planiranje intervencija na neželjene događaje,

povezati napravljene Operativne planove intervencija gospodarskih subjekata s lokalnim planovima, općinskim i gradskim, u jedan sveobuhvatni Županijski plan, kojim bi se zajednica mogla uspješno suprotstaviti svim vrstama neželjenih događaja,

uključiti članove lokalne zajednice u izradu, provjeru i provedbu sveobuhvatnoga plana intervencija.

Iako početna reakcija na neželjeni događaj, koja se obično odvija na lokalnoj razini, uvelike utječe na krajnji ishod i veličinu događaja, doprinos državne vlasti u provedbi APELL procesa je ključna za njegov uspjeh. Bitno je da županijski plan intervencija u zaštiti okoliša obuhvati ozbiljna ugrožavanja okoliša čiji značaj posljedica zahtijeva angažman šireg okruženja Županije. Kako bi provedba APELL procesa na županijskoj razini bila što učinkovitija, svi sudionici u APELL procesu, čelnici lokalne vlasti, gospodarski subjekti i čelnici lokalne zajednice, dužni su preuzeti dio obveza i odgovornosti za njegovu primjenu. 1.2. Ključni pojmovi U planu će se koristiti pojmovi sa slijedećim značenjem:

OKOLIŠ je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda i more, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek.

ONEČIŠĆAVANJE OKOLIŠA je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih za okoliš.

ŠTETNA TVAR je tvar čija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoliš s dokazanim akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena,

nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar ili tvar koja u određenoj količini i/ili koncentraciji ima takva svojstva.

OPASNA TVAR je tvar koja je zakonom, drugim propisima i međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku određena kao opasna tvar.

EKOLOŠKA NESREĆA je izvanredni događaj ili vrsta događanja prouzročena djelovanjem ili utjecajima koji nisu pod nadzorom i imaju za posljedicu ugrožavanje života i zdravlja ljudi i u većem obimu nanose štetu okolišu.

APELL je skraćenica izvedena od početnih slova izvornog naziva na engelskom jeziku (“Awarenses and Preparedness for Emergencies at Local Level” A Process for Responding to Tehnological Acidents, United Nations Environment Programme / Industry and Enviromment Office UNEP/IEO, Paris, 1988) sa značenjem “ Budnost i pripravnost za izvanredne događaje na lokalnoj razini”.

AKCIDENT je nenamjeravani i neočekivani događaj do kojega dolazi iznenada i koji uzrokuje štetu za ljude, imovinu ili okoliš

SLIJED DOGAĐAJA U AKCIDENTU je niz međuovisnih događaja koji dovode do akcidenta

POSLJEDICE su rezultati akcidenta, izraženi količinski i kvalitativno

DIMENZIONIRANA PROCJENA ŠTETE je procjena razmjera štete koju je moguće očekivati zbog opasnosti u određenoj vrsti akcidenta. Najgora se mogućnost često smatra toliko nevjerojatnom da se kao temelj procjene opasnosti i odlučivanja o mjerama sigurnosti odabire vjerojatniji događaj manjih razmjera. Na primjer, veliki su skladišni spremnici tako konstruirani da je vrlo nevjerojatno kako će u slučaju akcidenta iz njega izaći sav njegov sadržaj. Vjerojatnije je kako će doći do istjecanja iz cijevi ili oduška, pa se stoga taj događaj odabire kao dimenzionirana procjena štete za potrebe klasifikacije rizičnoga objekta, pripreme planova intervencija itd.

KATASTROFA se ovdje uzima s lokalnoga stajališta, označava nekoliko smrtnih slučajeva i desetke teško ozlijeđenih preživjelih, oštećenje imovine u vrijednosti od nekoliko milijuna američkih dolara ili dugoročnu štetu okolišu.

VANJSKI DOGAĐAJI npr. munja, krajnje neuobičajeni vremenski uvjeti, potres, poplava, odronjavanje zemljišta

KVALITETNA PRIMJENA označava pridržavanje svih zakona i propisa, kao primjena normi, metoda i postupaka koji su se godinama pokazali najboljima

OPASNOST je prijetnja koja bi mogla izazvati akcident (naziva se još i izvorom rizika)

NEZGODA je posljedica niza povezanih događaja koji su mogli dovesti do akcidenta da nisu bili zaustavljeni (“za dlaku”)

POČETNI DOGAĐAJ je prvi korak u lancu događaja koji vodi akcidentu

UČINAK DOMINA je posljedica koja je neizbježno, ali neizravno, rezultat drugog događaja ili okolnosti

KVAR je otklon od očekivanoga rada sustava

POREMEĆAJ je otklon od očekivanoga ponašanja radnog sustava. Poremećaj može biti prouzročen nedovoljnim poznavanjem rada sustava, stresom, lošom konstrukcijom sustava, pogrešnim tumačenjem informacije ili nemarom

VJEROJATNOST je očekivani razmjer događaja (akcidenata) u određenom vremenskom razdoblju

RIZIK ovdje označava vjerojatnost da će u određenom razdoblju doći do akcidenta, a s

njime i do posljedica za ljude, imovinu i okoliš

ANALIZA RIZIKA je sustavno utvrđivanje i procjena rizičnih objekata i opasnosti

UPRAVLJANJE RIZIKOM obuhvaća cjelokupan rad vezan uz rizik, tj. administraciju, osiguranje, popise, ocjenjivanje situacije, inspekciju itd.

RIZIČNI OBJEKT je industrijski objekt, skladište, ranžirni kolodvor itd., u okviru kojih se nalazi izvor opasnosti ili rizika. (Napomena: unutar jednog rizičnog objekta može postojati više različitih izvora rizika.)

RIZIČNA ZONA je područje koje okružuje rizični objekt, a koje bi moglo biti pogođeno akcidentom

ISTRAŽIVANJE SIGURNOSTI je podrobno proučavanje i analiza rizika nekog sustava. Proučavaju se različiti sljedovi događaja kako bi se prikazali učinci rada na smanjivanju razmjera rizika poduzimanjem različitih preventivnih mjera

SIGURNOSNA ZONA je procijenjena udaljenost potrebna između rizičnoga objekta i obližnjih ugroženih objekata

UGROŽENI OBJEKT su ljudi, predmeti u okolišu ili imovina kojima prijeti akcident zbog blizine rizičnoga objekta

NAJGORI SLUČAJ je mogući događaj koji rezultira najgorim posljedicama. Tri su vrste “najgoreg slučaja”:

posljedice su tako ograničene da je rizik nevažan, bez obzira na vjerojatnost događaja; posljedice su tako ozbiljne da vjerojatnost događaja mora biti vrlo niska da bi se

razmjer rizika mogao smatrati tolerantnim. U krajnjim slučajevima, nedostatak djelotvornih mjera sigurnosti čini rizik netolerantnim;

najgore moguće posljedice su nevažne jer je vjerojatnost toliko niska da je rizik zanemariv. Ipak, kada se donosi ovakva prosudba treba razmotriti učinke sabotaže i terorizma. To može označiti da je odabrana vrsta pod brojem 2.

RANGIRANJE RIZIČNIH OBJEKATA na nekom području vrši se na temelju procijenjenih posljedica izvanrednog događaja (posljedice na život i zdravlje) i procijenjene vjerojatnosti događanja izvanrednog događaja na matrici rizika

GRANICA OPASNOSTI (engleski: endpoint), je granica područja u kojem su pokazatelji opasnosti manji od posebno specificiranih

PROCES je djelatnost manipulacije s opasnim tvarima: uporaba, proizvodnja, skladištenje, transport i njihova kombinacija

2. PROSTORNA, TERITORIJALNA I GOSPODARSKA OBILJEŽJA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

2.1. Prostorni, teritorijalni i politički ustroj Županije1 Međimurska županija nalazi se na krajnjem sjevernom dijelu Republike Hrvatske, između dviju rijeka Mure i Drave. Na zapadu i sjeverozapadu graniči s Republikom Slovenijom, a na sjeveroistoku s Republikom Mađarskom. Susjedne su joj županije Varaždinska na jugu i Koprivničko - križevačka na jugoistoku (Slika 1.).

Slika 1.: Prostorni obuhvat Međimurske županije

IZVOR: Prostorni plan Međimurske županije (2001)

Međimurska županija prostire se na 729,5 km2 i najmanja je županija Hrvatske. Na tom prostoru živi prema popisu iz 2001. godine 118.426 stanovnika. Političko-teritorijalnim ustrojem Republike Hrvatske 1993. godine formirana je Međimurska županija sa Čakovcem županijskim središtem. Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 10/57.) u sastavu Županije nalaze se tri grada (Čakovec, Mursko Središće i Prelog ) i 22 općine (Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec, Donji Vidovec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sv. Juraj na Bregu, Sveta Marija, Sveti Martin na Muri, Šenkovec, Štrigova i Vratišinec) (Slika 2.).

1 Prostorni plan Međimurske županije (Sl. glasnik br. 8/01.)

Slika 2.: Teritorijalna podjela Međimurske županije

IZVOR: Prostorni plan Međimurske županije (2001) Na prostoru Međimurja mogu se izdvojiti dva osnovna tipa reljefa – brežuljkasti u Gornjem Međimurju (završetak istočnih obronaka Alpa, ne viši od 350 m nadmorske visine) i nizinski u Donjem Međimurju (zajednička tvorevina Mure i Drave, otvoreno prema Panonskoj nizini). Najznačajniji potencijal Međimurske županije nalazi se u geoprometnom području – smještaj na tromeđi s Mađarskom i Slovenijom, a na relativno maloj udaljenosti od Austrije, uz pretpostavku izgradnje planirane prometne infrastrukture (suvremene cestovne i željezničke), ovaj prostor postaje povoljan u smislu razmjene roba i usluga.

Slika 3. Pometna povezanost Međimurske županije


Prometna i komunalna infrastruktura od velikog je značaja u formiranju kvalitete življenja, a presudnu ulogu ima u privrednom razvoju. Kontinuitet izgradnje komunalne infrastrukture posljednjih trideset godina rezultirao je zadovoljavajućom razinom opremljenosti naselja središnjeg i istočnog dijela Županije. Na nižoj razini opremljenosti su naselja Gornjeg Međimurja zbog konfiguracije reljefa, slabije naseljenosti, disperznog građevinskog područja, pa je osnovni cilj uspostaviti jednako kvalitetnu komunalnu opremljenost i uvjete za život i rad na čitavom teritoriju Županije. Velik dio krajolika Međimurja, njegove prirodne karakteristike nastale su djelovanjem rijeka Mure i Drave. Od ostalih vodotoka tu su još Trnava, te niz potoka i kanala koji pripadaju slivu obiju rijeka. Rijeka Drava ima snježno ledenjački režim tako da su najčešći visoki vodostaji u svibnju, lipnju i srpnju. Najmanje protoke su u siječnju i veljači, kada nema otapanja snijega i leda, a oborine su minimalne. Do izgradnje hidroelektrana rijeka Drava je bila rijeka s puno meandara i sprudova. Izgradnjom sustava hidroelektrana nastale su velike morfološke promjene korita rijeke čije je osnovno svojstvo bilo dvostruko, trostruko korito koje meandrira. Gradnjom akumulacija te derivacijskih kanala izmijenjene su osnovne hidrauličko-morfološke značajke rijeke Drave i one su smanjene na male dionice prirodnog korita, dok je cijelo promatrano područje dobilo novo hidrauličko-morfološko obilježje. Područje uz rijeku Muru proglašeno je 2001. godine zaštićenim u kategoriji Značajni krajobraz, zbog prirodnih i kulturnih vrijednosti (dinamika rijeke, fluvijano močvarni lokaliteti, poplavne šume i livade, poljske živice, poljoprivredne površine, nasipi, naselja) s bogatstvom biljnih i životinjskih vrsta te visokim stupnjem vizualnog sklada kako bi se očuvale lokalne posebnosti i identitet čitavog prostora.

Slika 4.: Zaštićeni dijelovi prirode na području Međimurske županije


U Međimurskoj županiji temeljem Zakona o zaštiti prirode uz Značajan krajobraz rijeke Mure u kategoriji Spomenik prirode zaštićene su vlažne livade na lokalitetu Bedekovićeve grabe u općini Sveti Juraj na Bregu i stablo hrasta lužnjaka u naselju Donji Vidovec. U kategoriji Spomenik parkovne arhitekture zaštićena su: dva stabla glicinije ispred Visoke učiteljske škole u gradu Čakovcu, dva stabla platane u naselju Sveti Urban na privatnom

posjedu obitelji Lovrec, stablo ginka u naselju Donja Dubrava, stablo tulipanovca u naselju Vučetinec, stablo magnolije u naselju Pribislavec, stablo platane u naselju Nedelišće, stablo lipe u naselju Strelec te Perivoj Zrinski u gradu Čakovcu. U Međimurskoj županiji nalazi se niz objekata koji pripadaju kulturno – spomeničkoj baštini iz različitih razdoblja i različitog značaja – od pojedinačnih spomenika nulte kategorije do evidentiranih spomenika te od arheoloških nalazišta do urbano ruralnih cjelina. U krajoliku Međimurja uočava se da je njegov istočni dio isključivo ravnica, dok je zapadni kombinirano područje, sastavljeno iz brežuljaka i rubnih nizina duž Drave i Mure. Gusto naseljeni prostor Međimurske županije izrazito karakteriziraju dvije skupine naselja, a to su velike aglomeracije stanovništva u nizinskom centralnom i donjomeđimurskom prostoru te disperzna naselja briježnog područja Gornjeg Međimurja. Velika naseljenost Međimurja i relativno laka pristupačnost šuma imale su za posljedicu drastično smanjenje šumskih površina, tako da je danas Međimurje siromašno područje u pogledu šumskih površina. Unatoč slaboj zastupljenosti u površini, šumske površine imaju značajnu ulogu u stvaranju biološke i krajobrazne raznolikosti područja, a na strmim padinama u Gornjem Međimurju nezamjenjiva je njihova uloga u zaštiti tla od erozije. Poljoprivredne površine zauzimaju 69% ukupnog teritorija Županije. Temeljno opredeljenje na razini cijele države je zaštita i očuvanje tla s ciljem da se omogući njegovo korištenje na održiv način. Prostor Međimurja predstavlja značajan podzemni rezervoar pitke vode, koji nadilazi regionalne okvire. To je prostor aluvijalnih nanosa u međurječju Mure i Drave koji seže od Varaždinskih gorica do prekomurskih prostora u Mađarskoj. Voda je visoke kvalitete i izdašnosti, te predstavlja jednu od najvećih prirodnih vrijednosti ovog kraja.

Slika 5.: Vodne površine i resursi u Međimurskoj županiji

IZVOR: Prostorni plan Međimurske županije

Javni vodoopskrbni sustav na području Međimurja počeo se izgrađivati 1960. godine kada je pušten u pogon vodovod užeg dijela grada Čakovca i najstarije crpilište u Međimurju – Savska Ves. Zbog intenzivne urbanizacije te pogoršanja kvalitete podzemne vode crpilište u Savskoj Vesi zatvoreno je 1988. godine. Za vodoopskrbu naselja u Gornjem Međimurju,

puštanjem u eksploataciju prvog zdenca 1977. godine otvoreno je crpilište “Nedelišće”. Zatvaranjem crpilišta Savska Ves 1988. godine na crpilištu “Nedelišće” u funkciju su stavljena još dva zdenca. Danas je na crpilištu “Nedelišće” u funkciji pet zdenaca iz kojih je moguće crpiti 500 l/sek. vode. Vodoopskrba Međimurja prema usmjerenoj koncepciji tehničkog rješenja podijeljena je na četiri vodoopskrbne zone od kojih se tri opskrbljuju iz pet bunara crpilišta “Nedelišće” (zone I., II., III.), a četvrta iz jednog bunara crpilišta Prelog (zona IV.). U IV. vodoopskrbnoj zoni nalazi se i pričuvno crpilište “Sveta Marija” kapaciteta 22 l/sek. vode koje se ne koristi. 2.2. Glavne gospodarske djelatnosti, njihova obilježja i poslovni subjekti u

Međimurskoj županiji Zemljopisni položaj Međimurja, sirovinska osnova te značajni ljudski potencijal odavno je određivao razvoj cjelokupnog gospodarstva, pa onda i industrije, ovog kraja. Iako je proces industrijalizacije u Međimurju počeo relativno rano zahvaljujući prometnoj povezanosti ovog područja s gospodarski prosperitetnijim krajevima, industrija se nije mogla snažnije razviti, zbog pograničnog položaja Međimurja što je odbijalo potencijalne strane ulagače da otvaraju industrijske pogone. Industrija se počela tek snažnije razvijati nakon drugog svjetskog rata. Gospodarstvo Međimurske županije godinama su nosile velike tvrtke, i to tekstilna, obućarska, metalna industrija i graditeljstvo. Kroz njihov rast i razvoj otvarala su se nova radna mjesta koja su osiguravala egzistenciju i napredak žitelja. Danas na području Međimurske županije aktivno djeluje 1700 trgovačkih društava, od čega je 1617 malih poduzetnika, 58 srednje velikih, 25 velikih poduzetnika i oko 2000 obrtnika. Uz grad Čakovec u kojem se tradicionalno osniva najveći broj novih tvrtki, najinteresantnija poduzetnička područja su i Nedelišće gdje posluje 163 trgovačkih društava i 195 obrtnika, Prelog sa 88 tvrtki i 139 obrtnika, Donji Kraljevec sa 50 trgovačkih društava i 83 obrtnika. Što se tiče financijskog rezultata gospodarstva, prema podacima FINE međimurski poduzetnici su 2002. godinu završili sa pozitivnim konsolidiranim financijskim rezultatom te spadaju u skupinu od 8 županija gdje je konsolidirani rezultat bio pozitivan. Međimurski poduzetnici ostvarili su u 2002. godini ukupne prihode u iznosu od 7,2 milijarde kuna, što je porast od 10% u odnosu na isto razdoblje 2001. Istovremeno ukupni rashodi iskazani su u iznosu od 7,1 milijardi kuna ili 10,7% više nego u usporednom razdoblju 2001. godine. Ostvarena dobit bila je, prije oporezivanja 192 milijuna kuna. Uključivanjem poreza na dobit, dobit se smanjuje na 157 milijuna kuna, te je još uvijek za 43 milijuna kuna veća od ukupnih gubitaka onog dijela međimurskog gospodarstva koji je poslovnu 2002. godinu zaključio negativnim rezultatom. Istovremeno obrtnici bilježe primitke u iznosu od 879 milijuna kuna, što čini porast od 10,1% u odnosu na 2001. godinu i izdatke u iznosu od 787 milijuna kuna. Obrtnici su 2002. godinu zaključili sa 102 miljuna kuna dohotka, a prosječni dohodak bio je oko 39 tisuća kuna, što je neznatno više nego godinu dana ranije. Promatramo li zaposlenost po gospodarskim djelatnostima, najveći broj radnika, 54% zaposlen je u prerađivačkoj industriji. U trgovini na veliko i malo zaposleno je 18%, u građevinarstvu zaposleno je 11% radnika, dok je u ostalih deset gospodarskih djelatnosti zaposleno preostalih 17%. Najveći broj radnika, njih 40% bilo je zaposleno kod malih poduzetnika (isto kao i u 2001. godini), zatim 22% kod srednjih poduzetnika, a 38% radnika kod velikih poduzetnika.

Područje trgovine i nadalje je ona gospodarska djelatnost u kojoj djeluje najveći broj poduzetnika (37,6% od ukupnog broja aktivnih), dok se daljnjih 12,2% odnosi na djelatnost poslovanja nekretninama i iznajmljivanje. Kada govorimo o pravnim i fizičkim osobama koje se bave trgovinom moramo spomenuti Trgohit d.o.o. Čakovec, Betex d.o.o. Belica, METSS d.o.o. Čakovec, Tekstilpromet Mačkovec, Štacunek Čakovec, Ida D. Kraljevec. Značajan je i udio poduzetnika iz djelatnosti prerađivačke industrije, kao najvažnijeg stvaraoca domaćeg bruto proizvoda. Tako, u prerađivačkoj industriji djeluje 20,4% od ukupnog broja poduzetnika ili petina od ukupnog broja gospodarskih subjekata. Osim toga u ovoj je djelatnosti koncentriran i najveći broj velikih poduzetnika (68% od ukupnog broja). Najznačajnije djelatnosti u prerađivačkoj industriji su proizvodnja hrane i pića koja je ostavarila dobit u 2002. godini u iznosu od 26 milijuna kuna te proizvodnja metala i metalnih proizvoda sa 12,5 milijuna kuna dobiti, zatim proizvodnja tekstila i odjeće, prerada drva i proizvoda od drva, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, proizvodnja kože i kožnih proizvoda, proizvodnja plastike i predmeta od plastičnih masa. Dosadašnji razvoj gospodarstva Međimurske županije temeljen je na nastavljanju tradicije obrta i pojedinih grana industrije iz konca 19. stoljeća, te dvadesetih i pedesetih godina 20. stoljeća. Tako tekstilna industrija ''Čateks'' vuče svoje korijene od manufakturne radionice koju je 1874. godine osnovao Samuel Neuman. Kroz više od 120 godina ovo je poduzeće preraslo u modernu industriju proizvodnje i dorade gotovih tkanina, umjetne kože, koagulata i politeksa te danas zapošljava oko 600 djelatnika. Prerada tekstila na industrijski način započela je 1923. godine kao dionička tvrtka braće Graner za proizvodnju čarapa. U našoj županiji registrirano je 40-tak firmi i obrta koji se bave proizvodnjom tekstila. Najznačajnije firme uz već spomenuti Čateks, su MTČ tvornica čarapa d.o.o. Čakovec, Modeks d.o.o. M. Središće, Betex d.o.o. Belica, Angel d.o.o. Belica, Horvat-tex d.o.o. Dekanovec, Tubla tekstil d.o.o. Čakovec te obrtnici Prospektus Čakovec, Matex Čakovec. Graditeljstvo je oduvijek zauzimalo posebno mjesto među djelatnostima važnim za gospodarski razvoj županije. U početku, bazirano na tradiciji graditeljskog umijeća, a kasnije primjenom suvremenih tehnologija, graditeljstvo je postalo najvažnija djelatnost u Međimurju u vremenu sedamdesetih i početkom osamdesetih godina, tako da je 1980. godine u graditeljstvu bilo zaposleno oko 8.000 zaposlenih, a krajem 2000.-te godine taj broj smanjio se na oko 2100 radnika. Danas uspješno djeluju i bore se na tržištu slijedeće firme koje se bave graditeljstvom i završnim radovima u graditeljstvu Međimurje Tegra d.d. Čakovec, TEAM d.d. Čakovec, Međimurje graditeljstvo d.o.o. Čakovec, Đurkin d.o.o. Belica, Izgradnja d.o.o. Čakovec, Ladić Franjo Strahoninec, Goricaj Nedelišće, Klimatehnika Čakovec, Mara-kop Draškovec, Pavlic-asfalt-beton Goričan, Autometal-Leško G. Kraljevec. Obućarska djelatnost pretežno je izvozno orjentirana radeći lohn poslove za strane partnere. Najveći proizvođači obuće na području naše županije su Jelen d.d. Čakovec i Meiso d.d. Goričan. Poduzeća EKO Međimurje d.d. Šenkovec ima svoj razvojni put od ciglane, u vlasništvu porodice Morandini koja je radila pred 100 godina, preko uvođenja metalne proizvodnje. U tehnologiji proizvodnje koriste se visoko produktivni kompjuterizirani strojevi i danas je to jedna od najjačih firmi u proizvodnji opekarskih proizvoda, betonskih konstrukcija i elemenata, gredica, nadvoja, raznih vrsta betonskih cijevi, betonske galanterije i sl. Uz EKO Međimurje značajniji proizvođači proizvoda od betona i betonske galanterije su i

Beton d.d. Prelog, Međimurje beton d.d. Čakovec, Betaplast d.o.o. D. Kraljevec, Quadro d.o.o. Križovec, David-trans Križovec. Razvoj metalske industrije u Međimurju počinje pedesetih godina dvadesetog stoljeća, osnivanjen poduzeća Metalac Čakovec. Danas metalna industrija obuhvaća proizvodnju lijevanog željeza (Ferro-Preis d.o.o. Čakovec), metalnih konstrukcija, ambalaže, kotlova, proizvoda od inox čelika, proizvoda od kovanog željeza, te proizvodnja strojeva, uređaja za razne namjene i sl. Najznačajniji proizvođači na tom području su Letina-inox d.o.o. Čakovec, Radionica željezničkih vozila d.o.o. Čakovec, Tehnix d.o.o. Donji Kraljevec, Centrometal d.o.o. Macinec, Dohomont d.o.o. Goričan, Novi Feromont d.o.o. Donji Kraljevec, Ferokotao d.o.o. Donji Kraljevec. Na području Međimurske županije u zadnjih petnaestak godina izuzetno jako se razvila kemijska industrija i to prerada plastičnih masa i proizvodnja finalnih proizvoda (građevinska stolarija od plastičnih masa). Najznačajniji predstavnici prerađivača plastičnih masa su Aluel-PVC d.o.o. Pribislavec, Alpro Šardi d.o.o. Selnica, Heplast-pipe d.o.o. Prelog, Zadol d.o.o. D. Kraljevec, Šestan-Busch d.o.o. Prelog ( proizvođač zaštitnih kaciga), Meplast d.d. Kotoriba. U industriji namještaja i proizvodnji predmeta od drva međimurski gospodarstvenici zauzimaju značajno mjesto u Republici Hrvatskoj, a pogotovo proizvodnja madraca i oprema za poslovne i turističke objekte. Posebno se ističu Hespo d.o.o. Prelog, Bernarda d.o.o. Pušćine, Promming d.o.o. Čakovec, Međimurjeplet d.o.o. Čakovec, Linea cod d.o.o. Čakovec, Metalmodelarstvo FILO Ivanovec, pilana Šlibar Sveta Marija. Razvitak komunalnih djelatnosti i unapređenje komunalne infrastrukture, te zaštita i očuvanje okoliša, prioritene su zadaće Međimurske županije, sa svrhom postizanja komunalnog standarda življenja stanovnika. Pružanje komunalnih djelatnosti osigurano je putem slijedećih trgovačkih društava HEP Elektra Čakovec, Međimurje plin d.d. Čakovec, Međimurske vode d.o.o. Čakovec, Čakom d.o.o. Čakovec, Prekom d.o.o. Prelog, Murs-ekom d.o.o. M. Središće. U sjeverozapadnom dijelu Hrvatske ima nekoliko prirodnih izvora termalne vode. Na području Županije, termalni izvor u Vučkovcu s temperaturom vode od oko 40º C, od davnine se koristio u zdravstvene i rekreacijske svrhe. Novo pronađeni izvor vode u Merhatovcu s temperaturom od 120º C jedan je od najperspektivnijih u Republici Hrvatskoj, kako za razvoj zdravstvenog i rekreacijskog turizma, tako i za pretvorbu geometrijske u električnu energiju. Umjerena kontinentalna klima (sa znatnim ljetno-zimskim amplitudama) i sastav tla pogodni su za uzgoj ratarskih kultura (najviše kukuruz, pšenica i krumpir), te voćarstva i vinogradarstva. Pod oranicama se nalazi oko 37.000 hektara površine Međimurja, pod voćnjacima 3.000 ha, a pod vinogradima 1.000 ha. Livade se prostiru na površini od 10.500 ha, a šume na 9.000 ha. U Međimurskoj županiji imamo 12,7% poljoprivrednog stanovništva Mali posjed i veliki broj parcela osnovno je obilježje posjedovne strukture poljoprivrednog zemljišta i jedan od glavnih faktora ograničenja poljoprivredne proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima. Dok s jedne strane imamo primjere opremljenosti poljoprivrednim strojevima kao u zapadnoj Europi, s druge strane imamo sasvim sitne posjede staračkih domaćinstava, koji su bez mehanizacije i koriste usluge drugih.

U županiji je evidentirano 59.803 posjednika poljoprivrednog zemljišta. Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u Međimurskoj županiji je 53.541 ha, od čega je 51.516 ha obradivih površina. Izraženo u postocima, to iznosi 96% što u velikoj mjeri nadmašuje republički prosjek od oko 65%. U strukturi oraničnih površina 92% obrađuju obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a 8% poslovni subjekti i to pretežno Agromeđimurje d.d. Čakovec. Najveći udio oraničnih površina je pod žitaricama, 70,8% od kojih su najzastupljenije kukuruz i pšenica. Uz žitarice najviše se uzgaja krumpir 10,9%, a značajne površine zauzimaju i kulture pod šećernom repom, krmnim biljem i povrćem. U Međimurju trebamo težiti veličini posjeda od 15 do 60 ha za žitarice, šećernu repu i uljarice, a manji posjed od 5 do 10 ha samo za intenzivnu proizvodnju: povrće, cvijeće, staklenička proizvodnja. U primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji značajno mjesto zauzima svinjogojstvo, peradarstvo, proizvodnja krumpira, pšenice, kukuruza i šećerne repe, a u prerađivačkoj industriji prerada i konzerviranje mesa, mlinsko-pekarska proizvodnja, proizvodnja stočne hrane i proizvodnja vina. Agromeđimurje d.d. Čakovec je najvažnije poljoprivredno poduzeće na području županije jer se bave gotovo svim granama primarne poljoprivredne proizvodnje. Poljoprivredna zadruga Čakovec jedna je od rijetkih takovog tipa pravog zadružnog u Hrvatskoj. Bave se prvenstveno organizacijom poljoprivredne proizvodnje i to na bazi kooperativnog odnosa. Firma Perutnina Ptuj – Pipo d.o.o. Čakovec prvenstveno se bavi tovom brojlera, te posjeduje valionicu pilića kapaciteta do 10 milijuna komada. Galivet d.o.o. Prelog bavi se stočarskom proizvodnjom i kooperacijom u stočarstvu. Osnovna djelatnost im je proizvodnja rasplodnih jaja. Promatrano po djelatostima prerađivačke industrije na području međimurske županije posluju slijedeća poduzeća:

Proizvodnja stočne hrane – Tvornica stočne hrane d.d. Čakovec, Veterinarska stanica Čakovec, Agromeđimurje d.d. Čakovec (za vlastite potrebe)

Klanje stoke (prerada i konzerviranje mesa) – mesna industrija Vajda Čakovec, Perutnina Ptuj – Pipo Čakovec,

Mlinarsko pekarska industrija – Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec, Pekara Cvek Donji Kraljevec, Zdolec d.o.o. M. Središće, Šercer d.o.o. D.Kraljevec

Prerada mlijeka – mljekara Sirko Krištanovec, čakovečka mjekara Hamer d.o.o. Čakovec,

Proizvodnja vina – Agromeđimurje d.d. Čakovec.

Prema dostavljenom popisu gospodarskih subjekata na području Županije, identificirane su grane djelatnosti u kojima se mogu naći obveznici izrade Operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša. Mogući obveznici izrade Operativnih planova su gospodarski subjekti unutar slijedećih djelatnosti, odnosno grana industrije:

tekstilna industrija, graditeljstvo, obućarska industrija, proizvodnja kože i kožnih proizvoda proizvodnja opekarskih proizvoda, betona i betonske galanterije, metalska industrija, kemijska industrija – prerada plastičnih masa, industrija namještaja i proizvodnja predmeta od drva, komunalne djelatnosti, turizam – hoteli, kupališta, proizvodnja i skladištenje hrane, transport opasnih tvari transport nafte skladištenje opasnih tvari bolnice proizvodnja električne energije

Od 70 identificiranih obveznika izrade Operativnog plana u zaštiti okoliša, svoje Operativne planove dostavila su 25 gospodarska subjekta ili oko 36 %.

Točnu identifikaciju obveznika izrade Operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša provodi inspekcija zaštite okoliša, čije su dužnosti i obveze navedene u Poglavlju 7. Plana.

3. ANALIZA OPASNOSTI I ANALIZA RIZIKA 3.1. Analiza opasnosti ″Analiza opasnosti″ uključuje postupke određivanja osjetljivosti zemljopisnog područja na ispuštanje opasnih tvari, utvrđivanja mogućih izvora ispuštanja opasnih tvari iz nepokretnih objekata koji proizvode, obrađuju ili na neki drugi način koriste, skladište ili odlažu tvari koje se općenito smatraju opasnim u nezaštićenom okolišu. Ovdje je također uključena analiza moguće ili vjerojatne opasnosti provoza opasnih tvari kroz određeno područje. Za analizu opasnosti općenito se smatra kako se sastoji od određivanja mogućih opasnosti, utvrđivanja osjetljivosti područja zbog postojećih opasnosti i ocjene rizika od ispuštanja ili izlijevanja opasnih tvari. Analiza opasnosti napravljena je prema podacima iz Operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša koji su dostavljeni u Ured državne uprave u Međimurskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo. Operativne planove intervencija u zaštiti okoliša dužne su izraditi pravne i fizičke osobe koje proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, skupljaju ili obavljaju radnje s opasnim tvarima iz Priloga 2. Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99, 12/01). Pravne i fizičke osobe koje proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, skupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima, navedenim u Prilogu 2. Plana intervencija u zaštiti okoliša (Narodne novine broj 82/99, 86/99, 12/01), dužne su izraditi Operativne planove intervencija u zaštiti okoliša ako je tijekom proizvodnje, skladištenja, prerade, prijevoza, skupljanja ili obavljanja drugih radnji s opasnim tvarima na određenoj lokaciji količina te opasne tvari jednaka ili veća od 1 granične količine (D=3) za tu opasnu tvar. Pravne i fizičke osobe koje proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, skupljaju ili obavljaju druge radnje s naftom i njezinim derivatima, dužne su izraditi Operativne planove intervencija u zaštiti okoliša ako je tijekom proizvodnje, skladištenja, prerade, prijevoza, skupljanja ili obavljanja drugih radnji s naftom i njezinim derivatima moguće istjecanje tih tvari u okoliš iz postrojenja, spremnika, prijevoznog sredstva ili odsjeka cjevovoda između dva blok ventila, u količini većoj ili jednakoj 0,1 granične količine (D=2) za tu opasnu tvar. Sukladno s lokalnim posebnostima i obilježjima, te stvarnim i potencijalnim rizicima i opasnostima gradovi i općine s područja Međimurske županije dužni su izraditi Planove intervencija u zaštiti okoliša, u skladu s APELL procesom. Sukladno Prilogu 3. Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99, 12/01), Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša ima slijedeći sadržaj:

1. Popis opasnih tvari, maksimalna očekivana količina opasnih tvari, opis lokacije i okruženja, popis mogućih izvora opasnosti i opasnosti od izvanrednog događaja

2. Preventivne mjere za sprečavanje izvanrednog događaja uključujući obvezno izvješćivanje (brojevi, adrese, prioriteti)

3. Procjena posljedica od izvanrednog događaja, uključivši i analizu najgoreg mogućeg slučaja (tzv. “Worst-case”, EPA 40 CFR 68) i proračun zona ugroženosti

4. Ustroj i provedba mjera u slučaju od izvanrednog događaja 5. Odgovorne osobe i potrebni stručni djelatnici u provedbi mjera

6. Sudjelovanje drugih fizičkih i pravnih osoba na osnovi ugovora o provedbi intervencija

(prema potrebi) 7. Način zbrinjavanja prosutih opasnih tvari i sanacija okoliša 8. Program osposobljavanja za primjenu Operativnog plana intervencija u zaštiti okoliša 9. Program održavanja vježbi (jedanput godišnje) 10. Informiranje javnosti o slučajevima onečišćenja okoliša kod kojih posljedice izlaze izvan

prostora fizičke ili pravne osobe 11. Prilozi – odluke o osnivanju i reviziji, sheme, tabele, proračuni, adresari, popisi,

procedure, veza sa drugim planovima i sl. Popis pravnih osoba koje su dostavile Operativne planove intervencija u zaštiti okoliša u Ured državne uprave u Međimurskoj županiji, Službu za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo naveden je u Prilogu 1. Posebno je u Prilogu 2. Plana prikazan popis onečišćivača na području Međimurske županije, također zaprimljen od strane gore navedene Službe.

PRILOG 1.: Popis zaprimljenih Operativnih planova od strane pravnih i fizičkih osoba u Međimurskoj županiji do 19.

veljače 2004. godine

Red. broj

TVRTKA

ADRESA

MJESTO

DJELATNOST

ISKAZANA OPASNA TVAR U OP

1.

HEP Proizvodnja d.o.o. Pogon HE Dubrava

Sveta Marija

Sveta Marija

proizvodnja električne energije

turbinsko ulje, transformatorsko ulje, sulfatna kiselina, dizel gorivo

2.

HEP Proizvodnja d.o.o. Pogon HE Čakovec

N.Tesla bb

Orehovica

proizvodnja električne energije

turbinsko ulje, transformatorsko ulje, sulfatna kiselina, dizel gorivo

3.

Jelen d.d.

Zagrebačka 93

Čakovec

proizvodnja obuće

lož ulje

4.

Ferro-preis d.o.o.

Tome Bratkovića 2

Čakovec

proizvodnja sivog lijeva metalurški procesi

kisik

5.

Ferokotao d.o.o.

Kolodvorska, b.b.

Donji Kraljevec

proizvodnja transformator-skih kotlova i metalnih konstrukcija

lož ulje

6.

Tegra d.d.

Mihovljanska 70

Čakovec

niskogradnja i hidrogradnja, asfaltna baza, šljunčare

dizel gorivo, lož ulje, benzin i druga goriva

7.

Međimurje beton d.d.

Zrinsko-frankopanska bb

Čakovec

proizvodnja betonskih elemenata

dizel gorivo

8.

Eko Međimurje d.d.

B. Radića 37

Šenkovec, Čakovec

proizvodnja opekarskih proizvoda i manjih metalnih elemenata

dizel gorivo acetilen kisik

9.

HEP distibucija d.o.o. DP Elektra Čakovec

Žrtava fašizma bb

Čakovec

distribucija el. energije

dizel gorivo motorni benzin lož ulje

10.

Beton d.d. Prelog

Kalmana Mesarića 38

Prelog

proizvodnja betonskih elemenata

nafta

11.

Meplast d.d.

Kotoriba

Kotoriba

plastični proizvodi

lož ulje

12.

Međimurske vode d.o.o. - Izvorište Nedelišće

sjedište: Mihovljanska 68

Čakovec

vodocrpilište

klor

13.

Međimurske vode d.o.o. – postrojenje za čišćenje otpadne vode

sjedište: Mihovljanska 68

Čakovec

Pročišćavanje otpadnih voda Grada Čakovca i okolnih naselja

otpadna voda

14.

Plinacro d.o.o., Pogon transporta plina Podravina

sjedište: Besaričekova b.b.

Đurđevac

transport plina

prirodni plin

15.

INA Naftaplin, Okrug Podravina, Pogon Koprivnica, Naftno plinsko pilje Mihovljan

Hrvatske državnosti 8

Koprivnica

naftne bušotine CPS Mihovljan

16.

INA d.d. Odsjek trgovine benzinske crpke

sjedište: Zagreb

Čakovec, Donja Dubrava, Goričan, Prelog, Štrigova, Mursko Središće

benzinske crpke u MŽ

dizel gorivo motorni benzin lož ulje

17.

Agroamerika d.o.o.

Glavna 47

Mala Subotica

benzinska crpka

18.

Euro petrol

sjedište: Martinkovac 143 b

Rijeka

benzinska crpka u Pušćinama

motorni benzin, dizel gorivo

19.

Matić - benzinska pumpa d.o.o.

Preloška bb

Čakovec

Benzinska crpka u Čakovcu

dizel gorivo, motorni benzin, lož ulje

20.

Čateks d.d.

Zrinsko – Frankopanska 25

Čakovec

proizvodnja tkanine, umjetne kože, rublja

21.

Perutnina Ptuj Pipo d.o.o.

R. Steinera 7

Čakovec

klaonica, prerada, hladnjača,

amonijak

22.

Agromeđimurje d.d.

sjedište: R. Boškovića 10

Čakovec

poljoprivreda, hladnjača

lož-ulje, amonijak dizel gorivo

23.

Meiso d.d.

Vrtna 14

Goričan

skladište kotlovnica

lož ulje

24.

Jadranski naftovod d.d.

Ulica grada Vukovara 14

Zagreb

transport nafte

nafta

25.

Čakovečki mlinovi d.d.

Mlinska 1

Čakovec

spremnici

lož ulje, dizel gorivo

PRILOG 2.: Popis evidentiranih onečišćivača na području Međimurske županije, obveznika dostavljanja podataka u

Katastar emisija u okoliš Međimurske županije

ONEČIŠĆIVAČ ADRESA Agromeđimurje d.d. Čakovec, Ruđera Boškovića 10 Agromeđimurje d.d. Čakovec, Pogon Donja Dubrava Donja Dubrava, Ul. 3. travnja 62 Agromeđimurje d.d. Čakovec, Pogon Donji Kraljevec Donji Kraljevec, Kolodvorska 76 Agromeđimurje d.d. Čakovec,Pogon Buzovec-Čakovec Čakovec, Trnavska 4 Agromeđimurje d.d. Čakovec, Pogon Hodošan Hodošan, Ul. 1. maja 44 Agromeđimurje d.d. Čakovec, Pogon Sveta Marija Sveta Marija, Omladinska 14 Agromeđimurje d.d. Čakovec, Pogon Štrigova Štrigova 71 Agromeđimurje d.d. Čakovec, Voćnjak Čehovec Čehovec bb Agromeđimurje d.d. Čakovec, Voćnjak Nedelišće Nedelišće, Varaždinska bb Ambijenti d.o.o. Čakovec, Istarska 6 Ast-Auto d.o.o. Nedelišće, Čakovečka 62 Auto-centar Baumgartner d.o.o. Čakovec, B. Graner 2 Autobusni prijevoz d.o.o. Čakovec, Zagrebačka 38 Auto-centar Knez d.o.o. Čakovec, Globetka 8 Auto klub Čakovec, Športska 8 Auto Krehula, vl. Astrid Kovačić G. Kuršanec, Čakovečka 5 Automehaničarski obrt Ivek Pušćine, Ljudevita Gaja 7 Automehaničarski obrt Štefan Prelog, Prvomajska 5 Automehaničarski obrt Zdravko Prelog, Jug I 18 Autopraonica i vulkanizacija Kračun Nedelišće, Varaždinska 65 Auto otpad Grandy, vl. M. Matić Strelec, 82 Auto Rosić, d.o.o. Čakovec, J. Bedekovića 8 Auto shop Varga d.o.o. Ivanovec, J. Slavenskog 78 Auto shop d.o.o. Čakovec, Braće Graner 5 Betex d.o.o. Belica, Braće Radić 48 Beton d.d. Prelog, Kalmana Mesarića 38 Bravarija Ciglar Čakovec, Dravska 34 Bravarski obrt Biber Čakovec, Tina Ujevića 45 Centar za kulturu Čakovec Čakovec, Trg Republike bb Chinchilla d.o.o. Čakovec, Putijane 77 Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec, Mlinska ulica 1 RJ Mlin Čakovec Čakovec, Mlinska ulica 1 RJ Trgovina Čakovec Čakovec, Mlinska ulica 1 RZ Zajednički poslovi Čakovec, Mlinska ulica 1 Čateks d.d. Čakovec, Zrinsko-frankopanska 25 Domjanić tekstil d.o.o. Slemenice Dom zdravlja Čakovec Čakovec, I.G. Kovačića 1e Eko Međimurje d.d. Šenkovec, Braće Radić 37 Ferokotao d.o.o. Donji Kraljevec, Kolodvorska bb Ferro-Preis d.o.o. Čakovec, Dr. Tome Bratkovića 2 GKP Čakom d.o.o. Čakovec, Mihovljanska bb GP Ekom d.o.o. Čakovec, Športska 2 HEP d.o.o. Zagreb, DP Elektra Čakovec Čakovec, Žrtava fašizma 2 HEP d.o.o. Zagreb, PP HE Sjever, Pogon HE Čakovec-Orehovica

Orehovica, Nikole Tesle bb

HEP d.o.o. Zagreb, PP HE Sjever, Pogon HE Donja Dubrava-Sveta Marija

Sveta Marija

Hespo d.o.o. Prelog, Ul. kralja Zvonimira 38 HP d.d. Zagreb, Poštansko središe Čakovec Čakovec, Tome Masaryka 28 Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Podružnica Koprivnica, Šumarija Čakovec

Čakovec, Dr. A. Starčevića 57

Hrvatske telekomunikacije d.d. Zagreb, Regija-Sjever, GP Čakovec

Čakovec, Zavnoh-a 2a

HŽ d.o.o. Zagreb, Prometna sekcija Varaždin, Kolodvor Čakovec

Čakovec, Kolodvorska 2

INA d.d. Zagreb, Benzinska postaja 1 Čakovec Čakovec, Novakova 34 INA d.d. Zagreb, Benzinska postaja 2, Čakovec Čakovec, Zrinsko-frankopanska bb INA d.d. Zagreb, Benzinska postaja Goričan Goričan, granični prijelaz INA d.d. Zagreb, Benzinska postaja Donja Dubrava Donja Dubrava, Koprivnička bb INA d.d. Zagreb, Benzinska postaja Mursko Središće Cesta M. Središće-Čakovec INA d.d. Zagreb, Benzinska postaja Prelog Prelog, Trg sv. Florijana bb INA d.d. Zagreb, Benzinska postaja Štrigova Cesta Štrigova – Čakovec INA d.d. Zagreb, Plinska stanica Mihovljan Mihovljan Jelen d.d. Čakovec, Zagrebačka 93 JIL sokovi d.o.o. Donja Dubrava, Brodarska 53 J.V.M. Metalik, Bravarski obrt Ivanovec, Vladimira Nazora 22 a Komet d.d. Prelog, Kalmana Mesarića 26 Konzum d.d. Zagreb, Prodavaonica br. 530 Čakovec Čakovec, Dr. I. Novaka 44 Linix d.o.o. Kuršanec, Glavna 123 L&P tehnologije d.o.o. Prelog, Ul. kralja Zvonimira 40 MATIĆ, Benzinska pumpa d.o.o. Čakovec Međimurska banka d.d. Čakovec, V. Morandinija 37 Međimurske vode d.o.o. Čakovec, Mihovljanska 68 Pročistač otpadnih voda Čakovec, Mihovljanska 68 Meiso d.d. Goričan, Vrtna 14 Meplast d.d. Čakovec, I. Mažuranića 2 Mesna industrija – Vajda d.d. Čakovec, Zagrebačka 4 Metaloproduct, vl. Husnija Bajrić Belica, Ljudevita Gaja 19 Metex, vl. Zlatko Zdolec Ivanovec, Vladimira Nazora 31 Miss caffe d.o.o. Čakovec, J. Slavenskog 6 Mobenz d.o.o. Šenkovec, M. Tita bb Moharić Commerce d.o.o. Nedelišće, Čakovečka 119 MTČ Tvornica čarapa d.d. Čakovec, Neumannova 2 MTČ Tvornica dječje odjeće d.d. Prelog, V. Nazora 37 Međimurska trikotaža d.d. Čakovec Čakovec, Matice Hrvatske 10 MTC Tvornica trikotaže d.d. Štrigova bb MTK d.o.o. Nedelišće, Žarkovice 15 MURS-EKOM d.o.o. Mursko Središće, Frankopanska 8 Nostro d.o.o. Slemenice 23 Novi Feromont d.d. Donji Kraljevec, Kolodvorska bb Ordinacija opće medicine, Željko Kovač Donji Kraljevec, Čakovečka 5 Osnovna škola Belica Belica, Lj. Gaja bb Osnovna škola Donja Dubrava Donja Dubrava, Krublja 21 Osnovna škola Ivanovec Ivanovec, B. Jelačića bb Osnovna škola Pribislavec Pribislavec, Kaštelska 12 Panda d.o.o. Čakovec, Zrinsko-frankopanska bb Panex-tirex d.o.o. Čakovec, dr. Tome Bratkovića 1 Pavlic-asfalt-beton, vl. Zvonimir Pavlic Goričan Goričan, Dravska 18 Pekara Cvek d.o.o. Donji Kraljevec, Kolodvorska 19 Pekarna Srećko Gabaj Čakovec, Zrinsko-frankopanska 8 Perutnina Ptuj Pipo d.o.o. Čakovec, Rudolfa Steinera 7 Piramida d.o.o. Lopatinec, Vladimira Nazora 18/a Plinacro d.o.o. Zagreb MRS Donja Dubrava Donja Dubrava Plinacro d.o.o. Zagreb, MRS Mursko Središće Mursko Središće Plinacro d.o.o. Zagreb, MRS Mihovljan Mihovljan Policijska uprava međimurska Čakovec, Jakova Gotovca

Promming d.o.o. Čakovec, Dr. I. Novaka 48 Reprom d.o.o. Čakovec, Poljska 14 RM – Trgohit d.o.o. Čakovec, Zagrebačka 87 R.Ž.V. Radionica željezničkih vozila d.o.o. Čakovec, Kolodvorska 6 Saubermacher-CRO d.o.o. Nedelišće, Varaždinska 25/a Sava osiguranje d.d. Rijeka, Filijala Čakovec Čakovec, Žrtava fašizma 1 Stomatološka ordinacija Dragutin Makovec Čakovec, R. Boškovića 25 Stomatološka ordinacija Snježana Kopasić Donji Kraljevec, Čakovečka 5 Stomatološka ordinacija Vladimir Mađarić Mala Subotica, Glavna 31 Stomatološka ordinacija Verona Štebih Nedelišće, Radnička 1 Strojarstvo Branilović Čakovec, Neumannova 1 Strojobravarsko-trgovački obrt Ljudevit Golub Stanetinec 17 Šavora d.o.o. Hodošan, Glavna 17 Šestan-Busch d.o.o. Prelog, Industrijska zona 3 Tapetar d.d. Čakovec, Ruđera Boškovića 17 Team d.d. Čakovec, Preloška 33 Pivnica i Pivovara Pilka Čakovec Čakovec, Josipa Kozarca 15 Tegra d.d. Čakovec, Mihovljanska 70 Asfaltna baza Ivanovec-Tegra TMT d.o.o. Čakovec, Kalnička bb Transport Novak Donji Hrašćan 1 Triglav osiguranje d.d. Podružnica Čakovec Čakovec, Žrtava fašizma 1 Trio Leonardo d.o.o. Goričan, Donja 15 Tubla d.o.o. Čakovec, Ul. R. Italije 3 Tvornica stočne hrane d.d. Čakovec, Dr. I. Novaka 11 Unimer d.d. Čakovec, Rudlofa Steinera 3 Varaždinska banka d.d. PJ Čakovec Čakovec Wiston-Vizer d.o.o. Prelog, Čakovečka 14 Zrinski d.d. Čakovec, Dr. I. Novaka 13 Županijska bolnica Čakovec, I. G. Kovačića 1e

IZVOR: Ured državne uprave U Međimurskoj Županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo

Na temelju Okvirnog sadržaja napravljena je analiza dostavljenih Operativnih planova te su njihovim pregledom utvrđeni slijedeći nedostaci:

Red. broj

TVRTKA

NEDOSTACI

1.

Jelen d.d. Nije napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja i proračun zona ugroženosti za sve opasne tvari nevedene u Operativnom planu ("Worst-case", EPA 40 CFR 68)

2.

Ferokotao d.o.o. Nije napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja i proračun zona ugroženosti za sve opasne tvari nevedene u Operativnom planu ("Worst-case", EPA 40 CFR 68)

3.

Međimurje beton d.d. Nije napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja i proračun zona ugroženosti za sve opasne tvari nevedene u Operativnom planu ("Worst-case", EPA 40 CFR 68)

4.

Eko Međimurje d.d. Nije napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja i proračun zona ugroženosti ("Worst-case", EPA 40 CFR 68)

5.

HEP Distibucija DP Elektra Čakovec

Nije napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja i proračun zona ugroženosti ("Worst-case", EPA 40 CFR 68)

6.

Međimurske vode d.o.o. - Izvorište Nedelišće

Nije napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja i proračun zona ugroženosti ("Worst-case", EPA 40 CFR 68)

7.

Međimurske vode d.o.o. – Postrojenje za čišćenje otpadne vode

Prema procjeni Ekspertne jedinice na nivou Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, otpadna voda nije na popisu opasnih tvari Priloga 2. Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99, 12/01)

8.

INA Naftaplin, Okrug Podravina, Pogon Koprivnica, Naftno plinsko polje Mihovljan

Plan je djelomično napravljen sukladno okvirnom sadržaju Operativnog plana intervencija u zaštiti okoliša, ali nisu opisane lokacije (posebno bušotine, posebno cjevovodi) te za njih napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja i proračun zona ugroženosti ("Worst-case", EPA 40 CFR 68 ili neka druga raspoloživa metoda) te Operativni plan sadrži u tom dijelu nedovoljan broj podataka da bi ga se uvrstilo u analizu, uz to dostavljene su 3 različite verzije plana, pa se predlaže nadopuna i ponovna izrada plana

9.

INA d.d. Odsjek trgovine benzinske crpke

Nisu opisane lokacije benzinskih postaja te za njih napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja ("Worst-case", EPA 40 CFR 68)

10.

Agroamerika d.o.o. Plan nije napravljen sukladno propisanom okvirnom sadržaju te je potrebno izraditi novi. Operativni plan ne sadrži nijedno poglavlje sukladno okvirnom sadržaju operativnog plana.

11.

Euro petrol Nisu opisane lokacije benzinskih postaja te za njih napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja ("Worst-case", EPA 40 CFR 68)

12.

Matić - benzinska pumpa d.o.o.

Nisu opisane lokacije benzinskih postaja te za njih napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja ("Worst-case", EPA 40 CFR 68)

13.

Čateks d.d.

Plan je djelomično napravljen sukladno okvirnom sadržaju Operativnog plana intervencija u zaštiti okoliša, nije napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja i proračun zona ugroženosti ("Worst-case", EPA 40 CFR 68) te Operativni plan sadrži u tom dijelu nedovoljan broj podataka da bi ga se uvrstilo u analizu, uz to plan je pun izvadaka iz Narodnih novina i tehničkih listova za različite opasne tvari, plan nije operativan, pa se predlaže nadopuna i ponovna izrada plana

14.

Agromeđimurje d.d.

Nije napravljena analiza najgoreg mogućeg slučaja i proračun zona ugroženosti ("Worst-case", EPA 40 CFR 68), kroz reviiju Plana provjeriti iskazane koliine opasnih tvari prema radnim jedinicama

Ostali Operativni planovi gospodarskih subjekata izrađeni su prema okvirnom sadržaju i zadovoljavaju potrebe ovog Plana, uz napomenu i generalnu primjedbu da su kod nekih planova dosezi učinka u slučaju izvanrednog događaja krivo izračunati i ne odgovaraju mogućim stvarnim učincima te da ostala poglavlja, sukladno propisanom okvirnom sadržaju Operativnih planova, sadrže nedostatke koji se posebno odnose na preventivne mjere za sprečavanje izvanrednog događaja, provedbu mjera u slučaju izvanrednog događaja, način zbrinjavanja i sanacija okoliša, odgovorne osobe i potrebe za stručnim djelatnicima u provedbi mjera, program održavanja vježbi i informiranje javnosti o slučajevima onečišćenja okoliša. Kod analize dostavljenih Operativnih planova najviše se uzimalo u obzir poglavlje: Procjena posljedica od izvanrednog događaja, uključujući i analizu najgoreg mogućeg slučaja (tzv. "Worst case", EPA 40 CFR 68) i proračun zona ugroženosti. Pri izradi Plana, bez obzira na gore navedene nedostatke, u razmatranje su uzeti i oni Operativni planovi koji nisu napravljeni sukladno propisanom okvirnom sadržaju, osim tri Plana koja se vraćaju subjektima na ponovnu izradu, jer u predmetnom poglavlju sadrže nedovoljan broj podataka da bi ih se uvrstilo u analizu. U Prilogu 3. Plana naveden je popis pravnih osoba koje su dostavile operativne planove s podacima o opasnim tvarima, načinu skladištenja te količini opasne tvari. Lokacije na kojima se nalaze opasne tvari prikazane su na grafičkom prilogu 1.

PRILOG 3.: Pravne osobe koje proizvode, koriste ili skladište opasne tvari u količinama za koje postoji obveza izrade operativnog plana intervencija u zaštiti okoliša

PRAVNA OSOBA

MJESTO

OPASNA TVAR

KOLIČINA

SVOJSTVO

SMJEŠTAJ

INA d.d. PC Varaždin BP Čakovec 2

Čakovec

DIZEL GORIVO (EU DG) DIZEL GORIVO (DG) MOTORNI BENZIN (BMB – 95) MOTORNI BENZIN (BMB – 98) MOTORNI BENZIN (MB- 98)

17 t25,5 t

35 t14 t14 t

zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, eksplozivnost zapaljivost, eksplozivnost zapaljivost, eksplozivnost

podzemni spremnik podzemni spremnik podzemni spremnik podzemni spremnik podzemni spremnik

BP Čakovec 1

Čakovec

DIZEL GORIVO (DG) MOTORNI BENZIN (MB- 98) MOTORNI BENZIN (BMB – 95) DIZEL GORIVO (EU DG) EKSTRA LAKO LOŽIVO ULJE (LU EL)

42,5 t35 t35 t

42,5 t25,5 t

zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, eksplozivnost zapaljivost, eksplozivnost zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, opasnost po okoliš


BP Donja Dubrava

Donja Dubrava

MOTORNI BENZIN (MB- 98) DIZEL GORIVO (DG PL) DIZEL GORIVO (DG) MOTORNI BENZIN (BMB – 95)

14 t17 t

25,5 t21 t

zapaljivost, eksplozivnost zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, eksplozivnost

podzemni spremnik podzemni spremnik podzemni spremnik podzemni spremnik

BP Goričan

Goričan

DIZEL GORIVO (DG) MOTORNI BENZIN (BMB – 95) MOTORNI BENZIN (BMB – 98) DIZEL GORIVO (EU DG) DIZEL GORIVO (DG) EKSTRA LAKO LOŽIVO ULJE (LU EL)

42,5 t35 t21 t

25,5 t17 t17 t

zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, eksplozivnost zapaljivost, eksplozivnost zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, opasnost po okoliš

podzemni spremnik podzemni spremnik podzemni spremnik podzemni spremnik podzemni spremnik podzemni spremnik

BP Mursko Središće

Mursko Središće

DIZEL GORIVO (EU DG) DIZEL GORIVO (DG) MOTORNI BENZIN (BMB – 95) MOTORNI BENZIN (MB- 98) DIZEL GORIVO (DG PL)

25,5 t42,5 t

35 t21 t

25,5 t

zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, eksplozivnost zapaljivost, eksplozivnost zapaljivost, opasnost po okoliš


BP Prelog

Prelog

DIZEL GORIVO (DG) MOTORNI BENZIN (MB- 98) MOTORNI BENZIN (BMB – 98) DIZEL GORIVO (EU DG) MOTORNI BENZIN (BMB – 95)

25,5t14 t14 t17 t35 t

zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, eksplozivnost zapaljivost, eksplozivnost zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, eksplozivnost


BP Štrigova

Štrigova

MOTORNI BENZIN (MB- 98) DIZEL GORIVO (DG PL) DIZEL GORIVO (DG) MOTORNI BENZIN (BMB – 95)

14 t17 t

25,5 t21 t

zapaljivost, eksplozivnost zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, eksplozivnost


HEP-distribucija d.o.o. DP ELEKTRA Čakovec DP u krugu tvrtke

Čakovec

DIZEL GORIVO (EURODIZEL) MOTORNI BENZIN (SUPER) MOTORNI BENZIN(EUROSUPER) LOŽ ULJE

25,5 t

7 t7 t

17 t

zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, eksplozivnost zapaljivost, eksplozivnost zapaljivost, opasnost po okoliš


EUROPETROL d.o.o. Rijeka, BP Pušćine

Pušćine

MOTORNI BENZIN DIZEL GORIVO

49 t85 t

zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, eksplozivnost

podzemni spremnik podzemni spremnik

MATIĆ d.o.o. Čakovec BP Čakovec

Čakovec

LOŽ ULJE DIZEL GORIVO MOTORNI BENZIN

42,555,25 t

49 t

zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, eksplozivnost

podzemni spremnik podzemni spremnik podzemni spremnik


Sveta Marija

TURBINSKO ULJE DIZEL GORIVO SULFATNA KISELINA TURBINSKO ULJE TRANSFORMATORSKO ULJE

35,2 t

1,548 t2,8 t22 t28 t

zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, opasnost po okoliš

spremnik spremnik aku baterije hidra. sustav agregata mrežni transformator, blok transformator


Orehovica

DIZEL GORIVO SULFATNA KISELINA TURBINSKO ULJE TRANSFORMATORSKO ULJE

1,634 t2,076 t

22 t14 t

zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, opasnost po okoliš

spremnik aku baterije hidra. sustav agregata transformatori

Čakovec

DIZEL GORIVO LOŽ ULJE BENZIN I DRUGA GORIVA

43 t21,5 t15,5 t

zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, eksplozivnost

spremnik spremnik autocisterna

. Međimurje Tegra d.d.

Ivanovec

LOŽ ULJE DIZEL GORIVO

43 t8,6 t

zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, opasnost po okoliš

spremnik spremnik

Janaf d.d. Dionica trase naftovoda Virje-Lendava, od BS Donja Dubrava 2 do BS Peklenica

NAFTA(1)

2305 t

zapaljivost, eksplozivnost

cjevovod

Meiso d.d.

Goričan

LOŽ ULJE

11,475 t

zapaljivost, opasnost po okoliš

poluukopani spremnik

Čakovečki mlinovi d.d.

Čakovec

LOŽ ULJE DIZEL GORIVO

27,2 t13,6 t

zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, opasnost po okoliš


Međimurske vode d.o.o.

Nedelišće

KLOR

0,4 t

opasnost po okoliš

boce u skladištu

Perutnina Ptuj Pipo d.o.o.

Čakovec

AMONIJAK

6,5 t


spremnik

Međimurje Beton d.d.

Čakovec

DIZEL GORIVO

14,45 t


ukupani spremnik

Ferro-preis d.o.o.

Čakovec

KISIK (2)

12 t

eksplozivnost

stanica za kisik

Metaplast d.d.

Kotoriba

LOŽ ULJE

25,5 t



Plin Acro d.o.o. Pogon transporta plina Podravina, Đurđevac Plinovod DN 150 Mihovljan-M.Središće Plinovod DN 150 Čakovec-Mihovljan Plinovod DN 150 VaraždinII-Čakovec Plinovod DN 150 Legrad-Donja Dubrava

PRIRODNI PLIN (3) PRIRODNI PLIN (3) PRIRODNI PLIN (3) PRIRODNI PLIN (3)

zapaljivost, eksplozivnost zapaljivost, eksplozivnost zapaljivost, eksplozivnost zapaljivost, eksplozivnost

cjevovod cjevovod cjevovod cjevovod

FEROKOTAO d.o.o.

Donji Kraljevec

LOŽ ULJE

10,2 t


nadzemna cisterna

JELEN d.d.

Čakovec

LOŽ ULJE 8 t


ukopani spremnik

EKO Međimurje d.d.

Šenkovec

DIZEL GORIVO ACETILEN KISIK (2)

10 t0,18 t3,08 t

zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, eksplozivnost eksplozivnost

BETON d.d.

Prelog

NAFTA(1) 6,8 t


nadzemni spremnik

AGROMEĐIMURJE d.d.

Donji Kraljevec

Hladnjača Donji Kraljevec Hodošan Čakovec Donja Dubrava Podturen Sveta Marija

AMONIJAK LOŽ ULJE DIZEL GORIVO DIZEL GORIVO DIZEL GORIVO DIZEL GORIVO DIZEL GORIVO

2 t

20 t25 t20 t60 t25 t15 t

zapaljivost, eksplozivnost zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, opasnost po okoliš zapaljivost, opasnost po okoliš

spremnik spremnik spremnik spremnik spremnik spremnik spremnik

(1) dokument 40 CFR 68 isključuje naftu tj. ne propisuje obvezu analize izvanrednih događaja i posljedica izvanrednih događaja (2) ne postoji adekvatan scenarij u dokumentu 40 CFR 68 za analizu najgoreg mogućeg slučaja (3) proces nije reguliran dokumentom 40 CFR 68 i ne postoji adekvatan scenarij u dokumentu 40 CFR 68 za analizu najgoreg mogućeg slučaja

3.1.1. Najgori mogući slučaj (″Worst case″)

Agencija za zaštitu okoliša SAD-a (EPA) definira najgori slučaj ispuštanja kao ispuštanje najveće količine neke regulirane tvari koja uzrokuje najveću udaljenost od točke ispuštanja do određene granice opasnosti. Najveća količina utvrđuje se s obzirom na administrativna ograničenja, odnosno to su pisani postupci koji ograničavaju količinu tvari koja se smije skladištiti odnosno obrađivati u posudi ili cjevovodu u bilo koje vrijeme, ili pak postupci koji u posudi ili cijevi dopuštaju povremeno skladištenje količina većih od uobičajenih. Za analizu najgoreg slučaja za otrovne tvari procjenjuje se disperzija u zraku do granice opasnosti, pomoću određenih konzervativnih pretpostavki o ispuštenoj količini i uvjetima ispuštanja. Kao scenarij najgoreg slučaja za zapaljive tvari navodi se eksplozija oblaka pare. Za analizu najgoreg slučaja za zapaljive tvari mora se procijeniti udaljenost do granice opasnosti prekomjernog tlaka od 7 kPa koji nastaje eksplozijom oblaka pare koji sadrži najveću količinu regulirane zapaljive tvari iz posude ili kvara na procesnoj liniji. Dokument 40 CFR 68 ne određuje programski paket/model za proračun zone ugroženosti, pa pravna osoba koja podliježe obvezi izrade operativnog plana može koristiti bilo koji programski paket/model koji odgovara karakteristikama opasne tvari i pretpostavljenim scenarijima. Kako rezultat ovisi o izabranom programskom paketu/modelu i ulaznim podacima, određene su zone ugroženosti za najgori mogući slučaj za evidentirane procese sukladno scenarijima opisanim u nastavku i sukladno podacima o procesima opisanim u operativnim planovima. Sve pravne osobe navedene u tablici 1. trebale su sukladno točki 3. Priloga 3. Plana intervencija u zaštiti okoliša napraviti procjenu posljedica od izvanrednog događaja, uključivši i analizu najgoreg mogućeg slučaja (tzv. ″Worst case″, EPA 40 CFR 68) i proračun zona ugroženosti. Pretpostavljeni scenarij najgoreg mogućeg slučaja:

1. Scenarij najgoreg mogućeg slučaja za otrovne plinove uključujući i otrovne plinove ukapljene pod tlakom

Za potrebe analize posljedica najgoreg slučaja pretpostavlja se ispuštanje najveće moguće količine opasne tvari iz procesa u vremenu od 10 minuta, nakon čega se stvara oblak otrovnog plina koji se, zavisno od smjera puhanja vjetra širi izvan lokacije stacionarnog objekta. Prilikom procjene posljedica izvanrednog događaja u obzir se mogu uzeti pasivne mjere zaštite npr. zatvoreni prostor, zaštitni bazen, nasip i sl. Pri procjeni posljedica od izvanrednog događaja (ispuštanje opasne tvari) pozornost se usmjeravana akutno (kratkotrajno trovanje) do kojeg dolazi udisanjem otrovnog plina. Pretpostavljeni meteorološki uvjeti : Brzina vjetra 1,5 m/s Atmosferska stabilnost klasa F po Pasquillu Temperatura zraka 25°C Relativna vlažnost zraka 50%

Zona ugroženosti je područje od točke ispuštanja opasne tvari do granice opasnosti, tj. granice u kojoj je koncentracija opasne tvari takva da izlaganjem u trajanju od 1 sata neće doći do takvih posljedica po zdravlje koje bi onemogućile čovjeka da poduzme mjere osobne zaštiti od trovanja. Za opasne tvari regulirane dokumentom 40 CFR 68 granice opasnosti navedene su Emergency Response Planning Guigeline 2 (ERPG – 2). Opasne tvari na području Međimurske županije koje pripadaju ovoj skupini opasnih tvari su:

AMONIJAK 0,14 mg/l KLOR 0,087 mg/l

2. Scenarij najgoreg mogućeg slučaja za zapaljive tvari regulirane dokumentom 40 CFR 68

Scenarij najgoreg mogućeg slučaja pretpostavlja maksimalno moguće istjecanje zapaljive tvari iz procesa (spremnika) pri čemu se formira oblak zapaljivih para koji u konačnici eksplodira. Pretpostavlja se da u eksploziji sudjeluje 10 % količine zapaljivih para koje ispare u 10 minuta. Pretpostavljeni meteorološki uvjeti: Brzina vjetra 1,5 m/s Atmosferska stabilnost klasa F po Pasquillu Temperatura zraka 25°C Relativna vlažnost zraka 50 % Zona ugroženosti je područje od točke ispuštanja opasne tvari do granice opasnosti, tj. granice kojoj pretlak izazvan eksplozijom oblaka pare iznosi 7kN/m2. Smatra se da u ovoj točki postoji opasnost od oštećenja dijelova građevina ili pucanja prozorskih stakala što bi moglo dovesti do težeg ozljeđivanja ljudi. Opasne tvari na području Međimurske županije koje pripadaju ovoj skupini opasnih tvari su:

ACETILEN PRIRODNI PLIN

3. Scenarij najgoreg mogućeg slučaja za zapaljive tvari koje nisu regulirane dokumentom 40 CFR 68

Zapaljive tvari na području Međimurske županije koje nisu regulirane dokumentom 40 CFR 68 su: MOTORNI BENZIN EKSTRA LAKO LOŽIVO ULJE DIZEL GORIVO NAFTA Scenarij najgoreg mogućeg slučaja pretpostavlja maksimalno istjecanje opasne tvari iz procesa, iz nadzemnog spremnika ili spremnika autocisterne (opasna tvar se skladišti u podzemnom spremniku) te zapaljenje lokve opasne tvari ili eksploziju oblaka para koji se formira iznad prolivene opasne tvari. Sa stajališta opasnosti od požara uslijed istjecanja i

zapaljenja opasnih tvari podzemni spremnici zbog svoje konstrukcije i građevinske izvedbe ne predstavljaju izvor opasnosti koji bi rezultirao izvanrednim događajem s ozbiljnim posljedicama. Zona ugroženosti Procjena posljedica izvanrednog događaja obuhvaća analizu scenarija najgoreg mogućeg slučaja i analizu tzv. alternativnih scenarija. Pri procjeni posljedica izvanrednog događaja bitno je identificirati populacijske i okolišne receptore koji se nalaze u zoni ugroženosti. Zona ugroženosti određena je granicom opasnosti (tzv. endpoint). Granica opasnosti je granica područja u kojem su vrijednosti pokazatelja opasnosti manje od posebno specificiranih. Populacijski receptori uključuju izvanlokacijske stambene objekte, ustanove (škole, bolnice), industrijske, trgovačke i poslovne objekte, parkove i rekreacijske površine koje naseljavaju ili koriste ljudi u bilo koje vrijeme i bez ograničenja ili zabrane od strane fizičke ili pravne osobe koja je vlasnik lokacije. Okolišni receptori su zaštićene prirodne vrijednosti i sl. Zona ugroženosti prilikom zapaljenja lokve je područje od točke ispuštanja opasne tvari do granice opasnosti tj. granice u kojoj toplinski tok uzrokovan izgaranjem zapaljive tvari iznosi 5 000 J/m2s. Smatra se da izlaganje nezaštićenih dijelova tijela u ovoj točki u trajanju od 40 sekundi može uzrokovati opekline drugog stupnja. Pretpostavljeno je da vremenskom razdoblju od 40 sekundi čovjek može pobjeći iz zone ugroženosti na sigurnu udaljenost. Zona ugroženosti prilikom eksplozije oblaka para je područje od točke ispuštanja opasne tvari do granice opasnosti tj. granice kojoj pretlak izazvan eksplozijom oblaka pare iznosi 7 kN/m2. Smatra se da u ovoj točki postoji opasnost od oštećenja dijelova građevina ili pucanja prozorskih stakla što bi moglo dovesti do težeg ozljeđivanja ljudi. Granice opasnosti preuzete su iz dokumenta 40 CFR 68.

Opasna tvar koja je propisana Planom intervencija u zaštiti okoliša, a nije regulirana dokumentom 40 CFR 68 i za koji ne postoji adekvatan scenarij u dokumentu 40 CFR 68 za analizu najgoreg mogućeg slučaja je:

KISIK Ferro – Preis d.o.o., Čakovec Eko Međimurje d.d., Šenkovec

Proces koji nije reguliran dokumentom 40 CFR 68 i za koji ne postoji adekvatan scenarij u dokumentu 40 CFR 68 za analizu najgoreg mogućeg slučaja: PRIRODNI PLIN Plinacro d.o.o., Pogon transporta plina Podravina Plinovod koji prolazi kroz područje županije

3.2. Analiza rizika 3.2.1. Procjena društvenog rizika Svaka djelatnost razvrstava se prema ljestvici razreda posljedica i ljestvici razreda vjerojatnosti. Sve razvrstane opasne djelatnosti u području tako se prikupljaju i prikazuju na jednoj matrici vjerojatnosti nasuprot posljedica. Matrica rizika: matrica učestalosti spram posljedica u analizi rizika

vjer

ojat

nost

neva

žne

ogra

niče

ne

ozbi

ljne

vrlo

oz

biljn

e

kata

stro

faln

e

5

više od jednom godišnje

4

jednom u 1 – 10 godina

3


2


1

manje od jednomu svakih 1000 godina

A

B

C

D

E

posljedice

PORAST RIZIKA

Posljedice: E Rizični objekti u kojima bi posljedice akcidenta mogle biti KATASTROFALNE za

život, okoliš ili imovinu Djelovanje: Treba smanjiti razmjere opasnosti ili ako je moguće ukloniti

opasnost. Treba poduzeti preventivne mjere. Treba isplanirati osobnu zaštitu (na licu mjesta i/ili evakuaciju). Opasnosti treba uključiti u planove spasilačkih službi – možda će trebati posebna oprema i posebno obučeno osoblje u zdravstvenim službama, policiji itd.

D Rizični objekti i radnje u kojima bi posljedice mogle biti VRLO OZBILJNE. Djelovanje: Vrlo sličnom onom iz stupca E. C Rizični objekti i radnje u kojima bi posljedice mogle biti OZBILJNE. Djelovanje: Preventivne mjere. Planiranje intervencija. B Rizični objekti i radnje u kojima bi moguće posljedice za život, imovinu i okoliš

mogle biti OGRANIČENE. Djelovanje: Preventivne mjere. Planiranje intervencija. A Rizični objekti i radnje u kojima bi akcident imao manje-više NEVAŽNE

posljedice. Vjerojatnost:

1 NEVJEROJATNO – manje od jednom svakih 1000 godina 2 Jednom u 100 – 1000 godina 3 PRILIČNO VJEROJATNO – jednom u 10 – 100 godina 4 Jednom u 1 – 10 godina 5 VRLO VJEROJATNO – više od jednom godišnje

3.2.2. Procjena posljedica od izvanrednog događaja

Procjena posljedica temelji se na metodama izloženim u ″Priručniku za razvrstavanje i utvrđivanje prioriteta među rizicima izazvanim velikim nesrećama u procesnoj i srodnim industrijama″, APELL priručniku ″Utvrđivanje i procjena opasnosti u lokalnoj zajednici″ i ″Handbook of Chemical Hazard Analysis procedures″. Da bi se mogle odrediti posljedice prvo treba odrediti zonu(e) ugroženosti. Zone ugroženosti određuju se po tzv. ″Worst case″, EPA 40 CFR 68 američkom propisu. Treba spomenuti da je uslijed razlika između naših i američkih propisa, te primijenjenih uvjeta kod ″Worst case″ scenarija metoda moguće odstupanje rezultata od realnosti (uglavnom precijenjenost posljedica). Sama metoda procjene posljedica kod zapaljivih tekućina temelji se na posljedicama udarnog tlačnog vala i konzervativna je tj. posljedice su sa velikom vjerojatnošću precijenjene, uz ostalo i samim time što metoda ne uzima u obzir geometriju prostora. U skladu s Prilogom 3. Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99) procjena posljedica izvanrednog događaja i proračun zona ugroženosti provodi se prema

dokumentu 40 CFR 68 američke Agencije za zaštitu okoliša (EPA), u kojem se preporučuje uporaba metodologije i modela koji se nalazi u ″Smjernicama za analizu izvanlokacijskih posljedica″ (EPA/CEPPO), koje predstavljaju stručnu podlogu navedenom dokumentu. 1. PROCJENA VANJSKIH POSLJEDICA VELIKIH NESREĆA ZA LJUDE Procjena vjerojatnosti i broja ljudskih žrtava za nepokretna postrojenja temelji se na procjeni posljedica (tj. broju izvanjskih smrtnih slučajeva) koje mogu biti izazvane i velikim nesrećama za svaku od aktivnosti koje se raščlanjuju umnoškom pogođenog područja i gustoće naseljenosti unutar područja i primjenom niza čimbenika. Ovi čimbenici odražavaju: udaljenost od najbližeg naseljenog područja, rasprostranjenost stanovništva u tom području i moguće ublažavajuće radnje navedene u 2. Izvanjske posljedice nesreće znače broj smrtnih slučajeva među ljudima koji žive ili rade u području koje okružje objekt u kojem se odvija opasna djelatnost. Izvanjske posljedice (Cd,t , broj smrtnih slučajeva/nesreća) nesreće koju izaziva tvar (t) po svakoj utvrđenoj djelatnosti (d), mogu se izračunati pomoću jednadžbe:

Cdt = P ⋅ δ ⋅ fp ⋅ fu gdje je: P = pogođeno područje (ha – hektar) δ = gustoća naseljenosti u naseljenim područjima unutar pogođenoga pojasa (osoba/ha) fp = korekcijski čimbenik područja za rasprostranjenost stanovništva u pogođenom

području fu = korekcijski čimbenik ublažavajućih učinaka 2. PROCJENA VJEROJATNOSTI VELIKIH NESREĆA NA NEPOKRETNIM

POSTROJENJIMA Metoda se temelji na učestalosti velikih nesreća za svaku promatranu djelatnost, izvođenjem prosječne (standardne) vrijednosti vjerojatnosti (koja je apsolutna vrijednost logaritma broja pojavljivanja nesreća u toj ″standardnoj″ djelatnosti), te ugrađujući i nekoliko korekcijskih parametara za broj vjerojatnosti. Ovi parametri odnose se na: učestalost radnji utovara/istovara, sigurnosne sustave povezane sa zapaljivim tvarima; organizaciju i sigurnost i vjerojatnost smjera puhanja vjetra prema naseljenim područjima u pogođenom pojasu. Kako bismo izračunali učestalost (Pp,t, broj nesreća godišnje) nesreća s opasnim tvarima (t) na svakom nepokretnom postrojenju (p) treba izračunati i odgovarajući tzv. Broj vjerojatnosti (Np,t). Np,t se može izračunati pomoću jednadžbe:

Np,t = N∗p,t + nui + nz + no + nn

2 "Priručnik za razvrstavanje i utvrđivanje prioriteta među rizicima izazvani velikim nesrećama u procesnoj i srodnim industrijama″, UNEP;1993.

gdje je: N∗

p,t = prosječni broj vjerojatnosti za postrojenje i tvar nui = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za učestalost radnji utovara/istovara nz = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za sigurnosne sustave povezane sa

zapaljivim tvarima no = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za organizacijsku i upravljačku sigurnost nn = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za smjer vjetra prema naseljenom području Unutar prikazane metodologije N je određen kao ″broj vjerojatnosti″. Ovom se ″broju vjerojatnosti″ uvijek pridružuje ekvivalentna vrijednost učestalosti P. Odnos između N i P je sljedeći:

N = ⏐log10 P⏐

3. PROCJENA VJEROJATNOSTI VELIKIH NESREĆA ZA PROMET OPASNIM

MATERIJALIMA Metoda se temelji na odabiru prosječne (standardne) vrijednosti za svaku opasnu tvar (ili skupinu opasnih tvari) utvrđenu za svaki promatrani dio ceste/željezničke pruge/vodenog toka/cjevovoda i primjeni nekih korekcijskih parametara na predmetnu standardnu vrijednost vjerojatnosti. Ovi parametri odražavaju: sigurnosne uvjete prometnog sustava, gustoću prometa i vjerojatnost smjera puhanja vjetra prema naseljenim područjima u pogođenom pojasu. Kako bismo izračunali učestalost (Pp,t, broj nesreća godišnje) nesreća u prometu (p) opasnih tvari (t), prvo treba procijeniti odgovarajući tzv. broj vjerojatnosti Np,t. Np,t se može izračunati jednadžbom:

Np,t = N∗p,t + nsu + npδ + nn

N∗

p,t = prosječni broj vjerojatnosti za promet tvari nsu = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za sigurnosne uvjete prometnoga sustava npδ = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za gustoću prometa nn = korekcijski parametar broja vjerojatnosti za smjer vjetra prema naseljenom području Odnos između N i P je slijedeći: N = ⏐log10 P⏐ Rezultati analize rizika na području Međimurske županije prikazani su u Prilogu 4.: Rezultati analize rizika.

PRILOG 4.: Rezultati analize rizika

Lokacija/pravna osoba

Opasna tvar

Oznaka

Pogođeno područje

(ha)

Najveća

udaljenost učinka (m)

Kategorija

učinka

Gustoća naseljenosti (osoba/ha)

δ

fp

fu

P

procjena broja

ljudskih žrtava

N*p,t

nu

no

nn

Np,t

Vjerojatnost

P

Položaj na matrici

rizika

INA d.d. PC Varaždin BP Čakovec 1 DG

MB LU EL

3 6 3

0,8 1,5 0,2

50 100 25

BII CII AI

160 160 160

0,4 0,4 0,2

1 1 1

51 96 6

8 7 8

-1 -1 0

0 0 0

+0,5 +0,5 0

7,5 6,5 8

3×10-8 3×10-7 1×10-8

2C=13D=22B=3

BP Čakovec 2 DG MB

3 6

0,2 1,5

25 100

AI CII

160 160

0,4 0,4

1 1

13 96

8 7

-1 -1

0 0

+0,5 +0,5

7,5 6,5

3×10-8 3×10-7

2B=43D=5

BP Donja Dubrava MB DG

6 3

0,4 0,2

50 25

BII AI

20 20

1 1

1 1

8 4

7 8

0 0

0 0

+0,5 +0,5

7,5 8,5

3×10-8 3×10-9

2B=61B=7

BP Goričan DG MB LU EL

3 6 3

0,8 1,5 0,2

50 100 25

BI CII AI

10 10 10

0,1 0,1 0,05

1 1 1

1 2 0

8 7 8

-1 -1 0

0 0 0

+0,5 +0,5 0

7,5 6,5 8

3×10-8 3×10-7 1×10-8

2B=83B=9

2A=10BP Mursko Središće DG

MB 3 6

0,8 1,5

50 100

BI CII

40 40

1 1

1 1

32 60

8 7

0 0

0 0

+0,5 +0,5

8,5 7,5

3×10-9 3×10-8

1C=112D=12

BP Prelog DG MB

3 6

0,2 1,5

25 100

AI CII

80 80

1 1

1 1

16 120

8 7

0 0

0 0

+0,5 +0,5

8,5 7,5

3×10-9 3×10-8

1B=132E=14

BP Štrigova MB DG

6 3

0,2 0,4

25 50

AI BII

20 20

0,4 0,4

1 1

2 3

7 8

0 0

0 0

+0,5 +0,5

7,5 8,5

3×10-8 3×10-9

2B=151B=16

DP Elektra Čakovec BP u krugu tvrtke

DG MB LU EL

3 6 3

0,2 0,4 0,4

25 50 50

AI BII BII

160 160 160

1 1 1

1 1 1

32 64 64

8 7 8

+0,5 +0,5 +0,5

0 0 0

+0,5 +0,5 +0,5

9 8 9

1×10-9 1×10-8 1×10-9

1C=172D=181D=19

Europetrol d.o.o. BP Pušćine

MB DG

6 3

0,4 0,8

50 50

BII BI

20 20

0,4 0,4

1 1

3 6

7 8

0 0

0 0

+0,5 +0,5

7,5 8,5

3×10-8 3×10-9

2B=201B=21


Turbinsko ulje DG Sulfatna kiselina Transformatorsko ulje

- -

0,8 - - 0,2

50 - - 25

BI - - AI

10 - - 10

1 - - 1

1 - - 1

8 - - 2

8 - - 7

+0,5 - - +0,5

0 - - 0

0 - - 0

8,5 - - 7,5

3×10-9 - - 3×10-8

1B=22

2B=23HEP Proizvodnja d.o.o. Pogon HE Čakovec

DG Sulfatna kiselina Turbinsko ulje Transformatorsko ulje

- -

- - 0,2 0,2

- - 25 25

- - AI AI

- - 10 10

- - 1 1

- - 1 1

- - 2 2

- - 8 7

- - +0,5 +0,5

- - 0 0

- - 0 0

- - 8,5 7,5

- - 3×10-9 3×10-8

1B=242B=25

Međimurje Tegra d.d. Lokacija Čakovec DG

LU 3 3

0,2 0,2

25 25

AI AI

40 40

1 1

1 1

8 8

8 8

+0,5 +0,5

0 0

+0,5 0

9 8,5

1×10-9 3×10-9

1B=261B=27

Lokacija Ivanovec LU DG

3 3

0,2 -

25 -

AI -

20 -

1 -

1 -

4 -

8 -

+0,5 -

0 -

0 -

8,5 -

3×10-9 -

1B=28

Janaf d.d. NAFTA Meiso d.d. Goričan LU 3 0,2 25 AI 20 0,5 1 2 8 +0,5 0 0 8,5 3×10-9 1B=29Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec

LU DG

3 3

0,2 0,2

25 25

AI AI

80 80

0,5 0,4

1 1

8 6

8 8

+0,5 +0,5

0 0

0 +0,5

8,5 9

3×10-9 1×10-9

1B=301B=31

Međimurske vode d.o.o. KLOR 32 1,5 100 CII 10 1 0,1 2 5 +0,5 0 +0,5 6 1×10-6 4B=32Perutnina Ptuj Pipo d.o.o. AMONIJAK 31 0,4 50 BII 40 0,1 0,1 0 5 +0,5 0 0 5,5 3×10-6 4A=33Međimurje Beton d.d. DG 3 0,2 25 AI 20 0,4 1 2 8 +0,5 0 0 8,5 3×10-9 1B=34Ferro-Preis d.o.o. KISIK Meplast d.d. LU 3 0,2 25 AI 20 0,5 1 2 8 +0,5 0 0 8,5 3×10-9 1B=35Ferokotao d.o.o. LU 3 0,2 25 AI 20 0,5 1 2 8 +0,5 0 0 8,5 3×10-9 1B=36Jelen d.o.o. LU 3 - - - - - -- - - - - - - - -


Opasna tvar

Oznaka

Pogođeno područje

(ha)

Najveća


Kategorija

učinka


δ

fp

fu

P

procjena broja

ljudskih žrtava

N*p,t

nu

no

nn

Np,t

Vjerojatnost

P

Položaj na matrici

rizika

Eko Međimurje d.d. DG ACETILEN KISIK

3 13

- -

- -

- -

- -

- -

- -

- -

8 4

+0,5 +0,5

0 0

0 0

8,5 4,5

3×10-9 3×10-5

1A=375A=38

Beton d.d. NAFTA AGROMEĐIMURJE d.d. Pogon Donji Kraljevec AMONIJAK 31 - - - - - - - 5 +0,5 0 0 5,5 3×10-6 4A=39Pogon Donji Kraljevec LU 3 0,2 25 AI 10 0,05 1 0 8 +0,5 0 0 8,5 3×10-9 1A=40Pogon Hodošan DG 3 0,2 25 AI 10 0,05 1 0 8 +0,5 0 0 8,5 3×10-9 1A=41Pogon Čakovec DG 3 0,2 25 AI 10 0,05 1 0 8 +0,5 0 0 8,5 3×10-9 1A=42Pogon Donja Dubrava DG 3 0,8 50 BI 10 0,05 1 0 8 +0,5 0 0 8,5 3×10-9 1A=43Pogon Podturen DG 3 0,2 25 AI 10 0,05 1 0 8 +0,5 0 0 8,5 3×10-9 1A=44Pogon Sveta Marija DG 3 0,2 25 AI 10 0,05 1 0 8 +0,5 0 0 8,5 3×10-9 1A=45


Opasna tvar

Oznaka

Pogođeno područje

(ha)

Najveća


Kategorija

učinka


δ

fp

fu

P

procjena broja

ljudskih žrtava

N*p,t

nsu

Npδ

nn

Np,t

Vjerojatnost

P

Položaj na matrici

rizika

PLIN ACRO d.o.o., Pogon transporta plina Podravina, Đurđevac Plinovod DN 150 Mihovljan – Mursko Središće

PP 12 - - - - - - - 6 +1 1 0 8 1×10-8 -

Plinovod DN 150 Čakovec - Mihovljan

PP 12 - - - - - - - 6 +1 1 0 8 1×10-8 -

Plinovod DN 150 Varaždin II - Čakovec

PP 12 - - - - - - - 6 +1 1 0 8 1×10-8 -

Plinovod DN 150 Legrad – Donja Dubrava

PP 12 - - - - - - - 6 +1 1 0 8 1×10-8 -

Međimurje Tegra d.d. MB (autocisterna) 6 - - - - - - - 8,5 +1 -1,5 0 8 1×10-8 -

Matrica rizika: matrica učestalosti spram posljedica u analizi rizika

vjer

ojat

nost

neva

žne

ogra

niče

ne

ozbi

ljne

vrlo

oz

biljn

e

kata

stro

faln

e

5

38, 40, 41, 42, 43, 44, 45

više od jednom godišnje

4

33, 39

32


3

9

2, 5 jednom u 10 – 100 godina

2

10

3, 4, 6, 8, 15, 20, 23, 25

1

12, 18

14


1

37

7, 13, 16, 21, 22, 24, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 34, 35, 36

11, 17

19

manje od jednomu svakih 1000 godina

A

B

C

D

E

posljedice

*brojevi 1, 2, 3, 4, 5, do broja 45 pridodani su položajima na matrici rizika u Prilogu 4.: Rezultati analize rizika, a označuju smještaj rizičnih objekata unutar matrice rizika

PORAST RIZIKA

4. SMJERNICE ZA UBLAŽAVANJE POSLJEDICA IZVANREDNOG DOGAĐAJA

Temeljem prikupljenih podataka o vrstama i kemijsko-fizikalnim svojstvima opasnih tvari koje se nalaze na području Međimurske županije, mogu se pretpostaviti četiri tipična izvanredna događaja za područje Županije:

1. ispuštanje otrovnog plina, 2. ispuštanje tekućih opasnih tvari, 3. požar, 4. eksplozija.

Za svaki od četiri navedena izvanredna događaja, u nastavku su navedene opće mjere i postupci za ublažavanje posljedica izvanrednog događaja.

1.Postupci i mjere u slučaju ispuštanja otrovnih plinova

U slučaju ispuštanja bilo kojeg otrovnog plina, treba što hitnije napustiti prostor iz kojeg dolazi toksični plin, te se kretati okomito na smjer vjetra. Dekontaminaciju i sanaciju mjesta nesreće treba prepustiti ovlaštenim i odgovornim osobama koje moraju imati zaštitnu opremu:

aparat za disanje, zaštitne rukavice, zaštitna odjeća i obuća nepropusna za plin, oprema za zaštitu glave.

U slučaju izvanrednog događaja koji za posljedice imaju ispuštanje otrovnih plinova, potrebno je uzeti u obzir smjer i jačinu vjetra i ostale relevantne podatke iz Operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša gospodarskih subjekata.

Gospodarski subjekti koji u svojoj djelatnosti postupaju s otrovnim plinovima ili tvarima koji mogu proizvesti otrovne plinove, a u slučaju izvanrednog događaja mogu značajnije ugroziti zdravlje i živote ljudi, su:

Perutnina Ptuj Pipo d.o.o. Čakovec i Agromeđimurje d.d. Donji Kraljevec u svojoj djelatnosti postupaju s amonijakom,

Međimurske vode d.o.o. – Izvorište Nedelišće u svojoj djelatnosti postupa s klorom.

AMONIJAK CAS # 7664-41-7 Fizikalno-kemijska svojstva Kemijska formula: NH3 Fizikalno stanje: ukapljeni plin Boja: bezbojan Miris: oštar Ph vrijednost (1% vodena otopina, 20ºC): 11-12 Vrelište (kod 101,3 kPa): -33,4 ºC Ledište: -77,7 ºC Temperatura raspada: 450 ºC Plamište: 630 ºC Temperatura samozapaljenja: 651 ºC Granica zapaljivosti: DGZ: 16vol% (u zraku na 0ºC) GGZ: 27vol% (u zraku na 0ºC) Tlak para(25 ºC): 1013 kPa Gustoća para (zrak=1): 0,6 Gustoća tekućeg (0ºC, 1013 kPa): 0,6386 g/cm3 Gustoća plina (0ºC, 1013 kPa): 0,7714 g/dm3 Topljivost (voda 20 ºC): 529 g/dm3 Topljivost u organskim otapalima: topljiv u alkoholu, acetonu, kloroformu Podaci o toksičnosti Amonijak je otrovan ako se udiše i nagriza sve dijelove tijela. Akutno trovanje: Inhalacijsko (LC50 4 sata izlaganje) 500-2000 mg/m3 Lokalni učinci: vidjeti identifikacija opasnosti – Ljudsko zdravlje Ekološki podaci Pokretljivost: Vrlo topljiv u vodi. NH4

+ ion se apsorbira u tlu. Postojanost/razgradljivost: uz pomoć bakterija u tlu se odvija brzi proces oksidacije amonijaka u nitrata. U svježoj vodi ga nitrificiraju mikroorganizmi ili se veže na taložne čestice i koloide. Potpuno je biorazgradiv u vodi. U atmosferi se razlaže fotolitički ili neutralizira kiselim onečišćenjem zraka. Bioakumulacija: Nizak potencijal. Ekotoksičnost: Amonijak je otrovan za vodeni svijet. Toksičnost je direktno ovisna o koncentraciji slobodnog neioziranog amonijaka, koji je škodljiv za vodeni svijet već u vrlo malim koncentracijama: LC50 (96h različite vrste) < 1 mg/dm3 EC50 (48h Daphnia magna) 24,4-189 mg/dm3

PODACI O OPASNOSTI I MJERAMA SIGURNOSTI Znakovi opasnosti: T: Otrov-ovim znakom označavaju se otrovne tvari skupine II. C: Nagrizajuće Oznake upozorenja: R10: Zapaljiv R23: Otrovan ako se udiše R34: Izaziva opekline R50: Vrlo otrovan za vodene organizme Oznake obavijesti: S9: Čuvati posude na dobro provjetrenom mjestu S16: Čuvati odvojeno od izvora paljenja – zabranjeno pušenje S36/37/39: Nositi odgovarajuću zaštitnu odjeću, rukavice i zaštitna

sredstva za oči/lice S45: U slučaju nesreće ili mučnine odmah zatražiti liječnički

savjet (ako je moguće pokazati naljepnicu) S61: Izbjegavati odlaganje u okoliš. Pridržavati se posebnih

uputa ili podataka IDENTIFIKACIJA OPASNOSTI Ljudsko zdravlje: Amonijak je otrovan ako se udiše, nagriza sve dijelove tijela i izaziva opasne ledene opekline. Udisanje: Granica osjeta mirisa amonijaka je 5-25 ppm, koncentracija od 50-100 ppm

uzrokuje slabu nadraženost tijekom duljeg izlaganja. Trenutna nadraženost očiju, nosa i ždrijela nastupa kod 400-700 ppm sa simptomima slabog nadraživanja gornjih dišnih organa, koji traju samo tijekom izlaganja. Iznad 1000 ppm i nakon kratkog izlaganja, nastaje teško nadraživanje očiju i gornjeg dišnog sustava. Izlaganje amonijaku iznad 2000 ppm, čak i za kratko vrijeme stvara teške plućne ozlijede i može biti smrtonosno. Plućni edem se može pojaviti do 48 h nakon udisanja s mogućim smrtnim ishodom. Izlaganje koncentracijama osjetno iznad MDK dovodi do trajnih oštećenja dišnih organa.

Dodir s kožom: Kapi tekućeg amonijaka izazivaju jake studene opekline. Pare u prisustvu

vlage nadražuju kožu. Dodir s očima: Tekući amonijak može uzrokovati trajna oštećenja očiju, čiji je potpuni

rezultat vidljiv tek nakon nekoliko dana. Pare nadražuju oči i izazivaju suženje, a visoke koncentracije mogu ih teško ozlijediti.

Gutanje: Odmah nastaje opasno nagrizanje i oštećenje želučano – crijevnih organa. Dugotrajni učinci: Nisu poznati negativni učinci izlaganja ispod MDK. Okoliš: Amonijak je otrovan za vodeni svijet.

Fizikalno – kemijske opasnosti: Gori, ali je teško zapaljiv na otvorenom. U zatvorenom prostoru smjesa amonijaka i zraka može biti zapaljiva/eksplozivna. Tijekom gorenja nastaju dušični oksidi (NOx).

Opasnost od razaranja spremnika ili cilindara ako se griju. Velika izlijevanja tekućeg amonijaka uzrokuju stvaranje gustog bijelog oblaka koji zaklanja vidik. PRVE MJERE POMOĆI Nakon udisanja: Ozlijeđenog treba smjesta izvesti na čisti zrak, neka miruje, utopliti ga. Dati kisik u prisustvu ovlaštene osobe. Ako je disanje prestalo ili pokazuje znakove zastoja, primijeniti umjetno disanje. Zatražiti hitnu medicinsku pomoć. Nakon dodira s kožom: Namočiti s puno vode. Smrznuta odjeća može se zalijepiti za kožu (ledene opekline). Pažljivo odmrznuti toplom vodom. Skinuti natopljenu odjeću i obuću, te mjesto dodira obilno ispirati vodom. Ne trljati promrznute površine. Zatražiti hitnu medicinsku pomoć. Nakon dodira s očima: Treba ih odmah ispirati s čistom vodom, najmanje 15 min. Čistim prstima rastvoriti očne kapke i kružiti očima tako da voda dospije u sve dijelove oka. Nastaviti s ispiranjem do dolaska hitne medicinske pomoći. Nakon gutanja: Ne izazivati povraćanje. Ako je osoba pri svijesti treba isprati usta s vodom i popiti dvije do tri čaše vode. Vodu davati uzastopno po jednu čašu svakih 10 min. Odmah pozvati hitnu pomoć. Napomena za osobu koja pruža prvu pomoć/liječnika: U svim slučajevima ozlijeđenoga provesti u bolnicu što je moguće prije. Pacijenta zadržati na promatranju barem 48 h jer je moguć trenutni ili odgođeni bronhijalni, trahealni plućni endem. Može se pojaviti progresivno oštećenje očiju. MJERE ZA SUZBIJANJE POŽARA Amonijačne pare i tekućine teško se pale, posebno na otvorenom. Zapaljenja smjesa amonijaka i zraka u granicama 16-27 vol% u zatvorenom prostoru može eksplodirati. Pokušati zatvoriti izvor curenja. Za gašenje koristiti vodu, halone, pjenu, suhi prah ili CO2. Vatri izložene spremnike i konstrukcije hladiti raspršenim mlazom vode radi zaštite od eksplozije, apsorpcije amonijačnih para i zaštite osoblja. Ne prskati vodu u tekući amonijak! Nositi kompletnu zaštitnu odjeću i dišni aparat. MJERE KOD SLUČAJNOG ISPUŠTANJA Kod većih ispuštanja nositi kompletnu zaštitnu odjeću uključujući zaštitu dišnih organa (potpuna zaštita očiju i lica štitnikom, zaštitnim naočalama, izolacijskim aparatom sa zrakom, plinskom maskom sa zelenim filtrom «K», noge i ruke zaštititi gumenim ili plastičnim čizmama i rukavicama tijelo zaštititi gumenom odjećom ili kombinezonom). Evakuirati područje u pravcu niz vjetar od mjesta ispuštanja, ako se to može sigurno napraviti. Ako ne može, ostati u stranu, hermetizirati prostoriju (oblijepiti prozore i vrata), isključiti električna trošila. Kvalificirano osoblje treba zatvoriti izvor curenja što je moguće prije. Ventilirati prostor u kojem je došlo do ispuštanja da se pare rasprše. Ukloniti izvore

paljenja. Proliveni amonijak prekriti pjenom (Plurex SG ili slično) da se smanji isparavanje. Okružiti izliveno zasipavanje zemljom ili pijeskom ako je moguće. Za suzbijanje plinovitih oblaka tuširati vodom, ali ne prskati direktno u mlake amonijaka. Poduzeti mjere zaštite vodotoka i kanala.

U slučaju nesreće i propuštanja veće količine amonijaka, potrebno je:

ograničiti širenje i daljnje ispuštanje amonijaka:

• isključivanjem postrojenja iz pogona, • isključiti odsisnu ventilaciju iz pogona, • provjeriti stanje svih ventila, spojnica, spremnika i uređaja s amonijakom, • ako se mjesto propuštanja amonijaka ne može zatvoriti, treba ga polijevati

mlazom raspršene vode do prestanka izlaska plina.

zaštititi ugroženo stanovništvo/radnike:

• osigurati veliku zaštitnu zonu oko mjesta nesreće iz koje treba udaljiti sve neovlaštene osobe,

• blokirati prilazne putove, • alarmirati stanovništvo a po potrebi provesti evakuaciju. • provesti detoksikaciju i dekontaminaciju usmjeravanjem mlaza raspršene vode

na mjesto ispuštanja amonijaka.

KLOR

CAS # 7782-50-5 Osnovne značajke klora: Klor spada u otrove II skupine. Pri normalnim atmosferskim uvjetima javlja se kao plin žutozelene boje i oštrog neugodnog mirisa. Zbog izražene reaktivnosti u prirodi ga se rijetko nalazi u čistom stanju s iznimkom vulkanskih plinova. Najčešće se nalazi u obliku soli – npr. NaCl. Fizičko – kemijske značajke klora: Kemijska formula Cl2 Relativna atomska masa 35,453 Molekularna masa 70,9 g/mol Talište -100,98 ºC Vrelište -34,05 ºC Kritična gustoća 565,00 kg/m3 Kritični tlak 7,711 Mpa Kritična temperatura 144 ºC Gustoća (0 ºC, 101,3 kPa) 3,213 kg/m3

Gustoća klora u plinovitom stanju smanjuje se s porastom temperature, a raste s porastom tlaka. Kompresibilnost mu je vrlo velika, tako da mu je volumni koeficijent 0,12 % u području od 0 do 10 MPa pri 20 ºC. Od 1 kg tekućeg klora može se dobiti 311 dm3 plina. Topljivost klora u vodi ovisi o temperaturi (veća je u hladnoj vodi) i prisutnosti drugih komponenata odnosno o vrijednosti Ph. Pri temperaturi od 10 ºC u 100 g otopine otopljeno je približno 0,9 g klora, a pri temperaturi od 50 ºC samo 0,4 g klora. Reaktivnost klora je vrlo visoka, s obzirom da reagira direktno sa svim elementima osim s kisikom, dušikom i ugljikom. S vodikom i amonijakom stvara eksplozivne smjese u širokom koncentracijskom području. Većina kovina relativno je stabilna na klor na temperaturama do 100 ºC. Iznad te temperature kovine mogu burno oksidirati pri čemu je proces oksidacije sličan sagorijevanju. Može inicirati zapaljenje drva, papira, derivata nafte, tekstila itd. Mikrobiološki je vrlo aktivan i djeluje na različite organizme tako da reagira s enzimima značajnim u metabolizmu bakterija, odnosno mikroorganizama. Bakterijsko djelovanje odnosno biocidni efekt posljedica je djelovanja hipokloritne kiseline koja nastaje u reakciji klora s vodom. Otrovnost klora je vrlo velika. Već pri niskim koncentracijama nadražuje respiratorne organe. Ukoliko se nalazi u zraku u koncentraciji većoj od 0,5 % u kratkom roku izaziva smrt. U organizmu se pretvara u hipoklornu kiselinu, koja je tipična citotoksična tvar. U najkraćem vremenu oštećuje kožu i sluznicu, oči, nosne šupljine, a kod većih koncentracija bronhije i pluća. Prag osjetljivosti mirisa za klor u zraku u području je od 0,2 do 3,5 ml/m3, dok se okus klora u vodi osjeti pri koncentraciji od 50 mg/m3. Za radnu sredinu i osam satnu izloženost ljudi vrijednost međunarodno potvrđene dozvoljene koncentracije MDK iznosi 0,5 ml/m3 (1,5 mg/m3), dok gornja granica koncentracije MDK iznosi 3 mg/m3. Smrtonosna doza za čovjeka iznosi cca. 3 g/m3.

U slučaju nesreće i propuštanja veće količine klora, potrebno je:

ograničiti širenje i daljnje ispuštanje klora:

• ako je do propuštanja klora došlo na uređajima ili cjevovodima, treba prekinuti struju plina zatvaranjem ventila ili stezanjem brtve.

• plinoviti klor koji izlazi treba apsorbirati u tekućini za apsorpciju klora, kao što su vodena otopina natrijevog-hidroksida i vodena otopina vapna,

zaštititi ugroženo stanovništvo/radnike:

• osigurati veliku zaštitnu zonu oko mjesta nesreće iz koje treba udaljiti sve neovlaštene osobe,

• blokirati prilazne putove, • alarmirati stanovništvo a po potrebi provesti evakuaciju ili sklanjanje u

hermetizirana skloništa • provesti detoksikaciju i dekontaminaciju tekućinom za apsorpciju klora,

poduzeti mjere predostrožnosti:

• ne doticati materijal koji ističe iz spremnika klora, niti gaziti po tekućem kloru,

• budući je klor teži od zraka, u slučaju istjecanja klora iz spremnika moguće je njegovo akumuliranje u udolinama i mjestima niže nadmorske visine od mjesta nesreće

2. Postupci i mjere u slučaju ispuštanja tekućih opasnih tvari

U slučaju ispuštanja većih količina tekućih opasnih tvari potrebno je:

otkloniti uzrok i spriječiti nastavak izvanrednog događaja u slučaju većih izlijevanja potrebno je prekinuti radni proces, provjeriti stanje svih ventila, spojnica, spremnika i uređaja, u slučaju curenja iz spremnika potrebno je organizirati brzo pražnjenje oštećenog

spremnika. sanirati onečišćeno područje:

• razlivene tekuće opasne tvari treba skupiti uz pomoć priručnih sredstava: upijajuća sredstva (suhi pijesak, zemlja i sl.),

• disperzivna sredstva (odmašćivač, deterdžent), • prskalicama i priručnim alatom za čišćenje.

iskopati jarak ili izgraditi bazen, pomoću npr. vreća pijeska, u kojem bi se sakupile razlivene opasne tvari i time ograničilo širenje onečišćenja.

nastali otpadni materijal potrebno je pokupiti sa opremom koja ne izaziva iskrenje,

te ga adekvatno zbrinuti u suradnji sa za to ovlaštenim poduzećima.

poduzeti mjere predostrožnosti: • područje onečišćenja potrebno je izolirati, te ne dozvoliti pristup

neovlaštenim osobama, • u slučaju većih izlijevanja razmotriti evakuaciju pučanstva, zbog opasnosti od

zapaljenja toksičnih para, • za smanjivanje učinka opasnih para mogu se koristiti pjene. Kod većih

izlijevanja može se koristiti vodeni sprej za smanjivanje učinka opasnih para.

osobe koje poduzimaju akcije saniranja onečišćenja moraju se uvijek postaviti tako da vjetar ne donosi na njih opasne pare,

ukloniti moguće izvore vatre: iskra, plamen, zabraniti pušenje, oprema s kojom se rukuje mora biti uzemljena, ne dodirivati ni hodati kroz prolivene opasne tvari, onemogućiti izlijevanje opasnih tvari u odvodnu kanalizaciju, podrume i

druge zatvorene prostore postavljanjem brana s vrećama pijeska ili zemljom.

3. Postupci i mjere u slučaju požara

U slučaju zapaljenja opasnih tvari potrebno je:

započeti gašenje požara i spriječiti njegovo širenje požar se gasi sredstvima za gašenje koja se dijele na:

• glavno - voda, • specijalna - pjena, ugljični dioksid, haloni, suhi prah, • pomoćna - pokrivači, pijesak i ostala sredstva.

isključiti električnu struju prije gašenja požara vodom ili pjenom, zaustaviti dotok gorive tvari do mjesta požara, ukloniti sve spremnike zapaljivih tvari i zapaljive tvari od mjesta nastanka požara,

ako to nije moguće, potrebno ih je hladiti mlazom raspršene vode, poduzeti mjere osobne zaštite:

• udaljiti se, što je moguće više, od mjesta nastanka požara, • u slučaju da dođe do otvaranja sigurnosnih ventila spremnika,

potrebno se je odmah udaljiti zbog mogućnosti eksplozije spremnika, • pri gašenju, upotrijebiti sredstva za osobnu zaštitu.

Za područje Međimurske županije nije donesen “Plan zaštite od požara i tehnoloških eksplozija” kojeg treba primijeniti u slučaju požara. U “Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija” detaljno su obuhvaćeni postupci i mjere za ublažavanje posljedica izazvanih požarom. Gore navedeni plan treba se nalaziti i u sjedištu Eko-stožera.

4. Postupci i mjere u slučaju eksplozije

U slučaju eksplozije potrebno je:

poduzeti mjere osobne zaštite i spriječiti mogućnost nastanka nove eksplozije, otkloniti uzrok eksplozije kako bi se spriječile uzastopne eksplozije, sklanjanjem u sigurne prostore/sklonište, kako bi se zaštitili ljudski životi od

razorne moći eksplozija koje su praćene povećanjem tlaka i pojavom praska, spriječiti nastanak požara nakon eksplozije

Za područje Međimurske županije nije donesen “Plan zaštite od požara i tehnoloških eksplozija” kojeg treba primijeniti u slučaju požara. U “Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija” detaljno su obuhvaćeni postupci i mjere za ublažavanje posljedica izazvanih požarom. Gore navedeni plan treba se nalaziti i u sjedištu Eko-stožera.

5. SUDIONICI U PROVEDBI INTERVENCIJE 5.1. Županijski Eko – stožer Prema Glavi III., točka 1. Plana intervencija u zaštiti okoliša tijelo nadležno za provođenje Plana na županijskoj razini je Županijski eko-stožer. Članove Županijskog eko-stožera imenuje županijska skupština. Voditelj Županijskog Eko-stožera je župan po položaju. Ovlasti i dužnosti županijskog Eko-stožera su:

donošenje odluka o primjeni Plana za područje Županije, kada interventne jedinice ne mogu prema postojećim operativnim planovima zaštite okoliša riješiti nastali problem

procjena rizika, opasnosti i štete od nastalog izvanrednog događaja usklađivanje mjera u provođenju ovog Plana izvješćivanje javnosti donošenje odluke o završetku intervencije davanje prijedloga županijskom poglavarstvu za osiguranje financijskih sredstava u

županijskom proračunu za redovno provođenje Plana za područje Županije TABLICA 1.:Popis članova županijskog Eko – stožera za provedbu Plana intervencija u zaštiti okoliša

Međimurske županije (Službeni glasnik br. 7/02)

R. broj

ČLAN EKO-STOŽERA TVRTKA/ORGANIZACIJA/ZAVOD ADRESA TELEFON

1.

Branko Levačić-voditelj

Međimurska županija Čakovec, Ruđera

Boškovića 2

374-201

098 241 446

Ferid Kašmo-zamjenik

voditelja

RH, PU Međimurska,

Civilna zaštita

J. Gotovca 7, Čakovec 373-074

098 980 2916

Nada Holetić-zamjenik

voditelja

Ured državne uprave u Međimurskoj

županiji,

Služba za društvene djelatnosti,

Pododsjek za rad, zdravstvo i

školstvo

Čakovec, Ruđera

Boškovića 2

374-121

Elvira Herman-zamjenik

voditelja

Međimurska županija-Upravni odjel

za gospodarski razvoj

Čakovec, Ruđera

Boškovića 2

374-231

2. Božidar Kolarić – član Vijećnik Županijske Skupštine Donji Hrašćan 52 679-322

098 951 9663

Antun Knezić – zamjenik člana Vijećnik Županijske Skupštine Dragoslavec 74/A 857-227

3. Ivan Perhoč – član Vijećnik Županijske Skupštine Vukovarska 7,

Čakovec

312-301

098 303 797

Zdenko Horčićka–zamjenik

člana

Vijećnik Županijske Skupštine I. Sokača 13, Čakovec 364-015

098 426 862

4. Tomislav Tomšić-član Vijećnik Županijske Skupštine Frankopanska 1,

Selnica

861-118

098 345 633

Branko Krnjak-zamjenik člana Vijećnik Županijske Skupštine Murska 1, Novakovec 849-057

098 242 095

5. Mladen Dokleja-član Vijećnik Županijske Skupštine Mačkovec 354 341-340

Josip Kalšan-zamjenik člana Predstavnik Županijskog

Poglavarstva

J. H. Zdelara 22,

Strahoninec

333-669

Odluka o osnivanju Eko – stožera Međimurske županije objavljena je u Službenom glasniku Međimurske županije br. 3/00 i 5/02. Rješenje o imenovanju zamjenika voditelja, članova i zamjenika članova EKO – stožera Međimurske županije donijela je Županijska skupština na 14. sjednici održanoj 06.12.2002. godine, a predmetno je Rješenje objavljeno je u Službenom glasniku Međimurske županije br. 7/02.

U rad Eko-stožera uključuju se i predstavnici općina ili gradova sa područja Županije na čijem se prostoru dogodilo izvanredno onečišćenje okoliša.

Način rada, donošenje akata, prava i dužnosti članova i druga pitanja organizacije i rada Eko-stožera utvrdit će se Poslovnikom o radu Županijskoga Eko-stožera Međimurske županije.

Eko-stožer donosi odluku o primjeni Plana za područje Županije kada interventne jedinice ne mogu prema postojećim Operativnim planovima zaštite okoliša riješiti nastali izvanredno događaj. Iznimno, u slučaju potrebitog žurnog djelovanja, odluku o primjeni Plana donosi voditelj Eko-stožera Branko Levačić ili jedan od njegovih zamjenika: Ferid Kašmo, Nada Holetić ili Elvira Herman.

Voditelj Eko-stožera Branko Levačić, odnosno osoba koju voditelj zaduži, dužni su i jedini ovlašteni izvješćivati javnost o nastalom izvanrednom događaju

5.2. Komunikacijske jedinice Prema Glavi III., točka 15. Plana poslove operativnog dežurstva, prijema i prijenosa informacija, pozivanje osoba te uzbunjivanja za potrebe Županijskog eko-stožera obavlja županijski centar za obavješćivanje (ŽCO) i operativno dežurstvo u nadležnoj policijskoj upravi (Policijska uprava Međimurska). ŽCO povezan je radio vezom s HEP-om (Elektra Čakovec i hidrocentrale na rijeci Dravi), Međimurskim vodama te Hrvatskim vodama, Ispostavom u Varaždinu. ŽCO djeluje sukladno odredbama Uredbe o ustroju i djelovanju sustava motrenja i obavješćivanja u Republici Hrvatskoj (NN br. 11/93). Neki od poslova i zadataka koje obavljaju Centri za obavješćivanje su da:

prati, prikuplja, objedinjava i raščlanjuje podatke o opasnostima i mogućim posljedicama nepogoda te drugim opasnostima koje mogu ugroziti život, zdravlje i sigurnost ljudi, njihovu imovinu, prirodni okoliš, kulturna i materijalna dobra

uzbunjuje i obavješćuje stanovništvo o nastanku opasnosti i o postupcima za vrijeme trajanja opasnosti te nakon prestanka opasnosti

Komunikacijska jedinica na državnoj razini, odnosno poslove operativnog dežurstva, prijema i prijenosa informacija, pozivanje osoba, obavješćivanje i uzbunjivanje za potrebe Državnog eko-stožera, obavlja Centar za obavješćivanje Republike Hrvatske i operativno dežurstvo tijela državne uprave nadležno za unutarnje poslove.

5.3. Interventne jedinice3 Prema Glavi III. točke 17. Plana intervencija u zaštiti okoliša interventne jedinice su:

Vatrogasne postrojbe Hitna medicinska pomoć Civilna zaštita Pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti Specijalizirane jedinice ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost

postupanja s otpadom Postrojbe atomsko – biološko – kemijske obrane Oružanih snaga Republike

Hrvatske Vatrogasne postrojbe Na području Županije djeluju:

Javna vatrogasna postrojba (JVP) Grada Čakovca 85 teritorijalnih vatrogasnih društava (DVD) 5 dobrovoljna vatrogasna društva (DVD) u gospodarstvu

Popis vatrogasnih postrojbi i društava dan je u Prilogu 1. Poglavlje 13: Prilozi ovog Plana. JVP Grada Čakovca, DVD Mursko Središće, DVD Štrigova, DVD Prelog i DVD Kotoriba su vatrogasne postrojbe od posebnog značaja za Međimursku županiju. JVP Grada Čakovca ima 35 djelatnika (vatrogasaca). JVP Grada Čakovca koristi pokretnine i nekretnine u svojem vlasništvu. Vatrogasne postrojbe na području Međimurske županije razvrstane su sukladno Pravilniku o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (NN br. 43/95) i Pravilniku o minimumu opreme i sredstava za rad određenih vatrogasnih postrojbi dobrovoljnih vatrogasnih društava (NN br. 91/02). Prema procjeni voditelja intervencije (zapovjednika postrojbe) postrojbe su relativno dobro osposobljene i opremljene za klasične vrste intervencija na objektima i otvorenom prostoru te za manje intervencije u prometu, a nisu osposobljene i opremljene za intervencije u slučaju izvanrednih događaja koji uključuju opasne tvari: amonijak, klor. Zaštitna sredstva koja se mogu koristiti prilikom intervencija na lokacijama pravnih osoba koje podliježu obvezi izrade operativnog plana intervencija u zaštiti okoliša su:

Izolacijski aparati s komprimiranim zrakom (30 aparata i nalaze se kod vatrogasnih postrojbi od posebnog značaja za Međimursku županiju)

Zaštitna odijela za prilaz vatri – aluminizirano (5 odijela kod JVP Grada Čakovca) Zaštitna odijela – plinonepropusna (2 odijela kod JVP Grada Čakovca) Zaštitna odijela za klasične intervencije

3 U interventnim jedinicama nije spomenuta prometna policija koja će najvjerojatnije prva izaći na mjesto izvanrednog događaja i koja sudjeluje u intervenciji u smislu sprječavanja pristupa mjestu izvanrednog događaja. S obzirom na vrste opasnih tvari u objektima izdvojenim kao rizičnim, bitno je da i oni budu upoznati sa vrstama opasnosti i rizika na području Županije i da prilikom sudjelovanja u intervenciji budu adekvatno opremljeni s osobnim zaštitnim sredstvima.

Osobna zaštitna sredstva (zaštitne rukavice, čizme, kacige) Obavješćivanje vatrogasnih postrojbi vrši JVP Grada Čakovca. Županijski centar za obavješćivanje (985) ne predstavlja istovremeno i centar uzbunjivanja i veza vatrogasnih postrojbi na području Međimurske županije. Županijski centar za obavješćivanje (985) u pravilu ne uzbunjuje vatrogasnu postrojbu najbližu mjestu izvanrednog događaja. Vatrogasne postrojbe na području Međimurske županije prilikom intervencije djeluju u skladu s odredbama Zakona o vatrogastvu (NN br. 106/99, 117/01, 96/03). Hitna medicinska pomoć Djelatnost hitne medicinske pomoći obavlja Dom zdravlja Čakovec. Djelatnost za hitnu medicinsku pomoć i sanitetski prijevoz Doma zdravlja Čakovec provodi mjere hitne medicinske pomoći i osigurava prijevoz oboljelih, stradalih i ozlijeđenih u odgovarajuću zdravstvenu ustanovu i pruža hitnu medicinsku pomoć za vrijeme prijevoza. Uvjete organiziranja i način rada hitne medicinske pomoći na javnim cestama utvrđuje ministar zdravstva prema potrebama i specifičnostima pojedinih područja. Tijekom 24 sata dnevno su raspoređene po 2 ekipe hitne medicinske pomoći u turnusu po 12 sati (dan/noć), radnim danom, subotom, nedjeljom i blagdanom. Prva ekipa za terenske intervencije i druga ekipa za rad u ordinaciji i stacionaru hitne medicinske pomoći i terenski rad sukladno potrebama broja i vremenskog razdoblja zahtjeva za hitnim intervencijama. Dom zdravlja Čakovec raspolaže s 13 vozila, od toga su za intervenciju hitnosti prvog stupnja kompletno opremljena 3 vozila dok su ostala vozila za sanitetski prijevoz. Sva sanitetska vozila nalaze se u Čakovcu na adresi Ivana Gorana Kovačića 1e. Na području Međimurske županije nalaze se:

Opća županijska bolnica Čakovec, Čakovec, Ivana Gorana Kovačića 1e Dom zdravlja Čakovec, Čakovec, Ivana Gorana Kovačića 1e Zavod za javno zdravstvo MŽ, Čakovec, Ivana Gorana Kovačića 1e

Obavješćivanje hitne medicinske pomoći o izvanrednom događaju najčešće se vrši direktnim pozivom na 94. Zadaće hitne medicinske pomoći određene su Pravilnikom o uvjetima, organizaciji i načinu rada hitne medicinske pomoći, Glava III. Zadaće izvanbolničke hitne medicinske pomoći (NN 146/03). Civilna zaštita Sukladno Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša civilna zaštita definirana je kao oblik organiziranja, pripremanja i sudjelovanja građana, pravnih osoba, državnih upravih tijela i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave radi zaštite i spašavanja ljudi, dobara i okoliša od rizika i posljedica prirodnih, tehničko – tehnoloških i ekoloških nesreća te ratnih

razaranja. Ustrojena je zbog opasnosti da RH ili njezini dijelovi budu ugroženi akcidentima koji bi imali opseg elementarne nepogode ili ratom, čije posljedice mogu ugroziti ljude, materijalna dobra i okoliš. Za organiziranje civilne zaštite i njezinu provedbu odgovorni su vlasnici, korisnici stambenih i poslovnih objekata te tijela mjerodavna za vođenje civilne zaštite prema teritorijalnom načelu (općine, gradovi, županija, država). Civilna zaštita organizirana je unutar Ministarstva unutarnjih poslova na dvjema razinama, i to na državnoj razini i na razini županija. Poslovi zaštite i spašavanja provode se provedbenim planovima zaštite i spašavanja, koji se temelje na procjeni ugroženosti ljudi i na drugim parametrima. Po namjeni i zadaćama civilna zaštita djeluje kao koordinatorica s drugim stručnim službama čija je redovita djelatnost zaštita i spašavanje te s drugim pridruženim subjektima ili s vojskom. U slučaju akcidenta na razini elementarne nepogode civilna zaštita svojim snagama i sredstvima u zaštitu i spašavanje ljudi, dobara i okoliša uključuje se odmah pošto zaštita i spašavanje prijeđe mogućnosti služba mjerodavnih za zaštitu i spašavanje. Potreba za djelovanjem civilne zaštite prestaje onda kada se ublaže i otklone posljedice nesreća na izloženom području. Aktivnosti i zadaće civilne zaštite na zaštiti ljudi, dobara i okoliša imaju preventivan i operativan značaj. Ustroj, način popune, pozivanja i uporabe postrojbi civilne zaštite, službi i tijela za upravljanje i vođenje postrojbi te drugih oblika organiziranja civilne zaštite u zaštiti i spašavanju određen je Pravilnikom o ustroju, popuni, pozivanju i uporabi postrojbi, službi i tijela za upravljanje i vođenje postrojbi te drugih oblika organiziranja civilne zaštite (NN br. 31/95). Na području županije djeluju:

Postrojbe civilne zaštite opće namjene – postrojbe civilne zaštite opće namjene koje su ustrojene sukladno teritorijalnom ustroju Županije (ukupno raspoređeno 1216)

Specijalističke postrojbe civilne zaštite: Interventne specijalističke postrojbe civilne zaštite MUP – a (ukupno

raspoređeno 55) Specijalističke postrojbe civilne zaštite na razini županije (ukupno

raspoređeno 220): • Postrojba za spašavanje iz ruševina • Postrojba za sanaciju • Postrojba za prvu medicinsku pomoć • Postrojba za spašavanje na vodi • Postrojba za logistiku

Sustav mobiliziranja civilne zaštite:

Na prijedlog gradonačelnika, odnosno načelnika općine nadležnoj policijskoj postaji upućuje se zahtjev za mobilizacijom civilne zaštite u slučaju kada izvanredni događaj poprima obilježja elementarne nepogode. Zahtjev za mobilizaciju civilne zaštite mora odobriti MUP. Ako je zahtjev odobren, mobilizaciju (obavješćivanje i uzbunjivanje) CZ, prema Planu zaštite i spašavanja provodi nadležna PU. Obveznici CZ skupljaju se na zbornim mjestima.

Pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti Na području Međimurske županije djeluju tri komunalna poduzeća koja raspolažu opremom s kojom mogu sudjelovati u jednom dijelu izvanrednog događaja. Poduzeća raspolažu opremom s kojom mogu sudjelovati prilikom intervencija na području Županije gdje je potrebna pomoć interventnim jedinicama u smislu iskopa zemlje prilikom intervencije i nabavljanja, odnosno dopreme pijeska i zemlje, ukoliko je to potrebno, na mjesto izvanrednog događaja. TABLICA 2.: Popis društava koje obavljaju komunalnu djelatnost na području Međimurske županije

Komunalno društvo

Područje djelatnosti komunalnog društva

ADRESA

TELEFON/FAX

ČAKOM d.o.o.

Čakovec, Šenkovec,

Mihovljanska bb 40 000 Čakovec

040/372 400

MURS EKOM d.o.o.

Mursko Središće,

Frankopanska 8 40 315 Mursko Središće

040/543 314

TRIO LEONARDO d.o.o.

Goričan

Goričan

040/601-172 Na području Međimurske županije slijedeće tvrtke imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti postupanja s opasnim otpadom od strane Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenje i graditeljstva:

Djelatnost skupljanja opasnog otpada

Djelatnost obrade opasnog otpada

Djelatnost skladištenja opasnog otpada

Autobusni prijevoz d.o.o. Zagrebačka 38, Čakovec Tel.: 040 384 521 Branko Drvar

Autobusni prijevoz d.o.o. Zagrebačka 38, Čakovec Tel.: 040 384 521 Branko Drvar spaljivanje otpadnih ulja I i II kategorije

Autobusni prijevoz d.o.o. Zagrebačka 38, Čakovec Tel.: 040 384 521 Branko Drvar

ZDZ d.o.o. Livadarska 45, Nedelišće Ljiljana Zebić – Drvar Tel.: 040 396 140

ZDZ d.o.o. Livadarska 45, Nedelišće Ljiljana Zebić – Drvar Tel.: 040 396 140 spaljivanje otpadnih ulja I i II kategorije

ZDZ d.o.o. Livadarska 45, Nedelišće Ljiljana Zebić – Drvar Tel.: 040 396 140

BETON Prelog K. Mesarića 38, Prelog Ivan Mlinarić Tel.: 040 645 144 Izrada odjeljivača za beton obradom otpadnih ulja I i II kategorije

Na području županije djeluje tvrtka Tehnix d.o.o. iz Donjeg Kraljevca, Braće Radića bb, tel.: o40 650 100, fax: 040 650 108, e-mail: [email protected], www.tehnix.hr Djelatnost i proizvodnja tvrtke Tehnix d.o.o. je zaštita okoliša, okoliš i proizvodnja opreme za zbrinjavanje otpada, zaštita voda te proizvodnja specijaliziranih kontejnera i uređaja za ekologiju.

mailto:[email protected]

http://www.tehnix.hr/

5.4. Ekspertna jedinica Pravne i fizičke osobe čija je stručna pomoć nužna za prepoznavanje opasnih tvari i prosudbu i prosudbu posljedica u slučaju izvanrednog događaja, ulaze u sastav ekspertne jedinice. Ekspertna jedinica daje stručnu prosudbu mogućih posljedica izvanrednog događaja, te prijedlog mjera zaštite, spašavanja i tehničke intervencije.

U sastav ekspertne jedinice za provedbu Plana na državnoj i županijskoj razini ulaze:

Operativno-informativni centar INE Hrvatski zavod za toksikologiju Državni hidrometeorološki zavod Hrvatske vode Agencija za posebni otpad Tijelo državne uprave nadležno za zaštitu prirode i okoliša

Operativno dežurstvo ekspertne jedinice nalazi se u Operativno-informativnom centru INE

6. SMJERNICE ZA PLANIRANJE INTERVENCIJE Prema Planu intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99, 12/01) sustav obavještavanja u slučaju izvanrednog događaja provodi se prema shemama na slici 1. i 2.

Slika 6.: Prijenos obavijesti o izvanrednom događaju do komunikacijskih jedinica

Slika 7.: Prijenos obavijesti o izvanrednom događaju sudionicima u intervenciji

IZVANREDNI DOGAĐAJ

Procjenu težine ekološke nesreće (izvanrednog događaja) vrši stručna osoba i/ili odgovorna osoba od strane pravne osobe

TEŽINA NESREĆE

1.Beznačajna 2.Značajna

TEŽINA NESREĆE

3.Ozbiljne 4.Vrlo ozbiljna 5.Katastrofalna

Djeluju stručno osposobljeni djelatnici pravne osobe Provođenje mjera intervencije uz korištenje odgovarajuće zaštitne opreme:

• Saniranje izvanrednog događaja • Sprečavanje / ublažavanje posljedica

izvanrednog događaja

Odgovorna osoba ili zamjenik na lokaciji pravne osobe obavještava:

Županijski centar za obavješćivanje (985) ili

Operativno dežurstvo PU međimurske (92)

ODGOVORNA OSOBA ILI ZAMJENIK ODGOVORNE

OSOBE NA LOKACIJI

KOMUNIKACIJSKE JEDINICE: Županijski centar za obavješćivanje (985) Operativno dežurstvo u PU (92)

Nadležna policijskapostaja

SADRŽAJ OBAVIJESTI:

-ime/naziv fizičke ili pravne osobe koja je dostavila obavijest -mjesto gdje se dogodio izvanredni događaj -datum i vrijeme izvanrednog događaja -područje zahvaćeno posljedicama izvanrednog događaja -broj ozlijeđenih/smrtno stradalih

Očevid na mjestuizvanrednog događaja.

Utvrđena točnost podataka?

Interventne jedinice

Županijski eko - stožer

Ekspertne jedinice

DA

Prema Planu intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99, 12/01) u slučaju izvanrednog događaja prijem i prijenos informacija, odnosno postupak provođenja Plana glasi:

Tko prouzroči, odnosno primijeti onečišćavanje okoliša ili događaj koji može prouzročiti onečišćavanje okoliša, dužan je odmah obavijestiti Županijski centar za obavješćivanje na tel. 985 ili operativno dežurstvo u nadležnoj policijskoj upravi na tel. 92.

Prilikom primanja obavijesti o izvanrednom događaju, dežurni operater treba od očevidca izvanrednog događaja zatražiti slijedeće podatke:

• ime/naziv fizičke ili pravne osobe koja je dostavila obavijest, • datum i vrijeme kada je primijećeno onečišćavanje ili događaj koji može

dovesti do onečišćavanja, • područje onečišćavanja ili događaja koji može prouzročiti onečišćavanje, • jačinu i opseg onečišćavanja, • opis onečišćavanja, • podatke o izvoru ili mogućem izvoru onečišćavanja.

Komunikacijska jedinica, koju čine županijski centri za obavješćivanje i operativno dežurstvo u policijskoj upravi Međimurske županije, obavijest prosljeđuje nadležnoj policijskoj postaji koja obavlja prvu provjeru obavijesti očevidom na mjestu izvanrednog događaja. Ukoliko se utvrdi točnost obavijesti, policijska postaja podatke prenosi operativnom dežurstvu policijske uprave, koji izvješćuje Županijski centar za obavješćivanje.

Županijski centar za obavješćivanje o nastalom izvanrednom događaju izvještava interventne jedinice. Isto tako županijski centar za obaviješćivanje i Županijski eko-stožer, odnosno njegovog voditelja Branka Levačića na tel. 040/374 201; 098 241 446 ili njegove zamjenike: Ferid Kašmo na tel. 040/373 074; 098 980 2916, Elvira Herman na tel. 040/374 231 ili Nadu Holetić na tel. 040/374 121.

Do dolaska interventnih jedinica policijska ophodnja osigurava mjesto izvanrednog

događaja. Po potrebi, prekida se promet, ukoliko prijeti neposredna opasnost od požara, eksplozije i drugih posljedica većeg opsega.

Voditelj vatrogasne postrojbe tijela državne uprave nadležnog za unutarnje

poslove4 zapovijeda akcijom intervencije i aktivira sve potrebne elemente predviđene ovim Planom.

Ako na mjesto izvanrednog događaja prva izađe druga vatrogasna postrojba

voditelj te vatrogasne postrojbe zapovijeda akcijom intervencije do dolaska vatrogasne postrojbe tijela državne uprave nadležnog za unutarnje poslove.

4 Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 86/99, 12/01) nije usklađen s promjenama iz Zakona o vatrogastvu (NN br. 106/99, 117/01, 96/03), kojim se promijenio ustroj i nazivi vatrogasnih postrojbi

Županijski eko – stožer u tijeku intervencije po potrebi traži dodatne interventne jedinice i dodatno mišljenje ekspertne jedinice o potrebnim mjerama za ublažavanje uklanjanje nepoželjnih posljedica.

O činjenici da je aktiviran Plan za određeno županijsko područje, obavještava se

komunikacijska jedinica na državnoj razini.

Ako je izvanredni događaj zahvatio, odnosno ugrozio područje dvaju ili više županija ili ako prijeti prekogranično onečišćavanje Županijski centar za obavješćivanje obavještava Državni eko – stožer putem komunikacijske jedinice na državnoj razini.

U slučaju iz prethodne točke Državni eko – stožer preuzima daljnje usklađivanje

mjera na provedbi Plana i ostalih aktivnosti predviđenih Planom.

U slučaju da izvanredni događaj na području jedne županije poprima karakteristiku elementarne nepogode5, Županijski eko – stožer može županu predložiti da proglasi elementarnu nepogodu. Ako se elementarna nepogoda, prema Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda, djelovanjem organiziranih snaga zaštite i spašavanja upravlja nadležni stožer civilne zaštite.

U slučaju kada izvanredni događaj obuhvati dvije ili više županija, a poprimi

karakteristike elementarne nepogode, Državni eko – stožer može predložiti Vladi Republike Hrvatske proglašavanje elementarne nepogode za područje dviju ili više županija, odnosno za teritorij Republike Hrvatske.

5 Elementarnom nepogodom u smislu Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda smatra se iznenadna velika nesreća koja prekida normalno odvijanje života, uzrokuje žrtve, štetu većeg opsega na imovini i/ili njen gubitak, te štetu na infrastrukturi i/ili okolišu, u mjeri koja prelazi normalnu sposobnost zajednice da ih sama otkloni bez pomoći. Elementarnu nepogodu uzrokuju prirodni, tehnički, tehnološki ili biološki događaji. Elementarnom nepogodom smatraju se osobito potresi od 7 i više stupnjeva po Mercalli-Cancani-Siebergovoj skali te olujni i orkanski vjetrovi od 8 i više bofora. Elementarnom nepogodom smatraju se i požari, poplave, suše, tuča, jaki mrazovi, izvanredno visoka visina snijega, snježni nanosi i lavine, nagomilavanja leda na vodotocima, odroni zemljišta i druge pojave takva opsega koje, ovisno o mjesnim prilikama uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području.

7. DOPUNA, ANALIZA I REVIZIJA PLANA INTERVENCIJA U ZAŠTITI OKOLIŠA Plan razrađen procesom APELL djelovat će samo ako ga se s vremena na vrijeme "provjerava" i ako su vještine potrebne za njegovu provedbu neprestano usavršavaju obukom.

Glavne podloge za izradu Plana intervencija u zaštiti okoliša Međimurske županije su:

Operativni planovi pravnih i fizičkih osoba koji postupaju s opasnim tvarima u količini većoj od propisane (NN br. 82/99) - do 19.02.2004. izrađeno je 25 Operativnih plana, od toga 3 Operativna plana cjelokupno se vraćaju na dopune i izmjene

Planovi intervencija u zaštiti okoliša gradova i općina s područja Međimurske županije - do 01.01.2004. nije donesen, niti prihvaćen, niti jedan Plan intervencija za grad, odnosno općinu, s područja Međimurske županije,

Dopunu i reviziju Plana potrebno je provoditi na slijedeći način:

1. Temeljem navedenog na dostavljene Operativne planove – 3 Operativna plana vraćaju se na ponovnu izradu (Čateks d.d. Čakovec, BP Agroamerika Mala Subotica i INA Naftaplin, Okrug Podravina, Pogon Koprivnica, Naftno plinsko polje Mihovljan), od toga 1 plan (Međimurske vode d.o.o. – postrojenje za čišćenje otpadne vode, s obzirom na iskazanu opasnu tvar – otpadna voda, a koje nema u Prilogu 2. Plana intervencija u zaštiti okoliša, prema mišljenu Ekspertne jedinice koja djeluje na razini Ministarstva ne treba izraditi Operativni plan, osim ako posjeduje neku drugu tvar koja se nalazi u popisu Priloga 2. Plana intervencija u zaštiti okoliša). Kod 4 Operativna plana (Jelen d.d. Čakovec, Ferokotao d.o.o. Donji Kraljevec, Međimurje Beton d.d. Čakovec, Agromeđimurje d.d. Čakovec) iskazane količine opasnih tvari u Operativnom planu razlikuju se prema količinama dostavljenim prema posebnom obrascu koji je naknadno tražen ili količine opasnih tvari nisu uopće prikazane. Navedeni gospodarski subjekti dužni su u roku od 90 dana od dana zaprimljenih primjedbi i dopuna nadopuniti Operativne planove sukladno okvirnom sadržaju (Prilog 3. Plana intervencija u zaštiti okoliša NN br. 82/99, 86/99, 12/01) i dostaviti ih Zavodu za prostorno uređenje Međimurske županije koji će zajedno sa Stručnim povjerenstvom nakon toga izvršiti reviziju ovoga Plana.

2. U slučaju promjene, dopune podataka o gospodarskim subjektima i Operativnim planovima, kao što su: dopuna/promjena djelatnosti, dopuna/promjena lokacije, dopuna/promjena količine ili vrste opasnih tvari, treba izvršiti reviziju ovoga Plana po dostavi podataka. Svi planovi koji su naknadno izrađeni i dostavljeni u Ured državne uprave u Međimurskoj županiji ili koji će biti, zaprimit će Zavod za prostorno uređenje i uvrstiti ih u Plan intervencija u zaštiti okoliša Međimurske županije u sklopu redovite jednogodišnje revizije.

3. Prema mišljenju ekspertne jedinice kroz reviziju Plana dodati tekst u poglavlje 2.: Meteorološke i klimatske karakteristike županije.

4. Dopuniti Plan po pitanju specijaliziranih jedinica ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba i to posebno one koje provode sanaciju posljedica izvanrednog događaja.

5. Redovitu reviziju Plana treba provoditi najmanje jedanput godišnje. 6. Prema obvezama rada inspekcije zaštite okoliša, predlaže se hitan i djelotvorniji

nadzor nad gospodarskim subjektima (Poglavlje 2. Plana točka 2.2.), odnosno prema popisu onečišćivača (Prilog 2. Poglavlje 3. Plana) koji su bili obvezni izraditi Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša, a nisu ga izradili.

Zadaće inspekcije zaštite okoliša s aspekta ovoga Plana su:

nadzor provedbe Plana intervencija u zaštiti okoliša Međimurske županije, definiranje novih obveznika izrade Operativnih planova intervencija u zaštiti

okoliša, nadzor nad gospodarskim subjektima koji su bili obveznici, a nisu izradili

Operativne planove intervencija u zaštiti okoliša, u slučaju promjene značajnih podataka iz izrađenih Operativnih planova, kao

što su promjena djelatnosti, lokacije, količine ili vrste opasnih tvari, inspekcija zaštite okoliša mora zahtijevati reviziju Operativnih planova,

nadzor nad jedinicama lokalne samouprave, tj. gradova i općina, koji su bili dužni izraditi Planove intervencija u zaštiti okoliša,

7. Reviziju Plana provodi Zavod za prostorno uređenje Međimurske županije i Stručno povjerenstvo prema obvezama navedenim u uvodnom dijelu Plana.

8. UPOZNAVANJE STANOVNIŠTVA S PLANOM INTERVENCIJA U ZAŠTITI OKOLIŠA TE ORGANIZIRANJE I PROVOĐENJE VJEŽBI SPREMNOSTI I OTKLANJANJE POSLJEDICA

Proces APELL osmišljen je tako da pomogne u pripremi za interveniranje na neželjeni događaj. Dio planskog procesa zahtijeva "prakticiranje" odnosno "vježbanje" plana. Svrha takvoga vježbanja je provjera potpunosti i djelotvornosti plana. Vježba može otkriti neke nedostatke kojima valja posvetiti pozornost. Ukoliko oni postoje, bolje ih je otkriti u simuliranom nego u pravom neželjenom događaju, u kojem se radi o životima i o imovini.

Sve osobe koje prema ovom Planu intervencija sudjeluju u intervenciji kod izvanrednog događaja moraju biti stručno osposobljene, izvježbane i opremljene za poslove provedbe Plana, bilo kroz obavljanje redovnih poslova i zadataka ili putem posebnih tečajeva i vježbi.

Osposobljavanje je potrebno obavljati na tečajevima o čijem provođenju odluku donosi Županijski Eko-stožer. Županijski Eko-stožer, u sklopu redovitog provođenja Plana, organizira vježbe provjere spremnosti, uspostavljanja veza i obavješćivanja najmanje jednom godišnje.

Provjeru pripravnosti za izvanredni događaj gospodarski subjekti trebaju provoditi simulacijom izvanrednog događaja jednom godišnje - pokazna vježba u vlastitom krugu. Osim simulacije izvanrednog događaja, gospodarski subjekti dužni su provesti obuku djelatnika, tijekom koje bi se djelatnici upoznali sa svojstvima opasnih tvari, postupcima kod intervencije i ponašanjem u slučaju evakuacije.

Osim obuke djelatnika i simulacija izvanrednih događaja, gospodarski subjekti koji postupaju s opasnim tvarima, moraju stalno poduzimati mjere prevencija nesreća.

Uobičajene mjere prevencije su:

održavanje instalacija i postrojenja, održavanje građevina i građevinskih dijelova, provođenje aktivnih mjera sigurnosti: npr. osiguravanje pumpi za prepumpavanje

opasnih tvari iz oštećenog spremnika u ispravni, ugrađivanje blok ventila kako bi se izolirali dijelovi postrojenja, instaliranje hidrantskih ventila i ostale opreme za gašenje požara, opremanje spremnika protupožarnim instalacijama za hlađenje i gašenje požara, ugradnja detektora otrovnih plinova,

provođenje pasivnih mjera sigurnosti: npr. zaštitne bazene u kojima su smješteni spremnici s opasnim tvarima, ojačavanje naftovoda/cjevovoda/spremnika

U cilju pripravnosti na izvanredni događaj potrebno je:

uspostaviti proceduru za periodičko testiranje pripravnosti, obučenosti i opremljenosti gospodarskih subjekata koji postupaju s opasnim tvarima za djelovanje kod izvanrednog događaja,

provesti nadzor nad obukom i stvarnom provođenju vježbi, barem jednom godišnje zatražiti izvješća i provesti analizu rezultata pokaznih

vježbi gospodarskih subjekata.

9. FINANCIRANJE PLANA

Financijska sredstva za provođenje Plana osiguravaju se u Županijskom proračunu i proračunima jedinica lokalne samouprave na čijem su području locirani gospodarski subjekti s kojih bi se u slučaju izvanrednog događaja došlo do ugrožavanja zdravlja i života ljudi.

Županijski Eko-stožer, najkasnije do listopada tekuće godine, donosi godišnji program rada za narednu godinu i na temelju toga financijski plan za redovito provođenje Plana.

Potrebno je predvidjeti sredstva za:

edukaciju javnosti i preventivne aktivnosti za smanjivanje posljedica izvanrednog događaja,

osposobljavanje interventnih ekipa na pravovremenu i učinkovitu intervenciju u slučaju izvanrednog događaja,

nabavu opreme:

• osobna zaštitna sredstva, • komunikacijska oprema, • opremanje interventnih ekipa: vatrogasnih postrojbi, službe hitne medicinske

pomoći i postrojbi civilne zaštite na razini Županije i gradova i općina u županiji te ostalih specijaliziranih jedinica ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba (posebno one koje provode sanaciju posljedica izvanrednog događaja što razumijeva uklanjanje opasnosti koja može nastati iz određene količine opasne tvari).

provođenje vježbi pripravnosti na neželjene događaje, najmanje jednom godišnje, troškove intervencija u slučaju da je počinitelj izvanrednog događaja nepoznat, a

radi potrebe žurnog djelovanja, izradu meteorološke podloge za područje županije od strane Državnog

hidrometeorološkog zavoda troškove analize i revizija Plana.

10. IZVJEŠĆIVANJE

Obveze izvješćivanja od strane Eko-stožera

Voditelj Eko-stožera Branko Levačić, odnosno osoba koju voditelj zaduži, dužni su i jedini ovlašteni izvješćivati javnost o nastalom izvanrednom događaju.

U svrhu izrade odgovarajućeg očevidnika i dokumentiranja svih aktivnosti kod intervencije, po mogućnosti treba osigurati snimanje fotografskom i video-tehnikom.

Jedan član Eko-stožera, kojeg odredi voditelj Eko-stožera Branko Levačić mora osigurati vođenje očevidnika intervencije. Predložak očevidnika dan je u Prilogu 2. Poglavlja 13: Prilozi ovog Plana.

Županijski Eko-stožer dužan je u roku 30 dana od završetka intervencije dostaviti izvješće, izrađeno prema predlošku danom u Prilogu 3. Poglavlja 13: Prilozi ovog Plana, tijelu državne uprave nadležnom za zaštitu prirode i okoliša Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja.

Županijsko poglavarstvo dužno je do kraja siječnja tekuće godine, za prethodnu godinu, dostaviti Županijskoj skupštini i Tijelu državne uprave nadležnom za zaštitu okoliša, cjelovito izvješće o intervencijama i provođenju Plana intervencija u zaštiti okoliša na području Županije.

Do kraja siječnja tekuće godine, Županijski Eko-stožer podnosi Skupštini Međimurske županije izvješće o svom radu za proteklu godinu.

Izvješćivanje javnosti

Lokalna zajednica ima potrebu i pravo na informaciju o eventualnim izvanrednim događajima i potencijalnim opasnostima koje joj prijete.

Program obrazovanja javnosti i njenog osvješćivanja provodi se u cilju pripreme na neželjeni događaj. Javnost treba upoznati s potencijalno opasnim tvarima u Županiji, kao i s postupanjem u slučaju izvanrednog događaja. Pružene informacije trebaju biti prilagođene interesnim skupinama društva: stručne ustanove, obrazovne ustanove, sredstva priopćavanja i građani.

Informiranje i upoznavanje javnosti s Planom ili izvanrednim događajem provodi se putem sredstava javnog priopćavanja na županijskom nivou: TV, radio postaje, tisak.

U slučaju izvanrednog događaja javnost treba informirati o slijedećim bitnim činjenicama:

1. Gdje, kada i kakav se izvanredni događaj dogodio 2. Postoji li prijetnja s mjesta nesreće po ljudske živote 3. Koje se aktivnosti provode na smanjivanju posljedica izvanrednog događaja 4. Javnost treba izvijestiti o mjerama ublažavanja posljedica izvanrednog događaja

Izvješćivanje subjekata i osoba koji sudjeluju u provođenju Plana

Svi subjekti i osobe koji sudjeluju u provođenju Plana intervencija trebaju biti detaljno upoznati s Planom, svojim zadaćama i odgovornostima potrebnim za pravovremeno i učinkovito provođenje Plana.

11. ZAKLJUČAK Plan intervencija u zaštiti okoliša Međimurske županije izrađen je s ciljem da se utvrde, procjene i rangiraju različiti rizični objekti, uoče opasnosti te se preventivnim mjerama zaštite ljudi, imovina i okoliš prema njihovoj osjetljivosti. Sadržaj Plana intervencija u zaštiti okoliša Međimurske županije temelji se na Operativnim planovima intervencija u zaštiti okoliša pravnih i fizičkih osoba čija djelatnost predstavlja stvarnu i/ili potencijalnu opasnost koja može izazvati izvanredni događaj. Prema tome ovim su Planom, sukladno Operativnim planovima, utvrđeni mogući izvori ispuštanja opasnih tvari iz nepokretnih objekata koji proizvode, obrađuju ili na neki drugi način koriste, skladište ili odlažu materijale koji se općenito smatraju opasnim u nezaštićenom okolišu. Činjenica je da Operativne planove na području županije nisu dostavile sve pravne i fizičke osobe koje se pojavljuju kao potencijalni obveznici izrade Operativnog plana intervencija u zaštiti okoliša te ih se ovim Planom upućuje na zakonsku obvezu koja proizlazi iz Poglavlja 2.:Vrsta rizika i opasnosti, Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 12/01) i članka 42. Zakona o zaštiti okoliša (NN br. 82/94, 128/99). Popis opasnih tvari i njihovih graničnih količina za koje je potrebno izraditi Operativne planove, nalazi se u Prilogu 2. Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN br. 82/99, 12/01). Prilikom izrade Plana intervencija u zaštiti okoliša Međimurske županije analizirani su pristigli Operativni planovi intervencija u zaštiti okoliša, analizom rizika izdvojena su poduzeća čije lokacije se smatraju rizičnima za javnost, definirani su subjekti za provođenje Plana te način djelovanja interventnih jedinica i dane smjernice za ublažavanje posljedica izvanrednog događaja i smjernice za dopunu, analizu i reviziju Plana intervencija u zaštiti okoliša. Planom je određen način upoznavanja stanovništva s Planom intervencija u zaštiti okoliša te organiziranje i provođenje vježbi spremnosti i otklanjanje posljedica te način izvješćivanja i financiranja Plana.

12. LITERATURA

1. APELL, Svijest i pripravnost na neželjene događaje na lokalnoj razini, Proces odgovora na tehnološke akcidente, UNEP, 1998.

2. Utvrđivanje i procjena opasnosti u lokalnoj zajednici, UNEP, 1992. 3. Priručnik za razvrstavanje i utvrđivanje prioriteta među rizicima izazvanim velikim

nesrećama u procesnoj i srodnim industrijama, IAEA, 1993., IAEA-TECDOC-727 4. Odredbe o sprečavanju kemijskih nesreća propisane Saveznim zakonikom, glava

40., poglavlje 68., od 1. srpnja 1998. 5. EPA-CEPPO, Opće smjernice za programe upravljanja rizicima (40-CFR-68),

Agencija za zaštitu okoliša SAD-a, Ured za postupanje s krutim otpadom i intervencije (5104), EPA 550-B-00-008, svibanj 2000.

6. N. Malbaša, Z. Kisić, Ž. Jakovljević: Analiza najgoreg mogućeg slučaja, procjena posljedica od izvanrednog događaja, proračun zona ugroženosti, Ekonerg – Zagreb, Savjetovanje o planu intervencija u zaštiti okoliša, Zagreb, 2000.

7. Prostorni plan Međimurske županije, 2001. 8. Nacionalna strategija zaštite okoliša, MZOPU, 2002. 9. Nacionalni plan djelovanja za okoliš, MZOPU, 2002. 10. Plan intervencija u zaštiti okoliša, NN br. 82/99, 86/99, 12/01 11. Konvencija o prekograničnim učincima industrijskih nesreća (Helsinki, 1992), NN

– MP broj 7/99 12. Agenda 21 (UN, Rio de Janeiro, 1992.) 13. Zakon o zaštiti okoliša, NN br. 82/94, 128/99 14. Zakon o otrovima, NN br. 27/99, 55/99 15. Zakon o vatrogastvu, NN br. 106/99, 117/01, 96/03 16. Zakon o zaštiti od požara, NN br. 58/93 17. Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima, NN br. 108/95 18. Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda, NN br. 73/97 19. Pravilnik o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi, NN br.

43/95 20. Pravilnik o minimumu opreme i sredstava za rad određenih vatrogasnih postrojbi

dobrovoljnih vatrogasnih društava, NN br. 91/02 21. Pravilnik o uvjetima, organizaciji i načinu rada hitne medicinske pomoći, NN br.

146/03 22. Pravilnik o ustroju, popuni, pozivanju i uporabi postrojbi, službi i tijela za

upravljanje i vođenje postrojbi, te drugih oblika organiziranja civilne zaštite, NN br. 31/95

23. Uredba o ustroju i djelovanju sustava motrenja i obavješćivanja u Republici Hrvatskoj, NN br. 11/93

12. PRILOZI GRAFIČKI PRILOG 1.: Lokacije s opasnim tvarima na području Međimurske županije PRILOG 1.: Popis vatrogasnih postrojbi na području Međimurske županije PRILOG 2.: Očevidnik intervencije PRILOG 3.: Predložak za izvješće o intervenciji SLIKE S NASLOVNICE: Arhiva Vatrogasne zajednice Međimurske županije s vježbe

"PIPO 2004." PRILOG 1.: Popis vatrogasnih postrojbi na području Međimurske županije R.

broj Vatrogasna postrojba Adresa Telefon Odgovorna

osoba Osposobljeno

st 1. JVP GRADA ČAKOVCA Stjepana Radića 5, 40 000

Čakovec 040/390-966 040/390-933

Zapovjednik Specijalistička

2. DVD ČAKOVEČKI MLINOVI Mlinska 1, 40 000 Čakovec 040/375-515 Zapovjednik Specijalistička (za vlastite potrebe)

3. DVD ČATEKS Zrinsko Frankopanska 24, 40 000 Čakovec

040/328-444 Zapovjednik Specijalistička (za vlastite potrebe)

4. DVD EKO MEĐIMURJE Braće Radića 37, Šenkovec, 40 000 Čakovec


5. DVD MTČ Matice Hrvatske 10, 40 000 Čakovec


6. DVD ČAKOVEC Stjepana Radića 5, 40 000 Čakovec

040/390-911 Zapovjednik Osnovna

7. DVD IVANOVEC Trg hrvatskih velikana 15, Ivanovec, 40 000 Čakovec

93 Zapovjednik Osnovna

8. DVD GORNJI VIDOVEC Gornji Vidovec 10, Ivanovec, 40 000 Čakovec


9. DVD KRIŠTANOVEC Krištanovec 66, 40 316 Vratišinec 93 Zapovjednik Osnovna 10. DVD KURŠANEC Glavna 104, Kuršanec,

40 000 Čakovec 93 Zapovjednik Osnovna

11. DVD MAČKOVEC Mačkovec 275, 40 000 Čakovec 93 Zapovjednik Osnovna 12. DVD MIHOVLJAN Mihovljan, Prvomajska 92,

40 000 Čakovec 93 Zapovjednik Osnovna

13. DVD NOVO SELO NA DRAVI Prvomajska 18, Novo Selo na Dravi, 40 000 Čakovec


14. DVD NOVO SELO ROK Rade Končara 55a, Novo Selo Rok, 40 000 Čakovec


15. DVD PUSTAKOVEC BUZOVEC PUTIJANE

Milke Trnine 11, 40 000 Čakovec 93 Zapovjednik Osnovna

16. DVD SAVSKA VES J. Bajkovca 93, Savska Ves, 40 000 Čakovec


17. DVD ŠANDOROVEC V. Nazora 2, Šandorovec, 40 000 Čakovec


18. DVD TOTOVEC Čakovečka 8, Totovec, 40 000 Čakovec


19. DVD ŽIŠKOVEC Žiškovec 72, 40 316 Vratišinec 93 Zapovjednik Osnovna

20. DVD PRIBISLAVEC Kaštelanska 1a, Pribislavec,

40 000 Čakovec 040/360-188 Zapovjednik Osnovna

21. DVD STRAHONINEC Dravska 1a, Strahoninec, 40 000 Čakovec


22. DVD KNEZOVEC Knezovec 156, 40 311 Lopatinec 93 Zapovjednik Osnovna 23. DVD BELICA Kralja Tomislava 92, 40 319

Belica 93 Zapovjednik Osnovna

24. DVD GARDINOVEC Gardinovecc 110 a, 40 319 Belica 93 Zapovjednik Osnovna 25. DVD DRŽIMUREC STRELEC Držimurecc 98,

40 321 Mala Subotica 93 Zapovjednik Osnovna

26. DVD MALA SUBOTICA Glavna 31, 40 321 Mala Subotica 040/631-909 Zamjenik Osnovna 27. DVD PALOVEC Palovec 79, 40 321 Mala Subotica 93 Zapovjednik Osnovna 28. DVD SVETI KRIŽ A.Šenoe 32, Sveti Križ,

40 321 Mala Subotica 93 Zapovjednik Osnovna

29. DVD ŠTEFANEC N. Tesle 1a, Štefanec, 40 000 Čakovec


30. DVD OREHOVICA Matije Gupca 5, 40 322 Orehovica 93 Zapovjednik Osnovna 31. DVD PODBREST S. Vojvode 4, 40 322 Orehovica 93 Zapovjednik Osnovna 32. DVD VULARIJA 1. Maja 20, Vularija,

40 322 Orehovica 93 Zapovjednik Osnovna

33. DVD DEKANOVEC F. Andrašeca 39, 40 318 Dekanovec


34. DVD DOMAŠINEC M. Pušteka 15, Domašinec, 40 318 Dekanovec


35. DVD TURČIŠĆE Turčišće 25, 40 318 Dekanovec 93 Zapovjednik Osnovna 36. DVD FERKETINEC Ferketinec 37, 40 316 Vratišinec 93 Zapovjednik Osnovna 37. DVD MIKLAVEC Miklavec 84, 40 316 Vratišinec 93 Zapovjednik Osnovna 38. DVD NOVAKOVEC Novakovec 283 a ,

40 318 Dekanovec 93 Zapovjednik Osnovna

39. DVD PODTUREN I. Grašića 5, 40 317 Podturen 93 Zapovjednik Osnovna 40. DVD SIVICA Sivica 112 a, 40 317 Podturen 93 Zapovjednik Osnovna 41. DVD DONJA DUBRAVA Trg Republike 14,

40 328 Donja Dubrava 93 Zapovjednik Osnovna

42. DVD DONJI VIDOVEC Glavna 26, 40 327 Donji Vidovec 93 Zapovjednik Osnovna 43. DVD KOTORIBA K. Tomislava 127, 40 329

Kotoriba 93 Zapovjednik Osnovna

44. DVD SVETA MARIJA Trg bana J. Jelačića 1, 40 326 Sveta Marija


45. DVD DONJI MIHALJEVEC M. Tita 42, 40 326 Sveta Marija 93 Zapovjednik Osnovna 46. DVD DONJI KRALJEVEC Gornji Kraj 20,

40 320 Gornji Kraljevec 040/655-215 Zapovjednik Osnovna

47. DVD DONJI HRAŠĆAN Donji Hrašćan 51a, 40 320 Donji Kraljevec


48. DVD DONJI PUSTAKOVEC Donji Pustakovec 111, 40 323 Prelog


49. DVD HODOŠAN Cvjetna 5, Hodošan, 40 320 Donji Kraljevec


50. DVD PALINOVEC Palinovec 155, 40 320 Donji Kraljevec


51. DVD SVETI JURAJ U TRNJU Sveti Juraj u Trnju 1, 40 323 Prelog


52. DVD GORIČAN Trg Sv. Leonarda 22, 40 324 Goričan


53. DVD GORNJA DUBRAVA Gornja Dubrava 48, 40 306 Macinec


53. DVD GORNJI MIHALJEVEC Gornji Mihaljevec 14, 40 306 Macinec


54. DVD MARTINUŠEVEC Martinuševec 15a, 40 312 Štrigova


55. DVD PRESEKA Preseka 27, 40 306 Macinec 93 Zapovjednik Osnovna 56. DVD ROBADJE Robadje 64, 40 312 Štrigova 93 Zapovjednik Osnovna 57. DVD STANETINEC Stanetinec 19, 40 312 Štrigova 93 Zapovjednik Osnovna

58. DVD ŠTRIGOVA Štrigova 101, 40 312 Štrigova 93 Zapovjednik Osnovna 59. DVD ŽELEZNA GORA Železna Gora 127, 40 312

Štrigova 93 Zapovjednik Osnovna

60. DVD HLAPIĆINA Hlapićina 13, 40 313 Sveti Martin na Muri


61. DVD KRIŽOVEC Križovec 17, 40 316 Vratišinec 93 Zapovjednik Osnovna 62. DVD MURSKO SREDIŠĆE Frankopanska 10,

40 315 Mursko Središće 040/543-093 091/516759

3

Zapovjednik Osnovna

63. DVD PEKLENICA Preklenica 328, 40 315 Mursko Središće


64. DVD ŠTRUKOVEC Štrukovec bb, 40 315 Mursko Središće


65. DVD SVETI MARTIN NA MURI

Vrhovljan 46a, 40 313 Sveti Martin na Muri


66. DVD LAPŠINA Lapšina 6, 40 313 Sveti Martin na Muri


67. DVD SELNICA Trg Sv. Marka 2, 40 315 Selnica 93 Zapovjednik Osnovna 68. DVD GORNJI KRALJEVEC Gornji Kraljevec 245,

40 316 Vratišinec 93 Zapovjednik Osnovna

69. DVD VRATIŠINEC Vrtišinec 245, 40 316 Vratišinec 93 Zapovjednik Osnovna 70. DVD ČREČAN Črečan 44, 40 306 Macinec 93 Zapovjednik Osnovna 71. DVD DUNJKOVEC LJ. Gaja 9, 40 305 Nedelišće 93 Zapovjednik Osnovna 72. DVD GORNJI HRAŠĆAN Čakovečka 74, Gornji Hrašćan 93 Zapovjednik Osnovna 73. DVD GORNJI GURŠANEC B. Jelačića 26c, Gornji Kuršanec,

40 305 Nedelišće 93 Zapovjednik Osnovna

74. DVD MACINEC Glavna 36, 40 306 Macinec 93 Zapovjednik Osnovna 75. DVD NEDELIŠĆE Čakovečka 2, 40 305 Nedelišće 040/821-400 Zapovjednik Osnovna 76. DVD PRETETINEC Pretetinec 65, 40 305 Nedelišće 93 Zapovjednik Osnovna 77. DVD PUŠĆINE Čakovečka 58, 40 305 Nedelišće 93 Zapovjednik Osnovna 78. DVD SLAKOVEC Slakovec 118, 40 305 Nedelišće 93 Zapovjednik Osnovna 79. DVD TRNOVEC Trnovec 64, 40 306 Macinec 93 Zapovjednik Osnovna 80. DVD CIRKOVLJAN Donja 1, Cirkovljan, 40 323 Prelog 93 Zapovjednik Osnovna 81. DVD ČEHOVEC Čheovec 104, 40 323 Prelog 93 Zapovjednik Osnovna 82. DVD ČUKOVEC Čukovec 105, 40 323 Prelog 93 Zapovjednik Osnovna 83. DVD DRAŠKOVEC Braće Radića 14, 40 325

Draškovec 93 Zapovjednik Osnovna

84. DVD OPOROVEC Oporovec 160, 40 325 Draškovec 93 Zapovjednik Osnovna 85. DVD PRELOG Sajmišna 3, 40 323 Prelog 040/645-514

098/778807 Zapovjednik Osnovna

86. DVD BREZJE Brezje 174, 40 311 Lopatinec 93 Zapovjednik Osnovna 87. DVD LOPATINEC Pleškovec 12, 40 311 Lopatinec 93 Zapovjednik Osnovna 88. DVD MALI MIHALJEVEC R. Končara 23 c, Mali Mihaljevec,

40 311 Lopatinec 93 Zapovjednik Osnovna

89. DVD VUČETINEC Vučetinec 44, 40 311 Lopatinec 93 Zapovjednik Osnovna 90. DVD ČAKOVEČKI MLINOVI Mlinska 1, 40 000 Čakovec 040/375515 Zapovjednik Za vlastite

potrebe 91. DVD ČATEKS Zrinsko Frankopanska 25,

40 000 Čakovec 040/328-444 Zapovjednik Za vlastite

potrebe 92. DVD EKO MEĐIMURJE Braće Radića 37, Šenkovec,

40 000 Čakovec 040/343-333 Zapovjednik Za vlastite

potrebe 93. DVD JELEN Zagrebačka 93, 40 000 Čakovec 040/384-311 Zapovjednik Za vlastite

potrebe 94. DVD MTČ Matice Hrvatske 10, 40 000

Čakovec 040/310-677 Zapovjednik Za vlastite

potrebe

PRILOG 2.: Očevidnik intervencije ŽUPANIJA DOGAĐAJ

MJESTO DOGAĐAJA:

MEDIJ:

VRIJEME DOGAĐAJA

VRIJEME

OPAŽANJA DOGAĐAJA

POČETAK SANACIJE

ZAVRŠETAK SANACIJE

VRSTE I KOLIČINE TVARI

NAZIV OPASNE TVARI MEDIJ KOLIČINA KG

TLO

VODA

ZRAK

LOKACIJA DOGAĐAJA

UDALJENOST km m

Udaljenost od vodocrpilišta

Udaljenost od naselja

Udaljenost od vodotoka

Udaljenost od zaštićenih područja

OPIS DOGAĐAJA

PODRUČJE NAZIV POČINIOCA VRSTA DOGAĐAJA

PREDMET Istjecanje opasne tvari

Eksplozija

Požar

Ostalo

GOSPODARSTVO Istjecanje opasne t vari

Eksplozija

Požar

Ostalo

NEPOZNATI

POČINIOC

Istjecanje opasne t vari

Eksplozija

Požar

Ostalo

VRIJEME DOJAVE

VRIJEME INSTITUCIJA IME OSOBE

MUP

DRŽAVNI CENTAR ZA OBAVJEŠĆIVANJE

INSPEKCIJA-MZOPU

INSPEKCIJA-DRŽAVNA UPRAVA ZA VODE

ODSJEK ZA PLANOVE INTERVENCIJA-

MZOPU

PRAVNA OSOBA ZA SANACIJU

ONEČIŠĆENJA

VRIJEME KADA JE PRAVNA OSOBA

IZJAVILA DA ĆE IZIĆI NA TEREN

ANGAŽIRANJE INTERVENTNE JEDINICE

VATROGASNA POSTROJBA

PLICIJA

VOJSKA

CIVILNA ZAŠTITA

PRAVNA OSOBA

OSTALO

ANGAŽIRANA INTERVENTNA JEDINICA PRAVNA OSOBA ZA SANACIJU

VRIJEME POZIVA

VRIJEME DOLASKA

VRIJEME ZA KOJE SE OBVEZALA DA ĆE DOČI

IME ODGOVORNE OSOBE U PRAVNOJ OSOBI

IME ODGOVORNE OSOBE ZA OBAVLJANJE SANACIJE

NAČIN SANACIJE

NAČIN SANACIJE

1. Mehaničkim putem Sprečavanje-izolacija izvora onečišćenja

Skupljanje onečišćenja 2. Kemijskim putem

Privremeno skladište

Transport

Konačno zbrinjavanje

Ostalo

SREDSTVA I OPREMA KORIŠTENA PRI SANACIJI

SREDSTVA I OPREMA

KORIŠTENJA PRI SANACIJI

NAČIN KOLIČINA MEDIJ

NAČIN ZBRINJAVANJA ISPUŠTENE OPASNE TVARI U MEDIJ OKOLIŠA

NAČIN ZBRINJAVANJA MJESTO ZBRINJAVANJA

ODLAGALIŠTE

SPALJIVANJE

OSTALO

PROCJENA ŠTETE

MEDIJ IZNOS KUNA

TLO

VODA

ŽIVOTINJE

BILJKE

GOSPODARSTVO

OSTALO

PRILOG 3.: Predložak za izvješće o intervenciji Županija: Nositelj izrade izvješća: Adresa: Telefon: Telefax: 1. Opći podaci datum i vrijeme nesreće

adresa

mjesto vrsta aktivnosti

2. Vrsta nesreće eksplozija emitiranje opasne tvari (vrsta i količina)

ispuštanje opasnih tvari

požar

3. Poduzete interventne mjere 4. Uzroci nesreće 5. Posljedice nesreće a) Unutar prostora pravne ili fizičke osobe b) Izvan prostora pravne ili fizičke osobe žrtve poginulih žrtve poginulih ranjenih ranjenih otrovanih otrovanih posljedice po okoliš

kratkoročne posljedice po okoliš kratkoročne

dugoročne dugoročne broj osoba izloženih posljedica nesreće

broj osoba izloženih posljedica nesreće

broj evakuiranih osoba broj evakuiranih osoba materijalna šteta materijalna šteta opasnost je još prisutna opasnost je još prisutna opasnost više nije prisutna opasnost više nije prisutna 6. Troškovi zbog onečišćenja okoliša: u intervenciji utrošena sredstva iznos novčane kazne naknada za obeštećenje ostalo troškovi saniranja okoliša 7. Pouke izvučene iz nesreće 8. Srednjeročne i dugoročne mjere koje bi trebalo poduzeti da ne dođe do ponavljanja

nesreće NAPOMENA:

1

5

6

7

9

10

11

12

13

14

1617

18

192021

22

23

24

25

26

27

28

29

30

3133

32

KARTOGRAFSKI PRIKAZ: 1. Lokacije s opasnim tvarima na području Međimurske županije

8

TUMAČ OZNAKA: 51

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

32

33

BP ČAKOVEC 2

BP ČAKOVEC 1

BP DONJA DUBRAVA

BP GORIČAN

BP MURSKO SREDIŠĆE

BP PRELOG

BP ŠTRIGOVA

ELEKTRA ČAKOVEC BP u krugu tvrtke

EUROPETROL d.o.o. BP PUŠĆINE

MATIĆ d.o.o. BP ČAKOVEC



MEĐIMURJE TEGRA d.d. ČAKOVEC

ME IMURJE TEGRA d.d. Đ ČK- IVANOVEC

JANAF d.d.

MEISO d.d.GORIČAN

ČAKOVEČKI MLINOVI d.d. Čakovec

MEĐIMURSKE VODE d.o.o. Nedelišće

PERUTNINA PTUJ PIPO d.o.o. Čakovec

MEĐIMURJE BETON d.d. Čakovec

FERRO PREIS d.o.o. Čakovec

MEPLAST d.d. Kotoriba

PLIN ACRO d.o.o. Plinovod

FEROKOTAO d.o.o. Donji Kraljevec

JELEN d.d. Čakovec

EKO MEĐIMURJE d.d. Šenkovec

BETON d.d. Prelog

AGROMEĐIMURJE d.d. Donji Kraljevec

AGROMEĐIMURJE d.d. Hodošan

AGROMEĐIMURJE d.d. Čakovec

AGROMEĐIMURJE d.d. Donja Dubrava

AGROMEĐIMURJE d.d. Podturen

AGROMEĐIMURJE d.d. Sveta Marija

SP

PA

PŠ

Spomenik prirode

Spomenik parkovne arhitekture

Park šuma - prijedlog za zaštitu

PLAN INTERVENCIJA U ZAŠTITI OKOLIŠA MEĐIMURSKE ŽUPANIJEdokumenti.azo.hr/Dokumenti/PLAN...

Documents

Transcript of PLAN INTERVENCIJA U ZAŠTITI OKOLIŠA MEĐIMURSKE ŽUPANIJEdokumenti.azo.hr/Dokumenti/PLAN...