IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH … · Zagorski vodovod d.o.o. Ksavera Šandora...
Transcript of IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH … · Zagorski vodovod d.o.o. Ksavera Šandora...
Zagorski vodovod d.o.o.
Ksavera Šandora Gjalskog 1, Zabok, Hrvatska (dalje u tekstu “Naručitelj”)
DOKUMENTACIJA O NABAVI
Za projekt sufinanciran od EU
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA
SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR;
SUSTAV ZABOK I ZLATAR
Evidencijski broj javne nabave: ………….
KNJIGA 3
TEHNIČKE SPECIFIKACIJE
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 1
KNJIGA 3
TEHNIČKE SPECIFIKACIJE
Ova je knjiga dio kompleta od pet (5) knjiga koje sadrže:
Knjiga 1 Upute ponuditeljima
Knjiga 2 Ugovor
Knjiga 3 Tehničke Specifikacije
Knjiga 4 Troškovnik
Knjiga 5 Nacrti
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 2
SADRŽAJ:
1. OPIS RADOVA ................................................................................................................................ 19
1.1 Uvod ...................................................................................................................................... 19
1.1.1 Okvir Projekta ................................................................................................................ 19
1.1.2 Lokacija Projekta ............................................................................................................ 21
1.1.3 Opis Projekta ................................................................................................................. 22
1.1.4 Tijela nadležna za komunalnu i drugu infrastrukturu na području Projekta ................. 24
1.2 Specifične informacije o području ......................................................................................... 25
1.2.1 Klima i vrijeme ............................................................................................................... 25
1.2.2 Vjetar ............................................................................................................................. 25
1.2.3 Hidrološke i inženjersko-geološke karakteristike terena .............................................. 25
1.2.3.1 Geološke značajke šireg područja .......................................................................................................... 25
1.2.3.2 Hidrološke značajke ................................................................................................................................ 27 1.3 Općeniti opis radova .............................................................................................................. 27
1.4 Opseg radova ......................................................................................................................... 28
1.5 Izvođenje radova ................................................................................................................... 30
1.5.1 Trasiranje gravitacijskih cjevovoda ................................................................................ 30
1.5.2 Sanacija prometnih, biciklističkih i pješačkih površina .................................................. 30
1.5.3 Iskop rovova i polaganje cijevi ....................................................................................... 30
1.5.4 Cijevi i spojevi ................................................................................................................ 31
1.5.4.1 Gravitacijski cjevovodi za odvodnju otpadnih voda ............................................................................... 32
1.5.4.2 Tlačni cjevovodi za odvodnju otpadnih voda ......................................................................................... 34
1.5.4.3 Cjevovodi za vodoopskrbu- prelaganje cjevovoda ................................................................................. 35 1.5.5 Međusobno spajanje novih i postojećih kanalizacijskih cijevi ...................................... 36
1.5.6 Okna............................................................................................................................... 36
1.5.7 Poklopci okana ............................................................................................................... 37
1.5.8 Križanja .......................................................................................................................... 38
1.5.9 Osiguranje funkcionalnosti postojećeg sustava odvodnje i vodoopskrbe tijekom izvođenja radova ........................................................................................................................... 38
1.5.10 Projekti Izvođača ........................................................................................................... 38
1.5.11 Norme, označavanje i dokazivanje sukladnosti građevinskih proizvoda ...................... 38
1.5.12 Licence za inženjere ....................................................................................................... 39
1.5.13 Visinski nivoi .................................................................................................................. 47
1.5.14 Dimenzije ....................................................................................................................... 47
1.5.15 Sigurnosne procedure ................................................................................................... 47
1.5.15.1 Sigurnost................................................................................................................................................. 47
1.5.15.2 Zaštita od požara i prevencija ................................................................................................................. 48 1.5.16 Zaštita na radu ............................................................................................................... 48
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 3
1.5.16.1 Osoba za provedbu zaštite na radu ........................................................................................................ 49
1.5.16.2 Opasne aktivnosti ................................................................................................................................... 49
1.5.16.3 Sastanci i izvještavanje ........................................................................................................................... 49
1.5.16.4 Opasna atomsfera .................................................................................................................................. 49
1.5.16.5 Ograničeni pristup i „Dozvola za rad“ ..................................................................................................... 50
1.5.16.6 Odredbe za slučajeve nužde ................................................................................................................... 50
1.5.16.7 Osobna zaštitna oprema i higijena ......................................................................................................... 50
1.5.16.8 Vertikalni prilazi ...................................................................................................................................... 51 1.5.17 Upravljanje okolišem ..................................................................................................... 51
1.5.17.1 Plan upravljanja okolišem (PUO) ............................................................................................................ 51
1.5.17.2 Upravljanje okolišem .............................................................................................................................. 52
1.5.17.2.1 Općenito .......................................................................................................................................... 52
1.5.17.2.2 Prevencija onečišćenja tla i voda ..................................................................................................... 52
1.5.17.2.3 Prevencija buke i remećenja reda .................................................................................................... 52
1.5.17.2.4 Vibracije tijekom izgradnje ............................................................................................................... 53
1.5.17.2.5 Prevencija emisija prašine ................................................................................................................ 53 1.5.18 Izvještaji o napretku ...................................................................................................... 54
1.5.18.1 Mjesečni izvještaji o napretku ................................................................................................................ 54
1.5.18.2 Fotodokumentacija ................................................................................................................................ 54
1.5.18.3 Građevinski dnevnici .............................................................................................................................. 54 1.5.19 Aktivnosti Izvođača na gradilištima ............................................................................... 54
1.5.20 Radovi pod utjecajem vode ........................................................................................... 55
1.5.21 Privremena regulacija prometa ..................................................................................... 55
1.5.22 Pristupačnost, objekti i ograđivanje gradilišta .............................................................. 55
1.5.23 Izmjera cesta, vlasništva i usjeva ................................................................................. 56
1.5.24 Objekti koje osigurava Izvođač ...................................................................................... 56
1.5.24.1 Informativne ploče gradilišta i komemorativna ploča ............................................................................ 56
1.5.24.2 Ured za djelatnike Inženjera ................................................................................................................... 57
1.5.24.3 Objekti za osoblje Izvođača .................................................................................................................... 57 1.5.25 Planiranje i koordinacija s paralelnim ugovorima ......................................................... 57
1.5.26 Ispitivanja ...................................................................................................................... 57
1.5.27 Ispitivanje vodonepropusnosti i tlačne probe ............................................................... 58
1.5.27.1 Ispitivanje vodonepropusnosti gravitacijskih cjevovoda ........................................................................ 58
1.5.27.1.1 Uvodno............................................................................................................................................. 58
1.5.27.1.2 Postupci i zahtjevi za kontrolu cjevovoda sa slobodnim vodnim licem ............................................ 58
1.5.27.2 Tlačne probe tlačnih kanalizacijskih cjevovoda ...................................................................................... 59
1.5.27.3 Tlačne probe vodoopskrbnih cjevovoda ................................................................................................. 59 1.5.28 CCTV inspekcija .............................................................................................................. 59
1.5.29 Ispiranje i dezinfekcija vodoopskrbnih cjevovoda ......................................................... 60
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 4
1.5.30 Dozvole i suglasnosti ..................................................................................................... 60
1.5.30.1 Potvrde glavnih projekata/građevinske dozvole .................................................................................... 60
1.5.30.2 Suglasnosti za radove na cestama .......................................................................................................... 60
1.5.30.3 Iskopi u javnim i prometnim površinama ............................................................................................... 61 1.5.31 Postojeća infrastruktura ................................................................................................ 61
1.5.32 Opskrba električnom energijom, pitkom vodom i sl. .................................................... 61
1.5.32.1 Spoj na vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda .................................................................................... 61
1.5.32.2 Spoj na sustav opskrbe električnom energijom i drugu infrastrukturu .................................................. 62 1.5.33 Odlaganje gradilišnog otpada ........................................................................................ 62
1.5.34 Iskop za potrebe izvođenja crpnih stanica .................................................................... 62
1.5.35 Opće napomene uz betonske i armiranobetonske radove ........................................... 62
1.5.35.1 Beton ...................................................................................................................................................... 64
1.5.35.2 Armatura ................................................................................................................................................ 64
1.5.35.3 Oplata ..................................................................................................................................................... 64 1.6 Kontrola i osiguranje kvalitete............................................................................................... 65
1.6.1 Općenito ........................................................................................................................ 65
1.6.2 Plan osiguranja kvalitete (POK) ..................................................................................... 65
1.6.2.1 Priprema POK-a ...................................................................................................................................... 66
1.6.2.2 Kontrola kvalitete ................................................................................................................................... 67
1.6.2.3 Izmjene i revizije ..................................................................................................................................... 67 1.6.3 Planovi kontrole (PK) ..................................................................................................... 67
1.6.3.1 Kontrola i dokumentacija Izvođača ........................................................................................................ 67
1.6.3.2 Metode dokumentiranja i vođenja dokumenata tijekom izvođenja Radova ......................................... 68
1.6.3.3 Dokumentacija pri dostavi ...................................................................................................................... 68
1.6.3.4 Nakon završetka ..................................................................................................................................... 68 1.7 Procedure vezane za projektnu dokumentaciju .................................................................... 68
1.7.1 Ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti .................................................................... 68
1.7.2 Izjave o metodama izgradnje i montaže ........................................................................ 68
1.7.3 Plan izvođenja radova ................................................................................................... 69
1.7.4 Plan zaštite na radu ....................................................................................................... 70
1.7.5 Organizacijska struktura ................................................................................................ 70
1.7.6 Vremenski plan .............................................................................................................. 70
1.7.7 Fotografski i videozapisi ................................................................................................ 70
1.7.8 Administracija i sastanci ................................................................................................ 71
1.8 Projekti koje treba izraditi i dozvole koje treba ishoditi Izvođač .......................................... 71
1.8.1 Izrada izvedbenih projekata i snimaka izvedenog stanja .............................................. 71
1.8.2 Priručnici o rukovanju i održavanju ............................................................................... 72
1.8.3 Ishođenje uporabnih dozvola ........................................................................................ 73
LOT I ................................................................................................................................................... 74
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 5
1.9 Opis radova – Općina Bedekovčina ....................................................................................... 74
1.9.1 Uvod .............................................................................................................................. 74
1.9.2 Faza I .............................................................................................................................. 75
1.9.2.1. Obuhvat .................................................................................................................................................. 75
1.9.2.2. Gravitacijski kolektori i tlačni cjevovodi ................................................................................................. 76
1.9.2.3. Revizijska okna ....................................................................................................................................... 76
1.9.2.4. Osiguranje kolektora .............................................................................................................................. 77
1.9.2.4.1. Osiguranje kolektora ispod željezničke pruge ................................................................................... 77
1.9.2.4.2. Osiguranje i vođenje kolektora u cestama ........................................................................................ 78
1.9.2.4.3. Osiguranje kolektora ispod vodotoka ............................................................................................... 79
1.9.2.5. Križanje kolektora sa instalacijama ........................................................................................................ 79
1.9.2.6. Crpne stanice .......................................................................................................................................... 80
1.9.2.6.1. Općenito ........................................................................................................................................... 80
1.9.2.6.2. Crpna stanica CS BE1 ......................................................................................................................... 81
1.9.2.6.3. Crpna stanica CS BE2 ......................................................................................................................... 81
1.9.2.7. Preljevne građevine ................................................................................................................................ 81 1.10 Opis radova – Grad Zabok ..................................................................................................... 84
1.10.1 Uvod .............................................................................................................................. 84
1.10.2 Faza I .............................................................................................................................. 85
1.10.2.1. Obuhvat ..................................................................................................................................................... 85
1.10.2.2 Gravitacijski kolektori i tlačni cjevovodi ................................................................................................. 86
1.10.2.3 Revizijska okna ....................................................................................................................................... 86
1.10.2.4 Osiguranje kolektora .............................................................................................................................. 87
1.10.2.4.1 Osiguranje kolektora ispod željezničke pruge .................................................................................. 87
1.10.2.4.2 Osiguranje i vođenje kolektora u cestama ....................................................................................... 88
1.10.2.4.3 Osiguranje kolektora ispod vodotoka .............................................................................................. 88
1.10.2.4.4 Križanje kolektora sa instalacijama .................................................................................................. 89
1.10.2.5 Crpne stanice .......................................................................................................................................... 89
1.10.2.5.1 Općenito .......................................................................................................................................... 89
1.10.2.5.2 Crpna stanica CS ZB1 ........................................................................................................................ 90
1.10.2.5.3 Crpna stanica CS ZB2 ........................................................................................................................ 90
1.10.2.5.4 Crpna stanica CS ZB3 ........................................................................................................................ 91
1.10.2.5.5 Crpna stanica CS ZB4 ........................................................................................................................ 91
1.10.2.5.6 Crpna stanica CS ZB5 ........................................................................................................................ 91
1.10.2.5.7 Crpna stanica CS ZB6 ........................................................................................................................ 91
1.10.2.6 Preljevne građevine ................................................................................................................................ 91 1.11 Opis radova – Grad Oroslavje ................................................................................................ 94
1.11.1 Uvod .............................................................................................................................. 94
1.11.2 Faza I .............................................................................................................................. 95
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 6
1.11.2.1 Obuhvat .................................................................................................................................................. 95
1.11.2.2 Gravitacijski kolektori i tlačni cjevovodi ................................................................................................. 96
1.11.2.3 Revizijska okna ....................................................................................................................................... 97
1.11.2.4 Osiguranje kolektora .............................................................................................................................. 97
1.11.2.4.1 Osiguranje kolektora ispod željezničke pruge .................................................................................. 97
1.11.2.4.1 Osiguranje i vođenje kolektora u cestama ....................................................................................... 98
1.11.2.4.2 Osiguranje kolektora ispod autocesta i paralelno vođenje .............................................................. 99
1.11.2.4.3 Osiguranje kolektora ispod vodotoka ............................................................................................ 100
1.11.2.5 Križanje kolektora sa instalacijama ...................................................................................................... 100
1.11.2.6 Crpne stanice ........................................................................................................................................ 101
1.11.2.6.1 Općenito ........................................................................................................................................ 101
1.11.2.6.2 Crpna stanica CS OR1 ..................................................................................................................... 102
1.11.2.6.3 Crpna stanica CS OR2 ..................................................................................................................... 102
1.11.2.6.4 Crpna stanica CS OR3 ..................................................................................................................... 102
1.11.2.6.5 Crpna stanica CS OR4 ..................................................................................................................... 102
1.11.2.6.6 Crpna stanica CS OR5 ..................................................................................................................... 102
1.11.2.6.7 Crpna stanica CS OR6 ..................................................................................................................... 103
1.11.2.6.8 Crpna stanica CS OR8 ..................................................................................................................... 103
1.11.2.7 Preljevne građevine .............................................................................................................................. 103 1.12 Opis radova – Općina Sveti Križ Začretje ............................................................................. 105
1.12.1 Uvod ............................................................................................................................ 105
1.12.2 Faza I ............................................................................................................................ 106
1.12.2.1 Obuhvat ................................................................................................................................................ 106
1.12.2.2 Gravitacijski kolektori ........................................................................................................................... 107
1.12.2.3 Tlačni cjevovodi .................................................................................................................................... 108
1.12.2.4 Revizijska okna ..................................................................................................................................... 108
1.12.2.5 Osiguranje kolektora ............................................................................................................................ 110
1.12.2.5.1 Križanje kanalizacije i željezničke pruge ......................................................................................... 110
1.12.2.5.2 Križanje kanaliacije i vodotoka ....................................................................................................... 110
1.12.2.5.3 Križanja s postojećim instalacijama................................................................................................ 111
Elektroenergetika ................................................................................................................................................ 112
1.12.2.6 Crpne stanice ........................................................................................................................................ 112
1.12.2.6.1 Općenito ........................................................................................................................................ 112
1.12.2.7 Preljevne građevine .............................................................................................................................. 114
1.12.2.8 Završno okno tlačnog cjevovoda .......................................................................................................... 114 1.13 Opis radova – Općina Veliko Trgovišče ............................................................................... 115
1.13.1 Uvod ............................................................................................................................ 115
1.13.2 Faza I ............................................................................................................................ 116
1.13.2.1 Obuhvat ................................................................................................................................................ 116
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 7
1.13.2.2 Gravitacijski kolektori ........................................................................................................................... 117
1.13.2.3 Tlačni cjevovodi .................................................................................................................................... 118
1.13.2.4 Revizijska okna ..................................................................................................................................... 118
1.13.2.5 Osiguranje kolektora ............................................................................................................................ 119
1.13.2.5.1 Križanje kanalizacije i vodotoka ..................................................................................................... 119
1.13.2.5.2 Križanja s postojećim instalacijama................................................................................................ 120
1.13.2.6 Crpne stanice ........................................................................................................................................ 121
1.13.2.6.1 Općenito ........................................................................................................................................ 121
1.13.2.7 Preljevne građevine .............................................................................................................................. 123
1.13.2.8. Završno okno tlačnog cjevovoda .......................................................................................................... 123 1.14 Opis radova – Općina Gornja Stubica .................................................................................. 124
1.14.1 Uvod ............................................................................................................................ 124
1.14.2 Faza I ............................................................................................................................ 125
1.14.2.1 Obuhvat ................................................................................................................................................ 125
1.14.2.2 Gravitacijski kolektori ........................................................................................................................... 125
1.14.2.3 Revizijska okna ..................................................................................................................................... 126 1.15 Opis radova – Općina Mače ................................................................................................. 128
1.15.1 Uvod ............................................................................................................................ 128
1.15.2 Faza I ............................................................................................................................ 130
1.15.2.1 Obuhvat ................................................................................................................................................ 130
1.15.2.2 Gravitacijski kolektori ........................................................................................................................... 130
1.15.2.3 Tlačni cjevovodi .................................................................................................................................... 131
1.15.2.4 Revizijska okna ..................................................................................................................................... 131
1.15.2.5 Osiguranje kolektora ............................................................................................................................ 133
1.15.2.5.1 Križanje kanalizacije i vodotoka ..................................................................................................... 133
1.15.2.5.2 Križanja s postojećim instalacijama................................................................................................ 134
1.15.2.6 Crpne stanice ........................................................................................................................................ 134
1.15.2.6.1 Općenito ........................................................................................................................................ 134
1.15.2.7 Preljevne građevine .............................................................................................................................. 136
1.15.2.8 Okno odzračnog ventila i ispusno okno ................................................................................................ 136 LOT II ................................................................................................................................................ 138
1.16 Opis radova – Grad Zabok ................................................................................................... 138
1.16.1 Uvod ............................................................................................................................ 138
1.16.2 Faza II ........................................................................................................................... 139
1.16.2.1 Obuhvat ................................................................................................................................................ 139
1.16.2.2 Kolektori ............................................................................................................................................... 141
1.16.2.3 Revizijska okna ..................................................................................................................................... 141
1.16.2.4 Osiguranje kolektora ............................................................................................................................ 142
1.16.2.4.1 Križanje kanalizacije i vodotoka ..................................................................................................... 142
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 8
1.16.2.4.2 Križanje kanalizacije i željezničke pruge ......................................................................................... 142
1.16.2.4.3 Križanje kanalizacije i autoceste ..................................................................................................... 143
1.16.2.4.4 Križanje kanalizacije i magistralnog plinovoda ............................................................................... 144
1.16.2.5 Križanje kolektora s instalacijama ........................................................................................................ 144
1.16.2.6 Crpne stanice ........................................................................................................................................ 145
1.16.2.6.1 Tipska crpna stanica GC3-CS .......................................................................................................... 145
1.16.2.6.2 Tipska crpna stanica GC44-CS ........................................................................................................ 146
1.16.2.6.3 Crpna stanica GC21-CS ................................................................................................................... 146
1.16.2.7 Preljevi .................................................................................................................................................. 147 1.17 Opis radova – Grad Oroslavje .............................................................................................. 149
1.17.1 Uvod ............................................................................................................................ 149
1.17.2 Faza II ........................................................................................................................... 150
1.17.2.1. Obuhvat .................................................................................................................................................. 150
1.17.2.2 Kolektori ............................................................................................................................................... 151
1.17.2.3 Revizijska okna ..................................................................................................................................... 152
1.17.2.4 Osiguranje kolektora ............................................................................................................................ 153
1.17.2.4.1 Križanje kolektora i državne ceste.................................................................................................. 153
1.17.2.4.2 Križanje kolektora s instalacijama .................................................................................................. 153
1.17.2.5 Crpne stanice ........................................................................................................................................ 154
1.17.2.5.1 Tipskacrpna stanica CS3-Andraševec 2 .......................................................................................... 154
1.17.2.5.2 Tipska crpna stanica CS4-Oroslavje 1 ............................................................................................. 155
1.17.2.5.3 Tipska crpna stanica CS5-Oroslavje 2 ............................................................................................. 155
1.17.2.5.4 Tipska crpna stanica CS6-Mokrice .................................................................................................. 156 1.18 Opis radova – Općina Sveti Križ Začretje ............................................................................. 157
1.18.1 Uvod ............................................................................................................................ 157
1.18.2 Faza II ........................................................................................................................... 158
1.18.2.1 Obuhvat ................................................................................................................................................ 158
1.18.2.2 Kolektori ............................................................................................................................................... 159
1.18.2.3 Revizijska okna ..................................................................................................................................... 159
1.18.2.4 Križanje kolektora s instalacijama ........................................................................................................ 160
1.18.2.5 Crpne stanice ........................................................................................................................................ 161
1.18.2.5.1 Tipska crpna stanica CS_SK_3 ........................................................................................................ 161 1.19 Opis radova – Općina Veliko Trgovišće ............................................................................... 162
1.19.1 Uvod ............................................................................................................................ 162
1.19.2 Faza II ........................................................................................................................... 163
1.19.2.1 Obuhvat ................................................................................................................................................ 163
1.19.2.3 Kolektori ............................................................................................................................................... 163
1.19.2.5 Revizijska okna ..................................................................................................................................... 164
1.19.2.6 Križanje kolektora s instalacijama ........................................................................................................ 165
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 9
1.20 Opis radova – Općina Bedekovčina ..................................................................................... 166
1.20.1 Uvod ............................................................................................................................ 166
1.20.2 Faza II ........................................................................................................................... 167
1.20.2.1 Obuhvat ................................................................................................................................................ 167
1.20.2.2. Kolektori ................................................................................................................................................. 168
1.20.2.3 Revizijska okna ..................................................................................................................................... 168
1.20.2.4 Križanje kolektora s instalacijama ........................................................................................................ 169 1.21 Opis radova – Grad Donja Stubica ....................................................................................... 170
1.21.1 Uvod ............................................................................................................................ 170
1.21.2 Faza II ........................................................................................................................... 171
1.21.2.1 Obuhvat ................................................................................................................................................ 171
1.21.2.2 Kolektori ............................................................................................................................................... 172
1.21.2.3 Revizijska okna ..................................................................................................................................... 172
1.21.2.4 Križanje kanalizacije I željezničke pruge ............................................................................................... 173
1.21.2.5 Križanje kolektora s instalacijama ........................................................................................................ 174 LOT III ............................................................................................................................................... 175
1.22 Opis radova – Grad Zlatar .................................................................................................... 175
1.22.1 Uvod ............................................................................................................................ 176
1.22.1.1 Obuhvat ................................................................................................................................................ 177 1.22.2 Kolektori ...................................................................................................................... 177
1.22.2.1 Općenito ............................................................................................................................................... 178
1.22.2.2 Popis cjevovoda .................................................................................................................................... 180
1.22.2.2.1 Faza 1 ............................................................................................................................................. 180
1.22.2.2.2 Faza 2 ............................................................................................................................................. 181
1.22.2.3 Revizijska okna ..................................................................................................................................... 182
1.22.2.4 Križanja sustava odvodnje s objektima infrastrukture ......................................................................... 183
1.22.2.4.1 Križanje sustava odvodnje i vodotoka ............................................................................................ 183
1.22.2.4.2 Križanje sustava odvodnje i ceste .................................................................................................. 183
1.22.2.5 Križanje sustava odvodnje sa infrastrukturom ..................................................................................... 184 1.22.3 Crpne stanice ............................................................................................................... 185
1.22.3.1 Općenito ............................................................................................................................................... 185
1.22.3.2 Popis crpnih stanica .............................................................................................................................. 186
1.22.3.2.1 Faza 1 ............................................................................................................................................. 186
1.22.3.2.2 Faza 2 ............................................................................................................................................. 187 1.22.4 Preljevne građevine preljevne građevine .................................................................... 188
1.22.4.1 Općenito ............................................................................................................................................... 188
1.22.4.2 Popis preljevnih objekata ..................................................................................................................... 188 1.23 Opis radova – Općina Konjščina .......................................................................................... 190
1.23.1 Uvod ............................................................................................................................ 191
1.23.2 Obuhvat ....................................................................................................................... 192
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 10
1.23.3 Kolektori ...................................................................................................................... 193
1.23.3.1 Općenito ............................................................................................................................................... 193
1.23.3.2 Popis cjevovoda .................................................................................................................................... 195
1.23.3.2.1 Faza 1 ............................................................................................................................................. 195
1.23.3.2.2 Faza 2 ............................................................................................................................................. 195
1.23.3.3 Revizijska okna ..................................................................................................................................... 196
1.23.3.4 Križanja sustava odvodnje s objektima infrastrukture ......................................................................... 197
1.23.3.4.1 Križanje sustava odvodnje i vodotoka ............................................................................................ 197
1.23.3.4.2 Križanje sustava odvodnje i ceste .................................................................................................. 197
1.23.3.4.3 Križanje sustava odvodnje i željezničke pruge ............................................................................... 198
1.23.3.4.4 Križanje sustava odvodnje sa infrastrukturom ............................................................................... 198 1.23.4 Crpne stanice ............................................................................................................... 199
1.23.4.1 Općenito ............................................................................................................................................... 199
1.23.4.2 Popis crpnih stanica .............................................................................................................................. 201 1.23.5 Preljevne građevine ..................................................................................................... 202
1.23.5.1 Općenito ............................................................................................................................................... 202
1.23.5.2 Popis preljevnih objekata ..................................................................................................................... 202 1.24 Opis radova – Općina Lobor ................................................................................................ 204
1.24.1 Uvod ............................................................................................................................ 204
1.24.2 Obuhvat ....................................................................................................................... 205
1.24.3 Kolektori ...................................................................................................................... 206
1.24.3.1 Općenito ............................................................................................................................................... 206
1.24.3.2 Popis cjevovoda .................................................................................................................................... 207
1.24.3.3 Revizijska okna ..................................................................................................................................... 208
1.24.3.4 Križanja sustava odvodnje s objektima infrastrukture ......................................................................... 209
1.24.3.4.1 Križanje sustava odvodnje i vodotoka ............................................................................................ 209
1.24.3.4.2 Križanje sustava odvodnje i ceste .................................................................................................. 209
1.24.3.5 Križanje sustava odvodnje sa infrastrukturom ..................................................................................... 210 1.24.4 Crpne stanice ............................................................................................................... 211
1.24.4.1 Općenito ............................................................................................................................................... 211
1.24.4.2 Popis crpnih stanica .............................................................................................................................. 212 1.24.5 Preljevne građevine ..................................................................................................... 213
1.24.5.1 Općenito ............................................................................................................................................... 213
1.24.5.2 Popis preljevnih objekata ..................................................................................................................... 214 1.25 Opis radova – Općina Zlatar Bistrica ................................................................................... 216
1.25.1 Uvod ............................................................................................................................ 216
1.25.2 Obuhvat ....................................................................................................................... 217
1.25.3 Kolektori ...................................................................................................................... 219
1.25.3.1 Općenito ............................................................................................................................................... 219
1.25.3.2 Popis cjevovoda .................................................................................................................................... 220
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 11
1.25.3.3 Revizijska okna ..................................................................................................................................... 221
1.25.3.4 Križanja sustava odvodnje s objektima infrastrukture ......................................................................... 222
1.25.3.4.1 Križanje sustava odvodnje i vodotoka ............................................................................................ 222
1.25.3.4.2 Križanje sustava odvodnje i ceste .................................................................................................. 223
1.25.3.4.3 Križanje sustava odvodnje i željezničke pruge ............................................................................... 223
1.25.3.5 Križanje sustava odvodnje sa infrastrukturom ..................................................................................... 224 1.25.4 Crpne stanice ............................................................................................................... 225
1.25.4.1 Općenito ............................................................................................................................................... 225
1.25.4.2 Popis crpnih stanica .............................................................................................................................. 226 1.25.5 Preljevne građevine ..................................................................................................... 228
1.25.5.1 Općenito ............................................................................................................................................... 228
1.25.5.2 Popis preljevnih objekata ..................................................................................................................... 229 1.26 Opis radova – Općina Marija Bistrica .................................................................................. 231
1.26.1 Uvod ............................................................................................................................ 232
1.26.2 Obuhvat ....................................................................................................................... 233
1.26.2.1 Faza 1.................................................................................................................................................... 233
1.26.2.1.1 Glavni kolektor GK6 ....................................................................................................................... 233
1.26.2.1.2 Sekundarna mreža ......................................................................................................................... 234
1.26.2.2 Faza 2.................................................................................................................................................... 235
1.26.2.2.1 Glavni kanalizacijski kolektor od postojećeg ispusta do lokacije upov ........................................... 235 1.26.3 Kolektori ...................................................................................................................... 235
1.26.3.1 Općenito ............................................................................................................................................... 236
1.26.3.1.1 Faza 1 ............................................................................................................................................. 236
1.26.3.1.2 Faza 2 ............................................................................................................................................. 238
1.26.3.1.3 Glavni kanalizacijski kolektor od postojećeg ispusta do lokacije upov ........................................... 239
1.26.3.2 Popis cjevovoda .................................................................................................................................... 239
1.26.3.2.1 Faza 1 ............................................................................................................................................. 239
1.26.3.2.2 Faza 2 ............................................................................................................................................. 240
1.26.3.2.3 Glavni kanalizacijski kolektor od postojećeg ispusta do lokacije upov ........................................... 241
1.26.3.3 Revizijska okna ..................................................................................................................................... 241
1.26.3.3.1 Faza 1 ............................................................................................................................................. 241
1.26.3.3.2 Faza 2 ............................................................................................................................................. 242
1.26.3.3.3 Glavni kanalizacijski kolektor od postojećeg ispusta do lokacije upov ........................................... 243
1.26.3.4 Križanja sustava odvodnje s objektima infrastrukture ......................................................................... 243
1.26.3.4.1 Faza 1 ............................................................................................................................................. 243
1.26.3.4.2 Faza 2 ............................................................................................................................................. 246
1.26.3.4.3 Glavni kanalizacijski kolektor od postojećeg ispusta do lokacije upov ........................................... 247 1.26.4 Crpne stanice ............................................................................................................... 248
1.26.4.1 Faza 1.................................................................................................................................................... 248
1.26.4.1.1 Općenito ........................................................................................................................................ 248
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 12
1.26.4.1.2 Popis crpnih stanica ....................................................................................................................... 251 1.26.5 Preljevne građevine ..................................................................................................... 252
1.26.5.1 Faza 1.................................................................................................................................................... 252
1.26.5.1.1 Kišni preljev KP-MB 1 ..................................................................................................................... 252
1.26.5.1.2 Okno muljnog ispusta i ispusno okno ............................................................................................ 253
1.26.5.1.3 Prolazak tlačnog voda ispod rijeke Krapine.................................................................................... 253
1.26.5.2 Glavni kanalizacijski kolektor od postojećeg ispusta do lokacije upov ................................................. 254
1.26.5.2.1 Preljevna građevina ....................................................................................................................... 254 1.27 Tehničke Specifikacije za strojarske radove ........................................................................ 255
1.27.1 Kanalizacijske crpke ..................................................................................................... 255
1.27.2 Prefabricirane poliesterske crpne stanice ................................................................... 256
1.27.3 Monolitna armirano betonska crpna stanica .............................................................. 257
1.28 Zahtjevi za uređenje Gradilišta ............................................................................................ 258
1.28.1 Ploče/natpisi i informativne ploče............................................................................... 258
1.28.2 Radno vrijeme za radove ............................................................................................. 258
1.28.3 Smještaj za Izvođača .................................................................................................... 258
1.28.4 Urednost gradilišta ...................................................................................................... 258
1.28.5 Sanitarije i zbrinjavanje otpada ................................................................................... 259
1.28.6 Pristup gradilištu .......................................................................................................... 259
1.28.7 Ometanje drugog korištenja zemljišta ........................................................................ 259
1.29 Ispitivanja ............................................................................................................................ 259
1.29.1 Općenito ...................................................................................................................... 259
1.29.2 Ispitivanja izvan područja Radova ............................................................................... 260
1.30 Testovi po dovršetku i Preuzimanje .................................................................................... 260
1.30.1 Testovi po dovršetku ................................................................................................... 260
1.31 Pokusni rad .......................................................................................................................... 261
1.31.1 Uvod ............................................................................................................................ 261
1.31.1.1 Uvjeti pokusnog rada............................................................................................................................ 261
1.31.1.1.1 I faza: funkcionalno testiranje (test fluid – čista voda) .................................................................. 261
1.31.1.1.2 II faza: pokusni rad (test fluid – otpadna voda) .............................................................................. 262
1.31.1.2 Trajanje pokusnog rada ........................................................................................................................ 264
1.31.1.3 Terminski plan provođenja pokusnog rada .......................................................................................... 264
1.31.1.4 Odgovornost za pokusni rad ................................................................................................................. 265 1.31.2 Pokusni rad .................................................................................................................. 266
1.31.3 Zaštita zdravlja, sigurnost na radu i zaštita okoliša ..................................................... 266
1.31.4 Zaštita od buke ............................................................................................................ 267
1.31.5 Mjerenje neelektričnih veličina ................................................................................... 267
1.31.5.1 Mjerenje razine vode u crpnoj komori ................................................................................................. 267
1.31.5.2 Mjere za otklanjanje nedostataka ........................................................................................................ 268
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 13
1.31.5.3 Zaključak ............................................................................................................................................... 268 1.31.6 Preuzimanje od strane Naručitelja .............................................................................. 268
1.31.7 Odgovornosti nakon izdavanja potvrde o Preuzimanju .............................................. 269
1.31.7.1 Odgovornosti Izvođača ......................................................................................................................... 269
1.31.7.2 Odgovornosti Naručitelja ..................................................................................................................... 269 2. OPĆE TEHNIČKE SPECIFIKACIJE .................................................................................................... 270
2.1 Općenito – građevinski radovi ............................................................................................. 270
2.1.1 Uvod ............................................................................................................................ 270
2.1.2 Norme i zakoni ............................................................................................................. 270
2.1.3 Popis primjenjivih normi i zakona RH .......................................................................... 270
2.1.4 Norme na Gradilištu .................................................................................................... 270
2.1.5 Pitanja koja nisu pokrivena normama ......................................................................... 271
2.1.6 Visine i kote terena ...................................................................................................... 271
2.1.7 Veličine ........................................................................................................................ 271
2.1.8 Obilježavanje radova ................................................................................................... 271
2.1.9 Istražni radovi .............................................................................................................. 272
2.1.10 Korištenje eksplozivnih i drugih opasnih supstanci ..................................................... 272
2.1.11 Mjere opreza ............................................................................................................... 272
2.2 Materijali i radovi ................................................................................................................ 273
2.2.1 Opći uvjeti .................................................................................................................... 273
2.2.2 Pripremni radovi .......................................................................................................... 273
2.2.3 Zemljani radovi ............................................................................................................ 273
2.2.4 Postavljanje geotekstila i geomreža ............................................................................ 273
2.2.5 Zaštita ravnih površina i pokosa .................................................................................. 273
2.2.6 Tesarski radovi i radovi na skeli ................................................................................... 273
2.2.6.1 Izrada oplate ......................................................................................................................................... 274 2.2.7 Armaturni radovi ......................................................................................................... 274
2.2.8 Beton ........................................................................................................................... 275
2.2.8.1 Vodonepropusni profili......................................................................................................................... 275
2.2.8.2 Materijali ispune za dilatacijske spojeve .............................................................................................. 275
2.2.8.2.1 Polietilenske nosive letve ................................................................................................................ 275
2.2.8.2.2 Bitumenski čep za ispunu ................................................................................................................ 276
2.2.8.2.3 Čep za ispunu sa smolom................................................................................................................. 276
2.2.8.2.4 Materijali ispune za ploče od drvnih vlakana................................................................................... 276
2.2.8.2.5 Materijali ispune na bazi gume (neopren) ....................................................................................... 276
2.2.8.3 Materijali za brtvljenje spojeva ............................................................................................................ 276
2.2.8.3.1 Elastomerni brtveći materijal .......................................................................................................... 276
2.2.8.3.2 Kit za brtvljenje ................................................................................................................................ 277
2.2.8.3.3 Termoplastični brtveći materijali ..................................................................................................... 277
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 14
2.2.9 Zidarski radovi ............................................................................................................. 277
2.2.10 Izolacijski radovi........................................................................................................... 277
2.2.11 Bravarski radovi ........................................................................................................... 277
2.2.12 Prijevoz sirovih materijala na gradilištu ...................................................................... 277
2.2.13 Geotehnički radovi ...................................................................................................... 277
2.2.14 Montažerski radovi – vodoopskrbne cijevi .................................................................. 278
2.2.15 Montažerski radovi – odvodne cijevi ........................................................................... 278
2.2.16 Metalni radovi ............................................................................................................. 278
2.2.16.1 Čelične konstrukcije.............................................................................................................................. 278
2.2.16.2 Pomični gredni nosač i nosive konstrukcije .......................................................................................... 278
2.2.16.3 Maksimalne vrijednosti progiba ........................................................................................................... 279
2.2.16.4 Rukohvati, stube, ljestve, sigurnosni lanci ............................................................................................ 279
2.2.16.5 Vijci, matice i podlošci .......................................................................................................................... 279
2.2.16.6 Zavarivanje ........................................................................................................................................... 280
2.2.16.7 Uobičajene mjere antikorozivne zaštite ............................................................................................... 280
2.2.16.8 Posebne mjere antikorozivne zaštite ................................................................................................... 280
2.2.16.9 Zaštitni sloj za podvodne dijelove ........................................................................................................ 281
2.2.16.10 Površinska oštećenja i unutarnji defekti .......................................................................................... 281
2.2.16.11 Granična odstupanja od oblika i veličine ......................................................................................... 281
2.2.16.12 Postavljanje čeličnih konstrukcija .................................................................................................... 282
2.2.16.13 Pravila i metoda provjeravanja kvalitete ......................................................................................... 282
2.2.16.14 Kontrola izvršenja radova ................................................................................................................ 283 2.3 Radovi rušenja i čišćenja...................................................................................................... 283
2.3.1 Odobrenje .................................................................................................................... 283
2.3.2 Privremene ograde i barijere ....................................................................................... 284
2.3.3 Uvjeti vezani za radove na prometnicama .................................................................. 284
2.3.4 Čišćenje gradilišta ........................................................................................................ 284
2.3.5 Zaštite .......................................................................................................................... 284
2.3.6 Cestovna oprema ........................................................................................................ 284
2.3.7 Eksplozivna sredstva .................................................................................................... 284
2.3.8 Nasipavanje terena i uređenje površina...................................................................... 285
2.3.9 Zaštita postojećih građevina ....................................................................................... 285
2.3.10 Zasipavanje i zatvaranje napuštenih cijevi .................................................................. 285
2.4 Radovi na cestama ............................................................................................................... 285
2.5 Ostali elementi .................................................................................................................... 285
2.5.1 Pritisak vode ................................................................................................................ 285
2.5.2 Zaštita iskopa od prodiranja vode ............................................................................... 286
2.5.3 Metode izvođenja iskopa ............................................................................................ 286
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 15
2.5.4 Dodatna istraživanja na gradilištu ............................................................................... 287
2.5.5 Izvješće o istražnim radovima ..................................................................................... 288
2.5.6 Uklanjanje površinskog sloja zemlje ............................................................................ 288
2.5.7 Sondažna jama ............................................................................................................ 288
2.5.8 Pregledi od strane Inženjera ........................................................................................ 288
2.5.9 Križanje s vodotocima ................................................................................................. 288
2.5.10 Crpljenje vode .............................................................................................................. 288
2.5.11 Iskopi u skladu s pravcima i visinskim kotama ............................................................ 289
2.5.12 Testovi podzemnih voda ............................................................................................. 289
2.5.13 Testovi formiranja visinskih kota ................................................................................. 289
2.5.14 Uklanjanje viška iskopanog materijala ........................................................................ 289
2.5.15 Dodatna iskopavanja ................................................................................................... 290
2.5.16 Iskopi za cijevi .............................................................................................................. 290
2.5.17 Ručno zbijanje posteljice ............................................................................................. 290
2.5.18 Nasipavanje ................................................................................................................. 290
2.5.19 Pokrovni materijal i potporne građevine .................................................................... 290
2.6 Ograđivanje i uređenje površina ......................................................................................... 291
2.6.1 Dokumentacija............................................................................................................. 291
2.6.2 Materijali ..................................................................................................................... 291
2.6.2.1 Sloj humusa .......................................................................................................................................... 291
2.6.2.2 Trava ..................................................................................................................................................... 291
2.6.2.3 Drveće i grmovi..................................................................................................................................... 291 2.6.3 Postavljanje ograde i kapija ......................................................................................... 291
2.6.4 Uređenje okoliša .......................................................................................................... 292
2.6.4.1 Sječa stabala ......................................................................................................................................... 292
2.6.4.2 Pregled zadržanih stabala ..................................................................................................................... 292
2.6.4.3 Zaštita zadržanih stabala ...................................................................................................................... 292
2.6.4.4 Održavanje zadržanih stabala ............................................................................................................... 292
2.6.4.5 Priprema zemljišta ................................................................................................................................ 292
2.6.4.6 Obrada zemljišta ................................................................................................................................... 292
2.6.4.7 Vrijeme sađenja .................................................................................................................................... 293
2.6.4.8 Sađenje trave........................................................................................................................................ 293
2.6.4.9 Zalijevanje ............................................................................................................................................ 293
2.6.4.10 Održavanje ........................................................................................................................................... 293
2.6.4.11 Zamjena ................................................................................................................................................ 294
2.6.4.12 Testiranje humusa ................................................................................................................................ 294 2.7 Općenito – strojarski radovi ................................................................................................ 295
2.7.1 Obuhvat ....................................................................................................................... 295
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 16
2.8 Ventili i zasuni ...................................................................................................................... 295
2.8.1 Opći zahtjevi ................................................................................................................ 295
2.8.2 Klizni ventili .................................................................................................................. 296
2.8.3 Zaporni ventili .............................................................................................................. 296
2.8.4 Leptirasti ventili ........................................................................................................... 297
2.8.5 Kuglasti ventili ............................................................................................................. 297
2.8.6 Membranski ventili ...................................................................................................... 298
2.8.7 Jednosmjerni ventili .................................................................................................... 298
2.8.8 Odzračno dozračni ventili ............................................................................................ 298
2.8.9 Redukcijski ventili ........................................................................................................ 299
2.8.10 Ručni zasuni ................................................................................................................. 300
2.8.10.1 Montaža na zid ..................................................................................................................................... 300
2.8.10.2 Montaža na cijevi ................................................................................................................................. 301 2.8.11 Obilježavanje ventila i cjevovoda ................................................................................ 302
2.8.12 Elektromehanički pogoni ventila ................................................................................. 302
2.8.13 Nosači cjevovoda i ventila ........................................................................................... 303
2.9 Elektromotori ...................................................................................................................... 303
2.9.1 Općenito ...................................................................................................................... 303
2.9.2 Izolacija ........................................................................................................................ 304
2.9.3 Termorezistori ............................................................................................................. 304
2.9.4 Ležajevi ........................................................................................................................ 304
2.9.5 Grijači protiv kondenzacije .......................................................................................... 304
2.9.6 Razvodne kutije ........................................................................................................... 305
2.9.7 Oznake ......................................................................................................................... 305
2.10 Općenito – elektroradovi ..................................................................................................... 305
2.10.1 Norme i pravilnici ........................................................................................................ 306
2.10.2 Radni uvjeti .................................................................................................................. 307
2.10.3 Elektromagnetska kompatibilnost ............................................................................... 307
2.10.4 Dokumentacija............................................................................................................. 307
2.10.5 Okruženje .................................................................................................................... 308
2.10.6 Ožičenje ....................................................................................................................... 308
2.10.6.1 Općenito ............................................................................................................................................... 308
2.10.6.2 Srednjonaponski i niskonaponski kablovi ............................................................................................. 309
2.10.6.3 Savitljivi kablovi .................................................................................................................................... 309
2.10.6.4 Kablovi za mjerne i kontrolne mehanizme ........................................................................................... 309
2.10.6.5 Izvedba ................................................................................................................................................. 309
2.10.6.5.1 Općenito ........................................................................................................................................ 309
2.10.6.5.2 Kanali i vodilice .............................................................................................................................. 310
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 17
2.10.6.5.3 Sustavi vodova ............................................................................................................................... 311
2.10.6.5.4 Podzemna električna mreža - ugrađeni kablovi ............................................................................. 312
2.10.6.5.5 Kabelski kanali ................................................................................................................................ 313
2.10.6.5.6 Prodori kablova .............................................................................................................................. 313
2.10.6.5.7 Označavanje kablova ..................................................................................................................... 313 2.10.7 Uzemljenje ................................................................................................................... 314
2.10.7.1 Općenito ............................................................................................................................................... 314
2.10.7.2 Uzemljivači ........................................................................................................................................... 314
2.10.7.3 Vodiči uzemljenja ................................................................................................................................. 314
2.10.7.4 Spojevi .................................................................................................................................................. 315
2.10.7.5 Vanjske metalne konstrukcije............................................................................................................... 315 2.10.8 Vanjska oprema ........................................................................................................... 316
2.10.9 Utičnice ........................................................................................................................ 316
2.10.10 Razvodne ploče ........................................................................................................ 316
2.10.11 Zaštita i završna obrada ........................................................................................... 316
2.10.12 Tvornički izrađeni sklopovi (FBA) za niskonaponske razvodne kutije, kontrolne centre motora i upravljačke ploče ............................................................................................... 317
2.10.12.1 Opći zahtjevi .................................................................................................................................... 317
2.10.12.2 Izvedba ............................................................................................................................................ 317
2.10.12.3 Sabirnice .......................................................................................................................................... 318
2.10.12.4 Grijači i rashladni ventilatori ............................................................................................................ 318 2.10.13 Unutarnje ožičenje ploča ......................................................................................... 318
2.10.13.1 Završetci kablova ............................................................................................................................. 319
2.10.13.2 Sabirnice .......................................................................................................................................... 319
2.10.13.3 Uzemljenje ....................................................................................................................................... 319
2.10.13.4 Izolacija ............................................................................................................................................ 320
2.10.13.4.1 Opći zahtjevi ................................................................................................................................. 320
2.10.13.4.2 Prekidači....................................................................................................................................... 320
2.10.13.4.3 Sklopke osigurača......................................................................................................................... 321
2.10.13.5 Zahtjevi za mjerenje ulaznog napajanja........................................................................................... 321 2.10.14 Osigurači .................................................................................................................. 321
2.10.15 Programibilni logički kontroleri - PLC ...................................................................... 322
2.10.16 Kvar napajanja, automatsko ponovno pokretanje .................................................. 322
2.10.17 Zaštita od groma ...................................................................................................... 322
2.10.18 Indikacijski instrumenti ........................................................................................... 322
2.10.19 Oznake ..................................................................................................................... 323
2.10.20 Stop – Isključi/ Izolacija ........................................................................................... 323
3. ZAKONI I NORME ......................................................................................................................... 323
3.1 Zakoni .................................................................................................................................. 323
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 18
3.2 Norme .................................................................................................................................. 323
3.2.1 Područje obavljanja samostalne djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji ........... 324
3.2.2 Područje gradnje i prostornog uređenja ..................................................................... 324
3.2.3 Područje zaštite okoliša ............................................................................................... 324
3.2.4 Područje zaštite prirode .............................................................................................. 325
3.2.5 Područje zaštite kulturnih dobara ............................................................................... 325
3.2.6 Područje vodnog gospodarstva ................................................................................... 325
3.2.7 Područje komunalnog gospodarstva ........................................................................... 326
3.2.8 Područje građevnih proizvoda i ocjenjivanja sukladnosti ........................................... 326
3.2.9 Područje zaštite na radu .............................................................................................. 326
3.2.10 Područje zaštite od buke ............................................................................................. 327
3.2.11 Područje zaštite od požara .......................................................................................... 327
3.2.12 Područje sanitarne inspekcije ...................................................................................... 328
3.2.13 Područje katastra i geodezije ...................................................................................... 328
3.2.14 Područje akreditacije, opće sigurnosti proizvoda, normizacije i mjeriteljstva ............ 329
3.2.15 Područje prometa ........................................................................................................ 329
3.2.16 Područje elektrotehničkih radova ............................................................................... 329
3.2.17 Tehnički propisi ............................................................................................................ 329
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 19
1. OPIS RADOVA
1.1 Uvod
1.1.1 Okvir Projekta
Projekt Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok i sustava
odvodnje Zlatar sufinancira se sredstvima EU u okviru Operativnog programa za konkurentnost i
koheziju 2014.-2020.
Sukladno Zakonu o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i
investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014. – 2020. (NN 92/2014) i
Uredbom o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog
fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem „Ulaganje za rast i radna mjesta“ (NN
107/2014 i 23/2015), određena je struktura sustava upravljanja i kontrole korištenja Europskog
socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda relevantna za provedbu
ovog projekta:
Koordinacijsko tijelo: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije,
Tijelo za ovjeravanje za provedbu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“:
Ministarstvo financija,
Tijelo za reviziju za provedbu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“: Agencija za
reviziju sustava provedbe programa Europske unije,
Upravljačko tijelo za provedbu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“:
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije,
Posredničko tijelo razine 1 za relevantan prioritet: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike,
Posredničko tijelo razine 2 za relevantan prioritet: Hrvatske vode,
Korisnik projekta i Naručitelj je Zagorski vodovod d.o.o. za javnu vodoopskrbu i odvodnju, K.
Š. Gjalskog 1, 49210 Zabok, Hrvatska.
Sva navedena nacionalna tijela imaju obvezu kontrole projekta Izgradnja sustava prikupljanja i
odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok i sustava odvodnje Zlatar i s tog osnova pristupa
svim informacijama.
Revizijska i druga kontrolna tijela Europske komisije također imaju obvezu kontrole projekta Izgradnja
sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok i sustava odvodnje Zlatar i s
tog osnova pristup svim informacijama.
Hrvatske vode kao posredničko tijelo razine 2 imaju, od svih navedenih nacionalnih tijela, primarni
zadatak kontrole Projekta Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje
Zabok i sustava odvodnje Zlatar, te sukladno Zakonu o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu
europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014. –
2020. (NN 92/2014) i Uredbom o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole korištenja Europskog
socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem „Ulaganje
za rast i radna mjesta“ (NN 107/2014 i 23/2015) imaju obvezu obavljanja kontrola jesu li robe, radovi,
usluge koji su financirani stvarno isporučeni, jesu li izdatci koje je korisnik prikazao stvarno nastali, te
udovoljavaju li nacionalnim pravilima i pravilima Europske unije tijekom cijelog razdoblja provedbe i
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 20
trajanja projekta, a s ciljem provjere korištenja europskih sredstava prije isplate istih prema korisniku
projekta. Ove provjere naročito se odnose na:
provjere isporuka i prihvatljivosti izdataka projekta, te obavljanje administrativnih provjera i
provjera na terenu
dostava informacija o provjerenim izdacima nacionalnim tijelima
nadziranje napretka projekta i izvještavanje o istome
provedbu, odnosno kontrolu provedbe mjera vidljivosti i informiranja, osiguravanje pravilne
provedbe ovih mjera od strane korisnika
provjera eventualnih sumnji na nepravilnosti i predlaganje korektivnih mjera
osiguravanje korištenja posebnog računovodstvenog sustava od strane korisnika za provedbu
projekta, i ostalo.
U okviru Projekta provodi se devet paralelnih i istovremenih ugovora i to:
Ugovor Opis Uvjeti ugovora
Financiranje Napomena
Ugovor 1 Rekonstrukcija glavnog kolektora Gornja Stubica-Oroslavje
FIDIC crvena knjiga
Kohezijski fond (KF)
Paralelan zaseban ugovor
Ugovor 2 Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok, Faza I
FIDIC crvena knjiga
Kohezijski fond (KF)
Ovaj ugovor
Ugovor 3
Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok , Faza II
FIDIC crvena knjiga
Kohezijski fond (KF)
Paralelan zaseban ugovor
Ugovor 4
Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zlatar Faza I i Faza II;
FIDIC crvena knjiga
Kohezijski fond (KF)
Paralelan zaseban ugovor
Ugovor 5 Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sustava Zabok i sustava Zlatar
FIDIC žuta knjiga
Kohezijski fond (KF)
Paralelan zaseban ugovor
Ugovor 6 Nabava opreme za održavanje sustava odvodnje
Kohezijski fond (KF)
Paralelan zaseban ugovor
Ugovor 7
Nadzor nad izgradnjom sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok i sustava odvodnje Zlatar
Kohezijski fond (KF)
Paralelan zaseban ugovor
Ugovor 8 Informiranje i vidljivost Kohezijski fond (KF)
Paralelan zaseban ugovor
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 21
Ugovor 9 Vođenje projekta, vanjska podrška za vođenje projekta
Kohezijski fond (KF)
Paralelan zaseban ugovor
Ugovor pod 1,2 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 realizirat će se paralelno.
Nadzor nad provedbom ugovora definiran je posebnim ugovorom (FIDIC Inženjer, u
nastavku: Inženjer- ugovor 7).
Koordinaciju između ugovora br. 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 vodi Inženjer
1.1.2 Lokacija Projekta
Projekt je smješten u Republici Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji, jednoj od 21 hrvatskih
županija. Županija se nalazi na sjeveru Republike Hrvatske, a graniči s Republikom Slovenijom, te
Varaždinskom županijom, Zagrebačkom županijom i Gradom Zagrebom.
Županija ima 7 gradova (Krapina, Zabok, Zlatar, Oroslavje, Donja Stubica, Pregrada i Klanjec) i 25
općina. Trenutni broj stanovnika iz popisa stanovnika 2011 iznosi 132.892, od čega se 31 % može
smatrati gradskim stanovništvom, a 69 % seoskim stanovništvom.
Područje Projekta Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok
i sustava odvodnje Zlatar uključuje grad Zabok, Oroslavje, Donja Stubica, Zlatar, općine Veliko
Trgovišće, Bedekovčina, Sveti Križ Začretje, Mače, Stubičke Toplice, Gornja Stubica, Marija Bistrica,
Zlatar Bistrica, Konjščina, i Lobor.
Mjesto izvođenja radova:
Lot I: - grad Zabok, Oroslavje, općine Veliko Trgovišće, Bedekovčina, Sveti Križ Začretje, Mače,
Gornja Stubica.
Lot II - grad Zabok, Oroslavje, Donja Stubica, općine Veliko Trgovišće, Bedekovčina, Sveti Križ
Začretje.
Lot III - grad Zlatar, općine, Marija Bistrica, Zlatar Bistrica, Konjščina, i Lobor.
Na projektnom području trenutno postoji razvijen djelomični sustav javne odvodnje. Trenutno
postoji oko 220 km kolektorskih kanala i to uglavnom u većim naseljima Zabok, Oroslavje, Donja
Stubica, Zlatar, Gornja Stubica, Stubičke Toplice, Bedekovčina, Marija Bistrica i Konjščina.
Većina naselja nedostatak sustava odvodnje rješava individualno putem septičkih jama koje često
nisu odgovarajuće nepropusnosti.
Nepročišćene otpadne vode se ispuštaju u otvorene jarke ili vodotoke u blizini kuća putem
privremenih ispusta. Takav način odvodnje ugrožava životnu okolinu i aktivni je čimbenik
negativnog utjecaja na zdravlje stanovnika.
Na projektnom području trenutno ne postoje uređaji za pročišćavanje otpadnih voda.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 22
Projektno područje podijeljeno je na dvije (2) aglomeracije od kojih svaka ima svoj uređaj za
pročišćavanje otpadnih voda. Na slici u nastavku prikazan je prostorni obuhvat Projekta Zabok –
Zlatar s aglomeracijom Zabok i aglomeracijom Zlatar.
1.1.3 Opis Projekta
Svrha Projekta „Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Zabok“ i „Sustav prikupljanja i
odvodnje otpadnih voda Zlatar“ je u znatnoj mjeri poboljšati postojeće stanje infrastrukture i
građevina za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda u dva sustava odvodnje i pročišćavanja
otpadnih voda (Aglomeracija Zabok i Aglomeracija Zlatar) u skladu s glavnim ekološkim i socijalnim
prioritetima, zajedno s postizanjem standarda kvalitete vode koje propisuje EU i s njima povezanih
rokova.
U osnovi poboljšanje postojećeg stanja infrastrukture i građevina za odvodnju i pročišćavanje
otpadnih voda se sastoji od izgradnje novih sekundarnih kanalizacijskih mreža, proširenja postojećih
mreža, te izgradnje novih mreža glavnih kolektora kojima će se gradovi i naselja povezati s novim
UPOV-ima.
Po pitanju odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, svaku od dvije sljedeće aglomeracije će pokrivati
po jedan uređaj za pročišćavanje otpadnih voda:
1. Aglomeracija Zabok (Sustav Zabok) obuhvaća devet gradova i općina: Zabok, Bedekovčina, Gornja Stubica, Donja Stubica, Stubičke Toplice, Oroslavje, Sveti Križ Začretje, Veliko Trgovišće i Mače;
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 23
2. Aglomeracija Zlatar (Sustav Zlatar) obuhvaća grad Zlatar i općine Zlatar Bistrica, Konjščina, Marija Bistrica i Lobor.
Za Aglomeraciju Zabok i Aglomeraciju Zlatar predviđa se ukupno 2 uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda smještenima u Oroslavju za Aglomeraciju Zabok odnosno Zlatar Bistrici za Aglomeraciju Zlatar,
oba uz rijeku Krapinu.
U UPOV-u Oroslavje predviđeno je izgraditi objekt za solarno sušenje mulja koji će pokrivati potrebe i
sustava Zabok i sustava Zlatar. Dok će se na UPOVu Zlatar izvesti objekt za privremeno deponiranje
dehidriranog otpadnog mulja prije transporta na UPOV Oroslavje na solarno sušenje. U sklopu ovog
projekta izgradit će se postrojenje za sušenje mulja za potrebe svih UPOV-a na vodouslužnom
području Zagorskog vodovoda.
Nakon postupka solarnog sušenja prosušeni mulja će se odvoziti do lokacije trajnog zbrinjavanja
sukladno važećom regulativom.
Izgradnjom sustava odvodnje Aglomeracije Zabok predviđa se prikupljanje otpadnih voda zatvorenim
kanalizacijskim sustavom te gravitacijskim kolektorima i crpnim stanicama s pripadajućim tlačnim
cjevovodima, kojima će se dovesti do zajedničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
Planiranim cjelovitim sustavom odvodnje predviđa se izgradnja preljevnih građevina na mjestima
postojećih ispusta. U novoprojektirani sustav odvodnje će provoditi dalje otpadne vode do kritičnog
protoka dok će se protok iznad kritičnog ispuštati u recipijent.
Topografske prilike promatranog područja uvjetuju relativno složeno rješenje odvodnje koje uključuje
izvedbu kanala s minimalnim uzdužnim padovima s jedne strane te izvedbu crpnih stanica i tlačnih
cjevovoda na lokacijama gdje je potrebno voditi otpadne vode i ako topografski uvjeti ne dozvoljavaju
gravitacijsko tečenje s druge strane.
Uređaj za pročišćavanje smješten je u Gradu Oroslavje. Otpadne vode prikupljaju se razgranatom
sekundarnom mrežom kojom se vode do glavnih kolektora koji ju dalje transportiraju do uređaja za
pročišćavanje. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda nije predmet ovog projekta te će se obraditi
zasebnom projektnom dokumentacijom te ishoditi zasebne lokacijske i građevinske dozvole.
U nastavku se nalaze glavni pokazatelji Sustava Zabok i Sustava Zlatar.
GLAVNI POKAZATELJI PROJEKTA ODVODNJE SUSTAVA ZABOK I ZLATAR
POKAZATELJI SUSTAV ZABOK SUSTAV ZLATAR ČITAV PROJEKT
Ekvivalent stanovnika priključenih na nove/proširene
kanalizacijske mreže (2045.) 36.940 14.690 51.630
Dužina glavnih kolektora (km) 28,550 20,017 48,567
Dužina tlačnih cijevi (km) 4,01 3,62 7,63
Dužina sekundarnih mreža (km) 85,566 31,830 117,396
Broj crpnih stanica na kolektorima 35 23 58
Broj novih kućnih priključaka 4.155 1.720 5.875
Broj novih UPOV-a 1 1 2
Broj preljeva 32 11 43
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 24
Prijelazi i sifoni (komadi) 46 32 78
Zahvati kod prikupljanja i odvodnje otpadnih voda uključuju:
Komponenta A: Sanacija glavnog kolektora (GK) G.Stubica-Oroslavje, Sustav Zabok
Komponenta B: Radovi na izvođenju kanalizacijske mreže Sustava odvodnje Zabok
o Izgradnja dijela GK Oroslavje-Bedekovčina, GK Zabok-UPOV, GK Oroslavje-UPOV
o Dio sekundarne mreže grada Zaboka (desnoobalno od rijeke Krapine), dio glavnog
kolektora Oroslavje-Bedekovčina, dio sekundarne mreže grada Oroslavja (bez
Andraševca); dio sekundarne mreže općine Veliko Trgovišće
o Dio sekundarne mreže grada Zaboka (lijevoobalni dio od rijeke Krapine), dio
sekundarne mreže grada Oroslavja (Andraševec), cijela mreža u općini Sveti Križ
Začretje, ; sekundarna mreža Bedekovčine; sekundarna mreža Gornje Stubice, Donje
Stubice; dio sekundarne mreže Velikog Trgovišća
Komponenta C: Radovi na izvođenju kanalizacijske mreže Sustava odvodnje Zlatar
o Dio glavnog kolektora od UPOVa kroz Zlatar Bistricu prema Konjščini
o Sekundarna mreža Zlatar Bistrice; glavni kolektor prema Mariji Bistrici i sekundarna
mreža Marije Bistrice; Glavni kolektor prema Zlataru i sekundarna mreža grada
Zlatara
o Glavni kolektor prema Konjščini i sekundarna mreža općine Konjščina; Glavni kolektor
prema Loboru i sekundarna mreža općine Lobor
Zahvati u pročišćavanju otpadnih voda (UPOV-i Sustava Zabok i Sustava Zlatar) uključuju radove koji
nisu predmet ovog Ugovora.
1.1.4 Tijela nadležna za komunalnu i drugu infrastrukturu na području Projekta
Popis nadležnih tijela dan je u tablici u nastavku:
Upravljanje vodama Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za gornju Savu sa sjedištem u Zagrebu Ulica grada Vukovara 220, 10000 Zagreb
Vodoopskrba ZAGORSKI VODOVOD d.o.o., za javnu vodoopskrbu i odvodnju, Ksavera Šandora Gjalskog 1, 49210 Zabok
Državne ceste Hrvatske ceste Vončinina 3, Zagreb
Županijske i lokalne ceste Županijska uprava za ceste Krapinsko-zagorske županije Janka Leskovara 40/1, 49218 Pregrada
Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda ZAGORSKI VODOVOD d.o.o., za javnu vodoopskrbu i odvodnju, Ksavera Šandora Gjalskog 1, 49210 Zabok
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 25
Distribucija i opskrba električnom energijom
HEP ODS d.o.o. – Elektra Zabok Matije Gupca 57, 49 210 Zabok HEP ODS d.o.o. – Elektra Zabok, Pogon Zlatar Bistrica Kolodvorska 11, 49 247 Zlatar Bistrica
Telekomunikacije Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije Jurišićeva 13, Zagreb
Plinoopskrba Zagorski metalac, d.d. Celine 2, Zabok PK Plin Konjščina d.o.o. Jertovec 150 PLINACRO d.o.o. Savska 88A, Zagreb
1.2 Specifične informacije o području
1.2.1 Klima i vrijeme
Područje Krapinsko-zagorske županije pripada kontinentalno-humidnom tipu klime koji karakteriziraju umjereno topla ljeta s dosta kiše i hladne zime. Prema Köppenovoj klasifikaciji klima, ovaj tip pripada C tipu klima, tj. toploj umjerenoj kišnoj klimi, a dalje bi se mogao opisati kategorijom Cfwbx. Na klimatske prilike područja, osim geografske širine, najviše utječu Panonska nizina, Alpe, Dinaridi i reljef koji najviše modificira lokalne klimatske različitosti tj. mikroklimu. Glavna meteorološka postaja smještena je u gradu Zaboku. Za tu su postaju analizirani podaci o temperaturi, oborinama, vlažnosti zraka i vjetru. Srednja godišnja temperatura zraka u gradu Zaboku iznosi 11,3 °C. Najhladniji mjesec je siječanj sa srednjom temperaturom od 0,6 °C, a najtopliji mjesec je srpanj s 21,7 °C. Najviša apsolutna temperatura zabilježena u Krapini bila je 39,5 °C, a najniža -22,7 °. Prosječna godišnja količina oborina u Krapini iznosi 927,8 mm. Najviša godišnja količina oborina bila je 1159,3 mm, a najniža 549,4 mm. Najkišniji mjesec je kolovoz s prosječnom količinom oborina od 96,8 mm, a najsuši je veljača s 44,2 mm. Najveća količina oborina u jednom danu iznosila je 66,5 mm. Srednja relativna vlažnost zraka tijekom godine se kreće između 75 % i 89 %, a srednja godišnja relativna vlažnost zraka iznosi 81 %.
1.2.2 Vjetar
Prosječan broj dana sa snažnim vjetrom na promatranom području je oko 1,2 dana, a s olujnim vjetrom 0,2 dana. Prevladavajući vjetrovi su iz SW (12%), SE (12%), i ENE (23%) smjera.
1.2.3 Hidrološke i inženjersko-geološke karakteristike terena
1.2.3.1 Geološke značajke šireg područja
U geološkoj građi područja Krapinsko-zagorske županije prisutne su raznovrsne sedimentne,
magmatske i metamorfne stijene koje su nastale u vremenskom rasponu duljem od 400 milijuna
godina i na prostoru Županije nalazi se 10 značajnijih geoloških lokaliteta (Slani potok, amoniti
Kuna gore, jastučaste lave u Gotalovcu, stijene oceanskog dna u Jelenjim vodama, vulkanoklastiti
Donjeg Jesenja, litotamnijski vapnenci Risvičke gore, fosili i minerali Radoboja, fosili "Panonskog
mora" u Humu Zabočkom, nalazište pračovjeka Hušnjakovo i hrašćinski meteorit). Sedimentne
stijene prekrivaju najveći dio teritorija Županije. Brojni i raznovrsni fosilni ostaci nađeni u tim
stijenama svjedoče o njihovom taloženju na morskom ili jezerskom dnu, odnosno da je
Hrvatsko zagorje tijekom svoje geološke povijesti najvećim dijelom bilo prekriveno vodom. Dio
sedimenata ubrzo nakon taloženja bio je izdignut i erodiran, dok je dio bio spušten na velike
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 26
dubine u Zemljinoj kori. Na dubinama od nekoliko desetaka kilometara, u uvjetima povišenog tlaka i
temperature, sedimentne stijene izmijenjene su u metamorfne, koje su zatim naknadnim tektonskim
pokretima ponovo izdignute na površinu Zemlje. Vulkanska aktivnost također je bila značajna za
pojedina razdoblja geološke prošlosti Hrvatskog zagorja, izbacujući na površinu Zemlje materijal
čijim su hlađenjem nastale raznovrsne magmatske stijene.
Najstarije stijene na području Županije paleozojske su starosti, a na površini su najzastupljenije na
morfološki istaknutijim središnjim dijelovima Medvednice. Uglavnom su to metamorfne stijene
poput šejlova, mramora i za Medvednicu karakterističnih zelenih škriljavaca te sedimentne stijene
kao što su konglomerati, pješčenjaci i vapnenci.
Stijene mezozojske starosti također na površini izdanjuju na morfološki istaknutim dijelovima
Županije. Najzastupljenije su na lvanščici, Strahinjščici i sjevernim obroncima Medvednice, ali ih
nalazimo i na Koštrunovom bregu, Kuna gori, Cesarskom brdu i Strugači. Uglavnom se radi o
sedimentnim stijenama među kojima prevladavaju trijaski dolomiti i kredni klastiti. Uz njih,
mezozojskim stijenama najvjerojatnije pripadaju i pojave magmatskih stijena (dijabaza, spilita i
bazalta) na Medvednici, lvanščici i Strahinjščici.
Stijene kenozojske starosti površinski su najzastupljenije stijene na području Županije. Prekrivaju
njen središnji brežuljkasti dio i niža pobrđa Medvednice i lvanščice. Najzastupljeniji tip su
sedimentne stijene poput pješčenjaka, vapnenaca, lapora, šljunaka i glina nastalih u moru, jezerima
ili na kopnu, no ima i tufova - stijena nastalih litifikacijom vulkanskog pepela.
Krapinsko-zagorska županija smjestila se gotovo čitavim prostorom na slivu rijeke Krapine i rijeke
Sutle. Rijeka Krapina predstavlja se kao glavni vodotok na području Županije. Manjim zapadnim
dijelom područje Županije zahvaća lijevoobalni sliv rijeke Sutle, koja se predstavlja kao granična
rijeka između Republike Hrvatske i Republike Slovenije. Obje ove rijeke ulijevaju se u rijeku Savu
i svrstavaju se u njezin lijevoobalni srednji sliv.
Temeljna gorja Ivanščica, Strahinjčica, Macelj i Medvednica pretežno su izgrađene od mezozojskih
karbonatnih stijena sekundarne pukotinske poroznosti s podzemnim vodama na različitim
dubinama. Interesantnija akumulacija podzemne vode postoji u karbonatnome masivu Ivanščice,
dok se u ostalim gorskim masivima javlja veći broj izvora manjih kapaciteta. U centralnome
masivu Ivanščice javlja se najveće izvorište koje formira potok Reku.
Tercijarni sedimentni kompleks prevladava u brežuljkastim pobrđima sa stijenama primarne poroznosti, bez značajne akumulacije podzemne vode. Zone kvartarnih naslaga u dolinama Krapine, Krapinice i Sutle akumuliraju znatne količine podzemne vode, međutim zbog plitke temeljnice i direktne veze s površinom, vodonosnici su podložni onečišćenju. Dolinske ravni svih pritoka Krapine gusto su naseljene, odvodnja nije riješena te se vodonosnici direktno zagađuju. Osim toga kod nekih provedenih vodoistražnihradova na ovome području pokazalo se da su podzemne vode željezovite. Za aglomeraciju Zabok i aglomeraciju Zlatar provedeni su geotehničko istražni radovi koji su se sastojali od istražnog bušenja i laboratorijskih ispitivanja. Ukupno je izvedeno 68 istražnih bušotina. Nakon provedenih istražnih radova izrađen je Geotehnički elaborat u kojem su obuhvaćeni svi radovi i obrađeni rezulatati te prikazani numerički i grafički. Geotehnički elaborat izradio je Zavod za geotehniku Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod brojem GEL-110-057/2015, prosinac 2015., voditeljica geotehničkih istražnih radova: izv.prof.dr.sc. Danijela Jurić Kaćunić, dipl.ing.građ. Geotehnički elaborat sastavni je dio Tehničke dokumentacije.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 27
1.2.3.2 Hidrološke značajke
Najznačajniji vodotok na području promatranog sustava odvodnje Zabok je vodotok Krapina u
koju je predviđeno ispuštanje pročišćenih otpadnih voda sustava Zabok. Rijeka Krapina duga je oko
65,3 kilometara i cijelim svojim tokom teče kroz Hrvatsko Zagorje. Izvire na gori Ivanščici, a ulijeva
se u rijeku Savu kod Zaprešića. Ukupna površina sliva iznosi 1244,2 km2 od čega na brdski dio
sliva otpada 893,7 km2, a na nizinski sliv 350,5 km2.
Hidrološka postaja Kupljenovo (šifra postaje 3054) locirana je oko 7,0 km nizvodnije od planiranog
ispusta uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sustava Zabok na stacionaži 13+573 rkm. Postaja se
nalazi na području Zagrebačke županije. Prema mjerenim podacima na postaji Kulpljenovo u
razdoblju od 1978. do 2008. godine najveći protok zabilježen je 1999. godine, a iznosio je 350
m3/s. Najmanji protok izmjeren je 1987. godine i iznosio je 0,199 m3/s. Srednji godišnji protok za
razmatrano razdoblje iznosi 11,2 m3/s.
Najznačajniji vodotok na području promatranog sustava odvodnje Zlatar je vodotok Krapina u
koju je predviđeno ispuštanje pročišćenih otpadnih voda sustava Zlatar – Zlatar Bistrica- Marija
Bistrica – Konjščina - Lobor. Hidrološka postaja Zlatar Bistrica (šifra postaje 3330) locirana je oko
1,2 km uzvodnije od planiranog ispusta uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sustava Zlatar –
Zlatar Bistrica- Marija Bistrica – Konjščina - Lobor na stacionaži 42+658 rkm.
Prema mjerenim podacima na postaji Zlatar Bistrica u razdoblju od 1978. do 2008. godine najveći
protok zabilježen je 1995. godine, a iznosio je 56,7 m3/s. Najmanji protok izmjeren je 1987. godine i
iznosio je 0,012 m3/s. Srednji godišnji protok za razmatrano razdoblje iznosi 2,06 m3/s.
1.3 Općeniti opis radova
Radovi uključuju sljedeće:
Lot I
1. Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zabok Faza I
Sustav Zabok obuhvaća devet gradova i općina / Gradovi: Zabok, Oroslavje, Donja Stubica,
Općine: Sveti Križ Začretje, Veliko Trgovišće, Bedekovčina, Mače, Gornja Stubica, Stubičke
Toplice
U Fazi I predviđena je izgradnja ukupno 90.226,96 m gravitacijske i tlačne kanalizacije, 27
crpnih stanica i 29 preljevnih građevina
Lot II
1. Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zabok Faza II
Sustav Zabok obuhvaća devet gradova i općina / Gradovi: Zabok, Oroslavje, Donja Stubica,
Općine: Sveti Križ Začretje, Veliko Trgovišće, Bedekovčina, Mače, Gornja Stubica, Stubičke
Toplice
U Fazi II predviđena je izgradnja ukupno 24.272,05 m gravitacijske i tlačne kanalizacije, 8
crpnih stanica i 3 preljevne građevine
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 28
Lot III
1. Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zlatar Faza I i Faza II
Sustav Zlatar obuhvaća pet gradova i općina / Grad Zlatar, Općine: konjščina, Lobor, Zlatar
Bistrica i Marija Bistrica U Fazi I i Fazi II predviđena je izgradnja ukupno 55.465,19 m
gravitacijske i tlačne kanalizacije, 23 crpne stanice i 11 preljevnih građevina
Radovi će biti izvedeni sukladno elaboratu iskolčenja, projektnoj dokumentaciji i u skladu s ovim
specifikacijama (Knjiga 3), troškovnikom (Knjiga 4) i nacrtima (Knjiga 5) kako je navedeno u ovoj
Dokumentaciji o nabavi.
1.4 Opseg radova
Opseg radova obuhvaća sve aktivnosti potrebne za procjenu dostavljenih podataka, dobivanje bilo
kakvih dodatnih informacija, nabavu, ugradnju, izgradnju, ispitivanje i puštanje u pogon radova
opisanih u Ugovoru.
Obveze Izvođača uključuju, ali nisu ograničene na sljedeće:
potvrda i provjera svih podataka i dokumentacije koju dostavi ili koja je dostupna od
Naručitelja
utvrđivanje lokalnih uvjeta relevantnih uz radove
procjena geotehničkih uvjeta tumačenjem podataka koji su dostavljeni ili koji su dostupni od
Naručitelja, pregled objavljenih podataka i provedba dodanih ispitivanja, po potrebi
izrada izvedbenih projekata
izrada snimaka (elaborata) izvedenog stanja
izvedba radova uključujući sve povezane inženjerske i građevinske radove u skladu s nacrtima
i specifikacijama Ugovora, unutar granica gradilišta i u skladu sa svim suglasnostima i
dozvolama i zakonskim obvezama
osiguranje sve radne snage, materijala, opreme Izvođača, upravljanje, nadzor, administracija,
potrošni materijal, skele, kranova, privremenih radova i objekata, zaštita radova i postojećih
objekata, prijevoz do i sa i u ili oko gradilišta i sve što je potrebno bilo privremene ili stalne
prirode u i za takvu gradnju, završetak i otklanjanje bilo kakvih nedostataka do trenutka
potrebe za pružanje istih kako je navedeno u ili razumno zaključeno u Ugovoru
nabava svog potrebnog materijala, opreme i proizvoda, uključujući specifikacije, certifikate i
priručnike za rad
prijevoz, rukovanje i skladištenje materijala, uređaja i opreme uključujući carinjenje pri uvozu
stavki
dovršetak i izvještavanje o svim istraživanjima postojećih stanja potrebnih prema Ugovoru
ishođenje i ispunjavanje svih potrebnih suglasnosti, dozvola, licenci i odobrenja po svim
relevantnim statutima i pravilnicima za koje će Izvođač biti odgovoran
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 29
suradnja s relevantnim cestovnim nadležnim tijelima, policijom i vatrogasnim službama te
sukladnost sa svim izdanim uvjetima/suglasnostima
osiguranje informativnih ploča u skladu s relevatnim zahtjevima zakonodavstva RH i EU
ispitivanje i puštanje u pogon radova za osiguranje usklađenosti sa svim zahtjevima Ugovora
osposobljavanje osoblja Naručitelja za pogon sustava za daljinsko upravljanje crpnih stanica
izrada priručnika za pogon i održavanje radova
izrada Plana izvođenja radova za sva gradilišta
stavljanje suvišnih radova izvan pogona.
Prijevoz suvišnih uređaja ili opreme za koju je Naručitelj izrazio želju da ih zadrži
zbrinjavanje van gradilišta svog suvišnog materijala, uključujući i podzemne vode, na lokaciju
koju je odobrilo nadležno tijelo
pružanje pomoći Inženjeru
pripreme za dobivanje bilo kakvog dodatnog zemljišta koje je potrebno Izvođaču za prilaz ili
radna područja za izvođenje radova.
davanje izvješća o napretku uključujući fotografski zapis gradnje
ishođenje bilo kakvih privremenih pristanaka koji mu mogu biti potrebni za izvršenje radova.
Izvođač treba osigurati da u okviru svog programa ima dovoljno vremena za dobivanje takvih
suglasnosti. Nepoštivanje istog može rezultirati troškovnim i programskim rizikom ili
kašnjenjem što se Izvođaču neće nadoknaditi prema uvjetima Ugovora
ispitivanje vodonepropusnosti izvedenih gravitacijskih cjevovoda
tlačne probe izvedenih tlačnih cjevovoda
izvođenje CCTV inspekcije izgrađene kanalizacijske mreže
tlačne probe vodoopskrbnih cjevovoda
dezinfekcija i ispitivanje zdravstvene ispravnosti vodoopskrbnih cjevovoda
dobivanje i osiguravanje isprava o sukladnosti za sav materijal koji se koristi tijekom izgradnje
(beton, pojačanja, cijevi, armature, itd.)
održavanje, sastavljanje i podnošenje svih potrebnih podataka za poštivanje odredbi o zaštiti
na radu
suradnja, koordinacija i nazočnost na sastancima s Naručiteljem, njegovim osobljem,
zakonskim tijelima i grupama za odnose s javnošću, a sve radi potrebe održavanja dobrih
odnosa sa javnošću
održavanje kolnih i pješačkih pristupa posjedima koji se nalaze u blizini gradilišta
osiguranje plana zaštite na radu, organizacijskog dijagrama, programa, plana rada i svih
ostalih dokumenata koji su potrebni prema Ugovoru
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 30
usklađenost sa svim zahtjevima tijela nadležnih za zaštitu okoliša s obzirom na izvođenje
radova i zaštitu gradilišta i njegove okolice
dostava programa za provedbu radova uključujući potrebne faze radova kako bi se omogućila
koordinacija između građevinskih i strojarskih/elektroradova
ispitivanje i puštanje u pogon radova
obavještavanje potrošača o planiranim prekidima usluga - Izvođač će osigurati provedbu
odgovarajućih obavijesti koje će se izraditi u suradnji s gradskim vlastima, lokalnim
distributerima vode, struje i telefonije, komunalnim poduzećem i nadležnim tijelima za ceste
pokusni rad
1.5 Izvođenje radova
1.5.1 Trasiranje gravitacijskih cjevovoda
Svi gravitacijski cjevovodi na dionicama između okana bit će položeni u pravcu. Cjevovodi će biti
položeni u skladu s dokumentacijom glavnog projekta. Manja odstupanja u trasi cjevovoda, niveleti i
nagibu moguća su između Glavnog projekta i Izvedbenog projekta Izvođača, ali u mjeri koja u
potpunosti poštiva važeće potvrde glavnih projekata/građevinske dozvole.
Prije početka iskopa, za bilo koji cjevovod, Izvođač će utvrditi i istražiti trasu kako je prikazano u
nacrtima, ili kako je dogovoreno s Inženjerom. Izvođač će izvođenje radova obavljati sukladno planu
iskolčenja.
Trase cjevovoda će iskolčiti ovlašteni geodet i izraditi elaborat iskolčenja u skladu sa zahtjevima
Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17).
Trasa cjevovoda će biti jasno označena na tlu.
1.5.2 Sanacija prometnih, biciklističkih i pješačkih površina
U skladu s glavnim projektima i uvjetima nadležnih institucija za ceste, Izvođač je nakon izvođenja
radova dužan sve površine sanirati sukladno izdanim Posebnim uvjetima građenja (HC, ŽUC, Lokalna
uprava) i prema Razradi tehničkih svojstava i zahtjeva za građevne proizvode za proizvodnju asfaltnih
mješavina i za asfaltne slojeve kolnika izdanima od strane HC d.o.o. Zagreb.
Pješačke i kolne prilaze Izvođač je dužan vratiti u prvobitno stanje.
Izvođač je dužan tekuće održavati u voznom stanju prometne površine koje je oštetio prilikom
izgradnje kanalizacije sve do završne sanacije (asfaltiranja).
Širina vraćanja površina u prvobitno stanje, konstrukcija donjeg ustroja i gornjeg ustroja prometnih
površina, kao i tip zastora definirani su Troškovnikom (knjiga 4 ove Dokumentacije o nabavi), ovim
Tehničkim Specifikacijama i nacrtima (knjiga 5 ove Dokumentacije o nabavi).
1.5.3 Iskop rovova i polaganje cijevi
Zahtjevi u svezi iskopa rovova i podloge u rovu trebaju biti usklađeni s Knjigom 4 te normalnim
poprečnim presjecima kanala koji su dani u Knjizi 5.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 31
U slučaju kada se cijevi postavljaju ispod razine podzemnih voda kanali se moraju održavati suhima
tijekom izvođenja radova što je odgovornost Izvođača, a smatra se uključenim u jedinične ponudbene
cijene iskopa.
Materijal iz iskopa bit će odložen uz rov ili će biti prevezen do privremenog odlagališta. Materijal iz
iskopa može biti korišten za zasipavanje rovova po odobrenju Inženjera.
U slučaju nedostatnih količina materijala za zatrpavanje rovova potrebno je kompenzirati ove količine
s materijalom iz pozajmišta (koje će sam odrediti Izvođač te snositi sve vezane troškove, kao npr.
naknade za deponiranje materijala). Materijal korišten za zatrpavanje rovova mora biti provjeren i
odobren od strane Inženjera.
Podloga rova mora biti ravna i bez izbočina te treba imati preciznost od +/-2 cm u odnosu na
projektiranu niveletu. Neravna mjesta trebaju biti izravnata, a praznine zapunjene.
Materijal korišten za podlogu cijevi (posteljica od kamenog materijala) kanalizacijskih cjevovoda mora
imati granulaciju do 8 mm. Podloga će biti izvedena u skladu s normalnim profilom kako je to
prikazano na nacrtima. Debljina sloja za podlogu cijevi mora biti u skladu s HRN EN 1610 ovisno o
promjeru cijevi.
Materijal korišten za podlogu cijevi (posteljiica od kamenog materijala) vodoopskrbnih cjevovoda
mora imati maksimalnu granulaciju do 8 mm. Podloga će biti izvedena u skladu s normalnim profilom
kako je to prikazano na nacrtima. Debljina sloja za podlogu cijevi mora biti u skladu s HRN EN 805
ovisno o promjeru cijevi.
Pokrivanje će cijevi biti izvedeno u slojevima koji će biti blago zbijeni i poprskani vodom. Debljina
pokrova iznad tjemena cijevi ne smije biti manje debljine od 30 cm. Materijal koji se koristi za pokrov
i oblogu cijevi će biti isti kao materijal posteljice (kameni materijal, granulacije do 8 mm).
Nakon završetka iskopa rovova, polaganja podloge oko cjevovoda i zasipavanja šahtova, rovovi će biti
zatrpani materijalom iz iskopa ili zamjenskim materijalom u slojevima od 30 do 40 cm. Materijal treba
biti neutralne vlažnosti, s granulacijom do 10 cm. Slojevi će biti zbijeni do minimalnog modula
zbijenosti od 40 MN/m2.
Svi će rovovi dubine veće od 1 m biti bočno razupirani. Tehnologiju razupiranja određuje Izvođač
(velikoplošne oplate i sl.). Također, smatra se da su svi troškovi razupiranja rova tijekom: iskopa,
postavljanja posteljice, kao i polaganja cijevi te postavljanja okana uključeni u jediničnu cijenu
iskopa u Troškovniku. Izvođač je dužan predvidjeti sve potrebne radove zaštite rova prilikom
izvođenja radova sukladno ovim Tehničkim specifikacijama, raspoloživoj projektnoj dokumentaciji i
pravilima struke i trošak tih radova uključiti u svoje ponudbene jedinične cijene. Tehnologiju
razupiranja određuje Izvođač (velikoplošne oplate i sl.).
Tijekom izvođenja iskopa, svi će rovovi biti obostrano ograđeni drvenim ogradama visine min. 1 m.
Izvođač će održavati i premještati ogradu kako napreduju radovi na iskopu. Također, gdje je
potrebno, Izvođač će izraditi i postaviti drvene mostiće za prijelaz pješaka preko rova i/ili osigurati
mogućnost prelaska vozila preko rova postavljanjem čeličnih ploča.
1.5.4 Cijevi i spojevi
Cijevni materijali primijenjeni u okviru Ugovora moraju zadovoljavati zahtjeve iz tehničkih
specifikacija. Mjestimično su dozvoljene alternative, ali uz poštivanje hidrauličkih parametara na
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 32
osnovu kojih je sustav postavljen: u tlačnim cjevovodima brzina tečenja i zaštita od nestacionarnih
stanja tečenja, u gravitacijskim cjevovodima brzina tečenja i postotak punjenja profila cijevi, odnosno
proticajnog profila ne manjeg od minimalno određenog u Glavnom projektu.
1.5.4.1 Gravitacijski cjevovodi za odvodnju otpadnih voda
Izvođač će ugraditi cijevi od materijala koji samostalno odabere iz dolje navedenih materijala, na
način da zadovoljavaju tehničke karakteristike cijevnog materijala propisane glavnim projektima, da
se ispune bitni zahtjevi za građevinu uz poštivanje svih normi i zakonskih odrednica, odnosno
potrebno je da cijevni materijal zadovolji projektiranu nosivost i unutarnji promjer koji su proizašli iz
statičkog i hidrauličkog proračuna.
Materijali i elementi koji se ugrađuju moraju biti novi - neupotrebljavani i u skladu s HRN i hrvatskim
propisima.
Izvođač je slobodan sve cjevovode do nazivnog unutarnjeg promjera uključivo DN400 mm izraditi
korištenjem cijevnog materijala sukladnog sljedećim normama:
HRN EN 13476-1:2007
Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju --
Cijevni sustavi sa strukturiranom stijenkom od neomekšanog poli(vinil-
klorida) (PVC-U), polipropilena (PP) i polietilena (PE) -- 1. dio: Opći
zahtjevi i svojstva (EN 13476-1:2007)
HRN EN 13476-2:2007
Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju –
Cijevni sustavi sa strukturiranom stijenkom od neomekšanog poli(vinil-
klorida) (PVC-U), polipropilena (PP) i polietilena (PE) - 2. dio:
Specifikacije za cijevi i spojnice s glatkom unutarnjom i vanjskom
površinom i sustav tip A (EN 13476-2:2007)
HRN EN 13476-3:2009
Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju –
Cijevni sustavi sa strukturiranom stijenkom od neomekšanog poli(vinil-
klorida) (PVC-U), polipropilena (PP) i polietilena (PE) - 3. dio:
Specifikacije za cijevi i spojnice s glatkom unutarnjom i vanjskom
površinom i sustav tip B (EN 13476-3:2007+A1:2009)
HRN EN 12666-1:2011
Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -
polietilen (PE) - 1. dio: Specifikacije za cijevi, spojnice i sustav (EN
12666-1:2005+A1:2011)
HRN EN 14758-1:2012
Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju --
Polipropilen s mineralnim modifikatorima (PP-MD) -- 1. dio:
Specifikacije za cijevi, spojnice i sustav (EN 14758-1:2012)
HRN EN 1852-1:2009
Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -
polipropilen (PP) - 1. dio: Specifikacije za cijevi, spojnice i sustav (EN
1852-1:2009)
HRN EN 1401-1:2009 Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju -
neomekšani poli(vinil-klorid) (PVC-U) - 1. dio: Specifikacije za cijevi,
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 33
spojnice i sustav (EN 1401-1:2009)
HRN EN 14364:2013
Plastični cijevni sustavi za tlačnu i netlačnu odvodnju i kanalizaciju --
Staklom ojačani duromeri (GRP) na osnovi nezasićenih poliesterskih
smola (UP) -- Specifikacije za cijevi, spojnice i brtve (EN 14364:2013)
HRN EN 295-1:2013 Keramički cijevni sustavi za odvodnju i kanalizaciju -- 1. dio: Zahtjevi za
cijevi, oblikovne komade i cijevne priključke (EN 295-1:2013)
HRN EN 295-2:2013 Keramički cijevni sustavi za odvodnju i kanalizaciju -- 2. dio:
Vrednovanje sukladnosti i uzorkovanje (EN 295-2:2013)
HRN EN 295-3:2012 Keramički cijevni sustavi za odvodnju i kanalizaciju -- 3. dio: Metode
ispitivanja (EN 295-3:2012)
HRN EN 295-4:2013 Keramički cijevni sustavi za odvodnju i kanalizaciju -- 4. dio: Zahtjevi za
prilagođivače, spojnice i elastične spojke (EN 295-4:2013)
HRN EN 295-5:2013 Keramički cijevni sustavi za odvodnju i kanalizaciju -- 5. dio: Zahtjevi za
perforirane cijevi i oblikovne komade (EN 295-5:2013)
HRN EN 295-6:2013 Keramički cijevni sustavi za odvodnju i kanalizaciju -- 6. dio: Zahtjevi za
dijelove kontrolnih okna i inspekcijskih komora (EN 295-6:2013)
HRN EN 295-7:2013 Keramičke cijevi za odvodne i kanalizacijske sustave -- 7. dio: Zahtjevi za
cijevi i spojnice za priključke na cijevi (EN 295-7:2013)
Predviđena je ugradnja cijevi sukladno zahtjevanim karakteristikama kao što se navodi u nastavku, a
posebno iz razloga što će se planirana kanalizacijska mreža graditi najvećom dijelom na dubinama do
4 m (na dijelovima nekih dionica i do 5 m) i na području sa značajnim oscilacijama razine podzemnih
voda i nerjetko vrlo visokim razinama podzemnih voda (čak do površine terena), uz velike mogućnosti
kasnijeg diferencijalnog slijeganja tla oko cijevi (a samim time i utjecaj na moguću pojavu uzdužnih
deformacija – progiba cijevi), a što se predstavlja izuzetno zahtjevnim uvjetima za ugradnju, ali i
korištenje izgrađene kanalizacije. Kod toga je jedan od najznačajnijih faktora za primjenu navadenih
vrsta cijevi njihova krutost (uz obodnu i vrlo bitna uzdužna krutost) i stabilnost kod ugradnje (a
također i kod kasnije eksploatacije), uz masivnost stijenke cijevi i spojnih elemenata, a što u ovakvim
uvjetima predstavlja vrlo značajan zahtjev za same cijevi.
Izvođač je slobodan sve cjevovode nazivnog unutarnjeg promjera većeg od DN400 mm izraditi
korištenjem cijevnog materijala sukladnog sljedećim normama:
HRN EN 14364:2013
Plastični cijevni sustavi za tlačnu i netlačnu odvodnju i kanalizaciju --
Staklom ojačani duromeri (GRP) na osnovi nezasićenih poliesterskih
smola (UP) -- Specifikacije za cijevi, spojnice i brtve (EN 14364:2013)
HRN EN 295-1:2013 Keramički cijevni sustavi za odvodnju i kanalizaciju -- 1. dio: Zahtjevi za
cijevi, oblikovne komade i cijevne priključke (EN 295-1:2013)
HRN EN 295-2:2013 Keramički cijevni sustavi za odvodnju i kanalizaciju -- 2. dio:
Vrednovanje sukladnosti i uzorkovanje (EN 295-2:2013)
HRN EN 295-3:2012 Keramički cijevni sustavi za odvodnju i kanalizaciju -- 3. dio: Metode
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 34
ispitivanja (EN 295-3:2012)
HRN EN 295-4:2013 Keramički cijevni sustavi za odvodnju i kanalizaciju -- 4. dio: Zahtjevi za
prilagođivače, spojnice i elastične spojke (EN 295-4:2013)
HRN EN 295-5:2013 Keramički cijevni sustavi za odvodnju i kanalizaciju -- 5. dio: Zahtjevi za
perforirane cijevi i oblikovne komade (EN 295-5:2013)
HRN EN 295-6:2013 Keramički cijevni sustavi za odvodnju i kanalizaciju -- 6. dio: Zahtjevi za
dijelove kontrolnih okna i inspekcijskih komora (EN 295-6:2013)
HRN EN 295-7:2013 Keramičke cijevi za odvodne i kanalizacijske sustave -- 7. dio: Zahtjevi za
cijevi i spojnice za priključke na cijevi (EN 295-7:2013)
Spajanje i spojni dijelovi bit će prilagođeni ovisno o odabranom cijevnom materijalu, a sukladno
standardu i atestima koji su propisani za odabrani cijevni materijal (spojnice, kolčak, zavarivanje i
ostalo). Koristit će se elastične brtve (brtveni prsten) koje su integrirane s cijevi. Brtve će biti od
EPDM-a.
Svi fazonski (oblikovni) komadi moraju biti prilagođeni odabranom cijevnom materijalu.
Spajanje i polaganje cijevi, neovisno o materijalu, bit će izvedeno sukladno Općim tehničkim uvjetima
za radove u vodnom gospodarstvu, knjiga 2.
Neovisno o odabranom materijalu cijevi, Izvođač će biti dužan za provedbu tekućih ispitivanja
cijevnog materijala te će snositi sve troškove ispitivanja istih od strane neovisnog laboratorija i to:
Na svakih 500 m isporučenih cijevi, Izvođač će, u nazočnosti Inženjera, uzeti uzorak cijevi u duljini od
1 m i predati ga neovisnom laboratoriju koji će provesti ispitivanje obodne krutosti (SN) plastomernih
cijevi sukladno normi HRN EN ISO 9969.
Troškovi uzimanja uzoraka cijevi te ispitivanja u neovisnom laboratoriju idu na teret Izvođača, tj.
smatraju se uključenim u jediničnu cijenu dobave, dopreme i ugradnje cijevi.
Izvođač će, u slučaju podbacivanja rezultata tekućih ispitivanja, snositi sve troškove ispitivanja već
ugrađenih cijevi i zamjene ugrađenih cijevi koje ne zadovoljavaju uvjetu minimalne obodne krutosti.
Naručitelj i Inženjer pri samoj isporuci mogu odrediti uzorak za ispitivanje, te ukoliko uzorak ne
zadovoljava tražena tehnička svojstva, Naručitelj zadržava pravo cijelu takvu isporuku vratiti
Izvođaču, a ukoliko bi se takav slučaj ponovio, Naručitelj zadržava pravo obustave daljnje isporuke i
ugradnje cijevi od tog proizvođača.]
1.5.4.2 Tlačni cjevovodi za odvodnju otpadnih voda
Svi tlačni cjevovodi će biti izrađeni od cijevi od slijedećih materijala kako je navedeno u ovim
Tehničkim Specifikacijama:
polietilen (PE) ili (HRN EN 13244-2, HRN EN 12201-1:2011), izrađen od PE100, SDR 17, nazivni
tlak 10 bar (PN10)
duktil
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 35
Materijali i elementi koji se ugrađuju moraju biti novi - neupotrebljavani i u skladu s HRN i hrvatskim
propisima.
Spajanje cjevovoda od polietilena, Izvođač je dužan izvoditi zavarivanjem, dok se duktilne željezne
cijevi spajaju spojem na naglavak uz korištenje brtvenog gumenog prstena od EPDM-a.
Specifikacije cijevi, spojnica i sustava, ovisno o materijalu, zadovoljavati će zahtjeve sljedećih normi:
Materijal cijevi Norma
PE HRN EN 12201-1:2011; HRN EN 12201-2:2011; HRN
EN 12201-3:2012, HRN EN 13244-2,
Duktilne željezne cijevi HRN EN 598:2009
Svi fazonski (oblikovni) komadi moraju biti prilagođeni odabranom cijevnom materijalu. Sve armature
će biti izrađene od nodularnog lijeva. Spojevi će armatura s cijevima biti izvedeni prirubnički s
ugrađenom brtvom.
Spajanje i polaganje cijevi, neovisno o materijalu, će biti izvedeno sukladno Općim tehničkim
uvjetima za radove u vodnom gospodarstvu, knjiga 2.]
1.5.4.3 Cjevovodi za vodoopskrbu- prelaganje cjevovoda
Svi će vodoopskrbni cjevovodi biti izvedeni od materijala kako je navedeno u ovim Tehničkim
Specifikacijama i Troškovniku i to:
polietilen (PE), izrađen od PE100, SDR 17, PN 10 bara.
duktil,
čelik
Materijal cijevi Norma
PE niz normi HRN EN 12201
Duktilne željezne cijevi HRN EN 545:2007, HRN EN 545:2006
Čelične cijevi HRN EN 10224:2003, HRN 20224:2002,
PEHD cijevi koje se na gradilišta isporučuju u palicama spajaju se zavarivanjem do dužine koju je
moguće položiti ovisno o uvjetima na terenu, a za međusobno spajanje prethodno zavarenih dionica
kao i za vertikalne lomove pri obilaženju ostalih instalacija, Izvođač će koristiti odgovarajuće spojnice.
PEHD cijevi koje se na gradilišta isporučuju u kolutima će Izvođač razvući do potrebne dužine, a tako
položene dionice Izvođač će spajati pomoću odgovarajućih spojnica.
Svi će fazonski komadi biti izrađeni iz nodularnog lijeva GGG prema HRN EN 545:2010.
Sve će armature biti izrađene iz nodularnog lijeva GGG. Armature moraju odgovarati HRN EN
545:2010 za pitku vodu i biti izvedene na prirubnički spoj NP 10 prema HRN EN 1092-2.
Svi fazonski komadi i armature se isporučuju s brtvama i materijalom za pričvršćivanje (vijcima).
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 36
Materijali i elementi koji se ugrađuju moraju biti novi - neupotrebljavani i u skladu s HRN i hrvatskim
propisima. Sve će cijevi biti nazivnog tlaka kako je definirano ovim Tehničkim Specifikacijama i
Troškovnikom.
Spajanje i polaganje cijevi, neovisno o materijalu, bit će izvedeno sukladno Općim tehničkim uvjetima
za radove u vodnom gospodarstvu, knjiga 2.]
1.5.5 Međusobno spajanje novih i postojećih kanalizacijskih cijevi
Spojevi između novih i postojećih kanalizacijskih cijevi bit će izvedeni u postojećim oknima. U slučaju
da okno ne postoji, izgraditi će se novo.
Izvođač je dužan locirati postojeći kanalizacijski cjevovod na lokalitetu spoja te registrirati lokaciju,
promjer cijevi, materijal i kotu nivelete.
1.5.6 Okna
Na trasama gravitacijskih kanalizacijskih kolektora ugrađivat će se spojna i revizijska okna, a na trasi
tlačnog kanalizacijskog cjevovoda servisna okna, zasunska okna, zasunska okna s muljnim ispustom i
zasunska okna s odzračno-dozračnim ventilom.
Sva nova spojna okna na gravitacijskim cjevovodima i servisna okna, zasunska okna i zasunska okna s
muljnim ispustom na tlačnim cjevovodima izvode se kao zasebne monolitne AB konstrukcije sukladno
projektu. Ove građevine moraju biti usklađene s važećim standardima za betonske radove i
elementima zadanim ovom Dokumentacijom o nabavi.
Izvođač je slobodan sva revizijska okna izraditi sukladno sljedećim normama:
HRN EN 1917:2008 Betonska kontrolna okna i komore, nearmirana, s čeličnim vlaknima i
armirana (EN 1917:2002/AC:2008)
HRN EN 13598-2:2009/
Ispr.1:2010
Plastični cijevni sustavi za netlačnu podzemnu odvodnju i kanalizaciju
-- Neomekšani poli(vinil-klorid) (PVC-U), polipropilen (PP) i polietilen
(PE) -- 2. dio: Specifikacije za kontrolna okna i kontrolne komore u
području prometnica i duboko ukopane instalacije (EN 13598-
2:2009/AC:2009)
HRN EN 14364:2013
Plastični cijevni sustavi za tlačnu i netlačnu odvodnju i kanalizaciju --
Staklom ojačani duromeri (GRP) na osnovi nezasićenih poliesterskih
smola (UP) -- Specifikacije za cijevi, spojnice i brtve (EN 14364:2013)
Revizijska okna za koja ne postoji odgovarajuća norma u Tehničkim propisima o građevnim
proizvodima trebaju biti proizvedena prema Hrvatskoj tehničkoj ocjeni izdanoj sukladno Pravilniku o
tehničkim dopuštenjima za građevne proizvode (NN 103/08) i Tehničkom propisu o građevnim
proizvodima, članak 9, stavak 2 (NN 33/10, NN 87/10, NN 146/10, NN 81/11, NN 100/11, NN 130/12,
NN 81/13, NN 136/14 i NN 119/15) od strane ustanove ovlaštene od Ministarstva graditeljstva i
prostornog uređenja.
Odabran materijal revizijskih okana i zasunskih okana s odzračno-dozračnim ventilom mora biti
prilagođen ovisno o odabranom cijevnom materijalu.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 37
Svi lomovi u trasi cjevovoda trebaju biti izvedeni u bazi revizionih okana, a nikako izvan revizionog
okna ili u tijelu revizionog okna iznad baze.
Revizijska okna na cjevovodima mogu biti izgrađena iz slijedećih materijala:
1) Termoplastičnih materijala metodom brizganja. Kod svih okana kompletna baza (dno,
priključci i kineta) mora biti izrađena metodom brizganja. Kod okana promjera DN 800 i DN
1000 svi ostali elementi okna (tijelo, konus, adapter) isto moraju biti proizvedeni metodom
brizganja. Okno je dodatno obloženo armirano betonskom oblogom dna i vanjskog plašta
minimalne debljine 15 cm. Visina vanjskog plašta je do 1/3 visine okna.
ili
2) Termoplastičnih materijala drugih tehnologija izvedbe, ali dodatno obložena armirano
betonskom oblogom minimalne debljine 15 cm po cijeloj površini vanjskog plašta i dna
revizijskog okna za okna dubine veće od 1,5 m od vrha revizijskog okna do kinete.
ili
3) Tipska armirano-betonska okna s kinetom obloženom termoplastičnim materijalom i s
integriranom spojnicom za prihvat ponuđenih kanalizacijskih cijevi.
ili
4) Tipska okna od staklom ojačanih duromera (GRP)
Revizijska okna od staklom ojačanih duromera (PES-GRP) s poliesterskom spojnicom s brtvom
od EPDM-a. Okno mora imati ravno dno, kinetu promjera jednakog promjeru izlazne cijevi i
broj kineta jednak broju ulaznih cijevi. U okno su ugrađene stupaljke. Okno je dodatno
obloženo armirano betonskom oblogom dna i vanjskog plašta minimalne debljine 15 cm.
Visina vanjskog plašta je do 1/3 visine okna.
1.5.7 Poklopci okana
Na prepumpne stanice se u pokrovnu ploču iste ugrađuju se jednodjelni, dvodijelni ili trodjelni
poklopci vodotijesne izvedbe dimenzija prema glavnom projektu. Poklopac je opremljen bravicom s
univerzalnim ključem, hidrauličkom zategom kao zaštitom od nekontroliranog zatvaranja, gumenim
brtvenim trakama i spojnim materijalom te nastavkom za ventilaciju, profila minimalno 150 mm sa
zaštitnom kapom i zaštitnom mrežicom. Kompletna metalna konstrukcija pokrovnog poklopca
izrađena je od inox materijala min. kvalitete 304L ili bolje.
Na reviziona okna koja se nalaze u prometnoj površini bilo koje kategorije ugrađuju se okrugli
poklopci od nodularnog lijeva, svjetlog otvora 600 mm, nosivosti 40 t. Minimalna masa poklopca s
okvirom mora iznositi 105 kg. Poklopci su samonivelirajući s ključem i brtvom protiv buke.
Na reviziona okna locirana izvan prometnih površina ugrađuju se okrugli poklopci od nodularnog
ljeva, svjetlog otvora 600 mm, nosivosti 25t. Poklopci su samonivelirajući s ključem i brtvom protiv
buke.
Svi će poklopci revizionih okana biti prema HRN EN 124, proizvedeni od nodularnog lijeva, zaštićeni
zaštitnom bojom otpornom na temperaturu i koroziju. Na poklopcima kanalizacijskih okana bit će
izlivena riječ „KANALIZACIJA“.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 38
Dimenzije i nosivosti poklopaca će biti sukladno Troškovniku.
Dosjed poklopca i okvira mora biti strojno obrađen ili s dodatnom brtvom za upijanje viracija, a koja
je smještena u utoru konstrukcije poklopca. Poklopac mora biti učvršćen za okvir s minimalno dva
vijka i opremljen mehanizmom za zatvaranje.
1.5.8 Križanja
Križanja kanalizacijskih cjevovoda s postojećom infrastrukturom bit će izvedena od strane Izvođača u
skladu s nacrtima i uvjetima dobivenim od strane relevantnih tijela. (komunalne tvrtke, željeznice,
ceste, telekomunikacije, plin, vodoopskrba, itd.).
1.5.9 Osiguranje funkcionalnosti postojećeg sustava odvodnje i vodoopskrbe tijekom
izvođenja radova
Izvođač će poduzeti sve korake potrebne za osiguranje funkcionalnosti postojećih sustava odvodnje
otpadnih voda i vodoopskrbe tijekom izvođenja radova.
1.5.10 Projekti Izvođača
Izvođač će izraditi izvedbene projekte za sve objekte. Izvedbeni će projekti biti izrađeni na osnovu
glavnog projekta koji je bio osnova za izdavanje građevinskih dozvola koje su izdane za predmetne
radove ukoliko su iste bile potrebne.
Izvođač može predložiti manja odstupanja u odnosu na postojeće projekte, ukoliko takve izmjene i
dalje ispunjavaju zahtjeve definirane u ovim Tehničkim Specifikacijama i zahtjeve definirane u potvrdi
glavnog projekta, građevinskoj dozvoli i/ili lokacijskoj dozvoli. Izvođač će predati tehničke detalje
vezane uz odstupanja od projekta Inženjeru na odobrenje.
Izvođaču je iz opravdanih razloga dopušteno ishođenje izmjena i dopuna lokacijske
dozvole/građevinske dozvole/potvrde glavnog projekta uz prethodno odobrenje Inženjera i
Naručitelja. Takve izmjene će se izvršiti o trošku Izvođača i ne smatraju se valjanim razlogom za
produljenje roka dovršetka i povećanje cijene.
Naručitelj je izradio projektnu dokumentaciju i ishodio lokacijske i građevinske dozvole. Projekti su
izrađeni za određenu vrstu cijevnog materijala i specifične hidrauličke parametre sustava. Ukoliko
Izvođač u ponudi specificira drugi cijevni materijal (od onih koji zadovoljavaju normom propisane
uvjete kvalitete) dužan je izraditi izmjenu i dopunu glavnog projekta za odabrani cijevni materijal i
nove hidrauličke parametre sustava koji ne smiju značajnije odstupati od prethodno projektiranih,
te ishoditi izmjenu i dopunu građevinske dozvole.
Izvođač će biti odgovoran za pravilno vođenje sve građevinske dokumentacije koja je neophodna
prema odredbama Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17) i važećim podzakonskim aktima.
1.5.11 Norme, označavanje i dokazivanje sukladnosti građevinskih proizvoda
Radovi moraju biti projektirani, izvedeni i instalirani u skladu s odgovarajućim i usuglašenim
standardima.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 39
Radovi koji uključuju pripadajuću opremu, instrumente i kontrolni sustav, NUS, električne instalacije
moraju biti usklađeni s zakonskom regulativom relevantnih direktiva uključujući između ostalog
Direktivu o sigurnosti strojeva (Directive 98/37/EC) te Direktivu o nisko-naponskim uređajima
(Directive 73/23/EEC).
Svaki uređaj treba imati CE oznaku u skladu s relevantnom aplikacijom direktive EU vijeća.
Dijelovi uređaja koji nisu cjeloviti te su dio većeg uređaja, a koji kao takvi ne mogu imati CE oznaku
imati će deklaraciju o ugradnji.
1.5.12 Licence za inženjere
Izvođač će uzeti u obzir da su određeni inženjerski poslovi u Hrvatskoj regulirani Zakonom o gradnji
(NN 153/2013, 20/17), Zakonom o Komori arhitekata i Komorama inženjera u graditeljstvu i
prostornom uređenju (NN 78/2015), te Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i
gradnje (NN 78/15). Tim aktima su definirani i minimalni uvjeti za osoblje Izvođača na gradilištu.
Također, Zakon o zaštiti na radu (NN 71/2014) i relevantni podzakonski akti definiraju uvjete koje
moraju ispuniti osobe koje obavljaju poslove koordinatora zaštite na radu.
Ponuditelj je u obvezi svojom ponudom predvidjeti sve troškove i aktivnosti vezane uz angažman
stručnog osoblja za obavljanje radova (5 stručnjaka). S tim ciljem ponuditelj je u obvezi prije
početka radova na pojedinom sustavu (građevinska dozvola) predložiti i staviti na uvid ovlaštenja
osoba koje sukladno zakonskoj regulativi imenuje izvođač.
Zahtijeva se da stručno osoblje Izvođača poznaje sve relevantne zakone i propise Republike Hrvatske
i EU koji na bilo koji način mogu utjecati na realizaciju radova i izgradnju vezanu uz realizaciju ovog
ugovora.
Tijekom faze građenja, Izvođač mora biti stalno prisutan na lokaciji projekta s dovoljnim brojem
osoblja u svako doba, kako bi se osiguralo da se projekti učinkovito provode.
U nastavku je za svakog stručnjaka specificirano zahtijevano vrijeme prisustvovanja na gradilištu - %
od ukupnog trajanja Projekta.
Ponuditelj je u obvezi svojom ponudom predvidjeti sve troškove i aktivnosti vezane uz angažman
dolje pobrojenih stručnjaka, te njihove osnovne zadatke:
Stručnjak 1: Ovlašteni voditelj građenja građevinske struke – vrijeme provedeno na lokaciji projekta je 100% od ukupnog trajanja u svim fazama realizacije Projekta – za pojedinI lot predmeta nabave
o Stručnjak 1 će obavljati ulogu voditelja građenja i biti zadužen za koordinaciju cjelokupnog
projekta i realizaciju ugovora, za provedbu kontrole kvalitete izgradnje te za njezin pravovremeni dovršetak. On će općenito biti odgovoran Naručitelju za izvođenje radova sukladno ugovoru.
Minimalne kvalifikacije i vještine:
Stručna sprema iz područja građevinarstva, da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer, ili da je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova,
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 40
odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci
ili
Stručna sprema iz područja građevinarstva, da je završila studij i stekla stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer ili akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer odgovarajuće struke, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje četiri godine radnog iskustva u struci
ili
Stručna sprema iz područja građevinarstva, da je završila studij i stekla stručni naziv pristupnik inženjer odgovarajuće struke, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i da ima najmanje pet godina radnog iskustva u struci
Stručnjak 2: Ovlašteni voditelj radova građevinske struke - vrijeme provedeno na lokaciji projekta je 100% od ukupnog trajanja u svim fazama realizacije Projekta – za pojedini lot predmeta nabave
o Stručnjak 2 će obavljati ulogu voditelja radova za građevinske radove na projektu
Minimalne kvalifikacije i vještine:
Stručna sprema iz područja građevinarstva, da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer, ili da je uspješno završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje dvije godine radnog iskustva u struci
ili
Stručna sprema iz područja građevinarstva, da je završila studij i stekla stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer ili akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer odgovarajuće struke, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci
ili
Stručna sprema iz područja građevinarstva, da je završila studij i stekla stručni naziv pristupnik inženjer odgovarajuće struke, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje četiri godine radnog iskustva u struci
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 41
Stručnjak 3: Ovlašteni voditelj radova strojarske struke– vrijeme provedeno na lokaciji projekta je 80% od ukupnog trajanja u svim fazama realizacije Projekta – za pojedini lot predmeta nabave o Stručnjak 3 će obavljati ulogu voditelja radova za strojarske radove na projektu
Minimalne kvalifikacije i vještine:
Stručna sprema iz područja strojarstva, da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer, ili da je uspješno završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje dvije godine radnog iskustva u struci
ili
Stručna sprema iz područja strojarstva, da je završila studij i stekla stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer ili akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer odgovarajuće struke, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci
ili
Stručna sprema iz područja strojarstva, da je završila studij i stekla stručni naziv pristupnik inženjer odgovarajuće struke, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje četiri godine radnog iskustva u struci
Stručnjak 4: Ovlašteni voditelj radova elektrotehničke struke – vrijeme provedeno na lokaciji projekta je 80% od ukupnog trajanja u svim fazama realizacije Projekta –za pojedini lot predmeta nabave
o Stručnjak 4 će obavljati ulogu voditelja radova za elektrotehničke radove na projektu
Minimalne kvalifikacije i vještine:
Stručna sprema iz područja elektrotehnike, da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer, ili da je uspješno završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje dvije godine radnog iskustva u struci
ili
Stručna sprema iz područja elektrotehnike, da je završila studij i stekla stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer ili akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer odgovarajuće struke, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 42
odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci
ili
Stručna sprema iz područja elektrotehnike, da je završila studij i stekla stručni naziv pristupnik inženjer odgovarajuće struke, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje četiri godine radnog iskustva u struci
Stručnjak5: Ovlašteni inženjer geodezije - vrijeme provedeno na lokaciji projekta je 100% od ukupnog trajanja u svim fazama realizacije Projekta – za pojedini lot predmeta nabave
o Stručnjak 5 će obavljati ulogu Ovlaštenog inženjera geodezije za geodetske radove na projektu
Minimalne kvalifikacije i vještine:
visoka stručna sprema iz područja geodezije, odnosno završen preddiplomski i diplomski
sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij kojim se stječe
akademski naziv magistar inženjer ili koja je uspješno završila odgovarajući specijalistički
diplomski stručni studij iz navedenih područja kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist
inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova;
Stručnjak 6: Ovlašteni projektant građevinske struke- za pojedini lot predmeta nabave
o Stručnjak 6 će obavljati ulogu Ovlaštenog projektanta na izradi izvedbenog projekta na projektu
Minimalne kvalifikacije i vještine:
Stručna sprema iz područja građevinarstva, da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski
sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv
magistar inženjer, ili da je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni
naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova,
odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja
odgovarajuće struke
Stručnjak 7: Ovlašteni projektant strojarske struke- za pojedini lot predmeta nabave
o Stručnjak 7 će obavljati ulogu Ovlaštenog projektanta na izradi izvedbenog projekta na projektu
Minimalne kvalifikacije i vještine:
Stručna sprema iz područja strojarstva, da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski
sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 43
magistar inženjer, ili da je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni
naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova,
odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja
odgovarajuće struke
Stručnjak 8: Ovlašteni projektant elektrotehničke struke- za pojedini lot predmeta nabave
o Stručnjak 8 će obavljati ulogu Ovlaštenog projektanta na izradi izvedbenog projekta na projektu
Minimalne kvalifikacije i vještine:
Stručna sprema iz područja elektrotehnike, da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski
sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv
magistar inženjer, ili da je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni
naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova,
odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja
odgovarajuće struke
Za potrebe obavljanja djelatnosti projektiranja pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
mora biti registrirana za obavljanje djelatnosti projektiranja. Isto dokazuje izvatkom iz sudskog
registra u kojem pod predmetom poslovanja mora biti upisana djelatnost projektiranja.
Strana pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi ugovornici EGP-a (Europskog gospodarskog
prostora) koja u toj državi obavlja djelatnost projektiranja sukladno poglavlju VIII. članku 69. Zakona o
poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje može u Republici Hrvatskoj privremeno ili
povremeno obavljati one poslove koje je prema propisima države u kojoj ima sjedište ovlaštena
obavljati, nakon što o tome obavijesti Ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva i prostornog
uređenja izjavom u pisanom obliku. Uz izjavu strani ponuditelj mora priložiti isprave kojim se
dokazuje: pravo obavljanja djelatnosti u državi sjedišta strane pravne osobe i da je osigurana od
odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem djelatnosti mogla učiniti investitoru ili drugim osobama.
Prema članku 70. strana pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi ugovornici EGP-a koja obavlja
djelatnost projektiranja, može u Republici Hrvatskoj trajno obavljati djelatnost pod istim uvjetima kao
pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, u skladu sa Zakonom o poslovima i djelatnostima
prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15) i drugim posebnim propisima.
Prema članku 71. strana pravna osoba sa sjedištem u trećoj državi koja u trećoj državi obavlja
djelatnost projektiranja ima pravo u Republici Hrvatskoj privremeno ili povremeno obavljati tu
djelatnost u skladu sa Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i drugim
posebnim propisima.
.Za potrebe obavljanja stručnih geodetskih poslova pravna osoba sa sjedištem u Republici
Hrvatskoj mora biti registrirana za obavljanje stručnih geodetskih poslova.
Prema članku 16. Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti („Narodne novine“ broj: 152/08, 61/11 i
56/13) – dalje u tekstu: Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti, Strane osobe sa sjedištem u
državama ugovornicama Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru (obuhvaća sve države članice
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 44
Europske unije te Norvešku, Lihtenštajn i Island, u daljnjem tekstu: države ugovornice) koje
namjeravaju u Republici Hrvatskoj obavljati stručne geodetske poslove trajno, putem podružnice
osnovane u Republici Hrvatskoj, odnosno povremeno ili privremeno, mogu obavljati stručne
geodetske poslove u svim organizacijskim, odnosno statusno-pravnim oblicima ako su registrirane za
obavljanje stručnih geodetskih poslova (djelatnosti) u državi sjedišta.
Strane osobe koje nemaju sjedište u državama ugovornicama, mogu obavljati stručne geodetske
poslove u Republici Hrvatskoj, pod pretpostavkom uzajamnosti, uz ispunjenje svih uvjeta koji su
propisani za strane osobe sa sjedištem u državama ugovornicama.
Strane osobe moraju imati osiguranje odgovornosti za štetu. Za ugovoreno osiguranje odgovornosti
za štetu vrijedi dokaz o osiguranju odgovornosti ugovoren u Republici Hrvatskoj ili u državi ugovornici
pod uvjetom da to osiguranje pokriva štetu nastalu u Republici Hrvatskoj.
Prema članku 17. Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti strana osoba koja ima sjedište u državi
ugovornici ima pravo obavljati u Republici Hrvatskoj stručne geodetske poslove ako ima zaposlene
osobe koje obavljaju stručne geodetske poslove u svojstvu odgovorne osobe (ovlašteni inženjer
geodezije), stručnog suradnika ili suradnika, a koje poslove može u Republici Hrvatskoj obavljati
trajno, odnosno povremeno ili privremeno.
Ako strana osoba namjerava trajno obavljati stručne geodetske poslove u Republici Hrvatskoj mora
Državnoj geodetskoj upravi podnijeti zahtjev u pisanom obliku odnosno, elektroničkim putem
ovjereno elektroničkim potpisom, te mora za zaposlene osobe koje obavljaju stručne geodetske
poslove u svojstvu odgovorne osobe (ovlašteni inženjer geodezije), stručnog suradnika ili suradnika
ishoditi rješenje komore o priznanju inozemne stručne kvalifikacije. Postupak priznavanja inozemne
stručne kvalifikacije za obavljanje stručnih geodetskih poslova provodi komora u skladu s odredbama
posebnog zakona kojim se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija i o tome donosi
rješenje. Po izvršnosti rješenja, a najkasnije u roku od 8 dana od dana izvršnosti rješenja, komora je
dužna upisati osobu kojoj je rješenjem priznata inozemna stručna kvalifikacija u Imenik ovlaštenih
inženjera geodezije, odnosno u odgovarajuće evidencije komore.
Ako strana osoba namjerava povremeno ili privremeno obavljati stručne geodetske poslove u
Republici Hrvatskoj mora Državnoj geodetskoj upravi podnijeti zahtjev u pisanom obliku, odnosno
elektroničkim putem ovjereno elektroničkim potpisom, koji mora sadržavati podatke o stručnom
geodetskom poslu koji će se obavljati, predviđenom trajanju obavljanja posla i podatke o naručitelju
za kojeg se posao obavlja.
Strana osoba mora prije obavljanja prvog posla za zaposlene osobe koje obavljaju stručne geodetske
poslove u svojstvu odgovorne osobe (ovlašteni inženjer geodezije), stručnog suradnika ili suradnika,
ishoditi rješenje komore o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije. Po izvršnosti rješenja o
priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, a najkasnije u roku od 8 dana od dana izvršnosti, komora
je dužna privremeno upisati osobu zaposlenu u stranoj osobi koja ima pravo obavljati stručne
geodetske poslove u svojstvu odgovorne osobe, stručnog suradnika ili suradnika u Imenik ovlaštenog
inženjera geodezije, odnosno u odgovarajuće evidencije komore.
Strana osoba, koja obavlja stručne geodetske poslove više od jedne godine dužna je podnijeti zahtjev
za produljenje suglasnosti za obavljanje povremenih ili privremenih poslova Državnoj geodetskoj
upravi i u njemu izvijestiti o mogućoj promjeni podataka. Ako Državna geodetska uprava pri
odlučivanju o zahtjevu za produljenje suglasnosti, ustanovi da obavljanje stručnih geodetskih poslova
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 45
ima prirodu trajnog obavljanja stručnih geodetskih poslova o istome će obavijesti komoru. Komora
po obavijesti može zahtijevati provjeru stručne kvalifikacije ovlaštenog inženjera geodezije, odnosno
stručnog suradnika ili suradnika, stalan upis u imenik ovlaštenih inženjera geodezije, odnosno
evidencije komore i plaćanje svih obveza prema komori, koji se zahtijevaju pri trajnom obavljanju
stručnih geodetskih poslova, uključujući i troškove upisa i plaćanje članarine.
Sukladno članku 17. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15)
poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta i/ili glavnog projektanta) u okviru
zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom
zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru.
Sukladno članku 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom
uređenju (NN 78/2015) pravo na upis u imenik ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih arhitekata urbanista,
odnosno ovlaštenih inženjera Komore ima fizička osoba koja kumulativno ispunjava sljedeće uvjete:
- da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i
diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer, ili da je završila odgovarajući
specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom
cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan
posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke
- da je nakon završetka odgovarajućeg diplomskog sveučilišnog studija ili nakon završetka
odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija provela na odgovarajućim poslovima u
struci najmanje dvije godine, da je nakon završetka odgovarajućeg diplomskog sveučilišnog studija ili
odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija provela na odgovarajućim poslovima u
struci najmanje jednu godinu, ako je uz navedeno iskustvo nakon završetka odgovarajućeg
preddiplomskog sveučilišnog ili nakon završetka odgovarajućeg preddiplomskog stručnog studija
stekla odgovarajuće iskustvo u struci u trajanju od najmanje tri godine, odnosno bila zaposlena na
stručnim poslovima graditeljstva i/ili prostornoga uređenja u tijelima državne uprave ili jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave te zavodima za prostorno uređenje županije, odnosno
Grada Zagreba najmanje deset godina
- da je ispunila uvjete sukladno posebnim propisima kojima se propisuje polaganje stručnog ispita.
Sukladno člancima 60., 61., 62., 63., 64. i 65. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja
i gradnje (NN 78/15) ovlaštena fizička osoba iz druge države ugovornice EGP-a ima pravo u Republici
Hrvatskoj trajno obavljati poslove projektiranja, voditelja građenja i voditelja radova u svojstvu
ovlaštene osobe pod strukovnim nazivom koje ovlaštene osobe za obavljanje tih poslova imaju u
Republici Hrvatskoj, ako je upisana u imenik stranih ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih
inženjera, odnosno ovlaštenih voditelja građenja, odnosno ovlaštenih voditelja radova, odgovarajuće
komore, u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje udruživanje u Komoru.
Ovlaštena fizička osoba iz države ugovornice EGP-a ima pravo u Republici Hrvatskoj povremeno ili
privremeno obavljati poslove projektiranja, voditelja građenja i voditelja radova u svojstvu
odgovorne osobe pod strukovnim nazivom koji ovlaštene osobe za obavljanje tih poslova imaju u
Republici Hrvatskoj, ako prije početka prvog posla izjavom u pisanom ili elektroničkom obliku izvijesti
o tome odgovarajuću komoru, uz uvjet da:
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 46
– ima stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje poslova projektiranja, voditelja građenja ili voditelja
radova u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija i
drugim posebnim propisima
– je osigurana od profesionalne odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem poslova projektiranja,
voditelja građenja ili voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe mogla učiniti investitoru ili drugim
osobama.
Uz prethodnu izjavu iz članka 61. navedenog Zakona podnositelj mora priložiti:
– dokaz o državljanstvu
– potvrdu kojom se potvrđuje da u državi ugovornici EGP-a obavlja poslove projektiranja, voditelja
građenja ili voditelja radova u svojstvu ovlaštene osobe
– uvjerenje/dokaz o nekažnjavanju, odnosno da nije izrečena mjera privremenog ili trajnog
oduzimanja prava na obavljanje profesije, s obzirom da se radi o profesiji iz sigurnosnog sektora
– ovlaštenje za obavljanje poslova projektiranja ili vođenja građenja u svojstvu odgovorne osobe u
državi iz koje dolazi
– dokaz da je osiguran od profesionalne odgovornosti, primjereno vrsti i stupnju opasnosti, za štetu
koju bi obavljanjem poslova projektiranja ili vođenja građenja u svojstvu odgovorne osobe mogao
učiniti investitoru ili drugim osobama.
Ako se u državi iz koje dolazi strana ovlaštena osoba poslovi projektiranja, voditelja građenja ili
voditelja radova obavljaju bez posebnog ovlaštenja, uz prijavu se prilaže dokaz da je podnositelj
prijave poslove projektiranja, voditelja građenja ili voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe
obavljao u punom ili nepunom radnom vremenu istovjetnog ukupnog trajanja najmanje godinu dana
u zadnjih deset godina u državi članici u kojoj ta profesija nije regulirana.
Stranoj ovlaštenoj osobi priznaje se sklopljeni ugovor o profesionalnom osiguranju u drugoj državi
ugovornici EGP-a, u kojoj ima poslovni nastan, ako je osiguranik pokriven jamstvom koje je
jednakovrijedno ili bitno usporedivo s obzirom na namjenu ili pokriće koje se osigurava, pri čemu
iznos osiguranja ne može biti manji od 1.000.000,00 kuna. U slučaju djelomične jednakovrijednosti
strana ovlaštena osoba dužna je dodatno se osigurati za pokriće nepokrivenih aspekata: osiguranog
rizika, osigurane gornje granice jamstva ili mogućeg isključenja iz pokrića.
Izjava iz članka 61. navedenog Zakona podnosi se za svaku godinu u kojoj podnositelj namjerava
privremeno ili povremeno pružati usluge u Republici Hrvatskoj.
Komora ocjenjuje je li riječ o povremenom obavljanju poslova u smislu članka 61. navedenog Zakona
prema okolnostima pojedinog slučaja.
Povodom izjave iz članka 61. navedenog Zakona Komora u skladu s odredbama posebnog zakona
kojim se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija i drugim posebnim propisima
provjerava ispunjava li podnositelj propisane uvjete za povremeno, odnosno privremeno obavljanje
poslova projektiranja, voditelja građenja ili voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe i o tome
izdaje potvrdu. Prilikom podnošenja prve izjave iz članka 61. Zakona Komora obvezno provodi
postupak provjere inozemne stručne kvalifikacije u skladu s odredbama posebnog zakona kojima se
uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija i drugim posebnim propisima, s obzirom da se
radi o profesijama koje imaju utjecaja na sigurnost.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 47
U slučaju dodjele ugovora, gospodarski subjekt je dužan Naručitelju prije potpisa ugovora dostaviti
dokaz da su navedeni stručnjaci ishodili sva potrebna rješenja/potvrde o ovlaštenju za vođenje
građenja/radova sukladno zakonima Republike Hrvatske.
1.5.13 Visinski nivoi
Ukoliko nije drugačije navedeno, sve će visinske kote biti izražene u metrima nad Jadranskim morem
s preciznošću na dva decimalna mjesta (referentni nivo mora u Trstu). Podaci za sve visinske kote će
biti bazirani na referentnim podacima odobrenim od strane Inženjera.
Izvođač će definirati, izraditi i zaštiti neophodne dodatne referentne točke tijekom perioda izvođenja
radova koje će povremeno biti provjeravane.
Markeri i druge referentne točke u blizini gradilišta nisu prikazane na nacrtima. Izvođač će biti
odgovoran za prikupljanje ovih informacija.
Izvođač će staviti najmanje 3 referentne točke te njihove visinske kote na glavne nacrte.
1.5.14 Dimenzije
Sve su dimenzije, udaljenosti i visinske kote na nacrtima prikazane u metričkom sustavu. Ukoliko je
potrebno izraditi dodatne ili određene građevinske nacrte, Izvođač je dužan pripremiti takve nacrte u
metričkom sustavu.
1.5.15 Sigurnosne procedure
Ovo poglavlje treba biti čitano u kombinaciji s člankom 4.8 Uvjeta Ugovora.
1.5.15.1 Sigurnost
Izvođač će izvršiti radove na način da će biti usklađeni sa svim međunardnim i hrvatskim sigurnosnim
zakonima i standardima. Svi radovi moraju biti posebno usklađeni sa Zakonom o zaštiti na radu (NN
71/2014 sa svim izmjenama i dopunama), Pravilnikom o zaštiti na radu u građevinarstvu (Sl.l. 42/68),
Pravilnikom o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/2008) te s drugim
važećim zakonima i hrvatskim standardima.
Pitanja vezana uz sigurnost bit će na planu i programu svih sastanaka te će planovi vezani uz ova
pitanja biti predmet zajedničkog dogovora između Inženjera i predstavnika izvođača s ciljem
smanjenja rizika pojave akcidenata i neželjenih slučaja u narednim aktivnostima.
U slučaju da Inženjer smatra da metode rada Izvođača nisu dovoljno sigurne ili da ne postoji dovoljna
ili adekvatna zaštitna barijera ili druga sigurnosna oprema ili oprema za spašavanje, Izvođač će
promijeniti svoju metodologiju izvođenja radova ili instalirati dodatnu opremu ili pojačati mjere
sigurnosti i opremu za spašavanje.
Izvođač će u najkraćem roku obavijestiti Inženjera o bilo kakvim akcidentima, bilo to na lokaciji
gradilišta ili izvan, a koji uključuju Izvođača i rezultiraju ozljedom osoblja ili oštećenjem materijalnih
dobara, bilo da se radi o direktnom kontaktu s radovima ili s trećim licem. Ovakve obavijesti mogu
biti verbalne, ali svakako trebaju biti popraćene detaljnim pisanim izvješćem unutar perioda od 24
(dvadeset i četiri) sata od akcidenta.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 48
1.5.15.2 Zaštita od požara i prevencija
Izvođač treba biti u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara (NN 92/10 sa svim izmjenama i dopunama)
za zaštitu radova i bilo koje okolne imovine od vatre te, ako je potrebno, treba omogućiti
vatrogascima da povremeno pregledaju sve objekte za zaštitu od požara.
Izvođač treba pripremiti i izdati izjavu o metodi rada za djelatnosti koje uključuju rizike od požara i
skladištenje zapaljivih materijala Inženjeru na odobrenje.
Izvođač mora nadalje biti u skladu sa:
Pravilnikom o vatrogasnim aparatima (NN 101/11)
Pravilnikom o mjerama zaštite od požara kod građenja (NN 141/11)
Pravilnikom o razvrstavanju građevina u skupine po zahtjevanosti mjera zaštite od požara (NN 056/12)
Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06).
1.5.16 Zaštita na radu
Ovo poglavlje treba biti čitano u kombinaciji s člankom 4.8 i 6.7 uvjeta Ugovora.
Svi će radovi biti striktno izvedeni u skladu s važećom registrativom Europske unije koja se odnosi na
zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu te s važećom registrativom Republike Hrvatske. Izvođač će
postupati u skladu s niže navedenim zakonima i pravilnicima:
Zakon o zaštiti na radu (NN 71/2014, 118/2014, 154/2014)
Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/2013)
Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/2008)
Pravilnik o sigurnosnim znakovima (NN 29/2005)
Pravilnik o korištenju osobne zaštitne opreme (NN 39/2006)
Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme (NN 21/2008)
Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN 46/2008)
Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta (NN 49/1986)
Pravilnik o zaštiti na radu pri ručnom prenošenju tereta (NN 42/2005)
Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti vibracijama na radu (NN 155/2008)
Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom energijom (NN 88/2012)
Koordinator zaštite na radu u fazi izvođenja radova (koordinator II) će biti angažiran u okviru projekta
kroz ugovor o uslugama nadzora. Izvođač će slijediti upute koordinatora zaštite na radu u fazi
izvođenja radova.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 49
Izvođač će u okviru ovog Ugovora izraditi Plan zaštite na radu.
1.5.16.1 Osoba za provedbu zaštite na radu
Izvođač će odrediti osobu za provedbu zaštite na radu koja će također obavljati dužnosti osobe za
prevenciju akcidenata.
Plan zaštite na radu će definirati aktivnosti, dužnosti i nadležnosti osobe zadužene za provedbu plana.
1.5.16.2 Opasne aktivnosti
Plan će zaštite na radu sadržavati specifične procedure za smanjenje rizika koji nastaje kao rezultat
obavljanja opasnih poslova na gradilištima kako je to niže navedeno ali ne i ograničeno na:
iskope (npr. mjere osiguranja klizanja zemljišta, kontakt s podzemnim /nadzemnim
instalacijama, fizičke barijere prema vozilima, znakovi upozorenje za pješake)
rad na visini (npr. padovi, materijali koji bi mogli pasti)
rad u zatvorenim prostorima (npr. nedostatak kisika, otrovni plinovi / pare / dim, eksplozivni
plinovi)
rad s otpadnim vodama, muljem u spremnicima, komorama i cjevovodima (npr. leptospiroza,
utapanja, otrovni plinovi)
nadzemni i podzemni aktivni strujni vodovi te kontrolna oprema (elektrifikacija).
radovi na cestama (npr. promet, pješaci)
podizanje teških tereta (npr. neophodna oprema, stabilno tlo, obučen vozač / podizač tereta
s remenom / pomoćnik pri utovaru/istovaru)
preklapanje s radovima drugih Izvođača ili Naručitelja (npr. postojeći operativni uređaj i
oprema)
skladištenje opasnih supstanci, rukovanje i korištenje (npr. kemikalije, eksplozivi)
kontrolirano upravljanje otpadnim materijalima
1.5.16.3 Sastanci i izvještavanje
Izvođač će poslati Inženjeru detalje bilo kakvih akcidenata čim prije nakon ovakvog događaja.
Zaštita će na radu biti predmet svakog sastanka na gradilištu. Poglavlje o zaštiti na radu će činiti dio
mjesečnog izvještavanja.
1.5.16.4 Opasna atomsfera
Izvođač će osigurati neophodnu opremu za praćenje parametara pri ulasku u potencijalno opasne
prostore. O svim opasnim ili potencijalno opasnim prostorima će Izvođač voditi odgovarajuću
evidenciju.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 50
1.5.16.5 Ograničeni pristup i „Dozvola za rad“
Plan zaštite na radu će sadržavati i procedure za definiranje i pristup „Područjima s ograničenim
pristupom“ gdje će pristup ovakvim područjima biti ograničen „dozvolom za rad“ u ovakvim
prostorima.
Izvođač će onemogućiti pristup svojim uposlenicima ili kooperantima sve dok ne budu u posjedu
dozvole za rad u ovakvim područjima od strane osoba za provedbu zaštite na radu.
Inženjer može naložiti Izvođaču da definira područje kao „Područje s ograničenim pristupom“ ukoliko
on to smatra neophodnim. Usklađenost s zahtjevima dozvole neće odriješiti Izvođača bilo kakve
odgovornosti prema Ugovoru.
1.5.16.6 Odredbe za slučajeve nužde
Plan zaštite na radu će sadržavati i odgovarajuće postupke i opremu u izvanrednim slučajevima,
uključujući:
oprema za prvu pomoć (zavoji, itd.)
osobe obučene za pružanje prve pomoći
komunikacija i prijevoz do najbliže bolnice s odjelom za akcidentne i izvanredne slučajeve
opremu za praćenje
opremu za spašavanje
opremu za gašenje požara
komuniciranje s najbližom vatrogasnom stanicom
Izvođač će osigurati svu neophodnu opremu za spašavanje koja će redovno biti provjeravana i
održavana. Evidencija provjere opreme će se voditi na gradilištu. Izvođač će osigurati da adekvatan
broj uposlenika bude u potpunosti obučen za korištenje aparata za disanje i tehnika oživljavanja.
1.5.16.7 Osobna zaštitna oprema i higijena
Osobna zaštitna oprema će biti dostupna osoblju te će se koristiti gdje je to potrebno, a uključuje:
zaštitne kacige
zaštitu za oči
zaštitu za uši (sluh)
zaštitu ruku
zaštitu za noge.
Izvođač će osigurati i odgovarajuće objekte za boravak, uključujući minimalno:
pitku vodu
zahode
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 51
umivaonike s toplom vodom, sapune i ručnike
čiste, suhe i tople prostore sa stolovima i stolicama gdje je moguće konzumirati hranu.
1.5.16.8 Vertikalni prilazi
Sukladno članku 22. Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13) za ulazak u okna, šahtove i
slične objekte gdje se poslovi obavljaju povremeno mogu se koristiti vertikalni prilazi izvedeni u
obliku čvrstih metalnih ljestava postavljenih vertikalno ili koso s kutom nagiba većim od 75° prema
horizontali.
Prečke ljestava moraju biti od okruglog željeza promjera najmanje 1,6 cm i dobro učvršćene odnosno
zavarene za stranice ljestava na vertikalnom razmaku od najviše 30 cm.
Duljina prečki između stranca ljestava ne smije biti manja od 40 cm.
Ljestve, čija je visina veća od 3,0 m moraju počevši od sedme prečke (oko dva metra od poda) imati
čvrstu leđnu zaštitu.
Leđna zaštita mora biti izrađena u obliku kaveza načinjenog od lukova od plosnatog željeza, s
unutrašnjim radijusom ne manjim od 70 cm niti većim od 80 cm, koji moraju biti pričvršćeni za
stranice ljestava na međusobnom razmaku ne većem od 1,4 m.
Lukovi moraju biti povezani vertikalama od plosnatog željeza na razmaku ne većem od 25 cm. Lukovi i
vertikale od plosnatog željeza koji međusobno zatvaraju kavez, moraju biti tako dimenzionirani i
učvršćeni za ljestve da pružaju sigurnu zaštitu osobama od pada s visine.
Ljestve moraju biti kruto vezane sa zgradom, objektom ili konstrukcijom u razmacima ne većim od 3,0
m. Ljestve moraju biti postavljene paralelno sa zgradom ili nekom drugom konstrukcijom.
Ako ljestve nemaju leđobran, nego je predviđeno da se osobe penju između ljestava i zida, razmak
između prečke ljestava i zgrade mora iznositi 70 do 80 cm.
Ako su ljestve pričvršćene za zid ili stup moraju od površine zida odnosno stupa biti udaljene
najmanje 16 cm.
Na ljestvama čija je visina veća od 20,0 m moraju se na udaljenostima od 6,0 do 8,0 m ugraditi
odmorišta (platforme ili podesti).
1.5.17 Upravljanje okolišem
Ovo poglavlje treba biti čitano u kombinaciji s člankom 4.18. uvjeta Ugovora.
1.5.17.1 Plan upravljanja okolišem (PUO)
Izvođač će u roku od 40 dana od dana početka provedbe ugovora predate Plan upravljanja okolišem
(PUO) koji će se odnositi na cijeli period izvođenja radova.
PUO će sadržavati, ali ne biti i ograničen na slijedeće:
Odlaganje čvrstog otpada za sve građevinske materijale te lokacije odlagališta za višak
materijala i otpadne materijale na okolišno siguran način; materijali bi trebali biti reciklirani
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 52
do maksimalno mogućeg stupnja a gdje to nije moguće učiniti, otpad je potrebno odložiti na
adekvatnoj udaljenosti od gradilišta na pogodnu i odobrenu deponiju. Paljenje otpada na
lokaciji gradilišta nije dozvoljeno.
Upravljanje tekućim otpadom u svezi potencijalnog izlijevanja goriva i kemikalija koje se
koriste tijekom izgradnje na okolišno prihvatljiv način na adekvatnoj udaljenosti od gradilišta
u skladu s lokalnim zakonima.
Smanjiti utjecaj mehanizacije u odnosu na ljudsko zdravlje i okoliš općenito. Ovo se odnosi
na smanjenje potencijalne štete po vegetaciju, emisije buke, prašine i akcidentne izljeve
goriva koje mogu dovesti do zagađenja tla i vode.
Odlaganje sanitarnog otpada - odlaganja otpada iz sanitarnih prostorija na lokaciji gradilišta
na okolišno prihvatljiv način (npr., kemijskih zahodi).
Kamenolomi i pozajmišta materijala. Izvođač će definirati lokalitete na kojima će se
iskopavati materijali te mjere koje će biti primijenjene s ciljem smanjenja utjecaja na okoliš,
tijekom i nakon trajanja izgradnje.
1.5.17.2 Upravljanje okolišem
1.5.17.2.1 Općenito
Izvođač će biti u skladu s odredbama EU direktiva te hrvatskim zakonima na području zaštite okoliša.
Izvođač će zadovoljiti zahtjeve relevantnih tijela za zaštitu okoliša te ishoditi neophodne dozvole po
ovom pitanju.
Izvođač će biti odgovoran za sve probleme koji su posljedica ili su vezani uz s procesiranje, uklanjanje,
prijevoz i odlaganje nastalog otpada u skladu s primjenjivim zakonima iz područja zaštite okoliša.
Izvođač će voditi računa o Studiji utjecaja na okoliš posebno u dijelu koji je vezan za utjecaje na okoliš
koji nastaju kao rezultat izgradnje te će poduzeti sve potrebne mjere da smanji ove utjecaje na
najmanju moguću razinu.
1.5.17.2.2 Prevencija onečišćenja tla i voda
Upravljanje vodama i otpadnim vodama koje nastaju kao posljedica radova, uključujući vode od
čišćenja, testiranja ili dezinfekcije, Izvođač će postupati u skladu sa zahtjevima hrvatskih standarda u
svezi ispuštanja otpadnih voda u kanalizacijski sustav ili u vodotoke.
Izvođač će poduzeti sve razumne mjere kako bi osigurao da aktivnosti na radovima ne uzrokuju
zagađenje podzemnih izvora vode ili površinske vode.
Izvođač će poštivati odredbe i preporuke svih državnih i lokalnih zakona ili najbolja praktična rješenja
za smanjenje buke i prašine na gradilištu.
1.5.17.2.3 Prevencija buke i remećenja reda
Izvođač će osigurati da je utjecaj buke koja nastaje uslijed izvođenja radova smanjena na minimum
putem dobre organizacije gradilišta, održavanja strojeva i komunikacije s vlasnicima obližnjih
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 53
posjeda.Izvođač će primijeniti najbolje moguće načine da smanji buku koja nastaje kao rezultat
aktivnosti na izgradnji uključujući održavanje strojeva.
Izvođač će biti u skladu s hrvatskim zakonima i pravilnicima za smanjenje buke uključujući, ali ne i
isključivo sa Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13) i Pravilnikom o najvišim dopuštenim
razinama buke u sredinama gdje ljudi rade i borave (NN 145/04).
Vozila i mehanički strojevi koji se koriste za radove bit će opremljeni s efikasnim prigušivačima na
ispušnim cijevima te će biti održavani u adekvatnom radnom stanju tijekom trajanja radova. Strojevi
za povremenu uporabu bit će ugašeni u periodima između radova ili će biti upaljeni s minimalnom
snagom. Izvođač će ukloniti s gradilišta bilo kakve strojeve za koje Inženjer smatra da nisu dovoljno
prigušeni. Sve će kompresorske jedinice biti modeli “s prigušenom bukom” s ugrađenim i
zabrtvljenim akustičkim poklopcima koji će biti zatvoreni kada su kompresori u pogonu. Svi pomoćni
pneumatski alati će biti opremljeni s prigušivačima adekvatnog tipa prema preporuci proizvođača.
Pumpe i mehanički statični strojevi će biti zatvoreni u akustična kućišta ili paravane gdje je to
određeno od strane inženjera.
Bilo kakvi strojevi, poput generatora ili pumpi, koji moraju raditi izvan normalnih radnih sati bit će
locirani u akustičkim kućištima prema nalogu Inženjera koji će ograničiti nivoe buke na ne manje od 5
dB(A) ispod dopuštenih nivoa.
Izvođač će provesti mjerenja buke ukoliko to bude zahtijevano od strane Inženjera te će predati
inženjeru rezultate mjerenja. Izvođač će provesti bilo koja druga dodatna mjerenja prema zahtjevu
inženjera kako bi buka i druge smetnje bile svedene na minimum.
1.5.17.2.4 Vibracije tijekom izgradnje
Izvođač će poduzeti sve korake neophodne za smanjenje vibracija koje nastaju korištenjem strojeva i
mehanizacije na gradilištu. Strojevi koji koriste sustav ispuštanja teških tereta bilo na mehanički ili
gravitacijski način u svrhu lomljenja asfalta ili temelja nisu dopušteni. Vibracije će se pratiti putem
vibrometra prema nalogu Inženjera. Vibracije vezane uz mehaničke uređaje ne smiju preći 2.5
mm/sec. kao maksimalnu brzinu čestica u okomitom smjeru na granici parcele.
1.5.17.2.5 Prevencija emisija prašine
Izvođač će svesti emisije prašine na minimum u skladu s procedurama dobre prakse vođenja
gradilišta te specifičnim mjerama koje uključuju, ali nisu ograničene na:
instalaciju vjetrenih barijera na lokacijama odlaganja zemlje
zatvaranje transportne trake, kamiona i drugih transportnih sredstava
pokrivanje materijala s plastičnim pokrivačima
zbijanje s povezujućim materijalima;
posipanje vodom gornjih slojeva zemlje.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 54
1.5.18 Izvještaji o napretku
Ovo poglavlje treba čitati u kombinaciji s člankom 4.21 uvjeta Ugovora.
1.5.18.1 Mjesečni izvještaji o napretku
Stil i format izvještaja bit će dogovoren s Inženjerom. Jedna će kopija biti poslana Naručitelju od
strane Inženjera nakon njegovog odobrenja.
1.5.18.2 Fotodokumentacija
Izvođač će voditi detaljnu fotografsku evidenciju napretka radova te će načiniti bilo kakve fotografije
prema zahtjevu Inženjera.
Izvođač će načiniti digitalne fotografije u boji aparatom dobre kvalitete s refleksnim staklom, dobrom
rezolucijom i promjenjivim objektivima. Rezolucija će digitalnog negativa biti najmanje 8 milijuna
piksela.
Sve će fotografije biti načinjene u JPEG formatu visoke kvalitete te redovito dostavljene Inženjeru na
CD-u.
Izvođač će dostaviti četiri kopije fotografija o napretku radova, propisno označene, te veličine ne
manje od cca DIN A4 formata s odgovarajućim dijelovima radova, tijekom izvođenje i po završetku,
odnosno prema nalogu Inženjera. Negativi i tiskane kopije ne smiju biti retuširane.
Digitalne će datoteke fotografija biti vlasništvo Investitora te nije dozvoljeno davanje tiskanih kopija
istih drugim osobama bez odobrenja Naručitelja ili Inženjera. Izvođač će također osigurati album
fotografija.
1.5.18.3 Građevinski dnevnici
Izvođač mora voditi građevinski dnevnik kako je propisano Zakonom o gradnji (NN 153/13, 20/17) i
Pravilnikom o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja
građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (NN 111/14).
1.5.19 Aktivnosti Izvođača na gradilištima
Ovo poglavlje treba čitati u kombinaciji s člankom 4.23 uvjeta Ugovora.
Naručitelj je ishodio prava služnosti na trasi cjevovoda (kolektora) u širini od najmanje 2 metra kroz
rješavanje imovinsko pravnih odnosa. Duž čitave trase izgradnje formiran je pojas služnosti u širini
min. 2 m na kojem je izvršeno izvlaštenje, odnosno obeštećenje vlasnika zemljišta za upis služnosti.
Radni pojas na trasi izgradnje je dužan odrediti i organizirati izvođač radova prema prilikama na
terenu, vlastitoj tehnologiji izvođenja, vrsti mehanizacije, a kroz plan organizacije gradilišta koju je
izvođač dužan napraviti prije početka izvedbe radova te kroz izvedbenu projektnu dokumentaciju.
Radni pojas(izvan utvrđenog pojasa služnosti od 2 m) izvođač organizira i ugovara s vlasnicima i
koristi na svoj trošak i time ne povećava troškove građenja, već predmetni troškovi moraju biti
ukalkulirani u jedinične cijene radova po troškovnika.
Ukoliko Izvođač treba pristupiti zemljištu van granica gradilišta, dužan je zatražiti odobrenje od
Inženjera. Ukoliko se radovi izvode na ovakvim površinama, Izvođač će izvijestiti Inženjera pisanim
putem 14 dana prije početka radova na takvom području. Izvođač je odgovoran za pronalaženje
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 55
dogovora s vlasnicima i stanovnicima ovakvog područja te za ishođene neophodnih dozvola i potvrda
o svom trošku. Također, on će u potpunosti biti odgovoran za vraćanje u prvobitno stanje ovih
područja u dogovoru s vlasnicima i stanovnicima. Izvođač će na zahtjev dostaviti Inženjeru kopiju
pisanog dogovora s vlasnicima i stanovnicima gdje će biti navedeni uvjeti i naknade za korištenje
ovakvih područja. Usprkos informaciji prema Inženjeru dogovor i korištenje ovih područja te troškovi
vezani s tim su isključivo pitanje dogovora između izvođača i vlasnika i stanovnika.
Izvođač je dužan voditi evidenciju o datumima ulaska i izlaska s područja zemljišta i vlasništva od
svakog vlasnika i stanovnika, zajedno s datumima izvođenja i uklanjanja svih struktura, gdje je to
primjenjivo, te će izdati kopije ove evidencije kada to bude zahtijevano od strane Inženjera.
1.5.20 Radovi pod utjecajem vode
Izvođač će biti odgovoran te će snositi sve direktne i indirektne troškove rješavanja pitanja vode na
gradilištu, bila to voda iz postojećih cijevi, sustava kanala, jezera, rijeka, vodotoka, podzemnih izvora,
kišnice ili bilo kojeg drugog izvora. Izvođač će održavati gradilište na način da na njemu neće biti vode
te će osigurati pregrade, zagate, ispumpavanja, postavljanje pilota, razupiranje, privremene odvode,
itd. koji su neophodni za ovu svrhu. Izvođač će, o svom trošku, poduzeti sve neophodne mjere s
ciljem prevencije nastanka štete kao posljedica erozije i taloženja tijekom izgradnje. Ukoliko dođe do
akumulacije vode na bilo kojem dijelu gradilišta tijekom ili nakon izgradnje, sve do kraja Razdoblja za
obavještavanje o nedostatcima, a što bi za uzrok moglo imati kvašenje ili eroziju, Inženjer može
naložiti Izvođaču da otkloni i zamijeni, na trošak Izvođača, bilo koje materijale ili radove koji su pod
utjecajem ovakvih procesa. Bilo kakve štete na gradilištu ili na susjednim parcelama a koje su rezultat
nepoduzimanja neophodnih koraka od strane Izvođača bit će popravljene na trošak Izvođača.
Također, smatra se da su svi troškovi zbog iskopa i polaganja cijevi i izgradnje podzemnih objekata
pod utjecajem podzemne vode uključeni u jediničnu cijenu iskopa u Troškovniku. Izvođač je dužan
predvidjeti sve potrebne radove za sniženje podzemne vode (uključivo i crpljenje) tijekom izvođenja
radova sukladno ovim Tehničkim specifikacijama, raspoloživoj projektnoj dokumentaciji i pravilima
struke i trošak tih radova uključiti u svoje ponudbene jedinične cijene.
1.5.21 Privremena regulacija prometa
Izvođač je dužan u okviru Izvedbenog projekta izraditi projekt privremene regulacije prometa na svim
lokacijama na kojima je to potrebno. Također, Izvođač će podnijeti sve troškove vezane uz
osiguravanje privremene regulacije prometa tijekom izvođenja radova.
1.5.22 Pristupačnost, objekti i ograđivanje gradilišta
Pristup na gradilište izvođaču je osiguran preko javnih površina( puteva) na mjestima križanja puteva
s trasom izgradnje, te dalje trasom izgradnje do mjesta radova. Svi ostali pristupi gradilištu izvan
navedenih površina(služni putevi) terete troškove izvođača i ne priznaju se u dodatne i
vantroškovničke radove
Ponuditelj je dužan upoznati se s mogučnošću pristupa na gradilište te preuzima na sebe sve
eventualne troškove koji se odnose na pristup gradilištu
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 56
Izvođač će izraditi vlastito rješenje pristupa gradilištu, ukljućivo radni pojas kroz plan uređenja
gradilišta i izvedbenu projektnu dokumentaciju te će predati prijedloge osiguranja dodatnih načina
pristupa na odobrenje Inženjeru.
Izvođač će izraditi rješenje za Objekte potrebne na gradilištu te će ih postaviti na lokacije dogovorene
s Inženjerom. Izvođač će izraditi vlastita rješenja za opskrbu električnom energijom, pitkom vodom te
će postaviti zahode koje će održavati prema uputama Inženjera.
Izvođač će postaviti privremenu ogradu na gradilištu po preuzimanju lokaliteta. Izvođač će redovito
pregledavati i održavati ovu ogradu, te će pravovremeno popraviti bilo kakva oštećenja. Prolazi će biti
omogućeni u okviru privremene ograde prema potrebama korisnika susjednih parcela. Privremena
ograda na gradilištu će biti postavljena sve dok se ne postavi trajna ograda ili dok radovi ne budu u
stanju dovoljne gotovosti da omogućavaju normalno korištenje dijela lokaliteta.
1.5.23 Izmjera cesta, vlasništva i usjeva
Gdje je to pogodno, Inženjer će dogovoriti izmjere koje će izvesti u suradnji s Izvođačem te lokalnom
upravom za ceste, vlasnicima ili korisnicima, u svezi stanja cesta, parcela, zemljišta i usjeva, a koji
mogu biti pod utjecajem radova.
Izmjere će biti evidentirane i gdje je to moguće dopunjene s fotografijama.
Prije početka radova koji mogu imati utjecaje na ceste, parcele, zemljišta i usjeve, Izvođač će potvrditi
u pismenoj formi prema Inženjeru da je odgovarajuća izmjera točna i precizan zapis njihovog stanja.
Pri obnovi prometnih površina nakon polaganja cjevovoda i zatrpavanja rova, Izvođač će obnoviti
samo pojas koji je oštećen i/ili uklonjen tijekom izvođenja radova temeljem tipskih poprečnih
presjeka prema vrsti cjevovoda i terenu u koji se cjeovovodi ugrađuju.
1.5.24 Objekti koje osigurava Izvođač
1.5.24.1 Informativne ploče gradilišta i komemorativna ploča
Izvođač će izraditi, postaviti i održavati informativne ploče za svako od gradilišta kako je to definirano
u Priručniku za komunikaciju i vidljivost za vanjske aktivnosti EU, a koji je dostupan na
http://www.strukturnifondovi.hr/kako_do_eu_fondova. Izvođač će poštivati posljednju dostupnu
verziju navedenog priručnika u svakom trenutku te će provoditi naputke Hrvatskih voda u svezi
osiguranja vidljivosti.
Informativne ploče ne smiju biti manje od 4 x 3.5 m s natpisom na hrvatskom i engleskom jeziku.
Najkasnije 25 dana nakon što Izvođač radova dobije pristup lokaciji, Izvođač će osigurati dizajn
informativne ploče A3 formata koji će sadržati sav sadržaj i grafičke informacije, prema Inženjeru na
odobrenje.
Izvođač će ukloniti informativnu ploču s lokacije po završetku radova (nakon dobivanja konačnog
odobrenja o funkcionalnosti građevine).
Prije uklanjanja informativnih panela Izvođač će osigurati i postaviti dvije komemorativne ploče na
dva lokaliteta prema nalogu Inženjera. Dizajn ploča, sadržaj, i drugi elementi će biti prethodno
upućeni Inženjeru na odobrenje.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 57
Također, Izvođač će izraditi, postaviti i održavati informativne ploče za svako od gradilišta sukladno
odredbama Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17).
1.5.24.2 Ured za djelatnike Inženjera
Ured za Inženjera i njegove djelatnike NE osigurava Izvođač u okviru ovog ugovora.
1.5.24.3 Objekti za osoblje Izvođača
Izvođač će osigurati osoblju koje će boraviti na gradilištu sve potrebne prostorije i sanitarne čvorove
u skladu s hrvatskim zakonodavstvom. Izvođač će osigurati svoje osoblje s neophodnom zaštitnom
opremom, odjećom i zahodima.
1.5.25 Planiranje i koordinacija s paralelnim ugovorima
Ako po mišljenu Izvođača postoji potreba za koordinacijom aktivnosti između različitih ugovora,
obavijestit će Inženjera, Inženjer će sazvati sastanak kako bi se riješila ta pitanja.
Izvođač će surađivati s Inženjerom i drugim izvođačima kako bi se dogovorili o općem planu koji će
svim izvođačima omogućiti provođenje svojih ugovora s minimalnim smetnjama.
1.5.26 Ispitivanja
Izvođač je obavezan izvesti o svom trošku sva neophodna testiranja i bušotine tijekom i nakon
izvođenja radova u skladu s hrvatskim zakonima i normama, te će za sve ugrađene materijale i
predgotovljene proizvode pribaviti odgovarajuće isprave o sukladnosti s ciljem potvrđivanja
sukladnosti.
Ispitivanja će uključivati, ali neće biti ograničena na, slijedeće:
Svi će objekti u kojima će biti voda biti testirani na vodonepropusnost.
Prije stavljanja obnovljenih cijevi u rad Izvođač će očistiti i ispitati sve kanalizacijske i
vodovodne cijevi, grane ili bočne priključke te će ukloniti bilo kakve viškove materijala
korištenih pri obnovi.
Svi će gravitacijski i tlačni cjevovodi biti testirani na rad pod tlakom u skladu s Hrvatskim
standardima, općim specifikacijama ili procedurama proizvođača (ovisno o konkretnom
slučaju).
Svi će vodoopskrbni cjevovodi biti podvrgnuti tlačnim probama, dezinfekciji i ispiranju te
utvrđivanju zdravstvene ispravnosti.
Testovi će biti izvedeni na svim izvedenim dijelovima opreme i uređaja kako bi se potvrdilo da
su u skladu sa specifikacijama i kriterijima efikasnosti.
Testovi puštanja u pogon će se izvesti na svim strojarskim, električnim i kontrolnim
komponentama te će biti predmet odobrenja Inženjera.
Izvođač će izvesti testiranje betona u skladu s Tehničkim propisom za građevinske
konstrukcije (NN 17/2017)
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 58
Za sve građevinske, strojarske, i električne elemente prema ovom Ugovoru, Izvođač mora osigurati
važeće isprave o sukladnosti, a koje će biti odobrene od strane Inženjera.
1.5.27 Ispitivanje vodonepropusnosti i tlačne probe
1.5.27.1 Ispitivanje vodonepropusnosti gravitacijskih cjevovoda
1.5.27.1.1 Uvodno
Kontrola nepropusnosti kanalizacijskih građevina od svih vrsta cijevnog materijala (beton, azbest
cement, PVC, stakloplastika, PEHD, PPHD, poliester, lijevanoželjezo i dr.) vrši se prema normi HRN EN
1610, kojom se određuje način polaganja i kontrola cjevovoda sa slobodnim vodnim licem
Ispitivanje je nepropusnosti kanalizacijskih građevina terenski rad kojim se utvrđuje nepropusnost
izgrađene građevine na terenu. Nepropusnost direktno utječe na kvalitetu građevine te je ona uvjet
za puštanje u funkciju građevine (kanalizacije).
Sukladno HRN EN 1610, ispitivanje nepropusnosti može se obaviti pomoću dvije metode:
ispitivanje vodom (postupak "V")
ispitivanje zrakom (postupak "Z").
Ispitivanje se također može obaviti na infiltraciju podzemne vode, ako su podzemne vode iznad
tjemena izgrađenog cjevovoda.
Prethodno ispitivanje može se obaviti prije zatrpavanja, ali kod "preuzimanja", cjevovod se kontrolira
nakon zatrpavanja.
Kao mjerodavno za ovaj projekt se provodi ispitivanje vodom (postupak "V").
Ispitni tlak za ispitivanje kanalizacijske građevine može biti od 0,1 do 0,5 bara (od 1 m do 5 m vodnog
stupca) iznad tjemena cijevi na uzvodnom dijelu ispitne dionice. Bitno je da se osigura konstantnost
ostvarenog tlaka u mjerodavnom vremenu (30 ± 1 min) ispitivanja, tj u rasponu od 1 kPa. To se
postiže kontroliranim dodavanjem vode kroz kontrolni otvor.
Do sada je ispitni tlak bio definiran sa 5 m.v.s. (0,5 bara), no praksa je pokazala da to nije nužan uvjet
te je došlo do promjene (0,1 – 0,5 bara). Ispitivanje se u praksi provodi s tlakom koji dozvoljava
dubina kontrolnih okana, a u navedenim granicama.
Za cjevovode promjera većeg od DN 1000 mm može se priznati ispitivanje pojedinačnih spojeva,
umjesto čitavog cjevovoda. Kod cjevovoda većih promjera potrebne su velike količine vode
(uobičajeno se uzima voda iz vodovoda) te se javljaju značajna opterećenja čepova što zahtijeva
dodatna osiguranja, a time i povećava troškove ispitivanja. Za ispitivanje postupkom „V“, treba uzeti
kao mjerodavnu površinu jedan metar dugi odsječak cijevi, ako nije drugačije utvrđeno. Zahtjevi
ispitivanja moraju odgovarati uvjetima prema HRN EN 1610.
1.5.27.1.2 Postupci i zahtjevi za kontrolu cjevovoda sa slobodnim vodnim licem
Kontrola na nepropusnost cjevovoda, okana i inspekcijskih otvora mora se provoditi vodom
(postupak “V”).
Ako se za vrijeme ispitivanja, razina podzemne vode nalazi iznad tjemena cijevi, smije se obaviti
ispitivanje na infiltraciju s podacima za dotični slučaj.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 59
Prethodno ispitivanje može se provesti prije unošenja bočnog zatrpavanja. Za ispitivanje kod
preuzimanja cjevovod se mora kontrolirati nakon zatrpavanja i uklanjanja razupora.
Ispitni tlak je onaj koji proizlazi iz mjerenja ispunjenosti ispitne dionice do razine terena, ovisno od
unaprijed zadanog, uzvodnog ili nizvodnog okna, i to najviši tlak 50 kPa, a najmanji tlak 10 kPa,
mjereno na tjemenu cijevi. Viši ispitni tlakovi mogu se unaprijed zadati za cjevovode koji su
konstruirani tako da stalno ili povremeno rade pod tlakom (vidi prEN 805). Nakon punjenja cjevovoda
i/ili okna i postizanja potrebnog ispitnog tlaka može biti potrebno vrijeme pripreme.
NAPOMENA: Obično je dovoljno 1 sat. Duže vrijeme može biti potrebno npr. zbog suhih klimatskih
uvjeta u slučaju betonskih cijevi. Ispitivanje mora trajati (30 ± 1 ) min. Tlak se mora održati unutar 1
kPa ispitnog tlaka kod punjenja vodom. Za postizanje tog zahtjeva mora se mjeriti i zapisivati ukupni
volumen vode koji je dodavan za vrijeme ispitivanja i visinom vode u svakom trenu održavati ispitni
tlak.
Uvjeti ispitivanja su ispunjeni, kada volumen dodavane vode nije veći od:
0,15 l/m2 u kroz 30 min za cjevovode
0,20 l/m2 u kroz 30 min za cjevovode uključivo kontrolna/revizijska okna
0,40 l/m2 u kroz 30 min za kontrolna/revizijska okna i inspekcijske otvore
NAPOMENA: m2 se odnosi na omočenu unutarnju površinu.
Ako nije drugačije navedeno, može se priznati ispitivanje pojedinačnih spojeva umjesto ispitivanja
čitavog cjevovoda, obično većih od DN 1000.
Za ispitivanje pojedinačnih spojeva cijevi, za ispitivanje postupkom “V”, treba uzeti kao mjerodavnu
površinu jedan metar dugog odsječka cijevi. Zahtjevi ispitivanja moraju odgovarati onima s ispitnim
tlakom od 50 kPa na tjemenu cijevi.
1.5.27.2 Tlačne probe tlačnih kanalizacijskih cjevovoda
Tlačne probe za tlačne kanalizacijske cjevovode provode se u svemu sukladno odredbama norme
HRN EN 805.
1.5.27.3 Tlačne probe vodoopskrbnih cjevovoda
Tlačne probe za vodoopskrbne cjevovode provode se u svemu sukladno odredbama norme HRN EN
805.
1.5.28 CCTV inspekcija
Za sve izvedene gravitacijske cjevovode nakon završetka izvođenja radova potrebno je provesti video
CCTV inspekciju izvedenog stanja. CCTV inspekciju je potrebno provesti sukladno normi HRN EN
13508-2 i Pravilniku o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima
obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 3/11).
Kvaliteta CCTV inspekcije ovisi o stručnosti snimatelja te opremi i potrebno je pridržavati se
odgovarajućih pravila za tu vrstu radova:
Preporučena maksimalna brzina je 15 cm/s (prosječna brzina 2,5 m/min). Ovo odgovara
dnevnom učinku od maksimalno 800 – 1000 m'/dan.
Glava se kamere mora uvijek nalaziti u sredini cijevi.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 60
Snimke se moraju načiniti kamerom u boji.
Za potpunu snimku priključaka i spojeva cjevovoda, kamera se mora moći zakrenuti u svim
pravcima najmanje za 90°.
Format videosnimke mora biti visoke kvalitete sa stalno uključenim videobrojačem (stacionaža) i
oznakom ispitne dionice.
Inspekciju obavlja ovlaštena akreditirana pravna osoba, o trošku Izvođača.
1.5.29 Ispiranje i dezinfekcija vodoopskrbnih cjevovoda
Nakon polaganja vodoopskrbnih cjevovoda i uspješno provedenih tlačnih proba, Izvođač je dužan
provesti dezinfekciju novih i rekonstruiranih vodoopskrbnih cjevovoda.
Dezinfekcija se provodi tako da se dionice cjevovoda pune vodom koja sadrži 20 do 30 mg/l klora u
obliku natrijevog hipoklorita. Kloriranje traje minimalno 24h, a nakon toga se vodovodna mreža ispire
čistom vodom.
Po obavljenoj dezinfekciji i ispiranju, Izvođač je dužan angažirati neovisni akreditirani laboratorij koji
će uzeti uzorke vode iz cjevovoda te obaviti analize zdravstvene ispravnosti vode. Analize i
maksimalno dozvoljene koncentracije će biti provedene sukladno Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju
(NN 56/13) i podzakonskim aktima. Ukoliko analize pokažu kako voda ne zadovoljava, Izvođač će
ponovno provesti postupak dezinfekcije, ispiranja, uzorkovanja i analiza sve do postizanja
zadovoljavajućih rezultata.
Sav potrošni materijal i pogonski troškovi prvotnih i eventualno ponovljenih postupaka dezinfekcije,
ispiranja, uzorkovanja i analiza su na trošak Izvođača. Ponovljeni se postupci zbog nepostizanja
traženih parametara se dodatno plaćati.
Također, tijekom dezinfkecije, Izvođač je dužan provoditi sve potrebne mjere zaštite na radu obzirom
na agresivne kemikalije koje se koriste pri dezinfekciji.
1.5.30 Dozvole i suglasnosti
1.5.30.1 Potvrde glavnih projekata/građevinske dozvole
Naručitelj je ishodio potvrde glavnih projekata/građevinske dozvole za sve radove za koje je potrebna
takva dozvola. Naručitelj će Izvođaču na zahtjev ustupiti jednu kopiju predmetnih dozvola i
odgovarajućih glavnih projekata.
1.5.30.2 Suglasnosti za radove na cestama
Za bilo kakve radove na državnim cestama Izvođač će ishoditi dozvolu od Hrvatskih cesta za
zatvaranje cesta, obilaske te potrebne znakove. Za radove na županijskim cestama, Izvođač će
ishoditi suglasnost nadležne županijske uprave za ceste.
Za bilo kakve radove na gradskim cestama Izvođač radova će ishoditi dozvolu od nadležnog gradskog
odjela za ceste (za zatvaranje cesta, obilaske te potrebne znakove). Svi troškovi vezani za ishođenje
dozvola će snositi Izvođač. Izvođač je dužan poštivati standardne procedure te će o svemu izvijestiti
nadležnu policijsku upravu i vatrogasnu službu.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 61
1.5.30.3 Iskopi u javnim i prometnim površinama
Za bilo kakve radove na javim cestama i površinama Izvođač će ishoditi dozvolu, odobrenja ili
pristanak od nadležnog tijela.
Izvođač će ishoditi dozvolu od nadležnih tijela za privremeno skladištenje materijala na javim
površinama te će platiti sve vezane troškove.
1.5.31 Postojeća infrastruktura
Izvođač će biti odgovoran za lociranje postojećih infrastrukturnih vodova koji mogu biti pod
utjecajem radova te će osigurati načine zaštite istih. Izvođač će za potrebe izrade izvedbenih
projekata i izvođenje radova od nadležnih institucija pribaviti podatke o položaju postojećih
infrastrukturnih vodova u zonama radova.
Prije početka radova na bilo kojem području Izvođač će koordinirati s relevantnim komunalnim
tvrtkama lociranje svih vodova i cjevovoda te će ishoditi dozvolu za početak iskopavanja.
Bez obzira na dozvole, prije početka radova na iskopavanju Izvođač će provjeriti točne lokacije
postojećih vodova koristeći adekvatne metode lociranja cjevovoda, kabelskih vodova ili će ručno
iskopati testne bušotine u odnosu na situaciju na terenu.
Ukoliko se neočekivano dođe do bilo kakvih vodova, Izvođač će obavijestiti Inženjera te vlasnika
vodova čim je prije to moguće.
Izvođač će biti odgovoran te će snositi sve troškove radova koji će biti neophodni vezano za postojeće
vodove i infrastrukturu, poput izgradnje pomoćnih objekata, zaštite, premještanja, namještanja,
odpajanja, prijenosa i ponovnog priključenja, te za moguća kašnjenja koja su vezana uz ove aktivnosti
i plaćanja relevantnim tijelima za komunalne usluge. Također, sva oštećenja na postojećoj
infrastrukturi kao posljedica radova Izvođača će biti sanirana sukladno naputku vlasnika instalacije, a
sve na trošak Izvođača.
1.5.32 Opskrba električnom energijom, pitkom vodom i sl.
Izvođač će biti odgovoran te će snositi troškove za opskrbu električnom energijom, pitkom vodom ili
drugim uslugama koje mogu biti potrebne tijekom izvođenja radova.
1.5.32.1 Spoj na vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda
Gdje je to moguće, Izvođač će koristiti postojeće spojeve na komunalne usluge vodoopskrbe,
uključujući opskrbu vodom za potrebe radova te odlaganje otpadnih voda koje nastaju kao rezultat
radova. Izvođač će predati zahtjev prema Inženjeru u svezi ovih priključaka.
Zahtjev će sadržavati:
predloženu lokaciju priključka
očekivane maksimalne potrebe za svaki priključak
detalje vezane za priključak uključujući načine mjerenja potrošnje.
Inženjer će odgovoriti na ovakav zahtjev u roku od 7 dana te će Izvođač po odobrenju izvesti
priključke o svom trošku. Odobrenje bilo kakvog zahtjeva neće biti odgađano bez razloga. Izvođač će
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 62
biti odgovoran za održavanje priključka, uključujući instalaciju opreme za mjerenje potrošnje te za
isplate prema vodovodu za potrošene količine vode.
Sva će voda potrebna za testiranje, dezinfekciju te konačno ispiranje cijevi biti osigurana od strane
Izvođača.
Troškove vode potrebne za ponovno testiranje, a koje je rezultat prethodno neuspjelih testova,
snositi će Izvođač.
1.5.32.2 Spoj na sustav opskrbe električnom energijom i drugu infrastrukturu
Izvođač će koordinirati sve relevantne komunalne službe za osiguranje potrebnih usluga na svoj
trošak.
1.5.33 Odlaganje gradilišnog otpada
Izvođač će na siguran način odložiti sav otpad koji nastaje od predmetnih aktivnosti o svom trošku.
Odlaganje će građevinskog otpada biti u skladu s važećom zakonskom regulativom o postupanju i
odlaganju otpada uključujući, ali ne ograničavajući se na sljedeće:
Zakon o održivom gospodarenju otpadu (NN 94/13)
Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07 i 111/07)
Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08)
Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96)
Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97 i 112/01)
Sakupljanje, prijevoz i odlaganje građevinskog otpada koji sadrži azbest mora biti povjereno pravnoj
osobi ovlaštenoj za takve poslove. Popis je ovlaštenih osoba dostupan na stranicama www.mzoip.hr i
www.fzoeu.hr. Izvođač radova snosi troškove prikupljanja, prijevoza i odlaganja otpada koji sadrži
azbest.
1.5.34 Iskop za potrebe izvođenja crpnih stanica
Izvođač je dužan u okviru izrade izvedbenih projekata za izgradnju crpnih stanica izraditi nacrte
građevinskih jama i definirati te primijeniti način osiguranja stabilnosti za vrijeme izvođenja radova i
osiguranje izvođenja radova unutar jame u suhom. U jediničnu cijenu iskopa u troškovniku u Knjizi 4
ove Dokumentacije za nadmetanje uračunat je sav potreban rad, izvedba zaštite građevinske jame od
obrušavanja ili podzemne vode (crpljenje, osiguranje izvođenja radova unutar jame u suhom) u
skladu s odabranom tehnologijom izvođača, te ostali potrebni materijali i transporti.
1.5.35 Opće napomene uz betonske i armiranobetonske radove
Sve armiranobetonske i betonske konstrukcije moraju se izvoditi u skladu s Tehničkim propisom za
građevinske konstrukcije (NN 17/2017), drugim pozitivnim postojećim propisima i standardima,
statičkom računu, glavnim i izvedbenim projektima i uputama Inženjera.
Izvođač je dužan prije početka radova izraditi "Plan kvalitete izvedbe betonske konstrukcije" te
redovito pratiti kvalitetu betonske konstrukcije, što je uključeno u jedinične cijene.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 63
Jediničnom cijenom je obuhvaćeno:
razrada tehnologije izrade betonskih elemenata
priprema betona u betonari
dostava betona na gradilište
svi horizontalni i vertikalni transporti
potrebna radna skela i podupiranje
doprema, izrada, montaža i demontaža kompletne oplate
dobava i pregled armature prije savijanja sa čišćenjem od hrđe i nečistoća te sortiranjem
sječenje, ravnanje i savijanje armature
ispitivanje materijala s izradom atesta i pripadajućim toškovima
čišćenje u tijeku izvođenja i nakon završetka svih radova
sva šteta i troškovi popravaka kao posljedica nepažnje u tijeku izvođenja
svi režijski troškovi
sav potreban alat na gradilištu i uskladištenje
troškove zaštite na radu
projekt nosivih skela i oplata
betoniranje temeljnih ploča i zidova uz moguću prisutnost podzemne vode.
Ugradnja će betona biti strojna gdje god je to moguće. Kod izvođenja betonskih radova treba voditi
računa o tome kakve su atmosferske prilike te prije za vrijeme i nakon betoniranja obaviti potrebne
zaštitne radnje (polijevanje podloge, tla i oplate, održavanje temperature, njegovanje nakon
betoniranja).
Praćenje kontrole kvalitete, uzimanje uzoraka, dobava isprava o sukladnosti i izrada izvještaja o
kvaliteti izvedenih betonskih i AB konstrukcija obaveza su Izvođača i uključeni su u cijenu. Isprave o
sukladnosti za materijale, poluproizvode i proizvode obvezno se dostavljaju pri isporuci na objektu i
evidentiraju se u građevinskom dnevniku. Materijali bez valjane isprave o sukladnosti ne smiju se
ugraditi.
Ugradnja je betona dozvoljena tek nakon što je Inženjer pregledao oplatu, odobrio montažu
armature i nakon toga potvrdio ispravnost postavljanja iste upisom u građevinski dnevnik. Ukoliko
određeni profil prema statičkom računu nije moguće dobaviti, zamjena se vrši isključivo uz odobrenje
projektanta konstrukcije.
Izvođač je dužan prije početka radova detaljno pregledati troškovnik i sve projekte, upozoriti na
eventualne nedostatke i predložiti eventualna poboljšanja rješenja. Sve eventualne primjedbe,
prijedloge i moguće zamjene materijala trebaju raspraviti Izvođač, Inženjer i Naručitelj. Tek po
pismenom dogovoru može se pristupiti gradnji.
Kod primopredaje građevine Izvođač je dužan priložiti isprave sukladnosti za sve građevne proizvode
ugrađene u betonsku konstrukciju.
Cement, armatura, agregat, dodatci betonu, voda, predgotovljeni elementi, proizvodi i sustavi za
zaštitu i popravak betonskih konstrukcija moraju odgovarati važećim standardima kako je prikazano u
prilozima Tehničkog propisa za betonske konstrukcije.
Izvođač se mora strogo pridržavati opisanih svojstava konstrukcija označenih u statičkom računu.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 64
1.5.35.1 Beton
U betonsku konstrukciju ugrađuje se samo projektirani beton (beton sa specificiranim tehničkim
svojstvima). Izvođač mora prije početka ugradnje provjeriti je li beton u skladu sa zahtjevima iz
projekta betonske konstrukcije te je li tijekom transporta betona došlo do promjene njegovih
svojstava koja utječu na tehnička svojstva betonske konstrukcije. Kontrolni postupak utvrđivanja
svojstava svježeg betona provodi se na uzorcima koji se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u
betonsku konstrukciju (HRN EN 13670-1) pregledom svake otpremnice i vizualnom kontrolom
konzistencije (svako vozilo) te kod opravdane sumnje ispitivanjem konzistencije istim postupkom kao
u proizvodnji.
Prije početka betoniranja Izvođač je dužan osigurati dovoljne količine komponenata betona da bi na
taj način eliminirao mogućnost prekida betoniranja ili promjene sastojaka zbog pomanjkanja
materijala.
1.5.35.2 Armatura
Svojstva armature koja se rabi za betonske konstrukcije moraju biti u skladu sa Tehničkim propisom
za građevinske konstrukcije (NN 17/2017).
Armatura izrađena od čelika za armiranje ugrađuje se u armiranu betonsku konstrukciju prema
projektu betonske konstrukcije i/ili tehničkoj uputi za ugradnju i uporabu armature. Osiguranje
debljine zaštitnog sloja betona treba svakako postići umetanjem odgovarajućeg broja plastičnih
podmetača, što je uključeno u cijenu. Najmanji zaštitni sloj betona ovisi o razredu izloženosti te
načinu armiranja elementa i određen je projektom betonske konstrukcije.
1.5.35.3 Oplata
Za sve AB i betonske elemente koristi se glatka drvena oplata.
Oplata mora biti izrađena točno po mjerama za pojedine dijelove konstrukcije, označenim u projektu.
Glatka oplata sa svim pripadajućim veznim i brtvenim elementima, podupiranjem i oslanjanjem,
pomoćnim radnim skelama uključena je u cijenu. Završne plohe betona moraju biti potpuno ravne,
bez izbočina ili valovanja.
Naknadni radovi na obradi površine zidova (brušenje, krpanje i sl.) koji su izazvani nepravilnostima
oplate izvest će se o trošku Izvođača.
Za premazivanje oplate ne smiju se koristiti premazi koji se ne mogu oprati s gotovog betona ili bi
nakon pranja ostale mrlje. Treba pažljivo dozirati količinu premaza kako ne bi došlo do stvaranja
mjehurića na spoju betona i oplate. Prije početka ugrađivanja betona oplata se mora detaljno očistiti.
Izrađena oplata, s podupiranjem, prije betoniranja mora biti pregledana, provjerene sve dimenzije i
kakvoća izvedbe, kao i čistoća i vlažnost oplate. Pregled i prijem oplate evidentira se u građevinskom
dnevniku.
Oplata mora biti tako izvedena da se može skidati bez oštećenja konstrukcije. Njegovanje betona i
skidanje oplate i skele treba biti u skladu s Tehničkim propisom za betonske konstrukcije. Način i
potrebno vrijeme njegovanja kao i vrijeme skidanja oplate i skele treba odrediti prema projektiranoj
tehnologiji, suglasno s Inženjerom, u ovisnosti o elementu konstrukcije, atmosferskim prilikama i vrsti
betona.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 65
1.6 Kontrola i osiguranje kvalitete
Ovo poglavlje treba biti čitano u kombinaciji s člankom 4.9 uvjeta Ugovora.
1.6.1 Općenito
Sustav osiguranja kvalitete koji pokriva sve aspekte Ugovora i radova bit će implementiran,
dokumentiran i održavan od strane Izvođača tijekom ispunjenja Ugovora. Sustav će biti u skladu s
prepoznatim međunarodnim Standardom osiguranja kvalitete.
Izvođač će predati Inženjeru prije početka građenja Plan osiguranja kvalitete (POK) te Planove
kontrole (PK) za radove koji su sadržani u Ugovoru, gdje će se navesti sve bitne i kritične aktivnosti za
kontrolu, provjeru i testiranje kako bi se ispunili zahtjevi sustava osiguranja kvalitete.
Plan će osiguranja kvalitete biti u skladu s ISO 9001 sustavom.
1.6.2 Plan osiguranja kvalitete (POK)
POK će najmanje pokriti sljedeća pitanja:
osoblje Izvođača i upravljačka organizacija na projektu, plan upravljanja i organizacija
osiguranja kvalitete
sustav upravljanja dokumentacijom Izvođača za izvođenje radova koji će također uključiti
njegove podizvođače i dobavljače
metode osiguranja da se samo važeći i odobreni dokumenti koriste za izvođenje radova
metode zapisivanja izmjena i dopuna dokumentacije
procedure za kontrolu dokumentacije (distribucija, klasifikacija, arhiviranje)
sustav numeriranja dokumentacije i nacrta
metoda upravljanja nabavom
kontrola materijala i izrade, usklađivanje popravaka i korištenih materijala, procedure za
korektivne mjere, itd.
popis dokumenata i procedura sastavljenih s ciljem definiranja načina rada, resurse te
raspored različitih aktivnosti
procedure za izradu popisa kritičnih i krajnjih točaka za performanse, kontrolu i testove
procedure za unutarnju dostavu podugovorenih aktivnosti
procedure za kontrolu dostave proizvoda
procedure za kontrolu i testiranje tijekom samih radova
procedure za konačnu kontrolu i testove prije primopredaje od strane predstavnika
Inženjera.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 66
Opseg primjene POK-a će pokriti procedure osiguranja i kontrole kvalitete a koji će primjenjivati
Izvođač na jednostavan, ali iscrpan način.
Osoba zadužena za sustav osiguranja kvalitete Izvođača bit će ovlaštena i kvalificirana da donosi
odluke u svezi pitanja osiguranja kvalitete te će u POK-u biti jasno naznačena. Osobe koje provode
kontrolu i testiranje kvalitete bit će neovisne od onih koje izvode ili nadziru radove.
1.6.2.1 Priprema POK-a
Program će osiguranja kvalitete najmanje sadržati slijedeće:
1. Opseg primjene Programa osiguranja kvalitete
Organizacija i osoblje posebno:
o odgovornosti i nadležnosti
o resursi
o funkcije, raspodjela i odgovornosti osoblja na provedbi ugovora te odgovornosti
vanjske kontrole
2. Provjera projektne dokumentacije i posebne procedure za:
o odgovornost za projektnu dokumentaciju
o zaprimanje i dostava projektne dokumentacije te revizija
o verifikacija projekta, odobravanje i dopune
o procedure za provjeru projekata i dokumentacije.
3. Kontrola dokumenata – praćenje dokumentacije i posebne procedure za:
o identifikacija dokumenata
o cirkulacija razne izrađene dokumentacije
o upravljanje dokumentima (distribucija, klasifikacija, arhiviranje)
o sustav numeriranja dokumentacije i nacrta.
4. Nabava, a posebno:
o popis dostavljača i podizvoditelja
o procedure kontrole nabave podataka
o procedure odobrenja ili odbijanja nabave.
5. Identifikacija i praćenje
6. Inspekcija i testiranje, a posebno:
o popis dokumenata i pisanih procedura s ciljem definiranja načina rada, raspodjele
resursa te redoslijed raznih aktivnosti
o procedure za izradu popisa kritičnih i krajnjih točaka za performanse, kontrolu i
testove.
7. Procedure za unutarnju dostavu podugovorenih aktivnosti:
o inspekcija i testiranje nabavljanih proizvoda
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 67
o kontrola i testiranje tijekom samo proizvodnog procesa
o procedure za konačnu inspekciju i testiranje;
o procedure upravljanja inspekcijskim procedurama i dokumentacijom testiranja
(distribucija, klasifikacija, arhiviranje).
8. Kontrola neusklađenosti uključujući:
o procedure identifikacije, evaluacije i postupanja u slučaju uočavanja neusklađenosti.
1.6.2.2 Kontrola kvalitete
Inženjer može u svakom trenutku napraviti reviziju usklađenosti Izvođača s procedurama navedenim
u izrađenom Planu osiguranja kvalitete.
Ukoliko je primjenjivo, Inženjer će obavijestiti Izvođača o neusklađenosti ne kasnije od 14 dana nakon
izvršene revizije.
U roku od 10 radnih dana od dana prijema izvješća, Izvođač će pismenim putem ukazati na korekcije
koje će on provesti, vremenski plan te ime odgovorne osobe koja će vršiti kontrolu nad definiranim
korekcijama.
1.6.2.3 Izmjene i revizije
Izvođač može zatražiti izmjene procedura tijekom izvođenja radova te predložiti dopune. Ovakve će
izmjene ili dopune biti predane Inženjeru na odobrenje.
1.6.3 Planovi kontrole (PK)
Izvođač će predati Inženjeru na odobrenje svoj detaljno izrađeni PK za sva nastojanja i mjere
osiguranja kvalitete Radova ili dijelova Radova. Takav PK će biti prezentiran Inženjeru ne kasnije od
jednog tjedna prije početka Radova ili odobrenog dijela Radova. PK će uključivati kontrolu navedenu
u Ugovoru kao i sve druge uobičajene ili specifične kontrole koji Izvođač smatra neophodnim kako bi
se osigurala kvaliteta Radova. PK će za svaku kontrolnu aktivnost opisati vrstu, metodu, kriterij za
odobrenje, dokumentaciju te tko je odgovoran za provođenje te aktivnosti. Ukoliko Inženjer ne
odobri PK koji je dostavljen, u tom slučaju će PK biti dopunjen i ponovno predan na odobrenje.
Naknadne izmjene u svezi aktivnosti na osiguranju kvalitete neće uzrokovati promjene u
dogovorenim rokovima ili ugovornoj cijeni.
1.6.3.1 Kontrola i dokumentacija Izvođača
Tijekom perioda trajanja Ugovora, Izvođač će, na zadovoljstvo Inženjera, dokumentirati da su Radovi
sukladni zahtjevima osiguranja kvalitete koji su predviđeni Ugovorom ili odobreni tijekom perioda
trajanja Ugovora. Stoga, na osnovu odobrenog POK i PK, Izvođač će tijekom izvođenja Radova
provesti i dokumentirati kontrolu kvalitete te sukladnost s dogovorenim zahtjevima. Kontrola
kvalitete Izvođača ne ograničava njegovu odgovornost za Radove u skladu s Ugovorom. Ukoliko
Inženjer, tijekom trajanja Ugovora, ukaže da Izvođač treba produžiti aktivnosti na kontroli ili
dokumentiranju istih, Izvođač će poštovati pisane instrukcije Inženjera s ovim ciljem o svom trošku te
u dogovorenom roku za izvršenje ovih aktivnosti.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 68
1.6.3.2 Metode dokumentiranja i vođenja dokumenata tijekom izvođenja Radova
Sve će aktivnosti kontrole navedene u Planu kontrole biti dokumentirane. PK i svi drugi problemi koji
su vezani uz POK sustav bit će čuvani i vođeni od strane Izvođača u sustavu pohrane POK
dokumenata, koji će biti čuvan na gradilištu tijekom trajanja Ugovora. Na osnovu POK i PK Izvođač će
izraditi neophodne obrasce za registraciju, dnevnike rada, te popise za provjeru, itd. prije početka
Radova. Svi će takvi dokumenti na sebi imati osnovne informacije, datum i potpis osobe ovlaštene za
vođenje dokumentacije. Osnovne će informacije najmanje sadržavati: ime projekta, broj aktivnosti
kako je to navedeno u PK, vrijeme i mjesto kontrolne aktivnosti. Inženjer će imati potpuni pristup
sustavu pohrane dokumenata te će bez prethodne najave moći provesti kontrolu kvalitete.
1.6.3.3 Dokumentacija pri dostavi
U vrijeme dostavljanja materijala i opreme, Izvođač će predati sljedeću dokumentaciju Inženjeru u
dva originalna primjerka i dvije ovjerene kopije:
sve isprave o sukladnosti, certifikate, dokumente o testiranju i sl.
sve dokumenti koji potvrđuju izvođenje kontrole i testiranja a u skladu s Ugovorom
identifikacijski popis s poveznicama između dokumenata te materijala i opreme.
1.6.3.4 Nakon završetka
Tijekom Razdoblja za obavještavanje o nedostatcima, otklanjanje nedostataka koje bude izvodio
Izvođač će biti predmet istih uvjeta osiguranja kvalitete kao i tijekom regularnog izvođenja Radova.
1.7 Procedure vezane za projektnu dokumentaciju
1.7.1 Ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti
Izvođač će biti odgovoran za ishođenje bilo kakvih neophodnih dozvola i suglasnosti za izvođenje
radova, ako isto zahtijevaju nadležna tijela ili jedinice lokalne samouprave te će iste uzeti u obzir pri
izradi ponude i snositi vezane troškove.
Dokumentacija koju će pripremiti Izvođač (uključujući nacrte) će biti potpisana od strane ovlaštenih
projektanata i pripremljena tako da može biti pojedinačno provjerena (verificirana) u skladu s
regulativom iz područja o gradnje RH, a posebice sa Zakonom o gradnji (NN 153/13, 20/17).
1.7.2 Izjave o metodama izgradnje i montaže
Izjave o metodama izgradnje i montaže bit će pripremljene kao osnovni elementi radova te će biti
predane Inženjeru na odobrenje najmanje 28 dana prije početka planiranih aktivnosti.
Izjave o metodama izgradnje i montaže će uzeti u obzir sve zahtjeve i restrikcije koje proizlaze iz
ugovora. Svaka će izjava o predloženim metodama sadržati korak po korak specifičnih radova ili
aktivnosti s opisima, datumom, vremenom i trajanjem svakog koraka. Izjave će biti upotpunjene
skicama, dijagramima ili drugim informacijama koje mogu biti neophodne kako bi se osiguralo jasno
razumijevanje metoda i važnosti svakog koraka ili radova ili aktivnosti.
Izjave o metodama građenja i montaže će sadržati najmanje:
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 69
a) metode rada
b) predloženu mehanizaciju koja će biti korištena
c) mjere kontrole buke i vibracija
d) radne sate
e) raspored skladišnih prostora na gradilištu
f) izvore materijala
g) načine rukovanja i skladištenja rasutih materijala i otpada
h) rute prijevoza
i) organizaciju gradilišta
j) mjere kontrole prašine
k) detalje u svezi privremene rasvjete
l) detalje u svezi pripremnih radova
m) detalje svih odlagališta i pozajmišta materijala
n) održavanje i čišćenje cesta na lokaciji
o) procedure sigurnosti i procjena rizika
p) pristupe pješacima, lakšima vozilima i vozilima hitnih službi
q) predložene metode rušenja.
Izjave o metodama će sadržavati i mjere pri radovima u blizini postojećih vodotoka i s podzemnom
vodom.
1.7.3 Plan izvođenja radova
Izvođač će prije uspostave svakog od gradilišta izraditi Plan izvođenja radova. Plan izvođenja radova
će biti izrađen u skladu s Pravilnikom o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN
51/08). Sadržaj Plana izvođenja radova će biti u skladu s Dodatkom V. Pravilnika o zaštiti na radu na
privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/08), a uvažavajući važeću regulativu RH i EU iz
područja zaštitu na radu.
Svaka promjena na gradilištu koja može utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, mora biti unesena u
Plan izvođenja radova. Također, Izvođač će u pogledu Plana izvođenja radova poštivati naloge
koordinatora II imenovanog od strane Naručitelja o potrebi izrade usklađenja plana izvođenja radova
sa svim promjenama na gradilištu o svom trošku.
Izvođač će angažirati ovlaštenog koordinatora zaštite na radu u fazi izrade projekta (s položenim
stručnim ispitom za obavljanje poslova koordinatora zaštite na radu) te će prije uspostave svakog od
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 70
gradilišta izraditi Plan izvođenja radova za sve Radove u okviru ovog Ugovora. Koordinatora zaštite na
radu kojeg angažira Izvođač će potvrditi Naručitelj te izdati službeno imenovanje.
Plan izvođenja radova će biti izrađen sukladno Pravilniku o zaštiti na radu na privremenim ili
pokretnim gradilištima (NN 51/08), posebice Dodatak V. Pravilnika.
1.7.4 Plan zaštite na radu
Plan zaštite na radu će biti izrađen od strane Izvođača i predan inženjeru na odobrenje najmanje 14
dana prije bilo kakvih planiranih aktivnosti na gradnji. Plan sigurnosti i zaštite na radu će sadržati
najmanje slijedeće:
a) procjenu rizika pri izgradnji te mjere kontrole
b) raspored rada i upravljanja u svezi implementacije plana
c) odgovarajući specifični zahtjevi sigurnosti
d) plan za skrbništvo nad ozlijeđenim osobljem, prve pomoći i sanitarni postupci.
Metodologija Izvođača pri projektiranju radova će otkloniti ili smanjiti na minimum rizike sigurnosti
koji se mogu pojaviti tijekom izvođenja Radova te tijekom normalnog rada i održavanja Radova.
Izvođač će pokazati da je isto učinjeno, tako što će izvesti i dokumentirati strog i strukturiran pristup
procjeni rizika.
Izvođač neće stupiti u posjed gradilišta prije nego Inženjer odobri njegov Plan sigurnosti i zaštite na
radu.
1.7.5 Organizacijska struktura
U roku od 14 dana nakon Datuma početka, Izvođač će predati Inženjeru detalje vezane uz inženjera
gradilišta i ostalo ključno osoblje uključujući opise posla, adrese, 24 sata raspoložive brojeve telefona
i brojeve faksa. Inženjer će biti žurno obaviješten o bilo kakvim izmjenama navedenih podataka.
1.7.6 Vremenski plan
Detaljni vremenski plan Izvođača će biti pripremljen koristeći računalni programski paket pogodan za
rad s Windows operativnim sustavom, kako je to dogovoreno s Inženjerom te će sadržati:
a) Detaljni plan radova na ugovoru koji jasno prikazuje aktivnosti i zadatke te prikazuje
razdoblja trajanja projektiranja, ishođenja odobrenja, nabavke i ugradnje opreme,
Privremenih i Stalnih radova, testiranja, pokusnog rada, puštanja u pogon i drugih sličnih
aktivnosti s navedenim ključnim datumima i kritičnim putem.
b) Dijagram resursa specifično vezan, ali ne i ograničen, aktivnostima prikazanim u vremenskom
planu.
1.7.7 Fotografski i videozapisi
Fotografski i videozapisi će biti napravljeni tijekom izvođenja radova na sljedećoj osnovi:
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 71
a) Prije izvođenja radova, zajedničko snimanje gradilišta će biti dogovoreno i izvedeno od strane
Inženjera i Predstavnika Izvođača.
b) Fotografije položene armature prije početka betoniranja.
c) Fotografije svih instalacija u temeljima i pločama objekata prije početka betoniranja.
d) Fotografije svakog objekta uključujući šahtove bit će načinjene i po izvođenju Radova.
e) Fotografije svih spojeva na postojeće kanalizacijske cjevovode bit će načinjene prije i nakon
spajanja.
f) Fotografije svih postojećih objekata koji su predmet modifikacije ili rekonstrukcije bit će
načinjene prije i nakon izvođenja radova.
g) Dva kompleta fotografija i videozapisa bit će dostavljena Inženjeru, zajedno s digitalnim
datotekama. Fotografije će biti visoke rezolucije, u boji te minimalne veličine 150mm x
100mm. Fotografije će biti odgovarajuće imenovane, datirane i kodirane u numeričkom nizu.
1.7.8 Administracija i sastanci
Izvođač je dužan prisustvovati na tjednim sastancima o napretku Radova. Sastanci će biti planirani
unaprijed.
1.8 Projekti koje treba izraditi i dozvole koje treba ishoditi Izvođač
Dokumentacija će Izvođača će izrađena u formatu i stilu koji je prihvatljiv Inženjeru.
Izvođač će pripremiti plan dostave dokumentacije u roku od 20 dana nakon potpisa Ugovora. Plan
dostave dokumentacije će navesti naziv dokumentacije prema Ugovoru s planiranim datumima
izrade. Plan dostave dokumentacije će navesti koji dokumenti će biti predani na pregled i odobrenje
te koji će biti samo predmet pregleda kako je gore navedeno.
Izvođač će predati Inženjeru dvije tiskane kopije i dva CD/DVD medija s primjercima sve tehničke
dokumentacije koja se predaje na pregled.
Registar će nacrta i dokumentacije biti čuvan i kontinuirano ažuriran od strane Izvođača. Kopija
registra će biti predana Inženjeru svaki put kad su nacrt ili dokument predani.
1.8.1 Izrada izvedbenih projekata i snimaka izvedenog stanja
Izvođač će izraditi izvedbene projekte potrebne za izvedbu svih Radova. Projekti moraju biti izrađeni
sukladno važećoj regulativi RH i sukladno važećim građevinskim dozvolama/potvrdama glavnih
projekata. Također, Izvođač će izraditi projekte izvedenog stanja za sve Radove.
Izvođač će biti dužan u izvedbenim projektima uzeti u obzir i prikazati sve zahtjeve dane ovim
Tehničkim Specifikacijama, a koje eventualno nisu prikazane u glavnim projektima. Troškovi takvih
radova se smatraju uključenim u jedinične cijene Izvođača prikazane u Troškovniku.
Svi troškovi izrade izvedbenih projekata i projekata/snimaka izvedenog stanja idu na teret Izvođača.
Izvedbeni projekt mora biti usklađen sa svim relevantnim podacima iz Ponude odabranog
ponuditelja. Izvođač će zatražiti verifikaciju građevinske dokumentacije i građevinskog projekta od
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 72
strane izrađivača glavnog projekta. Sastavni dio izvedbenog projekta mora biti i Elaborat zaštite
građevne jame (rova) sukladan tehnologiji građenja Izvođača. Također, ukoliko je izvedbeni projekt
izrađen od tvrtke registrirane izvan Republike Hrvatske, izvedbeni projekti moraju biti nostrificirani.
Cijena stavke uključuje sve potrebne terenske radove (uključujući i izvedbu geotehničkih istražnih
radova te izradu geotehničkih elaborata, probne iskope za točno utvrđivanje položaja postojećih
podzemnih instalacija na križanjima s kanalizacijskim sustavom i kod paralelnog vođenja) i uredske
radove za izradu projekta. Izvedbeni projekt izraditi u po šest tiskanih primjeraka i dva primjerka na
digitalnom mediju te predati Naručitelju i Inženjeru. Projekti će biti izrađeni na hrvatskom jeziku.
Izrada Projekta izvedenog stanja koji u sebi sadržava elemente geodetskog snimka za katastar. U ovoj
stavci koristiti elemente geodetskog snimka te ga uklopiti u projekt izvedenog stanja. Projekt
izvedenog stanja mora obuhvatiti sve izmjene i dopune na građevini koje su se dogodile tijekom
gradnje u odnosu na Glavni i Izvedbeni projekt, zatim situacijski plan trase kolektora i objekata u MJ
1:1000 (ili prikladno mjerilo katastra), zatim sve izvedene trase cjevovoda (gravitacijski cjevovodi i
priključci, tlačni cjevovodi) u vidu uzdužnih profila (kote nivelete i terena, dna rova, položaj i dubina
cijevi te okana te položaj i skicu lomnih točaka kolektora), poprečnih presjeka, izvedbenih detalja i
radioničkih nacrta sa svim objektima na mreži uz opis svih parametara i funkcije izvedenih vodova
prema Glavnom i Izvedbenom projektu. Projekt izvedenog stanja mora se kompletno napraviti u tri
(3) zasebna uvezana tiskana primjerka i u digitalnoj kopiji.
1.8.2 Priručnici o rukovanju i održavanju
Izvođač će izraditi Priručnike o rukovanju i održavanju. Priručnici će sadržavati informacije vezane uz
rad i održavanje svih elemenata sustava s pripadnom opremom.
Izvođač će izraditi i dati na uvid privremene verzije Priručnika o rukovanju i održavanju i održavanje
prije početka Testova po Dovršetku.
Izvođač će ažurirati, kompletirati i dostaviti dokumentaciju prije okončanja Testova po dovršetku.
Priručnici moraju uključivati slijedeće:
funkcioniranje opreme, normalne radne karakteristike i granične uvjete
montažu, instalaciju, centriranje, prilagodbu i upute za provjeru
upute za puštanje u pogon opreme, uobičajen i normalan režim rada, regulaciju i
nadzor, isključivanje i hitne situacije
upute za podmazivanje i održavanje
vodič za otkrivanje smetnji/kvara kod procesa i opreme, uključivo utjecaje promjene
kakvoće vode, mehaničkih i električnih sustava (pomoćna oprema također treba biti
obuhvaćena)
liste dijelova i predviđeni rok trajnosti potrošnih dijelova
osnovne nacrte, presjeke te skice montaže, inženjerske podatke i sheme montaže
ispitne podatke i krivulje pogona, gdje je to primjenjivo.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 73
Radne verzije Priručnika moraju se dostaviti Inženjeru na odobrenje u tiskanom obliku i digitalnom
formatu. Tiskani primjerci moraju biti uvezani u tvrde korice te odgovarajuće označeni. Sve ostale
upute i drugi podatci, uključivo nacrte i dijagrame, moraju biti otisnuti na papiru A4 formata u
standardnoj rezoluciji. Sve radne verzije Priručnika o rukovanju i održavanju će biti dostavljene na
hrvatskom jeziku.
Tiskani primjerak konačne verzije Priručnika o rukovanju i održavanju će biti uvezan i dostavljen u
čvrstim, trajnim koricama, s pregledom sadržaja i odgovarajućim indeksiranjem, kao dio
dokumentacije za pokusni rad, te će također biti podložan odobrenju Inženjera.
Konačne verzije Priručnika o rukovanju i održavanju će biti dostavljene na hrvatskom jeziku, u
tiskanom primjerku te digitalnom formatu prije početka pokusnog rada.
1.8.3 Ishođenje uporabnih dozvola
Izvođač je odgovoran za ishođenje uporabnih dozvola. On je obvezan uključiti sve nadležne
institucije, prirediti traženu dokumentaciju i podatke, potrebne dokaze o sukladnosti i dokumentaciju
za opremu izdanu od strane nadležnih hrvatskih institucija, gdje je to potrebno, te osigurati sav rad,
opremu, materijal i usluge potrebne za provjeru i nadzor Radova.
Svi elementi za ishođenje uporabne dozvole trebaju biti usklađeni sa zahtjevima hrvatskog Zakona o
gradnji (NN 153/13, 20/17) i Pravilnika o tehničkom pregledu građevine (NN 108/04).
Svi troškovi usklađivanja, traženih od strane upravnog tijela, a u cilju ishođenja uporabne dozvole, idu
na teret Izvođača.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 74
LOT I
1.9 Opis radova – Općina Bedekovčina
1.9.1 Uvod
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zabok (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Z.O.P.: L18 Opći dio G3-L18.00.01-G01.0 Općina Bedekovčina, kolektorska mreža, G3-L18.06.01-G01.0 Općina Bedekovčina, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L18.06.01-G02.0 Općina Bedekovčina, elektrotehničko rješenje, E3-L18.06.01-E01.0 Idejni projekt Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda općine Bedekovčina (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Prostor d.o.o. Bjelovar ) Y2-L18.06.01-G01.0 Aglomeracija Zabok - Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – Izmjene i dopune (elektroprojekt d.d. Zagreb) ZOP: L18, T.D.: Y2-L18.00.01-G01.0 Lokacijska dozvola Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/13-01/80 URBROJ: 2140/01-07-02-13-38 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/15-01/09, URBROJ: 2140/01-08/2-16-10 Građevinska dozvola
Općina Bedekovčina smještena je u središnjem dijelu Krapinsko-zagorske županije te kao takva
pripada sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i prostoru središnje Hrvatske. Područje Općine
Bedekovčina graniči sa Općinom Mihovljan na sjeveru i Općinom Sveti Križ Začretje na zapadu. Južni
dio općine graniči sa gradovima Zabok i Donja Stubica te Općinom Gornja Stubica, a istočni dio sa
općinama Zlatar Bistrica i Mače.
Na području Općine Bedekovčina odvodnja otpadnih voda nije riješena na zadovoljavajući način jer se
vrši otvorenim kanalima i grabama i upuštanjem u vodotoke.
Danas na području općine Bedekovčina postoji izgrađeni mješoviti sustav odvodnje otpadnih voda
ukupne duljine oko 8.3 km. Otpadne vode prikupljene sustavom odvodnje ispuštaju se u prirodne
recipijente (melioracijske kanale, vodotoke).
Ovim projektom, sanitarno - fekalne otpadne vode općine Bedekovčina, predviđaju se prikupiti
zatvorenim kanalizacijskim sustavom, te gravitacijskim kolektorima i crpnim stanicama s
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 75
pripadajućim tlačnim cjevovodima, dovesti do zajedničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
aglomeracije Zabok smještenim na području grada Oroslavja. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda
nije predmet ovog projekta.
Postojeća kanalizacijska mreža promatranog područja je mješovitog tipa. Na postojećoj mreži ne
postoji niti jedan preljev, tako da se oborinske vode mješovitim sustavom dovode do ispusta u rijeke.
Na sustavu također nema crpnih stanica pa se na mjestima gdje topografske prilike ne dozvoljavaju
daljnje gravitacijsko vođenje trase otpadne vode nekontrolirano ispuštaju u vodotoke. Takvi
nekontrolirani ispusti iz postojećih kolektora u rijeku Krapinu ili njezine pritoke su najslabije točke
sustava.
Planiranim cjelovitim sustavom odvodnje predviđa se izgradnja preljevnih građevina na mjestima
postojećih ispusta kojima će se sustav dalje upuštati kritični protok dok će se protok iznad kritičnog
ispuštati u recipijent.
Topografske prilike promatranog područja uvjetuju relativno složeno rješenje odvodnje koje uključuje
izvedbu kanala s minimalnim uzdužnim padovima s jedne strane te interpolaciju tlačnih dionica
cjevovoda zbog topografskih depresija s druge strane.
U postupku rješavanja mreže odvodnje nastojalo se u granicama mogućnosti koristiti postojeće
cestovne prometnice jer se time postižu najprikladniji uvjeti za priključenje pojedinih korisnika bez
zadiranja u imovinsko pravne odnose.
Izuzetak čine dijelovi kolektora čija je trasa djelomično položena izvan cestovnih prometnica, a što je
uvjetovano općim zahtjevom za gravitacijsko odvođenje otpadnih voda.
Na području aglomeracije Zabok izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza
II). U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora Faze I
1.9.2 Faza I
1.9.2.1. Obuhvat
Na području općine Bedekovčina planira se izgradnja ukupno 18 814,38 m kolektorske mreže, od
čega je GK-3 duljine 6 859,64 m, a sekundarni kolektori duljine 11.954,74 m. U slijedećoj tablici dane
su duljine, promjer i vrsta materijala sukladno projektnoj dokumentaciji za sve kolektore Faze I.
Naziv /
oznaka
duljina
(m) svijetli Ø(mm) vrsta cijevi
Naziv /
oznaka
duljin
a
(m)
svijetli
Ø(mm) vrsta cijevi
GK-3 6859,64 200/250/400/600/800 PES BE 13.1 113,08 250 PEHD
BE 1 796,10 250 PEHD BE 15 458,34 250 PEHD
BE 2 1148,44 200/600/800 PES BE 16 138,89 250 PEHD
BE 2.1 130,56 600 PES BE 17 253,47 250/300 PEHD
BE 2.2 49,33 600 PES BE 17.1 130,63 250 PEHD
BE 3 491,99 200/400/700/800 PES/PEHD BE 17.2 208,85 250 PEHD
BE 4 126,23 250 PEHD BE 18 166,47 200/450/500 PES
BE 5 887,18 250/300 PEHD BE 18.1 50,56 500 PEHD
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 76
BE 5.1 253,36 250 PEHD BE 19 196,25 200/700 PES
BE 6 899,70 250/300 PEHD BE 19.1 83,61 250 PEHD
BE 6.1 376,12 250 PEHD BE 21 664,21 250/300 PEHD
BE 7 106,12 250 PEHD BE 21.1 54,37 250 PEHD
BE 8 824,46 250/400 PEHD BE 21.2 91,34 250 PEHD
BE 8.1 159,69 250 PEHD BE 22 887,99 250 PEHD
BE 8.2 70,69 200/700/1000 PES BE 22.1 170,16 250 PEHD
BE 8.3 15,17 800 PES BE 23 460,02 250 PEHD
BE 9 256,12 400 PEHD BE 25 165,94 200/400/800 PES/PEHD
BE 11 281,72 250 PEHD BE 26 272,45 250 PEHD
BE 12 149,85 250 PEHD BE 27 82,67 250 PEHD
BE 13 130,64 250 PEHD
1.9.2.2. Gravitacijski kolektori i tlačni cjevovodi
U predmetnom projektu sukladno projektnoj dokumentaciji za gravitacijske kolektore planirana je
primjena glatkih cijevi od PEHD-a za netlačnu kanalizaciju SN 8, svijetlog promjera Ø 250 – 500 mm sa
pripadajućim revizijskim oknima Ø 800 i 1000 mm od betona, te PES cijevi svijetlog promjera Ø 200 –
1000, SN 10 000 pripadajućim revizijskim oknima Ø 1000 mm od istog materijala.
Spajanje PEHD cijevi je predviđeno zavarivanjem elektrospojnicama.
Za glavni kolektor GK-3, sukladno projektnoj dokumentaciji zbog polaganja u prirodnom terenu uz
postojeće kanale oborinske odvodnje i visoke razine podzemnih voda, usvojena je izgradnja
cjelokupne duljine kolektora od PES svijetlog promjera Ø 400 – 800 mm.
Cijevi treba polagati na pripremljenu pješčanu posteljicu, na koju moraju ravnomjerno nalijegati po
čitavoj dužini, kako se ne bi dogodilo da cijev djeluje kao prosta greda ili konzola.
Položene cijevi svijetlog promjera do Ø 500 mm treba do visine 30 cm, a većeg svijetlog promjera /do
Ø 1000 mm/ treba do visine 50 cm od tjemena zatrpavati sitnozrnim rastresitim materijalom pri
čemu spojevi trebaju ostati vidljivi. Nakon provedenog ispitivanja vodonepropusnosti, odnosno
tlačne probe, spojna mjesta treba zasuti kao i ostale dijelove kanala. Dalje treba pristupiti
zatrpavanju ostatka rova do vrha. Prvi 1,0 m visine od tjemena cijev treba lagano nabijati ručnim
nabijačima, a poslije odgovarajućim strojevima (prilozi 501 i 502).
Nakon završetka polaganja kolektora i potrebnog osiguranja potrebno je izvršiti tlačnu probu koja je
opisana u općoj knjizi G3-L18.00.01.
Način izvođenja kolektora je opisan u općoj knjizi G3-L18.00.01 i u prilogu 005 Geomehanički
proračun.
1.9.2.3. Revizijska okna
Na svakom lomu trase i nivelete kanala kao i na mjestima priključaka budućih kanala, te na svakih 40
do 50 m, na dijelu kanala u pravcu, potrebno je izgraditi revizijska okna u svrhu pregleda, čišćenja i
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 77
ispiranja. Zbog zaštite podzemnih voda predviđa se ugradnja prefabriciranih okana zbog postizanja
visokog stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
Sukladno projektnoj dokumentaciji okna su predviđena od betona, svijetloga promjera Ø 800 i 1000
mm, na trasi kanalizacijskih kolektora od PEHD cijevi, a od PES svijetloga promjera Ø 1000 mm na
trasi kanalizacijskih kolektora od PES cijevi. Na okna je predviđena ugradnja rasteretnih i završnih
prstenova sa otvorom za ulazak Ø 600 mm sa kojim se opterećenje prenosi na okolno tlo.
Beton je razreda tlačne čvrtoče C30/37, razreda izloženosti XC4, XD3, XF4, razreda
vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz zaštitni sloj min. 4 cm.
Na otvorima su predviđeni lijevano željezni poklopci za opterećenje 250 i 400kN.
1.9.2.4. Osiguranje kolektora
1.9.2.4.1. Osiguranje kolektora ispod željezničke pruge
Nastavno je dana tablica sa naznačenim mjestima paralelnog vođenja (1p- 3p) i križanja kolektora sa
željezničkom prugom (1k-3k) - prilozi 1001 i 1002.
Detalj
Situacija
na DOF-
u
Situacija na
geo.podlozi Detalj Kolektor Dionica
Duljina
(m)
Cjevovod
(DN)
Minimalna
udaljenost
od pruge
(m)
Maksimalna
udaljenost od
pruge
(m)
1p
201/1
201/2
201/3
1001/2 - GK3 GK3-
241
GK3-
180 3033,38 400/600 9,6 19,0
2p 201/4
201/4
1001/3
1001/3 -
BE 8
BE 8.2
RO
286
RO
297
RO
284
RO
284
81,51
70,69
250
1000/700/200
12,7
10,1
12,7
10,1
3p 201/7 1001/4 - BE 3
BE 2
RO
84
RO
69
RO
69
RO
52
235,62
674,99
400
600
5,7
6,4
10,3
19,1
1k 201/3 1001/2 1002/1 GK3 GK3-
180
GK3-
178 24,10 400 - -
2k 201/4 1001/3 1002/1 BE 8 RO
284
RO
283 25,98 400 - -
3k 201/7 1001/4 1002/1 BE 2 RO
52
RO
51 22,20 800 - -
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 78
Za izvedbu radova na križanju kolektora i željezničke pruge potrebno je iskopati građevnu jamu
tlocrtnih dimenzija 9,0×3,0 m, dubine 0,80 m ispod osi cijevi, na strani na kojoj se vrši utiskivanje
cijevi. Na dnu jame potrebno je izraditi sloj podložnog betona debljine 10 cm, te potporni zid za
smještaj i osiguranje bušaćih strojeva i opreme.
Predviđeno je utiskivanje GRP cijevi sukladno projektnoj dokumentacije koja ima funkciju zaštitne i
kanalizacijske cijevi. (Alternativno kanalizacijska cijev od istog materijala kao i kolektor u zaštitnoj
čeličnoj cijevi).
Zaštitne cijevi kod križanja 1k i 2k su DN 450, SN 80000, a kod križanja 3k je DN 800, SN 80000 i one
osiguravaju zaštitnu funkciju cijevi, a ujedno unutarnji promjer je veći od hidraulički potrebnog čime
se osigurava funkcioniranje odvodnje. Za GRP nije potrebna zaštita od korozije.
Na izlaznoj strani izvođenja radova potrebna je građevna jama tlocrtnih dimenzija 4,0×2,0 m, dubine
0,80 m ispod osi cijevi.
Tjeme zaštitne cijevi mora biti minimalno 1,3 m ispod donjeg ruba kolosiječnog praga, odnosno 0,80
m ispod dna odvodnog pružnog jarka, a tijekom izvođenja radova obavezno je kontroliranje pada
nivelete cijevi.
Kanalizacijska mreža postavljena je na način da je udaljenost bližeg ruba zasunskog okna veća od 10
m od osi kolosjeka i 3 m od drugih dijelova željezničkih infrastrukturnih podsustava.
Duljina bušenja na križanju 1k iznosi 24,10 m, kod križanja 2k duljina bušenja iznosi 25,98 m, dok je
duljina bušenja kod križanja 3k 22,20 m. Bušenje će se vršiti na dionici između dva revizijska okna.
Za vrijeme izvođenja radova obavezno je osiguranje prometnom signalizacijom sukladno važećim
zakonskim propisima. Tijekom radova ne smije se na nikakav način ugroziti stabilnost željezničke
pruge ili sigurnost sudionika u prometu.
Nakon izvođenja radova potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno stanje.
Trase kanalizacijskih kolektora koji su paralelne sa željezničkom prugom predviđene su na udaljenosti
većoj od 10 m od osi željezničke pruge, 6 m od nožice nasipa, odnosno ruba usjeka ili zasjeka i 2 m od
vanjskog ruba odnosno zaštitnog jarka ukoliko isti postoji.
Na dijelu kolektoru BE3 od okna RO 78 - RO 80 (duljine 84,76 m) zbog postojećih objekata nije bilo
moguće ispoštovati prethodno navedene zahtjeve, te se udaljenost od osi tračnice na tom dijelu
kreće od 6,40 do 8,40 m.
Na dijelu kolektoru BE2 od okna RO 61 - RO 62 (duljine 64,55 m) zbog postojećih objekata nije bilo
moguće ispoštovati prethodno navedene zahtjeve, te se udaljenost od osi tračnice na tom dijelu
kreće od 7,10 do 10,60 m.
1.9.2.4.2. Osiguranje i vođenje kolektora u cestama
U trupu županijske ceste Ž2166 priključuju se kolektori BE1, BE6 i BE7.
U županijskim cestama je predviđeno vođenje slijedećih kolektora:
Kolektor BE11 se vodi u sredini zapadnog voznog traka županijske ceste Ž2198
Kolektor BE18.1 se vodi uz zapadni rub županijske ceste Ž2165
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 79
Kolektor BE26 se vodi u sredini istočnog voznog traka županijske ceste Ž2242
Državnu cestu D24 presijecaju kolektori BE2.1, BE2.2, BE18, BE18.1, BE19 i BE25.
Kolektor BE 19.1 se vodi u sredini sjevernog voznog traka državne ceste D24.
U državnu cestu D24 priključuju se kolektori BE3, BE4, BE5, BE8.1, BE17, BE21, BE22, BE23 i GK3.
Vođenje i osiguranje kolektora ispod cesta dano je u prilozima br. 901-904.
1.9.2.4.3. Osiguranje kolektora ispod vodotoka
Osiguranje kolektora ispod vodotoka predviđeno je u zaštitnoj PES i PEHD sukladno projektnoj
dokumentaciji(alternativno čeličnoj) cijevi sa betonskom oblogom debljine 30 cm od betona razreda
tlačne čvrstoće C30/37, razreda izloženosti XC4, XD2, XA2, razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16
mm uz zaštitni sloj min. 4 cm.
Usvojena su 3 tipa različitih dimenzija u ovisnosti o dimenzijama projektiranih kolektora, a sve prema
nacrtu br. 801.
Mjesta osiguranja kolektora ispod vodotoka naznačena su na uzdužnim profilima.
1.9.2.5. Križanje kolektora sa instalacijama
Prije početka radova na izgradnji kolektora važno je definirati točan položaj ostalih instalacija, kako bi
se mogle izvršiti eventualno potrebne korekcije trase (koristiti situaciju komunalnih instalacija,
probne rovove, zatražiti nadzor komunalnih poduzeća te koristiti uređaj za otkrivanje podzemnih
instalacija). Prilikom svih iskopa i radova u neposrednoj blizini podzemne infrastrukture, potrebno je
obratiti pozornost, a u slučaju potrebe vršiti ručni iskop kako ne bi došlo do oštećenja.
Isto tako potrebno je i osigurati nesmetanu opskrbu korisnika, a sve prema zahtjevima i potrebama
vlasnika instalacija odnosno u dogovoru s njihovim ovlaštenim predstavnicima.
Iz razloga već izgrađenih instalacija vodovoda, telefona, plina i vanjske rasvjete predviđen je ručni
iskop kontrolnih rovova širine 0,60 m, dubine do 2,00 m m i duljine 2,00 m prije početka radova.
Mjesto iskopa kontrolnih rovova za svaku dionicu utvrditi će nadzorni inženjer u dogovoru sa
izvođačem radova, na osnovu uvida u situaciju instalacija te temeljem dobivenih informacija od
vlasnika instalacija. Iskop treba vršiti pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja instalacije te ozljeda na
radu.
Ukoliko Izvođač nije u mogućnosti ispuniti posebne uvjete gradnje, dužan je izraditi projekt
izmještanja /prelaganja/ prema uvjetima vlasnika instalacije i ishoditi suglasnost na projekt kod
vlasnika instalacija, koji će u konačnici predstavljati sastavni dio ukupne projektne dokumentacije
predmetne građevine. Izvođenje treba prilagoditi postojećem stanju, poštujući uvjete iz lokacijske
dozvole.
Vodovod. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa vodovodnom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Elektroenergetska instalacija. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa
elektroenergetskom instalacijom obvezatno izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 80
Telefon. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa instalacijom telefona obavezno
izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Plin. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa plinskom instalacijom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Ostala infrastruktura. Obilaskom terena nije uočena dodatna infrastruktura koja bi utjecala na položaj
trase, a ako se ustanovi, sva križanja će se izvesti prema posebnim uvjetima vlasnika instalacije.
1.9.2.6. Crpne stanice
1.9.2.6.1. Općenito
Predviđa se izvedba ukopanih crpnih stanica s uronjenim centrifugalnim kanalizacijskim crpkama.
Pristup crpnim stanicama je sa lokalnih cesta koje se priključuju na državnu cestu D24.
Priključak na EES je prikazan u elektrotehničkom projektu.
Način izvođenja i osiguranja građevinske jame opisan je u prilozima 005 i 006 ove knjige te u općoj
knjizi G3-L18.00.01.
Crpne stanice, u građevinskom smislu, planiraju se tako da njihovi gabariti odgovaraju mogućnostima
ugradnji crpki i održavanju pogona. Sve crpne stanice sastoje se od crpnoga bazena i prekidnog okna.
Crpne stanice su dimenzionirane na količine sanitarnih otpadnih voda pripadajućih slivnih područja
uz vođenju računa o kapacitetu uzvodnih crpnih stanica (tranzitnih voda). U cilju smanjenja
kapaciteta crpnih stanica, uzvodni dovodni kolektori su predviđeni i kao retencijskih bazeni.
Retencijski bazeni su dimenzionirani za prihvaćanje razlike volumena oborine u trajanju 15 minuta za
povratni period od 1 godine. Nije predviđena posebna izgradnja retencijskih bazena, već njihovu
ulogu preuzimaju dovodni kolektori, a u crpnim bazenima su definirane kote 2 alarma kojima su
određene kote u kolektorima do kojih se osiguravaju potrebni retencijski volumeni.
Alarm je u pravilu kota u bazenu 10 cm ispod dna ulaza dovodnog kolektora.
U crpnim bazenima su također definirane i minimalne radne razine (isključenje crpki) i maksimalne
radne razine (uključenje crpki).
Probni rad crpnih stanica opisan je u općoj knjizi G3-L18.00.01.
Crpni bazeni prema projektnoj dokumentaciji predviđeni su kao ukopane armirano-betonske
konstrukcije,
svijetlih tlocrtnih dimenzija 2,50 x 2,50 m (CS BE1) i 3,00 x 3,00 (CS BE2), a visine prema priloženim
nacrtima.
Donja ploča i zidovi su debljine po 30 cm, a gornja ploča debljine 20 cm.
Donja ploča je proširena za 0,5 m sa svih strana, te je dimenzija 4,10 x 4,10 x 0,30 m (CS BE1) i 4,60 x
4,60 x 0,30 (CS BE2).
Gornja ploča je dimenzija 3,10 x 3,10 x 0,20 m (CS BE1) i 3,60 x 3,60 x 0,20 m (CS BE2) sa otvorima za
ugradnju poklopaca. Ispod temeljnih ploča predviđena je ugradnja podložnog betona debljine 10 cm.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 81
U crpnom bazenu CS-BE1 je predviđena ugradnja dviju crpki (jedna radna + jedna rezervna) sa
pripadajućim cjevovodima, fazonskim komadima i opremom.
U crpnom bazenu CS-BE2 je predviđena ugradnja triju crpki (dvije radne + jedna rezervna) sa
pripadajućim cjevovodima, fazonskim komadima i opremom.
Uz crpne bazene predviđena su prekidna okna od armiranog betona, svijetlih dimenzija 2,00 x 1,60 m
i svijetle visine 2,00 m. Donja ploča i zidovi su debljine 30 cm, a gornja ploča debljine 20 cm sa
otvorom za ulazak.
Podložni beton crpnih stanica predviđen je od betona razreda tlačne čvrstoće C16/20.
Svi konstruktivni elementi crpnih stanica predviđeni su od betona razreda tlačne čvrstoće C30/37,
razreda izloženosti XC4, XD2, XA2, razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz zaštitni sloj min.
4 cm.
1.9.2.6.2. Crpna stanica CS BE1
Crpna stanica CS BE1 predviđena je na glavnom kolektoru GK-3 na stacionaži 9+626,51 km. Svijetla
visina crpnog bazena je 5,75 m. U bazenu se predviđene dvije crpke (1 radna i 1 rezervna) za Q=23,0
l/s i H=4,60m.
Uz CS BE1 osiguran je potrebni retencijski volumen od 165 m3 u dovodnom cjevovodu.
1.9.2.6.3. Crpna stanica CS BE2
Crpna stanica CS BE2 predviđena je na glavnom kolektoru GK-3 na stacionaži 6+138,37 km. Svijetla
visina crpnog bazena je 8,00 m. U bazenu se predviđene tri crpke (2 radne i 1 rezervna).
Kapacitet jedne crpke je Q=31,00 l/s i H=6,20 m, a kapacitet dvije crpke u zajedničkom radu je
Q=58,00 l/s i H=6,40 m
Uz CS BE2 osiguran je potrebni retencijski volumen od 290 m3 u dovodnom cjevovodu.
1.9.2.7. Preljevne građevine
Preljevne građevine primjenjuju se u kanalizacijama mješovitog načina odvodnje za potrebe kišnog
rasterećenja sustava. Koncepcijski, otpadne vode se dovodim cjevovodom upuštaju u preljevnu
građevinu gdje se kroz prigušnicu dalje u sustav propušta radni protok sustava, a višak voda se
prelijeva preko preljevnog praga i odvodi odvodnim cjevovodom do recipijenta. Preljevne količine i
koncentracije onečišćenja ovise o:
srednjoj godišnjoj visini oborina,
vremenu tečenja u kanalskoj mreži,
padovima dna kanala,
retencijskoj sposobnosti kanala,
pojedinim većim onečišćivačima.
Preljevi su dimenzionirani na temelju odabranog kritičnog intenziteta koji omogućuje ispiranje
najvećeg dijela onečišćenja sa sliva, te se uz pomoć kritičnog intenziteta dobije kritični protok kišne
oborine kod kojeg nastupa prelijevanje voda.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 82
Svi proračuni za dimenzioniranje preljevnih građevina obrađeni su u sklopu elaborata “Studijska
analiza“ pod nazivom: “Izrada matematičkog modela sustava javne odvodnje Aglomeracije Zabok u
planiranom stanju s hidrauličkim proračunom i analizama ključnih objekata – općina Bedekovčina“,
izrađenog je od strane Građevinskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, svibanj 2016.
Zajedničko za sve preljevne građevine je da su predviđene kao AB konstrukcije od razreda tlačne
čvrstoće C30/37, razreda izloženosti XC4, XD2, XA2, razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz
zaštitni sloj min. 4 cm, svijetle širine 3,00 m i svijetle visine 1,80 m, a promjenljive duljine i visine
preljevnog praga (vidi nacrte br. 501-508).
Donja ploča, zidovi i preljevni prag su debljine po 30 cm, a gornja ploča sa otvorom za ulazak je
debljine 20 cm.
Podložni beton preljevnih građevina predviđen je od betona razreda tlačne čvrstoće C16/20
Za potrebe rasterećenja kišnog opterećenja iz postojećeg mješovitog sustava odvodnje, na području
općine Bedekovčina planira se izgradnja preljevnih građevina za koje su u tablici date slijedeće
vrijednosti:
Naziv Dulaz iulaz Dprig iprig Lpriguš. Lpreljev Δh
(mm) % (mm) % (m) (m) (cm)
PBE-1 600 0,5 200 0,15 40,0 4,60 36
PBE-2 800 0,4 200 0,15 25,0 5,60 47
PBE-3 700 0,5 200 0,15 41,8 6,60 47
PBE-4 800 0,6 250 0,30 18,0 7,40 50
PBE-5 700 0,74 200 0,15 12,5 5,60 45
PBE-6 700 0,3 200 0,15 35,0 5,60 53
PBE-7 600 0,5 200 0,25 7,56 4,60 35
PBE-8 450 0,5 200 0,15 23,0 3,50 25
gdje je:
Dulaz – svijetli promjer dovodnog kolektora
iulaz – nagib dovodnog kolektora
Dprig - svijetli promjer prigušnice
iprig – nagib prigušnice
Lpriguš – duljina prigušnice
Lpreljev – duljina preljeva
Δh – visina preljeva
U tablici dolje daju se lokacije preljevnih građevina, recipijenti i preljevni cjevovodi.
PG kolektor Stacionaža
(km)
Preljevni cjevovod Recipijent
DN n L(m)
PBE-1 GK-3 12+448,80 600 1 3,80 Melioracijski kanal
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 83
PBE-2 BE25 0+081,34 800 1 3,80 Melioracijski kanal
PBE-3 BE19 0+048,47 700 1 8,00 Potok Vojsek
PBE-4 GK-3 8+368,87 800 1 13,00 Rijeka Krapina
PBE-5 BE8.2 0+018,10 700 1 1,50 Melioracijski kanal
PBE-6 BE3 0+432,46 700 1 3,80 Melioracijski kanal
PBE-7 BE2 0+012,16 800 1 160,00 Rijeka Krapina
PBE-8 BE18 0+026,52 450 1 2,50 Melioracijski kanal
Lokacije preljevnih građevina, recipijenti i preljevni cjevovodi
Preljevni cjevovodi preljevnih građevina P-BE4 i P-BE7 mogu doći pod uspor rijeke Krapine te je na
kraju cjevovoda predviđena izgradnja ispusne ab građevine sa žabljom zaklopkom.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 84
1.10 Opis radova – Grad Zabok
1.10.1 Uvod
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zabok (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Z.O.P.: L18 Opći dio G3-L18.00.01-G01.0 Grad Zabok, kolektorska mreža, G3-L18.01.01-G01.0 Grad Zabok, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L18.01.01-G02.0 Grad Zabok, elektrotehničko rješenje, E3-L18.01.01-E01.0 Idejni projekt Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda grada Zaboka (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Prostor d.o.o. Bjelovar ) Y2-L18.01.01-G01.0 Aglomeracija Zabok - Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – Izmjene i dopune (elektroprojekt d.d. Zagreb) ZOP: L18, T.D.: Y2-L18.00.01-G01.0 Lokacijska dozvola Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/13-01/80 URBROJ: 2140/01-07-02-13-38 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/15-01/09, URBROJ: 2140/01-08/2-16-10 Građevinska dozvola
Grad Zabok smješten je na jugozapadnu rubu Krapinsko-zagorske županije i od Zagreba je udaljen 30-
ak kilometara. Na površini od 34,79 km2 razmješteno je 17 naselja.
Što se tiče komunalne infrastrukture, može se reći da je grad Zabok u potpunosti riješio pitanje
elektrifikacije, plinofikacije, vodoopskrbe, telefonije, asfaltiranja prometnica i djelomično kanalizacije,
na čemu se i dalje radi.
Na području grada Zaboka odvodnja otpadnih voda nije riješena na zadovoljavajući način jer se vrši
otvorenim kanalima i grabama i upuštanjem u vodotoke.
Studijom izvodljivosti za sustav prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije
Zabok, definirana su koncepcijska tehnička rješenja prikupljanja otpadnih voda, smjerovi odvodnje
gravitacijskom kanalizacijom, moguće lokacije precrpnih i međumjesnih kanalizacijskih tlačnih stanica
s pripadajućim tlačnim cjevovodima.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 85
Ovim projektom, sanitarno - fekalne otpadne vode grada Zaboka, predviđaju se prikupiti zatvorenim
kanalizacijskim sustavom, te gravitacijskim kolektorima i crpnim stanicama s pripadajućim tlačnim
cjevovodima, dovesti do zajedničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Zabok
smještenim na području grada Oroslavja. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda nije predmet ovog
projekta.
Postojeća kanalizacijska mreža promatranog područja je mješovitog tipa. Na postojećoj mreži ne
postoji niti jedan preljev, tako da se oborinske vode mješovitim sustavom dovode do ispusta u rijeke.
Na sustavu također nema crpnih stanica pa se na mjestima gdje topografske prilike ne dozvoljavaju
daljnje gravitacijsko vođenje trase otpadne vode nekontrolirano ispuštaju u vodotoke. Takvi
nekontrolirani ispusti iz postojećih kolektora u rijeku Krapinu ili njezine pritoke su najslabije točke
sustava.
Planiranim cjelovitim sustavom odvodnje predviđa se izgradnja preljevnih građevina na mjestima
postojećih ispusta kojima će se sustav dalje upuštati kritični protok dok će se protok iznad kritičnog
ispuštati u recipijent.
Topografske prilike promatranog područja uvjetuju relativno složeno rješenje odvodnje koje uključuje
izvedbu kanala s minimalnim uzdužnim padovima s jedne strane te interpolaciju tlačnih dionica
cjevovoda zbog topografskih depresija s druge strane.
Na području aglomeracije Zabok izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza
II). U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora Faze I
1.10.2 Faza I
1.10.2.1. Obuhvat
Na području grada Zaboka planira se izgradnja ukupno 15.586,52 m kolektorske mreže, od čega je GK-2 duljine 2.331,74 m, GK-3 3.230,81 m, a sekundarni kolektori duljine 10.023,97 m. U slijedećoj tablici dane su duljine, promjer i vrsta materijalasukladno projektnoj dokumentaciji za sve kolektore faze I.
Naziv
oznaka
duljina
(m) svijetli Ø(mm)
vrsta
cijevi
Naziv
oznaka
duljina
(m) svijetli Ø(mm)
vrsta
cijevi
GK-2 2331,74 160/450 PEHD ZB10 244,21 250 PEHD
GK-3 3230,81 400 PES ZB11 82,09 250 PEHD
ZB1 1183,00 200/400/600/700/800 PES/PEHD ZB12 214,30 250 PEHD
ZB1.1 106,25 600 PES ZB13 233,25 250 PEHD
ZB1.2 46,03 600 PES ZB14 679,85 250/300 PEHD
ZB2 306,62 300 PEHD ZB14.1 251,31 250 PEHD
ZB3 237,27 300 PEHD ZB15 519,07 250/300 PEHD
ZB3.1 179,48 250 PEHD ZB15.1 62,14 250 PEHD
ZB4 143,74 300 PEHD ZB16 648,37 300/300/400/900/1000 PES/PEHD
ZB5 200,85 250 PEHD ZB17 855,32 250/400 PEHD
ZB6 392,35 110/200/400/700 PES/PEHD ZB17.1 278,78 200/400/700/800 PEHD
ZB7 472,77 300 PEHD ZB18 1314,16 300/800 PES
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 86
ZB7.1 40,78 250 PEHD ZB18.1 147,71 300/1000 PES/PEHD
ZB8 405,36 600 PES PZB1 95,45 200/300/600 PES/PEHD
ZB9 549,36 250 PEHD PZB2 134,10 200/400/900 PES/PEHD
1.10.2.2 Gravitacijski kolektori i tlačni cjevovodi
Za promatrano područje generalno je pogodna primjena gravitacijskog tečenja u kanalizacijskoj mreži
u kombinaciji s povremenim tlačnim pogonom.
Za gravitacijske kolektore sukladno projektnoj dokumentaciji planirana je primjena glatkih cijevi od
PEHD-a za netlačnu kanalizaciju, SN 8, svijetlog promjera Ø 250 – 500 mm sa pripadajućim revizijskim
oknima Ø 800 i 1000 mm od betona, te PES cijevi svijetlog promjera Ø 200 – 1000, SN 10 000
pripadajućim revizijskim oknima Ø 1000 mm od istog materijala
Spajanje PEHD cijevi je predviđeno zavarivanjem elektrospojnicama.
Sukladno projektnoj dokumentaciji za glavnI kolektor GK-3, zbog polaganja u prirodnom terenu uz
postojeće kanale oborinske odvodnje i visoke razine podzemnih voda, usvojena je izgradnja
cjelokupne duljine kolektora od PES svijetlog promjera Ø 400 mm.
Za tlačne cjevovode prema projektnoj dokumentaciji predviđa se primjena PE-HD, PE 100,
kanalizacijskih tlačnih cijevi nazivnog tlaka od 10 bara sa pripadajućim elektrofuzijskim spojnicama.
Cijevi treba polagati na pripremljenu pješčanu posteljicu, na koju moraju ravnomjerno nalijegati po
čitavoj dužini, kako se ne bi dogodilo da cijev djeluje kao prosta greda ili konzola.
Položene cijevi svijetlog promjera do Ø 500 mm treba do visine 30 cm, a većeg svijetlog promjera do
Ø 1000 mm treba do visine 50 cm od tjemena zatrpavati sitnozrnim rastresitim materijalom pri čemu
spojevi trebaju ostati vidljivi. Nakon provedenog ispitivanja vodonepropusnosti, odnosno tlačne
probe, tek tada spojna mjesta treba zasut kao i ostale dijelove kanale. Dalje treba pristupiti
zatrpavanju ostatka rova do vrha. Prvi 1,0 m visine od tjemena cijev treba lagano nabijati ručnim
nabijačima a poslije odgovarajućim strojevima.
Nakon završetka polaganja kolektora i potrebnog osiguranja potrebno je izvršiti tlačnu probu koja je
opisana u općoj knjizi G3-L18.00.01.
Način izvođenja kolektora je opisan u općoj knjizi G3-L18.00.01 i u prilogu 005 Geomehanički
proračun ove knjige.
Planirani probni rad opisan je u općoj knjizi G3-L18.00.01. i u knjizi elektrotehničkog rješenja.
1.10.2.3 Revizijska okna
Na svakom lomu trase i nivelete kanala kao i na mjestima priključaka budućih kanala, te na svakih 40
do 50 m, na dijelu kanala u pravcu, potrebno je izgraditi revizijska okna u svrhu pregleda, čišćenja i
ispiranja. Zbog zaštite podzemnih voda predviđa se ugradnja prefabriciranih okana zbog postizanja
visokog stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje (prilog 601).
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 87
Projektnom dokumentacijom okna su predviđena od betona, svijetloga promjera Ø 800 i 1000 mm,
na trasi kanalizacijskih kolektora od PEHD cijevi, a od PES svijetloga promjera Ø 1000 mm na trasi
kanalizacijskih kolektora od PES cijevi. Na okna je predviđena ugradnja rasteretnih i završnih
prstenova sa otvorom za ulazak Ø 600 mm sa kojim se opterećenje prenosi na okolno tlo.
Beton je razreda tlačne čvrtoče C30/37, razreda izloženosti XC4, XD3, XF4, razreda
vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz zaštitni sloj min. 4 cm.
Na otvorima su predviđeni lijevano željezni poklopci za opterećenje 250 i 400 kN.
1.10.2.4 Osiguranje kolektora
1.10.2.4.1 Osiguranje kolektora ispod željezničke pruge
Nastavno je dana tablica sa naznačenim mjestima paralelnog vođenja (1p, 2p i 3p) i križanja kolektora
sa željezničkom prugom (1k – 4k) - prilozi 1001 i 1002.
Detalj
Situacija
na DOF-
u
Situacija na
geo.podlozi Detalj Kolektor Dionica
Duljina
(m)
Cjevovod
(DN)
Minimalna
udaljenost
od pruge
(m)
Maksimalna
udaljenost
od pruge
(m)
1p 201/14 1001/2 - ZB7 RO 197 PO7 472,77 300 15,50 16,80
2p 201/15 1001/3 - ZB8 RO208 RO205 97,72 600 6,80 7,80
3p 201/6 1001/4 - ZB 17.1 RO435 RO429 83,72 400 13,70 14,10
1k 201/20 1001/5 1002/2 Preljev
P-ZB4 RO223 RO222 41,00 1200/800 - -
2k 201/15 1001/3 1002/3 ZB 8 RO209 RO208 37,61 1000/600 - -
3k 201/4 1001/6 1002/4 ZB 16 RO409 RO408 23,69 1300/1000 - -
4k 201/6 1001/4 1002/5 ZB 17 RO429 RO428 22,00 800/400 - -
Za izvedbu radova na križanju kolektora i željezničke pruge potrebno je iskopati građevnu jamu
tlocrtnih dimenzija 9,0×3,0 m, dubine 0,80 m ispod osi cijevi, na strani na kojoj se vrši utiskivanje
cijevi. Na dnu jame potrebno je izraditi sloj podložnog betona debljine 10 cm, te potporni zid za
smještaj i osiguranje bušaćih strojeva i opreme.
Predviđeno je projektnom dokumentacijom utiskivanje GRP cijevi koja ima funkciju zaštitne i
kanalizacijske cijevi (alternativno kanalizacijska cijev od istog materijala kao i kolektor u zaštitnoj
čeličnoj cijevi).
Zaštitna cijev kod križanja 1k je DN 800 (SN 80.000), kod križanja 2k je DN 600 (SN 80.000), kod
križanja 3k je DN 1100 (SN 80.000), kod križanja 4k je DN 450 (SN 80.000) i one osiguravaju zaštitnu
funkciju cijevi, a ujedno unutarnji promjer je veći od hidraulički potrebnog čime se osigurava
funkcioniranje odvodnje. Za GRP nije potrebna zaštita od korozije.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 88
Na izlaznoj strani izvođenja radova potrebna je građevna jama tlocrtnih dimenzija 4,0×2,0 m, dubine
0,80 m ispod osi cijevi.
Tjeme zaštitne cijevi mora biti minimalno 1,3 m ispod donjeg ruba kolosiječnog praga, odnosno 0,80
m ispod dna odvodnog pružnog jarka, a tijekom izvođenja radova obavezno je kontroliranje pada
nivelete cijevi.
Kanalizacijska mreža postavljena je na način da je udaljenost bližeg ruba zasunskog okna veća od
10 m od osi kolosjeka i 3 m od drugih dijelova željezničkih infrastrukturnih podsustava.
Duljina bušenja na križanju 1k iznosi 41,00 m, kod križanja 2k duljina bušenja iznosi 37,61 m, kod
križanja 3k duljina bušenja iznosi 23,69 m, dok je duljina bušenja kod križanja 4k 21,99 m.
Bušenje će se vršiti na dionici između dva revizijska okna.
Za vrijeme izvođenja radova obavezno je osiguranje prometnom signalizacijom sukladno važećim
zakonskim propisima. Tijekom radova ne smije se na nikakav način ugroziti stabilnost željezničke
pruge ili sigurnost sudionika u prometu.
Nakon izvođenja radova potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno stanje.
Trase kanalizacijskih kolektora koji su paralelne sa željezničkom prugom predviđene su na udaljenosti
većoj od 10 m od osi željezničke pruge, 6 m od nožice nasipa, odnosno ruba usjeka ili zasjeka i 2 m od
vanjskog ruba odnosno zaštitnog jarka ukoliko isti postoji.
1.10.2.4.2 Osiguranje i vođenje kolektora u cestama
U sjevernom voznom traku županijske ceste ŽC2195 je predviđeno vođenje kolektora ZB8 od okna
RO211 do okna RO210 u duljini od 57,13 m.
Državnu cestu D205 presijecaju kolektori ZB1 (na 2 mjesta) i ZB1.1.
Državnu cestu D1 presijecaju kolektori ZB18 i ZB18.1.
Državnu cestu D24 presijecaju kolektori ZB16 i ZB17.1.
Sa državnom cestom D24 je predviđeno paralelno vođenje kolektora ZB 15 od okna RO362 do
postojećeg okna RO17 u duljini od 65,32 m.
Vođenje i osiguranje kolektora ispod cesta dano je u prilozima glavnom projektu.
1.10.2.4.3 Osiguranje kolektora ispod vodotoka
Osiguranje kolektora ispod vodotoka sukladno projektnoj dokumentaciji predviđeno je u zaštitnoj
PES i PEHD (alternarivno čeličnoj) cijevi sa betonskom oblogom debljine 30 cm od betona razreda
tlačne čvrstoće C30/37, razreda izloženosti XC4, XD2, XA2, razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16
mm uz zaštitni sloj min. 4 cm.
Usvojena su 3 tipa različitih dimenzija u ovisnosti o dimenzijama projektiranih kolektora, a sve prema
nacrtu br. 801.
Mjesta osiguranja kolektora ispod vodotoka naznačena su na uzdužnim profilima.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 89
1.10.2.4.4 Križanje kolektora sa instalacijama
Prije početka radova na izgradnji kolektora važno je definirati točan položaj ostalih instalacija, kako bi
se mogle izvršiti eventualno potrebne korekcije trase (koristiti situaciju komunalnih instalacija,
probne rovove, zatražiti nadzor komunalnih poduzeća te koristiti uređaj za otkrivanje podzemnih
instalacija). Prilikom svih iskopa i radova u neposrednoj blizini podzemne infrastrukture, potrebno je
obratiti pozornost, a u slučaju potrebe vršiti ručni iskop kako ne bi došlo do oštećenja.
Isto tako potrebno je i osigurati nesmetanu opskrbu korisnika, a sve prema zahtjevima i potrebama
vlasnika instalacija odnosno u dogovoru s njihovim ovlaštenim predstavnicima.
Iz razloga već izgrađenih instalacija vodovoda, telefona, plina i vanjske rasvjete predviđen je ručni
iskop kontrolnih rovova širine 0,60 m, dubine do 2,00 m i duljine 2,00 m prije početka radova.
Mjesto iskopa kontrolnih rovova za svaku dionicu utvrditi će nadzorni inženjer u dogovoru sa
izvođačem radova, na osnovu uvida u situaciju instalacija te temeljem dobivenih informacija od
vlasnika instalacija. Iskop treba vršiti pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja instalacije te ozljeda na
radu.
Ukoliko Izvođač nije u mogućnosti ispuniti posebne uvjete gradnje, dužan je izraditi projekt
izmještanja /prelaganja/ prema uvjetima vlasnika instalacija i ishoditi suglasnost na projekt, koji će u
konačnici predstavljati sastavni dio ukupne projektne dokumentacije predmetne građevine.
Izvođenje treba prilagoditi postojećem stanju, poštujući uvjete iz lokacijske dozvole.
Vodovod. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa vodovodnom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Elektroenergetska instalacija. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa
elektroenergetskom instalacijom obvezatno izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije (prilog 701).
Telefon. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa instalacijom telefona obvezatno
izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Plin. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa plinskom instalacijom obvezatno
izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Ostala infrastruktura. Obilaskom terena nije uočena dodatna infrastruktura koja bi utjecala na položaj
trase, a ako se ustanovi, sva križanja će se izvesti prema posebnim uvjetima vlasnika instalacije.
1.10.2.5 Crpne stanice
1.10.2.5.1 Općenito
Predviđa se izvedba ukopanih crpnih stanica s uronjenim centrifugalnim kanalizacijskim crpkama.
Pristup crpnim stanicama je sa lokalnih cesta koje se priključuju na državne i županijske ceste.
Priključak na EES je prikazan u elektrotehničkom projektu.
Način izvođenja i osiguranja građevinske jame opisan je u općoj knjizi G3-L18.00.01.
Crpne stanice, u građevinskom smislu, planiraju se tako da njihovi gabariti odgovaraju mogućnostima
ugradnji crpki i održavanju pogona. Sve crpne stanice sastoje se od crpnog bazena i prekidnog okna.
Crpne stanice su dimenzionirane na količine sanitarnih otpadnih voda pripadajućih slivnih područja
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 90
uz vođenju računa o kapacitetu uzvodnih crpnih stanica (tranzitnih voda). U cilju smanjenja
kapaciteta crpnih stanica, uzvodni dovodni kolektori su predviđeni i kao retencijskih bazeni.
Retencijski bazeni su dimenzionirani za prihvaćanje razlike volumena oborine u trajanju 15 minuta za
povratni period od 1.godine. Nije predviđena posebna izgradnja retencijskih bazena, već njihovu
ulogu preuzimaju dovodni kolektori, a u crpnim bazenima su definirane kote 2 alarma kojima su
određene kote u kolektorima do kojih se osiguravaju potrebni retencijski volumeni.
Alarm je u pravilu kota u bazenu 10 cm ispod dna ulaza dovodnog kolektora.
U crpnim bazenima su također definirane i minimalne radne razine (isključenje crpki) i maksimalne
radne razine (uključenje crpki).
Probni rad crpnih stanica opisan je u općoj knjizi G3-L18.00.01.
Crpni bazeni predviđeni su kao ukopane armirano-betonske konstrukcije (CSZB1, CS-ZB2, CS-ZB3, CS-
ZB4 i CS-ZB6) i kao tipska od poliesterskih cijevi ili PE cijevi (CS-ZB5).
Sve ab konstrukcije osim gornje ploče predviđene su debljine 30 cm, a gornja ploča debljine 20 cm.
U crpnom bazenu je predviđena ugradnja crpki (jedna ili dvije radne + jedna rezervna) sa
pripadajućim cjevovodima, fazonskim komadima i opremom.
Uz crpni bazen predviđena su prekidna okna od armiranog betona, svijetlih dimenzija 2,00 x 1,60 m i
svijetle visine 2,00 m. Donja ploča i zidovi su debljine 30 cm, a gornja ploča debljine 20 cm sa
otvorom za ulazak.
Podložni beton crpnih stanica predviđen je od betona razreda tlačne čvrstoće C16/20.
Svi konstruktivni elementi crpnih stanica predviđeni su od betona razreda tlačne čvrstoće C30/37,
razreda izloženosti XC4, XD2, XA2, razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz zaštitni sloj min.
4 cm.
1.10.2.5.2 Crpna stanica CS ZB1
Crpna stanica CS ZB1 predviđena je na glavnom kolektoru GK-3 na stacionaži 4+186,55 km. Svijetla
visina crpnog bazena je 6,00 m, svijetlih dimenzija 3,0 x 3,0 m. U bazenu se predviđene tri crpke (2
radne i 1 rezervna).
Kapacitet jedne crpke je Q=33,00 l/s i H=4,15 m, a kapacitet dvije crpke u zajedničkom radu je
Q=65,00 l/s i H=4,50 m.
Uz crpnu stanicu nije potreban niti predviđen retencijski bazen.
1.10.2.5.3 Crpna stanica CS ZB2
Crpna stanica CS ZB2 predviđena je na kolektoru ZB16 na stacionaži 0+428,52 km. Svijetla visina
crpnog bazena je 8,00 m, svijetlih dimenzija 2,5x2,5 m. U bazenu se predviđene dvije crpke (1 radna i
1 rezervna) za Q=8,20 l/s i H=7,10 m.
Potreban volumen retencije je 55,00 m3 koji se ostvaruje u dovodnom kolektoru DN 1000.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 91
1.10.2.5.4 Crpna stanica CS ZB3
Crpna stanica CS ZB3 predviđena je na glavnom kolektoru GK-2 na stacionaži 0+026,58 km. Svijetla
visina crpnog bazena je 7,30 m, svijetlih dimenzija 2,5x2,5 m.
U bazenu se predviđene dvije crpke (1 radna i 1 rezervna) za Q=32,00 l/s i H=8,00 m.
Ova crpna stanica tlači otpadne vode u postojeće prekidno okno cjevovodom duljine 24,39 m od
PEHD 160/141 mm.
Potreban volumen retencije je 70,00 m3 koji se ostvaruje u dovodnom kolektoru DN 450.
1.10.2.5.5 Crpna stanica CS ZB4
Crpna stanica CS ZB4 predviđena je na kolektoru ZB1 na stacionaži 0+156,33 km. Svijetla visina
crpnog bazena je 7,50 m, svijetlih dimenzija 2,5x2,5 m.
U bazenu se predviđene dvije crpke (1 radna i 1 rezervna) za Q=8,70 l/s i H=6,70 m.
Uz crpnu stanicu nije potreban niti predviđen retencijski bazen.
1.10.2.5.6 Crpna stanica CS ZB5
Crpna stanica CS ZB5 predviđena je na kolektoru ZB6 na stacionaži 0+055,96 km. Svijetla visina
crpnog bazena je 4,35 m, svijetlog promjer 1,80 m.
U bazenu se predviđene dvije crpke (1 radne i 1 rezervna) za Q=9,50 l/s i H=6,30 m.
Ova crpna stanica tlači otpadne vode u postojeće prekidno okno cjevovodom duljine 54,32 m od
PEHD 110/96,8 mm.
Potreban volumen retencije je 28,00 m3 koji se ostvaruje u dovodnom kolektoru DN 400.
1.10.2.5.7 Crpna stanica CS ZB6
Crpna stanica CS ZB6 predviđena je na kolektoru ZB17 na stacionaži 0+371,55 km. Svijetla visina
crpnog bazena je 7,50 m, svijetlih dimenzija 2,5x2,5 m.
U bazenu se predviđene dvije crpke (1 radna i 1 rezervna) za Q=8,70 l/s i H=6,70 m.
Potreban volumen retencije je 27,60 m3 koji se ostvaruje u dovodnom kolektoru DN 400.
1.10.2.6 Preljevne građevine
Preljevne građevine primjenjuju se u kanalizacijama mješovitog načina odvodnje za potrebe kišnog
rasterećenja sustava. Koncepcijski, otpadne vode se dovodim cjevovodom upuštaju u preljevnu
građevinu gdje se kroz prigušnicu dalje u sustav propušta radni protok sustava, a višak voda se
prelijeva preko preljevnog praga i odvodi odvodnim cjevovodom do recipijenta. Preljevne količine i
koncentracije onečišćenja ovise o:
srednjoj godišnjoj visini oborina,
vremenu tečenja u kanalskoj mreži
padovima dna kanala,
retencijskoj sposobnosti kanala,
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 92
pojedinim većim onečišćivačima.
Preljevi su dimenzionirani na temelju odabranog kritičnog intenziteta koji omogućuje ispiranje
najvećeg dijela onečišćenja sa sliva, te se uz pomoć kritičnog intenziteta dobije kritični protok kišne
oborine kod kojeg nastupa prelijevanje voda.
Svi proračuni za dimenzioniranje preljevnih građevina obrađeni su u sklopu elaborata “Studijska
analiza“ pod nazivom: “Izrada matematičkog modela sustava javne odvodnje Aglomeracije Zabok u
planiranom stanju s hidrauličkim proračunom i analizama ključnih objekata – grad Zabok“, izrađenog
je od strane Građevinskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, svibanj 2016.
Zajedničko za sve preljevne građevine je da su predviđene kao AB konstrukcije od razreda tlačne
čvrstoće C30/37, razreda izloženosti XC4, XD2, XA2, razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz
zaštitni sloj min. 4 cm, svijetle širine 3,00 m i svijetle visine 1,80 m, a promjenljive duljine i visine
preljevnog praga (vidi nacrte br. 501-507).
Donja ploča, zidovi i preljevni prag su debljine po 30 cm, a gornja ploča sa otvorom za ulazak je
debljine 20 cm.
Podložni beton preljevnih građevina predviđen je od betona razreda tlačne čvrstoće C16/20.
Za potrebe rasterećenja kišnog opterećenja iz postojećeg mješovitog sustava odvodnje, na području
grada Zaboka planira se izgradnja preljevnih građevina za koje su u tablici date slijedeće vrijednosti.
Dulaz iulaz Dprig iprig Lpriguš. Lpreljev Δh
(mm) % (mm) % (m) (m) (cm)
PZB1 600 0,6 200 0,15 30,00 5,50 33
PZB2 900 0,5 200 0,15 25,00 8,20 57
PZB3 700 0,5 200 0,28 7,00 6,10 44
PZB4 700 0,5 200 0,3 6,47 6,10 44
PZB5 900 0,8 300 0,2 40,60 5,50 85
PZB6 700 0,5 200 0,16 25,00 6,00 41
PZB7 900 0,5 300 0,26 11,43 11,50 70
gdje je:
Dulaz – svijetli promjer dovodnog kolektora
iulaz – nagib dovodnog kolektora
Dprig - svijetli promjer prigušnice
iprig – nagib prigušnice
Lpriguš – duljina prigušnice
Lpreljev – duljina preljeva
Δh – visina preljeva
U tablici dolje daju se lokacije preljevnih građevina, recipijenti i preljevni cjevovodi.
PG kolektor Stacionaža
(km)
Preljevni cjevovod Recipijent
DN n L(m)
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 93
P-ZB1 PZB1 0+090,25 500 1 0,50 Melioracijski kanal
P-ZB2 PZB2 0+128,97 1000 1 5,00 Melioracijski kanal
P-ZB3 ZB6 0+370,91 600 1 20,00 Melioracijski kanal
P-ZB4 ZB1 0+206,73 800 1 739,04 Rijeka Krapina
P-ZB5 ZB18.1 0+045,98 900 1 38,50 Rijeka Krapina
P-ZB6 ZB17.1 0+181,40 700 1 2,80 Melioracijski kanal
P-ZB7 ZB 16 0+605,42 600 2 2,70/2,70 Rijeka Krapina
Lokacije preljevnih građevina, recipijenti i preljevni cjevovodi
Preljevni cjevovodi preljevnih građevina P-ZB4 i P-ZB7 mogu doći pod uspor rijeke Krapine te je na
kraju cjevovoda predviđena izgradnja ispusne ab građevine sa žabljom zaklopkom.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 94
1.11 Opis radova – Grad Oroslavje
1.11.1 Uvod
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zabok (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Z.O.P.: L18 Opći dio G3-L18.00.01-G01.0 Grad Oroslavje, kolektorska mreža, G3-L18.02.01-G01.0 Grad Oroslavje, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L18.02.01-G02.0 Grad Oroslavje, elektrotehničko rješenje, E3-L18.02.01-E01.0 Idejni projekt Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Grada Oroslavja (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Prostor d.o.o. Bjelovar ) Y2-L18.02.01-G01.0 Aglomeracija Zabok - Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – Izmjene i dopune (elektroprojekt d.d. Zagreb) ZOP: L18, T.D.: Y2-L18.00.01-G01.0 Lokacijska dozvola Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/13-01/80 URBROJ: 2140/01-07-02-13-38 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/15-01/09, URBROJ: 2140/01-08/2-16-10 Građevinska dozvola
Grad Oroslavje nalazi se u južnom dijelu Krapinsko-zagorske županije. Smješten je na prostoru kojeg s
južne strane omeđuje Županija zagrebačka, sa sjeverozapadne strane Grad Zabok, sa istočne strane
Općina Bedekovčina i Grad Donja Stubica, te sa jugoistočne strane Općina Stubičke Toplice, a graniči
još sa općinama Veliko Trgovišće i Jakovlje.
Što se tiče komunalne infrastrukture, može se reći da je grad Oroslavje u potpunosti riješio pitanje
elektrifikacije, plinofikacije, vodoopskrbe, telefonije, asfaltiranja prometnica i djelomično kanalizacije,
na čemu se i dalje radi.
Studijom izvodljivosti za sustav prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije
Zabok, definirana su koncepcijska tehnička rješenja prikupljanja otpadnih voda, smjerovi odvodnje
gravitacijskom kanalizacijom, moguće lokacije precrpnih i međumjesnih kanalizacijskih tlačnih stanica
s pripadajućim tlačnim cjevovodima.
Ovim projektom, sanitarno - fekalne otpadne vode grada Oroslavje predviđaju se prikupiti
zatvorenim kanalizacijskim sustavom, te gravitacijskim kolektorima i crpnim stanicama s
pripadajućim tlačnim cjevovodima, dovesti do zajedničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 95
aglomeracije Zabok smještenim na području grada Oroslavja. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda
nije predmet ovog projekta.
Postojeća kanalizacijska mreža promatranog područja je mješovitog tipa. Na postojećoj mreži ne
postoji niti jedan preljev, tako da se oborinske vode mješovitim sustavom dovode do ispusta u rijeke.
Na sustavu također nema crpnih stanica pa se na mjestima gdje topografske prilike ne dozvoljavaju
daljnje gravitacijsko vođenje trase otpadne vode nekontrolirano ispuštaju u vodotoke. Takvi
nekontrolirani ispusti iz postojećih kolektora u rijeku Krapinu ili njezine pritoke su najslabije točke
sustava.
Planiranim cjelovitim sustavom odvodnje predviđa se izgradnja preljevnih građevina na mjestima
postojećih ispusta kojima će se sustav dalje upuštati kritični protok dok će se protok iznad kritičnog
ispuštati u recipijent.
Topografske prilike promatranog područja uvjetuju relativno složeno rješenje odvodnje koje uključuje
izvedbu kanala s minimalnim uzdužnim padovima s jedne strane te interpolaciju tlačnih dionica
cjevovoda zbog topografskih depresija s druge strane.
U postupku rješavanja mreže odvodnje nastojalo se u granicama mogućnosti koristiti postojeće
cestovne prometnice jer se time postižu najprikladniji uvjeti za priključenje pojedinih korisnika bez
zadiranja u imovinsko pravne odnose.
Izuzetak čine dijelovi kolektora čija je trasa djelomično položena izvan cestovnih prometnica, a što je
uvjetovano općim zahtjevom za gravitacijsko odvođenje otpadnih voda.
Na području aglomeracije Zabok izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza
II). U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora faze I
1.11.2 Faza I
1.11.2.1 Obuhvat
Na području grada Oroslavja planira se izgradnja ukupno 25.441,35 m kolektorske mreže, od čega je GK-1 duljine 4.111,14m, GK-3 duljine 2.380,86 m i GK-5 1.663,44m a sekundarni kolektori duljine 17.285,91 m. U slijedećoj tablici dane su duljine, promjer i vrsta materijala sukladno projeknoj dokumentaciji za sve kolektore faze I.
Naziv
oznaka
duljina
(m)
svijetli
Ø(mm) vrsta cijevi
Naziv
oznaka
duljina
(m)
svijetli
Ø(mm) vrsta cijevi
GK-3 2380,86 400 PES OR 3.10 69,11 300 PEHD
OR1 1559,19 300 PEHD OR 3.11 119,37 300 PEHD
OR 2 2186,98 600 PES OR 3.12 392,26 250 PEHD
OR 2.1 127,07 300 PEHD OR 4 72,57 600 PES
OR 2.2 580,65 300 PEHD OR 4.1 199,34 400 PEHD
OR 2.2.1 120,12 300 PEHD OR 4.2 138,83 400 PEHD
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 96
OR 2.3 498,31 250 PEHD OR 5 266,07 250 PEHD
OR 2.3.1 65,15 250 PEHD OR 5.1 86,80 250 PEHD
OR 2.4 93,94 250 PEHD OR 6 720,16 400 PEHD
OR 2.4.1 39,79 250 PEHD OR 6.1 267,68 250 PEHD
OR 2.5 114,85 250 PEHD OR 6.2 22,76 300 PEHD
OR 2.6 387,94 110/300 PEHD OR 6.3 115,42 250 PEHD
OR 2.6.1 447,95 300 PEHD OR 7 833,05 300 PEHD
OR 2.7 426,39 300 PEHD OR 7.1 69,14 250 PEHD
OR 3 729,23 200/500/700 PES OR 7.2 554,89 250 PEHD
OR 3.1 1087,37 250/500/100
0 PES OR 8 331,05 200/300/600 PES/PEHD
OR 3.2 566,21 300 PEHD OR 9 1508,26 300 PEHD
OR 3.2.1 166,15 110/200/600/
800 PES/PEHD OR 9.1 132,52 250 PEHD
OR 3.3 110,58 250 PEHD OR 11 700,80 300 PEHD
OR 3.4 101,97 250 PEHD OR 11.3*** 409,05 300 PEHD
OR 3.6 94,12 250 PEHD GK-5** 1663,44 400 PEHD
OR 3.7 439,37 300 PEHD GK-1* 4111,14 400/600/700/
800/1000 PES
OR 3.8 152,54 250 PEHD ZB 18 180,91 350/800 PES/PEHD
Napomena:
*Dio glavnog kolektora GK1 od okna GK1_58 do GK1_59 (L=31,75 m) i dio glavnog kolektora GK1 od
okna GK1_40 do GK1_55 (L=867,30 m) su već izvedeni tijekom rekonstrukcije Stare zagorske
magistrale i za njih je izrađen glavni projekt, dobivene sve potrebne potvrde i nije predmet ove
projektne dokumentacije.
**Dio glavnog kolektora GK5 od okna GK5_43 do GK5_33 (L=328,28 m) je već izgrađen i za njega je
izrađen glavni projekt, dobivene sve potrebne potvrde i nije predmet ove projektne dokumentacije.
***Dio sekundarnog OR11.3 od okna RO717 do RO743 (L=226,31 m) je već izgrađen i za njega je
izrađen glavni projekt, dobivene sve potrebne potvrde i nije predmet ove projektne dokumentacije.
1.11.2.2 Gravitacijski kolektori i tlačni cjevovodi
Za promatrano područje generalno je pogodna primjena gravitacijskog tečenja u kanalizacijskoj mreži
u kombinaciji s povremenim tlačnim pogonom.
Za gravitacijske kolektore sukladno projektnoj dokumentaciji planirana je primjena glatkih cijevi od
PEHD-a za netlačnu kanalizaciju, SN 8, svijetlog promjera Ø 250 – 500 mm sa pripadajućim revizijskim
oknima Ø 800 i 1000 mm od betona, te PES cijevi svijetlog promjera Ø 200 – 1000, SN 10 000
pripadajućim revizijskim oknima Ø 1000 mm od istog materijala.
Spajanje PEHD cijevi je predviđeno zavarivanjem elektrospojnicama.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 97
Za glavne kolektore GK-1 i GK-3 sukladno projektnoj dokumentaciji zbog polaganja u prirodnom
terenu uz postojeće kanale oborinske odvodnje i visoke razine podzemnih voda, usvojena je izgradnja
cjelokupne duljine kolektora od PES svijetlog promjera Ø 400 – 1000 mm.
Za tlačne cjevovode sukladno projektnoj dokumentaciji predviđa se primjena PE-HD, PE 100,
kanalizacijskih tlačnih cijevi nazivnog tlaka od 10 bara sa pripadajućim elektrofuzijskim spojnicama.
Cijevi treba polagati na pripremljenu pješčanu posteljicu, na koju moraju ravnomjerno nalijegati po
čitavoj dužini, kako se ne bi dogodilo da cijev djeluje kao prosta greda ili konzola.
Položene cijevi svijetlog promjera do Ø 500 mm treba do visine 30 cm, a većeg svijetlog promjera do
Ø1000 mm treba do visine 50 cm od tjemena zatrpavati sitnozrnim rastresitim materijalom pri čemu
spojevi trebaju ostati vidljivi. Nakon provedenog ispitivanja vodonepropusnosti, odnosno tlačne
probe, tek tada spojna mjesta treba zasuti kao i ostale dijelove kanale. Dalje treba pristupiti
zatrpavanju ostatka rova do vrha. Prvi 1,0 m visine od tjemena cijev treba lagano nabijati ručnim
nabijačima a poslije odgovarajućim strojevima.
Nakon završetka polaganja kolektora i potrebnog osiguranja potrebno je izvršiti tlačnu probu koja je
opisana u općoj knjizi G3-L18.00.01.
Način izvođenja kolektora je opisan u općoj knjizi G3-L18.00.01 i u prilogu 005 Geomehanički
proračun ove knjige.
Planirani probni rad opisan je u općoj knjizi G3-L18.00.01. i u knjizi elektrotehničkog rješenja.
1.11.2.3 Revizijska okna
Na svakom lomu trase i nivelete kanala kao i na mjestima priključaka budućih kanala, te na svakih 40
do 50 m, na dijelu kanala u pravcu, potrebno je izgraditi revizijska okna u svrhu pregleda, čišćenja i
ispiranja. Zbog zaštite podzemnih voda predviđa se ugradnja prefabriciranih okana zbog postizanja
visokog stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
Sukladno projektnoj dokumentaciji okna su predviđena od betona, svijetloga promjera Ø 800 i 1000
mm, na trasi kanalizacijskih kolektora od PEHD cijevi, a od PES svijetloga promjera Ø 1000 mm na
trasi kanalizacijskih kolektora od PES cijevi. Na okna je predviđena ugradnja rasteretnih i završnih
prstenova sa otvorom za ulazak Ø 600 mm sa kojim se opterećenje prenosi na okolno tlo.
Beton je razreda tlačne čvrstoće C30/37, razreda izloženosti XC4, XD3, XF4, razreda
vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz zaštitni sloj min. 4 cm.
Na otvorima su predviđeni lijevano željezni poklopci za opterećenje 250 i 400kN.
1.11.2.4 Osiguranje kolektora
1.11.2.4.1 Osiguranje kolektora ispod željezničke pruge
Nastavno je dana tablica sa naznačenim mjestima paralelnog vođenja (1p) i križanja kolektora sa
željezničkom prugom (1k i 2k) - prilozi 1101 i 1102.
Detalj Situacija
na DOF-u
Situacija na
geo.podlozi Detalj Kolektor Dionica
Duljina
(m)
Cjevovod
(DN)
Minimalna
udaljenost
od pruge
(m)
Maksimalna
udaljenost od
pruge
(m)
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 98
1p 201/3 1001/1 - OR1 RO 18 GK_3-
36 668,79 300
9,4 15,3
1k 201/3 1001/1 1102/1 GK-3 GK_3-
35
GK_3-
36 20,13 800/400 - -
2k 201/4 1001/1 1102/1 OR1 RO38 RO37 29,02 600/300 - -
Za izvedbu radova na križanju kolektora i željezničke pruge potrebno je iskopati građevnu jamu
tlocrtnih dimenzija 9,0×3,0 m, dubine 0,80 m ispod osi cijevi, na strani na kojoj se vrši utiskivanje
cijevi. Na dnu jame potrebno je izraditi sloj podložnog betona debljine 10 cm, te potporni zid za
smještaj i osiguranje bušaćih strojeva i opreme.
Sukladno projektnoj dokumentaciji predviđeno je utiskivanje GRP cijevi koja ima funkciju zaštitne i
kanalizacijske cijevi (alternativno kanalizacijska cijev od istog materijala kao i kolektor u zaštitnoj
čeličnoj cijevi).
Zaštitne cijevi kod križanja 1k i 2k su DN 450 (SN 80.000) i one osiguravaju zaštitnu funkciju cijevi, a
ujedno unutarnji promjer je veći od hidraulički potrebnog čime se osigurava funkcioniranje odvodnje.
Za GRP nije potrebna zaštita od korozije.
Na izlaznoj strani izvođenja radova potrebna je građevna jama tlocrtnih dimenzija 4,0×2,0 m, dubine
0,80 m ispod osi cijevi.
Tjeme zaštitne cijevi mora biti minimalno 1,3 m ispod donjeg ruba kolosiječnog praga, odnosno 0,80
m ispod dna odvodnog pružnog jarka, a tijekom izvođenja radova obavezno je kontroliranje pada
nivelete cijevi.
Kanalizacijska mreža postavljena je na način da je udaljenost bližeg ruba zasunskog okna veća od 10
m od osi kolosjeka i 3 m od drugih dijelova željezničkih infrastrukturnih podsustava.
Duljina bušenja na križanju 1k iznosi 20,13 m, dok je duljina bušenja kod križanja 2k 29,02 m.
Bušenje će se vršiti na dionici između dva revizijska okna.
Za vrijeme izvođenja radova obavezno je osiguranje prometnom signalizacijom sukladno važećim
zakonskim propisima. Tijekom radova ne smije se na nikakav način ugroziti stabilnost željezničke
pruge ili sigurnost sudionika u prometu.
Nakon izvođenja radova potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno stanje.
Trase kanalizacijskih kolektora koji su paralelne sa željezničkom prugom predviđene su na udaljenosti
većoj od 10 m od osi željezničke pruge, 6 m od nožice nasipa, odnosno ruba usjeka ili zasjeka i 2 m od
vanjskog ruba odnosno zaštitnog jarka ukoliko isti postoji.
1.11.2.4.1 Osiguranje i vođenje kolektora u cestama
U trupu županijske ceste Ž2216 priključuje se kolektor OR9.1, a u trupu županijske ceste Ž2217 na 2
mjesta priključuje se kolektor OR11.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 99
U županijskim cestama je predviđeno vođenje slijedećih kolektora:
Kolektor OR1 se vodi u sredini istočnog voznog traka županijske ceste Ž2197
Kolektor OR9 se vodi u sredini zapadnog voznog traka županijske ceste Ž2216
Kolektor OR11.3 se vodi u sredini sjevernog voznog traka županijske ceste Ž2217
Sa županijskom cestom Ž2197 je predviđeno paralelno vođenje kolektora OR4.
Državnu cestu D307 presijecaju kolektori OR9, OR2.6, OR3.11 i OR3.1.
Kolektor OR2 se vodi u sredini južnog i zapadnog voznog traka državne ceste D307.
U državnu cestu D307 priključuju se kolektori OR2.1, OR2.3, OR2.5 i OR5
Sa državnom cestom D307 je predviđeno paralelno vođenje kolektora OR3.11 od okna RO404 do
postojećeg okna PO13 u duljini od 67,38 m.
Vođenje i osiguranje kolektora ispod cesta dano je u prilozima br. 901-904.
1.11.2.4.2 Osiguranje kolektora ispod autocesta i paralelno vođenje
Kolektor GK1 na području općine Oroslavje projektiran je paralelno sa ogradom autoceste. Dio
glavnog kolektora GK1 koji je označen crvenom bojom na slikama 1. i 2.od okna GK1_58 do GK1_59
(L=31,75 m) i dio glavnog kolektora GK1 od okna GK1_40 do GK1_55 (L=867,30 m) su već izvedeni
tijekom rekonstrukcije Stare zagorske magistrale i za njih je izrađen glavni projekt, dobivene sve
potrebne potvrde i nije predmet ove projektne dokumentacije.
Dio kolektora GK1 od okna GK1_58 do GK1_59 Dio kolektora GK1 od okna GK1_40 do GK1_55
Dio glavnog kolektora GK1 koji je označen crnom bojom na slikama 1. i 2. nije još izveden, a predmet
je ovoga projekta, a predviđen je na min. razmaku 5 m od žičane ograde autoceste. Ostali dio
kolektora od UPOV-a –GK1_1 do GK1_40 nije predviđen paralelno sa autocestom te je znatno udaljen
od žičane ograde autoceste.
Kolektor GK5 na području općine Oroslavje projektiran je ispod autoceste na duljini od 71,04 m, od
okna GK5_22 (st.0+868,84) do okna GK5_23 (st.0+939,88).
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 100
Prolaz ispod autoceste sukladno projektnoj dokumentaciji izvodi se horizontalnim bušenjem sa
bušačom garniturom kojom se istovremeno "utiskuje" zaštitna kanalizacijska PES cijev DN 450
(478/436); s=21 mm.
Nadsloj nad zaštitnom cijevi je 6,16 m, koji osigurava nesmetano odvijanje prometa na autocesti za
vrijeme izvođenja bušenja.
1.11.2.4.3 Osiguranje kolektora ispod vodotoka
Osiguranje kolektora ispod vodotoka predviđeno je projektnom dokumentacijom u zaštitnoj PES ili
PEHD (alternativno čeličnoj) cijevi sa betonskom oblogom debljine 30 cm od betona razreda tlačne
čvrstoće C30/37, razreda izloženosti XC4, XD2, XA2, razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz
zaštitni sloj min. 4 cm.
Usvojena su 3 tipa različitih dimenzija u ovisnosti o dimenzijama projektiranih kolektora, a sve prema
nacrtu br. 801.
Mjesta osiguranja kolektora ispod vodotoka naznačena su na uzdužnim profilima.
1.11.2.5 Križanje kolektora sa instalacijama
Prije početka radova na izgradnji kolektora važno je definirati točan položaj ostalih instalacija, kako bi
se mogle izvršiti eventualno potrebne korekcije trase (koristiti situaciju komunalnih instalacija,
probne rovove, zatražiti nadzor komunalnih poduzeća te koristiti uređaj za otkrivanje podzemnih
instalacija). Prilikom svih iskopa i radova u neposrednoj blizini podzemne infrastrukture, potrebno je
obratiti pozornost, a u slučaju potrebe vršiti ručni iskop kako ne bi došlo do oštećenja.
Isto tako potrebno je i osigurati nesmetanu opskrbu korisnika, a sve prema zahtjevima i potrebama
vlasnika instalacija odnosno u dogovoru s njihovim ovlaštenim predstavnicima.
Iz razloga već izgrađenih instalacija vodovoda, telefona, plina i vanjske rasvjete predviđen je ručni
iskop kontrolnih rovova širine 0,60 m, dubine do 2,00 m m i duljine 2,00 m prije početka radova.
Mjesto iskopa kontrolnih rovova za svaku dionicu utvrditi će nadzorni inženjer u dogovoru sa
izvođačem radova, na osnovu uvida u situaciju instalacija te temeljem dobivenih informacija od
vlasnika instalacija. Iskop treba vršiti pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja instalacije te ozljeda na
radu.
Ukoliko Izvođač nije u mogućnosti ispuniti posebne uvjete gradnje, dužan je izraditi projekt
izmještanja prema uvjetima vlasnika instalacija i ishoditi suglasnost na projekt, koji će u konačnici
predstavljati sastavni dio ukupne projektne dokumentacije predmetne građevine. Izvođenje treba
prilagoditi postojećem stanju, poštujući uvjete iz lokacijske dozvole.
Vodovod. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa vodovodnom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Elektroenergetska instalacija. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa
elektroenergetskom instalacijom obavezno izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Telefon. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa instalacijom telefona obavezno
izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 101
Plin. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa plinskom instalacijom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Ostala infrastruktura. Obilaskom terena nije uočena dodatna infrastruktura koja bi utjecala na položaj
trase, a ako se ustanovi, sva križanja će se izvesti prema posebnim uvjetima vlasnika instalacije.
1.11.2.6 Crpne stanice
1.11.2.6.1 Općenito
Predviđa se izvedba ukopanih crpnih stanica s uronjenim centrifugalnim kanalizacijskim crpkama.
Pristup crpnim stanicama je sa lokalnih cesta koje se priključuju na državne i županijske ceste.
Priključak na EES je prikazan u elektrotehničkom projektu.
Način izvođenja i osiguranja građevinske jame opisan je u općoj knjizi G3-L18.00.01.
Crpne stanice, u građevinskom smislu, planiraju se tako da njihovi gabariti odgovaraju mogućnostima
ugradnji crpki i održavanju pogona. Sve crpne stanice sastoje se od crpnoga bazena i prekidnog okna.
Crpne stanice su dimenzionirane na količine sanitarnih otpadnih voda pripadajućih slivnih područja
uz vođenju računa o kapacitetu uzvodnih crpnih stanica (tranzitnih voda). U cilju smanjenja
kapaciteta crpnih stanica, uzvodni dovodni kolektori su predviđeni i kao retencijskih bazeni.
Retencijski bazeni su dimenzionirani za prihvaćanje razlike volumena oborine u trajanju 15 minuta za
povratni period od 1 godine. Nije predviđena posebna izgradnja retencijskih bazena, već njihovu
ulogu preuzimaju dovodni kolektori, a u crpnim bazenima su definirane kote 2 alarma kojima su
određene kote u kolektorima do kojih se osiguravaju potrebni retencijski volumeni.
Alarm je u pravilu kota u bazenu 10 cm ispod dna ulaza dovodnog kolektora.
U crpnim bazenima su također definirane i minimalne radne razine (isključenje crpki) i maksimalne
radne razine (uključenje crpki).
Probni rad crpnih stanica opisan je u općoj knjizi G3-L18.00.01.
Crpni bazeni sukladno projektnoj dokumentaciji predviđeni su kao ukopane armirano-betonske
konstrukcije (CS-OR1, CS-OR2, CS-OR3, CS-OR4 i CS-OR8) i kao tipske od poliesterskih cijevi ili PE cijevi
(CS-OR5 i CS-OR6).
Sve ab konstrukcije osim gornje ploče predviđene su debljine 30 cm, a gornja ploča debljine 20 cm.
U crpnom bazenu je predviđena ugradnja crpki (jedna ili dvije radne + jedna rezervna) sa
pripadajućim cjevovodima, fazonskim komadima i opremom.
Uz crpni bazen predviđena su prekidna okna od armiranog betona, svijetlih dimenzija 2,00 x 1,60 m i
svijetle visine 2,00 m. Donja ploča i zidovi su debljine 30 cm, a gornja ploča debljine 20 cm sa
otvorom za ulazak.
Podložni beton crpnih stanica predviđen je od betona razreda tlačne čvrstoće C16/20.
Svi konstruktivni elementi crpnih stanica predviđeni su od betona razreda tlačne čvrstoće C30/37,
razreda izloženosti XC4, XD2, XA2, razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz zaštitni sloj min.
4 cm.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 102
1.11.2.6.2 Crpna stanica CS OR1
Crpna stanica CS OR1 predviđena je na glavnom kolektoru GK-3 na stacionaži 2+063,30 km. Svijetla
visina crpnog bazena je 7,50 m, svijetlih tlocrtnih dimenzija 3,0x3,0 m. U bazenu se predviđene tri
crpke (2 radne i 1 rezervna).
Kapacitet jedne crpke je Q=33,00 l/s i H=5,60 m, a kapacitet dvije crpke u zajedničkom radu je
Q=63,00 l/s i H=5,90 m.
Uz crpnu stanicu nije potreban niti predviđen retencijski bazen.
1.11.2.6.3 Crpna stanica CS OR2
Crpna stanica CS OR2 predviđena je na kolektoru GK-3 na stacionaži 0+034,32 km. Svijetla visina
crpnog bazena je 7,50 m, svijetlih tlocrtnih dimenzija 3,0x3,0 m. U bazenu se predviđene tri crpke (2
radne i 1 rezervna).
Kapacitet jedne crpke je Q=33,00 l/s i H=5,60 m, a kapacitet dvije crpke u zajedničkom radu je
Q=63,00 l/s i H=5,90 m
Uz crpnu stanicu nije potreban niti predviđen retencijski bazen.
1.11.2.6.4 Crpna stanica CS OR3
Crpna stanica CS OR3 predviđena je na glavnom kolektoru GK-1 na stacionaži 3+960,51 km. Svijetla
visina crpnog bazena je 7,50 m, svijetlih tlocrtnih dimenzija 3,0x3,0 m. U bazenu se predviđene tri
crpke (2 radne i 1 rezervna).
Kapacitet jedne crpke je Q=78,00 l/s i H=5,65 m, a kapacitet dvije crpke u zajedničkom radu je
Q=149,00 l/s i H=6,20 m.
Potreban volumen retencije je 550,00 m3 koji se ostvaruje u dovodnom kolektoru DN 1000.
1.11.2.6.5 Crpna stanica CS OR4
Crpna stanica CS OR4 predviđena je na kolektoru ZB18 na stacionaži 0+118,94 km. Svijetla visina
crpnog bazena je 10,00 m, svijetlih tlocrtnih dimenzija 3,0x3,0 m. U bazenu se predviđene tri crpke (2
radne i 1 rezervna).
Kapacitet jedne crpke je Q=58,00 l/s i H=8,77m, a kapacitet dvije crpke u zajedničkom radu je
Q=103,00 l/s i H=10,00 m.
Ova crpna stanica tlači otpadne vode u projektirano prekidno okno CS-OR3 cjevovodom duljine
115,00 m od PEHD 355/312,8 mm.
Uz crpnu stanicu nije potreban niti predviđen retencijski bazen.
1.11.2.6.6 Crpna stanica CS OR5
Crpna stanica CS OR5 predviđena je na kolektoru OR 3.2.1 na stacionaži 0+065,61 km. Svijetla visina
crpnog bazena je 4,50 m, svijetlog promjera 1,80 m. U bazenu se predviđene dvije crpke (1 radna i 1
rezervna) za Q=8,00 l/s i H=13,10 m.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 103
Ova crpna stanica tlači otpadne vode u projektirano prekidno okno cjevovodom duljine 64,66 m od
PEHD 110/96,8 mm.
Potreban volumen retencije je 24,90 m3 koji se ostvaruje u dovodnom kolektoru DN 800 (komada 2).
1.11.2.6.7 Crpna stanica CS OR6
Crpna stanica CS OR6 predviđena je na kolektoru OR2.6.1 na stacionaži 0+000,00 km i OR2.6 na
stacionaži 0+265,72 km. Svijetla visina crpnog bazena je 4,50 m, svijetlog promjera 1,80 m. U bazenu
se predviđene dvije crpke (1 radna i 1 rezervna) za Q= 12,8 l/s i H=13,20 m.
Ova crpna stanica tlači otpadne vode u projektirano prekidno okno cjevovodom duljine 86,09 m od
PEHD 110/96,8 mm.
Uz crpnu stanicu nije potreban niti predviđen retencijski bazen.
1.11.2.6.8 Crpna stanica CS OR8
Crpna stanica CS OR8 predviđena je na glavnom kolektoru GK-5 na stacionaži 0+259,65 km. Svijetla
visina crpnog bazena je 7,50 m, svijetlih tlocrtnih dimenzija 2,5x2,5 m. U bazenu se predviđene dvije
crpke (1 radna i 1 rezervna) za Q=8,80 l/s i H=6,7 m.
Potreban volumen retencije je 36,90 m3 koji se ostvaruje u dovodnom kolektoru DN 400.
1.11.2.7 Preljevne građevine
Preljevne građevine primjenjuju se u kanalizacijama mješovitog načina odvodnje za potrebe kišnog
rasterećenja sustava. Koncepcijski, otpadne vode se dovodim cjevovodom upuštaju u preljevnu
građevinu gdje se kroz prigušnicu dalje u sustav propušta radni protok sustava, a višak voda se
prelijeva preko preljevnog praga i odvodi odvodnim cjevovodom do recipijenta. Preljevne količine i
koncentracije onečišćenja ovise o:
srednjoj godišnjoj visini oborina,
vremenu tečenja u kanalskoj mreži
padovima dna kanala,
retencijskoj sposobnosti kanala,
pojedinim većim onečišćivačima.
Preljevi su dimenzionirani na temelju odabranog kritičnog intenziteta koji omogućuje ispiranje
najvećeg dijela onečišćenja sa sliva, te se uz pomoć kritičnog intenziteta dobije kritični protok kišne
oborine kod kojeg nastupa prelijevanje voda.
Svi proračuni za dimenzioniranje preljevnih građevina obrađeni su u sklopu elaborata “Studijska
analiza“ pod nazivom: “Izrada matematičkog modela sustava javne odvodnje Aglomeracije Zabok u
planiranom stanju s hidrauličkim proračunom i analizama ključnih objekata – grad Oroslavje“,
izrađenog je od strane Građevinskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, svibanj 2016.
Zajedničko za sve preljevne građevine je da su predviđene kao AB konstrukcije od razreda tlačne
čvrstoće C30/37, razreda izloženosti XC4, XD2, XA2, razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz
zaštitni sloj min. 4 cm, svijetle širine 3,00 m i svijetle visine 1,80 m, a promjenljive duljine i visine
preljevnog praga.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 104
Donja ploča, zidovi i preljevni prag su debljine po 30 cm, a gornja ploča sa otvorom za ulazak je
debljine 20 cm.
Podložni beton preljevnih građevina predviđen je od betona razreda tlačne čvrstoće C16/20.
Za potrebe rasterećenja kišnog opterećenja iz postojećeg mješovitog sustava odvodnje, na području
grada Oroslavja planira se izgradnja preljevnih građevina za koje su u tablici date slijedeće
vrijednosti:
Dulaz iulaz Dprig iprig Lpriguš. Lpreljev Δh
(mm) % (mm) % (m) (m) (cm)
POR-1 1000 0,5 400 0,2 27,00 6,80 80
POR-2 600 0,5 200 0,3 12,26 5,30 29
POR-3 700 0,4 250 0,267 7,50 5,30 46
POR-4 1000 0,3 250 0,15 20,00 7,90 67
POR-5 600 0,3 200 0,15 20,00 4,10 34
POR-7 700 0,4 200 0,16 25,00 5,30 37
gdje je:
Dulaz – svijetli promjer dovodnog kolektora
iulaz – nagib dovodnog kolektora
Dprig - svijetli promjer prigušnice
iprig – nagib prigušnice
Lpriguš – duljina prigušnice
Lpreljev – duljina preljeva
Δh – visina preljeva
U tablici dolje daju se lokacije preljevnih građevina, recipijenti i preljevni cjevovodi.
PG kolektor Stacionaža
(km)
Preljevni cjevovod Recipijent
DN n L(m)
P-OR1 GK1-1 4+104,74 1000 1 54,50 Rijeka Krapina
P-OR2 OR3.2.1 0+111,10 500 1 48,00 Melioracijski kanal
P-OR3 OR3 0+609,25 700 1 19,50 Melioracijski kanal
P-OR4 OR3.1 1+027,74 800 1 5,60 Melioracijski kanal
P-OR5 OR8 0+301,38 600 1 8,00 Melioracijski kanal
P-OR7 OR 11.3 0+402,42 700 1 13,50 Melioracijski kanal
Lokacije preljevnih građevina, recipijenti i preljevni cjevovodi
Preljevni cjevovod preljevne građevine P-OR1 može doći pod uspor rijeke Krapine te je na kraju
cjevovoda predviđena izgradnja ispusne ab građevine sa žabljom zaklopkom.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 105
1.12 Opis radova – Općina Sveti Križ Začretje
1.12.1 Uvod
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zabok (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Z.O.P.: L18 Opći dio G3-L18.00.01-G01.0 Općina S.K.Začretje, kolektorska mreža, G3-L18.03.01-G01.0 Općina S.K.Začretje, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L18.03.01-G02.0 Općina S.K.Začretje, elektrotehničko rješenje, E3-L18.03.01-E01.0 Idejni projekt Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda općine Sveti Križ Začretje (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Prostor d.o.o. Bjelovar ) Y2-L18.03.01-G01.0 Aglomeracija Zabok - Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – Izmjene i dopune (elektroprojekt d.d. Zagreb) ZOP: L18, T.D.: Y2-L18.00.01-G01.0 Lokacijska dozvola Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/13-01/80 URBROJ: 2140/01-07-02-13-38 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/15-01/09, URBROJ: 2140/01-08/2-16-10 Građevinska dozvola
Općina Sv. Križ Začretje nalazi se u središnjem dijelu Krapinsko - zagorske županije u dolini rijeke
Krapinice, a graniči sa gradom Krapinom na sjeveru, gradom Zabokom na jugu, općinom Bedekovčina
na istoku te općinom Krapinske Toplice na zapadu. Geografski pripada regiji Donjeg Zagorja, a
obzirom da područjem Općine prolaze glavni prometni pravci državnog i županijskog značaja
neposredno je povezana sa Zagrebom, Krapinom i Zabokom te takav povoljan položaj omogućava
daljnji razvitak područja općine.
Na području općine Sv. Križ Začretje odvodni sustav izgrađen je djelomično i to u naselju Sv. Križ
Začretje te manjim dijelom u naselju Pustodol, a otpadne vode se nepročišćene ispuštaju u vodotok u
neposrednoj blizini naselja.
Ostala naselja rješavaju prihvat otpadnih voda individualno putem septičkih jama. Septičke jame
često nisu odgovarajuće vodonepropusnosti i kapaciteta pa se prazne u podzemlje ili se prelijevaju u
otvorene jarke i vodotoke.
Ovim projektom, sanitarno - fekalne otpadne vode općine Sveti Križ Začretje, predviđaju se prikupiti
zatvorenim kanalizacijskim sustavom, te gravitacijskim kolektorima i crpnim stanicama s
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 106
pripadajućim tlačnim cjevovodima, dovesti do zajedničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
aglomeracije Zabok smještenim na području grada Oroslavja. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda
nije predmet ovog projekta.
Planiranim cjelovitim sustavom odvodnje predviđa se izgradnja preljevnih građevina na mjestima
postojećih ispusta kojima će se sustav dalje upuštati kritični protok dok će se protok iznad kritičnog
ispuštati u recipijent.
Topografske prilike promatranog područja uvjetuju relativno složeno rješenje odvodnje koje uključuje
izvedbu kanala s minimalnim uzdužnim padovima s jedne strane te interpolaciju tlačnih dionica
cjevovoda zbog topografskih depresija s druge strane.
U postupku rješavanja mreže odvodnje nastojalo se u granicama mogućnosti koristiti postojeće
cestovne prometnice jer se time postižu najprikladniji uvjeti za priključenje pojedinih korisnika bez
zadiranja u imovinsko pravne odnose.
Izuzetak čine dijelovi kolektora čija je trasa djelomično položena izvan cestovnih prometnica, a što je
uvjetovano općim zahtjevom za gravitacijsko odvođenje otpadnih voda.
Na području aglomeracije Zabok izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza
II). U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora faze I
1.12.2 Faza I
1.12.2.1 Obuhvat
Ukupna duljina gravitacijskih kolektora sanitarne kanalizacije iznosi 14.038,70 m. Kolektori će se
prema projektnoj dokumentaciji izvesti od PEHD kanalizacijskih cijevi, DN 450, DN 355 i DN 280 te
poliesterskih kanalizacijskih cijevi DN 600 od potpuno vodonepropusnog materijala i odgovarajuće
nosivosti.
Ovim projektom obrađeni su slijedeći gravitacijski kolektori:
KOLEKTOR NAZIVNI PROMJER
[mm]
DULJINA
[m] NAMJENA
GK 2 355 - 450 - 600 3,204.8 mješoviti kolektor
SK 1 355 - 600 765.0 mješoviti kolektor
SK 1.1 280 223.3 sanitarni kolektor
SK 1.2 (gravitacijski
cjevovod) 280 127.0 sanitarni kolektor
SK 1.3 280 77.0 sanitarni kolektor
SK 1.4 280 85.0 sanitarni kolektor
SK 1.5 280 195.0 sanitarni kolektor
SK 1.6 280 524.0 sanitarni kolektor
SK 1.7 280 182.0 sanitarni kolektor
SK 1.8 355 685.3 mješoviti kolektor
SK 3 355 1,730.0 mješoviti kolektor
SK 3.1 500 580.6 mješoviti kolektor
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 107
KOLEKTOR NAZIVNI PROMJER
[mm]
DULJINA
[m] NAMJENA
SK 3.2 280 238.0 sanitarni kolektor
SK 3.3 355 481.0 sanitarni kolektor
SK 3.4 280 237.0 sanitarni kolektor
SK 4 355 854.4 mješoviti kolektor
SK 4.1 280 198.0 sanitarni kolektor
SK 4.2 280 135.0 sanitarni kolektor
SK 4.3 280 88.0 sanitarni kolektor
SK 4.4 355 443.0 sanitarni kolektor
SK 5 355 304.9 mješoviti kolektor
SK 6 280 57.0 sanitarni kolektor
SK 8 280 98.0 sanitarni kolektor
SK 9 (gravitacijski
cjevovod) 355 1,123.0 sanitarni kolektor
SK 9.1 280 528.0 sanitarni kolektor
SK 9.2 280 326.0 sanitarni kolektor
SK 9.3 280 130.0 sanitarni kolektor
SK 9.4 280 95.1 sanitarni kolektor
Ovim projektom obrađeni su slijedeći tlačni cjevovodi
SK 1.2 (tlačni cjevovodi) PEHD DN 110 L= 239.1 m
SK 9 (tlačni cjevovod) PEHD DN 110 L= 107.8 m
1.12.2.2 Gravitacijski kolektori
Minimalni pad nivelete cijevi iznosi Imin = 2.0 ‰, a maksimalni Imax = 120.0 ‰.
Ukoliko se trasa polaže u prometnici, os instalacije je potrebno postaviti u sredinu prometnog traka.
Prije izrade posteljice za cijevi, potrebno je isplanirati dno rova s točnošću od ±3,0 cm te ga nabiti do
tražene zbijenosti. Ukoliko se prilikom izvođenja radova naiđe na tlo slabije kvalitete, vršit će se
stabilizacija temeljnog tla kolektora zamjenskim kamenim materijalom krupnoće zrna 4-32 mm.
Debljina sloja za stabilizaciju je 40 cm, a od prirodnog tla se odvaja ugradnjom netkanog geotekstila.
Radove na produbljenju rova radi stabilizacije temeljnog dna odobravaju projektant i nadzorni
inženjer.
Debljina posteljice je 15 cm, širina jednaka širini rova za cijevi. Posteljica se radi od kamenog
materijala, krupnoće zrna do 8 mm. Posteljicu treba dublje iskopati na dijelovima gdje se cijevi
spajaju kako bi se osiguralo da cijev ima kontinuirani oslonac i da ne leži na spojnicama. Područje
spojnice mora imati pravilnu posteljicu i biti pravilno zatrpano nakon što je završena montaža spoja.
Nakon polaganja cijevi na zbijenu posteljicu, potrebno ih je zatrpati do visine 30 cm od tjemena cijevi,
sitnozrnatim kamenim materijalom, krupnoće zrna do 8 mm. Posebno pozorno i kvalitetno potrebno
je ugraditi materijal bočno od cijevi.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 108
Sve slojeve koji se ugrađuju potrebno je zbiti. Nabijanje se vrši u slojevima debljine do 30 cm. Prvih
1,0 m visine od tjemena cijevi treba lagano nabijati ručnim nabijačima a poslije odgovarajućim
strojevima.
Nakon zasipavanja cijevi vrši se zatrpavanje rova. Rov se zatrpava zamjenskim miješanim kamenim
materijalom krupnoće zrna do 60 mm na dionicama gdje je kanal položen u trup prometnice, prije
ugradnje kolničke konstrukcije. Ukoliko se cijev polaže na poljoprivrednoj površini zatrpavanje rova
se u cijelosti vrši sitnijim probranim materijalom iz iskopa. Sve slojeve potrebno je dobro nabiti. Treba
izbjeći preveliku silu nabijanja iznad tjemena cijevi, radi mogućih oštećenja cijevi.
Kontrola zbijenosti dna rova, posteljice i nasipnog materijala u rovu iznad cijevi kanalizacije ispituje se
i dokazuje tekućim mjerenjem modula stišljivosti metodom kružne ploče ili mjerenjem stupnja
zbijenosti, ispitivanjem prostorne mase zbijenog tla na svakom sloju ispune, uvažavajući HRN
U.B1.046 i HRN U.B1.012.
Nakon dovršetka radova i zatrpavanja rova, potrebno je sve površine vratiti u prvobitno stanje.
Pristup trasi kolektora bit će riješen preko javnih prometnih površina i putova.
Križanja i paralelna vođenja kolektora s postojećim instalacijama potrebno je raditi u suglasnostima s
nadležnim poduzećima i sukladno uvjetima vlasnika instalacija. Cjevovodi kanalizacije ukopani su
dublje od ostalih instalacija. Prije početka izvođenja radova na kanalizaciji potrebno je utvrditi točne
trase postojećih instalacija izradom probnih iskopa i obilaskom trase s predstavnikom nadležnog
poduzeća, te ukoliko je potrebno uz suglasnost projektanta i predstavnika komunalnog poduzeća u
manjoj mjeri korigirati trasu kanala.
1.12.2.3 Tlačni cjevovodi
Ukupna duljina tlačnih cjevovoda iznosi 346.9 m. Cjevovodi će se sukladno projektnoj dokumentaciji
izvesti od PEHD kanalizacijskih cijevi DN 110 od potpuno vodonepropusnog materijala odgovarajuće
nosivosti.
Cijevi se polažu na pješčanu posteljicu debljine 15 cm. Cijev mora biti ravnomjerno poduprta po
cijeloj dužini.
Osiguranje cjevovoda na horizontalnim i vertikalnim lomovima vrši se betonskim blokovima.
Prije zatrpavanja cjevovoda potrebno je izvršiti tlačnu probu cjevovoda i ispitati isti na
vodonepropusnost, sve prema opisu u knjizi G3-L18.00.01-G01.0 - Opći dio.
Ukoliko se trasa polaže u prometnici, os instalacije je potrebno postaviti u sredinu prometnog traka.
1.12.2.4 Revizijska okna
Radi ulaska u kanalizacijske cjevovode radi ispiranja, čišćenja i revizije, na svakom horizontalnom i
vertikalnom lomu trase kanala te na ravnim dionicama trase na udaljenosti prosječno 40 do 50 m,
predviđena je izgradnja revizijskih okana. Zbog zaštite podzemnih voda predviđa se ugradnja
prefabriciranih okana zbog postizanja visokog stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
Projektnom dokumentacijom predviđena je ugradnja prefabriciranih revizijskih okana od poliestera
(GRP) na cijevima od poliestera, te od betona sa polietilenskom bazom na cijevima od polietilena,
odnosno od istog materijala kao i cijevi zbog kompatibilnosti i garancije kvalitete i trajnosti spoja
cijevi i okna.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 109
Revizijska okna su unutarnjeg promjera 800 mm ako je profil izlazne cijevi DN 280 - 355 mm, 1.000
mm ako je profil izlazne cijevi DN 450 mm (prilog 801), te 1.200 mm za profil izlazne cijevi DN 600 -
700 mm.
Kineta u revizijskom oknu mora biti formirana unutar okna bez lomova horizontalne trase s vanjske
strane okna. Kineta je širine jednake promjeru izlazne cijevi iz okna, a ukoliko u jedno okno ulazi više
cijevi, okno mora sadržavati broj kineta jednak broju ulaznih cijevi. Visina kinete iznosi 2/3 promjera
izlazne cijevi. Materijal kinete jednak je materijalu okna.
Na mjestima ugradnje revizijskih okana potrebno je izvršiti proširenje i produbljenje rova. Proširenje
se vrši u širini od 50 cm sa svake strane okna, odnosno promjera većeg za 1,0 m od promjera okna.
Produbljenje se vrši na mjestima ugradnje poliesterskih revizijskih okana, i to 10 cm od dna
revizijskog okna.
Okna se ugrađuju na unaprijed pripremljenu posteljicu debljine 15 cm i promjera većeg za 1,0 m od
promjera okna. Posteljica je od kamenog materijala krupnoće zrna do 8 mm. Poliesterska okna
dubine veće od 3.0 m potrebno je ugraditi na betonsku posteljicu ukupne debljine 35 cm.
Zasipavanje oko okna vrši se kamenim materijalom krupnoće zrna do 8 mm, isto kao i za kanalizacijski
kolektor. Materijal za zasipavanje se nanosi u slojevima na udaljenosti od najmanje 50 cm od stjenke
okna.
Okno treba biti ispitano i vodonepropusno. Obodna krutost okna je minimalno SN 8, što se dokazuje
potrebnim atestom. Proračunom je potrebno dokazati otpornost okna na djelovanje uzgona bez
dodatnog betoniranja.
Konstrukcija gornje ploče okna (poklopca) uvijek treba osigurati da se statička i dinamička
opterećenja ne prenose izravno na okno već posebnim sidrenim prstenom na zbijeni nasip oko okna.
Spoj između ploče i okna mora biti vodonepropustan.
U gornju ploču okna ugradit će se lijevanoželjezni tipski poklopac Ø 600 mm u kvadratnom okviru.
Poklopci su nosivosti 400 kN u prometnim površinama, te 250 kN na nogostupu i zelenim
površinama. Na svim površinama se predviđa ugradnja poklopca sa sustavom samozabravljivanja.
Položaj okana na trasi moguće je u manjoj mjeri korigirati tijekom izvođenja radova, uz suglasnost
projektanta i predstavnika nadležnog komunalnog poduzeća, radi grupiranja kućnih priključaka,
izbjegavanja postojećih instalacija i sl.
Betonski elementi građevina izvode se od betona slijedećih karakteristika:
Grupa
betona
Razred
tlačne
čvrstoće
Razred
izloženosti
betona
Razred
vodonepr
opusnosti
Zaštitni
sloj
armature
Razred prema
maksimalnom
zrnu
Konstruktivni elementi
1 C 16/20 - - - - Podložni beton
2 C 30/37 XD2, XA2,
XC4 V2 4 cm Dmax 16 mm
Zidovi i ploče, temelji,
preljevni pragovi, ostali
konstruktivni elementi
3 C 30/37 XC4, XD3,
XF4 V2 4 cm Dmax 16 mm
Vijenac okna za
poklopac, beton za
ubetoniravanje
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 110
1.12.2.5 Osiguranje kolektora
1.12.2.5.1 Križanje kanalizacije i željezničke pruge
Križanje kanalizacije i željezničke pruge izvodi se bušenjem ispod željezničke pruge, na slijedećim
kolektorima:
SK 3 - od stac. 0+634.0 - 0+664.0
SK 4 - od stac. 0+516.5 - 0+548.5
Za izvedbu radova na križanju kolektora i željezničke pruge potrebno je iskopati jamu tlocrtnih
dimenzija 9.0 x 3.0 m, dubine 0.80 m ispod osi cijevi, na strani na kojoj se vrši utiskivanje cijevi. Na
dnu jame potrebno je izraditi sloj od podložnog betona debljine 10 cm te potporni zid za smještaj i
osiguranje bušačih strojeva i opreme.
Predviđeno je projektnom dokumentacijom utiskivanje GRP cijevi (SN 80000) koja ima funkciju
zaštitne i kanalizacijske cijevi (alternativno kanalizacijska cijev od istog materijala kao i kolektor u
zaštitnoj čeličnoj cijevi).
Zaštitna cijev je kod oba križanja 401 mm, s=34 mm čime se osigurava zaštitna funkcija cijevi a
ujedno je unutarnji promjer veći od hidraulički potrebnog čime se osigurava funkcioniranje odvodnje.
Za GRP nije potrebna zaštita od korozije.
Na izlaznoj strani izvođenja radova potrebna je građevna jama tlocrtnih dimenzija 4.0 x 2.0 m, dubine
0.8 m ispod osi cijevi.
Tjeme zaštitne cijevi mora biti minimalno 1.3 m ispod donjeg ruba kolosiječnog praga, odnosno 0,80
m ispod dna odvodnog pružnog jarka, a tijekom izvođenja radova obavezno je kontroliranje pada
nivelete cijevi.
Kanalizacijska mreža postavljena je na način da je udaljenost bližeg ruba zasunskog okna veća od 10
m od osi najbližeg kolosjeka i 3 m od drugih dijelova željezničkih infrastrukturnih podsustava.
Duljina bušenja na trasi kanala SK 3 iznosi 28.9 m dok je duljina bušenja na trasi kanala SK 4 30.9 m.
Bušenje će se vršiti na dionici između dva revizijska okna.
Za vrijeme izvođenja radova obavezno je osiguranje prometnom signalizacijom sukladno važećim
zakonskim propisima. Tijekom radova ne smije se na nikakav način ugroziti stabilnost željezničke
pruge ili sigurnost sudionika u prometu.
Nakon izvođenja radova potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno stanje.
Detalji križanja kanalizacijskog kolektora željezničkom prugom prikazani su u prilogu 1001 i 1002.
1.12.2.5.2 Križanje kanaliacije i vodotoka
Križanje kanalizacije i vodotoka vrši se prolazom kanala ispod vodotoka ili ovjesom cjevovoda na
konstrukciju mosta, ovisno o terenskim prilikama i tehničkim zahtjevima vođenja trase kanalizacije.
Križanje kanalizacije i vodotoka prolazom kanala ispod vodotoka vrši se na sljedećim kanalima:
SK 1 – stac. 0+037.0
SK 1 - stac. 0+225.7
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 111
SK 1.6 - stac. 0+218.4
SK 1.6 - stac. 0+074.0
SK 3 - stac. 0+619.4
SK 3.1 - stac. 0+037.2
SK 3.3 - stac.0+035.5
SK 4 - stac. 0+540.0
GK 2 - stac. 3+509.6
GK 2 - stac. 3+591.2
GK 2 - stac. 4+753.2
GK 2 - stac. 4+918.2
GK 2 - stac. 5+158.0
Križanje se vrši prekopom vodotoka. Cijev kanalizacijskog kolektora sukladno projektnoj
dokumentaciji polaže se u zaštitnu čeličnu cijev (alternativno PES/PEHD cijev).
Kanalizacijska cijev je u zaštitnoj cijevi fiksirana/centrirana distantnim prstenima na maksimalnom
razmaku 1,5 m. Zaštitna cijev mora biti zaštićena od korozije, odnosno premazana s vanjske i
unutarnje strane antikorozivnim premazom.
Tjeme zaštitne cijevi mora biti minimalno 1,0 m ispod dna vodotoka, a duljina zaštitne cijevi jednaka
je širini dna vodotoka i horizontalnoj projekciji polovice duljine pokosa.
Nakon izvođenja radova potrebno je vratiti vodotok u prvobitno stanje te izvesti osiguranje dna i
pokosa na način da se izvede kamena obloga u betonskoj podlozi, debljine 25 cm. Širina pojasa
osiguranja vodotoka iznosi 1,5 m od osi cjevovoda sa svake strane.
Radi lakšeg izvođenja radova na izvođenju prolaza kanalizacijskog kolektora ispod vodotoka,
potrebno je osigurati nesmetani tok vodotoka usmjeravanjem vode alternativnim putem pomoću
privremeno postavljenih cijevi ili crpljenjem. Radove vršiti u malovodonom periodu, odnosno u
vrijeme malih voda vodotoka.
1.12.2.5.3 Križanja s postojećim instalacijama
Vodovod
Podzemni resursi vodoopskrbe dobiveni su digitalnom geokodiranom formatu, te su isti iskazani na
pratećoj situaciji. Pri projektiranju sanitarne kanalizacije projektirani se sustav u najvećoj mjeri
odmaknuo od vodoopskrbnih instalacija. Horizontalni svijetli razmak između osi vodoopskrbnog
cjevovoda i sanitarnih kolektora će biti min. 1 m, a minimalni svijetli razmak u vertikalnom mjerenju
će biti min. 0,5 m. U slučajevima kad se navedeni razmaci neće moći ispoštovati predvidjeti će se
osiguranje vodoopskrbnog cjevovoda izvedbom odgovarajuće zaštite ili izmicanjem prema uputama i
načinima propisanim od nadležnih tijela. Prije izvođenja radova iste će se na terenu označiti
iskolčenjem (prilog 701).
Telekomunikacije
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 112
Podzemni resursi telekomunikacija dobiveni su digitalnom geokodiranom formatu, te su isti iskazani
na pratećoj situaciji. Cjevovodi su u najvećoj mjeri projektirani da se izbjegnu kolizije s
telekomunikacijskim vodovima. Usprkos takvom pristupu polaganja trase, na jednom dijelu dolazi do
križanja s postojećom telekomunikacijskom infrastrukturom, te je potrebno provesti dodatnu zaštitu,
sve sukladno čl. 26 Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/13).
Najmanja udaljenost pri paralelnom vođenju ili približavanju postojećeg podzemnog elektroničkog
komunikacijskog kabela i kanalizacijske cijevi iznosi 0.5 m. Na mjestu križanja, kanalizacijska cijev se
polaže ispod kabela, pri čemu se kabel mehanički zaštićuje. Duljina zaštitne cijevi je najmanje 1.5 m
sa svake strane mjesta križanja, a udaljenost od tjemena kanalizacijskog profila je najmanje 0.3 m.
Prije izvođenja radova iste će se na terenu označiti iskolčenjem (prilog 701).
Elektroenergetika
Podzemne instalacije elektroenergetskih vodova projektant je dobio u digitalnoj formi. Križanja
tlačnog kanalizacijskog cjevovoda i podzemne elektroenergetske infrastrukture biti će izvedeni na
način da je tlačni cjevovod udaljen kod paralelnog vođenja minimalno 1.0 m i 0.5 m kod križanja od
podzemnih elektroenergetskih vodova. Prije izvođenja radova podzemne elektroenergetske vodove
će se na terenu označiti iskolčenjem (prilog 701).
Plinovod
Najmanja udaljenost plinovoda od revizijskih okana mora iznositi 1.0 m, a od precrpnih stanica, kišnih
preljeva i sličnih objekata 2.0 m. Visinski razmak kod križanja plinovoda s kanalizacijom mora iznositi
minimalno 0.5 m. Kod paralelnog vođenja minimalna dozvoljena udaljenost je 1.0 m uz ručni iskop
odnosno 2.0 m uz strojni iskop.
Točnu lokaciju plinske mreže i svih plinskih priključaka obavezno utvrditi kontrolnim prekopima
ručnim iskopom uz prisustvo predstavnika distributera plina (prilog 701).
1.12.2.6 Crpne stanice
1.12.2.6.1 Općenito
Predviđa se izvedba ukopanih crpnih stanica s uronjenim centrifugalnim kanalizacijskim crpkama.
Crpne stanice, u građevinskom smislu, planiraju se tako da njihovi gabariti odgovaraju mogućnostima
ugradnji crpki i održavanju pogona.
Za crpne stanice sukladno projektnoj dokumentaciji se predviđa ugradnja agregata u prefabricirana
okna, DN=1400 mm, izrađenih iz GRP ili PE materijala. Isporučuju se u dva ili više dijelova (dno,
prsten i završetak).
Dijelovi se međusobno spajaju pomoću brtvi ili zavarivanjem čime se osigurava nepropusnost.
Ugrađene su stupaljke na svakih 25 cm koje omogućavaju silazak i izlazak, a nalaze se maksimalno 50
cm od vrha okna. Dolazni cjevovod se spaja na PP adaptere originalnim spojnicama i brtvama. Crpna
stanica treba biti ispitana na vodonepropusnost i obodnu čvrstoću.
Konstrukcija gornje ploče okna (poklopca) uvijek treba osigurati da se statička i dinamička
opterećenja ne prenose izravno na crpnu stanicu već posebnim sidrenim prstenom na podlogu.
Retencijski sigurnosni prostor crpnih stanica osigurava se korištenjem raspoloživog volumena u
građevini crpne stanice i u dovodnom kolektoru.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 113
Sve crpne stanice su opremljene s usisnom i izlaznom cijevi zadanih promjera napravljene iz PE cijevi
od INOX –a AISI-304. Okna su opremljena i odzračnom cijevi i cijevi za prolaz električnih kablova kao i
nosačem za prihvat vodilica crpke i vješaljke za nosače lanca crpki. U okno su integrirane penjalice.
Nakon izvedbe crpne stanice sve lokacije je potrebno dovesti u prvobitno stanje (asfalt,
poravnavanje, zasijavanje kod zelenih površina) tako da budu vidljivi samo poklopci crpnih stanica.
Crpne stanice se ne ograđuju, ali treba omogućiti pristup službi održavanja, a predviđeni poklopci nad
crpnim bazenima moraju se zaključavati.
Oprema crpnih stanica, osim crpnih agregata i tlačnih cjevovoda sadržava još razne fazonske komade,
armature i cijevi, koje se predviđaju, bez obzira na redovito manje tlakove, sve za nazivni tlak od 10
bara. Ukoliko na lokacijama pojedinih crpnih stanica nije moguće postaviti fiksne rezervne agregate,
treba predvidjeti mogućnost priključivanja prijenosnih agregata.
Hidraulički proračun i dimenzioniranje crpnih stanica prikazano je u poglavlju 04 knjige "G3-
L18.03.01-G01.0 Kolektorska mreža".
Karakteristike planiranih crpnih stanica
Crpna stanica Tlačni cjevovod
Naziv Kapacitet Visina dizanja Nazivni promjer Duljina
[l/s] [m] [mm] [m]
CS-SK 1 25.0 6.44 precrpna
CS-SK 2 25.0 6.19 precrpna
CS-SK 3 20.0 7.10 precrpna
CS-SK 4 6.0 8.93 110 239.1
CS-SK 5 6.0 7.58 110 107.8
Građevna jama za izgradnju crpne stanice izvest će se strojnim iskopom. Iskop se vrši u širini od
minimalno 0,65 m šire od promjera okna, odnosno promjer iskopa potreban za ugradnju crpne
stanice iznosi minimalno 2,7 m. U slučaju nailaska na postojeće instalacije ili u blizini postojećih
objekata radi očuvanja stabilnosti potrebno je iskop vršiti ručno, uz sve potrebne mjere sigurnosti i
zaštite na radu. Prilikom iskopa građevne jame i radova na postavljanju crpne stanice, potrebno je
vršiti razupiranje i podupiranje rova, te osigurati crpljenje vode koja na bilo koji način dospije u rov.
Za učvršćenje građevne jame primijenjuju se smjernice norme EN 1610.
Kada se iskopani materijal odlaže uz rov, između ruba rova i odloženog materijala iz iskopa potrebno
je ostaviti dovoljno širok pojas koji ne smije biti opterećen da se ne ugrozi stabilnost pokosa iskopa i
čija širina odgovara propisima zaštite na radu. Na mjestima gdje nije moguće odložiti materijal uz rub
rova, potrebno je planirati uzdužni transport iskopanog materijala na za to predviđeno stalno
/trajno/ ili privremeno odlagalište.
Ukoliko temeljno tlo ispod crpne stanice nije dovoljno kvalitetno za pravilno temeljenje, potrebno je
izvršiti produbljenje građevne jame za 0,50 m, te stabilizacija temeljnog tla zamjenskim kamenim
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 114
materijalom. Prije ugradnje zamjenskog materijala postavlja se netkani geotekstil. Radove na
produbljenju rova radi stabilizacije temeljnog dna odobravaju projektant i nadzorni inženjer.
Prije izrade temeljne ploče za okno crpne stanice potrebno je isplanirati dno rova s točnošću od ±3,0
cm te ga nabiti do tražene zbijenosti.
Temeljna ploča okna crpne stanice izrađuje se od armiranog betona klase C 30/37, tlocrtnih dimenzija
2,1×2,1 m, debljine 0,30 m.
Na pripremljenu temeljnu ploču postavlja se okno crpne stanice koje se zatim za temeljnu ploču
pričvršćuje vijcima.
Zatrpavanje okna vrši se u slojevima od 50 cm do zahtijevane zbijenosti Ms=60 MN/m2, sitnozrnatim
kamenim materijalom veličine zrna 4-32 mm. Kod zbijanja materijala potrebno je obratiti pozornost
na zbijanje u blizini gravitacijskih i tlačnih vodova, te ostalih infrastrukturnih instalacija, te u tim
dijelovima koristiti lagane ručne nabijače. Sve slojeve potrebno je dobro nabiti. Treba izbjeći
preveliku silu nabijanja iznad tjemena cijevi, radi mogućih oštećenja cijevi.
Nakon dovršetka radova i zatrpavanja rova, potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno
stanje.
1.12.2.7 Preljevne građevine
Preljevne građevine primjenjuju se u kanalizacijama mješovitog načina odvodnje za potrebe kišnog
rasterećenja sustava. Koncepcijski, otpadne vode se dovodim cjevovodom upuštaju u preljevnu
građevinu gdje se kroz prigušnicu dalje u sustav propušta radni protok sustava, a višak vode se
prelijeva preko preljevnog praga i odvodi odvodnim cjevovodom do recipijenta. Utjecaji na preljevne
količine i koncentracije onečišćenja ovise o:
srednjoj godišnjoj visini oborina,
vremenu tečenja u kanalskoj mreži,
padovima dna kanala,
retencijskoj sposobnosti kanala,
pojedinim većim onečišćivačima.
Preljevi su dimenzionirani na temelju odabiranog kritičnog intenziteta koji omogućuje ispiranje
najvećeg dijela onečišćenja sa sliva, te se uz pomoć kritičnog intenziteta dobije kritični protok kišne
oborine kod kojeg nastupa prelijevanje voda.
Hidraulički proračun i dimenzioniranje preljevnih građevina prikazano je u poglavlju 04 knjige " G3-
L18.03.01-G01.0 Kolektorska mreža". Za potrebe rasterećenja kišnog opterećenja iz postojećeg
mješovitog sustava odvodnje, na području općine Sveti Križ Začretje planira se izgradnja četiri
preljevne građevine P-SK 1, P-SK 2, P-SK 3 i P-SK 4.
Na kraju preljevnog cjevovoda izvodi se izljevna građevina od betona klase C30/37 (XC4, XD2, XA2,
V2, Dmax 16mm i zaštitni sloj min 4 cm) s ugrađenim žabljim poklopcem i grubom rešetkom.
1.12.2.8 Završno okno tlačnog cjevovoda
Završno je okno predviđeno na kraju tlačnih vodova. Okno je predviđeno kao armiranobetonsko,
izrađeno betonom klase C 30/37 (XC4, XD2, XA2, V2, Dmax 16mm i zaštitni sloj min 4 cm). Svijetlih je
dimenzija 1.20×1.20 m, debljine dna i zidova 0.20 m. Debljina pokrovne ploče je 0.20 m.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 115
Na dnu ispusnog okna izradit će se kineta betonom klase C 16/20.
Na ispusno okno se ugrađuje tipski lijevano željezni poklopac svijetlog otvora 80/80 cm, sa sustavom
samozabravljivanja, nosivosti 400 kN. Za silazak u okno predviđena je ugradnja željeznih stupaljki, na
međusobnom razmaku 25 cm.
1.13 Opis radova – Općina Veliko Trgovišče
1.13.1 Uvod
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zabok (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Z.O.P.: L18 Opći dio G3-L18.00.01-G01.0 Općina Veliko Trgovišće, kolektorska mreža, G3-L18.04.01-G01.0 Općina Veliko Trgovišće, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L18.04.01-G02.0 Općina Veliko Trgovišće, elektrotehničko rješenje, E3-L18.04.01-E01.0 Idejni projekt Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda općine Veliko Trgovišće (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Prostor d.o.o. Bjelovar ) Y2-L18.04.01-G01.0 Aglomeracija Zabok - Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – Izmjene i dopune (elektroprojekt d.d. Zagreb) ZOP: L18, T.D.: Y2-L18.00.01-G01.0 Lokacijska dozvola Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/13-01/80 URBROJ: 2140/01-07-02-13-38 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/15-01/09, URBROJ: 2140/01-08/2-16-10 Građevinska dozvola
Općina Veliko Trgovišće u prostoru Krapinsko-zagorske županije smještena je na njenom
jugozapadnom rubu na granici prema Zagrebačkoj županiji u neposrednoj blizini grada Zagreba. U
prometnom smislu od svih jedinica lokalne samouprave Županije Općina Veliko Trgovišće je najbliža
gradu Zagrebu i od njega je udaljena približno tridesetak kilometara.
U centralnom dijelu naselja Veliko Trgovišće i sjeverozapadnom dijelu izgrađen je mješoviti sustav
odvodnje s privremenim ispustom u rijeku Krapinu. Izgrađen je od betonskih cijevi i to sabirni kanali
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 116
Ø40 do Ø60 cm, a transportni kolektor Ø60 i Ø100 cm. Tip kanalizacije je mješoviti i to s jednim
mjestom utoka u rijeku Krapinu slivnog područja rijeke Save.
Današnji sustav kanalizacije opslužuje samo naselje Veliko Trgovišće. U vezi odvodnje i počišćivanja
otpadnih voda predviđeno je da se uz postojeći izgrađeni mješoviti sustav odvodnje otpadnih voda na
preostalom području projektira razdjelni sustav odvodnje.
Ovim projektom, sanitarno - fekalne otpadne vode općine Veliko Trgovišće, predviđaju se prikupiti
zatvorenim kanalizacijskim sustavom, te gravitacijskim kolektorima i crpnim stanicama s
pripadajućim tlačnim cjevovodima, dovesti do zajedničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
aglomeracije Zabok smještenim na području grada Oroslavja. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda
nije predmet ovog projekta.
Planiranim cjelovitim sustavom odvodnje predviđa se izgradnja preljevnih građevina na mjestima
postojećih ispusta kojima će se sustav dalje upuštati kritični protok dok će se protok iznad kritičnog
ispuštati u recipijent.
Topografske prilike promatranog područja uvjetuju relativno složeno rješenje odvodnje koje uključuje
izvedbu kanala s minimalnim uzdužnim padovima s jedne strane te interpolaciju tlačnih dionica
cjevovoda zbog topografskih depresija s druge strane.
U postupku rješavanja mreže odvodnje nastojalo se u granicama mogućnosti koristiti postojeće
cestovne prometnice jer se time postižu najprikladniji uvjeti za priključenje pojedinih korisnika bez
zadiranja u imovinsko pravne odnose.
Izuzetak čine dijelovi kolektora čija je trasa djelomično položena izvan cestovnih prometnica, a što je
uvjetovano općim zahtjevom za gravitacijsko odvođenje otpadnih voda.
Na području aglomeracije Zabok izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza
II). U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora Faze I
1.13.2 Faza I
1.13.2.1 Obuhvat
Ukupna duljina gravitacijskih kolektora sanitarne kanalizacije iznosi 7.008,70 m. Kolektori će se
sukladno projektnoj dokumentaciji izvesti od PEHD kanalizacijskih cijevi DN 500, DN 450, DN 355 i DN
280 od potpuno vodonepropusnog materijala i odgovarajuće nosivosti.
Ovim projektom obrađeni su slijedeći gravitacijski kolektori:
KOLEKTOR NAZIVNI PROMJER
[mm]
DULJINA
[m] NAMJENA
GK 1.1 355 - 450 - 500 1,480.50 mješoviti kolektor
VT 1 355 335.0 sanitarni kolektor
VT 1.1 355 207.6 mješoviti kolektor
VT 2 355 305.0 sanitarni kolektor
VT 3 355 320.0 sanitarni kolektor
VT 5 355 776.0 sanitarni kolektor
VT 5.1 280 119.0 sanitarni kolektor
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 117
KOLEKTOR NAZIVNI PROMJER
[mm]
DULJINA
[m] NAMJENA
VT 5.2 280 143.0 sanitarni kolektor
VT 6 355 835.2 sanitarni kolektor
VT 7 280 242.0 sanitarni kolektor
VT 8 355 200.0 sanitarni kolektor
VT 8.1 355 240.0 sanitarni kolektor
VT 8.2 355 692.5 sanitarni kolektor
VT 8.3 280 150.0 sanitarni kolektor
VT 8.4 355 564.5 sanitarni kolektor
Ovim projektom obrađeni su slijedeći tlačni cjevovodi
GK 1.1 (tlačni cjevovodi) PEHD DN 200 L 80.0 m
VT 6 (tlačni cjevovod) PEHD DN 110 L 15.2 m
VT 8.2 (tlačni cjevovod) PEHD DN 110 L 318.4 m
1.13.2.2 Gravitacijski kolektori
Minimalni pad nivelete cijevi iznosi Imin = 2.5 ‰, a maksimalni Imax = 100.0 ‰.
Prije izrade posteljice za cijevi, potrebno je isplanirati dno rova s točnošću od ±3,0 cm te ga nabiti do
tražene zbijenosti. Ukoliko se prilikom izvođenja radova naiđe na tlo slabije kvalitete, vršit će se
stabilizacija temeljnog tla kolektora zamjenskim kamenim materijalom krupnoće zrna 4-32 mm.
Debljina sloja za stabilizaciju je 40 cm, a od prirodnog tla se odvaja ugradnjom netkanog geotekstila.
Radove na produbljenju rova radi stabilizacije temeljnog dna odobravaju projektant i nadzorni
inženjer.
Debljina posteljice je 15 cm, širina jednaka širini rova za cijevi. Posteljica se radi od kamenog
materijala, krupnoće zrna do 8 mm. Posteljicu treba dublje iskopati na dijelovima gdje se cijevi
spajaju kako bi se osiguralo da cijev ima kontinuirani oslonac i da ne leži na spojnicama. Područje
spojnice mora imati pravilnu posteljicu i biti pravilno zatrpano nakon što je završena montaža spoja.
Nakon polaganja cijevi na zbijenu posteljicu, potrebno ih je zatrpati do visine 30 cm od tjemena cijevi,
sitnozrnatim kamenim materijalom, krupnoće zrna do 8 mm. Posebno pozorno i kvalitetno potrebno
je ugraditi materijal bočno od cijevi.
Sve slojeve koji se ugrađuju potrebno je zbiti. Nabijanje se vrši u slojevima debljine do 30 cm. Prvih
1,0 m visine od tjemena cijevi treba lagano nabijati ručnim nabijačima a poslije odgovarajućim
strojevima.
Nakon zasipavanja cijevi vrši se zatrpavanje rova. Rov se zatrpava zamjenskim miješanim kamenim
materijalom krupnoće zrna do 60 mm na dionicama gdje je kanal položen u trup prometnice, prije
ugradnje kolničke konstrukcije. Ukoliko se cijev polaže na poljoprivrednoj površini zatrpavanje rova
se u cijelosti vrši sitnijim probranim materijalom iz iskopa. Sve slojeve potrebno je dobro nabiti. Treba
izbjeći preveliku silu nabijanja iznad tjemena cijevi, radi mogućih oštećenja cijevi.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 118
Kontrola zbijenosti dna rova, posteljice i nasipnog materijala u rovu iznad cijevi kanalizacije ispituje se
i dokazuje tekućim mjerenjem modula stišljivosti metodom kružne ploče ili mjerenjem stupnja
zbijenosti, ispitivanjem prostorne mase zbijenog tla na svakom sloju ispune, uvažavajući HRN
U.B1.046 i HRN U.B1.012.
Nakon dovršetka radova i zatrpavanja rova, potrebno je sve površine vratiti u prvobitno stanje.
Pristup trasi kolektora bit će riješen preko javnih prometnih površina i putova.
Križanja i paralelna vođenja kolektora s postojećim instalacijama potrebno je raditi u suglasnostima
sa nadležnim poduzećima i sukladno uvjetima vlasnika instalacija. Cjevovodi kanalizacije ukopani su
dublje od ostalih instalacija. Prije početka izvođenja radova na kanalizaciji potrebno je utvrditi točne
trase postojećih instalacija izradom probnih iskopa i obilaskom trase s predstavnikom nadležnog
poduzeća, te ukoliko je potrebno uz suglasnost projektanta i predstavnika komunalnog poduzeća u
manjoj mjeri korigirati trasu kanala.
1.13.2.3 Tlačni cjevovodi
Ukupna duljina tlačnih cjevovoda iznosi 398.4 m. Cjevovodi će se sukladno projektnoj dokumentaciji
izvesti od PEHD kanalizacijskih cijevi DN 110 i DN 200 od potpuno vodonepropusnog materijala
odgovarajuće nosivosti.
Cijevi se polažu na pješčanu posteljicu debljine 15 cm. Cijev mora biti ravnomjerno poduprta po
cijeloj dužini.
Osiguranje cjevovoda na horizontalnim i vertikalnim lomovima vrši se betonskim blokovima.
Prije zatrpavanja cjevovoda potrebno je izvršiti tlačnu probu cjevovoda i ispitati isti na
vodonepropusnost, sve prema opisu u knjizi G3-L18.00.01-G01.0 - Opći dio.
1.13.2.4 Revizijska okna
Radi ulaska u kanalizacijske cjevovode radi ispiranja, čišćenja i revizije, na svakom horizontalnom i
vertikalnom lomu trase kanala te na ravnim dionicama trase na udaljenosti prosječno 40 do 50 m,
predviđena je izgradnja revizijskih okana. Zbog zaštite podzemnih voda predviđa se ugradnja
prefabriciranih okana zbog postizanja visokog stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
Predviđena je projektnom dokumentacijom ugradnja prefabriciranih revizijskih okana od betona sa
polietilenskom bazom na cijevima od polietilena, odnosno od istog materijala kao i cijevi zbog
kompatibilnosti i garancije kvalitete i trajnosti spoja cijevi i okna.
Revizijska okna su unutarnjeg promjera 800 mm ako je profil izlazne cijevi DN 280 - 355 mm, 1.000
mm ako je profil izlazne cijevi DN 500 mm.
Kineta u revizijskom oknu mora biti formirana unutar okna bez lomova horizontalne trase s vanjske
strane okna. Kineta je širine jednake promjeru izlazne cijevi iz okna, a ukoliko u jedno okno ulazi više
cijevi, okno mora sadržavati broj kineta jednak broju ulaznih cijevi. Visina kinete iznosi 2/3 promjera
izlazne cijevi na svim oknima. Materijal kinete jednak je materijalu okna.
Na mjestima ugradnje revizijskih okana potrebno je izvršiti proširenje i produbljenje rova. Proširenje
se vrši u širini od 50 cm sa svake strane okna, odnosno promjera većeg za 1,0 m od promjera okna.
Okna se ugrađuju na unaprijed pripremljenu posteljicu debljine 15 cm i promjera većeg za 1,0 m od
promjera okna. Posteljica je od kamenog materijala krupnoće zrna do 8 mm
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 119
Okno treba biti ispitano i vodonepropusno.
U gornju ploču okna ugradit će se lijevanoželjezni tipski poklopac Ø 600 mm u kvadratnom okviru.
Poklopci su nosivosti 400 kN u prometnim površinama, te 250 kN na nogostupu i zelenim
površinama. Na svim površinama se predviđa ugradnja poklopca sa sustavom samozabravljivanja.
Položaj okana na trasi moguće je u manjoj mjeri korigirati tijekom izvođenja radova, uz suglasnost
projektanta i predstavnika nadležnog komunalnog poduzeća, radi grupiranja kućnih priključaka,
izbjegavanja postojećih instalacija i sl.
Betonski elementi građevina izvode se od betona slijedećih karakteristika:
Grupa
betona
Razred
tlačne
čvrstoće
Razred
izloženosti
betona
Razred
vodonepropusnosti
Zaštitni
sloj
armature
Razred prema
maksimalnom
zrnu
Konstruktivni
elementi
1 C 16/20 - - - - Podložni beton
2 C 30/37 XD2, XA2,
XC4 V2 4 cm Dmax 16 mm
Zidovi i ploče,
temelji,
preljevni
pragovi, ostali
konstruktivni
elementi
3 C 30/37 XC4, XD3,
XF4 V2 4 cm Dmax 16 mm
Vijenac okna za
poklopac,
beton za
ubetoniravanje
1.13.2.5 Osiguranje kolektora
1.13.2.5.1 Križanje kanalizacije i vodotoka
Križanje kanalizacije i vodotoka vrši se prolazom kanala ispod vodotoka ili ovjesom cjevovoda na
konstrukciju mosta, ovisno o terenskim prilikama i tehničkim zahtjevima vođenja trase kanalizacije.
Križanje kanalizacije i vodotoka prolazom kanala ispod vodotoka vrši se na sljedećim kanalima:
VT 1.1 – stac. 0+127.0
GK 1.1 - stac. 0+297.0
GK 1.1 - stac. 0+663.0
Križanje se vrši prekopom vodotoka. Cijev kanalizacijskog kolektora sukladno projektnoj
dokumentaciji polaže se u zaštitnu čeličnu cijev (alternativno PES/PEHD cijev).
Kanalizacijska cijev je u zaštitnoj cijevi fiksirana/centrirana distantnim prstenima na maksimalnom
razmaku 1,5 m. Zaštitna cijev mora biti zaštićena od korozije, odnosno premazana s vanjske i
unutarnje strane antikorozivnim premazom.
Tjeme zaštitne cijevi mora biti minimalno 1,0 m ispod dna vodotoka, a duljina zaštitne cijevi jednaka
je širini dna vodotoka i horizontalnoj projekciji polovice duljine pokosa.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 120
Nakon izvođenja radova potrebno je vratiti vodotok u prvobitno stanje te izvesti osiguranje dna i
pokosa na način da se izvede kamena obloga u betonskoj podlozi, debljine 25 cm. Širina pojasa
osiguranja vodotoka iznosi 1,5 m od osi cjevovoda sa svake strane.
Radi lakšeg izvođenja radova na izvođenju prolaza kanalizacijskog kolektora ispod vodotoka,
potrebno je osigurati nesmetani tok vodotoka usmjeravanjem vode alternativnim putem pomoću
privremeno postavljenih cijevi ili crpljenjem. Radove vršiti u malovodnom periodu, odnosno u
vrijeme malih voda vodotoka.
Prijelaz kanala preko vodotoka ovjesom na konstrukciju mosta vrši se na sljedećim kanalima:
VT 6 – tlačni vod, od stac 0+010.0 do 0+025.2
Prijelaz se vrši polaganjem tlačnog voda u čeličnu zaštitnu cijev promjera Ø 219,1 mm, s=11,1 mm.
Između radne i zaštitne cijevi potrebno je postaviti termoizolaciju. Zaštitna cijev mora biti adekvatno
zaštićena od korozije.
Cijev tlačnog voda se sa zaštitnom cijevi postavlja na čelične nosače od U 100 profila, na
međusobnom razmaku od 1,0 m, za koje se pričvršćuje obujmicama. Nosači su za konstrukciju mosta
pričvršćeni čeličnom pločom, za koju su zavareni.
Detaljnu tehnologiju izvođenja prijelaza kanala preko vodotoka ovjesom na konstrukciju mosta, uz
sve eventualno potrebne proračune nosivosti pridržanja cijevi, potrebno je izraditi u izvedbenom
projektu.
1.13.2.5.2 Križanja s postojećim instalacijama
Vodovod
Podzemni resursi vodoopskrbe dobiveni su digitalnom geokodiranom formatu, te su isti iskazani na
pratećoj situaciji. Pri projektiranju sanitarne kanalizacije projektirani se sustav u najvećoj mjeri
odmaknuo od vodoopskrbnih instalacija. Horizontalni svijetli razmak između osi vodoopskrbnog
cjevovoda i sanitarnih kolektora će biti min. 1 m, a minimalni svijetli razmak u vertikalnom mjerenju
će biti min. 0,5 m. U slučajevima kad se navedeni razmaci neće moći ispoštovati predvidjeti će se
osiguranje vodoopskrbnog cjevovoda izvedbom odgovarajuće zaštite ili izmicanjem prema uputama i
načinima propisanim od nadležnih tijela. Prije izvođenja radova iste će se na terenu označiti
iskolčenjem.
Telekomunikacije
Podzemni resursi telekomunikacija dobiveni su digitalnom geokodiranom formatu, te su isti iskazani
na pratećoj situaciji. Cjevovodi su u najvećoj mjeri projektirani da se izbjegnu kolizije s
telekomunikacijskim vodovima. Usprkos takvom pristupu polaganja trase, na jednom dijelu dolazi do
križanja s postojećom telekomunikacijskom infrastrukturom, te je potrebno provesti dodatnu zaštitu,
sve sukladno čl. 26 Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/13).
Najmanja udaljenost pri paralelnom vođenju ili približavanju postojećeg podzemnog elektroničkog
komunikacijskog kabela i kanalizacijske cijevi iznosi 0.5 m. Na mjestu križanja, kanalizacijska cijev se
polaže ispod kabela, pri čemu se kabel mehanički zaštićuje. Duljina zaštitne cijevi je najmanje 1.5 m
sa svake strane mjesta križanja, a udaljenost od tjemena kanalizacijskog profila je najmanje 0.3 m.
Prije izvođenja radova iste će se na terenu označiti iskolčenjem.
Elektroenergetika
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 121
Podzemne instalacije elektroenergetskih vodova projektant je dobio u digitalnoj formi. Križanja
tlačnog kanalizacijskog cjevovoda i podzemne elektroenergetske infrastrukture biti će izvedeni na
način da je tlačni cjevovod udaljen kod paralelnog vođenja minimalno 1.0 m i 0.5 m kod križanja od
podzemnih elektroenergetskih vodova. Prije izvođenja radova podzemne elektroenergetske vodove
će se na terenu označiti iskolčenjem.
1.13.2.6 Crpne stanice
1.13.2.6.1 Općenito
Predviđa se izvedba ukopanih crpnih stanica s uronjenim centrifugalnim kanalizacijskim crpkama.
Crpne stanice, u građevinskom smislu, planiraju se tako da njihovi gabariti odgovaraju mogućnostima
ugradnji crpki i održavanju pogona.
Za crpne stanice, CS-VT 2 i CS-VT 3 predviđa se projektnom dokumentacijom ugradnja agregata u
prefabricirane crpne stanice, DN=1400 mm, izrađenih iz GRP ili PE materijala (prilozi 302 i 303).
Isporučuju se u dva ili više dijelova (dno, prsten i završetak).
Za ulazak u okno predviđena je ugradnja poklopaca odgovarajućih dimenzija kako bi se crpke mogle
izvaditi tijekom njihova čišćenja i servisiranja. Poklopci su od lijevanog željeza, nosivosti 400 kN na
prometnicama, te 250 kN na zelenim površinama. Poklopci moraju biti vodotijesni.
Osim otvora za dovodne cjevovode, tlačni vod i cijev ventilacije, u oknu je potrebno izraditi otvore za
kablove elektroenergetike. Crpke se spajaju na javnu elektroenergetsku mrežu preko samostojećeg
upravljačkog ormarića. Upravljački ormarić smješten je u neposrednoj blizini crpne stanice, ovisno o
terenskim i urbanističkim prilikama.
Za sve crpne stanice predviđena je ugradnja dviju crpki, jedne radne i jedne rezervne. Svi pripadajući
tlačni vodovi sukladno projektnoj dokumentaciji su od PEHD-a, DN 110 mm, dok su sve armature i
fazonski komadi, kao i svi ostali metalni dijelovi unutar crpnih stanica od INOX-a, standarda AISI 304.
Sve armature smještene su unutar okna crpne stanice. Kapaciteti crpki i visina dizanja definirani su
hidrauličkim proračunom.
Radi smještaja crpnih stanica u koridoru javnih prometnica, ne predviđa se izrada ograde oko crpnih
stanica, a pristup službama održavanja omogućen je preko javnih puteva i prometnica.
Armirano betonsko okno crpne stanice CS-VT1 planira se tako da gabariti odgovaraju mogućnostima
ugradnji crpki i održavanju pogona (prilog 301). Dijelovi crpne stanice: dno, zidovi i pokrovna ploča,
planiraju se od vodonepropusnog betona C30/37 (XC4, XD2, XA2, V2, Dmax 16 mm i zaštitni sloj min 4
cm). U zidove crpne stanice potrebno je ostaviti otvore za ugradnju tlačnih cijevi, cijevi za ventilaciju i
cijevi za uvod električnih kablova. Nakon montaže crpki ovi se otvori zatvaraju. Na dnu crpnih stanica
izvesti kinete iz betona C30/37, zatim očistiti zidove crpnog bazena od ostataka betona i drugog
otpada i izvesti vodonepropusnu cementnu žbuku, debljine 1,5 do 2,0 cm zaglađenu do crnog sjaja ili
izvesti premaz s dodacima polimera ili epoksidne smole.
Retencijski sigurnosni prostor crpnih stanica osigurava se korištenjem raspoloživog volumena u
građevini crpne stanice i u dovodnom kolektoru.
Sve crpne stanice su opremljene s usisnom i izlaznom cijevi zadanih promjera napravljene iz PE cijevi.
Okna su opremljena i odzračnom cijevi i cijevi za prolaz električnih kablova kao i nosačem za prihvat
vodilica crpke i vješaljke za nosače lanca crpki.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 122
Nakon izvedbe crpne stanice sve lokacije je potrebno dovesti u prvobitno stanje (asfalt,
poravnavanje, zasijavanje kod zelenih površina) tako da budu vidljivi samo poklopci crpnih stanica.
Oprema crpnih stanica osim crpnih agregata i tlačnih cjevovoda sadržava još razne fazonske komade,
armature i cijevi, koje se predviđaju, bez obzira na redovito manje tlakove, sve za nazivni tlak od 10
bara. Ukoliko na lokacijama pojedinih crpnih stanica nije moguće postaviti fiksne rezervne agregate,
treba predvidjeti mogućnost priključivanja prijenosnih agregata.
Hidraulički proračun i dimenzioniranje crpnih stanica prikazano je u poglavlju 04 knjige " G3-
L18.04.01-G01.0 Kolektorska mreža".
Karakteristike planiranih crpnih stanica
Crpna stanica Tlačni cjevovod
Naziv Kapacitet Visina dizanja Nazivni promjer Duljina
[l/s] [m] [mm] [m]
CS-VT 1 25.0 6.35 200 82.0
CS-VT 2 6.0 3.53 110 15.2
CS-VT 3 6.0 13.42 110 318.4
Građevna jama za izgradnju crpne stanice izvest će se strojnim iskopom. Iskop se vrši u širini od
minimalno 0,65 m šire od promjera okna, odnosno promjer iskopa potreban za ugradnju crpne
stanice iznosi minimalno 2,7 m. U slučaju nailaska na postojeće instalacije ili u blizini postojećih
objekata radi očuvanja stabilnosti potrebno je iskop vršiti ručno, uz sve potrebne mjere sigurnosti i
zaštite na radu. Prilikom iskopa građevne jame i radova na postavljanju crpne stanice, potrebno je
vršiti razupiranje i podupiranje rova, te osigurati crpljenje vode koja na bilo koji način dospije u rov.
Za učvršćenje građevne jame primijenjuju se smjernice norme EN 1610.
Kada se iskopani materijal odlaže uz rov, između ruba rova i odloženog materijala iz iskopa potrebno
je ostaviti dovoljno širok pojas koji ne smije biti opterećen da se ne ugrozi stabilnost pokosa iskopa i
čija širina odgovara propisima zaštite na radu. Na mjestima gdje nije moguće odložiti materijal uz rub
rova, potrebno je planirati uzdužni transport iskopanog materijala na za to predviđeno stalno
/trajno/ ili privremeno odlagalište.
Ukoliko temeljno tlo ispod crpne stanice nije dovoljno kvalitetno za pravilno temeljenje, potrebno je
izvršiti produbljenje građevne jame za 0,50 m, te stabilizaciju temeljnog tla zamjenskim kamenim
materijalom. Prije ugradnje zamjenskog materijala postavlja se netkani geotekstil. Radove na
produbljenju rova radi stabilizacije temeljnog dna odobravaju projektant i nadzorni inženjer.
Prije izrade temeljne ploče za okno crpne stanice potrebno je isplanirati dno rova s točnošću od ±3,0
cm te ga nabiti do tražene zbijenosti.
Temeljna ploča okna crpne stanice CS-VT2 i CS-VT3 izrađuje se od armiranog betona klase C 30/37,
tlocrtnih dimenzija 2,1×2,1 m, debljine 0,30 m.
Na pripremljenu temeljnu ploču postavlja se okno crpne stanice koje se zatim za temeljnu ploču
pričvršćuje vijcima.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 123
Zatrpavanje okna vrši se u slojevima od 50 cm do zahtijevane zbijenosti Ms=60 MN/m2, sitnozrnatim
kamenim materijalom (pijesak i šljunak), veličine zrna 4-32 mm. Kod zbijanja materijala potrebno je
obratiti pozornost na zbijanje u blizini gravitacijskih i tlačnih vodova, te ostalih infrastrukturnih
instalacija, te u tim dijelovima koristiti lagane ručne nabijače. Sve slojeve potrebno je dobro nabiti.
Treba izbjeći preveliku silu nabijanja iznad tjemena cijevi, radi mogućih oštećenja cijevi.
Nakon dovršetka radova i zatrpavanja rova, potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno
stanje.
1.13.2.7 Preljevne građevine
Preljevne građevine primjenjuju se u kanalizacijama mješovitog načina odvodnje za potrebe kišnog
rasterećenja sustava. Koncepcijski, otpadne vode se dovodim cjevovodom upuštaju u preljevnu
građevinu gdje se kroz prigušnicu dalje u sustav propušta radni protok sustava, a višak voda se
prelijeva preko preljevnog praga i odvodi odvodnim cjevovodom do recipijenta. Utjecaji na preljevne
količine i koncentracije onečišćenja ovise o:
srednjoj godišnjoj visini oborina,
vremenu tečenja u kanalskoj mreži,
padovima dna kanala,
retencijskoj sposobnosti kanala,
pojedinim većim onečišćivačima.
Preljevi su dimenzionirani na temelju odabiranog kritičnog intenziteta koji omogućuje ispiranje
najvećeg dijela onečišćenja sa sliva, te se uz pomoć kritičnog intenziteta dobije kritični protok kišne
oborine kod kojeg nastupa prelijevanje voda.
Hidraulički proračun i dimenzioniranje preljevnih građevina prikazano je u poglavlju 04 knjige " G3-
L18.04.01-G01.0 Kolektorska mreža". Za potrebe rasterećenja kišnog opterećenja iz postojećeg
mješovitog sustava odvodnje, na području općine Veliko Trgovišće planira se izgradnja tri preljevne
građevine P-VT 1, P-VT 2 i P-VT 3.
Preljevne se građevine izvode od betona klase C30/37 (XC4, XD2, XA2, V2, Dmax 16mm i zaštitni sloj
min 4 cm).
1.13.2.8. Završno okno tlačnog cjevovoda
Završno je okno predviđeno na kraju tlačnih vodova. Okno je predviđeno kao armiranobetonsko,
izrađeno betonom klase C 30/37 (XC4, XD2, XA2, V2, Dmax 16mm i zaštitni sloj min 4 cm). Svijetlih je
dimenzija 1.20×1.20 m, debljine dna i zidova 0.20 m. Debljina pokrovne ploče je 0.20 m.
Na dnu ispusnog okna izradit će se kineta betonom klase C 16/20.
Na ispusno okno se ugrađuje tipski lijevano željezni poklopac svijetlog otvora 80/80 cm,sa sustavom
samozabravljivanja, nosivosti 400 kN. Za silazak u okno predviđena je ugradnja željeznih stupaljki, na
međusobnom razmaku 25 cm.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 124
1.14 Opis radova – Općina Gornja Stubica
1.14.1 Uvod
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zabok (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Z.O.P.: L18 Opći dio G3-L18.00.01-G01.0 Općina Gornja Stubica, kolektorska mreža, G3-L18.05.01-G01.0 Idejni projekt Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda općine Gornja Stubica (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Prostor d.o.o. Bjelovar ) Y2-L18.05.01-G01.0 Aglomeracija Zabok - Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – Izmjene i dopune (elektroprojekt d.d. Zagreb) ZOP: L18, T.D.: Y2-L18.00.01-G01.0 Lokacijska dozvola Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/13-01/80 URBROJ: 2140/01-07-02-13-38 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/15-01/09, URBROJ: 2140/01-08/2-16-10 Građevinska dozvola
Općina Gornja Stubica nalazi se u južnom dijelu Krapinsko-zagorske Županije. Prema sjeveru graniči s
Općinom Bedekovčina, istočnom granicom prislanja se na Općinu Marija Bistrica, na zapadu graniči s
Općinom Donja Stubica, a prema jugu s Gradom Zagrebom. Općina Gornja Stubica je kulturno-
povijesno i krajobrazno prepoznatljiv dio Stubičkog kraja. Zajedno s Gradom Donja Stubica i Općinom
Stubičke Toplice, te donekle i Gradom Oroslavje čini prostorno-zemljopisnu cjelinu podno sjevernih
obronaka Medvednice u kojoj su ove tri odnosno četiri jedinice stoljećima bile upućene jedna na
drugu.
Na zapadnom dijelu Općine Gornja Stubica nalazi se vrlo mali potez kolektora, koji se smatra
početkom sustava odvodnje na prostoru Općine. Na području Općine Gornja Stubica glavni kolektor
izgrađen je od tvornice Dona do granice s Gradom Donja Stubica, tj. do potoka Slani potok. Glavni
kolektor na području Općine izveden je od armirano-betonskih cijevi promjera 60 cm. Kolektor nije
izgrađen u čitavoj predviđenoj duljini.
Na ovaj kolektor vezani su ispusti sadašnjih proizvodnih građevina industrijskog područja Gornje
Stubice.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 125
Stambeni dijelovi mjesta Gornja Stubica i sva preostala naselja u Općini imaju vrlo loše stanje
odvodnje sanitarne vode. Većinom se radi o kućnim septičkim jamama, koje su vrlo često loše
izvedene tako da se otpadne vode velikim dijelom nekontrolirano ispuštaju u okolni teren i obližnje
vodotoke. Osobito je to prisutno kod odvodnje seoskih domaćinstava s većim brojem sitne i krupne
stoke.
Na području aglomeracije Zabok izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza
II). U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora neovisno od faze projektiranja, odnosno za
sve kolektore navedene u ovoj dokumentaciji. Na podrućju općine Gornja Stubica izgradnja svih
kolektora je projektirana u Fazi I.
1.14.2 Faza I
1.14.2.1 Obuhvat
Na području Općine u naseljima u kojima nije riješeno pitanje odvodnje predviđa se izvedba
razdjelnog sustava odvodnje otpadnih voda (sanitarno – tehnološki sustav odvojen od oborinskog
sustava odvodnje).
Na području općine Gornja Stubica planirana je sekundarna mreža odvodnje ukupne duljine 3.662,02
m i obuhvaća naselje Gornju Stubicu i naselje Samci.
KOLEKTOR NAZIVNI PROMJER
[mm]
DULJINA
[m]
GS2-O1 355 855,67
GS3-O1 280 516,04
GS5-O1 355 374,79
GS6-O1 280 405,62
GS7-O1 355 620,9
GS8-O1 280 156,57
GS9-O1 355 365,69
GS10-O1 355 20,7
GS10-O2 355 210,25
GS11-O1 280 135,78
1.14.2.2 Gravitacijski kolektori
Kako se predviđa razdjelni sustav, što znači izvedbu samo kanala za otpadnu vodu, najmanji profil
gravitacijskog kolektora usvojen je 250 mm.
Najčešće ovaj presjek nije uvjetovan hidrauličkim razlozima, nego je usvojen iz razloga lakšeg
održavanja kanalizacijske mreže, odnosno većoj sigurnosti zaštite od začepljenja.
Kao materijal za gravitacijske cjevovode sukladno projektnoj dokumentaciji odabran je polietilen
(PEHD) za profile cjevovoda Ø 250 – 400 mm.
Konfiguracija terena na pojedinim dionicama određuje male padove nivelete kolektora te je
minimalni pad gravitacijskog kolektora 2,0 ‰. Dubine polaganja kanala prikazane su u uzdužnim
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 126
profilima, kao i padovi nivelete. Pad dna kanala potrebno je tijekom izvođenja radova kontrolirati
geodetskom izmjerom.
Rov za polaganje cjevovoda treba iskopati tako da svi cjevovodi budu položeni na projektom
predviđenoj dubini. Širine rova gravitacijskog kolektora i tlačnog voda predviđene projektom
određene su ovisno o profilu cijevi, dubini polaganja cjevovoda, broju cijevi u rovu i geomehaničkim
karakteristikama tla.
Za cijevi profila DN280 i DN355 mm i dubinu ukapanja do 4 m predviđena širina rova iznosi 1,1 m. Na
mjestima gdje se cijevi polažu na dubinama većim od 4 m širina rova iznosi 1,6 m. Prilikom
određivanja projektne širine rova u obzir su uzete smjernice norme EN 1610.
Iskop rova vrši se u pravilu strojno, osim na dionicama gdje je zbog blizine postojećih instalacija
potreban ručni iskop, uz potrebne mjere sigurnosti i zaštite na radu. S obzirom na geomehaničke
karakteristike tla u kojem će se vršiti iskop, prilikom iskopa rova za cjevovod i polaganja cijevi
potrebno je vršiti razupiranje i podupiranje rova, te osigurati crpljenje vode koja na bilo koji način
dospije u rov.
Razupiranje rova za kanalizacijske kolektore može se vršiti mosnicama, razuporama s potrebnim
klinovima ili željeznim razuporama na vijak na srednji pritisak tla, a sve radove na izvedbi razupiranja
rova potrebno je vršiti u skladu sa smjernicama norme EN 1610.
1.14.2.3 Revizijska okna
Radi ulaska u kanalizacijske cjevovode radi ispiranja, čišćenja i revizije, na svakom horizontalnom i
vertikalnom lomu trase kanala te na ravnim dionicama trase na udaljenosti prosječno 40 do 50 m,
predviđena je izgradnja revizijskih okana. Zbog zaštite podzemnih voda predviđa se ugradnja
prefabriciranih okana zbog postizanja visokog stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
Predviđena je ugradnja sukladno projektnoj dokumentaciji prefabriciranih betonskih revizijskih okana
s bazom obloženom od polietilenskog “uloška“ sa spojnicama od polietilena, odnosno od istog
materijala kao i cijevi zbog kompatibilnosti i garancije kvalitete i trajnosti spoja cijevi i okna.
Revizijska okna su unutarnjeg promjera 800 mm za profil izlazne cijevi DN 280 - 355 mm.
Kineta u revizijskom oknu mora biti formirana unutar okna bez lomova horizontalne trase s vanjske
strane okna. Kineta je širine jednake promjeru izlazne cijevi iz okna, a ukoliko u jedno okno ulazi više
cijevi, okno mora sadržavati broj kineta jednak broju ulaznih cijevi. Visina kinete iznosi 2/3 promjera
izlazne cijevi na svim oknima. Materijal kinete jednak je materijalu okna.
Na mjestima ugradnje revizijskih okana potrebno je izvršiti proširenje i produbljenje rova. Proširenje
se vrši u širini od 50 cm sa svake strane okna, odnosno promjera većeg za 1,0 m od promjera okna.
Okna se ugrađuju na unaprijed pripremljenu posteljicu debljine 15 cm i promjera većeg za 1,0 m od
promjera okna. Posteljica je od kamenog materijala krupnoće zrna do 8 mm. Zasipavanje oko okna
vrši se kamenim materijalom krupnoće zrna do 8 mm, isto kao i za kanalizacijski kolektor. Materijal za
zasipavanje se nanosi u slojevima na udaljenosti od najmanje 50 cm od stjenke okna.
Okno treba biti ispitano i vodonepropusno.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 127
U gornju ploču okna ugradit će se lijevanoželjezni tipski poklopac Ø 600 mm u kvadratnom okviru.
Poklopci su nosivosti 400 kN u prometnim površinama, te 250 kN na nogostupu i zelenim
površinama. Na svim površinama se predviđa ugradnja poklopca sa sustavom samozabravljivanja.
Položaj okana na trasi moguće je u manjoj mjeri korigirati tijekom izvođenja radova, uz suglasnost
projektanta i predstavnika nadležnog komunalnog poduzeća, radi grupiranja kućnih priključaka,
izbjegavanja postojećih instalacija i sl.
Betonski elementi građevina izvode se od betona slijedećih karakteristika:
Grupa
betona
Razred
tlačne
čvrstoće
Razred
izloženosti
betona
Razred
vodonepropusnosti
Zaštitni
sloj
armature
Razred prema
maksimalnom
zrnu
Konstruktivni elementi
1 C 16/20 - - - - Podložni beton
2 C 30/37 XC4, XD2, XA2 V2 4 cm Dmax 16 mm
Zidovi i ploče, temelji,
preljevni pragovi,
ostali konstruktivni
elementi
3 C 30/37 XC4, XD3, XF4 V2 4 cm Dmax 16 mm
Vijenac okna za
poklopac, Beton za
ubetoniravanje
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 128
1.15 Opis radova – Općina Mače
1.15.1 Uvod
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zabok (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Z.O.P.: L18 Opći dio G3-L18.00.01-G01.0 Općina Mače, kolektorska mreža, G3-L18.07.01-G01.0 Općina Mače, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L18.07.01-G02.0 Općina Mače, elektrotehničko rješenje, E3-L18.07.01-E01.0) Idejni projekt Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda općine Mače (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Prostor d.o.o. Bjelovar ) Y2-L18.07.01-G01.0 Aglomeracija Zabok - Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – Izmjene i dopune (elektroprojekt d.d. Zagreb) ZOP: L18, T.D.: Y2-L18.00.01-G01.0 Lokacijska dozvola Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/13-01/80 URBROJ: 2140/01-07-02-13-38 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/15-01/09, URBROJ: 2140/01-08/2-16-10 Građevinska dozvola
Općina Mače nalazi se u Krapinsko zagorskoj županiji te je smještena pokraj grada Zlatara. Mače kao
općina obuhvaća naselja: Mače, Delkovec, Frkuljevec Peršaveški, Mali Bukovec, Mali Komor,
Peršaves, Veliki Bukovec, Veliki Komor, Vukanci.
Općinsko središte Mače smješteno je u dolini na križanju prometnica za naselja Zlatar, Novi
Golubovec, Mihovljan, Zlatar Bistricu i Zabok, ali je prometno inferiorno locirano u odnosu na jake
prometnice Zagreb-Varaždin i Zagreb-Macelj.
U okviru prostornog plana Općine Mače svakako se problemu odvodnje i pročišćavanja sanitarnih
otpadnih voda mora posvetiti nužna pažnja, i to prije svega zbog očuvanja prirodnih kvaliteta svih
površinskih i podzemnih tokova ovog kraja i zaštite od zagađivanja.
Proširenjem postojećih i izgradnjom novih vodoopskrbnih sustava pojačat će se tendencija zagađenja
vodotoka otpadnim vodama, pa se tim više već sada mora ozbiljno pozabaviti i sustavom zaštite od
zagađenja.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 129
Tokom posljednjih desetljeća problematika zaštite i unaprjeđenja čovjekove okoline postala je
izuzetno aktualna u čitavom svijetu pa tako i kod nas. Ubrzani i neprekidni proces industrijalizacije
podrazumijeva i stalni porast korištenja vode u domaćinstvu i industriji, a usporedno sa time javlja se
i problem odvođenja otpadnih voda iz naselja. Proširenjem postojećih i izgradnjom planiranih
vodoopskrbnih sustava pojačat će se tendencija zagađenja vodotoka otpadnim vodama, pa se tim
više već sada mora ozbiljno pozabaviti i sustavom zaštite od zagađenja.
Današnje stanje u pogledu odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Općine uglavnom je
nezadovoljavajuće jer ne postoji izgrađena kanalizacijska mreža osim za pojedine objekte u samom
centru većih naselja. U ostalim naseljima nema izgrađene kanalizacijske mreže, niti uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda.
Otpadne vode se uglavnom sakupljaju u neprikladne septičke jame ili se ispuštaju direktno u
melioracijske kanale ili kanale uz prometnicu. Isto tako obzirom da na pojedinim područjima Općine
nema izgrađene vodovodne mreže, na nekim seoskim domaćinstvima postoje izgrađeni poljski
zahodi.
Postojeća kanalizacijska mreža promatranog područja je mješovitog tipa. Na postojećoj mreži ne
postoji niti jedan preljev, tako da se oborinske vode mješovitim sustavom dovode do ispusta u rijeke.
Na sustavu također nema crpnih stanica pa se na mjestima gdje topografske prilike ne dozvoljavaju
daljnje gravitacijsko vođenje trase otpadne vode nekontrolirano ispuštaju u vodotoke. Takvi
nekontrolirani ispusti iz postojećih kolektora u rijeku Krapinu ili njezine pritoke su najslabije točke
sustava.
Ovim poglavljem, sanitarno - fekalne otpadne vode općine Mače, predviđaju se prikupiti zatvorenim
kanalizacijskim sustavom, te gravitacijskim kolektorima i crpnim stanicama s pripadajućim tlačnim
cjevovodima, dovesti do zajedničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Zabok
smještenim na području grada Oroslavja. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda nije predmet ovog
projekta.
Planiranim cjelovitim sustavom odvodnje predviđa se izgradnja preljevnih građevina na mjestima
postojećih ispusta kojima će se sustav dalje upuštati kritični protok dok će se protok iznad kritičnog
ispuštati u recipijent.
Topografske prilike promatranog područja uvjetuju relativno složeno rješenje odvodnje koje uključuje
izvedbu kanala s minimalnim uzdužnim padovima s jedne strane te interpolaciju tlačnih dionica
cjevovoda zbog topografskih depresija s druge strane.
U postupku rješavanja mreže odvodnje nastojalo se u granicama mogućnosti koristiti postojeće
cestovne prometnice jer se time postižu najprikladniji uvjeti za priključenje pojedinih korisnika bez
zadiranja u imovinsko pravne odnose.
Izuzetak čine dijelovi kolektora čija je trasa djelomično položena izvan cestovnih prometnica, a što je
uvjetovano općim zahtjevom za gravitacijsko odvođenje otpadnih voda.
Na području aglomeracije Zabok izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza
II). U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora neovisno od faze projektiranja, odnosno za
sve kolektore navedene u ovoj dokumentaciji. Na podrućju općine Mače izgradnja svih kolektora
je projektirana u Fazi I.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 130
1.15.2 Faza I
1.15.2.1 Obuhvat
Ukupna duljina gravitacijskih kolektora sanitarne kanalizacije iznosi 7,531.1 m. Kolektori će se
sukladno projektnoj dokumentaciji izvesti od PEHD kanalizacijskih cijevi DN 450, DN 355 i DN 280 te
od GRP cijevi DN 700 od potpuno vodonepropusnog materijala i odgovarajuće nosivosti.
Ovim projektom obrađeni su slijedeći gravitacijski kolektori:
KOLEKTOR NAZIVNI PROMJER
[mm]
DULJINA
[m] NAMJENA
GK 4 (gravitacija) 355 3897.1 mješoviti kolektor
GK 4-1 280 305.0 sanitarni kolektor
GK 4-2 280 80.0 sanitarni kolektor
MA 1 450 - 700 707.0 mješoviti kolektor
MA 1.1 450 140.0 mješoviti kolektor
MA 2 280 221.0 sanitarni kolektor
MA 2.1 280 834.0 sanitarni kolektor
MA 2.2 280 252.0 sanitarni kolektor
MA 3 280 220.0 sanitarni kolektor
MA 4 280 242.0 sanitarni kolektor
MA 5 280 196.0 sanitarni kolektor
MA 6 280 437.0 sanitarni kolektor
Ovim projektom obrađeni su slijedeći tlačni cjevovodi:
GK 4 (tlačni cjevovodi) PEHD DN 110 L= 767.7 m
MA 7 PEHD DN 125 L= 505.2 m
1.15.2.2 Gravitacijski kolektori
Minimalni pad nivelete cijevi iznosi Imin = 2.0 ‰, a maksimalni Imax = 100.0 ‰.
Prije izrade posteljice za cijevi, potrebno je isplanirati dno rova s točnošću od ±3,0 cm te ga nabiti do
tražene zbijenosti. Ukoliko se prilikom izvođenja radova naiđe na tlo slabije kvalitete, vršit će se
stabilizacija temeljnog tla kolektora zamjenskim kamenim materijalom krupnoće zrna 4-32 mm.
Debljina sloja za stabilizaciju je 40 cm, a od prirodnog tla se odvaja ugradnjom netkanog geotekstila.
Radove na produbljenju rova radi stabilizacije temeljnog dna odobravaju projektant i nadzorni
inženjer.
Debljina posteljice je 15 cm, širina jednaka širini rova za cijevi. Posteljica se radi od kamenog
materijala, krupnoće zrna do 8 mm. Posteljicu treba dublje iskopati na dijelovima gdje se cijevi
spajaju kako bi se osiguralo da cijev ima kontinuirani oslonac i da ne leži na spojnicama. Područje
spojnice mora imati pravilnu posteljicu i biti pravilno zatrpano nakon što je završena montaža spoja.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 131
Nakon polaganja cijevi na zbijenu posteljicu, potrebno ih je zatrpati do visine 30 cm od tjemena cijevi,
sitnozrnatim kamenim materijalom, krupnoće zrna do 8 mm. Posebno pozorno i kvalitetno potrebno
je ugraditi materijal bočno od cijevi.
Sve slojeve koji se ugrađuju potrebno je zbiti. Nabijanje se vrši u slojevima debljine do 30 cm. Prvih
1,0 m visine od tjemena cijevi treba lagano nabijati ručnim nabijačima a poslije odgovarajućim
strojevima.
Nakon zasipavanja cijevi vrši se zatrpavanje rova. Rov se zatrpava zamjenskim miješanim materijalom
krupnoće zrna do 60 mm na dionicama gdje je kanal položen u trup prometnice, prije ugradnje
kolničke konstrukcije. Ukoliko se cijev polaže na poljoprivrednoj površini zatrpavanje rova se u
cijelosti vrši sitnijim probranim materijalom iz iskopa. Sve slojeve potrebno je dobro nabiti. Treba
izbjeći preveliku silu nabijanja iznad tjemena cijevi, radi mogućih oštećenja cijevi.
Kontrola zbijenosti dna rova, posteljice i nasipnog materijala u rovu iznad cijevi kanalizacije ispituje se
i dokazuje tekućim mjerenjem modula stišljivosti metodom kružne ploče ili mjerenjem stupnja
zbijenosti, ispitivanjem prostorne mase zbijenog tla na svakom sloju ispune, uvažavajući HRN
U.B1.046 i HRN U.B1.012.
Nakon dovršetka radova i zatrpavanja rova, potrebno je sve površine vratiti u prvobitno stanje.
Pristup trasi kolektora bit će riješen preko javnih prometnih površina i putova.
Križanja i paralelna vođenja kolektora s postojećim instalacijama potrebno je raditi u suglasnostima
sa nadležnim poduzećima i sukladno uvjetima vlasnika instalacija. Cjevovodi kanalizacije ukopani su
dublje od ostalih instalacija. Prije početka izvođenja radova na kanalizaciji potrebno je utvrditi točne
trase postojećih instalacija izradom probnih iskopa i obilaskom trase s predstavnikom nadležnog
poduzeća, te ukoliko je potrebno uz suglasnost projektanta i predstavnika komunalnog poduzeća u
manjoj mjeri korigirati trasu kanala.
1.15.2.3 Tlačni cjevovodi
Ukupna duljina tlačnih cjevovoda iznosi 1,272.9 m. Cjevovodi će se sukladno projektnoj
dokumentacijiizvesti od PEHD kanalizacijskih cijevi DN 110 i DN 125 od potpuno vodonepropusnog
materijala odgovarajuće nosivosti.
Cijevi se polažu na pješčanu posteljicu debljine 15 cm. Cijev mora biti ravnomjerno poduprta po
cijeloj dužini.
Osiguranje cjevovoda na horizontalnim i vertikalnim lomovima vrši se betonskim blokovima.
Prije zatrpavanja cjevovoda potrebno je izvršiti tlačnu probu cjevovoda i ispitati isti na
vodonepropusnost, sve prema opisu u knjizi G3-L18.00.01-G01.0 - Opći dio.
1.15.2.4 Revizijska okna
Radi ulaska u kanalizacijske cjevovode radi ispiranja, čišćenja i revizije, na svakom horizontalnom i
vertikalnom lomu trase kanala te na ravnim dionicama trase na udaljenosti prosječno 40 do 50 m,
predviđena je izgradnja revizijskih okana. Zbog zaštite podzemnih voda predviđa se ugradnja
prefabriciranih okana zbog postizanja visokog stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
Predviđena je sukladno projektnoj dokumentaciji ugradnja prefabriciranih revizijskih okana od
poliestera (GRP) na cijevima od poliestera, te od betona sa polietilenskom bazom na cijevima od
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 132
polietilena, odnosno od istog materijala kao i cijevi zbog kompatibilnosti i garancije kvalitete i
trajnosti spoja cijevi i okna.
Revizijska okna su unutarnjeg promjera 800 mm ako je profil izlazne cijevi DN 280 - 355 mm, 1.000
mm ako je profil izlazne cijevi DN 450 mm (prilog 801), te 1.200 mm za profil izlazne cijevi DN 600 -
700 mm.
Kineta u revizijskom oknu mora biti formirana unutar okna bez lomova horizontalne trase s vanjske
strane okna. Kineta je širine jednake promjeru izlazne cijevi iz okna, a ukoliko u jedno okno ulazi više
cijevi, okno mora sadržavati broj kineta jednak broju ulaznih cijevi. Visina kinete iznosi 2/3 promjera
izlazne cijevi na svim oknima. Materijal kinete jednak je materijalu okna.
Na mjestima ugradnje revizijskih okana potrebno je izvršiti proširenje i produbljenje rova. Proširenje
se vrši u širini od 50 cm sa svake strane okna, odnosno promjera većeg za 1,0 m od promjera okna.
Produbljenje se vrši na mjestima ugradnje poliesterskih revizijskih okana, i to 10 cm od dna
revizijskog okna.
Okna se ugrađuju na unaprijed pripremljenu posteljicu debljine 15 cm i promjera većeg za 1,0 m od
promjera okna. Posteljica je od kamenog materijala krupnoće zrna do 8 mm. Poliesterska okna
dubine veće od 3.0 m potrebno je ugraditi na betonsku posteljicu ukupne debljine 35 cm.
Zasipavanje oko okna vrši se šljunčanim ili tucaničkim materijalom krupnoće zrna do 8 mm, isto kao i
za kanalizacijski kolektor. Materijal za zasipavanje se nanosi u slojevima na udaljenosti od najmanje
50 cm od stjenke okna.
Okno treba biti ispitano i vodonepropusno. Obodna krutost okna je minimalno SN 8, što se dokazuje
potrebnim atestom. Proračunom je potrebno dokazati otpornost okna na djelovanje uzgona bez
dodatnog betoniranja.
Konstrukcija gornje ploče okna (poklopca) uvijek treba osigurati da se statička i dinamička
opterećenja ne prenose izravno na okno već posebnim sidrenim /rasteretnim/ prstenom na zbijeni
nasip oko okna. Spoj između ploče i okna mora biti vodonepropustan.
U gornju ploču okna ugradit će se lijevanoželjezni tipski poklopac Ø 600 mm u kvadratnom okviru.
Poklopci su nosivosti 400 kN u prometnim površinama, te 250 kN na nogostupu i zelenim
površinama. Na svim površinama se predviđa ugradnja poklopca sa sustavom samozabravljivanja.
Položaj okana na trasi moguće je u manjoj mjeri korigirati tijekom izvođenja radova, uz suglasnost
projektanta i predstavnika nadležnog komunalnog poduzeća, radi grupiranja kućnih priključaka,
izbjegavanja postojećih instalacija i sl.
Betonski elementi građevina izvode se od betona slijedećih karakteristika:
Grupa
betona
Razred
tlačne
čvrstoće
Razred
izloženosti
betona
Razred
vodonepropusnosti
Zaštitni
sloj
armature
Razred prema
maksimalnom
zrnu
Konstruktivni
elementi
1 C 16/20 - - - - Podložni beton
2 C 30/37 XD2, XA2,
XC4 V2 4 cm Dmax 16 mm
Zidovi i ploče,
temelji,
preljevni
pragovi, ostali
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 133
konstruktivni
elementi
3 C 30/37 XC4, XD3,
XF4 V2 4 cm Dmax 16 mm
Vijenac okna za
poklopac,
beton za
ubetoniravanje
1.15.2.5 Osiguranje kolektora
1.15.2.5.1 Križanje kanalizacije i vodotoka
Križanje kanalizacije i vodotoka vrši se prolazom kanala ispod vodotoka ili ovjesom cjevovoda na
konstrukciju mosta, ovisno o terenskim prilikama i tehničkim zahtjevima vođenja trase kanalizacije.
Križanje kanalizacije i vodotoka prolazom kanala ispod vodotoka vrši se na sljedećim kanalima:
GK 4 – stac. 1+921.3
MA 1 – stac. 0+670.0
MA 1 – stac. 0+596.0
MA 1.1 – stac. 0+009.5
Križanje se vrši prekopom vodotoka. Cijev kanalizacijskog kolektora polaže se sukladno projektnoj
dokumentaciji u zaštitnu čeličnu cijev (alternativno PES/PEHD cijev).
Kanalizacijska cijev je u zaštitnoj cijevi fiksirana/centrirana distantnim prstenima na maksimalnom
razmaku 1,5 m. Zaštitna cijev mora biti zaštićena od korozije, odnosno premazana s vanjske i
unutarnje strane antikorozivnim premazom.
Tjeme zaštitne cijevi mora biti minimalno 1,0 m ispod dna vodotoka, a duljina zaštitne cijevi jednaka
je širini dna vodotoka i horizontalnoj projekciji polovice duljine pokosa.
Nakon izvođenja radova potrebno je vratiti vodotok u prvobitno stanje te izvesti osiguranje dna i
pokosa na način da se izvede kamena obloga u betonskoj podlozi, debljine 25 cm. Širina pojasa
osiguranja vodotoka iznosi 1,5 m od osi cjevovoda sa svake strane.
Radi lakšeg izvođenja radova na izvođenju prolaza kanalizacijskog kolektora ispod vodotoka,
potrebno je osigurati nesmetani tok vodotoka usmjeravanjem vode alternativnim putem pomoću
privremeno postavljenih cijevi ili crpljenjem. Radove vršiti u malovodonom periodu, odnosno u
vrijeme malih voda vodotoka.
Prijelaz kanala preko vodotoka ovjesom na konstrukciju mosta vrši se na sljedećim kanalima:
GK 4 – tlačni vod, stac 1+390.0
Prijelaz se vrši polaganjem tlačnog voda u čeličnu zaštitnu cijev promjera Ø 219,1 mm, s=11,1 mm.
Između radne i zaštitne cijevi potrebno je postaviti termoizolaciju. Zaštitna cijev mora biti adekvatno
zaštićena od korozije.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 134
Cijev tlačnog voda se sa zaštitnom cijevi postavlja na čelične nosače od U 100 profila, na
međusobnom razmaku od 1,0 m, za koje se pričvršćuje obujmicama. Nosači su za konstrukciju mosta
pričvršćeni čeličnom pločom, za koju su zavareni.
Detaljnu tehnologiju izvođenja prijelaza kanala preko vodotoka ovjesom na konstrukciju mosta, uz
sve eventualno potrebne proračune nosivosti pridržanja cijevi, potrebno je izraditi u izvedbenom
projektu.
1.15.2.5.2 Križanja s postojećim instalacijama
Vodovod
Podzemni resursi vodoopskrbe dobiveni su digitalnom geokodiranom formatu, te su isti iskazani na
pratećoj situaciji. Pri projektiranju sanitarne kanalizacije projektirani se sustav u najvećoj mjeri
odmaknuo od vodoopskrbnih instalacija. Horizontalni svijetli razmak između osi vodoopskrbnog
cjevovoda i sanitarnih kolektora će biti min. 1 m, a minimalni svijetli razmak u vertikalnom mjerenju
će biti min. 0,5 m. U slučajevima kad se navedeni razmaci neće moći ispoštovati predvidjeti će se
osiguranje vodoopskrbnog cjevovoda izvedbom odgovarajuće zaštite ili izmicanjem prema uputama i
načinima propisanim od nadležnih tijela. Prije izvođenja radova iste će se na terenu označiti
iskolčenjem.
Telekomunikacije
Podzemni resursi telekomunikacija dobiveni su digitalnom geokodiranom formatu, te su isti iskazani
na pratećoj situaciji. Cjevovodi su u najvećoj mjeri projektirani da se izbjegnu kolizije s
telekomunikacijskim vodovima. Usprkos takvom pristupu polaganja trase, na jednom dijelu dolazi do
križanja s postojećom telekomunikacijskom infrastrukturom, te je potrebno provesti dodatnu zaštitu,
sve sukladno čl. 26 Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/13).
Najmanja udaljenost pri paralelnom vođenju ili približavanju postojećeg podzemnog elektroničkog
komunikacijskog kabela i kanalizacijske cijevi iznosi 0.5 m. Na mjestu križanja, kanalizacijska cijev se
polaže ispod kabela, pri čemu se kabel mehanički zaštićuje. Duljina zaštitne cijevi je najmanje 1.5 m
sa svake strane mjesta križanja, a udaljenost od tjemena kanalizacijskog profila je najmanje 0.3 m.
Prije izvođenja radova iste će se na terenu označiti iskolčenjem.
Elektroenergetika
Podzemne instalacije elektroenergetskih vodova projektant je dobio u digitalnoj formi. Križanja
tlačnog kanalizacijskog cjevovoda i podzemne elektroenergetske infrastrukture biti će izvedeni na
način da je tlačni cjevovod udaljen kod paralelnog vođenja minimalno 1.0 m i 0.5 m kod križanja od
podzemnih elektroenergetskih vodova. Prije izvođenja radova podzemne elektroenergetske vodove
će se na terenu označiti iskolčenjem.
1.15.2.6 Crpne stanice
1.15.2.6.1 Općenito
Predviđa se izvedba ukopanih crpnih stanica s uronjenim centrifugalnim kanalizacijskim crpkama.
Crpne stanice, u građevinskom smislu, planiraju se tako da njihovi gabariti odgovaraju mogućnostima
ugradnji crpki i održavanju pogona.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 135
Za crpne stanice, CS-MA2, CS-MA3 i CS-MA4 predviđa se sukladno projektnoj dokumentaciji ugradnja
agregata u prefabricirane crpne stanice, DN=1400 mm, izrađenih iz GRP ili PE materijala. Isporučuju
se u dva ili više dijelova (dno, prsten i završetak).
Za ulazak u okno predviđena je ugradnja poklopaca odgovarajućih dimenzija kako bi se crpke mogle
izvaditi tijekom njihova čišćenja i servisiranja. Poklopci su od lijevanog željeza, nosivosti 400 kN na
prometnicama, te 250 kN na zelenim površinama. Poklopci moraju biti vodotijesni.
Osim otvora za dovodne cjevovode, tlačni vod i cijev ventilacije, u oknu je potrebno izraditi otvore za
kablove elektroenergetike. Crpke se spajaju na javnu elektroenergetsku mrežu preko samostojećeg
upravljačkog ormarića. Upravljački ormarić smješten je u neposrednoj blizini crpne stanice, ovisno o
terenskim i urbanističkim prilikama.
Za sve crpne stanice predviđena je ugradnja dviju crpki, jedne radne i jedne rezervne. Svi pripadajući
tlačni vodovi su od PEHD-a, DN 110 mm, dok su sve armature i fazonski komadi, kao i svi ostali
metalni dijelovi unutar crpnih stanica od INOX-a, standarda AISI 304. Sve armature smještene su
unutar okna crpne stanice. Kapaciteti crpki i visina dizanja definirani su hidrauličkim proračunom.
Radi smještaja crpnih stanica u koridoru javnih prometnica, ne predviđa se izrada ograde oko crpnih
stanica, a pristup službama održavanja omogućen je preko javnih puteva i prometnica.
Armirano betonsko okno crpne stanice CS-MA1 planira se tako da gabariti odgovaraju mogućnostima
ugradnji crpki i održavanju pogona. Dijelovi crpne stanice: dno, zidovi i pokrovna ploča, planiraju se
od vodonepropusnog betona C30/37 (XC4, XD2, XA2, V2, Dmax 16 mm i zaštitni sloj min 4 cm) . U
zidove crpne stanice potrebno je ostaviti otvore za ugradnju tlačnih cijevi, cijevi za ventilaciju i cijevi
za uvod električnih kablova. Nakon montaže crpki ovi se otvori zatvaraju. Na dnu crpnih stanica
izvesti kinete iz betona C30/37, zatim očistiti zidove crpnog bazena od ostataka betona i drugog
otpada i izvesti vodonepropusnu cementnu žbuku, debljine 1,5 do 2,0 cm zaglađenu do crnog sjaja ili
izvesti premaz s dodacima polimera ili epoksidne smole.
Retencijski sigurnosni prostor crpnih stanica osigurava se korištenjem raspoloživog volumena u
građevini crpne stanice i u dovodnom kolektoru, a gdje to nije moguće predviđa se izgradnja
retencijskog bazena potrebnog volumena.
Sve crpne stanice su opremljene s usisnom i tlačnom cijevi zadanih promjera napravljene iz PE cijevi.
Okna su opremljena i ozračnom cijevi i cijevi za prolaz električnih kablova kao i nosačem za prihvat
vodilica crpke i vješaljke za nosače lanca crpki. U okno su integrirane penjalice.
Nakon izvedbe crpne stanice sve lokacije je potrebno dovesti u prvobitno stanje (asfalt,
poravnavanje, zasijavanje kod zelenih površina) tako da budu vidljivi samo poklopci crpnih stanica.
Crpne stanice se ne ograđuju ali treba omogućiti pristup službi održavanja putem pojasa služnosti ili
drugim pristupom na česticu, a predviđeni poklopci nad crpnim bazenima moraju se zaključavati.
Hidraulički proračun i dimenzioniranje crpnih stanica prikazano je u poglavlju 04 knjige " G3-
L18.07.01-G01.0 Kolektorska mreža".
Karakteristike planiranih crpnih stanica
Crpna stanica Tlačni cjevovod
Naziv Kapacitet Visina dizanja Nazivni promjer Duljina
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 136
[l/s] [m] [mm] [m]
CS-MA 1 10.0 11.62 125 505.2
CS-MA 2 8.0 8.22 110 352.0
CS-MA 3 8.0 21.29 110 312.0
CS-MA 4 8.0 7.84 110 103.7
1.15.2.7 Preljevne građevine
Preljevne građevine primjenjuju se u kanalizacijama mješovitog načina odvodnje za potrebe kišnog
rasterećenja sustava. Koncepcijski, otpadne vode se dovodim cjevovodom upuštaju u preljevnu
građevinu gdje se kroz prigušnicu dalje u sustav propušta radni protok sustava, a višak voda se
prelijeva preko preljevnog praga i odvodi odvodnim cjevovodom do recipijenta. Utjecaji na preljevne
količine i koncentracije onečišćenja ovise o:
srednjoj godišnjoj visini oborina,
vremenu tečenja u kanalskoj mreži,
padovima dna kanala,
retencijskoj sposobnosti kanala,
pojedinim većim onečišćivačima.
Preljevi su dimenzionirani na temelju odabiranog kritičnog intenziteta koji omogućuje ispiranje
najvećeg dijela onečišćenja sa sliva, te se uz pomoć kritičnog intenziteta dobije kritični protok kišne
oborine kod kojeg nastupa prelijevanje voda.
Hidraulički proračun i dimenzioniranje preljevnih građevina prikazano je u poglavlju 04 knjige " Y3-
L18.07.01-G01.0 Objekti na trasi kolektorske mreže". Za potrebe rasterećenja kišnog opterećenja iz
postojećeg mješovitog sustava odvodnje, na području općine Mače planira se izgradnja preljevne
građevine P-MA1.
Na kraju preljevnog cjevovoda izvodi se izljevna građevina od betona klase C30/37 (XC4, XD2, XA2,
V2, Dmax 16 mm i zaštitni sloj min 4 cm) s ugrađenim žabljim poklopcem i grubom rešetkom.
1.15.2.8 Okno odzračnog ventila i ispusno okno
S obzirom na visinski položaj nivelete tlačnog voda iz CS-MA 2, u blizini crpne stanice u najvišoj točci
tlačnog voda (kanal GK 4, stacionaža 1+672.7) predviđena je izgradnja okna odzračnog ventila. Okno
je armiranobetonsko, izrađeno od betona klase C 30/37, svijetlih dimenzija 1.20x1.20 m. Debljina dna
i zidova okna iznosi 0.20 m. Debljina pokrovne ploče je 0.20 m.
Svijetla visina okna je 1.95 m te je za silazak u njega predviđena ugradnja kvadratnog poklopca 80/80
cm, sa sustavnom samozabravljivanja, nosivosti 400 kN, kao i ugradnja željeznih stupaljki, na
međusobnom razmaku 25 cm.
Ispusno okno predviđeno je na kraju tlačnih vodova. Okno je predviđeno kao armiranobetonsko,
izrađeno betonom klase C 30/37. Svijetlih je dimenzija 1.20×1.20 m, debljine dna i zidova 0.20 m.
Debljina pokrovne ploče je 0.20 m.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 137
Na dnu ispusnog okna izradit će se kineta betonom klase C 16/20.
Na ispusno okno se ugrađuje tipski lijevano željezni poklopac svijetlog otvora 80/80 cm,sa sustavom
samozabravljivanja, nosivosti 400 kN. Za silazak u okno predviđena je ugradnja željeznih stupaljki, na
međusobnom razmaku 25 cm.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 138
LOT II
1.16 Opis radova – Grad Zabok
1.16.1 Uvod
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda za područje Grada Zaboka (elektroprojekt d.d. Zagreb, Z.O.P.: L18) Grad Zabok, kolektorska mreža, G3-L18.01.02-G01.0 Grad Zabok, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L18.01.02-G02.0 Grad Zabok, elektrotehničko rješenje, E3-L18.01.02-E01.0 Idejni projekt Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Grada Zaboka (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Hidrokonzalt d.o.o. Solin ) Y2-L18.01.02-G01.0 Aglomeracija Zabok, Grad Zabok, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II – Izmjene i dopune (elektroprojekt d.d. Zagreb) ZOP: L18, T.D.: Y2-L18.01.02-G01.1 Lokacijska dozvola Aglomeracija Zabok, Grad Zabok, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II, KLASA:UP/I-350-05/14-01/160, URBROJ: 2140/01-08/2-15-22 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Aglomeracija Zabok, Grad Zabok, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II, KLASA: UP/I-350/16-01/000031, URBROJ: 2140/01-08/2-16-0012 Građevinska dozvola
Grad Zabok smješten je na jugozapadnu rubu Krapinsko-zagorske županije i od Zagreba je udaljen 30-
ak kilometara. Na površini od 34,79 km2 razmješteno je 17 naselja.
Što se tiče komunalne infrastrukture, može se reći da je grad Zabok u potpunosti riješio pitanje
elektrifikacije, plinofikacije, vodoopskrbe, telefonije, asfaltiranja prometnica i djelomično kanalizacije,
na čemu se i dalje radi.
Na području grada Zaboka odvodnja otpadnih voda nije riješena na zadovoljavajući način jer se vrši
otvorenim kanalima i grabama i upuštanjem u vodotoke.
Studijom izvodljivosti za sustav prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije
Zabok, definirana su koncepcijska tehnička rješenja prikupljanja otpadnih voda, smjerovi odvodnje
gravitacijskom kanalizacijom, moguće lokacije precrpnih i međumjesnih kanalizacijskih tlačnih stanica
s pripadajućim tlačnim cjevovodima.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 139
Ovim projektom, sanitarno - fekalne otpadne vode grada Zaboka, predviđaju se prikupiti zatvorenim
kanalizacijskim sustavom, te gravitacijskim kolektorima i crpnim stanicama s pripadajućim tlačnim
cjevovodima, dovesti do zajedničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Zabok
smještenim na području grada Oroslavja. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda nije predmet ovog
projekta.
Postojeća kanalizacijska mreža promatranog područja je mješovitog tipa. Na postojećoj mreži ne
postoji niti jedan preljev, tako da se oborinske vode mješovitim sustavom dovode do ispusta u rijeke.
Na sustavu također nema crpnih stanica pa se na mjestima gdje topografske prilike ne dozvoljavaju
daljnje gravitacijsko vođenje trase otpadne vode nekontrolirano ispuštaju u vodotoke. Takvi
nekontrolirani ispusti iz postojećih kolektora u rijeku Krapinu ili njezine pritoke su najslabije točke
sustava.
Planiranim cjelovitim sustavom odvodnje predviđa se izgradnja preljevnih građevina na mjestima
postojećih ispusta kojima će se sustav dalje upuštati kritični protok dok će se protok iznad kritičnog
ispuštati u recipijent.
Topografske prilike promatranog područja uvjetuju relativno složeno rješenje odvodnje koje uključuje
izvedbu kanala s minimalnim uzdužnim padovima s jedne strane te interpolaciju tlačnih dionica
cjevovoda zbog topografskih depresija s druge strane.
Na području aglomeracije Zabok izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza
II). U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora Faze II
1.16.2 Faza II
1.16.2.1 Obuhvat
Na području grada Zaboka planirani su kolektori i sekundarna mreža odvodnje ukupne duljine
9.776,16 m i obuhvaćena su naselja Grabrovec, Grdenci, Gubaševo, Lug Zabočki, Hum Zabočki i
Martinišće. U nastavku se nalazi popis kolektora projektiranih u Fazi II.
Niz Nazivni promjer (mm) DN Duljina (m)
GB1 280 156,79
GB2 280 181,88
GR1 600 769,89
GR1 450 446,18
GR1.1 355 132,51
GR1.1.1 355 304,11
GR1.2 355 122,06
GR1.3 355 169,45
GR1.4 355 296,63
GU1 280 68,54
HZ1 700 551,19
HZ1.1 500 97,29
HZ1.2 355 33,28
LZ1 400 832,72
LZ1 355 550,69
LZ1.1 280 540,13
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 140
LZ1.1.1 280 160,17
LZ1.2 280 175,32
LZ1.3 355 423,21
LZ1.3.1 280 462,63
LZ1.4 280 165,54
LZ10 280 121,37
LZ2 280 56,74
LZ4 280 151,24
LZ5 280 192,59
LZ6 280 148,99
LZ7 280 258,59
LZ8 280 106,17
LZ9 355 197,59
LZ9 225 (prigušnica) 99,03
LZ9.1 280 34,37
LZ9.1 225 (prigušnica) 26,16
LZ9.1 110 (tlačni cjevovod) 138,10
MA1 280 1319,38
HZ2 280 204,22
HZ2.1 280 81,41
U donjoj tablici se nalazi pregled duljina cjevovoda po promjerima.
Tip cijevi Nazivni promjer DN Duljina cjevovoda (m)
GRP 700 551,19
GRP 600 769,89
PEHD 500 97,29
PEHD 450 446,18
PEHD 400 832,72
PEHD 355 2229,53
PEHD 280 4586,07
PEHD 225 (prigušnica) 125,19
PEHD PN10 125 (tlačni cjevovod) 138,1
UKUPNO 9776,16
Na području grada Zaboka u II fazi planirana je izgradnja tri crpne stanice (GC3-CS, GC21-CS i GC44-
CS) i tri kišna preljeva (GC1-P, GC13-P i GC63-P).
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 141
1.16.2.2 Kolektori
Kako se predviđa razdjelni sustav, što znači izvedbu samo kanala za otpadnu vodu, kao najmanji profil
gravitacijskog kolektora usvojiti će se profil promjera D=250 mm.
Najčešće ovaj presjek nije uvjetovan hidrauličkim razlozima, nego je usvojen iz razloga lakšeg
održavanja kanalizacijske mreže, odnosno većoj sigurnosti zaštite od začepljenja.
Kao materijal za gravitacijske cjevovode odabran je sukladno projektnoj dokumentaciji polietilen
(PEHD) za profile cjevovoda Ø 250 – 500 mm, dok je za promjere veće od 500 mm odabran poliester
(GRP) za materijal cijevi. Za tlačne cjevovode predviđa se sukladno projektnoj dokumentaciji
primjena polietilenskih tlačnih cijevi (PEHD) nazivnog tlaka od 10 bara, bez obzira na nešto manje
tlakove u kanalskoj mreži.
Konfiguracija terena na pojedinim dionicama određuje male padove nivelete kolektora te je
minimalni pad gravitacijskog kolektora 2,0 ‰. Dubine polaganja kanala prikazane su u uzdužnim
profilima, kao i padovi nivelete. Pad dna kanala potrebno je tijekom izvođenja radova kontrolirati
geodetskim instrumentom.
Rov za polaganje cjevovoda treba iskopati tako da svi cjevovodi budu položeni na projektom
predviđenoj dubini. Širine rova gravitacijskog kolektora i tlačnog voda predviđene projektom
određene su ovisno o profilu cijevi, dubini polaganja cjevovoda, broju cijevi u rovu i geomehaničkim
karakteristikama tla.
Najmanja širina rova predviđena je za cijevi DN225 (prigušnica) 0,80 m. Širina rova za ostale promjere
određuje se u skladu s normom HRN EN1610.
Iskop rova vrši se u pravilu strojno, osim na dionicama gdje je zbog blizine postojećih instalacija
potreban ručni iskop, uz potrebne mjere sigurnosti i zaštite na radu prema prilogu 6, Tehnički uvjeti
izvođenja i Program kontrole i osiguranja kvalitete. S obzirom na geomehaničke karakteristike tla u
kojem će se vršiti iskop, prilikom iskopa rova za cjevovod i polaganja cijevi potrebno je vršiti
razupiranje i podupiranje rova, te osigurati crpljenje vode koja na bilo koji način dospije u rov.
Razupiranje rova za kanalizacijske kolektore može se vršiti mosnicama, razuporama s potrebnim
klinovima ili željeznim razuporama na vijak na srednji pritisak tla, a sve radove na izvedbi razupiranja
rova potrebno je vršiti u skladu sa smjernicama norme HRN EN 1610.
1.16.2.3 Revizijska okna
Radi ulaska u kanalizacijske cjevovode radi ispiranja, čišćenja i revizije, na svakom horizontalnom i
vertikalnom lomu trase kanala te na ravnim dionicama trase na udaljenosti prosječno 40 do 50 m,
predviđena je izgradnja revizijskih okana. Zbog zaštite podzemnih voda predviđa se ugradnja
prefabriciranih okana zbog postizanja visokog stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
Predviđena je ugradnja sukladno projeknoj dokumentaciji prefabriciranih revizijskih okana od
poliestera (GRP) na cijevima od poliestera. Na mjestu cijevi od PEHD predviđena su prefabricirana
betonska okna sa ugrađenom polietilenskom bazom, odnosno bazom od istog materijala kao i cijevi
zbog kompatibilnosti i garancije kvalitete i trajnosti spoja cijevi i okna.
Revizijska okna su unutarnjeg promjera 800 mm ako je profil izlazne cijevi DN 280 - 355 mm, 1.000
mm ako je profil izlazne cijevi DN 400 - 500 mm, te 1.200 mm za profil izlazne cijevi DN 600 - 700 mm.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 142
1.16.2.4 Osiguranje kolektora
1.16.2.4.1 Križanje kanalizacije i vodotoka
Križanje kanalizacije i vodotoka vrši se prolazom kanala ispod vodotoka. Križanje kanalizacije i
vodotoka prolazom kanala ispod vodotoka vrši se na sljedećim kanalima:
- GR1 – stac. 0+131,00
- GR1.4 - stac.0+018
- HZ1 – stac. 0+426
- HZ1.1 – stac. 0+011
- LZ1.3 – stac. ,0+397
- MA1 – stac. 0+195
Križanje se vrši prekopom vodotoka. Cijev kanalizacijskog kolektora sukladno projektnoj
dokumentaciji polaže se u zaštitnu čeličnu ili poliestersku cijev sljedećih dimenzija:
- GRP Ø 718 mm, s=15,7 mm za poliestersku cijev DN600,
- čelična cijev Ø 457 mm, s=8,0 mm za kanalizacijski kolektor DN355,
- GRP Ø 820 mm, s=17,1 mm za kanalizacijski kolektor DN 700
- čelična cijev Ø 609,6 mm, s=10,0 mm za kanalizacijski kolektor DN500
- čelična cijev Ø 457 mm, s=8,0 mm za kanalizacijski kolektor DN355
- čelična cijev Ø 406,4 mm, s=8,0 mm za kanalizacijski kolektor DN280
Kanalizacijska cijev je u zaštitnoj cijevi fiksirana/centrirana distantnim prstenima na maksimalnom
razmaku 1,5 m. Zaštitna cijev mora biti zaštićena od korozije, odnosno premazana s vanjske i
unutarnje strane antikorozivnim premazom.
Tjeme zaštitne cijevi mora biti minimalno 1,5 m ispod dna vodotoka, a duljina zaštitne cijevi jednaka
je širini dna vodotoka i horizontalnoj projekciji polovice duljine pokosa.
Nakon izvođenja radova potrebno je vratiti vodotok u prvobitno stanje te izvesti osiguranje dna i
pokosa na način da se izvede kamena obloga debljine 15 cm u betonskoj podlozi debljine 10 cm.
Širina pojasa osiguranja vodotoka iznosi 1,5 m od osi cjevovoda sa svake strane. U slučajevima gdje je
vodotok pri prolasku ispod prometnice zacijevljen, a kanal položen uz rub ceste, osiguranje dna i
pokosa vrši se do početka cijevi, sukladno nacrtnoj dokumentaciji.
1.16.2.4.2 Križanje kanalizacije i željezničke pruge
Križanje kanalizacije i željezničke pruge izvodi se bušenjem ispod željezničke pruge, na sljedećim
kanalima (prilog 604 i 605):
- LZ1.3 – od stac. 0+000 do stac. 0+034,96,
- LZ9 – od stac. 0+069,34 do stac. 0+101,28.
Za izvedbu radova na križanju kolektora i željezničke pruge potrebno je iskopati građevnu jamu
tlocrtnih dimenzija 9,0×3,0 m, dubine 0,80 m ispod osi cijevi, na strani na kojoj se vrši utiskivanje
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 143
cijevi. Na dnu jame potrebno je izraditi sloj podložnog betona debljine 10 cm, te potporni zid za
smještaj i osiguranje bušačih strojeva i opreme.
Predviđeno je utiskivanje GRP cijevi (SN 80000) koja ima funkciju zaštitne i kanalizacijske cijevi
(alternativno kanalizacijska cijev od istog materijala kao i kolektor u zaštitnoj čeličnoj cijevi). Zaštitna
cijev je kod oba križanja dimenzija Ø 401 mm, s=34 mm čime se osigurava zaštitna funkcija cijevi a
ujedno unutarnji promjer je veći od hidraulički potrebnog čime se osigurava funkcioniranje odvodnje.
Za GRP nije potrebna zaštita od korozije.
Na izlaznoj strani izvođenja radova potrebna je građevna jama tlocrtnih dimenzija 4,0×2,0 m, dubine
0,80 m ispod osi cijevi.
Tjeme zaštitne cijevi mora biti minimalno 1,3 m ispod dojeg ruba kolosiječnog praga, odnosno 0,80 m
ispod dna odvodnog pružnog jarka, a tijekom izvođenja radova obavezno je kontroliranje pada
nivelete cijevi.
Kanalizacijska mreža postavljena je na način da je udaljenost bližeg ruba zasunskog okna veća od 10
m od osi najbližeg kolosjeka i 3 m od drugih dijelova željezničkih infrastrukturnih podsustava.
Duljina mikrotuneliranja na trasi kanala LZ1.3 iznosi 34,96 m dok je duljina mikrotuneliranja na trasi
kanala LZ9 34,94 m. Mikrotuneliranje će se vršiti na dionici između dva revizijska okna.
Za vrijeme izvođenja radova obavezno je osiguranje prometnom signalizacijom sukladno važećim
zakonskim propisima. Tijekom radova ne smije se na nikakav način ugroziti stabilnost željezničke
pruge ili sigurnost sudionika u prometu.
Nakon izvođenja radova potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno stanje.
1.16.2.4.3 Križanje kanalizacije i autoceste
Na mjestu gdje kanalizacijski kolektor LZ1 prolazi ispod autoceste i rijeke Krapine, predviđeno je
prijelaz vršiti bušenjem ispod trupa ceste. Bušenje je predviđeno na duljini od 115,24 m od stac.
0+096,79 do stac. 0+212,03.
Za izvedbu radova na križanju kolektora i autoceste potrebno je iskopati građevnu jamu tlocrtnih
dimenzija 9,0×3,0 m, dubine 0,80 m ispod osi cijevi, na strani na kojoj se vrši utiskivanje cijevi. Na dnu
jame potrebno je izraditi sloj podložnog betona debljine 10 cm, te potporni zid za smještaj i
osiguranje bušačih strojeva i opreme.
Prvo se vrši utiskivanje GRP cijevi (sukladno projektnoj dokumentaciji) koja ima funkciju zaštitne i
kanalizacijske cijevi (alternativno kanalizacijska cijev od istog materijala kao i kolektor u zaštitnoj
čeličnoj cijevi). Zaštitna cijev je dimenzija Ø 427 mm, s=34 mm čime se osigurava zaštitna funkcija
cijevi a ujedno unutarnji promjer je veći od hidraulički potrebnog čime se osigurava funkcioniranje
odvodnje. Za GRP nije potrebna zaštita od korozije.
Na izlaznoj strani izvođenja radova potrebna je građevna jama tlocrtnih dimenzija 4,0×2,0 m, dubine
0,80 m ispod osi cijevi.
Tjeme zaštitne cjevi mora biti minimalno 1,0 m ispod kote nivelete autoceste, a tijekom izvođenja
radova obavezno je kontroliranje pada nivelete cijevi.
Duljina mikrotuneliranja iznosi 115,24 m.
Mikrotuneliranje će se vršiti na dionici između dva revizijska okna.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 144
Za vrijeme izvođenja radova obavezno je osiguranje prometnom signalizacijom sukladno važećim
zakonskim propisima. Tijekom radova ne smije se na nikakav način ugroziti stabilnost ceste ili
sigurnost sudionika u prometu. Nakon izvođenja radova potrebno je sve površine urediti i vratiti u
prvobitno stanje.
1.16.2.4.4 Križanje kanalizacije i magistralnog plinovoda
Križanje kanalaizacijskog kolektora s magistralnim plinovodom vrši se na kanalu LZ1 na stacionaži
0+485,48.
Prije početka izvođenja radova izvođač je dužan, uz prisutnost zaposlenika nadležnog poduzeća,
izvršiti detektiranje i obilježavanje točne lokacije magistralnog plinovoda na mjestu križanja s
kanalizacijskim kolektorom.
U blizini plinovoda, na udaljenosti od 5,0 m s lijeve i desne strane od osi plinovoda, sve radove
potrebno je vršiti ručno, a posebice je obavezan ručni iskop materijala kako ne bi došlo do oštećenja
postojeće instalacije plinovoda.
Cijev kanalizacijskog kolektora postavlja seladno projektnoj dokumentaciji u čeličnu zaštitnu cijev
(alternativno PES cijev). Zaštitna cijev je dimenzija Ø 508,0 mm, s=12,5 mm za cijev kanalizacijskog
kolektora DN 400 mm na kolektoru LZ1. Kanalizacijska cijev je u zaštitnoj cijevi fiksirana/centrirana
distantnim prstenima na maksimalnom razmaku 1,5 m. Zaštitna cijev mora biti zaštićena od korozije,
odnosno premazana s vanjske i unutarnje strane antikorozivnim premazom. Ukupna duljina zaštitne
cijevi je 10,0 m, odnosno 5,0 m lijevo i desno od osi plinovoda.
Iznad cijevi kanalizacijskog kolektora i cijevi magistralnog plinovoda postavlja se pocinčana rešetka
upozorenja, dimenzija 6,0×6,0 m, površine 36,0 m2.
Za vrijeme izvođenja radova obavezno je osiguranje prometnom signalizacijom sukladno važećim
zakonskim propisima. Tijekom radova ne smije se na nikakav način ugroziti sigurnost sudionika u
prometu. Nakon izvođenja radova potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno stanje.
1.16.2.5 Križanje kolektora s instalacijama
Prije početka radova na izgradnji kolektora važno je definirati točan položaj ostalih instalacija, kako bi
se mogle izvršiti eventualno potrebne korekcije trase (koristiti situaciju komunalnih instalacija,
probne rovove, zatražiti nadzor komunalnih poduzeća te koristiti uređaj za otkrivanje podzemnih
instalacija). Prilikom svih iskopa i radova u neposrednoj blizini podzemne infrastrukture, potrebno je
obratiti pozornost, a u slučaju potrebe vršiti ručni iskop kako ne bi došlo do oštećenja.
Isto tako potrebno je i osigurati nesmetanu opskrbu korisnika, a sve prema zahtjevima i potrebama
vlasnika instalacija odnosno u dogovoru s njihovim ovlaštenim predstavnicima.
Iz razloga već izgrađenih instalacija vodovoda, telefona, plina i vanjske rasvjete predviđen je ručni
iskop kontrolnih rovova širine 0,60 m, dubine do 2,00 m m i duljine 2,00 m prije početka radova.
Mjesto iskopa kontrolnih rovova za svaku dionicu utvrditi će nadzorni inženjer u dogovoru sa
izvođačem radova, na osnovu uvida u situaciju instalacija te temeljem dobivenih informacija od
vlasnika instalacija. Iskop treba vršiti pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja instalacije te ozljeda na
radu.
Ukoliko Izvođač nije u mogućnosti ispuniti posebne uvjete gradnje dužan je izraditi projekt
izmještanja /prelaganja/ prema uvjetima vlasnika instalacije i ishoditi suglasnost na projekt kod
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 145
vlasnika instalacija, koji će u konačnici predstavljati sastavni dio ukupne projektne dokumentacije
predmetne građevine. Izvođenje treba prilagoditi postojećem stanju, poštujući uvjete iz lokacijske
dozvole.
Vodovod. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa vodovodnom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Elektroenergetska instalacija. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa
elektroenergetskom instalacijom obvezatno izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Telefon. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa instalacijom telefona obavezno
izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Plin. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa plinskom instalacijom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Ostala infrastruktura. Obilaskom terena nije uočena dodatna infrastruktura koja bi utjecala na položaj
trase, a ako se ustanovi, sva križanja će se izvesti prema posebnim uvjetima vlasnika instalacije.
1.16.2.6 Crpne stanice
U nastavku su ukratko opisane pojedinačne tipske crpne stanice i njihove karakteristike. Detaljniji
opis karakteristika te izvedbe radova crpnih stanica dio je glavnih projekata, koji se nalaze kod
Naručitelja.
1.16.2.6.1 Tipska crpna stanica GC3-CS
Crpna stanica GC3-CS sukladno projektnoj dokumentaciji predviđena je kao potpuno ukopani objekt,
koji se sastoji od prefabriciranog poliesterskog okna ili PE okna, promjera DN 1400 mm, s ugrađenom
opremom. Oprema crpnih stanica mora osiguravati da bude postignuta potrebna funkcionalnost
kanalizacijskog sustava.
Za crpnu stanicu predviđena je ugradnja dviju crpki, jedne radne i jedne rezervne. Tlačni cjevovod je
od PEHD-a, DN 110 mm, dok su sve armature i fazonski komadi, kao i svi ostali metalni dijelovi unutar
crpnih stanica od INOX-a, standarda AISI 304 promjera DN100. Sve armature smještene su unutar
okna crpne stanice. Kapaciteti crpki i visina dizanja definirani su hidrauličkim proračunom.
Smještaj crpne stanice je dijelom kraj, a dijelom u asfaltiranoj nerazvrstanoj cesti. Radi smještaja
crpnih stanica u koridoru javne prometnice, ne predviđa se izrada ograde oko crpnih stanica, a
pristup službama održavanja omogućen je preko javnih puteva i prometnica.
U sljedećoj tablici prikazane su karakteristike pojedine crpne stanice.
Karakteristike crpne stanice
Crpna stanica
Kapacitet
crpke
Q
Manometarska
visina dizanja
Hman
Snaga
P
Položaj u mreži odvodnje Duljina tlačnog
voda
L
l/s m kW kolektor stacionaža m
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 146
GC3-CS 10,03 8,9 2,9 LZ9.1 0+138,10 138,10
1.16.2.6.2 Tipska crpna stanica GC44-CS
Crpna stanica GC44-CS predviđena je sukladno projektnoj dokumentaciji kao potpuno ukopani
objekt, koji se sastoji od prefabriciranog poliesterskog ili PE okna, promjera DN 1400 mm, s
ugrađenom opremom. Oprema crpne stanice mora osiguravati da bude postignuta potrebna
funkcionalnost kanalizacijskog sustava.
Za crpnu stanicu predviđena je ugradnja dviju crpki, jedne radne i jedne rezervne. Tlačni cjevovod je
lijevanoželjezni promjera DN80, dok su sve armature i fazonski komadi, kao i svi ostali metalni dijelovi
unutar crpnih stanica od INOX-a, standarda AISI 304 promjera DN100. Sve armature smještene su
unutar okna crpne stanice. Kapaciteti crpki i visina dizanja definirani su hidrauličkim proračunom.
Smještaj crpne stanice je na poljoprivrednoj površini uz državnu cestu D1. Radi smještaja crpnih
stanica uz koridoru javne prometnice, ne predviđa se izrada ograde oko crpnih stanica, a pristup
službama održavanja omogućen je preko javnih puteva i prometnica.
U sljedećoj tablici prikazane su karakteristike crpne stanice.
Karakteristike crpne stanice
Crpna
stanica
Kapacitet
crpke
Q
Manometarska
visina dizanja
Hman
Snaga
P
Položaj u mreži odvodnje Duljina
tlačnog voda
L
l/s m kW kolektor stacionaža m
GC44-CS 10,03 7,68 2,2 LZ1 0+098,66 1,0
1.16.2.6.3 Crpna stanica GC21-CS
Crpna stanica GC21-CS predviđena je kao potpuno ukopani objekt, koji se sastoji od okna crpne
stanice i izljevnog okna. Crpna stanica je sukladno projektnoj dokumentaciji od armiranog betona
C30/37 sa dodatkom za vodonepropusnost i armaturom B500B. U oknu crpne stanice se nalaze dvije
crpke, radna i rezervna i sva armatura i fazonski komadi. U izljevnom oknu koje je spojeno s oknom
crpne stanice nalazi se izljev tlačnog cjevovoda i kineta za gravitacijsko tečenje, jer se u navednenom
oknu spaja kolektor LZ1.4 na kolektor LZ1.
U crpnu stanicu je predviđena ugradnja dviju crpki, jedne radne i jedne rezervne. Tlačni cjevovod je
lijevanoželjezni promjera DN80, dok su sve armature i fazonski komadi, kao i svi ostali metalni dijelovi
unutar crpnih stanica od INOX-a, standarda AISI 304 promjera DN80. Sve armature smještene su
unutar okna crpne stanice. Kapaciteti crpki i visina dizanja definirani su hidrauličkim proračunom.
Crpna stanica smještena je dijelom uz a dijelom na državnoj cesti D24, s koje je omogućen pristup
GC21-CS. Zbog same lokacije i uvjeta o minimalnoj udaljenosti od željezničke pruge, objekt crpne
stanice i izljevnog okna predviđen je kao jedinstveni objekt.
Karakteristike crpne stanice GC21-CS su sljedeće:
- Kapacitet crpke: Q = 10,0 l/s
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 147
- Manometarska visina dizanja: Hman = 6,70 m - Snaga: P = 2,2 kW
1.16.2.7 Preljevi
U nastavku su ukratko opisani pojedinačni preljevi i njihove karakteristike. Detaljniji opis
karakteristika te izvedbe radova na preljevima dio je glavnih projekata, koji se nalaze kod
Naručitelja.
Svi kišni preljevi predviđeni su kao potpuno ukopani, armirano betonski objekti.
Za ulazak u kišni preljev GC1-P predviđena je ugradnja jednog poklopca dimenzija 60/60 cm.
Poklopac je od lijevanog željeza, nosivosti 400 kN. Poklopac mora biti vodotijesan. Kota poklopca
nalazi se u ravnini asfaltirane ceste na koti 145,94 m n.m . Tlocrtne dimenzije preljeva su 2,0 x 2,0 m,
a ukupna visina iznosi 2,79 m. Dno, zidovi i pokrovna ploča kišnog preljeva izradit će se betonom
klase C 30/37 s dodacima za vodonepropusnost. Debljina zidova i dna je 0,25 m, a pokrovne ploče
0,20 m. Svjetla visina u kišnom preljevu iznosi 2,14 m.
Za ulazak u kišni preljev GC13-P predviđena je ugradnja jednog poklopca dimenzija 60/60 cm i dva
poklopca dimenzija 80/80 cm. Poklopci su od lijevanog željeza, nosivosti 400 kN. Poklopci moraju biti
vodotijesni. Kota poklopca nalazi se iznad poljoprivredne površine s kotom na 145,15 m n.m. Tlocrtne
dimenzije preljeva su 6,8 x 2,2 m, a ukupna visina iznosi 4,05 m. Preljev se sastoji od tri dijela. U
prvom dijelu preljeva se spajaju kolektori HZ1 i HZ1.1, te je postavljena rešetka svjetlog otvora 2 cm.
U drugom dijelu je preljev. Nizvodnim protokom se upravlja pomoću zapornice koja je postavljena
između drugog i trećeg dijela kišnog preljeva. Kada je dotok veći od kritičnog protoka u nizvodnom
dijelu, dolazali do preljevanja preko preljeva koji se nalazi na visini od 2,9 m. Visina preljeva je
definirana na način da se preljevni protok može ispustiti u obližnji odvodni kanal. Otvor između
drugog i trećeg dijela kišnog preljeva je kružnog presjeka promjera 0,4 m na kojem je postavljena
odgovarajuća zidna zapornica čija funkcija je upravljanje nizvodnim protokom. U trećem dijelu kišnog
preljeva izvedena je kineta te započinje gravitacijsko tečenje u nizvodnom dijelu mreže cjevovodom
promjera DN355. Dno, zidovi i pokrovna ploča kišnog preljeva izradit će se betonom klase C 30/37 s
dodacima za vodonepropusnost. Debljina zidova i dna je 0,25 m, a pokrovne ploče 0,15 m. Svjetla
visina u kišnom preljevu iznosi 3,65 m.
Za ulazak u kišni preljev GC63-P predviđena je ugradnja jednog poklopca dimenzija 60/60 cm.
Poklopac je od lijevanog željeza, nosivosti 400 kN. Poklopac mora biti vodotijesan. Kota poklopca
nalazi se u ravnini asfaltirane ceste na koti 147,78 m n.m. Tlocrtne dimenzije preljeva su 2,20 x 2,05
m, a ukupna visina iznosi 2,88 m. Dno, zidovi i pokrovna ploča kišnog preljeva izradit će se betonom
klase C 30/37 s dodacima za vodonepropusnost. Debljina zidova i dna je 0,25 m, a pokrovne ploče
0,20 m. Svjetla visina u kišnom preljevu iznosi 2,23 m.
Građevne jame za izgradnju kišnih preljeva izvest će se strojnim iskopom. Iskop se vrši u širini od
minimalno 0,5 m od ruba dna građevine, u okomitom rovu sa predviđenom zaštitom rova prema
geomehaničkom proračunu. Iskopani materijal odvozi se na gradilišnu deponiju. Za učvršćenje
građevne jame primijenjuju se smjernice norme EN 1610.
Za stabilizaciju temeljnog tla ispod kišnog preljeva potrebno je izvršiti produbljenje građevne jame za
0,50 m, te stabilizaciju temeljnog tla zamjenskim kamenim materijalom. Prije ugradnje zamjenskog
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 148
materijala postavlja se netkani geotekstil. Radove na produbljenju rova radi stabilizacije temeljnog
dna odobravaju projektant i nadzorni inženjer.
Nakon iskopa građevne jame i stabilizacije temeljnog tla, potrebno je isplanirati dno s točnošću od
±3,0 cm te ga nabiti do tražene zbijenosti. Na tako isplanirano dno postavlja se betonski izravnavajući
sloj od betona klase C 16/20, debljine 10 cm.
Između dovodnog kanala i preljevnog kanala izvest će se preljevni prag, debljine 20 cm, sa
zakošenom krunom pod 45°.
Na dnu kišnog preljeva predviđena je izrada kinete, betonom klase C 16/20.
Zatrpavanje oko kišnog preljeva vrši se u slojevima od 50 cm do zahtijevane zbijenosti sitnijim
materijalom iz iskopa u cijeloj građevnoj jami osim ispod preljevnog kanala gdje je radi postizanja
kvalitetnog temeljnog tla potrebno vršiti zatrpavanje kvalitetnim zamjenskim materijalom. Kod
zbijanja materijala potrebno je obratiti pozornost na zbijanje u blizini gravitacijskih cijevovoda, te u
tim dijelovima koristiti lagane ručne nabijače. Sve slojeve potrebno je dobro nabiti. Treba izbjeći
preveliku silu nabijanja iznad tjemena cijevi, radi mogućih oštećenja cijevi.
Nakon dovršetka radova i zatrpavanja rova, potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno
stanje.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 149
1.17 Opis radova – Grad Oroslavje
1.17.1 Uvod
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda za područje Grada Oroslavja (elektroprojekt d.d. Zagreb, Z.O.P.: L18) Grad Oroslavje, kolektorska mreža, G3-L18.02.02-G01.0 Grad Oroslavje, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L18.02.02-G02.0 Grad Oroslavje, elektrotehničko rješenje, E3-L18.02.02-E01.0 Idejni projekt Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Grada Oroslavja (Hidroelektra-projekt d.o.o. Zagreb) Y2-L18.02.02-G01.0 Aglomeracija Zabok, Grad Oroslavje, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II – Izmjene i dopune (Hidroelektra-projekt d.o.o. Zagreb) ZOP: L18, T.D.: H-IDP-15-1889 Lokacijska dozvola Aglomeracija Zabok, Grad Oroslavje, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II, KLASA: UP/I-350-05/14-01/181, URBROJ: 2140/01-08/2-15-10 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Aglomeracija Zabok, Grad Oroslavje, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II, KLASA: UP/I-350-05/16-01/000032 URBROJ: 2140/01-08/2-16-0011 Građevinska dozvola
Grad Oroslavje nalazi se u južnom dijelu Krapinsko-zagorske županije. Smješten je na prostoru kojeg s
južne strane omeđuje Županija zagrebačka, sa sjeverozapadne strane Grad Zabok, sa istočne strane
Općina Bedekovčina i Grad Donja Stubica, te sa jugoistočne strane Općina Stubičke Toplice, a graniči
još sa općinama Veliko Trgovišće i Jakovlje.
Što se tiče komunalne infrastrukture, može se reći da je grad Oroslavje u potpunosti riješio pitanje
elektrifikacije, plinofikacije, vodoopskrbe, telefonije, asfaltiranja prometnica i djelomično kanalizacije,
na čemu se i dalje radi.
Studijom izvodljivosti za sustav prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije
Zabok, definirana su koncepcijska tehnička rješenja prikupljanja otpadnih voda, smjerovi odvodnje
gravitacijskom kanalizacijom, moguće lokacije precrpnih i međumjesnih kanalizacijskih tlačnih stanica
s pripadajućim tlačnim cjevovodima.
Ovim projektom, sanitarno - fekalne otpadne vode grada Oroslavje predviđaju se prikupiti
zatvorenim kanalizacijskim sustavom, te gravitacijskim kolektorima i crpnim stanicama s
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 150
pripadajućim tlačnim cjevovodima, dovesti do zajedničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
aglomeracije Zabok smještenim na području grada Oroslavja. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda
nije predmet ovog projekta.
Postojeća kanalizacijska mreža promatranog područja je mješovitog tipa. Na postojećoj mreži ne
postoji niti jedan preljev, tako da se oborinske vode mješovitim sustavom dovode do ispusta u rijeke.
Na sustavu također nema crpnih stanica pa se na mjestima gdje topografske prilike ne dozvoljavaju
daljnje gravitacijsko vođenje trase otpadne vode nekontrolirano ispuštaju u vodotoke. Takvi
nekontrolirani ispusti iz postojećih kolektora u rijeku Krapinu ili njezine pritoke su najslabije točke
sustava.
Planiranim cjelovitim sustavom odvodnje predviđa se izgradnja preljevnih građevina na mjestima
postojećih ispusta kojima će se sustav dalje upuštati kritični protok dok će se protok iznad kritičnog
ispuštati u recipijent.
Topografske prilike promatranog područja uvjetuju relativno složeno rješenje odvodnje koje uključuje
izvedbu kanala s minimalnim uzdužnim padovima s jedne strane te interpolaciju tlačnih dionica
cjevovoda zbog topografskih depresija s druge strane.
U postupku rješavanja mreže odvodnje nastojalo se u granicama mogućnosti koristiti postojeće
cestovne prometnice jer se time postižu najprikladniji uvjeti za priključenje pojedinih korisnika bez
zadiranja u imovinsko pravne odnose.
Izuzetak čine dijelovi kolektora čija je trasa djelomično položena izvan cestovnih prometnica, a što je
uvjetovano općim zahtjevom za gravitacijsko odvođenje otpadnih voda.
Na području aglomeracije Zabok izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza
II). U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora Faze II
1.17.2 Faza II
1.17.2.1. Obuhvat
Na području grada Oroslavja planirani su kolektori i sekundarna mreža odvodnje ukupne duljine
6.394,42 m u naseljima Andraševac, Mokrice i Oroslavje. U nastavku se nalazi popis kolektora
projektiranih u Fazi II.
Niz Nazivni promjer (mm) Duljina (m)
5.0 280 i 315 786,33
5.1 280 312,91
5.2 280 202,88
5.3 280 258,15
6.0 315 909,15
7.0 315 935,57
7.1 280 106,83
8.0 280 113,47
8.1 280 352,86
9.0 280 72,33
10.0 280 449,29
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 151
10.1 280 i 315 92,39
10.2 280 i 315 356,75
11.0 280 107,57
13.0 280 i 315 407,02
13.1 280 59,63
14.0 280 i 315 286,57
14.1 280 305,36
T3 90 (tlačni cjevovod) 40,42
T4 90 (tlačni cjevovod) 77,95
T5 90 (tlačni cjevovod) 110,04
T6 90 (tlačni cjevovod) 77,95
UKUPNO 6394,4
U donjoj tablici se nalazi pregled duljina cjevovoda po promjerima.
Tip cijevi Nazivni promjer Duljina cjevovoda (m)
PEHD 315 2682,53
PEHD 280 3405,53
PEHD PN10 90 (tlačni cjevovod 306,36
UKUPNO 6394,42
Na području grada Oroslavja u fazi II planirana je izgradnja četiri crpne stanice (CS3-Andraševec 2,
CS4-Oroslavje 1, CS5-Oroslavje 2 i CS6-Mokrice).
1.17.2.2 Kolektori
Kako se predviđa razdjelni sustav, što znači izvedbu samo kanala za otpadnu vodu, kao najmanji profil
gravitacijskog kolektora usvojiti će se profil unutarnjeg promjera D=250 mm.
Najčešće ovaj presjek nije uvjetovan hidrauličkim razlozima, nego je usvojen iz razloga lakšeg
održavanja kanalizacijske mreže, odnosno većoj sigurnosti zaštite od začepljenja.
Kao materijal za gravitacijske cjevovode odabran je sukladno projektnoj dokumentaciji polietilen
(PEHD) za profile cjevovoda DN280 i DN315 mm. Za tlačne cjevovode predviđa se sukladno
projektnoj dokumentaciji primjena polietilenskih tlačnih cijevi (PEHD) nazivnog tlaka od 10 bar, bez
obzira na nešto manje tlakove u kanalskoj mreži.
Hidraulički proračun i dimenzioniranje kanalizacijske mreže opisano je u poglavlju 4 ove knjige, a
provedeno je za stanje konačne izgrađenosti sustava za plansku 2045. godinu. U tablicama ispred
prikazane su duljine i promjeri cijevi po kolektorima te pregled duljina cjevovoda po promjerima.
Konfiguracija terena na pojedinim dionicama određuje male padove nivelete kolektora te je
minimalni pad gravitacijskog kolektora 2,0 ‰. Dubine polaganja kanala prikazane su u uzdužnim
profilima, kao i padovi nivelete. Pad dna kanala potrebno je tijekom izvođenja radova kontrolirati
geodetskim instrumentom.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 152
Rov za polaganje cjevovoda treba iskopati tako da svi cjevovodi budu položeni na projektom
predviđenoj dubini. Širine rova gravitacijskog kolektora i tlačnog voda predviđene projektom
određene su ovisno o profilu cijevi, dubini polaganja cjevovoda, broju cijevi u rovu i geomehaničkim
karakteristikama tla.
Najmanja širina rova od 0,8 m predviđena je za polaganje tlačnih cjevovoda promjera DN90. Širina
rova za ostale promjere određuje se u skladu s normom HRN EN1610.
Iskop rova vrši se u pravilu strojno, osim na dionicama gdje je zbog blizine postojećih instalacija
potreban ručni iskop, uz potrebne mjere sigurnosti i zaštite na radu. S obzirom na geomehaničke
karakteristike tla u kojem će se vršiti iskop, prilikom iskopa rova za cjevovod i polaganja cijevi
potrebno je vršiti razupiranje i podupiranje rova, te osigurati crpljenje vode koja na bilo koji način
dospije u rov.
Razupiranje rova za kanalizacijske kolektore može se vršiti mosnicama, razuporama s potrebnim
klinovima ili željeznim razuporama na vijak na srednji pritisak tla, a sve radove na izvedbi razupiranja
rova potrebno je vršiti u skladu sa smjernicama norme HRN EN 1610.
1.17.2.3 Revizijska okna
Na svakom lomu trase i nivelete kanala kao i na mjestima priključaka budućih kanala, te na svakih 40
do 50 m, na dijelu kanala u pravcu, potrebno je izgraditi revizijska okna u svrhu pregleda, čišćenja i
ispiranja. Zbog zaštite podzemnih voda predviđa se ugradnja prefabriciranih okana zbog postizanja
visokog stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
Sukladno projektnoj dokumentaciji predviđena su revizijska okna od betona sa polietilenskom bazom
su unutarnjeg promjera 800 mm. Baza je od istog materijala kao i cijevi zbog kompatibilnosti i
garancije kvalitete i trajnosti spoja cijevi i okna. Otvori u oknu predviđeni za priključak cijevi
opremljeni su brtvenim spojnicama radi postizanja vodonepropusnosti sustava.
Kineta u revizijskom oknu mora biti formirana unutar okna bez lomova horizontalne trase s vanjske
strane okna. Kineta je širine jednake promjeru izlazne cijevi iz okna, a ukoliko u jedno okno ulazi više
cijevi, okno mora sadržavati broj kineta jednak broju ulaznih cijevi. Visina kinete iznosi 2/3 promjera
izlazne cijevi na svim oknima. Materijal kinete jednak je materijalu okna.
Položaj okana na trasi moguće je u manjoj mjeri korigirati tijekom izvođenja radova, uz suglasnost
projektanta i predstavnika nadležnog komunalnog poduzeća, radi grupiranja kućnih priključaka,
izbjegavanja postojećih instalacija i sl.
Betonski elementi građevina izvode se od betona slijedećih karakteristika:
Grupa
betona
Razred
tlačne
čvrstoće
Razred
izloženosti
betona
Razred
vodonepropusnosti
Zaštitni
sloj
armature
Razred prema
maksimalnom
zrnu
Konstruktivni elementi
1 C 16/20 - - - - Podložni beton
2 C 30/37 XC4, XD2, XA2 V2 4 cm Dmax 16 mm
Zidovi i ploče, temelji,
preljevni pragovi,
ostali konstruktivni
elementi
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 153
3 C 30/37 XC4, XD3, XF4 V2 4 cm Dmax 16 mm
Vijenac okna za
poklopac, Beton za
ubetoniravanje
1.17.2.4 Osiguranje kolektora
1.17.2.4.1 Križanje kolektora i državne ceste
Na mjestu gdje tlačni cjevovod T5 prolazi ispod državne ceste D307, predviđeno je prijelaz vršiti
bušenjem ispod trupa ceste. Bušenje je predviđeno na duljini od 13 m od stac. 0+150,49 do stac.
0+163,86.
Za izvedbu radova na križanju kolektora i državne ceste potrebno je iskopati građevnu jamu u
širokom iskopu na strani na kojoj se vrši utiskivanje cijevi. Dubina jame mora biti dovoljno duboka da
se osigura bušenje odnosno postavljanje cijevi kako je predviđeno projektom. Unutar jame je
potrebno izraditi betonski uporišni zid.
Prvo se vrši sukladno projektnoj dokumentaciji utiskivanje GRP cijevi (alternativno čelične cijevi)
dimenzija Ø 401 mm, s=19 mm koja ima funkciju zaštitne cijevi. Nakon toga se vrši uvlačenje
kanalizacijske cijevi tlačnog cjevovoda PEHD DN 90 sukladno projektnoj dokumentaciji. Centralni
položaj tlačnog cjevovoda u zaštitnoj cijevi osiguran je pomoću distantnih prstena na razmaku max
1,5m.
Na izlaznoj strani izvođenja radova potrebna je građevna jama tlocrtnih dimenzija 4,0×2,0 m, dubine
0,80 m ispod osi cijevi.
Za vrijeme izvođenja radova obavezno je osiguranje prometnom signalizacijom sukladno važećim
zakonskim propisima. Tijekom radova ne smije se na nikakav način ugroziti stabilnost ceste ili
sigurnost sudionika u prometu. Nakon izvođenja radova potrebno je sve površine urediti i vratiti u
prvobitno stanje.
1.17.2.4.2 Križanje kolektora s instalacijama
Prije početka radova na izgradnji kolektora važno je definirati točan položaj ostalih instalacija, kako bi
se mogle izvršiti eventualno potrebne korekcije trase (koristiti situaciju komunalnih instalacija,
probne rovove, zatražiti nadzor komunalnih poduzeća te koristiti uređaj za otkrivanje podzemnih
instalacija). Prilikom svih iskopa i radova u neposrednoj blizini podzemne infrastrukture, potrebno je
obratiti pozornost, a u slučaju potrebe vršiti ručni iskop kako ne bi došlo do oštećenja.
Isto tako potrebno je i osigurati nesmetanu opskrbu korisnika, a sve prema zahtjevima i potrebama
vlasnika instalacija odnosno u dogovoru s njihovim ovlaštenim predstavnicima.
Iz razloga već izgrađenih instalacija vodovoda, telefona, plina i vanjske rasvjete predviđen je ručni
iskop kontrolnih rovova širine 0,60 m, dubine do 2,00 m m i duljine 2,00 m prije početka radova.
Mjesto iskopa kontrolnih rovova za svaku dionicu utvrditi će nadzorni inženjer u dogovoru sa
izvođačem radova, na osnovu uvida u situaciju instalacija te temeljem dobivenih informacija od
vlasnika instalacija. Iskop treba vršiti pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja instalacije te ozljeda na
radu.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 154
Ukoliko Izvođač nije u mogućnosti ispuniti posebne uvjete gradnje dužan je izraditi projekt
izmještanja /prelaganja/ prema uvjetima vlasnika instalacije i ishoditi suglasnost na projekt kod
vlasnika instalacija, koji će u konačnici predstavljati sastavni dio ukupne projektne dokumentacije
predmetne građevine. Izvođenje treba prilagoditi postojećem stanju, poštujući uvjete iz lokacijske
dozvole.
Vodovod. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa vodovodnom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Elektroenergetska instalacija. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa
elektroenergetskom instalacijom obvezatno izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Telefon. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa instalacijom telefona obavezno
izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Plin. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa plinskom instalacijom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Ostala infrastruktura. Obilaskom terena nije uočena dodatna infrastruktura koja bi utjecala na položaj
trase, a ako se ustanovi, sva križanja će se izvesti prema posebnim uvjetima vlasnika instalacije.
1.17.2.5 Crpne stanice
U nastavku su ukratko opisane pojedinačne tipske crpne stanice i njihove karakteristike. Detaljniji
opis karakteristika te izvedbe radova crpnih stanica dio je glavnih projekata, koji se nalaze kod
Naručitelja.
1.17.2.5.1 Tipskacrpna stanica CS3-Andraševec 2
Crpna stanica CS3 Andraševec 2 je smještena uz nerazvrstanu makadamsku cestu putem koje je i
omogućen pristup. Crpna stanica je sukladno projektnoj dokumentaciji predviđena kao potpuno
ukopani objekti, koji se sastoje od prefabriciranog poliesterskog ili PE okna, promjera DN 1720 mm, s
ugrađenom opremom.
Osim otvora za dovodne cjevovode i tlačni vod, u oknu je potrebno izraditi otvore za kablove
elektroenergetike. Dovodni cjevovod je promjera DN280 s kotom dna na 168,57 m n.m, dok je tlačni
cjevovod promjera DN80 s kotom dna 169,67 m n.m., nakon čega se vrši prijelaz na PEHD cijev DN90.
Crpke se spajaju na javnu elektroenergetsku mrežu preko samostojećeg upravljačkog ormarića.
Upravljački ormarić smješten je u neposrednoj blizini crpne stanice.
Za crpnu stanicu predviđena je ugradnja dviju crpki, jedne radne i jedne rezervne. Tlačni cjevovod je
od PEHD-a, DN 90 mm, dok su sve armature i fazonski komadi, kao i svi ostali metalni dijelovi unutar
crpnih stanica od INOX-a, standarda AISI 304 promjera DN80. Sve armature smještene su unutar
okna crpne stanice. Kapaciteti crpki i visina dizanja definirani su hidrauličkim proračunom.
U sljedećoj tablici prikazane su karakteristike crpne stanice.
Karakteristike crpne stanice
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 155
Crpna stanica
Kapacitet
crpke
Q
Manometarska
visina dizanja
Hman
Snaga
P
Položaj u mreži odvodnje Duljina tlačnog
voda
L
l/s m kW kolektor stacionaža m
CS3 6,5 7,2 1,8 5.1 0+000 40,42
1.17.2.5.2 Tipska crpna stanica CS4-Oroslavje 1
Crpna stanica CS4 Oroslavje 1 je smještena uz državnu cestu D307 s koje je i omogućen pristup. Crpna
stanica je sukladno projektnoj dokumentacijipredviđena kao potpuno ukopani objekti, koji se sastoji
od prefabriciranog poliesterskog ili PE okna, promjera DN 1720 mm, s ugrađenom opremom.
Osim otvora za dovodne cjevovode i tlačni vod, u oknu je potrebno izraditi otvore za kablove
elektroenergetike. Dovodni cjevovod je promjera DN280 s kotom dna na 175,47 m n.m, dok je tlačni
cjevovod promjera DN80 s kotom dna 176,10 m n.m., nakon čega se vrši prijelaz na PEHD cijev DN90.
Crpke se spajaju na javnu elektroenergetsku mrežu preko samostojećeg upravljačkog ormarića.
Upravljački ormarić smješten je u neposrednoj blizini crpne stanice.
Za crpnu stanicu predviđena je ugradnja dviju crpki, jedne radne i jedne rezervne. Tlačni cjevovod je
od PEHD-a, DN 90 mm, dok su sve armature i fazonski komadi, kao i svi ostali metalni dijelovi unutar
crpnih stanica od INOX-a, standarda AISI 304 promjera DN80. Sve armature smještene su unutar
okna crpne stanice. Kapaciteti crpki i visina dizanja definirani su hidrauličkim proračunom.
U sljedećoj tablici prikazane su karakteristike crpne stanice.
Karakteristike crpne stanice
Crpna
stanica
Kapacitet
crpke
Q
Manometarska
visina dizanja
Hman
Snaga
P
Položaj u mreži odvodnje Duljina
tlačnog voda
L
l/s m kW kolektor stacionaža m
CS4 6,5 7,2 1,8 9.0 0+000 77,95
1.17.2.5.3 Tipska crpna stanica CS5-Oroslavje 2
Crpna stanica CS5 Oroslavje 2 smještena je stotinjak metara južnije od CS4, također uz državnu cestu
D307 s koje je i omogućen pristup. Crpna stanica je sukladno projektnoj dokumentaciji predviđena
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 156
kao potpuno ukopani objekti, koji se sastoji od prefabriciranog poliesterskog ili PE okna, promjera DN
1720 mm, s ugrađenom opremom.
Osim otvora za dovodne cjevovode i tlačni vod, u oknu je potrebno izraditi otvore za kablove
elektroenergetike. Dovodni cjevovodi su promjera DN280 s kotom dna na 173,57 i 173,59 m n.m, dok
je tlačni cjevovod promjera DN80 s kotom dna 174,26 m n.m., nakon čega se vrši prijelaz na PEHD
cijev DN90. Crpke se spajaju na javnu elektroenergetsku mrežu preko samostojećeg upravljačkog
ormarića. Upravljački ormarić smješten je u neposrednoj blizini crpne stanice.
Za crpnu stanicu predviđena je ugradnja dviju crpki, jedne radne i jedne rezervne. Tlačni cjevovod je
od PEHD-a, DN 90 mm, dok su sve armature i fazonski komadi, kao i svi ostali metalni dijelovi unutar
crpnih stanica od INOX-a, standarda AISI 304 promjera DN80. Sve armature smještene su unutar
okna crpne stanice. Kapaciteti crpki i visina dizanja definirani su hidrauličkim proračunom.
U sljedećoj tablici prikazane su karakteristike crpne stanice.
Karakteristike crpne stanice
Crpna
stanica
Kapacitet
crpke
Q
Manometarska
visina dizanja
Hman
Snaga
P
Položaj u mreži odvodnje Duljina tlačnog
voda
L
l/s m kW kolektor stacionaža m
CS5 6,5 7,2 1,8 10.0 i 10.1 0+000 110,04
1.17.2.5.4 Tipska crpna stanica CS6-Mokrice
Crpna stanica CS6 Mokrice smještena je na nerazvrstanoj makadamskoj cesti u naselju Mokrice s koje
je i omogućen pristup. Crpna stanica je sukladno projektnoj dokumentaciji predviđena kao potpuno
ukopani objekti, koji se sastoji od prefabriciranog poliesterskog ili PE okna, promjera DN 1720 mm, s
ugrađenom opremom.
Osim otvora za dovodne cjevovode i tlačni vod, u oknu je potrebno izraditi otvore za kablove
elektroenergetike. Dovodni cjevovod je promjera DN280 s kotom dna na 161,38 m n.m, dok je tlačni
cjevovod promjera DN80 s kotom dna 162,55 m n.m., nakon čega se vrši prijelaz na PEHD cijev DN90.
Crpke se spajaju na javnu elektroenergetsku mrežu preko samostojećeg upravljačkog ormarića.
Upravljački ormarić smješten je u neposrednoj blizini crpne stanice.
Za crpnu stanicu predviđena je ugradnja dviju crpki, jedne radne i jedne rezervne. Tlačni cjevovod je
od PEHD-a, DN 90 mm, dok su sve armature i fazonski komadi, kao i svi ostali metalni dijelovi unutar
crpnih stanica od INOX-a, standarda AISI 304 promjera DN80. Sve armature smještene su unutar
okna crpne stanice. Kapaciteti crpki i visina dizanja definirani su hidrauličkim proračunom.
U sljedećoj tablici prikazane su karakteristike crpne stanice.
Karakteristike crpne stanice
Crpna
stanica
Kapacitet
crpke
Manometarska
visina dizanja Snaga
Položaj u mreži odvodnje Duljina
tlačnog voda
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 157
Q Hman
P
L
l/s m kW kolektor stacionaža m
CS6 6,5 7,2 1,8 13.1 0+000 77,95
1.18 Opis radova – Općina Sveti Križ Začretje
1.18.1 Uvod
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt:
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda za područje Općine S.K.Začretje (elektroprojekt d.d. Zagreb, Z.O.P.: L18) Općina S.K.Začretje, kolektorska mreža, G3-L18.03.02-G01.0 Općina S.K.Začretje, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L18.03.02-G02.0 Općina S.K.Začretje, elektrotehničko rješenje, E3-L18.03.02-E01.0 Idejni projekt Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda općine Sveti Križ Začretje (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Hidrokonzalt d.o.o. Solin ) Y2-L18.03.02-G01.0 Aglomeracija Zabok, Općina Sveti Križ Začretje, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II – Izmjene i dopune (elektroprojekt d.d. Zagreb) ZOP: L18, T.D.: Y2-L18.03.02-G01.1 Lokacijska dozvola Aglomeracija Zabok, Općina Sv.Križ Začretje, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II, KLASA: UP/I-350-05/14-01/179, URBROJ: 2140/01-08/2-15-10 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Aglomeracija Zabok, Općina Sv.Križ Začretje, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II, KLASA: UP/I-350-05/16- 01/000033, URBROJ: 2140/01-08/2-16-0011 Građevinska dozvola
Općina Sv. Križ Začretje nalazi se u središnjem dijelu Krapinsko - zagorske županije u dolini rijeke
Krapinice, a graniči sa gradom Krapinom na sjeveru, gradom Zabokom na jugu, općinom Bedekovčina
na istoku te općinom Krapinske Toplice na zapadu. Geografski pripada regiji Donjeg Zagorja, a
obzirom da područjem Općine prolaze glavni prometni pravci državnog i županijskog značaja
neposredno je povezana sa Zagrebom, Krapinom i Zabokom te takav povoljan položaj omogućava
daljnji razvitak područja općine.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 158
Na području općine Sv. Križ Začretje odvodni sustav izgrađen je djelomično i to u naselju Sv. Križ
Začretje te manjim dijelom u naselju Pustodol, a otpadne vode se nepročišćene ispuštaju u vodotok u
neposrednoj blizini naselja.
Ostala naselja rješavaju prihvat otpadnih voda individualno putem septičkih jama. Septičke jame
često nisu odgovarajuće vodonepropusnosti i kapaciteta pa se prazne u podzemlje ili se prelijevaju u
otvorene jarke i vodotoke.
Ovim projektom, sanitarno - fekalne otpadne vode općine Sveti Križ Začretje, predviđaju se prikupiti
zatvorenim kanalizacijskim sustavom, te gravitacijskim kolektorima i crpnim stanicama s
pripadajućim tlačnim cjevovodima, dovesti do zajedničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
aglomeracije Zabok smještenim na području grada Oroslavja. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda
nije predmet ovog projekta.
Planiranim cjelovitim sustavom odvodnje predviđa se izgradnja preljevnih građevina na mjestima
postojećih ispusta kojima će se sustav dalje upuštati kritični protok dok će se protok iznad kritičnog
ispuštati u recipijent.
Topografske prilike promatranog područja uvjetuju relativno složeno rješenje odvodnje koje uključuje
izvedbu kanala s minimalnim uzdužnim padovima s jedne strane te interpolaciju tlačnih dionica
cjevovoda zbog topografskih depresija s druge strane.
U postupku rješavanja mreže odvodnje nastojalo se u granicama mogućnosti koristiti postojeće
cestovne prometnice jer se time postižu najprikladniji uvjeti za priključenje pojedinih korisnika bez
zadiranja u imovinsko pravne odnose.
Izuzetak čine dijelovi kolektora čija je trasa djelomično položena izvan cestovnih prometnica, a što je
uvjetovano općim zahtjevom za gravitacijsko odvođenje otpadnih voda.
Na području aglomeracije Zabok izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza
II). U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora Faze II
1.18.2 Faza II
1.18.2.1 Obuhvat
Na području općine Sveti Križ Začretje planirana je sekundarna mreža odvodnje ukupne duljine
1.435,45 m i obuhvaća naselja Zleć i Pustodol Začretski. U nastavku se nalazi popis kolektora
projektiranih u Fazi II.
Niz Nazivni promjer (mm) Duljina (m)
ZL_1 355 542,57
ZL_1.1 280 210,45
ZL_1.2 280 236,75
ZL_1.3 280 164,52
PZ_2 355 281,16
ukupno 1.435,45
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 159
Odvodnja naselja Zleć sastoji se od izvedbe kolektora ZL_1, te tri kolektora ZL_1.1, ZL_1.2 i ZL_1.3 koji
se spajaju na planirani kolektor ZL_1. Kolektor ZL_1 u svom najnizvodnijem oknu ima predviđenu
crpnu stanicu SK_CS_3 kojom se tlačnim cjevovodom spaja na revizijsko okno RO315 cjevovoda SK6
projektiranog u fazi I projekta.
1.18.2.2 Kolektori
Kako se predviđa razdjelni sustav, to znači izvedba samo kanala za otpadnu vodu, najmanji profil
gravitacijskog kolektora usvojen je 250 mm.
Najčešće ovaj presjek nije uvjetovan hidrauličkim razlozima, nego je usvojen iz razloga lakšeg
održavanja kanalizacijske mreže, odnosno veće sigurnosti zaštite od začepljenja.
Kao materijal za gravitacijske cjevovode odabran je sukladno projektnoj dokumentaciji polietilen
(PEHD), profila DN 280 mm i DN 355 mm. Cijevi od plastičnog materijala odabrane su jer su male
specifične težine, čime im se olakšava polaganje i potpuno su vodonepropusne. Osim toga, imaju
veliku čvrstoću i žilavost, odnosno otporne su na udarce, imaju veliku statičku nosivost, otporne su na
kemikalije i kiseline, kao i na visoke i niske temperature. Također, plastični materijal je otporan na
koroziju i ima dugi vijek trajanja.
Konfiguracija terena na pojedinim dionicama određuje male padove nivelete kolektora te je
minimalni pad gravitacijskog kolektora 2,0 ‰. Dubine polaganja kanala prikazane su u uzdužnim
profilima, kao i padovi nivelete (prilozi 401-402). Pad dna kanala potrebno je tijekom izvođenja
radova geodetski kontrolirati.
Rov za polaganje cjevovoda treba iskopati tako da svi cjevovodi budu položeni na projektom
predviđenoj dubini. Širina rova gravitacijskog kolektora predviđena projektom iznosi 1,0 m, u skladu
sa smjernicama norme EN 1610.
Iskop rova vrši se u pravilu strojno, osim na dionicama gdje je zbog blizine postojećih instalacija
potreban ručni iskop, uz potrebne mjere sigurnosti i zaštite na radu. Prilikom iskopa rova za cjevovod
i polaganja cijevi potrebno je vršiti razupiranje i podupiranje rova, te osigurati crpljenje vode koja na
bilo koji način dospije u rov.
Razupiranje rova za kanalizacijske kolektore može se vršiti mosnicama, razuporama s potrebnim
klinovima ili željeznim razuporama na vijak na srednji pritisak tla, a sve radove na izvedbi razupiranja
rova potrebno je vršiti u skladu sa smjernicama norme EN 1610.
1.18.2.3 Revizijska okna
Radi ulaska u kanalizacijske cjevovode radi ispiranja, čišćenja i revizije, na svakom horizontalnom i
vertikalnom lomu trase kanala te na ravnim dionicama trase na udaljenosti prosječno 40 do 50 m,
predviđena je izgradnja revizijskih okana. Zbog zaštite podzemnih voda predviđa se ugradnja
prefabriciranih okana zbog postizanja visokog stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
Predviđena je sukladno projektnoj dokumentaciji ugradnja prefabriciranih revizijskih okana od
betona sa ugrađenom polietilenskom bazom, odnosno bazom od istog materijala kao i cijevi zbog
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 160
kompatibilnosti i garancije kvalitete i trajnosti spoja cijevi i okna. Revizijska okna su nazivnog
promjera DN 800 mm (prilog 602).
Kineta u revizijskom oknu mora biti formirana unutar okna bez lomova horizontalne trase s vanjske
strane okna. Kineta je širine jednake promjeru izlazne cijevi iz okna, a ukoliko u jedno okno ulazi više
cijevi, okno mora sadržavati broj kineta jednak broju ulaznih cijevi. Visina kinete iznosi 2/3 promjera
izlazne cijevi. Materijal kinete jednak je materijalu okna.
Na mjestima ugradnje revizijskih okana potrebno je izvršiti proširenje rova. Proširenje se vrši u širini
od 50 cm sa svake strane okna, odnosno promjera većeg za 1,0 m od promjera okna.
Okna se ugrađuju na unaprijed pripremljenu posteljicu debljine 15 cm i promjera većeg za 1,0 m od
promjera okna. Posteljica je od kamenog materijala krupnoće zrna do 8 mm. Zasipavanje oko okna
vrši se kamenim materijalom krupnoće zrna do 8 mm, isto kao i za kanalizacijski kolektor. Materijal za
zasipavanje se nanosi u slojevima na udaljenosti od najmanje 50 cm od stjenke okna.
Okno treba biti ispitano i vodonepropusno.
U gornju ploču okna ugradit će se lijevanoželjezni tipski poklopac Ø 600 mm u kvadratnom okviru.
Poklopci su nosivosti 400 kN u prometnim površinama, te 250 kN na nogostupu. Na svim površinama
se predviđa ugradnja poklopca sa sustavom samozabravljivanja.
Položaj okana na trasi moguće je u manjoj mjeri korigirati tijekom izvođenja radova, uz suglasnost
projektanta i predstavnika nadležnog komunalnog poduzeća, radi grupiranja kućnih priključaka,
izbjegavanja postojećih instalacija i sl.
1.18.2.4 Križanje kolektora s instalacijama
Prije početka radova na izgradnji kolektora važno je definirati točan položaj ostalih instalacija, kako bi
se mogle izvršiti eventualno potrebne korekcije trase (koristiti situaciju komunalnih instalacija,
probne rovove, zatražiti nadzor komunalnih poduzeća te koristiti uređaj za otkrivanje podzemnih
instalacija). Prilikom svih iskopa i radova u neposrednoj blizini podzemne infrastrukture, potrebno je
obratiti pozornost, a u slučaju potrebe vršiti ručni iskop kako ne bi došlo do oštećenja.
Isto tako potrebno je i osigurati nesmetanu opskrbu korisnika, a sve prema zahtjevima i potrebama
vlasnika instalacija odnosno u dogovoru s njihovim ovlaštenim predstavnicima.
Iz razloga već izgrađenih instalacija vodovoda, telefona, plina i vanjske rasvjete predviđen je ručni
iskop kontrolnih rovova širine 0,60 m, dubine do 2,00 m m i duljine 2,00 m prije početka radova.
Mjesto iskopa kontrolnih rovova za svaku dionicu utvrditi će nadzorni inženjer u dogovoru sa
izvođačem radova, na osnovu uvida u situaciju instalacija te temeljem dobivenih informacija od
vlasnika instalacija. Iskop treba vršiti pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja instalacije te ozljeda na
radu.
Ukoliko Izvođač nije u mogućnosti ispuniti posebne uvjete gradnje dužan je izraditi projekt
izmještanja /prelaganja/ prema uvjetima vlasnika instalacije i ishoditi suglasnost na projekt kod
vlasnika instalacija, koji će u konačnici predstavljati sastavni dio ukupne projektne dokumentacije
predmetne građevine. Izvođenje treba prilagoditi postojećem stanju, poštujući uvjete iz lokacijske
dozvole.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 161
Vodovod. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa vodovodnom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Elektroenergetska instalacija. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa
elektroenergetskom instalacijom obvezatno izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Telefon. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa instalacijom telefona obavezno
izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Plin. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa plinskom instalacijom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Ostala infrastruktura. Obilaskom terena nije uočena dodatna infrastruktura koja bi utjecala na položaj
trase, a ako se ustanovi, sva križanja će se izvesti prema posebnim uvjetima vlasnika instalacije.
1.18.2.5 Crpne stanice
U nastavku su ukratko opisane pojedinačne tipske crpne stanice i njihove karakteristike. Detaljniji
opis karakteristika te izvedbe radova crpnih stanica dio je glavnih projekata, koji se nalaze kod
Naručitelja.
1.18.2.5.1 Tipska crpna stanica CS_SK_3
Crpna stanica CS_SK_3 predviđena je projektnom dokumentacijom kao potpuno ukopani objekti, koji
se sukladno projektnoj dokumentaciji sastoji od prefabriciranog poliesterskog ili PE okna, promjera
DN 1400 mm, s ugrađenom opremom. Oprema crpne stanice mora osiguravati da bude postignuta
potrebna funkcionalnost kanalizacijskog sustava.
Osim otvora za dovodne cjevovode i tlačni vod, u oknu je potrebno izraditi otvore za kablove
elektroenergetike. Crpke se spajaju na javnu elektroenergetsku mrežu preko samostojećeg
upravljačkog ormarića. Upravljački ormarić smješten je u neposrednoj blizini crpne stanice, ovisno o
terenskim i urbanističkim prilikama.
Za crpnu stanicu predviđena je ugradnja dviju crpki, jedne radne i jedne rezervne. Svi pripadajući
tlačni vodovi su od PEHD-a, DN 110 mm, dok su sve armature i fazonski komadi, kao i svi ostali
metalni dijelovi unutar crpnih stanica od INOX-a, standarda AISI 304. Sve armature smještene su
unutar okna crpne stanice. Kapaciteti crpki i visina dizanja definirani su hidrauličkim proračunom.
Radi smještaja crpne stanice u koridoru javnih prometnica, ne predviđa se izrada ograde oko crpnih
stanica, a pristup službama održavanja omogućen je preko javnih puteva i prometnica. U sljedećoj
tablici prikazane su karakteristike crpne stanice.
Karakteristike crpne stanice
Crpna stanica
Kapacitet
crpke
Q
Manometarska
visina dizanja
Hman
Snaga
P
Položaj u mreži odvodnje Duljina tlačnog
voda
L
l/s m kW kolektor stacionaža m
CS_SK_3 6,00 1,27 1,3 ZL_1 0+015,90 15,90
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 162
1.19 Opis radova – Općina Veliko Trgovišće
1.19.1 Uvod
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda za područje Općine V. Trgovišće (elektroprojekt d.d. Zagreb, Z.O.P.: L18) Općina Veliko Trgovišće, kolektorska mreža, G3-L18.04.02-G01.0 Idejni projekt Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda općine Veliko Trgovišće (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Hidroelektra-projekt d.o.o. Zagreb ) Y2-L18.04.02-G01.0 Aglomeracija Zabok, Općina Veliko Trgovišće, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II – Izmjene i dopune (Hidroelektra-projekt d.o.o. Zagreb) ZOP: L18, T.D.: H-IDP-15-1888 Lokacijska dozvola Aglomeracija Zabok, Općina V. Trgovišće, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II, KLASA: UP/I-350-05/14-01/180, URBROJ: 2140/01-08/2-15-10 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Aglomeracija Zabok, Općina V.Trgovišće, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II, KLASA: UP/I-350-05/16-01/000034, URBROJ: 2140/01-08/2-16-0011 Građevinska dozvola
Općina Veliko Trgovišće u prostoru Krapinsko-zagorske županije smještena je na njenom
jugozapadnom rubu na granici prema Zagrebačkoj županiji u neposrednoj blizini grada Zagreba. U
prometnom smislu od svih jedinica lokalne samouprave Županije Općina Veliko Trgovišće je najbliža
gradu Zagrebu i od njega je udaljena približno tridesetak kilometara.
U centralnom dijelu naselja Veliko Trgovišće i sjeverozapadnom dijelu izgrađen je mješoviti sustav
odvodnje s privremenim ispustom u rijeku Krapinu. Izgrađen je od betonskih cijevi i to sabirni kanali
Ø40 do Ø60 cm, a transportni kolektor Ø60 i Ø100 cm. Tip kanalizacije je mješoviti i to s jednim
mjestom utoka u rijeku Krapinu slivnog područja rijeke Save.
Današnji sustav kanalizacije opslužuje samo naselje Veliko Trgovišće. U vezi odvodnje i počišćivanja
otpadnih voda predviđeno je da se uz postojeći izgrađeni mješoviti sustav odvodnje otpadnih voda na
preostalom području projektira razdjelni sustav odvodnje.
Ovim projektom, sanitarno - fekalne otpadne vode općine Veliko Trgovišće, predviđaju se prikupiti
zatvorenim kanalizacijskim sustavom, te gravitacijskim kolektorima i crpnim stanicama s
pripadajućim tlačnim cjevovodima, dovesti do zajedničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 163
aglomeracije Zabok smještenim na području grada Oroslavja. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda
nije predmet ovog projekta.
Planiranim cjelovitim sustavom odvodnje predviđa se izgradnja preljevnih građevina na mjestima
postojećih ispusta kojima će se sustav dalje upuštati kritični protok dok će se protok iznad kritičnog
ispuštati u recipijent.
Topografske prilike promatranog područja uvjetuju relativno složeno rješenje odvodnje koje uključuje
izvedbu kanala s minimalnim uzdužnim padovima s jedne strane te interpolaciju tlačnih dionica
cjevovoda zbog topografskih depresija s druge strane.
U postupku rješavanja mreže odvodnje nastojalo se u granicama mogućnosti koristiti postojeće
cestovne prometnice jer se time postižu najprikladniji uvjeti za priključenje pojedinih korisnika bez
zadiranja u imovinsko pravne odnose.
Izuzetak čine dijelovi kolektora čija je trasa djelomično položena izvan cestovnih prometnica, a što je
uvjetovano općim zahtjevom za gravitacijsko odvođenje otpadnih voda.
Na području aglomeracije Zabok izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza II).
U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora Faze II
1.19.2 Faza II
1.19.2.1 Obuhvat
Na području općine Veliko Trgovišće planirana je sekundarna mreža odvodnje ukupne duljine 703,9
m i obuhvaća naselje Veliko Trgovišće. U nastavku se nalazi popis kolektora projektiranih u Fazi II.
Niz Nazivni promjer (mm) Duljina (m)
4.1 250 588,37
3.0 250 115,48
Naselje Veliko Trgovišće ima djelomično izgrađen mješoviti sustav odvodnje. Proširenje sustava
odvodnje tog naselja, planira se izgradnjom kolektora 3.0 i 4.1. Kolektori 3.0 i 4.1 se spajaju na
projektiranu mrežu I. faze, na kolektor VT 4, odnosno VT 3.
1.19.2.3 Kolektori
Kako se predviđa razdjelni sustav, to znači izvedba samo kanala za otpadnu vodu, najmanji profil
gravitacijskog kolektora usvojen je 250 mm.
Najčešće ovaj presjek nije uvjetovan hidrauličkim razlozima, nego je usvojen iz razloga lakšeg
održavanja kanalizacijske mreže, odnosno veće sigurnosti zaštite od začepljenja.
Kao materijal za gravitacijske cjevovode odabran je projektnom dokumentacijom polietilen (PEHD),
profila DN 280 mm (unutarnji promjer >250mm). Cijevi od plastičnog materijala odabrane su jer su
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 164
male specifične težine, čime im se olakšava polaganje, te su vodonepropusne. Osim toga, imaju
veliku čvrstoću i žilavost, odnosno otporne su na udarce, imaju veliku statičku nosivost, otporne su na
kemikalije i kiseline, kao i na visoke i niske temperature. Također, plastični materijal je otporan na
koroziju i ima dugi vijek trajanja.
Konfiguracija terena na pojedinim dionicama određuje male padove nivelete kolektora te je
minimalni pad gravitacijskog kolektora 2,0 ‰. Dubine polaganja kanala prikazane su u uzdužnim
profilima, kao i padovi nivelete (prilozi 401- 402). Pad dna kanala potrebno je tijekom izvođenja
radova geodetski kontrolirati.
Rov za polaganje cjevovoda treba iskopati tako da svi cjevovodi budu položeni na projektom
predviđenoj dubini. Širina rova gravitacijskog kolektora predviđena projektom iznosi 1,0 m, u skladu
sa smjernicama norme EN 1610.
Iskop rova vrši se u pravilu strojno, osim na dionicama gdje je zbog blizine postojećih instalacija
potreban ručni iskop, uz potrebne mjere sigurnosti i zaštite na radu. Prilikom iskopa rova za cjevovod
i polaganja cijevi potrebno je vršiti razupiranje i podupiranje rova, te osigurati crpljenje vode koja na
bilo koji način dospije u rov.
Razupiranje rova za kanalizacijske kolektore može se vršiti mosnicama, razuporama s potrebnim
klinovima ili željeznim razuporama na vijak na srednji pritisak tla, a sve radove na izvedbi razupiranja
rova potrebno je vršiti u skladu sa smjernicama norme EN 1610.
1.19.2.5 Revizijska okna
Radi ulaska u kanalizacijske cjevovode radi ispiranja, čišćenja i revizije, na svakom horizontalnom i
vertikalnom lomu trase kanala te na ravnim dionicama trase na udaljenosti prosječno 40 do 50 m,
predviđena je izgradnja revizijskih okana. Zbog zaštite podzemnih voda predviđa se ugradnja
prefabriciranih okana zbog postizanja visokog stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
Predviđena je projektnom dokumentacijom ugradnja prefabriciranih revizijskih okana od betona sa
ugrađenom polietilenskom bazom, odnosno bazom od istog materijala kao i cijevi zbog
kompatibilnosti i garancije kvalitete i trajnosti spoja cijevi i okna. Revizijska okna su unutarnjeg
promjera 800 mm.
Kineta u revizijskom oknu mora biti formirana unutar okna bez lomova horizontalne trase s vanjske
strane okna. Kineta je širine jednake promjeru izlazne cijevi iz okna, a ukoliko u jedno okno ulazi više
cijevi, okno mora sadržavati broj kineta jednak broju ulaznih cijevi. Visina kinete iznosi 2/3 promjera
izlazne cijevi na svim oknima. Materijal kinete jednak je materijalu okna.
Na mjestima ugradnje revizijskih okana potrebno je izvršiti proširenje i produbljenje rova. Proširenje
se vrši u širini od 50 cm sa svake strane okna, odnosno promjera većeg za 1,0 m od promjera okna.
Okna se ugrađuju na unaprijed pripremljenu posteljicu debljine 15 cm i promjera većeg za 1,0 m od
promjera okna. Posteljica je od kamenog materijala krupnoće zrna do 8 mm. Zasipavanje oko okna
vrši se kamenim materijalom krupnoće zrna do 8 mm, isto kao i za kanalizacijski kolektor. Materijal za
zasipavanje se nanosi u slojevima na udaljenosti od najmanje 50 cm od stjenke okna.
Okno treba biti ispitano i vodonepropusno.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 165
U gornju ploču okna ugradit će se lijevanoželjezni tipski poklopac Ø 600 mm u kvadratnom okviru.
Poklopci su nosivosti 400 kN u prometnim površinama, te 250 kN na nogostupu i zelenim
površinama. Na svim površinama se predviđa ugradnja poklopca sa sustavom samozabravljivanja.
Položaj okana na trasi moguće je u manjoj mjeri korigirati tijekom izvođenja radova, uz suglasnost
projektanta i predstavnika nadležnog komunalnog poduzeća, radi grupiranja kućnih priključaka,
izbjegavanja postojećih instalacija i sl.
1.19.2.6 Križanje kolektora s instalacijama
Prije početka radova na izgradnji kolektora važno je definirati točan položaj ostalih instalacija, kako bi
se mogle izvršiti eventualno potrebne korekcije trase (koristiti situaciju komunalnih instalacija,
probne rovove, zatražiti nadzor komunalnih poduzeća te koristiti uređaj za otkrivanje podzemnih
instalacija). Prilikom svih iskopa i radova u neposrednoj blizini podzemne infrastrukture, potrebno je
obratiti pozornost, a u slučaju potrebe vršiti ručni iskop kako ne bi došlo do oštećenja.
Isto tako potrebno je i osigurati nesmetanu opskrbu korisnika, a sve prema zahtjevima i potrebama
vlasnika instalacija odnosno u dogovoru s njihovim ovlaštenim predstavnicima.
Iz razloga već izgrađenih instalacija vodovoda, telefona, plina i vanjske rasvjete predviđen je ručni
iskop kontrolnih rovova širine 0,60 m, dubine do 2,00 m m i duljine 2,00 m prije početka radova.
Mjesto iskopa kontrolnih rovova za svaku dionicu utvrditi će nadzorni inženjer u dogovoru sa
izvođačem radova, na osnovu uvida u situaciju instalacija te temeljem dobivenih informacija od
vlasnika instalacija. Iskop treba vršiti pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja instalacije te ozljeda na
radu.
Ukoliko Izvođač nije u mogućnosti ispuniti posebne uvjete gradnje dužan je izraditi projekt
izmještanja /prelaganja/ prema uvjetima vlasnika instalacije i ishoditi suglasnost na projekt kod
vlasnika instalacija, koji će u konačnici predstavljati sastavni dio ukupne projektne dokumentacije
predmetne građevine. Izvođenje treba prilagoditi postojećem stanju, poštujući uvjete iz lokacijske
dozvole.
Vodovod. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa vodovodnom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Elektroenergetska instalacija. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa
elektroenergetskom instalacijom obvezatno izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Telefon. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa instalacijom telefona obavezno
izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Plin. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa plinskom instalacijom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Ostala infrastruktura. Obilaskom terena nije uočena dodatna infrastruktura koja bi utjecala na položaj
trase, a ako se ustanovi, sva križanja će se izvesti prema posebnim uvjetima vlasnika instalacije.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 166
1.20 Opis radova – Općina Bedekovčina
1.20.1 Uvod
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt:
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda za područje Općine Bedekovčina (elektroprojekt d.d. Zagreb, Z.O.P.: L18) Općina Bedekovčina, kolektorska mreža, G3-L18.06.02-G01.0 Idejni projekt Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda općine Bedekovčina (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Hidrokonzalt d.o.o. Solin ) Y2-L18.06.02-G01.0 Lokacijska dozvola Aglomeracija Zabok, Općina Bedekovčina, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II, KLASA: UP/I-350-05/14-01/184, URBROJ: 2140/01-08/2-15-11 RJEŠENJE O DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Aglomeracija Zabok, Općina Bedekovčina, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II, KLASA: UP/I-350-05/16-01/000028, URBROJ: 2140/01-08/2-16-0009 Građevinska dozvola
Općina Bedekovčina smještena je u središnjem dijelu Krapinsko-zagorske županije te kao takva
pripada sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i prostoru središnje Hrvatske. Područje Općine
Bedekovčina graniči sa Općinom Mihovljan na sjeveru i Općinom Sveti Križ Začretje na zapadu. Južni
dio općine graniči sa gradovima Zabok i Donja Stubica te Općinom Gornja Stubica, a istočni dio sa
općinama Zlatar Bistrica i Mače.
Na području Općine Bedekovčina odvodnja otpadnih voda nije riješena na zadovoljavajući način jer se
vrši otvorenim kanalima i grabama i upuštanjem u vodotoke.
Danas na području općine Bedekovčina postoji izgrađeni mješoviti sustav odvodnje otpadnih voda
ukupne duljine oko 8.3 km. Otpadne vode prikupljene sustavom odvodnje ispuštaju se u prirodne
recipijente (melioracijske kanale, vodotoke).
Ovim projektom, sanitarno - fekalne otpadne vode općine Bedekovčina, predviđaju se prikupiti
zatvorenim kanalizacijskim sustavom, te gravitacijskim kolektorima i crpnim stanicama s
pripadajućim tlačnim cjevovodima, dovesti do zajedničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
aglomeracije Zabok smještenim na području grada Oroslavja. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda
nije predmet ovog projekta.
Postojeća kanalizacijska mreža promatranog područja je mješovitog tipa. Na postojećoj mreži ne
postoji niti jedan preljev, tako da se oborinske vode mješovitim sustavom dovode do ispusta u rijeke.
Na sustavu također nema crpnih stanica pa se na mjestima gdje topografske prilike ne dozvoljavaju
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 167
daljnje gravitacijsko vođenje trase otpadne vode nekontrolirano ispuštaju u vodotoke. Takvi
nekontrolirani ispusti iz postojećih kolektora u rijeku Krapinu ili njezine pritoke su najslabije točke
sustava.
Planiranim cjelovitim sustavom odvodnje predviđa se izgradnja preljevnih građevina na mjestima
postojećih ispusta kojima će se sustav dalje upuštati kritični protok dok će se protok iznad kritičnog
ispuštati u recipijent.
Topografske prilike promatranog područja uvjetuju relativno složeno rješenje odvodnje koje uključuje
izvedbu kanala s minimalnim uzdužnim padovima s jedne strane te interpolaciju tlačnih dionica
cjevovoda zbog topografskih depresija s druge strane.
U postupku rješavanja mreže odvodnje nastojalo se u granicama mogućnosti koristiti postojeće
cestovne prometnice jer se time postižu najprikladniji uvjeti za priključenje pojedinih korisnika bez
zadiranja u imovinsko pravne odnose.
Izuzetak čine dijelovi kolektora čija je trasa djelomično položena izvan cestovnih prometnica, a što je
uvjetovano općim zahtjevom za gravitacijsko odvođenje otpadnih voda.
Na području aglomeracije Zabok izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza II).
U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora Faze II
1.20.2 Faza II
1.20.2.1 Obuhvat
Na području općine Bedekovčina planirana je sekundarna mreža odvodnje ukupne duljine 2.462 m i
obuhvaća naselja Bedekovčina i Poznanovec. U nastavku se nalazi popis kolektora projektiranih u Fazi
II.
Naziv / Oznaka Materijal cijevi Profil cjevovoda, DN
(mm) Duljina (m)
2BE1 PEHD 355 366,26
2BE2 PEHD 280 159,67
2BE4 PEHD 280 177,04
2BE5 PEHD 280 301,98
2BE6 PEHD 355 574,89
PEHD 280 468,3
2BE7 PEHD 280 413,9
PEHD 355 941,15
PEHD 280 1520,89
UKUPNO 2462,04
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 168
1.20.2.2. Kolektori
Kako se predviđa razdjelni sustav, to znači izvedba samo kanala za otpadnu vodu, najmanji profil
gravitacijskog kolektora usvojen je 250 mm.
Najčešće ovaj presjek nije uvjetovan hidrauličkim razlozima, nego je usvojen iz razloga lakšeg
održavanja kanalizacijske mreže, odnosno veće sigurnosti zaštite od začepljenja.
Kao materijal za gravitacijske cjevovode odabran je projektnom dokumentacijom polietilen (PEHD),
profila DN 280 mm i DN 355 mm. Cijevi od plastičnog materijala odabrane su jer su male specifične
težine, čime im se olakšava polaganje, te su vodonepropusne. Osim toga, imaju veliku čvrstoću i
žilavost, odnosno otporne su na udarce, imaju veliku statičku nosivost, otporne su na kemikalije i
kiseline, kao i na visoke i niske temperature. Također, plastični materijal je otporan na koroziju i ima
dugi vijek trajanja.
Konfiguracija terena na pojedinim dionicama određuje male padove nivelete kolektora te je
minimalni pad gravitacijskog kolektora 2,0 ‰. Dubine polaganja kanala prikazane su u uzdužnim
profilima, kao i padovi nivelete (prilozi 401- 404). Pad dna kanala potrebno je tijekom izvođenja
radova geodetski kontrolirati.
Rov za polaganje cjevovoda treba iskopati tako da svi cjevovodi budu položeni na projektom
predviđenoj dubini. Širina rova gravitacijskog kolektora predviđena projektom iznosi 1,0 m, u skladu
sa smjernicama norme EN 1610.
Iskop rova vrši se u pravilu strojno, osim na dionicama gdje je zbog blizine postojećih instalacija
potreban ručni iskop, uz potrebne mjere sigurnosti i zaštite na radu. Prilikom iskopa rova za cjevovod
i polaganja cijevi potrebno je vršiti razupiranje i podupiranje rova, te osigurati crpljenje vode koja na
bilo koji način dospije u rov.
Razupiranje rova za kanalizacijske kolektore može se vršiti mosnicama, razuporama s potrebnim
klinovima ili željeznim razuporama na vijak na srednji pritisak tla, a sve radove na izvedbi razupiranja
rova potrebno je vršiti u skladu sa smjernicama norme EN 1610.
1.20.2.3 Revizijska okna
Radi ulaska u kanalizacijske cjevovode radi ispiranja, čišćenja i revizije, na svakom horizontalnom i
vertikalnom lomu trase kanala te na ravnim dionicama trase na udaljenosti prosječno 40 do 50 m,
predviđena je izgradnja revizijskih okana. Zbog zaštite podzemnih voda predviđa se ugradnja
prefabriciranih okana zbog postizanja visokog stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
Predviđena je projektnom dokumentacijom ugradnja prefabriciranih revizijskih okana od betona sa
ugrađenom polietilenskom bazom, odnosno bazom od istog materijala kao i cijevi zbog
kompatibilnosti i garancije kvalitete i trajnosti spoja cijevi i okna. Revizijska okna su nazivnog
promjera DN 800 mm (prilog 602).
Okno treba biti ispitano i vodonepropusno.
U gornju ploču okna ugradit će se lijevanoželjezni tipski poklopac Ø 600 mm u kvadratnom okviru.
Poklopci su nosivosti 400 kN u prometnim površinama, te 250 kN na nogostupu. Na svim površinama
se predviđa ugradnja poklopca sa sustavom samozabravljivanja.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 169
Položaj okana na trasi moguće je u manjoj mjeri korigirati tijekom izvođenja radova, uz suglasnost
projektanta i predstavnika nadležnog komunalnog poduzeća, radi grupiranja kućnih priključaka,
izbjegavanja postojećih instalacija i sl.
Betonski elementi građevina izvode se od betona slijedećih karakteristika:
Grupa
betona
Razred
tlačne
čvrstoće
Razred
izloženosti
betona
Razred
vodonepropusnosti
Zaštitni
sloj
armature
Razred prema
maksimalnom
zrnu
Konstruktivni elementi
1 C 16/20 - - - - Podložni beton
2 C 30/37 XC4, XD2, XA2 V2 4 cm Dmax 16 mm
Zidovi i ploče, temelji,
preljevni pragovi,
ostali konstruktivni
elementi
3 C 30/37 XC4, XD3, XF4 V2 4 cm Dmax 16 mm
Vijenac okna za
poklopac, Beton za
ubetoniravanje
1.20.2.4 Križanje kolektora s instalacijama
Prije početka radova na izgradnji kolektora važno je definirati točan položaj ostalih instalacija, kako bi
se mogle izvršiti eventualno potrebne korekcije trase (koristiti situaciju komunalnih instalacija,
probne rovove, zatražiti nadzor komunalnih poduzeća te koristiti uređaj za otkrivanje podzemnih
instalacija). Prilikom svih iskopa i radova u neposrednoj blizini podzemne infrastrukture, potrebno je
obratiti pozornost, a u slučaju potrebe vršiti ručni iskop kako ne bi došlo do oštećenja.
Isto tako potrebno je i osigurati nesmetanu opskrbu korisnika, a sve prema zahtjevima i potrebama
vlasnika instalacija odnosno u dogovoru s njihovim ovlaštenim predstavnicima.
Iz razloga već izgrađenih instalacija vodovoda, telefona, plina i vanjske rasvjete predviđen je ručni
iskop kontrolnih rovova širine 0,60 m, dubine do 2,00 m m i duljine 2,00 m prije početka radova.
Mjesto iskopa kontrolnih rovova za svaku dionicu utvrditi će nadzorni inženjer u dogovoru sa
izvođačem radova, na osnovu uvida u situaciju instalacija te temeljem dobivenih informacija od
vlasnika instalacija. Iskop treba vršiti pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja instalacije te ozljeda na
radu.
Ukoliko Izvođač nije u mogućnosti ispuniti posebne uvjete gradnje, dužan je izraditi projekt
izmještanja /prelaganja/ prema uvjetima vlasnika instalacije i ishoditi suglasnost na projekt kod
vlasnika instalacija, koji će u konačnici predstavljati sastavni dio ukupne projektne dokumentacije
predmetne građevine. Izvođenje treba prilagoditi postojećem stanju, poštujući uvjete iz lokacijske
dozvole.
Vodovod. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa vodovodnom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Elektroenergetska instalacija. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa
elektroenergetskom instalacijom obvezatno izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 170
Telefon. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa instalacijom telefona obavezno
izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Plin. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa plinskom instalacijom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Ostala infrastruktura. Obilaskom terena nije uočena dodatna infrastruktura koja bi utjecala na položaj
trase, a ako se ustanovi, sva križanja će se izvesti prema posebnim uvjetima vlasnika instalacije.
1.21 Opis radova – Grad Donja Stubica
1.21.1 Uvod
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt:Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda za područje Grada Donja
Stubica(elektroprojekt d.d. Zagreb, Z.O.P.: L18)Grad Donja Stubica, kolektorska mreža, G3-L18.08.02-
G01.0
Grad Donja Stubica nalazi se u južnom dijelu Krapinsko-zagorske županije i obuhvaća područje od 44
km2. Južni dio općine obuhvaća šume Medvednice dok se na sjeveru prostire prema dolini rijeke
Krapine. Smještena je u centralnom dijelu doline, te graniči s Gradom Zabokom i Općinom
Bedekovčinom na sjeveru, s Gradom Oroslavlje na sjeverozapadu, s Općinom Stubičke Toplice na
zapadu i jugozapadu, s Gradom Zagrebom na jugu i s Općinom Gornja Stubica na istoku.
Grad Donja Stubica čine 10 naselja: Donja Podgora, Donja Stubica, Gornja Podgora, Hižakovec,
Hruševec, Matenci, Milekovo selo, Pustodol, Vučak i Lepa Ves. Od posebne važnosti su lokalne ceste
kojima je Grad povezan s okolnim područjem pa tako i Gradom Zagrebom i Krapinom, te lokalna
željeznica koja povezuje Zabok i Gornju Stubicu.
Grad Donja Stubica ima djelomično riješen sustav odvodnje otpadnih voda. Kanalizacija je djelomično
izgrađena na području cijele Općine i sastoji se od cca 9 km gravitacijskih kanalizacijskih kolektora. U
cijeloj općini ukupna priključenost na sustav odvodnje je 13,6 %.
Kroz Grad Donja Stubica prolazi glavni kolektor koji sa istoka, iz Općine Gornja Stubica, k zapadu,
preko Općine Stubičke Toplice i Grada Oroslavlje, odvodi otpadne vode do planiranog uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda.
Postojeća kanalizacijska mreža u Gradu Donja Stubica je mješovitog tipa. Na postojećoj mreži ne
postoji niti jedan preljev, tako da se oborinske vode mješovitim sustavom dovode do ispusta u
obližnje rijeke i potoke, bez prethodnog pročišćavanja.
Na sustavu također nema crpnih stanica pa se na mjestima gdje topografske prilike ne dozvoljavaju
daljnje gravitacijsko vođenje trase, otpadne vode nekontrolirano ispuštaju u vodotoke. Takvi
nekontrolirani ispusti iz postojećih kolektora u obližnje vodotoke su najslabije točke sustava.
Postojeći sustav odvodnje na području Grada izgrađen je bez koncepcije, parcijalno i sa različitim
profilima i materijalima cijevi. Dio sustava je spojen na glavni kolektor, dio se ispušta direktno u
potok. Nivelete dna cjevovoda su pretežno na visokim kotama, na pojedinim lokacijama su nagibi
cijevi suprotni od potrebnih, te je problematično postojeću mrežu povezati u jedinstveni sustav.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 171
Stoga se dio izgrađene mreže koji ima ispuste u potok, kao i onaj dio koji se visinski ne uklapa u
projektirani sustav, mora napustiti.
Stambeni dijelovi grada Donja Stubica i sva preostala naselja u općini imaju vrlo loše stanje odvodnje
sanitarne vode, sa slabom izgrađenošću pretežno mješovite odvodnje. Većinom se odvodnja rješava
kućnim septičkim jamama, koje su vrlo često loše izvedene tako da se otpadne vode velikim dijelom
nekontrolirano ispuštaju u okolni teren i obližnje vodotoke. Osobito je to prisutno kod odvodnje
seoskih domaćinstava s većim brojem sitne i krupne stoke.
Na području aglomeracije Zabok izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza II).
U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora neovisno od faze projektiranja, odnosno za sve
kolektore navedene u ovoj dokumentaciji. Na podrućju grada Donja Stubica izgradnja svih kolektora
je projektirana u Fazi II.
1.21.2 Faza II
1.21.2.1 Obuhvat
Odvodnja naselja Pustodol sastoji se od nadogradnje sustava na kojem postoje tri izvedena kolektora
koja se spajanu na glavni kolektor G. Stubica - Oroslavje, preko kojeg se otpadna voda odvodi do
uređaja za pročišćavanje.
Projektirani nizovi kanalizacijske mreže PU_1.1, PU_1.1.1 i PU_1.2 spajaju se na postojeću
kanalizacijsku mrežu na najistočnijem dijelu sustava. Kolektori se spajaju u isto postojeće okno.
Odvodnja najvećeg naselja, Donja Stubica, sastoji se od nadogradnje djelomično izgrađenog sustava
na koji se nadovezuje projektirana kanalizacija obuhvaćena ovim projektom.
Projektirani kolektori u Donjoj Stubici samostalni su i direktno se vežu na postojeću kanalizacijsku
mrežu. Pod njih spadaju kolektor DS_3.1, kolektori DS_4.1, DS_4.2 i DS_4.3 koji se spajaju na isti
postojeći kolektor, kolektor 4.5.1 te kolektori DS_5.1, DS_5.2 i DS_5.3 koji se također spajaju na isti
postojeći kolektor.
Naselje Matenci nalazi se zapadno od naselja Hruševec. U naselju Matenci nalazi se kolektor MA_3
koji se spaja na postojeće revizijsko okno glavnog kolektora.
U nastavku se nalazi popis kolektora projektiranih u Fazi II.
Naziv / Oznaka Profil cjevovoda, DN (mm) Duljina (m)
PU 1.1 315 460,89
PU 1.1.1. 280 177,29
PU 1.2 315 262,00
DS 3.1 280 161,52
DS 3.2 315 128,10
DS 4.1 315 145,33
DS 4.2 315 472,25
DS 4.3 315 167,31
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 172
DS 4.5.1 280 83,08
DS 5.1 315 484,05
DS 5.2 315 106,94
DS 5.3 315 350,21
MA 3 315 485,13
UKUPNO 3.484,10
1.21.2.2 Kolektori
Kako se predviđa razdjelni sustav, to znači izvedba samo kanala za otpadnu vodu, najmanji profil
gravitacijskog kolektora usvojen je 250 mm.
Najčešće ovaj presjek nije uvjetovan hidrauličkim razlozima, nego je usvojen iz razloga lakšeg
održavanja kanalizacijske mreže, odnosno veće sigurnosti zaštite od začepljenja.
Kao materijal za gravitacijske cjevovode odabran je projektnom dokumentacijom polietilen (PEHD),
profila DN 280 mm i DN 315 mm. Cijevi od plastičnog materijala odabrane su jer su male specifične
težine, čime im se olakšava polaganje i potpuno su vodonepropusne. Osim toga, imaju veliku
čvrstoću i žilavost, odnosno otporne su na udarce, imaju veliku statičku nosivost, otporne su na
kemikalije i kiseline, kao i na visoke i niske temperature. Također, plastični materijal je otporan na
koroziju i ima dugi vijek trajanja.
Konfiguracija terena na pojedinim dionicama određuje male padove nivelete kolektora te je
minimalni pad gravitacijskog kolektora 2,0 ‰. Dubine polaganja kanala prikazane su u uzdužnim
profilima, kao i padovi nivelete. Pad dna kanala potrebno je tijekom izvođenja radova geodetski
kontrolirati.
Rov za polaganje cjevovoda treba iskopati tako da svi cjevovodi budu položeni na projektom
predviđenoj dubini. Širine rova gravitacijskog kolektora predviđene projektom određene su ovisno o
profilu cijevi, dubini polaganja cjevovod i geomehaničkim karakteristikama tla, u skladu sa
smjernicama norme EN 1610 (prilog 5, Tehnički uvjeti izvođenja i program kontrole i osiguranja
kvalitete).
Iskop rova vrši se u pravilu strojno, osim na dionicama gdje je zbog blizine postojećih instalacija
potreban ručni iskop, uz potrebne mjere sigurnosti i zaštite na radu. Prilikom iskopa rova za cjevovod
i polaganja cijevi potrebno je vršiti razupiranje i podupiranje rova, te osigurati crpljenje vode koja na
bilo koji način dospije u rov.
Razupiranje rova za kanalizacijske kolektore može se vršiti mosnicama, razuporama s potrebnim
klinovima ili željeznim razuporama na vijak na srednji pritisak tla, a sve radove na izvedbi razupiranja
rova potrebno je vršiti u skladu sa smjernicama norme EN 1610.
1.21.2.3 Revizijska okna
Radi ulaska u kanalizacijske cjevovode radi ispiranja, čišćenja i revizije, na svakom horizontalnom i
vertikalnom lomu trase kanala te na ravnim dionicama trase na udaljenosti prosječno 40 do 50 m,
predviđena je izgradnja revizijskih okana. Zbog zaštite podzemnih voda predviđa se ugradnja
prefabriciranih okana zbog postizanja visokog stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 173
Predviđena je projektnom dokumentacijom ugradnja prefabriciranih revizijskih okana od betona sa
ugrađenom polietilenskom bazom, odnosno bazom od istog materijala kao i cijevi zbog
kompatibilnosti i garancije kvalitete i trajnosti spoja cijevi i okna. Revizijska okna su nazivnog
promjera DN 800 mm.
Okno treba biti ispitano i vodonepropusno.
U gornju ploču okna ugradit će se lijevanoželjezni tipski poklopac Ø 600 mm u kvadratnom okviru.
Poklopci su nosivosti 400 kN u prometnim površinama i na oranicama, te 250 kN na nogostupu i
zelenim površinama. Na svim površinama se predviđa ugradnja poklopca sa sustavom
samozabravljivanja.
Položaj okana na trasi moguće je u manjoj mjeri korigirati tijekom izvođenja radova, uz suglasnost
projektanta i predstavnika nadležnog komunalnog poduzeća, radi grupiranja kućnih priključaka,
izbjegavanja postojećih instalacija i sl.
Betonski elementi građevina izvode se od betona slijedećih karakteristika:
Grupa
betona
Razred
tlačne
čvrstoće
Razred
izloženosti
betona
Razred
vodonepropusnosti
Zaštitni
sloj
armature
Razred prema
maksimalnom
zrnu
Konstruktivni elementi
1 C 16/20 - - - - Podložni beton
2 C 30/37 XC4, XD2, XA2 V2 4 cm Dmax 16 mm
Zidovi i ploče, temelji,
preljevni pragovi,
ostali konstruktivni
elementi
3 C 30/37 XC4, XD3, XF4 V2 4 cm Dmax 16 mm
Vijenac okna za
poklopac, Beton za
ubetoniravanje
1.21.2.4 Križanje kanalizacije I željezničke pruge
Križanje kanalizacije i željezničke pruge izvodi se bušenjem ispod željezničke pruge, na kolektoru
DS_5.1 od stac. 0+000.00 do stac. 0+048.76
Za izvedbu radova na križanju kolektora i željezničke pruge potrebno je iskopati građevnu jamu
tlocrtnih dimenzija 9,0×3,0 m, dubine 0,80 m ispod osi cijevi, na strani na kojoj se vrši utiskivanje
cijevi. Na dnu jame potrebno je izraditi sloj podložnog betona debljine 10 cm, te potporni zid za
smještaj i osiguranje bušačih strojeva i opreme.
Prvo se projektnom dokumentacijom vrši utiskivanje zaštitne čelične cijevi (alternativno PES cijev) u
koju se naknadno uvodi kanalizacijska cijev. Zaštitna cijev je dimenzija Ø 457,2 mm, s=12,5 mm za
kanalizacijski kolektor DN 315 mm. Kanalizacijska cijev je u zaštitnoj cijevi fiksirana/centrirana
distantnim prstenima na maksimalnom razmaku 1,5 m. Zaštitna cijev mora biti zaštićena od korozije,
odnosno premazana s vanjske i unutarnje strane antikorozivnim premazom.
Na izlaznoj strani izvođenja radova potrebna je građevna jama tlocrtnih dimenzija 4,0×2,0 m, dubine
0,80 m ispod osi cijevi.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 174
Tjeme zaštitne cijevi mora biti minimalno 1,3 m ispod donjeg ruba kolosječnog praga, a tijekom
izvođenja radova obavezno je kontroliranje pada nivelete cijevi.
Za vrijeme izvođenja radova obavezno je osiguranje prometnom signalizacijom sukladno važećim
zakonskim propisima. Tijekom radova ne smije se na nikakav način ugroziti stabilnost željezničke
pruge ili sigurnost sudionika u prometu.
Nakon izvođenja radova potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno stanje.
1.21.2.5 Križanje kolektora s instalacijama
Prije početka radova na izgradnji kolektora važno je definirati točan položaj ostalih instalacija, kako bi
se mogle izvršiti eventualno potrebne korekcije trase (koristiti situaciju komunalnih instalacija,
probne rovove, zatražiti nadzor komunalnih poduzeća te koristiti uređaj za otkrivanje podzemnih
instalacija). Prilikom svih iskopa i radova u neposrednoj blizini podzemne infrastrukture, potrebno je
obratiti pozornost, a u slučaju potrebe vršiti ručni iskop kako ne bi došlo do oštećenja.
Isto tako potrebno je i osigurati nesmetanu opskrbu korisnika, a sve prema zahtjevima i potrebama
vlasnika instalacija odnosno u dogovoru s njihovim ovlaštenim predstavnicima.
Iz razloga već izgrađenih instalacija vodovoda, telefona, plina i vanjske rasvjete predviđen je ručni
iskop kontrolnih rovova širine 0,60 m, dubine do 2,00 m m i duljine 2,00 m prije početka radova.
Mjesto iskopa kontrolnih rovova za svaku dionicu utvrditi će nadzorni inženjer u dogovoru sa
izvođačem radova, na osnovu uvida u situaciju instalacija te temeljem dobivenih informacija od
vlasnika instalacija. Iskop treba vršiti pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja instalacije te ozljeda na
radu.
Ukoliko Izvođač nije u mogućnosti ispuniti posebne uvjete gradnje, dužan je izraditi projekt
izmještanja /prelaganja/ prema uvjetima vlasnika instalacije i ishoditi suglasnost na projekt kod
vlasnika instalacija, koji će u konačnici predstavljati sastavni dio ukupne projektne dokumentacije
predmetne građevine. Izvođenje treba prilagoditi postojećem stanju, poštujući uvjete iz lokacijske
dozvole.
Vodovod. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa vodovodnom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Elektroenergetska instalacija. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa
elektroenergetskom instalacijom obvezatno izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Telefon. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa instalacijom telefona obavezno
izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Plin. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa plinskom instalacijom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Ostala infrastruktura. Obilaskom terena nije uočena dodatna infrastruktura koja bi utjecala na položaj
trase, a ako se ustanovi, sva križanja će se izvesti prema posebnim uvjetima vlasnika instalacije.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 175
LOT III
1.22 Opis radova – Grad Zlatar
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt – FAZA I
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zlatar (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Z.O.P.: L19 Opći dio G3-L19.00.01 Grad Zlatar, kolektorska mreža, G3-L19.03.01-G01.1 Grad Zlatar, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L19.03.01-G02.1 Grad Zlatar, elektrotehničko rješenje, E3-L19.03.01-E03.1 Glavni projekt – FAZA II Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zlatar (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Z.O.P.: L19 Grad Zlatar, kolektorska mreža, G3-L19.03.02-G01.1 Grad Zlatar, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L19.03.02-G02.1 Grad Zlatar, elektrotehničko rješenje, E3-L19.03.02-E03.1 Idejni projekt –FAZA I Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor, (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Prostor d.o.o. Bjelovar) Y2-L19.00.01-G01.0 Aglomeracija Zlatar - Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – Izmjene i dopune (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ ) ZOP: L19, T.D.: L19-01-2015 Idejni projekt – FAZA II Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – Grad Zlatar (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Hidrokonzalt d.o.o. Solin) Y2-L19.02.02-G01.0 Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – Grad Zlatar – Izmjena i dopuna (Steinbacherconsult, Neusäβ) ZOP: L19, T.D.: L19.02-2016 Lokacijska dozvola – FAZA I Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor, KLASA:UP/I 350-05/13-01/110, URBROJ: 2140/01-08/6-14-12 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Aglomeracije Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor, KLASA:UP/I-350-05/15-01/000069, URBROJ: 2140/01-08/6-16-0008 Lokacijska dozvola – FAZA II
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 176
Aglomeracija Zlatar, Grad Zlatar, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II, KLASA:UP/I-350-05/14-01/161, URBROJ: 2140/01-08/6-14-6 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Aglomeracija Zlatar, Grad Zlatar, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II, KLASA: UP/I-350-05/16-01/000006, URBROJ: 2140/01-08/6-16-0006 Građevinska dozvola faza I: Građevinska dozvola faza II:
1.22.1 Uvod
Kako se Aglomeracija Zlatar, a time i pripadni sustav odvodnje proteže na 5 jedinica lokalne
samouprave, ista je podijeljena na 5 dijelova (podsustava): Grad Zlatar, Općina Lobor, Općina
Konjšćina, Općina Zlatar Bistrica i Općina Marija Bistrica. Svaki od pojedinih dijelova građevine
(podsustava odvodnje otpadnih voda) čini samostalnu funkcionalnu cjelinu.
Grad Zlatar se sastoji od 19 naselja i je smješten u sjeveroistočnom dijelu Krapinsko-zagorske
županije. U pogledu smještaja u Republici Hrvatskoj zauzeo je središnji položaj između dvaju velikih
središta, Zagreba i Varaždina.
Postojeća kanalizacijska mreža u Gradu Zlatar je mješovitog tipa, a koje karakterizira relativno niska
stopa priključenosti. Izgrađeni dijelovi većinom se odnose na centralna naselja grada i to središta
naselja. Područje je omeđeno rijekom Reka na zapadu te Zlatarčicom na istoku.
Kolektori mješovitog sustava ispuštaju otpadne vode bez ikakvog pročišćavanja u vodotoke
recipijenata i kanale koji tu vodu transportiraju u rijeku Krapinu. Rijeka Krapina je glavni vodotok za
čitavo područje obuhvaćeno projektom i se nalazi na južnom dijelu aglomeracije, te teče na otprilike
10 km od istoka (općina Konjščina) prema zapadu (općina Zlatar Bistrica).
Prema Studiji izvedivosti predviđeno je proširenje sustava odvodnje, koji se sastoji od glavnih
kolektora i sekundarne mreže, te crpnih stanica i preljevnih (retencijskih) objekata.
Osnovni koncept odvodnje bazira se na prikupljanju i odvodnji, te dopremi svih generiranih
komunalnih otpadnih voda do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) smještenog na
sjevernoj obali rijeke Krapine u JLS u Zlatar Bistrici.
Predloženi sustav javne odvodnje je razdjelni sustav, tj. oborinske vode koje prelaze kritični prag Qcrit
lokalno se ispuštaju u potoke i jarke pa se stoga samo sanitarne otpadne vode odvode na
pročišćavanje na planirani UPOV.
Prema podsustavom odvodnje koji se nisu pokazali tehno-ekonomski isplativi definirane su slijedeće
Etape, u okviru Aglomeracije Zlatar i pripadnih Općina:
1. Etapa, za koju će se pripremiti sva potrebna dokumentacija te će se izgradnja iste realizirati kroz
kratkoročne planove
2. Etapa, koja predstavlja dugoročne planove Naručitelja, i isti će se realizirati nakon dovršetka I.
Etape
3. Etapa, kao dugoročni planovi Naručitelja izvan granica Aglomeracije Zlatar.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 177
Na području aglomeracije Zlatar izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza II). U
ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora neovisno od faze projektiranja, odnosno za sve
kolektore navedene u ovoj dokumentaciji.
U okviru Faze 1 , Etape 1, nužno je predvidjeti mjesto i način priključenja za:
• Objekte 2. Etape, 1. Faze –u okviru ovog projekta predvidjeti priključenje 2.Etape , 1. Faze.
• Objekte 2. Faze, prvenstveno za objekte 1. Etape i nastavno objekte 2.Etape –u okviru ovog
projekta predvidjeti priključenje 2.Faze, 1. Etape i 2. Etape.
1.22.1.1 Obuhvat
U postojećem stanju na području Grada Zlatar izvedena je mješovita kanalizacija, dok predviđene
nadogradnje sustava obuhvaćaju izgradnju sanitarne kanalizacije na rubnim dijelovima sustava: u
naseljima Cetinovec, Ladislavec, Zlatar i Borkovec (naselje Borkovec je uključeno u 2. Fazu, 2. etapu te
nije predmet ovog projekta). Istočni dijelovi naselja Zlatar – zaseoci: Petrići – Pozaići – Toplaki –
Tuškani su uključeni u 2. Fazu, 1. Etapu.
Usvojena koncepcija odvodnje otpadnih voda je mješoviti sustav odvodnje u sklopu kojeg se
sanitarne, industrijske i oborinske otpadne vode odvode zajedničkim zatvorenim sustavom odvodnje
(kanalskom mrežom).
Predviđene dogradnje sustava, u 1. Etapi, obuhvaćaju izgradnju sanitarne kanalizacije, kroz dvije
komponente:
Izgradnja Glavnog transportnog kolektora, K1, položenog u pravcu sjever – jug, koji preuzima
otpadne vode iz Konjščine, vlastite otpadne vode Grada Zlatara, te ih transportira prema Zlatar
Bistrici i dalje prema planiranom UPOV-u
Izgradnja sekundarne mreže, na rubnim dijelovima sustava - naselja Cetinovec i Ladislavec
Pri tome je potrebno predvidjeti mjesto priključka 2. Faze, 2. Etape, i to sekundarne mreže u naselju
Borkovec, koje se priključuju na postojeću mrežu u Zlatar-u.
Također, potrebno je predvidjeti i priključenje istočnog dijela naselja Zlatar - zaseoci: Petrići – Pozaići
– Toplaki – Tuškani, koji su uključeni u 2. Fazu, 1. Etapu.
1.22.2 Kolektori
Faza 1
Na području grada Zlatara planira se u Fazi 1 izgradnja ukupno 10.232,99 m gravitacijskih kolektora,
od toga glavnih kolektora duljine 3.591,50 m i sekundarnih kolektora ukupne duljine 6.423,49 m te
tlačnih cjevovoda ukupne duljine 541,07 m.
Faza 2
Na području grad Zlatar planira se u Fazi 2 izgradnja sekundarne mreže od ukupne duljine 2.316 m i
38 m tlačnih cjevovoda. Sekundarna mreža predviđena je na istočnom dijelu naselja Zadar.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 178
1.22.2.1 Općenito
Za kolektore fekalne otpadne vode predviđa se najmanji profil gravitacijskih cjevovoda od DN250.
Najčešće ovaj presjek nije uvjetovan hidrauličkim razlozima, nego je usvojen iz razloga lakšeg
održavanja kanalizacijske mreže, odnosno većoj sigurnosti zaštite od začepljenja.
Kao materijal za gravitacijske cjevovode projektnom dokumentacijom odabran je plastični materijal s
punom stjenkom. Zavisno o presjeku odabiru se slijedeći materijali:
za dimenzije od DN 250 do 400 mm: PE-HD (PE80/PE100), SDR 21
za veće dimenzije: poliester (GRP)
Poliesterski materijal GRP je predviđen za cjevovode promjera većeg od DN 400.
Za izvedbu prethodno opisanih kolektora predviđene su kanalizacijske cijevi SN 10000 N/m2 od
staklenim vlaknima ojačane duromerne plastike na temelju nezasićene poliesterske smole (GRP- UP)
prema HRN EN 14364:2007 sa certifikatom sukladnosti, sa ECR-staklom prema DIN 61855 i DIN 1259,
sa poliesterskom smolom prema DIN 16946, uključujući ispunu nezapaljivim silikatnim pijeskom sa
matiranom ojačanom unutarnjom površinom (zaštitnom slojem od unutarnje abrazije). Standardna
dužina cijevi: 3 m, 6 m ili 12 m sa montiranom GRP spojnicom sa elastomernim brtvama za
hermetizaciju.
Poliesterski materijal za cjevovode (GRP) mora udovoljavati slijedećim normama:
DIN 1986, sustavi za odvodnju na privatnom posjedu; tehničke specifikacije za izgradnju.
DIN 752 , sustavi za odvodnju izvan građevina
DIN 4124, iskopi i kanali (rovovi), padine, širina radnog prostora, zaštitne daske, podupiranje.
DIN EN 1610, izgradnja i testiranje odvodnih i kanalizacijskih kanala
DIN EN 14364, Plastični cijevi sustavi za odvodnju i kanalizaciju sa ili bez pritiska– GRP- staklenim
vlaknima ojačana plastika (Glass Reinforced thermosetting Plastics) bazirana na nezasićenoj
poliesterskoj smoli (UP- Unsaturated Polyester resin)– Specifikacija za cijevi, okove i spojeve.
DIN 16868, Cijevni sustavi od staklenim vlaknima ojačanog poliestera baziranog na nezasićenoj
poliesterskoj smoli (Glass fibre Reinforced thermosetting Plastics Unsaturated Polyester resin GRP-
UP), proizvedeni metodom kontinuiranog namatanja vlakana sa ECR staklom, ispunjeni nezapaljivim
silikatnim pijeskom sa matiranom ojačanom unutarnjom površinom
Certificirani prema ISO 9001: 2000 izdan od treće, nezavisne strane za proizvođačeve sustave
upravljanja kvalitetom
Potvrda sukladnosti proizvoda utvrđena odredbama norme HRN EN 14364:2007 (stalni godišnji
nadzor tvorničke kontrole prema odredbama prCEN/TS 14632:2007 (sustav 1))
Prema uputama proizvođača „Upute za ugradnju ukopanih cijevi“
Certifikat sukladnosti
Nadalje, cijevi od plastičnog materijala s punom stjenkom tj. GRP, odabran je jer je male specifične
težine, čime im se olakšava polaganje, glatka stjenka sprečava taloženje materijala, nakupljanje mulja
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 179
i ostale naslage i potpuno su vodonepropusne. Osim toga, imaju veliku čvrstoću i žilavost, odnosno
otporne su na udarce, imaju veliku statičku nosivost, otporne su na kemikalije i kiseline, kao i na
visoke i niske temperature. Također, plastični materijal je otporan na koroziju i ima dugi vijek
trajanja.
Za tlačne cjevovode predviđa se primjena polietilenskih tlačnih cijevi (PE80/PE100, SDR11) nazivnog
tlaka od 10 bara, bez obzira na nešto manje tlakove u kanalskoj mreži.
Konfiguracija terena na pojedinim dionicama određuje male padove nivelete kolektora te je
minimalni pad gravitacijskog kolektora 2,0 ‰. Dubine polaganja kanala prikazane su u uzdužnim
profilima, kao i padovi nivelete. Pad dna kanala potrebno je tijekom izvođenja radova kontrolirati
geodetskim instrumentom.
Rov za polaganje cjevovoda treba iskopati tako da svi cjevovodi budu položeni na projektom
predviđenoj dubini. Širine rova gravitacijskog kolektora i tlačnog voda predviđene projektom
određene su ovisno o profilu cijevi, dubini polaganja cjevovoda, broju cijevi u rovu i geomehaničkim
karakteristikama tla.
Predviđaju su slijedeće širine rova:
Za cijevi profila do Ø 300 mm: 1,0 m
Za cijevi profila Ø 400 mm: 1,2 m
Za cijevi profila Ø 600 mm 1,4 m
Za cijevi profila Ø 700 mm 1,5 m
Ukoliko se u isti rov polažu kanalizacijski kolektor i tlačni vod, predviđena širina rova je 1,40 m. Širina
rova mora biti u skladu sa smjernicama norme EN 1610.
Iskop rova vrši se u pravilu strojno, osim na dionicama gdje je zbog blizine postojećih instalacija
potreban ručni iskop, uz potrebne mjere sigurnosti i zaštite na radu. Prilikom iskopa rova za cjevovod
i polaganja cijevi potrebno je vršiti razupiranje i podupiranje rova, te osigurati crpljenje vode koja na
bilo koji način dospije u rov.
Kada se iskopani materijal odlaže uz rub rova, između ruba rova i odloženog materijala iz iskopa
potrebno je ostaviti dovoljno širok pojas koji ne smije biti opterećen da se ne ugrozi stabilnost pokosa
iskopa i čija širina odgovara propisima zaštite na radu. Na mjestima gdje nije moguće odložiti
materijal uz rub rova, potrebno je planirati uzdužni transport iskopanog materijala na za to
predviđeno stalno ili privremeno odlagalište.
Cijevi treba polagati na pripremljenu posteljicu, na koju moraju ravnomjerno nalijegati po čitavoj
dužini, kako bi se osigurao čvrst, stabilan i jednolik oslonac za cijev na svim njezinim dijelovima.
Prije izrade posteljice za cijevi prema DIN EN 1610, potrebno je isplanirati dno rova s točnošću od
±3,0 cm te ga nabiti do tražene zbijenosti.
Debljina posteljice je 15 cm, širina jednaka širini rova za cijevi. Posteljica se radi od sitnozrnatog
kamenog materijala, krupnoće zrna do 8 mm. Posteljicu treba dublje iskopati na dijelovima gdje se
cijevi spajaju kako bi se osiguralo da cijev ima kontinuirani oslonac i da ne leži na spojnicama.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 180
Područje spojnice mora imati pravilnu posteljicu i biti pravilno zatrpano nakon što je završena
montaža spoja.
Prvih 1,0 m visine od tjemena cijevi treba lagano nabijati ručnim nabijačima, a poslije odgovarajućim
strojevima.
Nakon dovršetka radova i zatrpavanja rova, potrebno je sve površine vratiti u prvobitno stanje.
1.22.2.2 Popis cjevovoda
1.22.2.2.1 Faza 1
U slijedećoj tablici dane su duljine, promjer i vrsta materijala za sve kolektore faze 1.
Gravitacijski kolektori – Grad Zlatar
Kol. sustav Grad Naselje Naziv
objekta
DN
(mm)
Materijal Duljina
cjevovoda
(m)
ZLATAR – UKUPNA DULJINA GRAVITACIJSKIH CJEVOVODA 10.014,99
m
GK1 Zlatar Ladislavec GK1 300 PEHD 1.413,79 m
GK1 Zlatar Zlatar GK1 300 PEHD 923,71 m
GK1 Zlatar Zlatar GK1 400 PEHD 781,00 m
GK1 Zlatar Zlatar GK1 400 PEHD 691,00 m
GK1 Zlatar Ladislavec ZL2 250 PEHD 145,75 m
GK1 Zlatar Ladislavec ZL3 250 PEHD 639,19 m
GK1 Zlatar Zlatar ZL3 250 PEHD 670,15 m
GK1 Zlatar Cetinovec ZL1.1 250 PEHD 167,50 m
GK1 Zlatar Zlatar ZL1 250 PEHD 724,60 m
GK1 Zlatar Zlatar ZL5 250 PEHD 418,80 m
GK1 Zlatar Zlatar ZL4 250 PEHD 662,00 m
GK1 Zlatar Zlatar ZL6 250 PEHD 71,50 m
GK1 Zlatar Zlatar ZL7 250 PEHD 424,00 m
GK1 Zlatar Zlatar ZL12 250 PEHD 741,00 m
GK1 Zlatar Zlatar ZL12.1 250 PEHD 432,00 m
GK1 Zlatar Zlatar ZL12.2 250 PEHD 318,00 m
GK1 Zlatar Zlatar ZB3 250 PEHD 596,00 m
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 181
GK1 Zlatar Zlatar ZB3.1 250 PEHD 413,00 m
Tlačni cjevovodi – Grad Zlatar
Kol. sustav Grad Naselje PS oznaka DN
(mm)
Materijal Duljina
cjevovoda
(m)
ZLATAR – UKUPNA DULJINA TLAČNIH CJEVOVODA 541,07 m
Zlatar Zlatar ZL5_TL ZL186PS 90 PE-HD 21,16 m
Zlatar Zlatar ZL6_TL ZL869PS 90 PE-HD 490,00 m
Zlatar Zlatar ZL7_TL ZL868PS 90 PE-HD 29,91 m
1.22.2.2.2 Faza 2
U slijedećoj tablici dane su duljine, promjer i vrsta materijala za sve kolektore faze 2.
Gravitacijski kolektori – Grad Zlatar
Kol. sustav Grad Naselje DN
(mm)
Materijal Duljina
cjevovoda
(m)
ZLATAR – UKUPNA DULJINA SEKUNDARNIH CJEVOVODA 2.316 m
Zlatar Zlatar ZL9 250 PE-HD 48 m
Zlatar Zlatar ZL9 250 PE-HD 1.201 m
Zlatar Zlatar ZL9.1 250 PE-HD 287 m
Zlatar Zlatar ZL9.2 250 PE-HD 217 m
Zlatar Zlatar ZL9.3 250 PE-HD 248 m
Zlatar Zlatar ZL9.4 250 PE-HD 47 m
Zlatar Zlatar ZL9.5 250 PE-HD 268 m
Tlačni cjevovodi – Grad Zlatar
Kol. sustav Grad Naselje PS oznaka DN
(mm)
Materijal Duljina
cjevovoda
(m)
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 182
ZLATAR – UKUPNA DULJINA TLAČNIH CJEVOVODA 38 m
Zlatar Zlatar ZL9_TL ZL307PS 90 PE-HD 38 m
1.22.2.3 Revizijska okna
Radi ulaska u kanalizacijske cjevovode radi ispiranja, čišćenja i revizije, na svakom horizontalnom i
vertikalnom lomu trase kanala te na ravnim dionicama trase na udaljenosti prosječno 40 do 50 m,
predviđena je izgradnja revizijskih okana.
Zbog zaštite podzemnih voda (istjecanje otpadnih voda u okoliš – exfiltracija), te zaštite od utjecaja
podzemnih voda (infiltracija) predviđa se ugradnja prefabriciranih okana zbog postizanja visokog
stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
Predviđena je projektnom dokumentacijom ugradnja prefabriciranih revizijskih okana od poliestera
(GRP) na cijevima od poliestera, te od polietilena (PE) na cijevima od polietilena, odnosno od istog
materijala kao i cijevi zbog kompatibilnosti i garancije kvalitete i trajnosti spoja cijevi i okna.
(Aternativno okna od betona razreda tlačne čvrstoće C30/37, razreda izloženosti XC4, XD3, XF4,
razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz zaštitni sloj min. 4 cm).
Unutarnji promjer revizijskih okana zavisi o profilu izlazne cijevi:
800 mm kod profila izlazne cijevi od DN 250-300 mm
1000 mm kod profila izlazne cijevi od DN 400 mm
1.200 mm kod profila izlazne cijevi od DN 600-700 mm
Na mjestima ugradnje revizijskih okana potrebno je izvršiti proširenje i produbljenje rova. Proširenje
se vrši u širini od 50 cm sa svake strane okna, odnosno promjera većeg za 1,0 m od promjera okna.
Produbljenje je 20 cm od dna nivelete izlazne cijevi.
Okna se ugrađuju na unaprijed pripremljenu posteljicu debljine 10 cm. Posteljica je od sitnozrnatog
kamenog materijala krupnoće zrna do 8 mm. Zasipavanje oko donjeg dijela okna vrši se sitnozrnatim
kamenim materijalom krupnoće zrna do 8 mm, isto kao i za kanalizacijski kolektor. Materijal za
zasipavanje se nanosi u slojevima na udaljenosti od najmanje 50 cm od stjenke okna.
Okno treba biti ispitano i vodonepropusno. Obodna krutost okna je minimalno SN 8, što se dokazuje
potrebnim ispitivanjem. Proračunom je potrebno dokazati otpornost okna na djelovanje uzgona bez
dodatnog betoniranja.
Konstrukcija gornje ploče okna (poklopca) uvijek treba osigurati da se statička i dinamička
opterećenja ne prenose izravno na okno već posebnim sidrenim prstenom na zbijeni nasip oko okna.
Spoj između ploče i okna mora biti vodonepropustan.
U gornju ploču okna ugradit će se lijevano-željezni tipski poklopac Ø 600 mm u kvadratnom okviru.
Poklopci su nosivosti 400 kN u prometnim površinama, te 250 kN na poljoprivrednim površinama. Na
prometnicama se predviđa ugradnja poklopca sa sustavom samozabravljivanja, a na poljoprivrednim
površinama ugradnja poklopaca sa bravom i ključem.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 183
1.22.2.4 Križanja sustava odvodnje s objektima infrastrukture
1.22.2.4.1 Križanje sustava odvodnje i vodotoka
Križanje sustava odvodnje i vodotoka
Križanje kanalizacije i vodotoka vrši se prolazom kanala ispod vodotoka ili ovjesom cjevovoda na
konstrukciju mosta, ovisno o terenskim prilikama i tehničkim zahtjevima vođenja trase kanalizacije.
Nastavno se daje pregled svih križanja s vodotocima na području Projekta.
Br. Naziv objekta Općina / Grad Naselje Razina podizanja do
vodotoka [m.n.m]
GE 24 ZL5 Zlatar Zlatar GE 24
GE 25 GK1 Zlatar Zlatar GE 25
GE 26 GK1 (ili ZL4) Zlatar Zlatar GE 26
GE 27 GK1 Zlatar Zlatar GE 27
GE 28 ZL3 Zlatar Zlatar GE 28
GE 29 ZL3 Zlatar Zlatar GE 29
GE 30 ZL2 (prije ZL3) Zlatar Ladislavec GE 30
GE 36 ZL12.1 (prije ZL12) Zlatar Zlatar GE 36
GE 50 ZL7 Zlatar Zlatar GE 50
Ostali prijelazi izvode se na isti način, dakle sukladno Posebnim uvjetima Hrvatskih voda, ovisno o
stanju na terenu, te razini vode u koritu.
Svako križanje će se riješiti zapisnički, sukladno zahtjevima predstavnika Hrvatskih voda (VGI za mali
sliv „Krapina Sutla“), a nakon suglasnosti odgovorne osobe Naručitelja- Nadzornog inženjera.
1.22.2.4.2 Križanje sustava odvodnje i ceste
Prolaz cjevovoda ispod prometnica, projektnom dokumentacijom ovisno o značaju javne ceste,
riješen je prekopavanjem ili hidrauličkim utiskivanjem kanalizacijskih cijevi u zaštitne čelične cijevi.
Profil zaštitne čelične definira se u ovisnosti od profila kanalizacijskog cjevovoda. Učvršćivanje
(centriranje) kanalizacijske cijevi vrši se koncentričnim izolatorima/distancerima na maksimalno
svakih 1,5 m. Poželjno je konc. izolatore namazati zbog manjeg utjecaja sile trenja. Cijev je s vanjske i
unutarnje strane premazana antikorozivnim premazom.
Radovi se moraju izvoditi na način da se ne ugrozi stabilnost javne ceste i zaštitnog pojasa ceste te da
se osigura sigurno odvijanje prometa. Tijekom izvođenja radova izvođač je dužan označiti gradilište
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 184
propisanom prometnom signalizacijom. Nakon obavljenih radova javnu cestu i zaštitni pojas javne
ceste potrebno je dovesti u prvobitno stanje, a sve eventualne štete nastale izvođenjem radova, kao i
štete trećih osoba izvođač. Svi radovi moraju se izvoditi prema OTU za radove na cestama.
Prolazi ispod asfaltiranih kolnika izvesti će se metodom bušenja, okomito na os ceste, istovremenim
utiskivanjem zaštitne čelične cijevi, da se spriječi rahljenje materijala u nadsloju ceste. Radovi
započinju iskopom za smještaj bušeće garniture. Iskop rova za aparat za bušenje kopati će se na
udaljenosti min. 2,0 m od ruba kolnika, uz osiguranje prometnom signalizacijom.
Zatrpavanje rova izvršiti kvalitetnim materijalom iz iskopa, uz primjenu suvremenih metoda radi
osiguranja potrebne nosivosti bankine Me=40 MN/m2. Čelične cijevi vare se na licu mjesta i utiskuju
u trup ceste. Visinski položaj zaštitne cijevi određen je tako da gornji rub zaštitne cijevi bude
minimalno 1,5 m ispod nivelete kolnika, odnosno 0,8 m ispod cestovnog jarka. Tijekom rada
obavezno je strogo kontroliranje nivelete cijevi.
Prolazi ispod neasfaltiranih prometnica ili putova biti će riješeni prekopavanjem. Kanalizacijska cijev
treba biti položena unutar zaštitne čelične cijevi. Zatrpavanje rova izvršiti zamjenom materijala
šljunkom, uz osiguranje nosivosti bankine Me=40 MN/m2.
Nastavno se daje pregled svih križanja s značajnijim cestama na području Projekta.
Br. Naziv objekta Općina / Grad Naselje
RX 01 ZB3 Zlatar Zlatar
1.22.2.5 Križanje sustava odvodnje sa infrastrukturom
Prilikom svih iskopa i radova u neposrednoj blizini podzemne infrastrukture, potrebno je obratiti
posebnu pozornost, a u slučaju potrebe vršiti ručni iskop kako ne bi došlo do oštećenja.
Iz razloga već izgrađenih instalacija vodovoda, telefona, plina i vanjske rasvjete predviđen je ručni
iskop kontrolnih rovova širine 0,6 m, dubine 2,0 m i duljine 2,0 m prije početka radova. Mjesto iskopa
kontrolnih rovova za svaku dionicu utvrditi će nadzorni inženjer u dogovoru sa izvođačem radova, na
osnovu uvida u situaciju instalacija te temeljem dobivenih informacija od vlasnika instalacija. Iskop
treba vršiti pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja instalacije te ozljeda na radu.
Ukoliko Izvođač nije u mogućnosti ispuniti posebne uvjete gradnje dužan je izraditi projekt
izmještanja /prelaganja/ prema uvjetima vlasnika instalacije i ishoditi suglasnost na projekt koji će u
konačnici predstavljati sastavni dio ukupne projektne dokumentacije predmetne građevine.
Izvođenje treba prilagoditi postojećem stanju, poštujući uvjete vlasnika instalacije iz lokacijske
dozvole.
Elektroenergetska instalacija
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa elektroenergetskom instalacijom obavezno
izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 185
Plinska instalacija
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa plinovodom obavezno izvesti sukladno
uvjetima vlasnika instalacije.
Telefon
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa telefonskim vodovima obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Vodovod
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa vodovodom obavezno izvesti sukladno
uvjetima vlasnika instalacije.
Ostala infrastruktura
Na području Grada Zlatara ne postoje križanja sustava odvodnje s željeznicom.
Obilaskom trase nije uočena dodatna infrastruktura koja bi utjecala na položaj trase, a ako se
ustanovi, sva križanja će se izvesti prema posebnim uvjetima vlasnika instalacije.
1.22.3 Crpne stanice
Obrađene su dvije osnovne vrste hidrotehničkih objekata, tipičnih za svaki mješoviti sustav odvodnje
otpadnih voda:
Crpne stanice
Preljevni objekti (uključuje preljevne građevine, retencijske spremnike i cijevne retencije)
Predviđa se izgradnja 4 crpne stanice i 3 preljevna objekta (rasteretna objekta).
1.22.3.1 Općenito
Crpna stanica predviđena je kao predgotovljeni podzemni kompaktni objekt.
Drugim riječima, crpna stanica predviđena je za vertikalni ukop sa svom potrebnom opremom.
Stanica je izrađena iz poliestera (GRP) ili polietilena (PE) i monolitne je izvedbe sa poliesterskim
dnom. Crpne stanice se izvode sa AB gornjom pločom i lijevano željeznim poklopcem dimenzija
ovisno o dimenzijama CS koji je osnovni element koji se servisira prema potrebi. Načelno je
primijenjen lijevano željezni jednostruki poklopac dimenzija 70x140 cm. Poklopci su od lijevanog
željeza, nosivosti 400 kN na prometnicama, te 250 kN na zelenim površinama.
Nastavno su taksativno navedeni ostali elementi crpnih stanica:
Podzemna stanica ima prsten za spoj sa betonskim utegom radi savladavanja sile uzgona. Proračun
uzgona dat je u poglavlju 6 Statički proračun
Dno okna crpne stanice mora imati zakošenu kinetu ovisno o kutovima priključnih odnosno ulaznih
gravitacijskih cjevovoda, kako bi se onemogućilo taloženje vode otpadne vode u mrtvim kutovima na
dnu crpne stanice.
Crpna stanica je izrađena prema normi EN 12050-1.
Promjer crpne stanice : 1400 ; 1800 ili 2200 mm
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 186
Dubina crpne stanice : prema nacrtu i prema uzdužnom profilu
Unutrašnji tlačni cjevovod : promjer i pozicija tlačnog cjevovoda
Unutrašnji tlačni cjevovod je izrađen iz INOX materijala AISI 304 ( ili AISI 316 ) sa letećim
prirubnicama iz INOX-a kao i cjevovod.
Unutar crpne stanice se nalaze lijevano željezne automatske spojke, zasuni GGG50 sa epoxy
premazom kao i nepovratni ventili iz GGG40 materijala sa dodatnim epoxy premazom.
U crpnom oknu se nalaze i vodilice iz INOX-a 304 ili 316. Svi vijci i matice su iz INOX AISI 316
materijala.
Sa vanjske strane se nalaze otvori za spoj sa ulaznim cjevovodom kao i spoj na tlačni cjevovod
Crpna stanica također je opremljena ljestvama i podestom izrađenim iz INOX-a.
Na ljestvama se nalaze sigurnosne vodilice, a crpna stanica se isporučuje sa sigurnosnim pojasom i
potrebnom opremom
Za silazak u okno predviđeno je da u crpne stanice budu ugrađene penjalice na međusobnom
razmaku od 25 cm, maksimalno 50 cm od vrha okna.
Kako bi se spriječilo širenje neugodnih mirisa iz crpne stanice, potrebno je izraditi sustav prirodne
ventilacije koji se sastoji od ventilacijske cijevi na kojoj je kućište s aktivnim ugljenom. Cijev je spojena
s oknom crpne stanice, te završava na visini cca 2,0 m iznad terena.
Osim otvora za dovodne cjevovode, tlačni vod i cijev ventilacije, u oknu je potrebno izraditi otvore za
kablove elektroenergetike. Crpke se spajaju na javnu elektroenergetsku mrežu preko samostojećeg
upravljačkog ormarića. Upravljački ormarić smješten je u neposrednoj blizini crpne stanice, ovisno o
terenskim i urbanističkim prilikama.
Radi smještaja crpnih stanica u koridoru javnih prometnica, ne predviđa se izrada ograde oko crpnih
stanica, a pristup službama održavanja omogućen je preko javnih puteva i prometnica.
Samostojeći upravljački razvodni ormar i lokalna automatika crpki je smještena u čeličnom
plastificiranom ormaru IP65 sa dvostrukim vratima, krovom, postoljem i bravicom za zaključavanje.
Radi smještaja crpnih stanica u koridoru javnih prometnica, ne predviđa se izrada ograde oko crpnih
stanica, a pristup službama održavanja omogućen je preko javnih puteva i prometnica.
Predviđena je jedna rezervna i jedna radna crpka. Kombinacija rada crpki omogućuje ispravan rad u
sušnom i kišnom period, odnosno crpke su dimenzionirane na sušni i kišni (maksimalni protok).
1.22.3.2 Popis crpnih stanica
1.22.3.2.1 Faza 1
U slijedećoj tablici dane su karakteristike crpnih stanica faze I.
Popis crpnih stanica – Grad Zlatar
Naziv CS Qcr
(l/s)
Hman
[m]
Broj
radnih i
rezervnih
Duljina
tlačnog
Kota
nivelete
ulaznog
Kota
terena
Profil
tlačnog
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 187
crpki cjevovoda
(m)
kolektora
(m.n.m.)
(m.n.m.) Cjevovoda
(mm)
ZL 186 PS 5 4 1+1 21 178,18 178,18 DN 90
ZL 868 PS 8 3,5 1+1 26 169,18 174,05 DN 110
ZL 869 PS 8 10 1+1 490 169,76
(169,75)
171,25 DN 110
Crpna stanica ZL 186 PS
Tipska precrpna stanica
Promjer crpne stanice je 1400 mm i visina 5300 mm. Unutrašnji tlačni cjevovod je DN 80 izrađen iz
INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je izrađena prema normi EN 12050-
1. Potopna kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi.
Crpna stanica ZL 868 PS
Tipska precrpna stanica Promjer crpne stanice je 1800 mm i visina 6100 mm. Unutrašnji tlačni
cjevovod je DN 100 izrađen iz INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je
izrađena prema normi EN 12050-1. Crpna stanica opremljena je s dvije crpke u režimu 1+1 (jedna
radna, jedna rezervna).
Crpna stanica ZL 869 PS
Tipska precrpna stanica Promjer crpne stanice je 2200 mm i visina 6000 mm. Unutrašnji tlačni
cjevovod je DN 100 izrađen iz INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je
izrađena prema normi EN 12050-1. Potopna kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi.
1.22.3.2.2 Faza 2
U slijedećoj tablici dana je karakteristika crpne stanice faze 2.
Naziv CS Qcr
(l/s)
Hman
[m]
Broj
radnih i
rezervnih
crpki
Duljina
tlačnog
cjevovoda
(m)
Kota
nivelete
ulaznog
kolektora
(m.n.m.)
Kota
terena
(m.n.m.)
Profil
tlačnog
Cjevovoda
(mm)
ZL 307 PS 8 7 1+1 38 170,73
(170,81)
174,73 DN 90
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 188
Crpna stanica ZL 307 PS
TIPSKA PRECRPNA STANICA Promjer crpne stanice je 1400 mm i visina 5300 mm. Unutrašnji tlačni
cjevovod je DN 80 izrađen iz INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je
izrađena prema normi EN 12050-1. Potopna kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi.
1.22.4 Preljevne građevine preljevne građevine
1.22.4.1 Općenito
Kišni preljev predviđen je kao potpuno ukopani, armirano betonski objekt.
Za ulazak u kišni preljev predviđena je ugradnja odgovarajućeg broja poklopca dimenzija 60x60 cm.
Poklopci su od lijevanog željeza, nosivosti 400 kN. Poklopci moraju biti vodotijesni.
Građevna jama za izgradnju kišnog preljeva izvest će se strojnim iskopom. Iskop se vrši u širini od
minimalno 0,5 m od ruba dna građevine, u nagibu 3:1. Iskopani materijal odvozi se na gradilišnu
deponiju. Za učvršćenje građevne jame primjenjuju se smjernice norme EN 1610.
Za stabilizaciju temeljnog tla ispod kišnog preljeva potrebno je izvršiti produbljenje građevne jame za
0,50 m, te stabilizaciju temeljnog tla zamjenskim kamenim materijalom. Prije ugradnje zamjenskog
materijala postavlja se netkani geotekstil. Radove na produbljenju rova radi stabilizacije temeljnog
dna odobravaju projektant i nadzorni inženjer.
Nakon iskopa građevne jame i stabilizacije temeljnog tla, potrebno je isplanirati dno s točnošću od
±3,0 cm te ga nabiti do tražene zbijenosti. Na tako isplanirano dno postavlja se betonski izravnavajući
sloj od betona klase C 16/20, debljine 10 cm.
Između dovodnog kanala i preljevnog kanala izvest će se preljevni prag, debljine 20 cm, sa
zakošenom krunom pod 45°.
Na dnu kišnog preljeva predviđena je izrada kinete, betonom klase C 16/20.
Na izlazu iz preljevnog kanala nalazi se ispust iz kišnog preljeva. Ispust iz kišnog preljeva je predviđen
u obližnji recipient. Na kraju cijevi je predviđena izrada izljevne građevine te žabljeg poklopca za
sprječavanje ulaska povratnog toka vode u sustav odvodnje.
Zatrpavanje oko kišnog preljeva vrši se u slojevima od 50 cm do zahtijevane zbijenosti sitnijim
materijalom iz iskopa u cijeloj građevnoj jami osim ispod preljevnog kanala gdje je radi postizanja
kvalitetnog temeljnog tla potrebno vršiti zatrpavanje kvalitetnim zamjenskim materijalom. Kod
zbijanja materijala potrebno je obratiti pozornost na zbijanje u blizini gravitacijskih cjevovoda te u tim
dijelovima koristiti lagane ručne nabijače. Sve slojeve potrebno je dobro nabiti. Treba izbjeći
preveliku silu nabijanja iznad tjemena cijevi, radi mogućih oštećenja cijevi.
Nakon dovršetka radova i zatrpavanja rova, potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno
stanje.
1.22.4.2 Popis preljevnih objekata
U slijedećoj tablici dane su karakteristike preljevnih objekata faze I.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 189
Popis rasteretnih objekata – Grad Zlatar
Oznaka Duljina
preljeva
(m)
Visina krune
preljeva
(m)
Profil
prigušne
cijevi
(mm)
Duljina
prigušne
cijevi
(m)
Retencija
DA/NE
Vpotr
(m3)
RUE-Zl-1 3 0,25 DN 300 33 NE 6,30
RUE-S1-#3 4 0,55 DN 250 8 NE -
RUE-S1-#4 4 1,3 DN 200 50 DA 210,00
RUE ZL1
Objekat je tlocrtnih dimenzija 2,90 m x 5,05 m i ukupne visine 1,76 m. Materijal je beton je C30/37 a
armatura B500B. Podložni beton je klase C16/20 debljine 10 cm. Debljina temeljne ploče je 30 cm,
stropne ploče 25 cm, zidova 25 cm, preljeva 20 cm i okna otvora 20 cm.
Optimalne karakteristike bočnog kišnog preljeva s prigušnicom: duljina preljeva L=3 m, visina krune
preljeva Dh=0,25 m, visina slobodnog otvora iznad krune preljeva H=0,5 m, prigušnica DN 300 u
duljini 33 m.
RUE-S1-#3
Objekat je tlocrtnih dimenzija 3,20 m x 8,92 m i ukupne visine 1,76 m. Materijal je beton je C30/37 a
armatura B500B. Podložni beton je klase C16/20 debljine 10 cm. Debljina temeljne ploče je 30 cm,
stropne ploče 25 cm, zidova 25 cm, preljeva 20 cm i okna otvora 20 cm.
Optimalne karakteristike bočnog kišnog preljeva s prigušnicom: duljina preljeva L=4 m, visina krune
preljeva Dh=0,55 m, visina slobodnog otvora iznad krune preljeva H=0,5 m, prigušnica DN 250 u
duljini 8 m.
RUE-S1-#4
Objekat je tlocrtnih dimenzija 3,98 m x 12,90 m i ukupne visine 3,42 m. Materijal je beton je C30/37 a
armatura B500B. Podložni beton je klase C16/20 debljine 10 cm. Debljina temeljne ploče je 40 cm,
stropne ploče 25 cm, zidova 30 cm, preljeva 20 cm i okna otvora 20 cm.
Optimalne karakteristike bočnog kišnog preljeva s prigušnicom: duljina preljeva L=4 m, visina krune
preljeva Dh=1,30 m, visina slobodnog otvora iznad krune preljeva H=0,5 m, prigušnica DN 200 u
duljini 50 m.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 190
1.23 Opis radova – Općina Konjščina
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt – FAZA I
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zlatar (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Z.O.P.: L19 Općina Konjščina, kolektorska mreža, G3-L19.04.01-G01.1 Općina Konjščina, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L19.04.01-G02.1 Općina Konjščina, elektrotehničko rješenje, E3-L19.04.01-E03.1 Glavni projekt – FAZA II Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda za područje Općine Konjščina (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Z.O.P.: L19) Općina Konjščina, kolektorska mreža, G3-L19.04.02-G01.1 Idejni projekt – FAZA I Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor, (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Prostor d.o.o. Bjelovar) Y2-L19.00.01-G01.0 Aglomeracija Zlatar - Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – Izmjene i dopune (elektroprojekt d.d. Zagreb) ZOP: L19, T.D.: L19-01-2015 Idejni projekt – FAZA II Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – općina Konjščina (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Hidrokonzalt d.o.o. Solin) Y2-L19.04.02-G01.0 Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – općina Konjščina – Izmjena i dopuna (Steinbacherconsult, Neusäβ) ZOP: L19, T.D.: L19.04-2016 Lokacijska dozvola – FAZA I Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor, KLASA:UP/I 350-05/13-01/110, URBROJ: 2140/01-08/6-14-12 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Aglomeracije Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor, KLASA:UP/I-350-05/15-01/000069, URBROJ: 2140/01-08/6-16-0008 Lokacijska dozvola – FAZA II Aglomeracija Zlatar, Općina Konjščina, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II, KLASA: UP/I-350-05/14-01/177, URBROJ: 2140/01-08/6-14-6
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 191
RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Aglomeracija Zlatar, Općina Konjščina, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II, KLASA: UP/I-350-05/16-01/000004 URBROJ: 2140/01-08/6-16-0007
1.23.1 Uvod
Kako se Aglomeracija Zlatar, a time i pripadni sustav odvodnje proteže na 5 jedinica lokalne
samouprave, ista je podijeljena na 5 dijelova (podsustava): Grad Zlatar, Općina Konjščina, Općina
Lobor, Općina Zlatar Bistrica i Općina Marija Bistrica. Svaki od pojedinih dijelova građevine
(podsustava odvodnje otpadnih voda) čini samostalnu funkcionalnu cjelinu.
Općina Konjščina smještena je na jugoistočnom dijelu aglomeracije Zlatar. Na zapadu graniči sa
općinom Zlatar Bistrica, a na sjeverozapadu sa gradom Zlatarom.
Otpadne vode općine Konjščina prikupljaju se i odvode mješovitim sustavom odvodnje, u postojećem
stanju. Postojeći sustav odvodnje Konjščine sličan je kao i u gradu Zlataru, tj. radi se o „lokalno
centraliziranom“ načinu odvodnje, gdje se mješovite otpadne vode prikupljaju te ispuštaju putem
ispusta (DN 1000) u rijeku Krapinu, cca. 100 m iznad ušća rijeke Selnica. Čak tri glavna direktna
ispusta otpadnih voda identificirani su u Općini Konjšćina.
Kolektori mješovitog sustava ispuštaju otpadne vode bez ikakvog pročišćavanja u vodotoke
recipijenata i kanale koji tu vodu transportiraju u rijeku Krapinu. Rijeka Krapina je glavni vodotok za
čitavo područje obuhvaćeno projektom i se nalazi na južnom dijelu aglomeracije, te teče na otprilike
10 km od istoka (općina Konjščina) prema zapadu (općina Zlatar Bistrica).
Prema Studiji izvedivosti predviđeno je proširenje sustava odvodnje, koji se sastoji od glavnih
kolektora i sekundarne mreže, te crpnih stanica i preljevnih (retencijskih) objekata.
Osnovni koncept odvodnje bazira se na prikupljanju i odvodnji, te dopremi svih generiranih
komunalnih otpadnih voda do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) smještenog na
sjevernoj obali rijeke Krapine u JLS u Zlatar Bistrica.
Predloženi sustav javne odvodnje je razdjelni sustav, tj. oborinske vode koje prelaze kritični prag Qcrit
lokalno se ispuštaju u potoke i jarke pa se stoga samo sanitarne otpadne vode odvode na
pročišćavanje na planirani UPOV.
Prema podsustavom odvodnje koji se nisu pokazali tehno-ekonomski isplativi definirane su slijedeće
Etape, u okviru Aglomeracije Zlatar i pripadnih Općina:
- 1. Etapa, za koju će se pripremiti sva potrebna dokumentacija te će se izgradnja iste realizirati
kroz kratkoročne planove
- 2. Etapa, koja predstavlja dugoročne planove Naručitelja, i isti će se realizirati nakon dovršetka
I. Etape
- 3. Etapa, kao dugoročni planovi Naručitelja izvan granica Aglomeracije Zlatar.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 192
Na području aglomeracije Zlatar izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza II).
U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora neovisno od faze projektiranja, odnosno za sve
kolektore navedene u ovoj dokumentaciji.
U okviru Faze 1 , Etape 1, nužno je predvidjeti mjesto i način priključenja za:
• Objekte 2. Etape, 1. Faze –u okviru ovog projekta predvidjeti priključenje 2.Etape , 1. Faze.
• Objekte 2. Faze, prvenstveno za objekte 1. Etape i nastavno objekte 2.Etape –u okviru ovog
projekta predvidjeti priključenje 2.Faze, 1. Etape i 2. Etape.
1.23.2 Obuhvat
U postojećem stanju na području Općine Konjščina izvedena je mješovita kanalizacija. Kanalizacija je
izvedena u naselju Konjščina te Donja Konjščina.
Usvojena koncepcija odvodnje otpadnih voda je mješoviti sustav odvodnje u sklopu kojeg se
sanitarne, industrijske i oborinske otpadne vode odvode zajedničkim zatvorenim sustavom odvodnje
(kanalskom mrežom).
Predviđene dogradnje sustava, u 1. Etapi, obuhvaćaju izgradnju sanitarne kanalizacije, kroz osnovne
komponente:
- Izgradnja Glavnog transportnog kolektora, K2, koji je položen u smjeru istok-zapad, sa
osnovnim ciljem prikupljanja i transporta otpadnih voda prema UPOV-u Zlatar Bistrica, preko
podsustava odvodnje istoimene općine. Transportni kolektor GK2 završava u čvoru KO062, na
granici Općine Konjšćina i Općine Zlatar Bistrica. Na Transportnom kolektoru interpolirane su
tri crpne stanice, koje su detaljnije opisane u nastavku.
- Izgradnja sekundarne mreže, na rubnim dijelovima sustava - naselja Jertovec i Bočaki.
o Izgradnja sekundarne mreže naselja Jertovec predviđena je u 1. Etapi, ali u Fazi 2.
Sekundarne mreže naselja Bočaki i Jertovec spadaju u istu grupu prioriteta (1. etapu),
odvodnja naselja Jertovec uključena je u 2. Fazu projektne dokumentacije. Priključenje
će se izvršiti na postojeći kolektor u oknu BE24.
o Izgradnja sekundarne mreže se svodi na izgradnju sekundarne mreže naselja Bočaki,
koje jedino je uključeno u objekte 1 etape, 1. faze Općine Konjšćina.
Potrebno je predvidjeti mjesto priključka 2. Etape naselja Turnišće.
Priključak sekundarne mreže naselja Turnišće u Općini Konjščina, koje se preko naselja Lipovec u
Općini Zlatar Bistrica priključuju na Glavni kolektor K2 u revizijskom oknu ZB053 u Općini Zlatar Bistrica
2. Etape. Sekundarna mreža naselja Turnišće u Općini Lobor, te Lipovac u Općini Zlatar Bistrica
uključeni su u 2. Etapu, kroz koji će i biti projektirani i izgrađeni. Mjesto priključka predvidjet će se
detaljnije u Glavnom projektu za Općinu Zlatar Bistrica, na području koje se priključak dva naselja i
odvija
Revizijsko okno ZB053 stoga ima priključni odvojak sa čepom za potrebe
priključka 2. Etape
- Previđena je i izgradnja Spojnog kanala fekalne kanalizacije od novog kanala D-24 do novog
kolektora K1 uz prugu.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 193
Kako teren koji pada od državne ceste D-24 prema kolektoru K1 uz prugu, gravitacijska odvodnja u
zoni zahvata je moguća jedino na način da se javni kanal unutar koridora državne ceste D-24 spoji
putem predmetnog spojnog kanala na postojeći kolektor K1 Φ30 cm uz prugu. Trasa spojnog kanala
predviđena je po postojećem putu u smjeru jugoistoka prema pruzi, te dalje preko privatnih parcela u
smjeru juga do mjesta spoja na postojeći betonski kolektor K1 Φ30 cm uz prugu.
Predviđa se projektnom dokumentacijom izvesti spojni kanal od korugiranih PEHD cijevi, klase SN-8,
profila DN 300 mm. Kanal se projektira u ukupnoj dužini od L=841,10m'.
Predviđena je izgradnja kišnog rasterećenja, retencije i crpne stanice (KO 001 PS) na lokaciji sadašnjeg
ispusta u najnizvodnijoj točki postojećeg sustava javne odvodnje Općine Konjščina.
U planiranom stanju, od ove lokacije otpadna voda se transportira nizvodno u smjeru naselja Bočaki,
gdje je na nizvodnom dijelu predviđena dodatna crpna stanica (KO 029 PS), nakon čega slijedi nova
dionica gravitacijskog kolektora te dodatna crpna stanica (KO 058 PS).
Završetak dionice Glavnog kolektora predviđeno je na tlačnom vodu.
Definirani su i projektni parametri za postojeću crpnu stanicu koja se nalazi na uzvodnom dijelu
sustava, na granici naselja Konjščina i Pešćeno (KO 2003 PS – postojeća CS).
1.23.3 Kolektori
Faza 1
Na području općine Konjščina planira se u Fazi 1 izgradnja ukupno 4.899 m gravitacijskih kolektora,
od toga cca 2.578 m glavnih kolektora, cca 1.480 m sekundarnih kolektora te cca 841 m spojnih
kanala. Predviđa se tlačnih cjevovoda ukupne duljine cca 706 m.
Izgradnja kolektora predviđena je na području naselja: Konjščina, Bočaki, Jelovec.
Faza 2
Na području općine Konjščina planira se u Fazi 2 izgradnja sekundarne mreže od ukupne duljine
2.420,84 m. Sekundarna mreža predviđena je na području naselja Jertovec.
1.23.3.1 Općenito
Za kolektore fekalne otpadne vode predviđa se najmanji profil gravitacijskih cjevovoda od DN250.
Najčešće ovaj presjek nije uvjetovan hidrauličkim razlozima, nego je usvojen iz razloga lakšeg
održavanja kanalizacijske mreže, odnosno većoj sigurnosti zaštite od začepljenja.
Kao materijal prema projektnoj dokumentaciji za gravitacijske cjevovode odabran je plastični
materijal s punom stjenkom. Zavisno o presjeku odabiru se slijedeći materijali:
- za dimenzije od DN 250 do 400 mm: PE-HD (PE80/PE100), SDR 21
- za veće dimenzije: poliester (GRP)
Za tlačne cjevovode projektnom dokumentacijom predviđa se primjena polietilenskih tlačnih cijevi
(PE80/PE100, SDR11) nazivnog tlaka od 10 bara, bez obzira na nešto manje tlakove u kanalskoj mreži.
Konfiguracija terena na pojedinim dionicama određuje male padove nivelete kolektora te je
minimalni pad gravitacijskog kolektora 2,0 ‰. Dubine polaganja kanala prikazane su u uzdužnim
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 194
profilima, kao i padovi nivelete. Pad dna kanala potrebno je tijekom izvođenja radova kontrolirati
geodetskim instrumentom.
Rov za polaganje cjevovoda treba iskopati tako da svi cjevovodi budu položeni na projektom
predviđenoj dubini. Širine rova gravitacijskog kolektora i tlačnog voda predviđene projektom
određene su ovisno o profilu cijevi, dubini polaganja cjevovoda, broju cijevi u rovu i geomehaničkim
karakteristikama tla.
Predviđaju su slijedeće širine rova:
- Za cijevi profila do Ø 300 mm: 1,0 m
- Za cijevi profila Ø 400 mm: 1,2 m
- Za cijevi profila Ø 600 mm 1,4 m
- Za cijevi profila Ø 700 mm 1,5 m
Ukoliko se u isti rov polažu kanalizacijski kolektor i tlačni vod, predviđena širina rova je 1,40 m. Širina
rova mora biti u skladu sa smjernicama norme EN 1610.
Iskop rova vrši se u pravilu strojno, osim na dionicama gdje je zbog blizine postojećih instalacija
potreban ručni iskop, uz potrebne mjere sigurnosti i zaštite na radu. Prilikom iskopa rova za cjevovod
i polaganja cijevi potrebno je vršiti razupiranje i podupiranje rova, te osigurati crpljenje vode koja na
bilo koji način dospije u rov.
Kada se iskopani materijal odlaže uz rub rova, između ruba rova i odloženog materijala iz iskopa
potrebno je ostaviti dovoljno širok pojas koji ne smije biti opterećen da se ne ugrozi stabilnost pokosa
iskopa i čija širina odgovara propisima zaštite na radu. Na mjestima gdje nije moguće odložiti
materijal uz rub rova, potrebno je planirati uzdužni transport iskopanog materijala na za to
predviđeno stalno/trajno/ ili privremeno odlagalište.
Cijevi treba polagati na pripremljenu posteljicu, na koju moraju ravnomjerno nalijegati po čitavoj
dužini, kako bi se osigurao čvrst, stabilan i jednolik oslonac za cijev na svim njezinim dijelovima.
Prije izrade posteljice za cijevi prema DIN EN 1610, potrebno je isplanirati dno rova s točnošću od
±3,0 cm te ga nabiti do tražene zbijenosti.
Debljina posteljice je 15 cm, širina jednaka širini rova za cijevi. Posteljica se radi od sitnozrnatog
kamenog materijala, krupnoće zrna do 8 mm. Posteljicu treba dublje iskopati na dijelovima gdje se
cijevi spajaju kako bi se osiguralo da cijev ima kontinuirani oslonac i da ne leži na spojnicama.
Područje spojnice mora imati pravilnu posteljicu i biti pravilno zatrpano nakon što je završena
montaža spoja.
Prvih 1,0 m visine od tjemena cijevi treba lagano nabijati ručnim nabijačima, a poslije odgovarajućim
strojevima.
Nakon dovršetka radova i zatrpavanja rova, potrebno je sve površine vratiti u prvobitno stanje.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 195
1.23.3.2 Popis cjevovoda
1.23.3.2.1 Faza 1
U slijedećoj tablici dane su duljine, promjer i vrsta materijala prema projektnoj dokumentaciji za sve
kolektore faze 1.
Gravitacijski kolektori – Općina Konjščina
Kol. sustav Grad Naselje Naziv objekta DN
(mm) Materijal
Duljina
cjevovoda
(m)
KONJŠČINA – UKUPNA DULJINA GRAVITACIJSKIH CJEVOVODA 4.899,00 m
GK2 Konjščina K2 300 PEHD 1.390,00 m
GK2 Konjščina K2 300 PEHD 1.188,00 m
GK2 Konjščina Konjščina KO5B 250 PEHD 183,00 m
GK2 Konjščina Bočaki KO2.1A 250 PEHD 157,00 m
GK2 Konjščina Bočaki KO2.1B 250 PEHD 545,00 m
GK2 Konjščina Bočaki KO3 250 PEHD 412,00 m
GK2 Konjščina Bočaki KO3.1 250 PEHD 81,00 m
GK2 Konjščina Bočaki KO3.2 250 PEHD 102,00 m
Spojni kanal Konjščina Jelovec KO 01 300 PEHD 841,00 m
Tlačni cjevovodi – Općina Konjščina
Kol. sustav Grad Naselje PS oznaka DN
(mm) Materijal
Duljina
cjevovoda
(m)
KONJŠČINA – UKUPNA DULJINA TLAČNIH CJEVOVODA 706,00 m
Konjščina Konjščina K2_TL KO058PS 160 PE-HD 477,00 m
Konjščina Konjščina K2_TL KO029PS 160 PE-HD 72,00 m
Konjščina Konjščina K2_TL KO001PS 140 PE-HD 157,00 m
1.23.3.2.2 Faza 2
U slijedećoj tablici dane su duljine, promjer i vrsta materijala prema projektnoj dokumentaciji za sve
kolektore faze 2.
Gravitacijski kolektori (sekundarni cjeovovodi) – Općina Konjščina
Kol. sustav Grad Naselje Naziv objekta DN
(mm) Materijal
Duljina
cjevovoda
(m)
KONJŠČINA – UKUPNA DULJINA SEKUNDARNIH CJEVOVODA 2.395,00 m
Konjščina Konjščina Jertovec KO4.3 250 PEHD 149
Konjščina Konjščina Jertovec KO4.3.2 250 PEHD 623
Konjščina Konjščina Jertovec KO4.3.1 250 PEHD 274
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 196
Konjščina Konjščina Jertovec KO4.2 250 PEHD 827
Konjščina Konjščina Jertovec KO4.1 250 PEHD 203
Konjščina Konjščina Jertovec KO4.1.1 250 PEHD 120
Konjščina Konjščina Jertovec KO4.2.1 250 PEHD 199
1.23.3.3 Revizijska okna
Radi ulaska u kanalizacijske cjevovode radi ispiranja, čišćenja i revizije, na svakom horizontalnom i
vertikalnom lomu trase kanala te na ravnim dionicama trase na udaljenosti prosječno 40 do 50 m,
predviđena je izgradnja revizijskih okana.
Zbog zaštite podzemnih voda (istjecanje otpadnih voda u okoliš – exfiltracija), te zaštite od utjecaja
podzemnih voda (infiltracija) predviđa se ugradnja prefabriciranih okana zbog postizanja visokog
stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
Predviđena je projektnom dokumentacijom ugradnja prefabriciranih revizijskih okana od poliestera
(GRP) na cijevima od poliestera, te od polietilena (PE) na cijevima od polietilena, odnosno od istog
materijala kao i cijevi zbog kompatibilnosti i garancije kvalitete i trajnosti spoja cijevi i okna.
(Aternativno okna od betona razreda tlačne čvrstoće C30/37, razreda izloženosti XC4, XD3, XF4,
razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz zaštitni sloj min. 4 cm).
Unutarnji promjer revizijskih okana zavisi o profilu izlazne cijevi:
- 800 mm kod profila izlazne cijevi od DN 250-300 mm
- 1000 mm kod profila izlazne cijevi od DN 400 mm
- 1.200 mm kod profila izlazne cijevi od DN 600-700 mm
Na mjestima ugradnje revizijskih okana potrebno je izvršiti proširenje i produbljenje rova. Proširenje
se vrši u širini od 50 cm sa svake strane okna, odnosno promjera većeg za 1,0 m od promjera okna.
Produbljenje je 20 cm od dna nivelete izlazne cijevi.
Okna se ugrađuju na unaprijed pripremljenu posteljicu debljine 10 cm. Posteljica je od sitnozrnatog
kamenog materijala krupnoće zrna do 8 mm. Zasipavanje oko donjeg dijela okna vrši se sitnozrnatim
kamenim materijalom krupnoće zrna do 8 mm, isto kao i za kanalizacijski kolektor. Materijal za
zasipavanje se nanosi u slojevima na udaljenosti od 50 cm od stjenke okna.
Okno treba biti ispitano i vodonepropusno. Obodna krutost okna je minimalno SN 8, što se dokazuje
potrebnim ispitivanjem. Proračunom je potrebno dokazati otpornost okna na djelovanje uzgona bez
dodatnog betoniranja.
Konstrukcija gornje ploče okna (poklopca) uvijek treba osigurati da se statička i dinamička
opterećenja ne prenose izravno na okno već posebnim sidrenim prstenom na zbijeni nasip oko okna.
Spoj između ploče i okna mora biti vodonepropustan.
U gornju ploču okna ugradit će se lijevano-željezni tipski poklopac Ø 600 mm u kvadratnom okviru.
Poklopci su nosivosti 400 kN u prometnim površinama, te 250 kN na poljoprivrednim površinama. Na
prometnicama se predviđa ugradnja poklopca sa sustavom samozabravljivanja, a na poljoprivrednim
površinama ugradnja poklopaca sa bravom i ključem.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 197
1.23.3.4 Križanja sustava odvodnje s objektima infrastrukture
1.23.3.4.1 Križanje sustava odvodnje i vodotoka
Križanje kanalizacije i vodotoka vrši se prolazom kanala ispod vodotoka ili ovjesom cjevovoda na
konstrukciju mosta, ovisno o terenskim prilikama i tehničkim zahtjevima vođenja trase kanalizacije.
Nastavno se daje pregled svih križanja s vodotocima na području Projekta.
Br. Naziv objekta Općina / Grad Naselje Razina podizanja do
vodotoka [m.n.m]
GE 04 GK2_TL Konjščina Konjščina 159,30
GE 05 GK2 Konjščina Bočaki 161,32
GE 06 GK2 Konjščina Bočaki 161,43
GE 07 GK2 Konjščina Bočaki 160,50
GE 08 GK2 Konjščina Bočaki 160,20
GE 09 GK2 Konjščina Turnišće 159,97
Ostali prijelazi izvode se na isti način, dakle sukladno Posebnim uvjetima Hrvatskih voda, ovisno o
stanju na terenu, te razini vode u koritu.
Svako križanje će se riješiti zapisnički, sukladno zahtjevima predstavnika Hrvatskih voda (VGI za mali
sliv „Krapina Sutla“), a nakon suglasnosti odgovorne osobe Naručitelja- Nadzornog inženjera.
1.23.3.4.2 Križanje sustava odvodnje i ceste
Prolaz cjevovoda ispod prometnica, ovisno o značaju javne ceste, riješen je projektnom
dokumentacijom prekopavanjem ili hidrauličkim utiskivanjem kanalizacijskih cijevi u zaštitne čelične
cijevi.
Profil zaštitne čelične definira se u ovisnosti od profila kanalizacijskog cjevovoda. Učvršćivanje
(centriranje) kanalizacijske cijevi vrši se koncentričnim izolatorima/distancerima na maksimalno
svakih 1,5 m. Poželjno je konc. izolatore namazati zbog manjeg utjecaja sile trenja. Cijev je s vanjske i
unutarnje strane premazana antikorozivnim premazom.
Radovi se moraju izvoditi na način da se ne ugrozi stabilnost javne ceste i zaštitnog pojasa ceste te da
se osigura sigurno odvijanje prometa. Tijekom izvođenja radova izvođač je dužan označiti gradilište
propisanom prometnom signalizacijom. Nakon obavljenih radova javnu cestu i zaštitni pojas javne
ceste potrebno je dovesti u prvobitno stanje, a sve eventualne štete nastale izvođenjem radova, kao i
štete trećih osoba snosi izvođač. Svi radovi moraju se izvoditi prema OTU za radove na cestama.
Prolazi ispod asfaltiranih kolnika izvesti će se metodom bušenja, okomito na os ceste, istovremenim
utiskivanjem zaštitne čelične cijevi, da se spriječi rahljenje materijala u nadsloju ceste. Radovi
započinju iskopom za smještaj bušeće garniture. Iskop rova za aparat za bušenje kopati će se na
udaljenosti min. 2,0 m od ruba kolnika, uz osiguranje prometnom signalizacijom.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 198
Zatrpavanje rova izvršiti kvalitetnim materijalom iz iskopa, uz primjenu suvremenih metoda radi
osiguranja potrebne nosivosti bankine Me=40 MN/m2. Čelične cijevi zavaruju se na licu mjesta i
utiskuju u trup ceste. Visinski položaj zaštitne cijevi određen je tako da gornji rub zaštitne cijevi bude
minimalno 1,5 m ispod nivelete kolnika, odnosno 0,8 m ispod cestovnog jarka. Tijekom rada
obavezno je strogo kontroliranje nivelete cijevi.
Prolazi ispod neasfaltiranih prometnica ili putova biti će riješeni prekopavanjem. Kanalizacijska cijev
treba biti položena unutar zaštitne čelične cijevi. Zatrpavanje rova izvršiti zamjenom materijala
kamenim materijalom, uz osiguranje nosivosti bankine Me=40 MN/m2.
Nisu zabilježena križanja i paralelna vođenja s značajnijim cestama na Projektom području.
1.23.3.4.3 Križanje sustava odvodnje i željezničke pruge
Prolazak cjevovoda ispod željezničke pruge predviđen je u svemu prema Pravilniku o Općim uvjetima
za građenje u zaštitnom pružnom pojasu (NN93/10), te sukladno Rješenju HŽ-a (RK broj: 508/15, od
31.07.2015) kojim se upućuje Projektant na navedeni Pravilnik i dopune Projekta.
Prolazak kanalizacijskih cijevi ispod trupa pruge sukladno projektnoj dokumentaciji izvodi se
bušenjem te polaganjem u zaštitne cijevi. Zaštitna cijev doseže razmake dane u posebnim uvjetima,
točnije, 10 m od osi kolosijeka, 6 m od nožice nasipa ili 2 m od vanjskog ruba pružnog jarka,
obostrano.
Zaštitna cijev instalira se u nagibu od min. 0,2%, te oba kraja cijevi završavaju dobro zabrtvljena u
stijenama okana.
Niveleta kanala je postavljena na način da se uvaži uvjet od 1,3 m nadsloja od donjeg ruba
kolosiječnog praga.
Nastavno je dat tablični prikaz svih križanja s željezničkom prugom.
Križanja sa željezničkim prugama na projektnom području (GA)
Br. Naziv objekta Općina / Grad Naselje Okno uzvodno Okno nizvodno
GA 02 GK2 Konjščina Bočaki KO013 KO014
GA 03 GK2 / GK2_TL Konjščina Bočaki KO029 PS
(KO030) KO030(KO031)
1.23.3.4.4 Križanje sustava odvodnje sa infrastrukturom
Prilikom svih iskopa i radova u neposrednoj blizini podzemne infrastrukture, potrebno je obratiti
posebnu pozornost, a u slučaju potrebe vršiti ručni iskop kako ne bi došlo do oštećenja.
Iz razloga već izgrađenih instalacija vodovoda, telefona, plina i vanjske rasvjete predviđen je ručni
iskop kontrolnih rovova širine 0,6 m, dubine 2,0 m i duljine 2,0 m prije početka radova. Mjesto iskopa
kontrolnih rovova za svaku dionicu utvrditi će nadzorni inženjer u dogovoru sa izvođačem radova, na
osnovu uvida u situaciju instalacija te temeljem dobivenih informacija od vlasnika instalacija. Iskop
treba vršiti pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja instalacije te ozljeda na radu.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 199
Ukoliko Izvođač nije u mogućnosti ispuniti posebne uvjete gradnje, dužan je izraditi projekt
izmještanja /prelaganja/ prema uvjetima vlasnika instalacije i ishoditi suglasnost na projekt koji će u
konačnici predstavljati sastavni dio ukupne projektne dokumentacije predmetne građevine.
Izvođenje treba prilagoditi postojećem stanju, poštujući uvjete iz lokacijske dozvole.
Elektroenergetska instalacija
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa elektroenergetskom instalacijom obavezno
izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Plinska instalacija
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa plinovodom obavezno izvesti sukladno
uvjetima vlasnika instalacije.
Na lokaciji Općine Konjšćina biježe se dva križanja s plinovodima značajnijeg karaktera:
Križanja sa plinskim instalacijama na projektnom području (PX)
Br. Naziv objekta Općina / Grad Naselje
PX 03 GK2 Konjščina Konjščina
PX 05 GK2_TL Konjščina Bočaki
Telefon
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa telefonskim vodovima obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Vodovod
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa vodovodom obavezno izvesti sukladno
uvjetima vlasnika instalacije.
Ostala infrastruktura
Obilaskom trase nije uočena dodatna infrastruktura koja bi utjecala na položaj trase, a ako se
ustanovi, sva križanja će se izvesti prema posebnim uvjetima vlasnika instalacije.
1.23.4 Crpne stanice
Obrađene su dvije osnovne vrste hidrotehničkih objekata, tipičnih za svaki mješoviti sustav odvodnje
otpadnih voda:
- Crpne stanice
- Preljevni objekti (uključuje preljevne građevine, retencijske spremnike i cijevne retencije)
Predviđa se izgradnja 3 crpne stanice (KO 001 PS, KO 029 PS, KO 058 PS) i 1 preljevni objekt (RUE-52
#1).
1.23.4.1 Općenito
Crpna stanica predviđena je kao predgotovljeni podzemni kompaktni objekt.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 200
Drugim riječima, crpna stanica predviđena je za vertikalni ukop sa svom potrebnom opremom.
Stanica je izrađena projektnom dokumentacijom iz poliestera (GRP) ili polietilena (PE) i monolitne je
izvedbe sa poliesterskim dnom. Crpne stanice se izvode sa AB gornjom pločom i lijevano željeznim
poklopcem dimenzija ovisno o dimenzijama CS koji je osnovni element koji se servisira prema
potrebi. Načelno je primijenjen lijevano željezni jednostruki poklopaca dimenzija 70x140 cm. Poklopci
su od lijevanog željeza, nosivosti 400 kN na prometnicama, te 250 kN na zelenim površinama.
Nastavno su taksativno navedeni ostali elementi crpnih stanica:
- Podzemna stanica ima prsten za spoj sa betonskim utegom radi savladavanja sile uzgona. Proračun uzgona dat je u poglavlju 6 Statički proračun
- Dno okna crpne stanice mora imati zakošenu kinetu ovisno o kutovima priključnih odnosno ulaznih gravitacijskih cjevovoda, kako bi se onemogućilo taloženje vode otpadne vode u mrtvim kutovima na dnu crpne stanice.
- Crpna stanica je izrađena prema normi EN 12050-1.
- Promjer crpne stanice : 1400 ; 1800 ili 2200 mm
- Dubina crpne stanice : prema nacrtu i prema uzdužnom profilu
- Unutrašnji tlačni cjevovod : promjer i pozicija tlačnog cjevovoda
- Unutrašnji tlačni cjevovod je izrađen iz INOX materijala AISI 304 ( ili AISI 316 ) sa letećim prirubnicama iz INOX-a kao i cjevovod.
- Unutar crpne stanice se nalaze lijevano željezne automatske spojke, zasuni GGG50 sa epoxy premazom kao i nepovratni ventili iz GGG40 materijala sa dodatnim epoxy premazom.
- U crpnom oknu se nalaze i vodilice koje mogu biti izrađene i iz INOX-a 304. Svi vijci i matice su iz INOX AISI 316 materijala.
- Sa vanjske strane se nalaze otvori za spoj sa ulaznim cjevovodom kao i spoj na tlačni cjevovod
- Crpna stanica također je opremljena ljestvama i podestom izrađenim iz INOX- a.
- Na ljestvama se nalaze sigurnosne vodilice, a crpna stanica se isporućuje sa sigurnosnim pojasom ipotrebnom opremom
Za silazak u okno predviđeno je da u crpne stanice budu ugrađene penjalice na međusobnom
razmaku od 25 cm, maksimalno 50 cm od vrha okna.
Kako bi se spriječilo širenje neugodnih mirisa iz crpne stanice, potrebno je izraditi sustav prirodne
ventilacije koji se sastoji od ventilacijske cijevi na kojoj je kućište s aktivnim ugljenom. Cijev je spojena
s oknom crpne stanice, te završava na visini cca 2,0 m iznad terena.
Osim otvora za dovodne cjevovode, tlačni vod i cijev ventilacije, u oknu je potrebno izraditi otvore za
kablove elektroenergetike. Crpke se spajaju na javnu elektroenergetsku mrežu preko samostojećeg
upravljačkog ormarića. Upravljački ormarić smješten je u neposrednoj blizini crpne stanice, ovisno o
terenskim i urbanističkim prilikama.
Radi smještaja crpnih stanica u koridoru javnih prometnica, ne predviđa se izrada ograde oko crpnih
stanica, a pristup službama održavanja omogućen je preko javnih puteva i prometnica.
Samostojeći upravljački razvodni ormar i lokalna automatika crpki je smještena u čeličnom
plastificiranom ormaru IP65 sa dvostrukim vratima, krovom, postoljem i bravicom za zaključavanje.
Predviđene su jedna ili dvije radne i jedna rezervna crpka. Kombinacija rada crpki omogućuje
ispravan rad u sušnom i kišnom periodu, odnosno crpke su dimenzionirane na sušni i kišni
(maksimalni protok).
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 201
1.23.4.2 Popis crpnih stanica
U slijedećoj tablici dane su karakteristike crpnih stanica faze I.
Popis crpnih stanica – Općina Konjščina
Naziv CS Qcr
(l/s)
Hman
[m]
Broj radnih
i rezervnih
crpki
Duljina
tlačnog
cjevovoda
(m)
Kota
nivelete
ulaznog
kolektora
(m.n.m.)
Kota
terena
(m.n.m.)
Profil
tlačnog
Cjevovoda
(mm)
KO 001 PS 15 6,5 1+1 157 159,33 162,52 DN 140
KO 029 PS 20 5 2+1 72 157,20 161,53 DN 160
KO 058 PS 20 15 2+1 477 155,44 159,91 DN 160
Naziv bušotine za pojedinu Crpnu stanicu – Općina Konjščina
Naziv CS DUBINA CS
(m)
IZVJEŠĆE
O GEOTEHNIČKIM
ISTRAŽIVANJIMA
/ PRAGMA (13 + 4)
Geotehnički elaborat /
GRAĐEVINSKI FAKULTET
ZAVOD ZA GEOTEHNIKU
KO 001 PS 4,52 DOD-4 B22
KO 029 PS 5,33 B19
KO 058 PS 5,47 B18
Crpna stanica KO 001 PS
Tipska precrpna stanica Promjer crpne stanice je 1800 mm i visina 4500 mm. Unutrašnji tlačni
cjevovod je DN 100 izrađen iz INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je
izrađena prema normi EN 12050-1. Potopna kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi.
Crpna stanica KO 029 PS
Tipska precrpna stanica Promjer crpne stanice je 2200 mm i visina 5600 mm. Unutrašnji tlačni
cjevovod je DN 100 izrađen iz INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je
izrađena prema normi EN 12050-1. Crpna stanica opremljena je s tri crpke u režimu 2+1 (dvije radne,
jedna rezervna). Potopna kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi.
Crpna stanica KO 058 PS
Tipska precrpna stanica Promjer crpne stanice je 2200 mm i visina 5800 mm. Unutrašnji tlačni
cjevovod je DN 100 izrađen iz INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je
izrađena prema normi EN 12050-1. Crpna stanica opremljena je s tri crpke u režimu 2+1 (dvije radne,
jedna rezervna). Potopna kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 202
1.23.5 Preljevne građevine
1.23.5.1 Općenito
Kišni preljev predviđen je kao potpuno ukopani, armirano betonski objekt.
Za ulazak u kišni preljev predviđena je ugradnja odgovarajućeg broja poklopca dimenzija 70/140 cm.
Poklopci su od lijevanog željeza, nosivosti 400 kN. Poklopci moraju biti vodotijesni.
Građevna jama za izgradnju kišnog preljeva izvest će se strojnim iskopom. Iskop se vrši u širini od
minimalno 0,5 m od ruba dna građevine, u nagibu 3:1. Iskopani materijal odvozi se na gradilišnu
deponiju. Za učvršćenje građevne jame primjenjuju se smjernice norme EN 1610.
Za stabilizaciju temeljnog tla ispod kišnog preljeva potrebno je izvršiti produbljenje građevne jame za
0,50 m te stabilizaciju temeljnog tla zamjenskim kamenim materijalom. Prije ugradnje zamjenskog
materijala postavlja se netkani geotekstil. Radove na produbljenju rova radi stabilizacije temeljnog
dna odobravaju projektant i nadzorni inženjer.
Nakon iskopa građevne jame i stabilizacije temeljnog tla, potrebno je isplanirati dno s točnošću od
±3,0 cm te ga nabiti do tražene zbijenosti. Na tako isplanirano dno postavlja se betonski izravnavajući
sloj od betona klase C 16/20, debljine 10 cm.
Svijetla visina kišnog preljeva 2,95 m na dovodnom dijelu, i 1,85 m u preljevnom kanalu.
Između dovodnog kanala i preljevnog kanala izvest će se preljevni prag, debljine 20 cm, sa
zakošenom krunom pod 45°.
Na dnu kišnog preljeva predviđena je izrada kinete, betonom klase C 16/20.
Na izlasku iz dovodnog kanala predviđena je prigušnica, čiji je profil i duljina definirana hidrauličkim
proračunom.
Na izlazu iz preljevnog kanala nalazi se ispust iz kišnog preljeva. Ispust iz kišnog preljeva je predviđen
u obližnji recipient. Na kraju cijevi je predviđena izrada izljevne građevine, te žabljeg poklopca za
sprječavanje ulaska povratnog toka vode u sustav odvodnje.
Zatrpavanje oko kišnog preljeva vrši se u slojevima od 50 cm do zahtijevane zbijenosti sitnijim
materijalom iz iskopa u cijeloj građevnoj jami osim ispod preljevnog kanala gdje je radi postizanja
kvalitetnog temeljnog tla potrebno vršiti zatrpavanje kvalitetnim zamjenskim materijalom. Kod
zbijanja materijala potrebno je obratiti pozornost na zbijanje u blizini gravitacijskih cjevovoda, te u
tim dijelovima koristiti lagane ručne nabijače. Sve slojeve potrebno je dobro nabiti. Treba izbjeći
preveliku silu nabijanja iznad tjemena cijevi, radi mogućih oštećenja cijevi.
Nakon dovršetka radova i zatrpavanja rova, potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno
stanje.
1.23.5.2 Popis preljevnih objekata
U slijedećoj tablici dane su karakteristike preljevnog objekta.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 203
Oznaka
Duljina
preljeva
(m)
Visina krune
preljeva
(m)
Profil
prigušne
cijevi
(mm)
Duljina
prigušne
cijevi
(m)
Retencija
DA/NE
Vpotr
(m3)
RUE-S2-#1 4 0,65 DN 250 5,7 DA 280,00
RUE S2#1
Preljevni objekt je tlocrtnih dimenzija 3,60 m x 11,58 m, ukupne visine 3,15 m. Beton je C30/37 a
armatura B500B. Podložni beton je klase C16/20 debljine 10 cm. Debljina temeljne ploče je 40 cm,
stropne ploče 25 cm, zidova 30 cm, preljeva 20 cm i okna otvora 20 cm.
Karakteristike bočnog kišnog preljeva s prigušnicom: duljina preljeva L=4,0 m, visina krune preljeva
Dh=0,65 m, visina slobodnog otvora iznad krune preljeva H=0,5m, prigušnica DN 250 u duljini 5,7 m.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 204
1.24 Opis radova – Općina Lobor
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zlatar (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Z.O.P.: L19 Općina Lobor, kolektorska mreža, G3-L19.05.01-G01.1 Općina Lobor, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L19.05.01-G02.1 Općina Lobor, elektrotehničko rješenje, E3-L19.05.01-E03.1) Idejni projekt Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor, (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Prostor d.o.o. Bjelovar) Y2-L19.00.01-G01.0 Aglomeracija Zlatar - Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – Izmjene i dopune (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ) ZOP: L19, T.D.: L19-01-2015 Lokacijska dozvola Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor, KLASA:UP/I 350-05/13-01/110, URBROJ: 2140/01-08/6-14-12 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Aglomeracije Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor, KLASA:UP/I-350-05/15-01/000069, URBROJ: 2140/01-08/6-16-0008 Građevinska dozvola
1.24.1 Uvod
Kako se Aglomeracija Zlatar, a time i pripadni sustav odvodnje proteže na 5 jedinica lokalne
samouprave, ista je podijeljena na 5 dijelova (podsustava): Grad Zlatar, Općina Konjščina, Općina
Lobor, Općina Zlatar Bistrica i Općina Marija Bistrica. Svaki od pojedinih dijelova građevine
(podsustava odvodnje otpadnih voda) čini samostalnu funkcionalnu cjelinu.
Lobor je jedna od najsjevernijih općina u Krapinsko-zagorskoj županiji. Sjeverno od Općine nalazi se
Varaždinska županija i to Grad Lepoglava. Prema jugu se Općina Lobor naslanja na Grad Zlatar a koji
se potom spaja s općinom Zlatar Bistrica.
U općini Lobor ne postoji kontroliran sustav odvodnje. Samo na nekoliko gušće naseljenih lokacija
izgrađen je mješoviti sustav odvodnje, i to kolektori profila DN 300 – DN 400, sa direktnim
ispuštanjem u obližnje recipijente - u Vinipotok i Reku.
U naselju Lobor, rijeka Reka čini glavni lokalni vodotok. Nizvodno od grada Zlatara rijeka Reka utječe
u rijeku Zlatarčicu koja dalje utječe u rijeku Krapinu malo dalje nizvodno od planirane lokacije za
uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) koji će se izgraditi na sjevernoj obali rijeke Krapine.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 205
Prema Studiji izvedivosti predviđeno je proširenje sustava odvodnje, koji se sastoji od glavnih
kolektora i sekundarne mreže, te crpnih stanica i preljevnih (retencijskih) objekata.
Osnovni koncept odvodnje bazira se na prikupljanju i odvodnji, te dopremi svih generiranih
komunalnih otpadnih voda do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) smještenog na
sjevernoj obali rijeke Krapine u JLS u Zlatar Bistrica.
Predloženi sustav javne odvodnje je razdjelni sustav, tj. oborinske vode koje prelaze kritični prag Qcrit
lokalno se ispuštaju u potoke i jarke pa se stoga samo sanitarne otpadne vode odvode na
pročišćavanje na planirani UPOV.
Prema podsustavom odvodnje koji se nisu pokazali tehno-ekonomski isplativi definirane su slijedeće
Etape, u okviru Aglomeracije Zlatar i pripadnih Općina:
- 1. Etapa, za koju će se pripremiti sva potrebna dokumentacija te će se izgradnja iste realizirati
kroz kratkoročne planove
- 2. Etapa, koja predstavlja dugoročne planove Naručitelja, i isti će se realizirati nakon dovršetka
I. Etape
- 3. Etapa, kao dugoročni planovi Naručitelja izvan granica Aglomeracije Zlatar.
1.24.2 Obuhvat
U postojećem stanju na području Općine Lobor samo u manjem dijelu centralnog naselja Lobor
postoji izgrađena mješovita kanalizacija.
U postojećem stanju na području Općine Lobor izvedena je mješovita kanalizacija, dok predviđene
nadogradnje sustava obuhvaćaju izgradnju sanitarne kanalizacije na rubnim dijelovima sustava te
razdvajanje oborinske i sanitarne odvodnje u samom centru naselja Lobor gdje je predviđena
izgradnja novih sanitarnih kanala, dok bi postojeći mješoviti kolektori preuzeli ulogu oborinske
odvodnje. U nizvodnom dijelu Općine Lobor zadržava se mješoviti sustav odvodnje.
Predviđene dogradnje sustava, u 1. Etapi, obuhvaćaju izgradnju sanitarne kanalizacije, kroz dvije
osnovne komponente:
- Izgradnja Glavnog transportnog kolektora, K1, koji je položen u smjeru sjever-jug, sa
osnovnim ciljem prikupljanja i transporta otpadnih voda prema UPOV-u Zlatar Bistrica, preko
podsustava odvodnje istoimene općine. Transportni kolektor GK2 završava neposredno
nakon precrpne stanica ZL022 PS, na granici sa Gradom Zlatarom.
- Izgradnja sekundarne mreže, u obliku prstena, u naselju Lobor.
Priključenjem sekundarne mreže zapravo počinje GK1.
U Općini Lobor nije definirana niti 2. etapa niti 2. faza, tako da nije potrebno predviđati naknadna
priključenja.
U nizvodnom dijelu Općine Lobor zadržava se mješoviti sustav odvodnje. Na sustavu odvodnje Općine
Lobor predviđena je i izgradnja dva kišna rasterećenja (RUE-S1-#1, RUE-S1-#2), te dvije prateće
retencije i ukupno četiri crpne stanice (LB 160 PS, LB 98 PS, LB 269 PS, ZL 022 PS).
U planiranom stanju, od lokacije najnizvodnije crpne stanice (ZL 022 PS) otpadna voda se transportira
nizvodno u smjeru Općine Zlatar.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 206
Usvojena koncepcija odvodnje otpadnih voda je mješoviti sustav odvodnje u sklopu kojeg se
sanitarne, industrijske i oborinske otpadne vode odvode zajedničkim zatvorenim sustavom odvodnje
(kanalskom mrežom). Pri tome je potrebno napomenuti da se novi podsustavi odvodnje (rubna
područja i uzvodni dio sustava) planiraju izvesti kao razdjelni.
1.24.3 Kolektori
Na području općine Konjščina planira se izgradnja ukupno 4.909 m gravitacijskih kolektora, od toga
3.287 m glavnih kolektora, 1.622 m sekundarnih kolektora te 420 m tlačnih cjevovoda.
1.24.3.1 Općenito
Za kolektore fekalne otpadne vode predviđa se najmanji profil gravitacijskih cjevovoda od DN250.
Najčešće ovaj presjek nije uvjetovan hidrauličkim razlozima, nego je usvojen iz razloga lakšeg
održavanja kanalizacijske mreže, odnosno većoj sigurnosti zaštite od začepljenja.
Kao materijal za gravitacijske cjevovode odabran je sukladno projektnoj dokumentaciji plastični
materijal s punom stjenkom. Zavisno o presjeku odabiru se slijedeći materijali:
- za dimenzije od DN 250 do 400 mm: PE-HD (PE80/PE100), SDR 21
- za veće dimenzije: poliester (GRP)
Poliesterski materijal GRP je predviđen za cjevovode promjera većeg od DN 400. Odabir i prijedlog
cijevnog materijala prikazan je u Općoj knjizi - poglavlje 10
Za tlačne cjevovode prema projektnoj dokumentaciji predviđa se primjena polietilenskih tlačnih cijevi
(PE80/PE100, SDR11) nazivnog tlaka od 10 bara, bez obzira na nešto manje tlakove u kanalskoj mreži.
Konfiguracija terena na pojedinim dionicama određuje male padove nivelete kolektora te je
minimalni pad gravitacijskog kolektora 2,0 ‰. Dubine polaganja kanala prikazane su u uzdužnim
profilima, kao i padovi nivelete. Pad dna kanala potrebno je tijekom izvođenja radova kontrolirati
geodetskim instrumentom.
Rov za polaganje cjevovoda treba iskopati tako da svi cjevovodi budu položeni na projektom
predviđenoj dubini. Širine rova gravitacijskog kolektora i tlačnog voda predviđene projektom
određene su ovisno o profilu cijevi, dubini polaganja cjevovoda, broju cijevi u rovu i geomehaničkim
karakteristikama tla.
Predviđaju su slijedeće širine rova:
- Za cijevi profila do Ø 300 mm: 1,0 m
- Za cijevi profila Ø 400 mm: 1,2 m
- Za cijevi profila Ø 600 mm 1,4 m
- Za cijevi profila Ø 700 mm 1,5 m
Ukoliko se u isti rov polažu kanalizacijski kolektor i tlačni vod, predviđena širina rova je 1,40 m. Širina
rova mora biti u skladu sa smjernicama norme EN 1610.
Iskop rova vrši se u pravilu strojno, osim na dionicama gdje je zbog blizine postojećih instalacija
potreban ručni iskop, uz potrebne mjere sigurnosti i zaštite na radu. Prilikom iskopa rova za cjevovod
i polaganja cijevi potrebno je vršiti razupiranje i podupiranje rova, te osigurati crpljenje vode koja na
bilo koji način dospije u rov.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 207
Kada se iskopani materijal odlaže uz rub rova, između ruba rova i odloženog materijala iz iskopa
potrebno je ostaviti dovoljno širok pojas koji ne smije biti opterećen da se ne ugrozi stabilnost pokosa
iskopa i čija širina odgovara propisima zaštite na radu. Na mjestima gdje nije moguće odložiti
materijal uz rub rova, potrebno je planirati uzdužni transport iskopanog materijala na za to
predviđeno stalno/trajno/ ili privremeno odlagalište.
Cijevi treba polagati na pripremljenu posteljicu, na koju moraju ravnomjerno nalijegati po čitavoj
dužini, kako bi se osigurao čvrst, stabilan i jednolik oslonac za cijev na svim njezinim dijelovima.
Prije izrade posteljice za cijevi prema DIN EN 1610, potrebno je isplanirati dno rova s točnošću od
±3,0 cm te ga nabiti do tražene zbijenosti.
Debljina posteljice je 15 cm, širina jednaka širini rova za cijevi. Posteljica se radi od sitnozrnatog
kamenog materijala, krupnoće zrna do 8 mm. Posteljicu treba dublje iskopati na dijelovima gdje se
cijevi spajaju kako bi se osiguralo da cijev ima kontinuirani oslonac i da ne leži na spojnicama.
Područje spojnice mora imati pravilnu posteljicu i biti pravilno zatrpano nakon što je završena
montaža spoja.
Prvih 1,0 m visine od tjemena cijevi treba lagano nabijati ručnim nabijačima, a poslije odgovarajućim
strojevima.
Nakon dovršetka radova i zatrpavanja rova, potrebno je sve površine vratiti u prvobitno stanje.
1.24.3.2 Popis cjevovoda
U slijedećoj tablici dane su duljine, promjer i vrsta materijala za sve kolektore.
Gravitacijski kolektori – Općina Lobor
Kol. sustav Grad Naselje Naziv objekta DN
(mm) Materijal
Duljina
cjevovoda
(m)
LOBOR – UKUPNA DULJINA GRAVITACIJSKIH CJEVOVODA 4.908,90 m
GK1 Lobor Lobor GK1 250 PEHD 152,55 m
GK1 Lobor Lobor GK1 250 PEHD 887,66 m
GK1 Lobor Lobor GK1 250 PEHD 959,00 m
GK1 Lobor Lobor GK1 300 PEHD 1.288,00 m
GK1 Lobor Lobor LB1 250 PEHD 372,73 m
GK1 Lobor Lobor LB1.1 250 PEHD 44,00 m
GK1 Lobor Lobor LB5 300 PEHD 417,56 m
GK1 Lobor Lobor LB6 250 PEHD 350,00 m
GK1 Lobor Lobor LB6 250 PEHD 40,00 m
GK1 Lobor Lobor LB7 250 PEHD 134,53 m
GK1 Lobor Lobor LB1A 250 PEHD 96,87 m
GK1 Lobor Lobor LB12 250 PEHD 166,00 m
Tlačni cjevovodi – Općina Lobor
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 208
Kol. Sustav Grad Naselje PS oznaka DN
(mm) Materijal
Duljina
cjevovoda
(m)
LOBOR – UKUPNA DULJINA TLAČNIH CJEVOVODA 420,00 m
Lobor Vinipotok LB1A_TL LB160PS 110 PE-HD 122,45 m
Lobor Markušbrijeg K1_TL LB98PS 110 PE-HD 166,44 m
Lobor Lobor K1_TL LB269PS 110 PE-HD 131,11 m
1.24.3.3 Revizijska okna
Radi ulaska u kanalizacijske cjevovode radi ispiranja, čišćenja i revizije, na svakom horizontalnom i
vertikalnom lomu trase kanala te na ravnim dionicama trase na udaljenosti prosječno 40 do 50 m,
predviđena je izgradnja revizijskih okana.
Zbog zaštite podzemnih voda (istjecanje otpadnih voda u okoliš – exfiltracija), te zaštite od utjecaja
podzemnih voda (infiltracija) predviđa se ugradnja prefabriciranih okana zbog postizanja visokog
stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
Predviđena je projektnom dokumentacijom ugradnja prefabriciranih revizijskih okana od poliestera
(GRP) na cijevima od poliestera, te od polietilena (PE) na cijevima od polietilena, odnosno od istog
materijala kao i cijevi zbog kompatibilnosti i garancije kvalitete i trajnosti spoja cijevi i okna.
(Aternativno okna od betona razreda tlačne čvrstoće C30/37, razreda izloženosti XC4, XD3, XF4,
razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz zaštitni sloj min. 4 cm).
Unutarnji promjer revizijskih okana zavisi o profilu izlazne cijevi:
- 800 mm kod profila izlazne cijevi od DN 250-300 mm
- 1000 mm kod profila izlazne cijevi od DN 400 mm
- 1.200 mm kod profila izlazne cijevi od DN 600-700 mm
Na mjestima ugradnje revizijskih okana potrebno je izvršiti proširenje i produbljenje rova. Proširenje
se vrši u širini od 50 cm sa svake strane okna, odnosno promjera većeg za 1,0 m od promjera okna.
Produbljenje je 20 cm od dna nivelete izlazne cijevi.
Okna se ugrađuju na unaprijed pripremljenu posteljicu debljine 10 cm. Posteljica je od sitnozrnatog
kamenog materijala krupnoće zrna do 8 mm. Zasipavanje oko donjeg dijela okna vrši se sitnozrnatim
materijalom krupnoće zrna do 8 mm, isto kao i za kanalizacijski kolektor. Materijal za zasipavanje se
nanosi u slojevima na udaljenosti od najmanje 50 cm od stjenke okna.
Okno treba biti ispitano i vodonepropusno. Obodna krutost okna je minimalno SN 8, što se dokazuje
potrebnim ispitivanjem. Proračunom je potrebno dokazati otpornost okna na djelovanje uzgona bez
dodatnog betoniranja.
Konstrukcija gornje ploče okna (poklopca) uvijek treba osigurati da se statička i dinamička
opterećenja ne prenose izravno na okno već posebnim sidrenim prstenom na zbijeni nasip oko okna.
Spoj između ploče i okna mora biti vodonepropustan.
U gornju ploču okna ugradit će se lijevano-željezni tipski poklopac Ø 600 mm u kvadratnom okviru.
Poklopci su nosivosti 400 kN u prometnim površinama, te 250 kN na poljoprivrednim površinama. Na
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 209
prometnicama se predviđa ugradnja poklopca sa sustavom samo-zabravljivanja, a na poljoprivrednim
površinama ugradnja poklopaca sa bravom i ključem.
1.24.3.4 Križanja sustava odvodnje s objektima infrastrukture
1.24.3.4.1 Križanje sustava odvodnje i vodotoka
Križanje kanalizacije i vodotoka vrši se prolazom kanala ispod vodotoka ili ovjesom cjevovoda na
konstrukciju mosta, ovisno o terenskim prilikama i tehničkim zahtjevima vođenja trase kanalizacije.
Nastavno se daje pregled svih križanja s vodotocima na području Projekta.
Br. Naziv objekta Općina / Grad Naselje Razina podizanja do
vodotoka [m.n.m]
GE 31 GK1 Lobor Markušbrijeg 213,08
GE 32 GK2 Lobor Lobor 231,59
GE 34 LB1 Lobor Lobor 254,47
GE 35 LB6 Lobor Lobor 263,46
GE 38 LB5 Lobor Lobor 258,86
GE 39 GK2 Lobor Markušbrijeg 210,13
Prema raspoloživim podacima, slijedeći vodotoci su predmet križanja:
- Vodotok Reka za GE38, GE34, GE33, GE31
- Vodotok Vinipotok za GE39
Ostali prijelazi izvode se na isti način, dakle sukladno Posebnim uvjetima Hrvatskih voda, ovisno o
stanju na terenu, te razini vode u koritu.
Svako križanje će se riješiti zapisnički, sukladno zahtjevima predstavnika Hrvatskih voda (VGI za mali
sliv „Krapina Sutla“), a nakon suglasnosti odgovorne osobe Naručitelja- Nadzornog inženjera.
1.24.3.4.2 Križanje sustava odvodnje i ceste
Prolaz cjevovoda ispod prometnica, ovisno o značaju javne ceste, riješen je prekopavanjem ili
hidrauličkim utiskivanjem kanalizacijskih cijevi u zaštitne čelične cijevi.
Profil zaštitne čelične definira se u ovisnosti od profila kanalizacijskog cjevovoda. Učvršćivanje
(centriranje) kanalizacijske cijevi vrši se koncentričnim izolatorima /distancerima/ na maksimalno
svakih 1,5 m. Poželjno je konc. izolatore namazati zbog manjeg utjecaja sile trenja. Cijev je s vanjske i
unutarnje strane premazana antikorozivnim premazom.
Radovi se moraju izvoditi na način da se ne ugrozi stabilnost javne ceste i zaštitnog pojasa ceste te da
se osigura sigurno odvijanje prometa. Tijekom izvođenja radova izvođač je dužan označiti gradilište
propisanom prometnom signalizacijom (vidi poglavlje 8. Regulacija prometa). Nakon obavljenih
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 210
radova javnu cestu i zaštitni pojas javne ceste potrebno je dovesti u prvobitno stanje, a sve
eventualne štete nastale izvođenjem radova, kao i štete trećih osoba snosi izvođač. Svi radovi moraju
se izvoditi prema OTU za radove na cestama.
Prolazi ispod asfaltiranih kolnika izvesti će se metodom bušenja, okomito na os ceste, istovremenim
utiskivanjem zaštitne čelične cijevi, da se spriječi rahljenje materijala u nadsloju ceste. Radovi
započinju iskopom za smještaj bušeće garniture. Iskop rova za aparat za bušenje kopati će se na
udaljenosti min. 2,0 m od ruba kolnika, uz osiguranje prometnom signalizacijom.
Zatrpavanje rova izvršiti kvalitetnim materijalom iz iskopa, uz primjenu suvremenih metoda radi
osiguranja potrebne nosivosti bankine Me=40 MN/m2. Čelične cijevi zavaruju se na licu mjesta i
utiskuju u trup ceste. Visinski položaj zaštitne cijevi određen je tako da gornji rub zaštitne cijevi bude
minimalno 1,5 m ispod nivelete kolnika, odnosno 0,8 m ispod cestovnog jarka. Tijekom rada
obavezno je strogo kontroliranje nivelete cijevi.
Prolazi ispod neasfaltiranih prometnica ili putova biti će riješeni prekopavanjem. Kanalizacijska cijev
treba biti položena unutar zaštitne čelične cijevi. Zatrpavanje rova izvršiti zamjenom materijala
kamenim materijalom, uz osiguranje nosivosti bankine Me=40 MN/m2.
Nisu zabilježena križanja i paralelna vođenja s značajnijim cestama na Projektom području.
1.24.3.5 Križanje sustava odvodnje sa infrastrukturom
Prilikom svih iskopa i radova u neposrednoj blizini podzemne infrastrukture, potrebno je obratiti
posebnu pozornost, a u slučaju potrebe vršiti ručni iskop kako ne bi došlo do oštećenja.
Iz razloga već izgrađenih instalacija vodovoda, telefona, plina i vanjske rasvjete predviđen je ručni
iskop kontrolnih rovova širine 0,6 m, dubine 2,0 m i duljine 2,0 m prije početka radova. Mjesto iskopa
kontrolnih rovova za svaku dionicu utvrditi će nadzorni inženjer u dogovoru sa izvođačem radova, na
osnovu uvida u situaciju instalacija te temeljem dobivenih informacija od vlasnika instalacija. Iskop
treba vršiti pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja instalacije te ozljeda na radu.
Ukoliko Izvođač nije u mogućnosti ispuniti posebne uvjete gradnje dužan je izraditi projekt
izmještanja /prelaganja/ prema uvjetima vlasnika instalacije i ishoditi suglasnost na projekt, koji će u
konačnici predstavljati sastavni dio ukupne projektne dokumentacije predmetne građevine.
Izvođenje treba prilagoditi postojećem stanju, poštujući uvjete iz lokacijske dozvole.
Elektroenergetska instalacija
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa elektroenergetskom instalacijom obavezno
izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Plinska instalacija
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa plinovodom obavezno izvesti sukladno
uvjetima vlasnika instalacije.
Telefon
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa telefonskim vodovima obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Vodovod
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 211
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa vodovodom obavezno izvesti sukladno
uvjetima vlasnika instalacije.
Ostala infrastruktura
Obilaskom trase nije uočena dodatna infrastruktura koja bi utjecala na položaj trase, a ako se
ustanovi, sva križanja će se izvesti prema posebnim uvjetima vlasnika instalacije.
1.24.4 Crpne stanice
Obrađene su dvije osnovne vrste hidrotehničkih objekata, tipičnih za svaki mješoviti sustav odvodnje
otpadnih voda:
- Crpne stanice
- Preljevni objekti (uključuje preljevne građevine, retencijske spremnike i cijevne retencije)
Predviđa se izgradnja 4 crpne stanice (LB 160 PS, LB 98 PS, LB 269 PS, ZL 022 PS) i 2 preljevna objekta
(RUE-S1 #1, RUE-S1 #2).
1.24.4.1 Općenito
Crpna stanica predviđena je kao predgotovljeni podzemni kompaktni objekt.
Drugim riječima, crpna stanica predviđena je za vertikalni ukop sa svom potrebnom opremom.
Stanica je prema projektnoj dokumentaciji izrađena iz poliestera (GRP) ili poliestera (PE) i monolitne
je izvedbe sa poliesterskim dnom Crpne stanice se izvode sa AB gornjom pločom i lijevano željeznim
poklopcem dimenzija ovisno o dimenzijama CS koji je osnovni element koji se servisira prema
potrebi. Načelno je primijenjen lijevano željezni jednostruki poklopac dimenzija 70x140 cm. Poklopci
su od lijevanog željeza, nosivosti 400 kN na prometnicama, te 250 kN na zelenim površinama.
Nastavno su taksativno navedeni ostali elementi crpnih stanica:
- Podzemna stanica ima prsten za spoj sa betonskim utegom radi savladavanja sile uzgona. Proračun uzgona dat je u poglavlju 6 Statički proračun
- Dno okna crpne stanice mora imati zakošenu kinetu ovisno o kutovima priključnih odnosno ulaznih gravitacijskih cjevovoda, kako bi se onemogućilo taloženje otpadne vode u mrtvim kutovima na dnu crpne stanice.
- Crpna stanica je izrađena prema normi EN 12050-1.
- Promjer crpne stanice : 1400 ; 1800 ili 2200 mm
- Dubina crpne stanice : prema nacrtu i prema uzdužnom profilu
- Unutrašnji tlačni cjevovod : promjer i pozicija tlačnog cjevovoda
- Unutrašnji tlačni cjevovod je izrađen iz INOX materijala AISI 304 ( ili AISI 316 ) sa letećim prirubnicama ili iz INOX-a kao i cjevovod.
- Unutar crpne stanice se nalaze lijevano željezne automatske spojke, zasuni GGG50 sa epoxy premazom kao i nepovratni ventili iz GGG40 materijala sa dodatnim epoxy premazom.
- U crpnom oknu se nalaze i vodilice izrađene iz INOX-a. Svi vijci i matice su iz INOX AISI 316 materijala.
- Sa vanjske strane se nalaze otvori za spoj sa ulaznim cjevovodom kao i spoj na tlačni cjevovod
- Crpna stanica također je opremljena ljestvama i podestom izrađenim iz INOX-a.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 212
- Na ljestvama se nalaze sigurnosne vodolice, a crpna stanica se isporućuje sa sigurnosnim pojasom i potrebnom opremom
Za silazak u okno predviđeno je da u crpne stanice budu ugrađene penjalice na međusobnom
razmaku od 25 cm, maksimalno 50 cm od vrha okna.
Kako bi se spriječilo širenje neugodnih mirisa iz crpne stanice, potrebno je izraditi sustav prirodne
ventilacije koji se sastoji od ventilacijske cijevi na kojoj je kućište s aktivnim ugljenom. Cijev je spojena
s oknom crpne stanice, te završava na visini cca 2,0 m iznad terena.
Osim otvora za dovodne cjevovode, tlačni vod i cijev ventilacije, u oknu je potrebno izraditi otvore za
kablove elektroenergetike. Crpke se spajaju na javnu elektroenergetsku mrežu preko samostojećeg
upravljačkog ormarića. Upravljački ormarić smješten je u neposrednoj blizini crpne stanice, ovisno o
terenskim i urbanističkim prilikama.
Radi smještaja crpnih stanica u koridoru javnih prometnica, ne predviđa se izrada ograde oko crpnih
stanica, a pristup službama održavanja omogućen je preko javnih puteva i prometnica.
Samostojeći upravljački razvodni ormar i lokalna automatika crpki je smještena u čeličnom
plastificiranom ormaru IP65 sa dvostrukim vratima, krovom, postoljem i bravicom za zaključavanje.
Predviđena je barem jedna rezervna i jedna radna crpka. Kombinacija rada crpki omogućuje ispravan
rad u sušnom i kišnom periodu. Odnosno crpke su dimenzionirane na sušni i kišni (maksimalni
protok).
1.24.4.2 Popis crpnih stanica
U slijedećoj tablici dane su karakteristike crpnih stanica.
Popis crpnih stanica – Općina Lobor
Naziv CS Qcr
(l/s)
Hman
[m]
Broj radnih
i rezervnih
crpki
Duljina
tlačnog
cjevovoda
(m)
Kota
nivelete
ulaznog
kolektora
(m.n.m.)
Kota
terena
(m.n.m.)
Profil
tlačnog
Cjevovoda
(mm)
LB 160 PS 7-8 9 1+1 122 252,35 255,55 DN 110
LB 98 PS 8 7 1+1 166 211,54 216 DN 110
LB 269 PS 8 5 1+1 131 210,14
(208,72) 211,70 DN 110
ZL 022 PS 10 2,5 1+1 9,5 202,99
(202,86) 203,86 DN 125
Naziv bušotine za pojedinu Crpnu stanicu – Općina Lobor
Naziv CS DUBINA CS
(m)
IZVJEŠĆE
O GEOTEHNIČKIM
ISTRAŽIVANJIMA
/ PRAGMA (13 + 4)
Geotehnički elaborat /
GRAĐEVINSKI FAKULTET
ZAVOD ZA GEOTEHNIKU
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 213
LB 160 PS 4,92 B1
LB 98 PS 5,21 DOD-1 B2
LB 269 PS 5,28 B3
ZL 022 PS 3,52 B4
Crpna stanica LB 160 PS
Tipska precrpna stanica
Promjer crpne stanice je 1800 mm i visina 4500 mm. Unutrašnji tlačni cjevovod je DN 100 izrađen iz
INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je izrađena prema normi EN 12050-
1. Potopna kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi.
Crpna stanica LB 098 PS
Tipska precrpna stanica Promjer crpne stanice je 1800 mm i visina 5800 mm. Unutrašnji tlačni
cjevovod je DN 100 izrađen iz INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je
izrađena prema normi EN 12050-1. Crpna stanica opremljena je s tri crpke u režimu 1+1 (jedna radna,
jedna rezervna). Potopna kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi.
Crpna stanica ZL 022 PS
TIPSKA PRECRPNA STANICA Promjer crpne stanice je 1800 mm i visina 4000 mm. Unutrašnji tlačni
cjevovod je DN 100 izrađen iz INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je
izrađena prema normi EN 12050-1. Crpna stanica opremljena je s dvije crpke u režimu 1+1 (jedna
radna, jedna rezervna). Potopna kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi.
1.24.5 Preljevne građevine
1.24.5.1 Općenito
Kišni preljev predviđen je kao potpuno ukopani, armirano betonski objekt.
Za ulazak u kišni preljev predviđena je ugradnja odgovarajućeg broja poklopca dimenzija 60x60 cm.
Poklopci su od lijevanog željeza, nosivosti 400 kN. Poklopci moraju biti vodotijesni.
Građevna jama za izgradnju kišnog preljeva izvest će se strojnim iskopom. Iskop se vrši u širini od
minimalno 0,5 m od ruba dna građevine, u nagibu 3:1. Iskopani materijal odvozi se na gradilišnu
deponiju. Za učvršćenje građevne jame primjenjuju se smjernice norme EN 1610.
Za stabilizaciju temeljnog tla ispod kišnog preljeva potrebno je izvršiti produbljenje građevne jame za
0,50 m, te stabilizaciju temeljnog tla zamjenskim kamenim materijalom. Prije ugradnje zamjenskog
materijala postavlja se netkani geotekstil. Radove na produbljenju rova radi stabilizacije temeljnog
dna odobravaju projektant i nadzorni inženjer.
Nakon iskopa građevne jame i stabilizacije temeljnog tla, potrebno je isplanirati dno s točnošću od
±3,0 cm te ga nabiti do tražene zbijenosti. Na tako isplanirano dno postavlja se betonski izravnavajući
sloj od betona klase C 16/20, debljine 10 cm.
Svijetla visina kišnog preljeva 2,95 m na dovodnom dijelu, i 1,85 m u preljevnom kanalu.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 214
Između dovodnog kanala i preljevnog kanala izvest će se preljevni prag, debljine 20 cm, sa
zakošenom krunom pod 45°.
Na dnu kišnog preljeva predviđena je izrada kinete, betonom klase C 16/20.
Na izlasku iz dovodnog kanala predviđena je prigušnica, čiji je profil i duljina definirana hidrauličkim
proračunom, te na uzdužnim profilima.
Na izlazu iz preljevnog kanala nalazi se ispust iz kišnog preljeva. Ispust iz kišnog preljeva je predviđen
u obližnji recipient. Na kraju cijevi je predviđena izrada izljevne građevine, te žabljeg poklopca za
sprječavanje ulaska povratnog toka vode u sustav odvodnje.
Zatrpavanje oko kišnog preljeva vrši se u slojevima od 50 cm do zahtijevane zbijenosti sitnijim
materijalom iz iskopa u cijeloj građevnoj jami osim ispod preljevnog kanala gdje je radi postizanja
kvalitetnog temeljnog tla potrebno vršiti zatrpavanje kvalitetnim zamjenskim materijalom. Kod
zbijanja materijala potrebno je obratiti pozornost na zbijanje u blizini gravitacijskih cjevovoda, te u
tim dijelovima koristiti lagane ručne nabijače. Sve slojeve potrebno je dobro nabiti. Treba izbjeći
preveliku silu nabijanja iznad tjemena cijevi, radi mogućih oštećenja cijevi.
Nakon dovršetka radova i zatrpavanja rova, potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno
stanje.
1.24.5.2 Popis preljevnih objekata
U slijedećoj tablici dane su karakteristike preljevnih objekata.
Popis rasteretnih objekata – Općina Lobor
Oznaka
Duljina
preljeva
(m)
Visina krune
preljeva
(m)
Profil
prigušne
cijevi
(mm)
Duljina
prigušne
cijevi
(m)
Retencija
DA/NE
Vpotr
(m3)
RUE-S1-#1 3 0,35 DN 200 10 NE 3,70
RUE-S1-#2 3 0,3 DN 250 10 DA1 26,00
RUE S1#1
Preljevni objekt je tlocrtnih dimenzija 3,96 m x 6,18 m, ukupne visine 1,89 m. Beton je C30/37 a
armatura B500B. Podložni beton je klase C16/20 debljine 10 cm. Debljina temeljne ploče je 30 cm,
stropne ploče 25 cm, zidova 25 cm, preljeva 20 cm i okna otvora 20 cm.
Karakteristike bočnog kišnog preljeva s prigušnicom: duljina preljeva L=3 m, visina krune preljeva
Dh=0,35 m, visina slobodnog otvora iznad krune preljeva H=0,5 m, prigušnica DN 200 u duljini 10 m.
RUE S1#2
1 retencija se ne izvodi kao zaseban objekt već je predviđeno povećanje profila dovodnog kanala koji preuzima i ulogu retencije
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 215
Preljevni objekt je tlocrtnih dimenzija 3,36 m x 5,06 m, ukupne visine 1,72 m. Beton je C30/37 a
armatura B500B. Podložni beton je klase C16/20 debljine 10 cm. Debljina temeljne ploče je 30 cm,
stropne ploče 25 cm, zidova 25 cm, preljeva 20 cm i okna otvora 20 cm.
Karakteristike bočnog kišnog preljeva s prigušnicom: duljina preljeva L=3 m, visina krune preljeva
Dh=0,30 m, visina slobodnog otvora iznad krune preljeva H=0,5 m, prigušnica DN 250 u duljini 10 m.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 216
1.25 Opis radova – Općina Zlatar Bistrica
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zlatar (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Z.O.P.: L19 Općina Zlatar Bistrica, kolektorska mreža, G3-L19.02.01-G01.1 Općina Zlatar Bistrica, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L19.02.01-G02.1 Općina Zlatar Bistrica, elektrotehničko rješenje, E3-L19.02.01-E03.1 Idejni projekt Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor, (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Prostor d.o.o. Bjelovar) Y2-L19.00.01-G01.0 Aglomeracija Zlatar - Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – Izmjene i dopune (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ ) ZOP: L19, T.D.: L19-01-2015 Lokacijska dozvola Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor, KLASA:UP/I 350-05/13-01/110, URBROJ: 2140/01-08/6-14-12 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Aglomeracije Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor, KLASA:UP/I-350-05/15-01/000069, URBROJ: 2140/01-08/6-16-0008 Građevinska dozvola
1.25.1 Uvod
Kako se Aglomeracija Zlatar, a time i pripadni sustav odvodnje proteže na 5 jedinica lokalne
samouprave, ista je podijeljena na 5 dijelova (podsustava): Grad Zlatar, Općina Konjščina, Općina
Lobor, Općina Zlatar Bistrica i Općina Marija Bistrica. Svaki od pojedinih dijelova građevine
(podsustava odvodnje otpadnih voda) čini samostalnu funkcionalnu cjelinu.
Općina Zlatar Bistrica nalazi se u Krapinsko zagorskoj županiji. To je jedina Općina Aglomeracije kroz
koju su položena oba Glavna kolektora (GK1 i GK2), a koji se spajaju neposredno prije lokacije UPOVa
(cca 400 m prije).
Otpadne vode općine Zlatar Bistrica odvode se mješovitim sustavom odvodnje, koji je u prvom redu
nedovršen i sve otpadne vode ispuštaju se direktno u recipijente. Nadalje, sustav je decentraliziran,
tj. većina naselja odvode otpadne vode lokalno preko manjih kolektora mješovite vode (DN 400 – DN
600) u nekoliko ispusta.
Otpadne vode naseljenog područja Lovrečan, na zapadnoj obali rijeke Reka, preko čak šest ispusta
(DN500) se ispuštaju u Reku i u južni Lovrečanski lug. Naselje Brestovec, kao i sjeverozapadni dio
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 217
naselja Zlatar Bistrica ispušta otpadne vode preko mješovitog cjevovoda DN600 u paralelni jarka sve
do ispusta u Reku, cca 200 m južno od državne ceste D24. Naseljeni dio Zlatar Bistrice, južno od D24,
odvodi otpadne vode putem 2 zasebna mješovita cjevovoda u rijeku Krapina, jedan za industrijsko
područje, a drugi za stambeno tj. područje mješovite namjene. Većina naseljenog područja Zlatar
Bistrice sjeverno od D24 odvodi otpadne vode putem mješovitog cjevovoda uz prometnice D29/D24
prema istoku do ispusta u Bukovec. Taj decentralizirani mješoviti cjevovod prolazi uz državnu cestu
D24 do naselja Veleškovec.
Na području Općine Zlatar Bistrica identificiran je jedan glavni ispust otpadnih voda.
Prema Studiji izvedivosti predviđeno je proširenje sustava odvodnje, koji se sastoji od glavnih
kolektora i sekundarne mreže, te crpnih stanica i preljevnih (retencijskih) objekata.
Osnovni koncept odvodnje bazira se na prikupljanju i odvodnji, te dopremi svih generiranih
komunalnih otpadnih voda do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) smještenog na
sjevernoj obali rijeke Krapine u JLS u Zlatar Bistrica.
Predloženi sustav javne odvodnje je razdjelni sustav, tj. oborinske vode koje prelaze kritični prag Qcrit
lokalno se ispuštaju u potoke i jarke pa se stoga samo sanitarne otpadne vode odvode na
pročišćavanje na planirani UPOV.
Prema podsustavom odvodnje koji se nisu pokazali tehno-ekonomski isplativi definirane su slijedeće
Etape, u okviru Aglomeracije Zlatar i pripadnih Općina:
- 1. Etapa, za koju će se pripremiti sva potrebna dokumentacija te će se izgradnja iste realizirati
kroz kratkoročne planove
- 2. Etapa, koja predstavlja dugoročne planove Naručitelja, i isti će se realizirati nakon dovršetka
I. Etape
- 3. Etapa, kao dugoročni planovi Naručitelja izvan granica Aglomeracije Zlatar.
1.25.2 Obuhvat
Predviđene dogradnje sustava, u 1. Etapi, obuhvaćaju izgradnju sanitarne kanalizacije, kroz dvije
osnovne komponente:
- Izgradnja Glavnog transportnog kolektora, K2, koji je položen u smjeru istok-zapad, sa
osnovnim ciljem prikupljanja i transporta otpadnih voda prema UPOV-u Zlatar Bistrica, preko
podsustava odvodnje istoimene općine. Transportni kolektor GK2 završava u čvoru KO062, na
granici Općine Konjščina i Općine Zlatar Bistrica
- Izgradnja sekundarne mreže, na rubnim dijelovima sustava
Pri tome je potrebno predvidjeti mjesto priključka 2. Etape, i to sekundarne mreže u naselju Turnišće
u Općini Konjščina, koje se preko naselja Lipovec u Općini Zlatar Bistrica priključuju na Glavni kolektor
K2 u revizijskom oknu ZB053, u Općini Zlatar Bistrica 2. Etape.
U nastavku će se prikazati prijedlog izmjena koncepcije sustava odvodnje po pojedinim naseljima, u
odnosu na prethodnu projektu dokumentaciju.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 218
U naselju Veleškovec predlaže se kompletno razdvajanje sanitarne i oborinske odvodnje na način da
postojeći mješoviti kanali preuzmu ulogu oborinske odvodnje, dok bi se paralelno s njima izveli novi
sanitarni kolektori, u nastavku na novo projektirane kanale sanitarne odvodnje.
Predložene izmjene obuhvaćaju:
- izvođenje novog sanitarnog kolektora (paralelno s postojećim) od lokacije okna BE 53 na obje strane te spoj na novoprojektirana okna ZB 645 i ZB 655,
- direktan spoj kolektora ZB 5.7 na kolektor ZB 5.6 (povezati okna ZB 269 i ZB 657),
- produženje novoprojektiranog kolektora ZB 5.6 od okna ZB 659 do crpne stanice (paralelno s postojećim mješovitim kolektorom),
- izvođenje novog sanitarnog kolektora (paralelno s postojećim) od lokacije okna BE 154 do crpne stanice
- direktan spoj novoprojektiranog kolektora ZB 5.5 na kolektor 5.3 (povezati okna ZB 289 i ZB 663),
- produljenje kolektora ZB 5.3 prema istoku za cca 20 m (do razine okna BE 164 postojećeg kolektora) te izvođenje novog sanitarnog kolektora (paralelno s postojećim mješovitim) od razine okna BE 164 do crpne stanice
U dijelu naselja Zlatar Bistrica uz Graničarsku cestu također predlaže djelomično razdvajanje
sanitarne i oborinske odvodnje na način da postojeći mješoviti kanali preuzmu ulogu oborinske
odvodnje, dok bi se paralelno s njima izveli novi sanitarni kolektori, u nastavku na novoprojektirane
kanale sanitarne odvodnje. Nove sanitarne kanale (koji bi se izveli paralelno s postojećim mješovitim
dionicama),
Uzvodno od crpne stanice ZB 290 PS zadržava se postojeća koncepcija mješovite odvodnje s kišnim
rasterećenjem RUEZBOST i pratećom cijevnom retencijom.
Predložene izmjene obuhvaćaju:
- izvođenje novog sanitarnog kolektora (paralelno s postojećim) od lokacije okna BE 36 (kraj
tlačnog cjevovoda ZB 4.2_TL) do spoja na kolektor ZB 4; na predmetni novi sanitarni kolektor
potrebno je izvesti i spojeve kolektora ZB 4.1, ZB 4.2 i ZB 4.3_TL,
- izvođenje novog sanitarnog kolektora (paralelno s postojećim) od lokacije okna BE 27 do
crpne stanice ZB 296 PS,
- izvođenje novog sanitarnog kolektora (paralelno s postojećim) od lokacije okna BE 46 na obje
strane: do crpne stanice ZB 296 PS kao nastavak na tlačni cjevovoda ZB 4.5_TL te na drugu
stranu do crpne stanice ZB 332 PS,
- izvođenje novog sanitarnog kolektora (paralelno s postojećim) od lokacije novo projektiranog
okna ZB 641 do crpne stanice ZB 332 PS.
U naselju Lovrečan postojeću koncepciju mješovitog sustava odvodnje predlaže se zadržati samo na
dionici uzvodno od crpne stanice, uključujući i preljevnu građevinu RUE-ZB-1. Prijedlog je na svim
ostalim dionicama u naselju Lovrečan razdvojiti sanitarnu i oborinsku odvodnju na način da postojeći
mješoviti kanali preuzmu ulogu oborinske odvodnje, dok bi se paralelno s njima izveli novi sanitarni
kolektori, u nastavku na novo projektirane kanale sanitarne odvodnje.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 219
1.25.3 Kolektori
Na području općine Konjščina planira se izgradnja ukupno 9.598,0 m gravitacijskih kolektora, od toga
7.805 m glavnih kolektora, 1.793 m sekundarnih kolektora, te izgradnja 968 m tlačnih cjevovoda.
Ukupna duljina sustava je 10.566 m.
Od ukupne dužine glavnih kolektora 7.805,00 m, 300 m odnosi se na glavni kolektor (dovod do UPOV-
a), 2.289,00 m na glavni kolektor GK1 i 5.216,00 m glavni kolektor GK2.
1.25.3.1 Općenito
Za kolektore fekalne otpadne vode predviđa se najmanji profil gravitacijskih cjevovoda od DN250.
Najčešće ovaj presjek nije uvjetovan hidrauličkim razlozima, nego je usvojen iz razloga lakšeg
održavanja kanalizacijske mreže, odnosno većoj sigurnosti zaštite od začepljenja.
Kao materijal za gravitacijske cjevovode projektnom dokumentacijom odabran je plastični materijal s
punom stjenkom. Zavisno o presjeku odabiru se slijedeći materijali:
- za dimenzije od DN 250 do 400 mm: PE-HD (PE80/PE100), SDR 21
- za veće dimenzije: poliester (GRP)
Poliesterski materijal GRP je predviđen za cjevovode promjera većeg od DN 400. Odabir i prijedlog
cijevnog materijala prikazan je u Općoj knjizi - poglavlje 10
Za tlačne cjevovode projektnom dokumentacijom predviđa se primjena polietilenskih tlačnih cijevi
(PE80/PE100, SDR11) nazivnog tlaka od 10 bara, bez obzira na nešto manje tlakove u kanalskoj mreži.
Konfiguracija terena na pojedinim dionicama određuje male padove nivelete kolektora te je
minimalni pad gravitacijskog kolektora 2,0 ‰. Dubine polaganja kanala prikazane su u uzdužnim
profilima, kao i padovi nivelete. Pad dna kanala potrebno je tijekom izvođenja radova kontrolirati
geodetskim instrumentom.
Rov za polaganje cjevovoda treba iskopati tako da svi cjevovodi budu položeni na projektom
predviđenoj dubini. Širine rova gravitacijskog kolektora i tlačnog voda predviđene projektom
određene su ovisno o profilu cijevi, dubini polaganja cjevovoda, broju cijevi u rovu i geomehaničkim
karakteristikama tla.
Predviđaju su slijedeće širine rova:
- Za cijevi profila do Ø 300 mm: 1,0 m
- Za cijevi profila Ø 400 mm: 1,2 m
- Za cijevi profila Ø 600 mm 1,4 m
- Za cijevi profila Ø 700 mm 1,5 m
Ukoliko se u isti rov polažu kanalizacijski kolektor i tlačni vod, predviđena širina rova je 1,40 m. Širina
rova mora biti u skladu sa smjernicama norme EN 1610.
Iskop rova vrši se u pravilu strojno, osim na dionicama gdje je zbog blizine postojećih instalacija
potreban ručni iskop, uz potrebne mjere sigurnosti i zaštite na radu. Prilikom iskopa rova za cjevovod
i polaganja cijevi potrebno je vršiti razupiranje i podupiranje rova, te osigurati crpljenje vode koja na
bilo koji način dospije u rov.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 220
Kada se iskopani materijal odlaže uz rub rova, između ruba rova i odloženog materijala iz iskopa
potrebno je ostaviti dovoljno širok pojas koji ne smije biti opterećen da se ne ugrozi stabilnost pokosa
iskopa i čija širina odgovara propisima zaštite na radu. Na mjestima gdje nije moguće odložiti
materijal uz rub rova, potrebno je planirati uzdužni transport iskopanog materijala na za to
predviđeno stalno /trajno/ ili privremeno odlagalište.
Cijevi treba polagati na pripremljenu posteljicu, na koju moraju ravnomjerno nalijegati po čitavoj
dužini, kako bi se osigurao čvrst, stabilan i jednolik oslonac za cijev na svim njezinim dijelovima.
Prije izrade posteljice za cijevi prema DIN EN 1610, potrebno je isplanirati dno rova s točnošću od
±3,0 cm te ga nabiti do tražene zbijenosti.
Debljina posteljice je 15 cm, širina jednaka širini rova za cijevi. Posteljica se radi od sitnozrnatog
kamenog materijala, krupnoće zrna do 8 mm. Posteljicu treba dublje iskopati na dijelovima gdje se
cijevi spajaju kako bi se osiguralo da cijev ima kontinuirani oslonac i da ne leži na spojnicama.
Područje spojnice mora imati pravilnu posteljicu i biti pravilno zatrpano nakon što je završena
montaža spoja.
Prvih 1,0 m visine od tjemena cijevi treba lagano nabijati ručnim nabijačima, a poslije odgovarajućim
strojevima.
Nakon dovršetka radova i zatrpavanja rova, potrebno je sve površine vratiti u prvobitno stanje.
1.25.3.2 Popis cjevovoda
U slijedećoj tablici dane su duljine, promjer i vrsta materijala za sve kolektore.
Gravitacijski kolektori – Općina Zlatar Bistrica – KOLEKTORSKI SUSTAV GK1
Kol.
sustav Grad Naselje Naziv objekta
DN
(mm) Materijal
Duljina
cjevovoda
(m)
ZLATAR BISTRICA – UKUPNA DULJINA GRAVITACIJSKIH CJEVOVODA 2.589,00 m
GK1 Zlatar - Bistrica Zlatar - Bistrica GK1 400 PEHD 2.289,00 m
GK1 Zlatar - Bistrica Zlatar - Bistrica GK1 600 GRP 300,00 m
Gravitacijski kolektori – Općina Zlatar Bistrica – KOLEKTORSKI SUSTAV GK2
Kol.
sustav Grad Naselje Naziv objekta
DN
(mm) Materijal
Duljina
cjevovoda
(m)
ZLATAR BISTRICA – UKUPNA DULJINA GRAVITACIJSKIH CJEVOVODA 7.009,00 m
GK2 Zlatar-Bistrica K2 500 PEHD 526,00 m
GK2 Zlatar-Bistrica K2 500 PEHD 496,00 m
GK2 Zlatar-Bistrica K2 400 PEHD 885,00 m
GK2 Zlatar-Bistrica K2 300 PEHD 1.968,00 m
GK2 Zlatar-Bistrica K2 300 PEHD 1.341,00 m
GK2 Zlatar-Bistrica Zlatar-Bistrica ZB4 250 PEHD 623,00 m
GK2 Zlatar-Bistrica Zlatar-Bistrica ZB4.1 250 PEHD 458,00 m
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 221
GK2 Zlatar-Bistrica Zlatar-Bistrica ZB4.2 250 PEHD 335,00 m
GK2 Zlatar-Bistrica Zlatar-Bistrica ZB4.3 250 PEHD 162,00 m
GK2 Zlatar-Bistrica Zlatar-Bistrica ZB4.4 250 PEHD 147,00 m
Tlačni cjevovodi – Općina Zlatar Bistrica – KOLEKTORSKI SUSTAV GK2
Kol. sustav Grad Naselje PS oznaka DN
(mm) Materijal
Duljina
cjevovoda
(m)
ZLATAR BISTRICA – UKUPNA DULJINA TLAČNIH CJEVOVODA 882,00 m
Zlatar-Bistrica Zlatar-Bistrica ZB4.2_TL ZB290PS 110 PE-HD 106,00 m
Zlatar-Bistrica Zlatar-Bistrica ZB4.3_TL ZB296PS 110 PE-HD 325,00 m
Zlatar-Bistrica Zlatar-Bistrica ZB4.5_TL ZB332PS 110 PE-HD 171,00 m
Zlatar-Bistrica Zlatar-Bistrica K2_TL ZB151PS 250 PE-HD 50,00 m
Zlatar-Bistrica Zlatar-Bistrica K2_TL ZB118PS 180 PE-HD 125,00 m
Zlatar-Bistrica Zlatar-Bistrica K2_TL ZB078PS 160 PE-HD 105,00 m
Zlatar-Bistrica Zlatar-Bistrica ZB 4.1 ? 110 PE-HD 86,00 m
1.25.3.3 Revizijska okna
Radi ulaska u kanalizacijske cjevovode radi ispiranja, čišćenja i revizije, na svakom horizontalnom i
vertikalnom lomu trase kanala te na ravnim dionicama trase na udaljenosti prosječno 40 do 50 m,
predviđena je izgradnja revizijskih okana.
Zbog zaštite podzemnih voda (istjecanje otpadnih voda u okoliš – exfiltracija), te zaštite od utjecaja
podzemnih voda (infiltracija) predviđa se ugradnja prefabriciranih okana zbog postizanja visokog
stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
Predviđena je projektnom dokumentacijom ugradnja prefabriciranih revizijskih okana od poliestera
(GRP) na cijevima od poliestera, te od polietilena (PE) na cijevima od polietilena, odnosno od istog
materijala kao i cijevi zbog kompatibilnosti i garancije kvalitete i trajnosti spoja cijevi i okna.
(Aternativno okna od betona razreda tlačne čvrstoće C30/37, razreda izloženosti XC4, XD3, XF4,
razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz zaštitni sloj min. 4 cm).
Unutarnji promjer revizijskih okana zavisi o profilu izlazne cijevi:
- 800 mm kod profila izlazne cijevi od DN 250-300 mm
- 1000 mm kod profila izlazne cijevi od DN 400 mm
- 1.200 mm kod profila izlazne cijevi od DN 600-700 mm
Na mjestima ugradnje revizijskih okana potrebno je izvršiti proširenje i produbljenje rova. Proširenje
se vrši u širini od 50 cm sa svake strane okna, odnosno promjera većeg za 1,0 m od promjera okna.
Produbljenje je 20 cm od dna nivelete izlazne cijevi.
Okna se ugrađuju na unaprijed pripremljenu posteljicu debljine 10 cm. Posteljica je od sitnozrnatog
kamenog materijala krupnoće zrna do 8 mm. Zasipavanje oko donjeg dijela okna vrši se sitnozrnatim
materijalom krupnoće zrna do 8 mm, isto kao i za kanalizacijski kolektor. Materijal za zasipavanje se
nanosi u slojevima na udaljenosti od najmanje 50 cm od stjenke okna.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 222
Okno treba biti ispitano i vodonepropusno. Obodna krutost okna je minimalno SN 8, što se dokazuje
potrebnim ispitivanjem. Proračunom je potrebno dokazati otpornost okna na djelovanje uzgona bez
dodatnog betoniranja.
Konstrukcija gornje ploče okna (poklopca) uvijek treba osigurati da se statička i dinamička
opterećenja ne prenose izravno na okno već posebnim sidrenim prstenom na zbijeni nasip oko okna.
Spoj između ploče i okna mora biti vodonepropustan.
U gornju ploču okna ugradit će se lijevano-željezni tipski poklopac Ø 600 mm u kvadratnom okviru.
Poklopci su nosivosti 400 kN u prometnim površinama, te 250 kN na poljoprivrednim površinama. Na
prometnicama se predviđa ugradnja poklopca sa sustavom samo-zabravljivanja, a na poljoprivrednim
površinama ugradnja poklopaca sa bravom i ključem.
1.25.3.4 Križanja sustava odvodnje s objektima infrastrukture
1.25.3.4.1 Križanje sustava odvodnje i vodotoka
Križanje kanalizacije i vodotoka vrši se prolazom kanala ispod vodotoka ili ovjesom cjevovoda na
konstrukciju mosta, ovisno o terenskim prilikama i tehničkim zahtjevima vođenja trase kanalizacije.
Nastavno se daje pregled svih križanja s vodotocima na području Projekta.
Br. Naziv objekta Općina / Grad Naselje Razina podizanja do
vodotoka [m.n.m]
GE 10 GK2_TL Zlatar Bistrica Lipovec 160,20
GE 11 GK2 Zlatar Bistrica Veleškovec 158,90
GE 12 GK2 Zlatar Bistrica Veleškovec 157,02
GE 40 GK2 Zlatar Bistrica Zlatar Bistrica 156,37
GE 13 GK2 Zlatar Bistrica Zlatar Bistrica 155,34
GE 41 GK2 Zlatar Bistrica Zlatar Bistrica 155,49
GE 14 GK2 Zlatar Bistrica Zlatar Bistrica 155,90
GE 15 GK2 Zlatar Bistrica Zlatar Bistrica 155,27
GE 16 GK (prije UPOV-a) Zlatar Bistrica Zlatar Bistrica 153,16
GE 51 ZB4.2_TL Zlatar Bistrica Zlatar Bistrica
Ostali prijelazi izvode se na isti način, dakle sukladno Posebnim uvjetima Hrvatskih voda, ovisno o
stanju na terenu, te razini vode u koritu.
Svako križanje će se riješiti zapisnički, sukladno zahtjevima predstavnika Hrvatskih voda (VGI za mali
sliv „Krapina Sutla“), a nakon suglasnosti odgovorne osobe Naručitelja- Nadzornog inženjera.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 223
1.25.3.4.2 Križanje sustava odvodnje i ceste
Prolaz cjevovoda ispod prometnica, ovisno o značaju javne ceste, riješen je prekopavanjem ili
hidrauličkim utiskivanjem kanalizacijskih cijevi u zaštitne čelične cijevi.
Profil zaštitne čelične definira se u ovisnosti od profila kanalizacijskog cjevovoda. Učvršćivanje
(centriranje) kanalizacijske cijevi vrši se koncentričnim izolatorima /distancerima/ na maksimalno
svakih 1,5 m. Poželjno je konc. izolatore namazati zbog manjeg utjecaja sile trenja. Cijev je s vanjske i
unutarnje strane premazana antikorozivnim premazom.
Radovi se moraju izvoditi na način da se ne ugrozi stabilnost javne ceste i zaštitnog pojasa ceste te da
se osigura sigurno odvijanje prometa. Tijekom izvođenja radova izvođač je dužan označiti gradilište
propisanom prometnom signalizacijom (vidi poglavlje 8. Regulacija prometa). Nakon obavljenih
radova javnu cestu i zaštitni pojas javne ceste potrebno je dovesti u prvobitno stanje, a sve
eventualne štete nastale izvođenjem radova, kao i štete trećih osoba snosi izvođač. Svi radovi moraju
se izvoditi prema OTU za radove na cestama.
Prolazi ispod asfaltiranih kolnika izvesti će se metodom bušenja, okomito na os ceste, istovremenim
utiskivanjem zaštitne čelične cijevi, da se spriječi rahljenje materijala u nadsloju ceste. Radovi
započinju iskopom za smještaj bušeće garniture. Iskop rova za aparat za bušenje kopati će se na
udaljenosti min. 2,0 m od ruba kolnika, uz osiguranje prometnom signalizacijom.
Zatrpavanje rova izvršiti kvalitetnim materijalom iz iskopa, uz primjenu suvremenih metoda radi
osiguranja potrebne nosivosti bankine Me=40 MN/m2. Čelične cijevi zavaruju se na licu mjesta i
utiskuju u trup ceste. Visinski položaj zaštitne cijevi određen je tako da gornji rub zaštitne cijevi bude
minimalno 1,5 m ispod nivelete kolnika, odnosno 0,8 m ispod cestovnog jarka. Tijekom rada
obavezno je strogo kontroliranje nivelete cijevi.
Prolazi ispod neasfaltiranih prometnica ili putova biti će riješeni prekopavanjem. Kanalizacijska cijev
treba biti položena unutar zaštitne čelične cijevi. Zatrpavanje rova izvršiti zamjenom materijala
šljunkom, uz osiguranje nosivosti bankine Me=40 MN/m2.
Nastavno je dat tablični prikaz svih križanja s cestom.
Križanja sa cestama na projektnom području (RX)
Br. Naziv objekta Općina / Grad Naselje
RX 02 GK1 Zlatar Bistrica Zlatar Bistrica
RX 03 ZB1 / ZB4 Zlatar Bistrica Zlatar Bistrica
1.25.3.4.3 Križanje sustava odvodnje i željezničke pruge
Prolazak cjevovoda ispod željezničke pruge predviđen je u svemu prema Pravilniku o Općim uvjetima
za građenje u zaštitnom pružnom pojasu (NN93/10), te sukladno Rješenju HŽ-a (RK broj: 508/15, od
31.07.2015) kojim se upućuje Projektant na navedeni Pravilnik i dopune Projekta.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 224
Prolazak kanalizacijskih cijevi ispod trupa pruge izvodi se bušenjem te polaganjem u zaštitne cijevi.
Zaštitna cijev doseže razmake dane u posebnim uvjetima, točnije, 10 m od osi kolosijeka, 6 m od
nožice nasipa ili 2 m od vanjskog ruba pružnog jarka, obostrano.
Zaštitna cijev instalira se u nagibu od min. 0,2%, te oba kraja cijevi završavaju dobro zabrtvljena u
stijenama okana.
Niveleta kanala je postavljena na način da se uvaži uvjet od 1,3 m nadsloja od donjeg ruba
kolosiječnog praga.
Nastavno je dat tablični prikaz svih križanja s željezničkom prugom.
Križanja sa željezničkim prugama na projektnom području (GA)
Br. Naziv objekta Općina / Grad Naselje Okno uzvodno Okno nizvodno
GA 04 GK2 Zlatar Bistrica Zlatar Bistrica ZB126 ZB127
GA 05 GK1 Zlatar Bistrica Zlatar Bistrica ZB045A ZB046
1.25.3.5 Križanje sustava odvodnje sa infrastrukturom
Prilikom svih iskopa i radova u neposrednoj blizini podzemne infrastrukture, potrebno je obratiti
posebnu pozornost, a u slučaju potrebe vršiti ručni iskop kako ne bi došlo do oštećenja.
Iz razloga već izgrađenih instalacija vodovoda, telefona, plina i vanjske rasvjete predviđen je ručni
iskop kontrolnih rovova širine 0,6 m, dubine 2,0 m i duljine 2,0 m prije početka radova. Mjesto iskopa
kontrolnih rovova za svaku dionicu utvrditi će nadzorni inženjer u dogovoru sa izvođačem radova, na
osnovu uvida u situaciju instalacija te temeljem dobivenih informacija od vlasnika instalacija. Iskop
treba vršiti pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja instalacije te ozljeda na radu.
Ukoliko Izvođač nije u mogućnosti ispuniti posebne uvjete gradnje, dužan je izraditi projekt
izmještanja /prelaganja/ prema uvjetima vlasnika instalacije i ishoditi suglasnost na projekt, koji će u
konačnici predstavljati sastavni dio ukupne projektne dokumentacije predmetne građevine.
Izvođenje treba prilagoditi postojećem stanju, poštujući uvjete iz lokacijske dozvole.
Elektroenergetska instalacija
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa elektroenergetskom instalacijom obavezno
izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Plinska instalacija
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa plinovodom obavezno izvesti sukladno
uvjetima vlasnika instalacije.
Telefon
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa telefonskim vodovima obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Vodovod
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 225
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa vodovodom obavezno izvesti sukladno
uvjetima vlasnika instalacije.
Ostala infrastruktura
Obilaskom trase nije uočena dodatna infrastruktura koja bi utjecala na položaj trase, a ako se
ustanovi, sva križanja će se izvesti prema posebnim uvjetima vlasnika instalacije.
1.25.4 Crpne stanice
Obrađene su dvije osnovne vrste hidrotehničkih objekata, tipičnih za svaki mješoviti sustav odvodnje
otpadnih voda:
- Crpne stanice
- Preljevni objekti (uključuje preljevne građevine, retencijske spremnike i cijevne retencije)
Predviđa se izgradnja 6 crpnih stanica (ZB 078 PS, ZB 118 PS, ZB 296 PS, ZB 290 PS, ZB 332 PS, ZB 151
PS) i 4 preljevna objekta (RUEZBWEST, RUEZBWEST, RUEZBSUD1, RUEZBSUD2).
1.25.4.1 Općenito
Crpna stanica predviđena je kao predgotovljeni podzemni kompaktni objekt.
Drugim riječima, crpna stanica predviđena je za vertikalni ukop sa svom potrebnom opremom.
Stanica je projeknom dokumentacijom predviđena iz poliestera (GRP) ili polietilena (PE) i monolitne
je izvedbe sa poliesterskim dnom. Crpne stanice se izvode sa AB gornjom pločom i lijevano željeznim
poklopcem dimenzija ovisno o dimenzijama CS koji je osnovni element koji se servisira prema
potrebi. Načelno je primijenjen lijevano željezni jednostruki poklopac dimenzija 70x140 cm. Poklopci
su od lijevanog željeza, nosivosti 400 kN na prometnicama, te 250 kN na zelenim površinama.
Nastavno su taksativno navedeni ostali elementi crpnih stanica:
- Podzemna stanica ima prsten za spoj sa betonskim utegom radi savladavanja sile uzgona. Proračun uzgona dat je u poglavlju 6 Statički proračun
- Dno okna crpne stanice mora imati zakošenu kinetu ovisno o kutovima priključnih odnosno ulaznih gravitacijskih cjevovoda, kako bi se onemogućilo taloženje otpadne vode u mrtvim kutovima na dnu crpne stanice.
- Crpna stanica je izrađena prema normi EN 12050-1.
- Promjer crpne stanice : 1400 ; 1800 ili 2200 mm
- Dubina crpne stanice : prema nacrtu i prema uzdužnom profilu.
- Unutrašnji tlačni cjevovod : promjer i pozicija tlačnog cjevovoda
- Unutrašnji tlačni cjevovod je izrađen iz INOX materijala AISI 304 ( ili AISI 316 ) sa letećim prirubnicama ili iz INOX-a kao i cjevovod.
- Unutar crpne stanice se nalaze lijevano željezne automatske spojke, zasuni GGG50 sa epoxy premazom kao i nepovratni ventili iz GGG40 materijala sa dodatnim epoxy premazom.
- U crpnom oknu se nalaze vodilice izrađene iz INOX-a 304. Svi vijci i matice su iz INOX AISI 316 materijala.
- Sa vanjske strane se nalaze otvori za spoj sa ulaznim cjevovodom kao i spoj na tlačni cjevovod
- Crpna stanica također je opremljena ljestvama i podestom izrađenim iz INOX-a.
- Samostojeći upravljački razvodni ormar
- Na ljestvama se nalaze sigurnosne vodolice, a crpna stanica se isporučuje sa sigurnosnim pojasom i potrebnom opremom
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 226
Za silazak u okno predviđeno je da u crpne stanice budu ugrađene penjalice na međusobnom
razmaku od 25 cm, maksimalno 50 cm od vrha okna.
Kako bi se spriječilo širenje neugodnih mirisa iz crpne stanice, potrebno je izraditi sustav prirodne
ventilacije koji se sastoji od ventilacijske cijevi na kojoj je kućište s aktivnim ugljenom. Cijev je spojena
s oknom crpne stanice, te završava na visini cca 2,0 m iznad terena.
Osim otvora za dovodne cjevovode, tlačni vod i cijev ventilacije, u oknu je potrebno izraditi otvore za
kablove elektroenergetike. Crpke se spajaju na javnu elektroenergetsku mrežu preko samostojećeg
upravljačkog ormarića. Upravljački ormarić smješten je u neposrednoj blizini crpne stanice, ovisno o
terenskim i urbanističkim prilikama.
Radi smještaja crpnih stanica u koridoru javnih prometnica, ne predviđa se izrada ograde oko crpnih
stanica, a pristup službama održavanja omogućen je preko javnih puteva i prometnica.
Samostojeći upravljački razvodni ormar i lokalna automatika crpki je smještena u čeličnom
plastificiranom ormaru IP65 sa dvostrukim vratima, krovom, postoljem i bravicom za zaključavanje.
Predviđena je barem jedna rezervna i jedna radna crpka. Kombinacija rada crpki omogućuje ispravan
rad u sušnom i kišnom periodu, odnosno crpke su dimenzionirane na sušni i kišni (maksimalni
protok).
1.25.4.2 Popis crpnih stanica
U slijedećoj tablici dane su karakteristike crpnih stanica projektnom dokumentacijom.
Popis crpnih stanica – Općina Zlatar Bistrica
Naziv CS Qcr
(l/s)
Hman
[m]
Broj radnih i
rezervnih
crpki
Duljina
tlačnog
cjevovoda
(m)
Kota nivelete
ulaznog
kolektora
(m.n.m.)
Profil
tlačnog
Cjevovoda
(mm)
ZB 078 PS 22 8,5 1+1 * 106 155 DN 160
ZB 332 PS 8 8,2 1+1 171 155,93 DN 110
ZB 296 PS 8 15 1+1 325 156,37 DN 110
ZB 290 PS 8 11 1+1 106 162,13/162,05 DN 110
ZB 118 PS 30 7 1+1 * 125 152,85 DN 180
ZB 151 PS 2 x 37,5 4 2+1 50 154,12/150,91 DN 250
Naziv bušotine za pojedinu Crpnu stanicu – Općina Zlatar Bistrica
Naziv CS DUBINA CS
(m)
IZVJEŠĆE
O GEOTEHNIČKIM
ISTRAŽIVANJIMA
/ PRAGMA (13 + 4)
Geotehnički elaborat /
GRAĐEVINSKI FAKULTET
ZAVOD ZA GEOTEHNIKU
ZB 078 PS 4,94 B17
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 227
ZB 332 PS 3,47 B16
ZB 296 PS 3,40 B15
ZB 290 PS 7,12 B13
ZB 118 PS 5,99 DOD-3 B12
ZB 151 PS 5,55 B11
Crpna stanica ZB 078 PS
Tipska precrpna stanica
Promjer crpne stanice je 1800 mm i visina 5500 mm. Unutrašnji tlačni cjevovod je DN 100 izrađen iz
INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je izrađena prema normi EN 12050-
1. Crpna stanica opremljena je s dvije crpke u režimu 1+1 (jedna radna, jedna rezervna). Potopna
kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi.
Crpna stanica ZB 332 PS
Tipska precrpna stanica
Promjer crpne stanice je 1800 mm i visina 4500 mm. Unutrašnji tlačni cjevovod je DN 80 izrađen iz
INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je izrađena prema normi EN 12050-
1. Crpna stanica opremljena je s dvije crpke u režimu 1+1 (jedna radna, jedna rezervna). Potopna
kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi.
Crpna stanica ZB 296 PS
Tipska precrpna stanica
Promjer crpne stanice je 1800 mm i visina 4400 mm. Unutrašnji tlačni cjevovod je DN 80 izrađen iz
INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je izrađena prema normi EN 12050-
1. Crpna stanica opremljena je s dvije crpke u režimu 1+1 (jedna radna, jedna rezervna). Potopna
kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi.
Crpna stanica ZB 290 PS
Tipska precrpna stanica Promjer crpne stanice je 1800 mm i visina 7400 mm. Unutrašnji tlačni
cjevovod je DN 80 izrađen iz INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je
izrađena prema normi EN 12050-1. Crpna stanica opremljena je s dvije crpke u režimu 1+1 (jedna
radna, jedna rezervna). Potopna kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi.
Crpna stanica ZB 118 PS
Tipska precrpna stanica
Promjer crpne stanice je 1800 mm i visina 6400 mm. Unutrašnji tlačni cjevovod je DN 100 izrađen iz
INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je izrađena prema normi EN 12050-
1. Crpna stanica opremljena je s dvije crpke u režimu 1+1 (jedna radna, jedna rezervna). Potopna
kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi.
Crpna stanica ZB 151 PS
Tipska precrpna stanica
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 228
Promjer crpne stanice je 2200 mm i visina 6000 mm. Unutrašnji tlačni cjevovod je DN 150 izrađen iz
INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je izrađena prema normi EN 12050-
1. Crpna stanica opremljena je s tri crpke u režimu 2+1 (dvije radne, jedna rezervna). Potopna
kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi.
1.25.5 Preljevne građevine
1.25.5.1 Općenito
Kišni preljev predviđen je kao potpuno ukopani, armirano betonski objekt.
Za ulazak u kišni preljev predviđena je ugradnja odgovarajućeg broja poklopca dimenzija 70/140 cm.
Poklopci su od lijevanog željeza, nosivosti 400 kN. Poklopci moraju biti vodotijesni.
Građevna jama za izgradnju kišnog preljeva izvest će se strojnim iskopom. Iskop se vrši u širini od
minimalno 0,5 m od ruba dna građevine, u nagibu 3:1. Iskopani materijal odvozi se na gradilišnu
deponiju. Za učvršćenje građevne jame primjenjuju se smjernice norme EN 1610.
Za stabilizaciju temeljnog tla ispod kišnog preljeva potrebno je izvršiti produbljenje građevne jame za
0,50 m, te stabilizaciju temeljnog tla zamjenskim kamenim materijalom. Prije ugradnje zamjenskog
materijala postavlja se netkani geotekstil. Radove na produbljenju rova radi stabilizacije temeljnog
dna odobravaju projektant i nadzorni inženjer.
Nakon iskopa građevne jame i stabilizacije temeljnog tla, potrebno je isplanirati dno s točnošću od
±3,0 cm te ga nabiti do tražene zbijenosti. Na tako isplanirano dno postavlja se betonski izravnavajući
sloj od betona klase C 16/20, debljine 10 cm.
Svijetla visina kišnog preljeva 2,95 m na dovodnom dijelu, i 1,85 m u preljevnom kanalu.
Između dovodnog kanala i preljevnog kanala izvest će se preljevni prag, debljine 20 cm, sa
zakošenom krunom pod 45°.
Na dnu kišnog preljeva predviđena je izrada kinete, betonom klase C 16/20.
Na izlasku iz dovodnog kanala predviđena je prigušnica, čiji je profil i duljina definirana hidrauličkim
proračunom, te na uzdužnim profilima.
Na izlazu iz preljevnog kanala nalazi se ispust iz kišnog preljeva. Ispust iz kišnog preljeva je predviđen
u obližnji recipient. Na kraju cijevi je predviđena izrada izljevne građevine, te žabljeg poklopca za
sprječavanje ulaska povratnog toka vode u sustav odvodnje.
Zatrpavanje oko kišnog preljeva vrši se u slojevima od 50 cm do zahtijevane zbijenosti sitnijim
materijalom iz iskopa u cijeloj građevnoj jami osim ispod preljevnog kanala gdje je radi postizanja
kvalitetnog temeljnog tla potrebno vršiti zatrpavanje kvalitetnim zamjenskim materijalom. Kod
zbijanja materijala potrebno je obratiti pozornost na zbijanje u blizini gravitacijskih cjevovoda, te u
tim dijelovima koristiti lagane ručne nabijače. Sve slojeve potrebno je dobro nabiti. Treba izbjeći
preveliku silu nabijanja iznad tjemena cijevi, radi mogućih oštećenja cijevi.
Nakon dovršetka radova i zatrpavanja rova, potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno
stanje.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 229
1.25.5.2 Popis preljevnih objekata
U slijedećoj tablici dane su karakteristike preljevnih objekata.
Popis rasteretnih objekata – Općina Zlatar Bistrica
Oznaka
Duljina
preljeva
(m)
Visina krune
preljeva
(m)
Profil
prigušne
cijevi
(mm)
Duljina
prigušne
cijevi
(m)
Retencija
DA/NE
Vpotr
(m3)
RUEZBWEST 3,00 0,25 DN 225 16 NE -
RUEZBOST 3,00 0,25 DN 250* 73,5 DA 32
RUEZBSUD1 3,00 0,4 DN 225 24 DA* 140
RUEZBSUD2 3,00 0,4 DN 250* 30
RUE ZB WEST
Preljevni objekt je tlocrtnih dimenzija 3,73 m x 7,82 m, ukupne visine 1,97 m. Beton je C30/37 a
armatura B500B. Podložni beton je klase C16/20 debljine 10 cm. Debljina temeljne ploče je 30 cm,
stropne ploče 25 cm, zidova 25 cm, preljeva 20 cm i okna otvora 20 cm.
Karakteristike bočnog kišnog preljeva s prigušnicom: duljina preljeva L=3 m, visina krune preljeva
Dh=0,25 m, visina slobodnog otvora iznad krune preljeva H=0,5 m, prigušnica DN 225 u duljini 16 m.
RUE ZB OST
Preljevni objekt je tlocrtnih dimenzija 3,73 m x 7,49 m, ukupne visine 1,97 m. Beton je C30/37 a
armatura B500B. Podložni beton je klase C16/20 debljine 10 cm. Debljina temeljne ploče je 30 cm,
stropne ploče 25 cm, zidova 25 cm, preljeva 20 cm i okna otvora 20 cm.
Karakteristike bočnog kišnog preljeva s prigušnicom: duljina preljeva L=3 m, visina krune preljeva
Dh=0,30 m, visina slobodnog otvora iznad krune preljeva H=0,5 m, prigušnica DN 250 u duljini 73,5 m
(kao cijevna retencija koristi se novoizgrađeni kolektor (prema prijedlogu DN 600).
RUE ZB SUD 1
Preljevni objekt je tlocrtnih dimenzija 4,15 m x 9,25 m, ukupne visine 2,44 m. Beton je C30/37 a
armatura B500B. Podložni beton je klase C16/20 debljine 10 cm. Debljina temeljne ploče je 30 cm,
stropne ploče 25 cm, zidova 25 cm, preljeva 20 cm i okna otvora 20 cm.
Karakteristike bočnog kišnog preljeva s prigušnicom: duljina preljeva L=3 m, visina krune preljeva
Dh=0,4 m, visina slobodnog otvora iznad krune preljeva H=0,5 m, prigušnica DN 250 u duljini 24 m.
RUE ZB SUD 2
Preljevni objekt je tlocrtnih dimenzija 3,73 m x 7,52 m, ukupne visine 2,44 m. Beton je C30/37 a
armatura B500B. Podložni beton je klase C16/20 debljine 10 cm. Debljina temeljne ploče je 30 cm,
stropne ploče 25 cm, zidova 25 cm, preljeva 20 cm i okna otvora 20 cm.
Karakteristike bočnog kišnog preljeva s prigušnicom: duljina preljeva L=3 m, visina krune preljeva
Dh=0,4 m, visina slobodnog otvora iznad krune preljeva H=0,5 m, prigušnica DN 250 u duljini 30 m.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 230
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 231
1.26 Opis radova – Općina Marija Bistrica
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt – FAZA I
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zlatar (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Z.O.P.: L19 Općina Marija Bistrica, kolektorska mreža, G3-L19.01.01-G01.0 Općina Marija Bistrica, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L19.01.01-G02.0 Općina Marija Bistrica, elektrotehničko rješenje, E3-L19.01.01-E01.0 Glavni projekt – FAZA II Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda za područje Općine Marija Bistrica (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Hidrokonzalt projektiranje d.o.o. Solin, Z.O.P.: L19) Općina Marija Bistrica, kolektorska mreža, G3-L19.01.02-G01.0 Idejni projekt – FAZA I Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor, (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Prostor d.o.o. Bjelovar) Y2-L19.00.01-G01.0 Aglomeracija Zlatar - Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – Izmjene i dopune (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ) ZOP: L19, T.D.: L19-01-2015 Idejni projekt – FAZA II Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – općina Marija Bistrica (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Hidrokonzalt d.o.o. Solin) Y2-L19.01.02-G01.0 Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – općina Marija Bistrica – Izmjena i dopuna (elektroprojekt d.d. Zagreb) Y2-L19.01.02-G01.1 Lokacijska dozvola – FAZA I Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor, KLASA:UP/I 350-05/13-01/110, URBROJ: 2140/01-08/6-14-12 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Aglomeracije Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor, KLASA:UP/I-350-05/15-01/000069, URBROJ: 2140/01-08/6-16-0008 Lokacijska dozvola – FAZA II Aglomeracija Zlatar, Općina M. Bistrica, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II, KLASA: UP/I-350-05/14-01/182, URBROJ: 2140/01-08/2-15-11
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 232
RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Aglomeracija Zlatar, Općina M. Bistrica, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II KLASA:UP/I-350-05/16- 01/000037, URBROJ: 2140/01-08/2-16-0010 Građevinska dozvola – FAZA II Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda , Općina M.Bistrica, Faza II, KLASA: UP/I-361-03/16-01/000307, URBROJ: 2140/01-08/2-17-0017 od 17.05.2017.
1.26.1 Uvod
Kako se Aglomeracija Zlatar, a time i pripadni sustav odvodnje proteže na 5 jedinica lokalne
samouprave, ista je podijeljena na 5 dijelova (podsustava): Grad Zlatar, Općina Konjščina, Općina
Lobor, Općina Zlatar Bistrica i Općina Marija Bistrica. Svaki od pojedinih dijelova građevine
(podsustava odvodnje otpadnih voda) čini samostalnu funkcionalnu cjelinu.
Općina Marija Bistrica, kao rubna jugoistočna općina Krapinsko-zagorske županije proteže se od
rijeke Krapine do vododjelnice u istočnom dijelu Medvednice.
Općina Marija Bistrica ima samo djelomično riješen sustav odvodnje otpadnih voda. Kanalizacija je
izgrađena samo u dijelu naselja Marija Bistrica i sastoji se od cca 2,8 km gravitacijskih kanalizacijskih
kolektora.
Postojeća kanalizacijska mreža u naselju Marija Bistrica je mješovitog tipa. Na postojećoj mreži ne
postoji niti jedan preljev, tako da se oborinske vode mješovitim sustavom dovode do ispusta u potok
Bistricu, bez prethodnog pročišćavanja. Na sustavu također nema crpnih stanica.
Ostala naselja Općine Marija Bistrica nemaju riješen sustav odvodnje, već se sanitarno-tehnološke
otpadne vode prikupljaju u višedijelne nepropusne septičke jame koje se po potrebi prazne ili na
određenim lokacijama nekontrolirano ispuštaju u vodotoke. Takvi nekontrolirani ispusti iz postojećih
kolektora u rijeke i potoke su najslabije točke sustava.
Osim postojećih kanala na području naselja Marija Bistrica, u izgradnji je glavni kanalizacijski kolektor
od postojećeg ispusta u potok Bistricu do križanja s državnom cestom D29. Kolektor je transportni, od
polipropilenskih korugiranih cijevi profila DN 300 mm u duljini od 209,0 m i DN 800 mm duljine
3.740,0 m. Položen je po privatnim parcelama uz tok potoka Bistrica te prolazi naseljima Hum
Bistrički i Podgrađe.
Prema Studiji izvedivosti predviđeno je proširenje sustava odvodnje, koji se sastoji od glavnih
kolektora i sekundarne mreže, te crpnih stanica i preljevnih (retencijskih) objekata.
Osnovni koncept odvodnje bazira se na prikupljanju i odvodnji, te dopremi svih generiranih
komunalnih otpadnih voda do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) smještenog na
sjevernoj obali rijeke Krapine u JLS u Zlatar Bistrici.
Na području Općine u naseljima u kojima nije rješeno pitanje odvodnje predviđa se izvedba
razdjelnog sustava odvodnje otpadnih voda u kojem je sanitarno – tehnološki sustav odvojen od
oborinskog sustava odvodnje.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 233
Prema podsustavom odvodnje koji se nisu pokazali tehno-ekonomski isplativi definirane su slijedeće
Etape, u okviru Aglomeracije Zlatar i pripadnih Općina:
- 1. Etapa, za koju će se pripremiti sva potrebna dokumentacija te će se izgradnja iste realizirati
kroz kratkoročne planove
- 2. Etapa, koja predstavlja dugoročne planove Naručitelja, i isti će se realizirati nakon dovršetka
I. Etape
- 3. Etapa, kao dugoročni planovi Naručitelja izvan granica Aglomeracije Zlatar.
Na području aglomeracije Zlatar izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza II).
U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora neovisno od faze projektiranja, odnosno za sve
kolektore navedene u ovoj dokumentaciji.
U okviru Faze 1 , Etape 1, nužno je predvidjeti mjesto i način priključenja za:
• Objekte 2. Etape, 1. Faze –u okviru ovog projekta predvidjeti priključenje 2.Etape , 1. Faze.
• Objekte 2. Faze, prvenstveno za objekte 1. Etape i nastavno objekte 2.Etape –u okviru ovog
projekta predvidjeti priključenje 2.Faze, 1. Etape i 2. Etape.
1.26.2 Obuhvat
Općina Marija Bistrica sastoji se od 11 naselja, od kojih se njih 4 planira obuhvatiti ovim sustavom, a
to su: Marija Bistrica, Podgorje Bistričko, Podgrađe i Tugonica.
Predviđa se prikupljanje sanitarno - fekalnih otpadnih voda u navedenim naseljima, te gravitacijskim
kolektorima i crpnim stanicama s pripadajućim tlačnim cjevovodima (ukupno 6 crpnih stanica),
dovođenje do zajedničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Zlatar – Zlatar
Bistrica – Marija Bistrica – Konjščina - Lobor smještenim na području općine Zlatar Bistrica. Uređaj za
pročišćavanje otpadnih voda nije predmet ovog projekta.
Kako za južni dio naselja Marija Bistrica glavnim projektom „Glavni kanalizacijski kolektor od
postojećeg ispusta do lokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda“ nije predviđena izgradnja
preljevne građevine, već se novoizgrađenim glavnim kolektorom predviđa odvođenje oborinsko-
fekalnih voda prema uređaju za pročišćavanje, planira se izgradnja rasteretne građevine prije
posljednje crpne stanice na sustavu. Time bi se postiglo prelijevanje otpadne vode u količni većoj od
kritičnog protoka u rijeku Krapinu, a prema uređaju za pročišćavanje odvodile bi se količine
dvostrukog sušnog protoka zajedno s tuđim vodama.
1.26.2.1 Faza 1
1.26.2.1.1 Glavni kolektor GK6
Glavni kolektor GK6 ukupne je duljine 1.188,64 m i prolazi područjem općine Marija Bistrica sve do
spoja s planiranim kolektorom u općini Zlatar Bistrica. Kanal GK6 nastavlja se na projektirani glavni
kolektor općine. Na općinu Marija Bistrica otpada 407,55 m cjevovoda od čega je 52,27 m tlačni
cjevovod, dok se 355,28 m odnosi na gravitacijski dio kolektora.
Na glavnom kolektoru, na području općine, predviđa se izvedba 1 crpne stanice i 1 kišnog preljeva:
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 234
- CS-MB 13,
- KP-MB 1.
Trasa planiranog glavnog kanalizacijskog kolektora GK6 položena je isključivo po privatnim
parcelama. Do crpne stanice CS-MB 13 prati trasu potoka Bistrica koji je pritoka rijeke Krapine, a
nakon križanja s rijekom Krapinom do spoja na projektirani kanal u Zlatar Bistrici prati trasu rijeke
Krapine.
Križanje tlačnog voda crpne stanice CS-MB 13 s rijekom Krapinom vrši se bušenjem ispod vodotoka.
Cijev tlačnog voda će se položiti u zaštitnu cijev, na dubini od minimalno 1,5 m od dna vodotoka do
tjemena zaštitne cijevi. Duljina zaštitne cijevi jednaka je duljini bušenja. Na završetku tlačnog voda
planira se izgradnja armirano betonskog ispusnog okna.
1.26.2.1.2 Sekundarna mreža
Na području općine Marija Bistrica planirana je sekundarna mreža odvodnje ukupne duljine
13.515,70 m i obuhvaća naselja: Marija Bistrica, Podgorje Bistričko, Podgrađe, i Tugonica.
Naselje Podgorje Bističko nema izveden sustav odvodnje te se planira izgradnja kolektora MB 9 i MB
9.1 u mjestu Ozimci te MB 8, MB 8.1, MB 8.2.1 i MB 8.2.2. na području Luči Brega i Šćurića.
Za potrebe odvodnje jugoistočnog dijela naselja Ščurići potrebno je formirati dvije crpne stanice i to:
CS-MB 2 kojom se otpadne vode kolektora MB 8.2.1 tlačnim vodom dovode do gravitacijskog dijela
mreže, te CS-MB 3 kojom se otpadne vode prevode preko vodotoka. Dalje se otpadne vode
kolektorom MB 8 dovode do projektiranog glavnog kolektora u Mariji Bistrici.
Za potrebe odvodnje otpadnih voda Donje Tugonice predviđa se izgradnja kolektora MB 4, MB 4.1,
MB 4.2 i MB 4.3. Zbog konfiguracije terena na kolektoru MB 4.3, stac. 0+241,81, planira se izgradnja
crpne stanice CS-MB 10. Kolektor MB 4 spaja se na projektirani glavni kolektor odvodnje Marije
Bistrice.
U dijelu naselja Hum Bistrički, Prlićev Jarek, planira se izgradnja kolektora MB 3 na kraju kojeg se zbog
potrebe spoja na projektirani glavni kolektor općine Marija Bistrica i prijelaza preko vodotoka Bistrica
planira izgradnja crpne stanice CS-MB 11.
U naselju Podgrađe Bistričko planira se izgradnja kolektora MB 2 na kraju kojeg se zbog potrebe spoja
na projektirani glavni kolektor općine Marija Bistrica i prijelaza preko vodotoka Bistrica planira
izgradnja crpne stanice CS-MB 12.
U naselju Tugonica planira se izgradnja kolektora MB 1, MB 1.1 i MB 1.2. Kolektor MB 1 se spaja s
planiranim glavnim kolektorom GK 6 kojim se otpadne vode odvode do granice s općinom Zlatar
Bistrica i dalje do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Na mjestu spoja kolektora MB 1 sa
kanalom GK 6, postojeće okno MB.1-RO1 će se zamijeniti s novim revizijskim oknom od poliestera
radi mogućnosti izvedbe spoja na potrebnoj dubini. Prolaz ispod rijeke Krapine ostvaruje se tlačnim
vodom iz crpne stanice CS-MB 13.
Predviđena je izgradnja 6 crpnih stanica i 1 kišni preljev KP-MB 1 s pripadajućim ispustom DN 600 mm, L=103,00 m.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 235
1.26.2.2 Faza 2
Obrađuje se sekundarna mreža II. faze, koja obuhvaća izgradnju 4 gravitacijska sanitarna kolektora,
ukupne duljine 1.532,80 m na području naselja Marija Bistrica.
Obrađeni su slijedeći gravitacijski sanitarni kolektori:
- MB 4.4 (L=231,16 m) je u Kolodvorskoj ulici do spoja sa ulicom Tugonica gdje se priključuje na
projektirani kolektor I. faze MB 4.
- MB 10 (L=823,51 m) je u Kolodvorskoj ulici i poljskom makadamskom putu do projektiranog
glavnog kolektora uz vodotok Bistricu.
- MB 11 (L=378,63 m) je u ulicama kralja Tomislava i Stubičkoj ulici MB 12 (L=99,50m) u
Zagrebačkoj ulici koji se priključuje na postojeći kolektor mješovite odvodnje.
Za gravitacijske sanitarne kolektore odabrane su kolektori svijetlog promjera Ø 300 mm i Ø 500 mm
od PP cijevi.
Maksimalni kapacitet odabranog profila za minimalni pad od 0,3% je 34 l/s što odgovara
maksimalnom satnom protoku za 8300 E.S. Iz ovoga je vidljivo da odabrani profil kolektora ima
kapacitet veći od maksimalnog protoka ukupnog broj stanovnika općine Marija Bistrica.
Iako je prema hidrauličkom proračunu moguće usvojiti kolektor manjeg profila, ovdje je odabran veći
profil iz razloga kvalitetnijeg održavanja kanalizacijskog sustava.
1.26.2.2.1 Glavni kanalizacijski kolektor od postojećeg ispusta do lokacije upov
Predviđa se projektnom dokumentacijom ugradnja polipropilenskih PP rebrastih (korugiranih)
kanalizacijskih cijevi unutrašnjeg profila DN 800 mm i DN 300 mm s integriranim naglavkom i brtvom.
Cijevi su duljine 6 m, a sukladne su s pr EN 13476-1, pr EN 13476-3, obodne krutosti SN 8 prema EN
ISO 9969.
Predviđena je 1 preljevna građevina. Izvedbi preljevne građevine može se pristupiti tek po izgradnji
kolektora, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ili njegove I faze tj. mehaničkog dijela ili po
izgradnji privremenog ispusta u potok Bistricu na lokaciji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
1.26.3 Kolektori
Predviđa se izgradnja:
FAZA 1 Na području općine Marija Bistrica planira se u
Fazi 1 izgradnja ukupno 14.362,80 m
gravitacijskih kolektora te tlačnih cjevovoda
ukupne duljine cca 444,57 m. Predviđen je
ispust kišnog preljeva KP-MB 1 dužine 103,00
m.
FAZA 2 Na području općine Marija Bistrica planira se u
Fazi 2 izgradnja sekundarne mreže od ukupne
duljine 1.532,80 m. Sekundarna mreža
predviđena je na području naselja Marija
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 236
Bistrica.
GLAVNI KANALIZACIJSKI KOLEKTOR OD POSTOJEĆEG
ISPUSTA DO LOKACIJE UPOV
U izgradnji je glavni kanalizacijski kolektor od
postojećeg ispusta u potok Bistricu do križanja
s državnom cestom D29. Kolektor je
transportni ukupne duljine 3.740,0 m – već
izgrađeno 1.570 m. Predviđena je izgradnja
ostalih 2.170 m kolektora.
1.26.3.1 Općenito
1.26.3.1.1 Faza 1
Kako se predviđa razdjelni sustav, što znači izvedbu samo kanala za otpadnu vodu, najmanji profil
novih gravitacijskog kolektora usvojen je 250 mm.
Najčešće ovaj presjek nije uvjetovan hidrauličkim razlozima, nego je usvojen iz razloga lakšeg
održavanja kanalizacijske mreže, odnosno većoj sigurnosti zaštite od začepljenja.
Kao materijal za gravitacijske cjevovode projektnom dokumentacijom odabran je poliester (GRP) za
profile cjevovoda Ø 600 - 700 mm, te polietilen (PEHD) za profile cjevovoda Ø 225 – 450 mm. Za
tlačne cjevovode Ø 110 mm i Ø 180 mm predviđa se primjena polietilenskih tlačnih cijevi (PEHD)
nazivnog tlaka 10 bar, bez obzira na nešto manje tlakove u kanalskoj mreži.
Konfiguracija terena na pojedinim dionicama određuje male padove nivelete kolektora te je
minimalni pad gravitacijskog kolektora 2,0 ‰. Dubine polaganja kanala prikazane su u uzdužnim
profilima, kao i padovi nivelete. Pad dna kanala potrebno je tijekom izvođenja radova geodetski
kontrolirati.
Rov za polaganje cjevovoda treba iskopati tako da svi cjevovodi budu položeni na projektom
predviđenoj dubini. Širine rova gravitacijskog kolektora i tlačnog voda predviđene projektom
određene su ovisno o profilu cijevi, dubini polaganja cjevovoda, broju cijevi u rovu i geomehaničkim
karakteristikama tla.
Širina rova za sve promjere određuje se u skladu s normom HRN EN1610. Ukoliko se u isti rov polažu
kanalizacijski kolektor i tlačni vod, predviđena širina rova je 1,40 m.
Iskop rova vrši se u pravilu strojno, osim na dionicama gdje je zbog blizine postojećih instalacija
potreban ručni iskop, uz potrebne mjere sigurnosti i zaštite na radu. S obzirom na geomehaničke
karakteristike tla u kojem će se vršiti iskop, prilikom iskopa rova za cjevovod i polaganja cijevi
potrebno je vršiti razupiranje i podupiranje rova, te osigurati crpljenje vode koja na bilo koji način
dospije u rov.
Razupiranje rova za kanalizacijske kolektore može se vršiti mosnicama, razuporama s potrebnim
klinovima ili željeznim razuporama na vijak na srednji pritisak tla, a sve radove na izvedbi razupiranja
rova potrebno je vršiti u skladu sa smjernicama norme EN 1610.
Kada se iskopani materijal odlaže uz rov, između ruba rova i odloženog materijala iz iskopa potrebno
je ostaviti dovoljno širok pojas koji ne smije biti opterećen da se ne ugrozi stabilnost pokosa iskopa i
čija širina odgovara propisima zaštite na radu. Na mjestima gdje nije moguće odložiti materijal uz rub
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 237
rova, potrebno je planirati uzdužni transport iskopanog materijala na za to predviđeno stalno
/trajno/ ili privremeno odlagalište.
Cijevi treba polagati na pripremljenu posteljicu, na koju moraju ravnomjerno nalijegati po čitavoj
dužini, kako bi se osigurao čvrst, stabilan i jednolik oslonac za cijev na svim njezinim dijelovima.
Prije izrade posteljice za cijevi, potrebno je isplanirati dno rova s točnošću od ±3,0 cm te ga nabiti do
tražene zbijenosti. Ukoliko se prilikom izvođenja radova naiđe na tlo slabije kvalitete, vršit će se
stabilizacija temeljnog tla kolektora zamjenskim kamenim materijalom krupnoće zrna 4-32 mm.
Debljina sloja za stabilizaciju je 40 cm, a od prirodnog tla se odvaja ugradnjom netkanog geotekstila.
Radove na produbljenju rova radi stabilizacije temeljnog dna odobravaju projektant i nadzorni
inženjer.
Debljina posteljice je 15 cm, širina jednaka širini rova za cijevi. Posteljica se radi od kamenog
materijala, krupnoće zrna do 8 mm. Posteljicu treba dublje iskopati na dijelovima gdje se cijevi
spajaju kako bi se osiguralo da cijev ima kontinuirani oslonac i da ne leži na spojnicama. Područje
spojnice mora imati pravilnu posteljicu i biti pravilno zatrpano nakon što je završena montaža spoja.
Nakon polaganja cijevi na zbijenu posteljicu, potrebno ih je zatrpati do visine 30 cm iznad tjemena
cijevi, sitnozrnatim kamenim materijalom, krupnoće zrna do 8 mm. Posebno pozorno i kvalitetno
potrebno je ugraditi materijal bočno od cijevi.
Sve slojeve koji se ugrađuju potrebno je zbiti. Nabijanje se vrši u slojevima debljine do 30 cm. Prvih
1,0 m visine od tjemena cijevi treba lagano nabijati ručnim nabijačima a poslije odgovarajućim
strojevima.
Nakon zasipavanja cijevi vrši se zatrpavanje rova. Rov se zatrpava zamjenskim miješanim kamenim
materijalom krupnoće zrna do 60 mm na dionicama gdje je kanal položen u trup prometnice, prije
ugradnje kolničke konstrukcije. Ukoliko se cijev polaže na poljoprivrednoj površini zatrpavanje rova
se u cijelosti vrši sitnijim probranim materijalom iz iskopa. Sve slojeve potrebno je dobro nabiti. Treba
izbjeći preveliku silu nabijanja iznad tjemena cijevi, radi mogućih oštećenja cijevi.
Kontrola zbijenosti dna rova, posteljice i nasipnog materijala u rovu iznad cijevi kanalizacije ispituje se
i dokazuje tekućim mjerenjem modula stišljivosti metodom kružne ploče ili mjerenjem stupnja
zbijenosti, ispitivanjem prostorne mase zbijenog tla na svakom sloju ispune, uvažavajući HRN
U.B1.046 i HRN U.B1.012.
Nakon dovršetka radova i zatrpavanja rova, potrebno je sve površine vratiti u prvobitno stanje.
Pristup trasi kolektora bit će riješen preko javnih prometnih površina i putova.
Križanja i paralelna vođenja kolektora s postojećim instalacijama potrebno je raditi u suglasnostima
sa nadležnim poduzećima i sukladno uvjetima vlasnika instalacija. Cjevovodi kanalizacije ukopani su
dublje od ostalih instalacija. Prije početka izvođenja radova na kanalizaciji potrebno je utvrditi točne
trase postojećih instalacija izradom probnih iskopa i obilaskom trase s predstavnikom nadležnog
poduzeća, te ukoliko je potrebno uz suglasnost projektanta i predstavnika komunalnog poduzeća u
manjoj mjeri korigirati trasu kanala.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 238
1.26.3.1.2 Faza 2
Trasa gravitacijskih sanitarnih kolektora predviđena je u trupu asfaltnih cesta i u prirodnom terenu.
Za polaganje u trupu cesta trasa je predviđena u sredini voznog traka, a u prirodnom terenu uz
vodotok Bistrica na udaljenosti minimum 10 m od obale vodotoka.
Niveleta projektiranih gravitacijskih sanitarnih kolektora predviđena je u granicama minimalnog i
maksimalnog pada, tako da budu zadovoljeni uvjeti minimalne i maksimalne brzine tečenja, a sa
ciljem da se smanji dubina ukopavanja,odnosno opseg radova dovede na minimum. Tako su usvojeni
padovi nivelete od 3 % do 82%.
Prilikom izbora nivelete vodilo se računa da gornji rub cijevi bude na dovoljnoj dubini ispod uređenog
terena kako bi se osigurao dovoljan nadsloj u pogledu statičke i termičke zaštite i omogućilo
priključenje pripadajućih objekata.
Izbor načina tečenja u sustavima javne odvodnje bitan je za izgradnju, pogon i održavanje sustava.
Najčešći i najpovoljniji izbor je kada otpadna voda teče sa slobodnim vodnim licem, uslijed visinskih
razlika dijelova kolektora tj. kada se primjenjuje gravitacijsko tečenje.
U javnim kanalizacijama (s gravitacijskim tečenjem) uobičajena je primjena kolektora poprečnih
presjeka ne manjih od:
mm250min (bolje mm300min ) za sanitarne otpadne vode,
Uobičajeni stupanj punjena kod gravitacijskog odvođenja u kolektorima kružnog poprečnog presjeka,
računska visina punjena se u načelu odabire prema veličini promjera cijevi:
za mmD 300 , Dhp 60,0
za mmD 450350 , Dhp 70,0
za mmD 900500 , Dhp 75,0
za mmD 900 , Dhp 80,0
Najmanji i najveći dopušteni pad kanala ovisi o brzini tako toka otpadnih voda, tj. sprječava taloženje
suspendiranih čestica kod malih brzina tečenja, a onemogućava oštećenje cjevovoda kod prevelikih
brzina.
Prema prihvaćenim preporukama najmanja brzina tečenja trebala bi biti veća od 0,3 m/s.
Navedene brzine su dovoljne da se izbjegne taloženje u gravitacijskim kolektorima.
Najveća brzina ograničava se na 3 m/s kod punih kanala ili kod velike visine punjenja. Ako se velike
brzine javljaju samo povremeno tada se dopušta i brzina od 5 m/s.
Kod izvođenja glavnih kanala i kućnih priključaka najpovoljnije je kada pad kanala odgovara padu
terena. Tada je dubina ukapanja svuda ista i najmanje potrebna za ispravan pogon kanalizacije. U
slučaju kada je pad terena manji, kanal se postepeno sve dublje ukopava, dok ne pređe najveću
dubinu ukopavanja (ograničenu geomehaničkim uvjetima i troškovima gradnje), kada je nužna
primjena crpnih stanica.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 239
U slučaju kada je nagib terena veći od maksimalno dopuštenog pada, tada se taj višak savladava
kaskadnim revizionim oknima. Kako se predviđa nepotpuni razdjelni sustav, to znači izvedba samo
kolektora za sanitarnu otpadnu vodu, usvojen je najmanji svijetli promjer Ø250 mm.
Najčešće ovaj svijetli promjer nije uvjetovan hidrauličkim razlozima, nego je usvojen iz razloga lakšeg
održavanja kanalizacijske mreže, odnosno većoj sigurnosti zaštite od začepljenja.
Zbog primjene većinom malih poprečnih profila za gravitacijske kolektore planirana je projektnom
dokumentacijom primjena orebrenih cijevi od PP-a, SN 8, svijetlog promjera Ø 250 – 500 mm sa
pripadajućim revizijskim oknima Ø 800 i 1000 mm od PP-a. Spajanje cijevi kolektora je predviđeno
zavarivanjem.
Cijevi treba polagati na pripremljenu pješčanu posteljicu, na koju moraju ravnomjerno nalijegati po
čitavoj dužini, kako se ne bi dogodilo da cijev djeluje kao prosta greda ili konzola.
Položene cijevi treba do visine 30 cm od tjemena zatrpavati sitnozrnim materijalom pri čemu spojevi
ostaju vidljivi. Nakon provedenog ispitivanja vodonepropusnosti, odnosno tlačne probe, spojna
mjesta treba zasuti kao i ostale dijelove kanala. Dalje treba pristupiti zatrpavanju ostatka rova do
vrha. Prvi 1,0 m visine od tjemena cijev treba lagano nabijati ručnim nabijačima, a poslije
odgovarajućim strojevima.
1.26.3.1.3 Glavni kanalizacijski kolektor od postojećeg ispusta do lokacije upov
Predviđena je projektnom dokumentacijom ugradnja polipropilenskih PP rebrastih (korugiranih)
kanalizacijskih cijevi unutrašnjeg profila DN 800 mm – 1.961,00 m i DN 300 mm – 209,00 m s
integriranim naglavkom i brtvom. Cijevi su duljine 6 m a sukladne su s pr EN 13476-1, pr EN 13476-3,
obodne krutosti SN 8 prema EN ISO 9969.
1.26.3.2 Popis cjevovoda
1.26.3.2.1 Faza 1
U slijedećoj tablici dane su projektnom dokumentacijom duljine, promjer i vrsta materijala za sve
kolektore faze 1.
Gravitacijski kolektori – Općina Marija Bistrica
Kol. sustav Općina Naselje Naziv objekta DN
(mm) Materijal
Duljina
cjevovoda
(m)
MARIJA BISTRICA – UKUPNA DULJINA GRAVITACIJSKIH CJEVOVODA 14.362,80 m
Marija Bistrica Marija Bistrica
Tugonica,
Marija
Bistrica,
Podgorje
Bistričko
MB1.1 280 PEHD 484,36 m
Marija Bistrica Marija Bistrica MB1.2 280 PEHD 719,21 m
Marija Bistrica Marija Bistrica MB2 280 PEHD 612,56 m
Marija Bistrica Marija Bistrica MB3 280 PEHD 588,22 m
Marija Bistrica Marija Bistrica MB4 280 PEHD 279,90 m
Marija Bistrica Marija Bistrica MB4.1 280 PEHD 752,90 m
Marija Bistrica Marija Bistrica MB4.2 280 PEHD 632,89 m
Marija Bistrica Marija Bistrica MB4.3 280 PEHD 523,13 m
Marija Bistrica Marija Bistrica MB5.1 280 PEHD 628,11 m
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 240
Marija Bistrica Marija Bistrica MB5.2 280 PEHD 586,74 m
Marija Bistrica Marija Bistrica MB8 280 PEHD 174,28 m
Marija Bistrica Marija Bistrica MB8.1 280 PEHD 432,81 m
Marija Bistrica Marija Bistrica MB8.2 280 PEHD 71,27 m
Marija Bistrica Marija Bistrica MB8.2.1 280 PEHD 233,06 m
Marija Bistrica Marija Bistrica MB9 280 PEHD 555,46 m
Marija Bistrica Marija Bistrica MB9.1 280 PEHD 323,08 m
Marija Bistrica Marija Bistrica Tugonica,
Marija
Bistrica,
Podgorje
Bistričko
MB1 355 PEHD 1.287,18 m
Marija Bistrica Marija Bistrica MB4 355 PEHD 610,25 m
Marija Bistrica Marija Bistrica MB5 355 PEHD 202,18 m
Marija Bistrica Marija Bistrica MB8 355 PEHD 1.134,64 m
Marija Bistrica Marija Bistrica MB8.1 355 PEHD 368,53 m
Marija Bistrica Marija Bistrica MB9 355 PEHD 1.922,59 m
Marija Bistrica Marija Bistrica od KP-MB 1
do CS-MB 10 GK6 400 PEHD 80,58 m
Marija Bistrica Marija Bistrica
od ispusnog
okna do
GK_6-0
GK6 450 PEHD 700,51 m
Marija Bistrica Marija Bistrica Marija Bistrica Ispust iz kišnog
preljeva 700 PEHD 103 m
Marija Bistrica Marija Bistrica Marija Bistrica GK6 700 GRP 355,28 m
Tlačni cjevovodi – Marija Bistrica
Kol. sustav Općina Naselje PS oznaka DN
(mm) Materijal
Duljina
cjevovoda
(m)
MARIJA BISTRICA – UKUPNA DULJINA TLAČNIH CJEVOVODA 444,57 m
Marija Bistrica Marija Bistrica
Podgrađe,
Tugonica,
Podgorje
Bistričko
MB2, 110 PEHD 41,93 m
Marija Bistrica Marija Bistrica MB3 110 PEHD 24,93 m
Marija Bistrica Marija Bistrica MB4.3 110 PEHD 42,08 m
Marija Bistrica Marija Bistrica MB8.1 110 PEHD 30,72 m
Marija Bistrica Marija Bistrica MB8.2.2 110 PEHD 252,64 m
Marija Bistrica Marija Bistrica Marija Bistrica GK6 180 PEHD 52,27 m
1.26.3.2.2 Faza 2
U slijedećoj tablici dane su projektnom dokumentacijom duljine, promjer i vrsta materijala za sve
kolektore faze 2.
Gravitacijski kolektori (sekundarni cjeovovodi) – Općina Marija Bistrica
Kol. sustav Općina Naselje Naziv
objekta
Svjetli Ø
(mm) Materijal
Duljina
cjevovoda
(m)
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 241
MARIJA BISTRICA – UKUPNA DULJINA SEKUNDARNIH CJEVOVODA 1.532,80 m
Marija Bistrica Marija Bistrica Tugonica MB 4.4 297,6 PP 231,16 m
Marija Bistrica Marija Bistrica Marija Bistrica MB 10 297,6 PP 823,51 m
Marija Bistrica Marija Bistrica Marija Bistrica MB 11 297,6 PP 378,63 m
Marija Bistrica Marija Bistrica Marija Bistrica MB 12 495,0 PP 99,50 m
Gravitacijski kolektori su projektnom dokumentacijom usvojeni od PP korugiranih cijevi za netlačnu
kanalizaciju s integriranim naglavkom i brtvom, svijetlog promjera Ø 297,6 i Ø 495 mm, SN 8 a u
svemu prema normi EN 13476-1,EN13476-3 i DIN16961.
Kanalizacijski poklopci us projektnom dokumentacijom usvojeni od lijevanog željeza DN 600, za
opterećenje od 250kN(C250) i 400kN(D400). Kanalizacijski poklopci se ugrađuju na AB pokrovnu
ploču od betona C25/30,kojim se opterećenje prenosi na okolni teren.
1.26.3.2.3 Glavni kanalizacijski kolektor od postojećeg ispusta do lokacije upov
U slijedećoj tablici dane su projektnom dokumentacijom duljine, promjer i vrsta materijala za
kolektor.
Kol. sustav Općina Naselje Naziv objekta DN
(mm) Materijal
Duljina
cjevovoda
(m)
MARIJA BISTRICA – UKUPNA DULJINA CJEVOVODA 2.170,00
Marija Bistrica Marija Bistrica Podgrađe Gl.kanal.kol. 800 PP 1.961 m
Marija Bistrica Marija Bistrica Podgrađe Gl.kanal.kol. 300 PP 209 m
1.26.3.3 Revizijska okna
1.26.3.3.1 Faza 1
Radi ulaska u kanalizacijske cjevovode radi ispiranja, čišćenja i revizije, na svakom horizontalnom i
vertikalnom lomu trase kanala te na ravnim dionicama trase na udaljenosti prosječno 40 do 50 m,
predviđena je izgradnja revizijskih okana. Zbog zaštite podzemnih voda predviđa se ugradnja
prefabriciranih okana zbog postizanja visokog stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
Predviđena je projektnom dokumentacijom prefabriciranih revizijskih okana od poliestera (GRP) na
cijevima od poliestera, te od betona sa polietilenskom bazom na cijevima od polietilena, odnosno od
istog materijala kao i cijevi zbog kompatibilnosti i garancije kvalitete i trajnosti spoja cijevi i okna.
Revizijska okna su unutarnjeg promjera 800 mm ako je profil izlazne cijevi DN 280 - 355 mm, 1.000
mm ako je profil izlazne cijevi DN 450 mm, te 1.200 mm za profil izlazne cijevi DN 600 - 700 mm.
Kineta u revizijskom oknu mora biti formirana unutar okna bez lomova horizontalne trase s vanjske
strane okna. Kineta je širine jednake promjeru izlazne cijevi iz okna, a ukoliko u jedno okno ulazi više
cijevi, okno mora sadržavati broj kineta jednak broju ulaznih cijevi. Visina kinete iznosi 2/3 promjera
izlazne cijevi na svim oknima osim na kanalu GK6 gdje je visina kinete jednaka promjeru izlazne cijevi
iz okna. Materijal kinete jednak je materijalu okna.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 242
Na mjestima ugradnje revizijskih okana potrebno je izvršiti proširenje i produbljenje rova. Proširenje
se vrši u širini od 50 cm sa svake strane okna, odnosno promjera većeg za 1,0 m od promjera okna.
Produbljenje se vrši na mjestima ugradnje poliesterskih revizijskih okana, i to 10 cm od dna
revizijskog okna.
Okna se ugrađuju na unaprijed pripremljenu posteljicu debljine 15 cm i promjera većeg za 1,0 m od
promjera okna. Posteljica je od kamenog materijala krupnoće zrna do 8 mm. Zasipavanje oko okna
vrši se kamenim materijalom krupnoće zrna do 8 mm, isto kao i za kanalizacijski kolektor. Materijal za
zasipavanje se nanosi u slojevima na udaljenosti od najmanje 50 cm od stjenke okna.
Okno treba biti ispitano i vodonepropusno. Obodna krutost okna je minimalno SN 8, što se dokazuje
potrebnim atestom. Proračunom je potrebno dokazati otpornost okna na djelovanje uzgona bez
dodatnog betoniranja.
Konstrukcija gornje ploče okna (poklopca) uvijek treba osigurati da se statička i dinamička
opterećenja ne prenose izravno na okno već posebnim sidrenim prstenom na zbijeni nasip oko okna.
Spoj između ploče i okna mora biti vodonepropustan.
U gornju ploču okna ugradit će se lijevanoželjezni tipski poklopac Ø 600 mm u kvadratnom okviru.
Poklopci su nosivosti 400 kN u prometnim površinama, te 250 kN na nogostupu i zelenim
površinama. Na svim površinama se predviđa ugradnja poklopca sa sustavom samozabravljivanja.
Položaj okana na trasi moguće je u manjoj mjeri korigirati tijekom izvođenja radova, uz suglasnost
projektanta i predstavnika nadležnog komunalnog poduzeća, radi grupiranja kućnih priključaka,
izbjegavanja postojećih instalacija i sl.
Betonski elementi građevina izvode se od betona slijedećih karakteristika:
Grupa
betona
Razred
tlačne
čvrstoće
Razred
izloženosti
betona
Razred
vodonepropusnosti
Zaštitni
sloj
armature
Razred prema
maksimalnom
zrnu
Konstruktivni
elementi
1 C 16/20 - - - - Podložni beton
2 C 30/37 XC4, XD2, XA2 V2 4 cm Dmax 16 mm
Zidovi i ploče, temelji,
preljevni pragovi,
ostali konstruktivni
elementi
3 C 30/37 XC4, XD3, XF4 V2 4 cm Dmax 16 mm
Vijenac okna za
poklopac, Beton za
ubetoniravanje
1.26.3.3.2 Faza 2
Na svakom lomu trase i nivelete kanala kao i na mjestima priključaka budućih kanala, te na svakih 40
do 50 m, na dijelu kanala u pravcu, potrebno je izgraditi revizijska okna u svrhu pregleda, čišćenja i
ispiranja. Zbog zaštite podzemnih voda predviđa se ugradnja prefabriciranih okana zbog postizanja
visokog stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
Okna su predviđena projektnom dokumentacijom od orebrenih PP cijevi, svijetloga promjera Ø 800 i
1000 mm, na trasi kanalizacijskih cijevi. Na okna je predviđena ugradnja AB ploče sa otvorom za
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 243
ulazak Ø 600 mm sa kojim se opterećenje prenosi na okolno tlo. Revizijska kanalizacijska okna su
usvojena kao standardna s ravnim završetkom i ravnim dnom od PP korugiranih cijevi DN 800 i DN
1000 mm sa priključkom za PP korugirane cijevi DN 300,a u svemu prema EN13598-2.
Na otvorima su predviđeni lijevano željezni poklopci za opterećenje 250 i 400 kN.
1.26.3.3.3 Glavni kanalizacijski kolektor od postojećeg ispusta do lokacije upov
Predviđena suprojektnom dokumentacijom PE revizijska kanalizacijska okna, klase SN 8. PE
kanalizacijska okna i spojevi moraju udovoljiti normama EN 476, EN ISO 9989 i EN ISO 9967. Okna su
promjera DN1000 i DN 800 mm.
Okno sa sastoji od dna okna s kinetom (standardne nivelete pada od 2%), tijela okna koje je s vanjske
strane poprečno orebreno radi dodatne čvrstoće i bolje stabilnosti, te konusnog završetka DN 625
mm. S unutrašnje strane postavljene su PE penjalice i to 3 kom/m. PE okno se ugrađuje na posteljicu
od kamenog materijala krupnoće zrna do 8 mm, debljine sloja 15 cm i zatrpava se istim materijalom
do pune visine rova.
Spoj okna i PP kanalizacijske cijevi s jedne strane vrši se kroz ulaznu brtvu, a s druge strane na
naglavak PP kanalizacijske cijevi s gumenom brtvom.
Predviđena je ugradnja tipskih samonivelirajućih poklopaca nazivnog otvora DN 625, N= 150 kN koji
je nepropusan za površinske vode. Polovica poklopaca treba biti perforirana s otvorima za ventilaciju.
Predviđa se ugradnja i tipskih poklopaca za PE revizijska okna DN 1000 i DN 800, poklopac nazivnog
otvora DN 625, N=400 kN koji je nepropusan za površinske vode. Polovica poklopaca treba biti
perforirana s otvorima za ventilaciju.
1.26.3.4 Križanja sustava odvodnje s objektima infrastrukture
1.26.3.4.1 Faza 1
Križanje sustava odvodnje i vodotoka
Križanje kanalizacije i vodotoka vrši se prolazom kanala ispod vodotoka ili ovjesom cjevovoda na
konstrukciju mosta, ovisno o terenskim prilikama i tehničkim zahtjevima vođenja trase kanalizacije.
Nastavno se daje pregled svih križanja s vodotocima na području Projekta.
Križanje kanalizacije i vodotoka prolazom kanala ispod vodotoka vrši se na sljedećim kanalima:
- MB 4.1 – stac. 0+095,60,
- MB 5 – stac. 0+041,92,
- MB 9 – stac. 0+867,65,
- MB 9 – stac. 1+959,50,
- MB 9.1 – stac. 0+049,43,
- GK 6 – tlačni vod – stac. 0+014,17 do 0+039,74,
- GK 6 – od ispusnog okna do GK_6-0 – stac. 0+170,79.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 244
Križanje se vrši prekopom vodotoka. Cijev kanalizacijskog kolektora projektnom dokumentacijom
polaže se u zaštitnu čeličnu cijev sljedećih dimenzija:
- Ø 323,9 mm, s=12,5 mm za kanalizacijski kolektor DN 180 mm,
- Ø 406,4 mm, s=14,2 mm za kanalizacijski kolektor DN 280 mm,
- Ø 508,0 mm, s=22,2 mm za kanalizacijski kolektor DN 355 mm,
- Ø 610,0 mm, s=25,0 mm za kanalizacijski kolektor DN 450 mm.
Kanalizacijska cijev je u zaštitnoj cijevi fiksirana (centrirana) distantnim prstenima na maksimalnom
razmaku 1,5 m. Zaštitna cijev mora biti zaštićena od korozije, odnosno premazana s vanjske i
unutarnje strane antikorozivnim premazom.
Tjeme zaštitne cijevi mora biti minimalno 1,5 m ispod dna vodotoka, a duljina zaštitne cijevi jednaka
je širini dna vodotoka i horizontalnoj projekciji polovice duljine pokosa.
Nakon izvođenja radova potrebno je vratiti vodotok u prvobitno stanje te izvesti osiguranje dna i
pokosa na način da se izvede kamena obloga u betonskoj podlozi, debljine 25 cm. Širina pojasa
osiguranja vodotoka iznosi 1,5 m od osi cjevovoda sa svake strane. U slučajevima gdje je vodotok pri
prolasku ispod prometnice zacijevljen, a kanal položen uz rub ceste, osiguranje dna i pokosa vrši se
do početka cijevi, sukladno nacrtnoj dokumentaciji.
Radi lakšeg izvođenja radova na izvođenju prolaza kanalizacijskog kolektora ispod vodotoka,
potrebno je osigurati nesmetani tok vodotoka usmjeravanjem vode alternativnim putem pomoću
privremeno postavljenih cijevi ili crpljenjem. Radove vršiti u malovodonom periodu, odnosno u
vrijeme malih voda vodotoka.
Prijelaz kanala preko vodotoka ovjesom na konstrukciju mosta vrši se na sljedećim kanalima:
- MB 2 – tlačni vod,
- MB 3 – tlačni vod,
- MB 8.1 – tlačni vod.
Prijelaz se vrši polaganjem tlačnog voda u čeličnu zaštitnu cijev promjera Ø 219,1 mm, s=11,1 mm.
Između radne i zaštitne cijevi potrebno je postaviti termoizolaciju. Zaštitna cijev mora biti adekvatno
zaštićena od korozije.
Cijev tlačnog voda se sa zaštitnom cijevi postavlja na čelične nosače od U 100 profila, na
međusobnom razmaku od 1,0 m, za koje se pričvršćuje obujmicama. Nosači su za konstrukciju mosta
pričvršćeni čeličnom pločom, za koju su zavareni.
Detaljnu tehnologiju izvođenja prijelaza kanala preko vodotoka ovjesom na konstrukciju mosta, uz
sve eventualno potrebne proračune nosivosti pridržanja cijevi, potrebno je izraditi u izvedbenom
projektu.
Križanje sustava odvodnje i ceste
Na mjestima gdje se trasa kanalizacije vodi trasom državne ceste D 29 koja je predviđena za
rekonstrukciju kanalizacijski kolektor je sukladno zahtjevima Hrvatskih cesta smješten van trupa
prometnice. Kako bi se izbjeglo prekopavanje prometnice, na mjestima prelaska kanala preko iste
predviđeno je prijelaz vršiti bušenjem ispod trupa ceste.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 245
Bušenje je predviđeno na sljedećim kanalima:
- MB 1 – od stac. 0+339,56 do stac. 0+346,51,
- MB 1.1 – od stac. 0+000,00 do stac. 0+006,05,
- MB 4 – od stac. 0+768,08 do stac. 0+774,89,
- MB 4.2 – od stac. 0+000,00 do stac. 0+006,70.
Za izvedbu radova na križanju kolektora i državne ceste potrebno je iskopati građevnu jamu tlocrtnih
dimenzija 9,0×3,0 m, dubine 0,80 m ispod osi cijevi, na strani na kojoj se vrši utiskivanje cijevi. Na dnu
jame potrebno je izraditi sloj podložnog betona debljine 10 cm, te potporni zid za smještaj i
osiguranje bušačih strojeva i opreme.
Prvo se vrši utiskivanje zaštitne čelične cijevi u koju se naknadno uvodi kanalizacijska cijev. Zaštitna
cijev je dimenzija Ø 406,4 mm, s=8,0 mm za kanalizacijski kolektor DN 280 mm, te Ø 508,0 mm, s=8,0
mm za kanalizacijski kolektor DN 355 mm. Kanalizacijska cijev je u zaštitnoj cijevi fiksirana
(centrirana) distantnim prstenima na maksimalnom razmaku 1,5 m. Zaštitna cijev mora biti zaštićena
od korozije, odnosno premazana s vanjske i unutarnje strane antikorozivnim premazom (prilog 901).
Na izlaznoj strani izvođenja radova potrebna je građevna jama tlocrtnih dimenzija 4,0×2,0 m, dubine
0,80 m ispod osi cijevi.
Tjeme zaštitne cjevi mora biti minimalno 1,5 m ispod osi kolnika, a tijekom izvođenja radova
obavezno je kontroliranje pada nivelete cijevi.
Za vrijeme izvođenja radova obavezno je osiguranje prometnom signalizacijom sukladno važećim
zakonskim propisima. Tijekom radova ne smije se na nikakav način ugroziti stabilnost ceste ili
sigurnost sudionika u prometu.
Nakon izvođenja radova potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno stanje.
Križanje sustava odvodnje i željezničke pruge
Nisu zabilježena križanja i paralelna vođenja s željeznićku progu na Projektom području.
Križanje sustava odvodnje sa infrastrukturom
Prilikom svih iskopa i radova u neposrednoj blizini podzemne infrastrukture, potrebno je obratiti
posebnu pozornost, a u slučaju potrebe vršiti ručni iskop kako ne bi došlo do oštećenja.
Iz razloga već izgrađenih instalacija vodovoda, telefona, plina i vanjske rasvjete predviđen je ručni
iskop kontrolnih rovova širine 0,6 m, dubine 1,5 m i duljine 2,0 m prije početka radova. Mjesto iskopa
kontrolnih rovova za svaku dionicu utvrditi će nadzorni inženjer u dogovoru sa izvođačem radova, na
osnovu uvida u situaciju instalacija te temeljem dobivenih informacija od vlasnika instalacija. Iskop
treba vršiti pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja instalacije te ozljeda na radu.
Ukoliko Izvođač nije u mogućnosti ispuniti posebne uvjete gradnje, dužan je izraditi projekt
izmještanja /prelaganja/ prema uvjetima vlasnika instalacija i ishositi suglasnost na projekt, koji će u
konačnici predstavljati sastavni dio ukupne projektne dokumentacije predmetne građevine.
Izvođenje treba prilagoditi postojećem stanju, poštujući uvjete vlasnika instalacije iz lokacijske
dozvole.
Elektroenergetska instalacija
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 246
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa elektroenergetskom instalacijom obavezno
izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Plinska instalacija
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa plinovodom obavezno izvesti sukladno
uvjetima vlasnika instalacije.
Telefon
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa telefonskim vodovima obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Vodovod
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa vodovodom obavezno izvesti sukladno
uvjetima vlasnika instalacije.
Ostala infrastruktura
Obilaskom trase nije uočena dodatna infrastruktura koja bi utjecala na položaj trase, a ako se
ustanovi, sva križanja će se izvesti prema posebnim uvjetima vlasnika instalacije.
Nisu zabilježena križanja i paralelna vođenja sa infrastrukturu na Projektom području.
1.26.3.4.2 Faza 2
Križanje sustava odvodnje ispod vodotoka i ceste
Na mjestima prolaska kolektora ispod vodotoka i cesta predviđeno je dodatno osiguranje kolektora.
Za prolaske ispod vodotoka i cesta predviđeno je osiguranje u zaštitnoj cijevi dodatno osigurano
betonskim blokom dimenzija (D+0,60m)x(D+0,60m), gdje je D promjer zaštitne cijevi. Zaštitne cijevi
su projektnom dokumentacijom od istog materijala kao i kolektori (altrnativno čelične cijevi).
Sva osiguranja će se izvoditi pod nadzorom predstavnika vlasnika građevine kroz koju se polažu
kolektori.
Križanje sustava odvodnje i željezničke pruge
Nisu zabilježena križanja i paralelna vođenja s željeznićku progu na Projektom području.
Križanje sustava odvodnje sa infrastrukturom
Prije početka radova na izgradnji kolektora važno je definirati točan položaj ostalih instalacija, kako bi
se mogle izvršiti eventualno potrebne korekcije trase (koristiti situaciju komunalnih instalacija,
probne rovove, zatražiti nadzor komunalnih poduzeća te koristiti uređaj za otkrivanje podzemnih
instalacija). Prilikom svih iskopa i radova u neposrednoj blizini podzemne infrastrukture, potrebno je
obratiti pozornost, a u slučaju potrebe vršiti ručni iskop kako ne bi došlo do oštećenja.
Isto tako potrebno je i osigurati nesmetanu opskrbu korisnika, a sve prema zahtjevima i potrebama
vlasnika instalacija odnosno u dogovoru s njihovim ovlaštenim predstavnicima.
Iz razloga već izgrađenih instalacija vodovoda, telefona, plina i vanjske rasvjete predviđen je ručni
iskop kontrolnih rovova širine 0,60 m, dubine do 2,00 m m i duljine 2,00 m prije početka radova.
Mjesto iskopa kontrolnih rovova za svaku dionicu utvrditi će nadzorni inženjer u dogovoru sa
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 247
izvođačem radova, na osnovu uvida u situaciju instalacija te temeljem dobivenih informacija od
vlasnika instalacija. Iskop treba vršiti pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja instalacije te ozljeda na
radu.
Ukoliko Izvođač nije u mogućnosti ispuniti posebne uvjete gradnje, dužan je izraditi projekt
izmještanja/prelaganja/prema uvjetima vlasnika instalacije i ishoditi suglasnost na projekt, koji će u
konačnici predstavljati sastavni dio ukupne projektne dokumentacije predmetne građevine.
Izvođenje treba prilagoditi postojećem stanju, poštujući uvjete iz lokacijske dozvole.
Elektroenergetska instalacija
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa elektroenergetskom instalacijom obavezno
izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Plinska instalacija
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa instalacijom telefona obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije
Telefon
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa instalacijom telefona obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Vodovod
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa vodovodnom obavezno izvesti sukladno
uvjetima vlasnika instalacije.
Ostala infrastruktura
Obilaskom terena nije uočena dodatna infrastruktura koja bi utjecala na položaj trase, a ako se
ustanovi, sva križanja će se izvesti prema posebnim uvjetima vlasnika instalacije.
1.26.3.4.3 Glavni kanalizacijski kolektor od postojećeg ispusta do lokacije upov
Na dijelu trase kolektor od stacionaža 0+786.00 do stacionaže 1+842.00 u duljini L=1.056 m prolazi
dijelom cestovnim zemljištem župnijske ceste ŽC2202 (Podgrađe Bistričko – Tugonica (D29)) i
nerazvrstanim cestama koje su asfaltirane u širini 2.50-4.50 m.
Radi postojećih instalacija plinovoda, vodovoda, elektrike i telefona kolektor je nužno izvesti u
kolniku cesta u svemu prema izmjeni i dopuni izvedbenog projekta.
Pilikom izvođenja kolektora u asfaltnom kolniku cesta potrebno je izvoditi dodatne radove:
- Rezanje postojećeg asfalta,
- Rušenje postojeće kolničke konstrukcije,
- Odvoz materijala iz iskopa na deponiju,
- Zatrpavanje rova kolektora drobljenim kamenim materijalom uz zbijanje tako da se na
završnom sloju postigne zbijenost Ms≥ 80N/mm2
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 248
Prema glavnom projektu i ugovornom troškovniku na revizijska okna se ugrađuju kanalski poklopci
ispitne nosivosti 250 kN. Projektirani poklopci od 250 kN stavljaju se u zelene površine, isti poklopci
ne mogu se stavljati u prometne površine. U prometne površine moraju doći teški kanalski poklopci
ispitne nosivosti 400 kN.
1.26.4 Crpne stanice
Predviđa se izgradnja:
FAZA 1 Crpne stanice
- CS-MB 2 Q= 6,50 l/s
- CS-MB 3 Q= 8,05 l/s
- CS-MB 10 Q= 6,50 l/s
- CS-MB 11 Q= 6,50 l/s
- CS-MB 12 Q= 6,50 l/s
- CS-MB 13 Q= 28,2 l/s
FAZA 2 /
GLAVNI KANALIZACIJSKI KOLEKTOR OD POSTOJEĆEG
ISPUSTA DO LOKACIJE UPOV
/
1.26.4.1 Faza 1
1.26.4.1.1 Općenito
Crpne stanice-MB 2-12
Crpne stanice CS-MB 2, CS-MB 3, CS-MB 10, CS-MB 11 i CS-MB 12 predviđene su projektnom
dokumentacijom kao potpuno ukopani objekti, koji se sastoje od prefabriciranog poliesterskog okna
ili polietilenskog okna (PE), promjera DN 1400 mm, s ugrađenom opremom. Oprema crpnih stanica
mora osiguravati da bude postignuta potrebna funkcionalnost kanalizacijskog sustava.
Za silazak u okno predviđeno je da u crpne stanice budu ugrađene penjalice na međusobnom
razmaku od 25 cm, maksimalno 50 cm od vrha okna. Za ulazak u okno predviđena je ugradnja
poklopaca odgovarajućih dimenzija kako bi se crpke mogle izvaditi tijekom njihova čišćenja i
servisiranja. Poklopci su od lijevanog željeza, nosivosti 400 kN na prometnicama, te 250 kN na
zelenim površinama. Poklopci moraju biti vodotijesni.
Osim otvora za dovodne cjevovode, tlačni vod i cijev ventilacije, u oknu je potrebno izraditi otvore za
kablove elektroenergetike. Crpke se spajaju na javnu elektroenergetsku mrežu preko samostojećeg
upravljačkog ormarića. Upravljački ormarić smješten je u neposrednoj blizini crpne stanice, ovisno o
terenskim i urbanističkim prilikama.
Za sve crpne stanice predviđena je ugradnja dviju crpki, jedne radne i jedne rezervne. Svi pripadajući
tlačni vodovi su od PEHD-a, DN 110 mm, dok su sve armature i fazonski komadi, kao i svi ostali
metalni dijelovi unutar crpnih stanica od INOX-a, standarda AISI 304. Sve armature smještene su
unutar okna crpne stanice. Kapaciteti crpki i visina dizanja definirani su hidrauličkim proračunom.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 249
Smještaj crpnih stanica je većim dijelom u javnim prometnicama, osim CS-MB 3, CS-MB 11 i CS-MB 12
koje su smještene na privatnu parcelu u blizini prometnice.
Radi smještaja crpnih stanica u koridoru javnih prometnica, ne predviđa se izrada ograde oko crpnih
stanica, a pristup službama održavanja omogućen je preko javnih puteva i prometnica.
Građevna jama za izgradnju crpne stanice izvest će se strojnim iskopom. Iskop se vrši u širini od
minimalno 0,65 m šire od promjera okna, odnosno promjer iskopa potreban za ugradnju crpne
stanice iznosi minimalno 2,7 m. U slučaju nailaska na postojeće instalacije ili u blizini postojećih
objekata radi očuvanja stabilnosti potrebno je iskop vršiti ručno, uz sve potrebne mjere sigurnosti i
zaštite na radu. Prilikom iskopa građevne jame i radova na postavljanju crpne stanice, potrebno je
vršiti razupiranje i podupiranje rova, te osigurati crpljenje vode koja na bilo koji način dospije u rov.
Za učvršćenje građevne jame primijenjuju se smjernice norme EN 1610.
Kada se iskopani materijal odlaže uz rov, između ruba rova i odloženog materijala iz iskopa potrebno
je ostaviti dovoljno širok pojas koji ne smije biti opterećen da se ne ugrozi stabilnost pokosa iskopa i
čija širina odgovara propisima zaštite na radu. Na mjestima gdje nije moguće odložiti materijal uz rub
rova, potrebno je planirati uzdužni transport iskopanog materijala na za to predviđeno stalno
/trajno/ ili privremeno odlagalište.
Ukoliko temeljno tlo ispod crpne stanice nije dovoljno kvalitetno za pravilno temeljenje, potrebno je
izvršiti produbljenje građevne jame za 0,50 m, te stabilizacija temeljnog tla zamjenskim kamenim
materijalom. Prije ugradnje zamjenskog materijala postavlja se netkani geotekstil. Radove na
produbljenju rova radi stabilizacije temeljnog dna odobravaju projektant i nadzorni inženjer.
Prije izrade temeljne ploče za okno crpne stanice potrebno je isplanirati dno rova s točnošću od ±3,0
cm te ga nabiti do tražene zbijenosti.
Temeljna ploča okna crpne stanice izrađuje se od armiranog betona klase C 30/37, tlocrtnih dimenzija
2,1×2,1 m, debljine 0,30 m.
Na pripremljenu temeljnu ploču postavlja se okno crpne stanice koje se zatim za temeljnu ploču
pričvršćuje vijcima.
Zatrpavanje okna vrši se u slojevima od 50 cm do zahtijevane zbijenosti, sitnozrnatim kamenim
materijalom veličine zrna 0- 8 mm. Kod zbijanja materijala potrebno je obratiti pozornost na zbijanje
u blizini gravitacijskih i tlačnih vodova, te ostalih infrastrukturnih instalacija, te u tim dijelovima
koristiti lagane ručne nabijače. Sve slojeve potrebno je dobro nabiti. Treba izbjeći preveliku silu
nabijanja iznad tjemena cijevi, radi mogućih oštećenja cijevi.
Nakon dovršetka radova i zatrpavanja rova, potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno
stanje.
Betonski elementi građevina izvode se od betona slijedećih karakteristika:
Grupa
betona
Razred
tlačne
čvrstoće
Razred
izloženosti
betona
Razred
vodonepropusnosti
Zaštitni
sloj
armature
Razred prema
maksimalnom
zrnu
Konstruktivni
elementi
1 C 16/20 - - - - Podložni beton
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 250
2 C 30/37 XC4, XD2, XA2 V2 4 cm Dmax 16 mm
Zidovi i ploče, temelji,
preljevni pragovi,
ostali konstruktivni
elementi
3 C 30/37 XC4, XD3, XF4 V2 4 cm Dmax 16 mm
Vijenac okna za
poklopac, Beton za
ubetoniravanje
Crpna stanica MB 13
Crpna stanica CS-MB 13 predviđena je kao potpuno ukopani objekt, koji se sastoji od okna crpne
stanice i zasunskog okna. Crpna stanica je projektnom dokumentacijom od armiranog betona. Za
silazak u zasunsko okno predviđena je ugradnja penjalica na međusobnom razmaku od 25 cm,
maksimalno 50 cm od vrha okna, a za silazak u okno crpne stanice služit će teleskopske mobilne
ljestve. Za ulazak u okna predviđena je ugradnja poklopaca odgovarajućih dimenzija kako bi se crpke
mogle izvaditi tijekom njihova čišćenja i servisiranja. Poklopci su od lijevanog željeza, nosivosti 400
kN. Poklopci moraju biti vodotijesni.
Osim otvora za dovodne cjevovode, tlačni vod i cijev ventilacije, u oknu crpne stanice je potrebno
izraditi otvore za kablove elektroenergetike. Crpke se spajaju na javnu elektroenergetsku mrežu
preko samostojećeg upravljačkog ormarića. Upravljački ormarić smješten je uz crpnu stanicu.
U crpnu stanicu je predviđena ugradnja dviju crpki, jedne radne i jedne rezervne. Pripadajući tlačni
vod je od PEHD-a, DN 180 mm, dok su sve armature i fazonski komadi, kao i svi ostali metalni dijelovi
unutar crpnih stanica od INOX-a, standarda AISI 304. Kako je uz crpnu stanicu CS-MB 13 predviđena
izgradnja zasunskog okna, sve armature bit će smještene van okna crpne stanice, u zasunsko okno.
Kapaciteti crpki i visina dizanja definirani su hidrauličkim proračunom u prilogu Hidraulički proračuni.
Crpna stanica je smještena na privatnu parcelu, u blizini prometnog puta kojim je službama
održavanja omogućen pristup CS-MB 13.
Karakteristike crpne stanice CS-MB 13 su sljedeće:
- Kapacitet crpke: Q = 28,20 l/s
- Manometarska visina dizanja: Hman = 6,67 m
- Snaga: P = 4,0 kW
- Duljina dovodnog voda: L = 52,27 m
Građevna jama za izgradnju crpne stanice izvest će se strojnim iskopom. Iskop se vrši u širini od
minimalno 0,5 m od ruba dna građevine, zaštitom građevnog rova. Iskopani materijal odvozi se na
gradilišnu deponiju.
Radovi se vrše u neposrednoj blizini rijeke Krapine, te s obzirom na pojavu podzemne vode očekuju
se otežani uvjeti pri izvođenju građevinskih radova. Izvođač radova dužan je prije početka građenja,
naručiti izradu projekta zaštite građevne jame koji će definirati tehnička rješenja zaštite prema
odabranoj tehnologiji izvođenja radova. Za stabilizaciju temeljnog tla ispod crpne stanice potrebno je
izvršiti produbljenje građevne jame za 0,50 m, te stabilizaciju temeljnog tla zamjenskim kamenim
materijalom. Prije ugradnje zamjenskog materijala postavlja se netkani geotekstil. Radove na iskopu
rova radi stabilizacije temeljnog dna odobravaju projektant i nadzorni inženjer.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 251
Nakon iskopa građevne jame i stabilizacije temeljnog tla, potrebno je isplanirati dno s točnošću od
±3,0 cm te ga nabiti do tražene zbijenosti. Na tako isplanirano dno postavlja se betonski izravnavajući
sloj od betona klase C 16/20, debljine 10 cm.
Temeljna ploča okna crpne stanice i zasunskog okna izrađuje se od armiranog betona klase C 30/37 s
dodatkom za vodonepropusnost. Tlocrtne dimenzije temeljne ploče crpnog okna su 3,20×3,20 m,
debljine 0,40 m, a zasunskog okna 2,90×2,90 m, debljina 0,25 m.
Na pripremljenu temeljnu ploču postavlja se okno od poliesterske cijevi s podnicom koje se zatim za
temeljnu ploču pričvršćuje vijcima. Promjer crpnog okna i zasunskog okna je 2,40 m, debljina stjenke
22 mm, promjer podnice 2,70 m.
Zidovi i pokrovna ploča okna crpne stanice i zasunskog okna se izrađuju od armiranog betona klase C
30/37 s dodatkom za vodonepropusnost. Debljina zidova je 0,40 m za crpni bazen, i 0,25 m za
zasunsko okno. Debljina pokrovne ploče je 0,20 m.
Svijetla visina okna crpne stanice je 5,10 m, a zasunskog okna 1,80 m.
Na dnu okna crpne stanice predviđena je izrada kinete, betonom klase C 16/20.
Oko zidova, dna i pokrovne ploče crpne stanice predviđa se izvedba hidroizolacije.
Zatrpavanje oko crpne stanice vrši se u slojevima od 50 cm do zahtijevane zbijenosti sitnijim
materijalom iz iskopa u cijeloj građevnoj jami osim ispod zasunskog okna gdje je radi postizanja
kvalitetnog temeljnog tla potrebno vršiti zatrpavanje kvalitetnim zamjenskim materijalom. Kod
zbijanja materijala potrebno je obratiti pozornost na zbijanje u blizini gravitacijskih i tlačnih vodova,
te ostalih infrastrukturnih instalacija, te u tim dijelovima koristiti lagane ručne nabijače. Sve slojeve
potrebno je dobro nabiti. Treba izbjeći preveliku silu nabijanja iznad tjemena cijevi, radi mogućih
oštećenja cijevi.
Nakon dovršetka radova i zatrpavanja rova, potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno
stanje.
1.26.4.1.2 Popis crpnih stanica
U slijedećoj tablici dane su karakteristike crpnih stanica faze I.
Popis crpnih stanica – Općina Marija Bistrica
Crpna
stanica
Kapacitet
crpke
Q
Manometarska
visina dizanja
Hman
Snaga
P
Položaj u mreži odvodnje Duljina tlačnog
voda
L
l/s m kW kolektor stacionaža m
CS-MB 2 6,50 13,14 4,0 MB 8.2.1 0+000,00 252,64
CS-MB 3 8,05 5,12 1,3 MB 8.1 0+129,60 30,66
CS-MB 10 6,50 8,65 1,5 MB 4.3 0+235,94 42,00
CS-MB 11 6,50 3,96 1,1 MB 3 0+024,93 24,93
CS-MB 12 6,50 5,40 1,1 MB 2 0+068,43 41,74
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 252
CS-MB 13 28,2 6,67 4,0 52,27
1.26.5 Preljevne građevine
Predviđa se izgradnja:
FAZA 1 Kišni preljev KP-MB 1 s pripadajućim ispustom DN 820 mm, L=103,00 m
FAZA 2 /
GLAVNI KANALIZACIJSKI KOLEKTOR OD POSTOJEĆEG
ISPUSTA DO LOKACIJE UPOV
Predviđa se izgradnja 1 preljevne građevine.
1.26.5.1 Faza 1
1.26.5.1.1 Kišni preljev KP-MB 1
Kišni preljev KP-MB 1 predviđen je kao potpuno ukopani, armirano betonski objekt.
Za ulazak u kišni preljev predviđena je ugradnja dva poklopca dimenzija 60/60 cm. Poklopci su od
lijevanog željeza, nosivosti 400 kN. Poklopci moraju biti vodotijesni.
Građevna jama za izgradnju kišnog preljeva izvest će se strojnim iskopom. Iskop se vrši u širini od
minimalno 0,5 m od ruba dna građevine, prema prilogu 601 i 602. Iskopani materijal odvozi se na
gradilišnu deponiju. Za učvršćenje građevne jame primijenjuju se smjernice norme EN 1610.
Za stabilizaciju temeljnog tla ispod kišnog preljeva potrebno je izvršiti produbljenje građevne jame za
0,50 m, te stabilizaciju temeljnog tla zamjenskim kamenim materijalom. Prije ugradnje zamjenskog
materijala postavlja se netkani geotekstil. Radove na iskopu rova radi stabilizacije temeljnog dna
odobravaju projektant i nadzorni inženjer.
Nakon iskopa građevne jame i stabilizacije temeljnog tla, potrebno je isplanirati dno s točnošću od
±3,0 cm te ga nabiti do tražene zbijenosti. Na tako isplanirano dno postavlja se betonski izravnavajući
sloj od betona klase C 16/20, debljine 10 cm.
Dno, zidovi i pokrovna ploča kišnog preljeva izradit će se betonom klase C 30/37 s dodacima za
vodonepropusnost. Debljina zidova i dna je 0,25 m, a pokrovne ploče 0,20 m. Svijetla visina kišnog
preljeva 2,95 m na dovodnom dijelu, i 1,85 m u preljevnom kanalu.
Između dovodnog kanala i preljevnog kanala izvest će se preljevni prag, debljine 20 cm, sa
zakošenom krunom pod 45°.
Na dnu kišnog preljeva predviđena je izrada kinete, betonom klase C 16/20.
Dovodni cjevovod u kišni preljev je profila DN 700 mm, na izlasku iz dovodnog kanala predviđen je
odvodni profil DN 400 mm. Na izlazu iz preljevnog kanala nalazi se ispust iz kišnog preljeva, profila DN
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 253
820 mm. Ispust iz kišnog preljeva je predviđen u rijeku Krapinu, a na kraju cijevi je predviđena izrada
izljevne građevine, te žabljeg poklopca za sprječavanje ulaska povratnog toka vode u sustav
odvodnje.
Zatrpavanje oko kišnog preljeva vrši se u slojevima od 50 cm do zahtijevane zbijenosti sitnijim
materijalom iz iskopa u cijeloj građevnoj jami osim ispod preljevnog kanala gdje je radi postizanja
kvalitetnog temeljnog tla potrebno vršiti zatrpavanje kvalitetnim zamjenskim materijalom. Kod
zbijanja materijala potrebno je obratiti pozornost na zbijanje u blizini gravitacijskih cijevovoda, te u
tim dijelovima koristiti lagane ručne nabijače. Sve slojeve potrebno je dobro nabiti. Treba izbjeći
preveliku silu nabijanja iznad tjemena cijevi, radi mogućih oštećenja cijevi.
Nakon dovršetka radova i zatrpavanja rova, potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno
stanje.
1.26.5.1.2 Okno muljnog ispusta i ispusno okno
S obzirom na visinski položaj nivelete tlačnog voda iz CS-MB 4, u blizini crpne stanice u najnižoj točci
tlačnog voda (kanal MB 7.1.2, stacionaža 0+048,44) predviđena je izgradnja okna za muljni ispust.
Okno je armiranobetonsko, izrađeno od betona klase C 30/37, svijetlih dimenzija 2,00×1,50 m.
Debljina dna i zidova okna iznosi 0,25 m. Debljina pokrovne ploče je 0,20 m.
Svijetla visina okna je 1,80 m te je za silazak u njega predviđena ugradnja kvadratnog poklopca 60/60
cm, sa sustavnom samozabravljivanja, nosivosti 400 kN, kao i ugradnja željeznih stupaljki, na
međusobnom razmaku 25 cm.
Ispusno okno predviđeno je na kraju tlačnog voda iz crpne stanice CS-MB 13. Okno je predviđeno kao
armiranobetonsko, izrađeno betonom klase C 30/37. Svijetlih je dimenzija 1,50×1,50 m, debljine dna i
zidova 0,25 m. Debljina pokrovne ploče je 0,20 m.
Na dnu ispusnog okna izradit će se kineta s uzdužnim padom od 1%, betonom klase C 16/20.
Na ispusno okno se ugrađuje tipski lijevano željezni poklopac svijetlog otvora 60/60 cm,sa sustavom
samozabravljivanja, nosivosti 400 kN. Za silazak u okno predviđena je ugradnja željeznih stupaljki, na
međusobnom razmaku 25 cm.
1.26.5.1.3 Prolazak tlačnog voda ispod rijeke Krapine
Križanje tlačnog voda GK 6 sa rijekom Krapinom izvodi se horizontalnim usmjerenim bušenjem s
daljinskim radi oupravljanjem (HDD), čime se izbjegava potreba za iskopom vodotoka.
Za izvedbu HDD bušenja nije potrebna izrada građevinske jame, već se prvo izrađuje pilotna bušotina
kod koje se glavom za bušenje izrađuje bušotina prema određenom smjeru i dubini bušenja. Zatim se
proširivačem proširuje bušotina do potrebnog promjera koji je barem 30% veći od promjera cijevi
koje se uvlače. Na kraju slijedi uvlačenje zaštitne cijevi. Zaštitna cijev je čelična, promjera Ø 610,0
mm, debljina stjenke s=25,0 mm.
U zaštitnu cijev se uvlači cijev tlačnog voda od PEHD-a, DN 180 mm. Cijev tlačnog voda je u zaštitnoj
cijevi fiksirana/centrirana distantnim prstenima na maksimalnom razmaku 1,5 m. Zaštitna cijev mora
biti zaštićena od korozije, odnosno premazana s vanjske i unutarnje strane antikorozivnim
premazom.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 254
Tjeme zaštitne cjevi mora biti minimalno 1,5 m ispod vodotoka, a tijekom izvođenja radova obavezno
je kontroliranje pada nivelete cijevi. Promjenu tehnologije izvođenja navedenog rada potrebno je
usuglasiti sa glavnim projektantom i nadzornim inženjerom pri izvođenju radova.
Nakon izvođenja radova potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno stanje.
1.26.5.2 Glavni kanalizacijski kolektor od postojećeg ispusta do lokacije upov
1.26.5.2.1 Preljevna građevina
U sklopu izgradnje preljevne građevine predviđa se izrada armiranobetonskog preljevnog okna,
unutrašnjih dimenzija 300x180 cm, dubine 1,5 m sa preljevnim pragom dim. 25x25 cm duljine 3 m i
kinetom preljeva.
Okno je potrebno izvesti od armiranog betona klase C 25/30 s dodatkom za vodonepropusnost.
Donja ploča je debljine 25 cm, zidovi debljine 25 cm a gornja ploča debljine 15 cm sa
lijevanoželjeznim poklopcem dim. 600x600 mm. Beton je u skladu s TPBK prema HRN EN 206-1,
agregat prema HRN EN 12620, voda prema HRN EN 1008, cement prema HRN EN 197-1 klase 35 u
količini najmanje 250 kg/m3, armatura prema HRN EN 10080 i dodaci betonu prema HRN EN 934 i
HRN EN 450. Ispod okna je podložni beton klase C 16/20 debljine 5 cm i sloj kamenog materijala
debljine 10 cm.
Izvedbi preljevne građevine može se pristupiti tek po izgradnji kolektora, uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda ili njegove I faze tj. mehaničkog dijela ili po izgradnji privremenog ispusta u potok
Bistricu na lokoaciji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
Radovi na prespajanju na postojeći kolektor i puštanju u funkciju preljevne građevine obuhvaćaju:
- Privremeno zatvaranje toka otpadnih voda postojećeg kolektora i to u revizijskom oknu
neposredno prije preljevne građevine.
- Precrpljivanje otpadnih voda u postojeće revizijsko okno na preljevnom vodu poslije
preljevne građevine. Predviđeno trajanje neprekidnog crpljenja u trajanju od 72 sata u
količini od 5-10 l/s.
- Presjecanje postojeće kolektorske cijevi unutar preljevne građevine.
- Izrada betonskog preljevnog praga i unutarnje kinete preljeva.
- Privremena regulacija prometa tijekom izvođenja crpljenja.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 255
1.27 Tehničke Specifikacije za strojarske radove
1.27.1 Kanalizacijske crpke
Predviđa se primjena potopljenih crpki za otpadne vode iz GG 25 ili GGG 40 s pripadajućom
armaturom i fazonima iz nehrđajućeg čelika prema AISI 304 i nodularnog lijeva (NL, ductil GGG40)
PN10.
Sve će ugrađene crpke biti potopnog tipa.
Sve crpke u okviru ovog Ugovora, kao i ostali bitni elementi crpnih sustava, biti će standardni
kataloški proizvodi od istog proizvođača.
Crpke će imati mogućnost kontinuiranog i isprekidanog rada (u potopljenom radu i kratkotrajnom
djelomično potopljenom radu) bez pretjeranih vibracija, pretjeranog zagrijavanja ili uzrokovanja
oštećenja motora i brtvi.
Sve će crpke biti traženih karakteristika (Q, Hman) i pri radu s traženim opsegom karakteristika neće
dolaziti do pojave kavitacije, vibracija i bilo kakvih udara. Crpke će biti proizvedene za crpljenje
neobrađene otpadne vode bez začepljenja impelera. Svi će otvori i prolazi biti dovoljnih dimenzija da
je omogućen prolazak neobrađene otpadne vode. Sve će crpke kapaciteta do uključivo 5 l/s i
tlačnom prirubnicom DN 50 ili manjom biti opremljene rezačem.
Sve će crpke biti opremljene dvostrukom mehaničkom brtvom (gornja i donja). Sve će crpke biti
opremljene sustavom signalizacije propuštanja mehaničke brtve (prodor vode u stator), termičkom
zaštitom namotaja bimetalnim temperaturnim senzorom 140°C i relejem za nadzor.
Dvije će mehaničke brtve motora biti izrađene od korozijski otpornog silicij ili volfram karbida ili
jednakovrijednog materijala i bit će podmazivane odgovarajućim mazivom. Dobavljač crpki mora
jamčiti pouzdano rashlađivanje motora crpke pri projektiranim uvjetima i radnim nivoima otpadne
vode u crpnim bazenima.
Senzor prodora vode također mora biti ugrađen i prekinuti rad u slučaju propuštanja mehaničkih
brtvi. Nadzor senzora i termičke zaštite mora vršiti relej ugrađen u upravljački ormarić. Za bimetalnu
zaštitu relej nije potreban.
Energetski i signalni kabel treba biti odgovarajućeg presjeka i potopnog tipa, duljine min. 20 m,
adekvatno zaštićen.
Svaka će crpka biti izolirana vlastitim zasunom montiranim na tlačnom cjevovodu.
Svi će usponski tlačni cjevovodi crpki biti izvedeni od nehrđajućeg čelika AISI 304.
Potopljeni će motori crpki imati namotaje otporne na vlagu i bit će montirani u vodonepropusnim
kućištima. Motori će svih crpki imati statore u F ili H klasi izolacije prema IEC 34-1 i mehaničku zaštitu
klase IP68 prema HRN EN 60529. Kućište će motora biti od nodularnog lijeva.
Vratilo će svih crpki biti izrađeno od čelika AISI 316.ili AISI 431 Svi vijci na crpki, ostali dodatni
materijal. uvodnice kablova i ručka za podizanje će biti izrađeni od čelika AISI 304. Lanci, vodilice i
kuke za podizanje crpki će također biti izrađeni od čelika AISI 304.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 256
U svakoj će crpnoj stanici za svaku od crpki biti ugrađeni gornji držač vodilice i lanaca iz AISI 304,
vodilice odgovarajuće duljine iz AISI 304, klizač i lanac za podizanje crpki min. duljine 10 m iz AISI 304
te specijalna stopa (N90° komad) za učvršćivanje vodilica i tlačnog cjevovoda.
Crpke će biti odgovarajuće antikorozivno zaštićene u minimalno dvostrukom epoksidnom premazom
ukupne debljine premaza od min. 300 μm.
Sva će armatura i cjevovodi unutar crpnih stanica biti nazivnog tlaka 10 bar (PN10). Po mogućnosti,
sva zavarivanja dijelova instalacije iz nehrđajućeg čelika odraditi radionički u zaštitnoj atmosferi
iznutra i izvana (argon). Austenitni nehrđajući čelici mogu se zavarivati svim elektro postupcima, ali
plinsko zavarivanje i rezanje je zabranjeno. Postupak zavarivanja treba obaviti brzo, sa što manjim
unosom topline. Kod debljih zavara, ne zavarivati u jednom prolazu nego postupno popunjavati zavar
uz međupauzu za hlađenje.
Naročitu pozornost obratiti na provarivanje korijena zavara i čišćenje zavara nakon zavarivanja
kombinacijom mehaničkih i kemijskih metoda (četkama i pastama), nakon čega je tretirane površine
potrebno temeljito isprati vodom pod visokim tlakom.
Nakon izvedenih zavarivanja cjevovoda od nehrđajućeg čelika i svih ostalih radova, sva mjesta koja su
bila pod utjecajem topline uslijed zavarivanja, iskrenja nastalih uporabom brusilice itd. je potrebno
pasivizirati specijalnim kemijskim preparatima za ovu namjenu.
Rastavljive spojeve dijelova instalacija iz različitih materijala (npr. spojeve nehrđajućeg čelika i
nodularnog lijeva) potrebno je izolirati odgovarajućim brtvama iz nevodljivih materijala te tuljcima za
izolaciju vijaka i matica.
Zabranjena je uporaba pocinčanih vijaka i matica. Potrebno je koristiti vijke i matice od materijala
sukladnog materijalu cijevi.
Karakteristike crpke proizvođač će garantirati prema ISO 9906/annex 2A. Na karakteristici svake
crpke moraju biti prikazani Q-H krivulja, krivulja ulazne snage, snage na vratilu, ukupne učinkovitosti,
hidrauličke učinkovitosti, netto pozitivne usisne visine (NPSH), radna točka, optimalna točka, te točne
vrijednosti učinkovitosti i snage u radnoj točki i optimumu. Također moraju biti iskazane sljedeće
nazivne vrijednosti crpke: napon, frekvencija, snaga, struja, broj okretaja i ukupni moment inercije
rotirajućeg dijela crpke.
Dobavljač će crpki imati servisnu mrežu u Republici Hrvatskoj s mogućnošću popravaka crpki unutar
perioda od 7 dana od dana dojave kvara. Dobavljač će sa svakom dostavljenom crpkom dostaviti i
ovjerenu izjavu kojom potvrđuje gorenavedeni zahtjev.]
1.27.2 Prefabricirane poliesterske crpne stanice
Tipske crpne stanice moraju biti izrađene prema normi HRN EN 12050-1. To se dokazuje izjavom o
svojstvima koja mora biti temeljena na izvješću neovisne institucije akreditirane za certificiranje po
normi EN 12050-1. Prefabricirana crpna okna sukladno projektnoj dokumentaciji moraju biti izrađena
od staklom ojačanog duromera (GRP).
Debljina stijenke prefabricirane stanice i poliesterskog dna mora biti definirana statičkim
proračunom za najnepovoljniji slučaj kao da je cijela stanica potopljena.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 257
Armiranobetonska temeljna konstrukcija ima funkciju utega za povećanje ukupne mase. Ona mora
biti proračunata na sile uzgona kao da je crpna stanica potpuno potopljena.
Osnovu crpne stanice čini cilindrično poliestersko okno kompaktno povezano s poliesterskim sfernim
dnom. Okno treba biti isporučeno sa spojevima za dovodni i tlačni cjevovod na projektiranim
visinama. Ovisno o pojedinoj crpnoj stanici, na vanjskoj strani stanice izvode se jedan ili dva ulazna
priključka za spoj gravitacijskih cijevi. S vanjske strane se nalazi prsten za spoj na temeljnu betonsku
ploču koja ima funkciju utega.
Silaženje do dna crpnih stanica omogućeno je pomoću sigurnosnih ljestvi. Širina nagazne prečke je
40-45 cm, dok je međusobni razmak prečki ljestvi 25-30 cm. Sigurnosne ljestve trebaju biti
opremljene centralnom sigurnosnom vodilicom s klizačem i pojasom, nosačima za fiksiranje ljestvi na
poliestersku cijev i inox spojnim materijalom. Kompletna konstrukcija ljestvi treba biti izrađena od
inox materijala.
Crpna stanica opremljena je s dvije potopljene crpke za otpadne vode. Crpke se u radu ciklički
izmjenjuju, a u slučaju kvara na jednoj automatski se uključuje druga. Crpke trebaju biti opremljene
vodilicama, lancem za izvlačenje, gornjim držačem vodilica, lanca i kabela te montažnim temeljnim
vijcima. Svi navedeni dijelovi trebaju biti iz nehrđajućeg čelika.
Svi fazonski komadi koji će se ugrađivati na tlačne grane unutar crpne stanice trebaju biti proizvedeni
iz nehrđajućeg čelika AISI 304.
Uključivanje i isključivanje crpki vrši se automatski, putem hidrostatskog senzora i plovnih sklopki
koje se smještaju na odabrane razine vode.
Za rad crpnih stanica potrebno je osigurati priključak na javnu električnu mrežu. Upravljački ormarić
za regulaciju rada crpki s potrebnim uređajima je samostojeći.
1.27.3 Monolitna armirano betonska crpna stanica
Predviđena je kao potpuno ukopani objekt. Za ulazak u okno predviđena je ugradnja poklopaca
odgovarajućih dimenzija kako bi se crpke mogle izvaditi tijekom čišćenja i servisiranja. Osim otvora za
dovodne cjevovode, tlačni vod i cijev ventilacije u oknu je potrebno izraditi i otvore za kabele
elektroenergetike. Temeljna ploča okna crpne stanice izrađuje se od armiranog betona klase C 30/37
s dodatkom za vodonepropusnost, a isto tako i zidovi i pokrovna ploča. Oko zidova, dna i pokrovne
ploče predviđena je izrada hidroizolacije. Podložni beton crpnih stanica predviđen je od betona
razreda tlačne čvrstoće C16/20. U konstruktivnom pogledu, okno crpne stanice mora zadovoljavati
sve potrebne elemente prikupljanja otpadnih voda te smještaja potrebnih crpnih agregata i osigurati
miran i ujednačen rad. Elektroormarić za smještaj neophodnih elektroinstalacija za napajanje crpnih
agregata kao i automatike koja osigurava siguran te potpuno automatski rad crpki, nalazi se
naposredno uz crpnu stanicu.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 258
1.28 Zahtjevi za uređenje Gradilišta
1.28.1 Ploče/natpisi i informativne ploče
Vidi poglavlje 1.5.24.1.
1.28.2 Radno vrijeme za radove
Radno je vrijeme za radove ograničeno na period od ponedjeljka do nedjelje od 7.00 do 18.00 sati.
Ukoliko Izvođač želi raditi izvan zadanog radnog vremena, prethodno će ishoditi dopuštenje od
Inženjera.
1.28.3 Smještaj za Izvođača
Izvođač će postaviti svoj glavni ured na lokaciji izvođenja Radova. Glavni ured na gradilištu bit će
mjesto na kojem će Izvođač primati instrukcije, upute ili elektroničku poštu od Inženjera.
Izvođač će postaviti dodatne urede na drugim lokacijama za svoje potrebe.
Izvođač neće dozvoliti da bilo koja osoba stanuje na gradilištu, osim za sigurnosne potrebe, ako tako
odobri Inženjer.
Izvođač će zaposlenicima koji rade na gradilištu osigurati sve potrebne sanitarne i ostale zahtjeve,
sukladno važećoj regulativi, te osigurati potrebnu zaštitnu opremu i odjeću.
1.28.4 Urednost gradilišta
Izvođač će održavati gradilište čistim, urednim i sigurnim tijekom razdoblja izgradnje i puštanja u
pogon. Izvođač je dužan ukloniti sav materijal koji se ne koristi i druge ostatke koji nastaju
izgradnjom. Primopredaja uređaja neće se obaviti dok se takav materijal ne ukloni.
Izvođač treba spriječiti da vozila koja ulaze i izlaze s gradilišta ostavljaju blato ili druge ostatke
materijala na površinama prilaznih cesta ili pješačkih staza. Sav takav materijal treba ukloniti s
prometnih površina što je moguće prije.
Nikakav otpad, bilo kruti ili tekući ne smije se odlagati u vodotok.
Spaljivanje otpada na gradilištu nije dozvoljeno.
Izvođač će osigurati i upravljati stanicom koja služi za opskrbu gorivom opreme na lokaciji uređaja.
Stanica za punjenje treba imati zatvoreni pod s niskim zidovima kako bi se spriječilo bilo kakvo
otjecanje goriva u okolno tlo. Prosipano gorivo treba biti odmah uklonjeno i zbrinuto na odgovarajući
način.
Mehanizacija na gradilištu ne smije ispuštati ulja i maziva na području gradilišta. Izmjena motornog
ulja izvodi se na jednom središnjem mjestu, koje ima odgovarajuću zaštitu od prosipanja. Otpadno
motorno ulje treba prikupiti i odložiti na odgovarajući način.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 259
1.28.5 Sanitarije i zbrinjavanje otpada
Izvođač će osigurati odgovarajuće sanitarije i način zbrinjavanja otpada za svoju radnu snagu na
gradilištu, a sukladno važećoj zakonskoj regulativi. Za osoblje ureda Inženjera bit će osigurane
posebne sanitarne prostorije.
1.28.6 Pristup gradilištu
Izvođač će kontrolirati pristup gradilištu u svako vrijeme. Pristup će biti kontroliran u skladu s
procedurama dogovorenim s Inženjerom.
Privremene će ograde i kapije biti postavljene sve dok ne budu zamijenjene stalnim ogradama i
kapijama ili dok radovi ne budu u dovoljnoj fazi gotovosti odnosno da bude moguće dio gradilišta
staviti u rad, ukoliko je to primjenjivo.
Iskopi za postavljanje cjevovoda, koji se vrše na području koje je dostupno javnosti, bit će zaštićeni
adekvatnim ogradama.
1.28.7 Ometanje drugog korištenja zemljišta
Građevinski radovi Izvođača biti će ograničeni na gradilište ili drugo područje zemljišta ovisno o
dogovoru s Inženjerom.
Uslijed bilo kakvih neizbježnih uznemiravanja koja mogu biti prouzrokovana izvođenjem radova na
pristupnim cestama koje koriste treća lica kako bi došla do svojih posjeda u blizini gradilišta,
potrebno je osigurati da iste nisu blokirane.
Prije korištenja dogovorenog prava u svezi pružanja usluga ili smještaja izvan gradilišta, potrebno je
dostaviti pisanu obavijest u svezi istog.
1.29 Ispitivanja
1.29.1 Općenito
Izvođač će provesti ispitivanja na području Radova, sukladno procedurama definiranim u Planu
osiguranja kakvoće. Izvođač se mora uskladiti s važećom hrvatskom regulativom i normama koji se
odnose na ispitivanja. U slučaju da ne postoji hrvatska regulativa za bilo koje ispitivanje koji se može
pojaviti tijekom izvođenja radova, mjerenja i sustav kontrole trebaju se provesti sukladno HRN, EN i
ISO normama ili važećim hrvatskim priznatim tehničkim pravilima, tim redoslijedom. U slučaju
nedostatka normi ili njihovog poništenja, pogotovo ako je vezano uz tehnički napredak, Izvođač treba
predložiti vlastite naputke i kataloge, ili, ako iste ne posjeduje, kataloge dobavljača.
Ispitivanje treba provesti sukladno relevantnom dijelu programa rada.
Izvođač će dostaviti Inženjeru detaljan opis ispitivanja koje treba provesti najmanje 21 dan unaprijed.
Prisutnost te prihvaćanje ispitivanja radova ne utječe na pravo Inženjera da ne prizna određeni dio
radova, ako će posljedica toga biti nezadovoljenje uvjeta Ugovora.
Izvođač treba čuvati rezultate svih ispitivanja, neovisno o tome jesu li u skladu s uvjetima Ugovora ili
ne. Te rezultate Izvođač treba dostaviti Inženjeru nakon svakog ispitivanja.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 260
1.29.2 Ispitivanja izvan područja Radova
Sva strojarska i elektrooprema ugrađena u okviru Radova (npr. crpke) će zadovoljiti tvornička
ispitivanja kako bi bili funkcionalni u danom radnom okruženju. Izvođač treba definirati postupke i
ispitivanja kako bi osigurao da je oprema uređaja u sukladnosti sa specifikacijom proizvođača.
1.30 Testovi po dovršetku i Preuzimanje
1.30.1 Testovi po dovršetku
Izvođač će provesti sva potrebna ispitivanja kako bi dokazao sukladnost Radova s ovim Tehničkim
Specifikacijama, glavnim projektima i garancijama.
Tijekom ispitivanja, Izvođač će demonstrirati na zadovoljstvo Inženjera da Radovi u potpunosti
zadovoljavaju Tehničke Specifikacije.
Testovi po dovršetku će uključivati, ali nisu ograničeni, na:
ispitivanje funkcionalnosti strojarske i elektro opreme ugrađene u okviru Radova (npr. crpke)
ispitivanje vodonepropusnosti gravitacijskih cjevovoda sukladno poglavlju 1.5.27 sukladno
normi HRN EN 1610
tlačne probe tlačnih cjevovoda sukladno poglavlju 1.5.27 i sukladno normi HRN EN 805
CCTV inspekciju izvedenih gravitacijskih cjevovoda sukladno poglavlju 1.5.28, normi HRN EN
13508-2 i Pravilniku o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i
rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda
(NN 3/11)
ispiranje, dezinfekciju i dokazivanje zdravstvene ispravnosti izvedenih magistralnih
vodoopskrbnih cjevovoda sukladno poglavlju 1.5.29
tehničke preglede Radova u svemu sukladno Zakonu gradnji (NN 153/13, 20/17) i Pravilniku o
tehničkom pregledu građevine (NN 108/04).
O bilo kojem ispitivanju Izvođač je dužan obavijestiti Inženjera u pisanom obliku najmanje 21 dan
prije izvođenja nadzora ili ispitivanja.
Izvođač će izraditi sveobuhvatan program ispitivanja koje predlaže. Taj program treba dostaviti
Inženjeru na odobrenje najmanje 60 dana prije početka Testova po dovršetku.
Postupci i radni procesi za pohranu rezultata ispitivanja trebaju biti prikazani u Planu osiguranja
kvalitete Izvođača, ali ih za svaki slučaj Izvođač treba dostaviti u pisanom obliku Naručitelju, uz
komentare i odobrenje Inženjera.
Na mjestima gdje se zahtijeva posebna oprema za ispitivanje, Izvođač će osigurati odgovarajuće
ispitne formulare, koje će dostaviti Inženjeru na pregled prije izvođenja ispitivanja.
Sva ispitivanja, ovdje opisana i ona koja će se utvrditi naknadno, treba provesti Izvođač o vlastitom
trošku.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 261
Za puštanje kanalizacijskih crpki u rad, Izvođač će osigurati inicijalno punjenje vodom crpnog bazena.
Pri tome je dužan ispitati slijedeće na zadovoljstvo Inženjera:
utvrditi jesu li crpke montirane s pravim smjerom okretanja (vrtnje); ukoliko je smjer vrtnje
crpki ispravan, u uljevnom oknu će biti konstatirano tečenje vode
kontrolirati nivoe uključivanja i isključivanja crpki, te provesti korekciju na lokalnoj automatici
ukoliko se pokaže potrebnim
kontrolirati rad cikličkog programatora kojim se omogućava naizmjenično uključivanje crpki u
rad.
1.31 Pokusni rad
1.31.1 Uvod
Pokusni rad može započeti kada su provedena sva kontrolna ispitivanja kojima se potvrđuju
projektom zahtjevana kvaliteta, nepropusnost svih dijelova građevine, funkcionalnost opreme i sl.
Cilj pokusnog rada je ispitivanje ispunjenja bitnih zahtjeva za građevinu kao i drugih projektiranih
parametara funkcionalnosti koje je potrebno provjeriti za vrijeme pokusnog rada postrojenja.
1.31.1.1 Uvjeti pokusnog rada
Uvjeti za početak pokusnog rada su zadovoljenje svih građevinsko tehnoloških uvjeta, izgrađenost
svih procesno-tehnoloških dijelova objekta, u skladu sa važećom građevinskom dozvolom, neometan
pristup lokaciji CS tijekom odvijanja pokusnog rada, dovoljne količine čiste vode (iz hidrantske mreže)
i otpadne vode iz odvodnog sustava/podsustava aglomeracije Zabok.
Ograničenja i uvjeti za siguran rad CS dati su u uputama za rad pojedinog uređaja.
Stanja koja mogu ugroziti siguran rad postrojenja, te utjecati na bitne zahtjeve za predmetnu
građevinu i njihova ograničenja su:
slijeganje građevine veće od dozvoljenih (20 mm).
emisije u zrak veće od graničnih prema hrvatskim propisima.
buka na radnim mjestima i u okolini CS u vrijednostima većim od maksimalnih prema hrvatskim propisima.
Procedura provođenja pokusnog rada:
1.31.1.1.1 I faza: funkcionalno testiranje (test fluid – čista voda)
a) 1. STUPANJ: funkcionalni test pojedinih dijelova opreme i uređaja u jednostavnom (pojedinačnom)
režimu rada. Ugrađeni uređaji i oprema na ovom stupnju trebaju biti izolirani od ostatka sustava.
Dokazivanje funkcionalnosti pojedinih ugrađenih komponenti opreme i uređaja predstavlja isključivu
Izvođačevu obvezu koja podliježe ovjeri Nadzornog inženjera (ovaj test se za pumpe uobičajeno
obavlja u tvornici uz prisustvo predstavnika krajnjeg korisnika i nadzornog inženjera).
b) 2. STUPANJ: funkcionalni test ugrađene opreme i uređaja u složenijem (paralelnom) režimu rada,
pri čemu se istovremeno vrši funkcionalni test jedne složenije tehnološke ili funkcionalne cjeline.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 262
I faza: funkcionalno testiranje
• Medij koji se koristi u I fazi (funkcionalno testiranje 1. i 2. stupnja: čista voda iz hidrantske mreže („izvor“ čiste vode).
• Za pojedine komponente/uređaje mogu se koristiti na zahtjev Izvođača i uz odobrenje Nadzornog inženjera i drugi test-sastojci (pijesak, ulje, stiropor kocke i sl.).
• Isporučitelj pojedinih komponenti opreme i uređaja dužan je definirati metode, redoslijed i potrebno vrijeme trajanja funkcionalnog testa u 1. stupnju za svaku pojedinu komponentu opreme i uređaja, medij ispitivanja, potrebne privremene mjere predostrožnosti i mjere zaštite koje je potrebno poduzeti radi dokazivanja funkcionalnosti pojedine ugrađene komponente ili uređaja.
• U svrhu dokazivanja funkcionalnosti pojedinih komponenti ugrađene opreme i uređaja (1. stupanj) ne mogu se koristiti oni dijelovi sustava čija vodotijesnost nije bila prethodno dokazana i protokolirana u fazi izgradnje te ovjerena od strane Nadzornog inženjera.
• Kako bi se dio sustava na kojem se vrši funkcionalno testiranje u 1. stupnju fizički odvojio od ostalih dijelova sustava potrebno je koristiti privremene mjere sprječavanja nekontroliranog otjecanja test-fluida u nizvodnom smjeru (čepovi/blinde, zapornice, zasuni i sl.). Svaka potreba za korištenjem bilo kojeg dijela sustava koji ne čini sastavni dio predmetne komponente/uređaja mora dobiti prethodnu suglasnost nadzornog inženjera. Dakle, osim u posebno specificiranim i odobrenim slučajevima, ne smije se dozvoliti nekontrolirano otjecanje test fluida kojeg se koristi u 1. stupnju u nizvodne dijelove sustava.
• U 1. stupnju funkcionalnog testa potrebno je u svim slučajevima gdje je to moguće koristiti recirkulaciju test fluida najkraćim mogućim putem, a ako to nije tehnički izvedivo, treba omogućiti njegovo rasterećenje u najbliži prirodni recipijent ili kanale kanalizacijskog/odvodnog sustava.
• 2. stupanj funkcionalnog testiranja ne može započeti prije uspješnog završetka 1. stupnja funkcionalnog testiranja za sve ugrađene komponente opreme i uređaja na građevini/dionici na kojoj se namjerava vršiti testiranje na 2. stupnju.
• Statički dijelovi kanalizacijskog sustava (tlačni cjevovodi, gravitacijski cjevovodi i kanali) koji će se koristiti u 2. stupnju funkcionalnog testiranja morali su biti prethodno u fazi izgradnje ispitani na vodotijesnost te trebaju posjedovati certifikat vodotijesnosti ovjeren od strane Nadzornog inženjera. Ako je u međuvremenu uočen nedostatak u vodotijesnoti cijevi, spojnica ili okana, isti treba biti uklonjen prije početka 2. stupnja funkcionalnog testiranja, što se dokazuje ovjerom Nadzornog inženjera.
1.31.1.1.2 II faza: pokusni rad (test fluid – otpadna voda)
c) 3. STUPANJ: tek po izvršenim svim funkcionalnim testovima u I fazi, može se u II fazi pristupiti
programiranom priključivanju izvora otpadne vode na sustav. Osnovne tehničko/tehnološke mjere
koje je potrebno poštivati prilikom realizacije procedure funkcionalnog testiranja i puštanja u probni
rad mogu se sažeti u slijedećem:
II faza: pokusni rad
Od početka puštanja u pokusni rad, tijekom puštanja u pokusni rad i u pokusnom radu, definirana
ograničenja i stanja, moraju biti u skladu sa postojećim stanjem tehnoloških parametara.
Prije započinjanja puštanja u pokusni rad izvoditelj radova mora definirati stanja i tehnološke
parametre koji mogu ugroziti siguran rad postrojenja, te definirati ograničenja. Ograničenja i uvjete
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 263
za siguran rad CS izvoditelj radova propisuje Priručnicima za rukovanje/upute za rad za pojedina
procesna postrojenja ili uređaje, radne upute za pojedine aktivnosti te potrebne korektivne i
preventivne aktivnosti. U slučaju da ograničenja i stanja budu narušena, izvoditelj radova mora
definirati načine i postupke za dovođenje sustava u stanje normalnog pogona ili bezopasno stanje.
Izvoditelj radova mora analizirati slučajeve prekoračenja ograničenja i stanja i razvijati sustave
preventivnih mjera kako bi se spriječilo ponavljanje prekoračenja.
Prije početka pokusnog rada mora nadzorni inženjer provjeriti spremnost CS za pokusni rad pritom
kontrolirajući:
dovršenost radova na građevini,
dovršetak pogonskih ispitivanja opreme,
točnost i potpunost propisane atestno-tehničke dokumentacije, izvješća o ispitivanju i spremnost sustava i komponenti za pokusni rad,
dokumente o ispunjavanju posebnih uvjeta propisanih od nadležnih tijela i pravnih osoba,
kompletnost svih pogonskih uputa za siguran rad predmetnih postrojenja.
Izvoditelj radova na izgradnji objekta i montaži opreme mora provesti sva potrebna završna
ispitivanja na objektu i opremi koja su predmet cjelovitog ugovora. Izvoditelj radova je obvezan
izvršiti sva ispitivanja, kojim se dokazuje da izvedeni radovi odgovaraju projektiranim zahtjevima i
funkcionalnosti građevine i sve rezultate i zapisnike ispitivanja predočiti nadzornom inženjeru (i
dostaviti preslike glavnom inženjeru gradilišta).
Ispitivanja, tehnički nadzor i sl. koja su u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima koje moraju
provesti ovlaštene pravne osobe, mora organizirati izvoditelj radova sukladno svojem ugovoru.
Izvješća o provedenim završnim ispitivanjima moraju biti u pisanom obliku, s navedenim rezultatima
ispitivanja i ispunjenju traženih kriterija. Svi izvještaji o provedenim završnim ispitivanjima
postrojenja i uređaja trebaju biti ovjereni od strane osobe koja je ispitivanja izvršila, te nadzornog
inženjera koji je ispitivanju bio prisutan ukoliko je to projektom predviđeno.
Ako se tijekom pokusnog rada pojave odstupanja od stanja definiranog u pogonskim uputama ili kad
prilikom puštanja u pokusni rad ili za vrijeme njegovog trajanja nastanu situacije opasne za okoliš,
radnike i postrojenje izvoditelj radova mora hitno poduzeti aktivnosti i mjere za dovođenje
postrojenja u sigurno stanje, postupajući pritom u skladu s internim propisima i važećoj zakonskoj
regulativi, dok uzroci koji dovode do navedene situacije ne budu pojašnjeni i ispravljeni.
Prije početka pokusnog rada odgovorna osoba izvoditelja radova treba izvršiti pregled i utvrditi
kompletnost dokumentacije iz koje se može utvrditi da je CS spremna za pokusni rad, a navedena
dokumentacija mora sadržavati:
dokaze o kvaliteti ugrađene opreme i materijala u skladu s programima osiguranja kvalitete proizvoda i usluga;
izvještaje sa rezultatima uspješno obavljenih pretpogonskih ispitivanja u skladu s tehničkom dokumentacijom;
izjavu odgovorne osobe izvoditelja radova da je CS spremna za pokusni rad;
uvjerenja o osposobljenosti radnika za rad na siguran način;
uvjerenje ovlaštene osobe o provedenim osnovnim mjerama zaštite na radu potkrijepljeno svim potrebnim atestima o ispravnosti i podobnosti svih sustava za rad na siguran način i svim potrebnim ispitivanjima radnog okoliša;
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 264
uvjerenje ovlaštene osobe o (ugrađenim sustavima za gašenje požara) ispravnosti svih projektiranih sustava za zaštitu od požara s priloženim atestima o ispravnosti svih sustava;
priručnik operativnih postupaka: održavanja, periodičkih pregleda;
organizacijska shema pogona i podatke o poslovima, radnim zadacima i odgovornosti osoba koje će rukovati sustavima;
plan i program ispitivanja bitnih zahtjeva za građevinu u tijeku pokusnog rada;
1.31.1.2 Trajanje pokusnog rada
Da bi krajnji korisnik (Investitor) mogao prijaviti pokusni rad izvoditelj radova mora dostaviti:
Plan i program ispitivanja bitnih zahtjeva za građevinu u tijeku pokusnog rada;
Usporedne vrijednosti parametara koji se ispituju u pokusnom radu i vrijednosti tolerancije;
Predviđeni završetak pokusnog rada.
Tijekom pokusnog rada moraju se provoditi sve mjere zaštite okoliša na CS.
Kako bi se ispitali i potvrdili svi parametri rada CS planirano je provođenje pokusnog rada u trajanju
min. 90 dana (što je uvjetovano složenošću opreme koju treba dovesti u optimalno radno stanje).
Emisije u zrak i utjecaj na kvalitetu zraka koje variraju u odnosu na hladno-toplo razdoblje.
Pokusnim radom se dokazuje ispunjenje bitnih zahtjeva za pojedinu opremu, kao i ukupne građevine,
kao cjeline.
Nakon izvršenih mjerenja potrebno je izvršiti obradu dobivenih rezultata, a prema potrebi mjerenja
ponoviti.
Odgovornosti i zaduženja u pokusnom radu su, prema ugovoru, na strani izvoditelja radova.
Nakon završenog pokusnog rada izvođači pojedinih radova će sukladno svojim ugovorima izraditi
završno izvješće, koje sadržava sve podatke o parametrima postrojenja, te usporedbu s ugovornim
vrijednostima. Završno izvješće o uspješnosti pokusnog rada sastavlja i ovjerava nadzorni inženjer.
1.31.1.3 Terminski plan provođenja pokusnog rada
Redoslijed faza pokusnog rada bitnih za funkcioniranje građevine CS predviđa se prema niže
predloženim „modelima“.
a) rad pumpi prema projektiranim parametrima (režim rada 1 radna crpka +1 rezevna crpka, upravljanje ručno, napajanje električnom energijom iz HEP-ove mreže, trajanje 10 dana),
b) rad pumpi prema projektiranim parametrima (režim rada 1+1, upravljanje automatsko, napajanje električnom energijom iz HEP-ove mreže, trajanje 30 dana),
c) rad pumpi prema projektiranim parametrima (režim rada 1+1, upravljanje automatsko, napajanje zamjenski izvor električne energije/agregat, trajanje min. 24 sati),
Pri ispitivanjima ispunjenja bitnih zahtjeva za građevinu, izvoditelj radova obvezan je utvrditi
trenutne pogonske uvjete i kapacitet CS.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 265
1.31.1.4 Odgovornost za pokusni rad
Investitor sudjeluje u provođenju pokusnog rada CS kao budući korisnik građevine čiji se radnici uz
osoblje izvođača radova obučavaju za upravljanje procesom tijekom pokusnog rada.
Ovlaštene pravne osobe s kojima je izvoditelj radova sklopio ugovor o ispitivanju bitnih zahtjeva za
građevinu odgovorne su za provođenje ispitivanja ispunjenja bitnih zahtjeva prema propisima i
normama u skladu s regulativom RH i s propisnom mjernom opremom.
Izvođači koji su izvodili građenje prema sklopljenom ugovoru odgovorni su za aktivnosti tijekom
pokusnog rada prema Zakonu prostornom uređenju i gradnji, obzirom da je pokusni rad sastavni dio
građenja građevine.
Za eventualna odstupanja od očekivanih vrijednosti bitnih zahtjeva za građevinu kao i funkcionalnosti
opreme odgovorni su isporučitelji opreme i izvoditelji pojedinih radova shodno zaključenom ugovoru
s glavnim izvoditeljem radova.
Nadzorni inženjer koji provodi nadzor nad građenjem odgovoran je u opsegu definiranom u Zakonu o
gradnji i tijekom pokusnog rada obzirom da je pokusni rad sastavni dio građenja građevine.
U pokusnom radu osoblje izvoditelja radova mora voditi zapisnik o vrijednostima parametara tijekom
pokusnog rada na CS-u.
Radnje
Odgovorne
osobe
Izvođač
Nadzorni inženjer
Projektant
Investitor
Dovršenost radova na CS ● ●
Točnost i potpunost atestne
dokumentacije
● ●
Dokaze o ispunjavanju posebnih uvjeta ● ●
Kompletnost pogonskih uputa ● ●
Funkcionalni test pojedinih dijelova ● ●
Funkcionalni test u složenom režimu
rada
● ●
POKUSNI RAD ● ●
MJERE OTKLANJANJA NEDOSTATAKA ● ● ● ●
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 266
1.31.2 Pokusni rad
Pokusni rad može započeti kada su CS izgrađene i u potpunosti opremljena predviđenom opremom.
Također, kada su provedena sva kontrolna ispitivanja (kontrolno ispitivanje pumpe u tvornici -1.
stupanj) kojima se potvrđuju projektirani zahtjevi kvalitete, nepropusnost pojedinih dijelova
građevine, funkcionalnost opreme i sl.
Kada je CS spremna, pokusni rad (3. stupanj) započinje puštanjem otpadne vode iz dovodnog
kolektora u crpnu komoru CS.
Načelno se može reći da tada treba ispitati funkcionalnost instalacije kao cjeline, te posebno crpki,
kranske dizalice za manevriranje crpkama (ako je ima), zapornice na elektromotorni pogon, zatvarača
i nepovratnih ventila na tlačnom cjevovodu.
Pokusni rad treba provesti pojedinačno na svakom uređaju ili dijelu opreme, a potom probni rad
pokrenuti i pratiti na CS kao funkcionalnoj cjelini prema predloženim „modelima“.
Za vrijeme pokusnog rada može doći do dužeg prekida rada pumpi. Ako dođe do prekida rada pumpi
treba zatvoriti zapornicu na ulazu u crpnu stanicu, pri čemu će se stvoriti uspor u dovodnom
kolektoru na kojem će se aktivirati kišni preljev, a u tom slučaju se ne zadovoljavaju važeći propisi
temeljeni na Zakonu o zaštiti okoliša NN 08/2013).
U vrijeme probnog rada treba pratiti i potvrditi parametre CS definirane glavnim projektom.
Nakon obavljenog probnog rada i stečenih iskustava preporuča se korisniku da izradi pogonske
upute.
Primopredaja: Nakon uspješnog probnog rada obavlja se postupak primopredaje. Sam način
primopredaje definiran u skladu s važećom regulativom (tehnički pregled, sastav povjerenstva,
postupak i sl.).
1.31.3 Zaštita zdravlja, sigurnost na radu i zaštita okoliša
Pri pokusnom radu treba provesti ispitivanja ispunjenja bitnih zahtjeva za građevinu koji se odnose
na zaštitu zdravlje i sigurnosti na radu i zaštitu okoliša, tako da se posebno prate:
emisije u zrak i utjecaj na kvalitetu zraka,
gospodarenje otpadom,
ispitivanje radnog okoliša ( buka, rasvjeta, mikroklima ).
Ispitivanje navedenih parametara za vrijeme pokusnog rada u opsegu Glavnog projekta je dokazati da
su uvjeti na radnim mjestima glede mikroklime, rasvjete i buke zadovoljavajući, da su emisije u zrak,
kod normalnog rada CS u okvirima očekivanih veličina, te zbrinjavanje otpada u skladu s zakonskim
propisima (krute tvari zadržane na gruboj rešetki).
Ova ispitivanja provodi ovlašteni laboratorij, a u skladu sa važećim propisima i normama iz područja
zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite okoliša navedenim u prilogu 2, Podloge, primjenjeni propisi
i norme.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 267
1.31.4 Zaštita od buke
Buka se kao bitni zahtjev za građevinu čije se ispunjenje tijekom pokusnog rada vrši na unutarnjoj
strani ograde oko građevine CS. Mjerenja buke mogu obavljati pravne i fizičke osobe koje posjeduju
ovlaštenja za navedene poslove od strane nadležnih tijela uprave. Osnovni izvori buke su agregat za
zamjenski izvor električne energije i pumpe u CS.
Prema namjeni i lokaciji postrojenje se svrstava u proizvodne pogone koje je lokacijski smješteno u
industrijsku zonu.
Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN
145/04) najviše dopuštene razine buke na vanjskom prostoru prema namjeni prostora za zonu
industrijske namjene prostora koja se kategorizira u 5. Zonu, najviša dopuštena ocjenska razina
imisije buke LRAeq u dB(A) je:
Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru:
Zona
buke
Namjena prostora
Najviše dopuštene ocjenske razine buke
imisije LRAeq u dB(A)
za dan(Lday) noć(Lnight)
5. Zona gospodarske namjene
(proizvodnja, industrija, skladišta,
servisi)
– Na granici građevne čestice unutar zone –
buka ne smije prelaziti 80 dB(A)
Na granici ove zone buka ne smije prelaziti
dopuštene razine zone s kojom graniči
Prema članku 6. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave,
za područja u kojima je postojeća razina rezidualne buke jednaka ili viša od dopuštene razine, imisija
buke koja bi nastala od novo projektiranih, izgrađenih ili rekonstruiranih odnosno adaptiranih
građevina s pripadnim izvorima buke ne smije prelaziti dopuštene razine buke, umanjene za 5 dB(A).
Za petu zonu, na granici građevne čestice unutar zone buka ne smije prelaziti 80 dB(A), te na granici
ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene zone s kojom graniči.
Mjerenje razine buke treba obaviti na mjernoj lokaciji uz ogradu CS, danju i noću za vrijeme rada
agregata.
Ova ispitivanja provodi ovlašteni laboratorij, a u skladu sa važećim propisima i normama iz područja
zaštite od buke navedenim u prilogu 2, Podloge, primjenjeni propisi i norme.
1.31.5 Mjerenje neelektričnih veličina
1.31.5.1 Mjerenje razine vode u crpnoj komori
Predviđen je jedan mjerni komplet za mjerenje razine. Komplet mjeri razinu u crpnoj komori
otpadnih voda i upravlja crpkama za otpadne vode. Komplet sastoji od hidrostatske mjerne sonde,
procesnog displeja na vratima ormara RCS, te galvanskog odvajanja za uvod signala 4 – 20 mA u PLC.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 268
Dodatno su predviđene dvije nivosklopke u crpnoj komori za minimalni i maksimalni nivo kao
dodatna zaštita, te omogućuju ručni rad u slučaju kvara mjernih uređaja.
1.31.5.2 Mjere za otklanjanje nedostataka
U slučaju utvrđivanja nedostataka ili odstupanja od glavnim projektom predviđenih tehničkih
parametara za funkcioniranje građevine CS, o istima treba obavijestiti sve sudionike u građenju
(Investitor, Nadzorni inženjer, Projektant i Izvođač), koji trebaju sagledati problematiku i predložiti
optimalno rješenje.
Ukoliko se tijekom pokusnog rada ukaže potreba za dodatnim ispitivanjem biti će provedeno po
nalogu Nadzornog inženjera ovlaštenog od Investitora.
1.31.5.3 Zaključak
Nakon završetka pokusnog rada u predviđenom trajanju od 1-3 mjeseci kroz koje vrijeme su
potvrđene projektne vrijednosti i uredno funkcioniranje sve ugrađene opreme (odgovarajućom
tehničkom dokumentacijom) građevina CS je spremna za konačni Tehnički pregled i ishođenje
Uporabne dozvole, tj. redovan rad.
1.31.6 Preuzimanje od strane Naručitelja
Izvođač će dati Inženjeru obavijest ne manje od 14 dana prije datuma kada će Radovi i dokumentacija
koja se traži po Zakonu po Izvođačevom mišljenju biti spremni za podnošenje zahtjeva za izdavanje
uporabne dozvole.
Inženjer će u roku od 14 dana nakon što primi Izvođačevu obavijest:
a) izdati potvrdu Izvođaču navodeći datum kada su Radovi (ili dijelovi Radova) spremni za podnošenje zahtjeva za izdavanje Uporabne dozvole sukladno Zakonu ili
b) odbiti obavijest navodeći razloge i specificirajući radove koji trebaju biti dovršeni od strane Izvođača. U tom slučaju Izvođač treba izvesti preostale radove na koje je upozorio Inženjer i treba dati novu obavijest kako je navedeno u stavku iznad.
Izdavanje Potvrde o Preuzimanju od strane Inženjera će, pored ostalog, biti provedeno nakon što su
ispunjeni sljedeći zahtjevi na zahtjev Inženjera:
priručnici o rukovanju i održavanju su predani Inženjeru u svojoj konačnoj verziji
projekti/snimci izvedenog stanja su predani Inženjeru
svi radovi su ispitani na lokaciji za sve funkcije i efikasnost od strane Izvođača na zadovoljstvo
Inženjera, te su dokumentirani u izvješću o osiguranju kvalitete i testiranju
uspješno su provedeni Testovi po dovršetku
proveden je tehnički pregled i ishođena je potvrda o uspješno provedenom tehničkom
pregledu.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 269
1.31.7 Odgovornosti nakon izdavanja potvrde o Preuzimanju
1.31.7.1 Odgovornosti Izvođača
Nakon izdavanja potvrde o Preuzimanju počinje Razdoblje za obavještavanje o nedostatcima i traje
12 mjeseci.
Tijekom tog razdoblja, Izvođaču je dozvoljeno nadgledanje funkcioniranja i održavanja Radova od
strane Naručitelja. Trošak osoblja Izvođača snosi sam Izvođač.
Opseg nadgledanja funkcioniranja i održavanja Radova od strane Izvođača može uključivati, ali ne i
biti ograničen, na:
1. pružanje pomoći i evaluacije aktivnosti upravljanja i održavanja Radova od strane Naručitelja
i izvještavanje o rezultatima
2. pripremu jednog ili više izvješća kojima se daju prijedlozi poboljšanja funkcionalnosti i
održavanja Radova od strane osoblja Naručitelja.
1.31.7.2 Odgovornosti Naručitelja
Tijekom Razdoblja za obavještavanje o nedostatcima Naručitelj će biti odgovoran za upravljanje
radom i održavanje Radova i snosit će sve troškove, uključujući, ali ne i ograničeno na, slijedeće:
1. upravljanje radom i održavanje uključujući svu ugrađenu opremu
2. troškove rukovanja i održavanja, uključujući sve troškove osoblja, električne energije i drugog
potrošnog materijala
3. upravljanje Radovima
4. priprema svih potrebnih izvješća
5. zaštita na radu.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 270
2. OPĆE TEHNIČKE SPECIFIKACIJE
2.1 Općenito – građevinski radovi
2.1.1 Uvod
Neovisno o podjeli specifikacija prema različitim naslovima, svaki će se njihov dio smatrati kao
dodatak i nadopuna svakom od ostalih dijelova.
Naslovi se unutar specifikacija neće smatrati njihovim dijelom te se neće uzimati u obzir pri njihovoj
interpretaciji ili u sklopu Ugovora.
Radovi će biti izvedeni u skladu s odredbama navedenim u ovim specifikacijama, ukoliko to nije
drugačije određeno, posebice u poglavlju 1. Izvođač će dostaviti Inženjeru ime proizvođača i detaljne
informacije o materijalima i opremi za koje predlaže da budu korišteni pri izvođenju radova, koji će
imati ovlasti da odbije bilo koji dio koji po njegovu mišljenju ne zadovoljava, tj. nije u skladu sa
specifikacijama.
2.1.2 Norme i zakoni
Radovi će biti izvedeni u skladu s hrvatskim normama i normama Europske unije koje su trenutno na
snazi.
Hrvatske norme i norme Europske unije bit će korištene ili ovisno o potrebama koristit će se drugi
priznati međunarodne norme koje se uobičajeno koriste za građevinske radove.
Ukoliko Izvođač ponudi materijale ili opremu koji odgovaraju drugim normama, isti moraju biti
jednaki ili bolji od navedenih te će svi detalji o razlikama između njih biti dostupni Inženjeru.
Korištenje takvih materijala ili opreme je podložno odobrenju Inženjera.
2.1.3 Popis primjenjivih normi i zakona RH
U svrhu gore navedenog potrebno je uzeti u obzir zakone RH, norme RH, norme EU i ostale norme
koje su navedene u poglavlju 3.
Svi će projekti, materijali i radovi biti bazirani na primjenjivim hrvatskim normama, a koje su na snazi
s datumom izrade projekta. Ukoliko ne postoje primjenjive relevantne hrvatske norme, Izvođač će
koristiti primjenjive strane norme (EN, DIN, BS, itd.).
2.1.4 Norme na Gradilištu
Izvođač će nabaviti te čuvati na gradilištu kopiju svake bitne norme, vodiče i priručnike. Dodatno,
Izvođač će nabaviti i čuvati kopiju na gradilištu bilo koje druge norme, vodiče ili hrvatske norme koje
se odnosi na dostavljene materijale.
Kopije normi će biti stalno raspoložive na pregled u uredu Inženjera. U slučaju da Inženjer zahtijeva
prijevod na hrvatski bilo koje norme ili priručnika, Izvođač je dužan dostaviti kopiju u digitalnom
formatu u roku od 7 dana od dana zaprimanja pisanog zahtjeva.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 271
2.1.5 Pitanja koja nisu pokrivena normama
Svi materijali ili oprema za izvođenje radova koji nisu definirani ili pokriveni normama, vodičima ili
priručnicima također moraju biti vrste i takve kvalitete da osiguraju izvođenje kvalitetnih radova i u
sukladnosti s ovim Tehničkim Specifikacijama. U takvim slučajevima, Inženjer će odrediti jesu li svi
materijali ili oprema ili samo neki od predloženih ili dostavljenih na gradilištu adekvatni za korištenje
pri izvođenju Radova, te će odluka Inženjera na ovu temu biti konačna i neopoziva.
2.1.6 Visine i kote terena
Izuzev u slučaju gdje je to drugačije definirano, sve visine će biti navedene u metrima nad Jadranskim
morem, s preciznošću od minimalno dva decimalna mjesta (nivo mora prema Referentnom sustavu
Trst). Podatci koji se odnose na visinu bit će zasnovani na visinskim referentnim točkama a koje će
biti odobrene od strane Inženjera.
Izvođač će definirati i izvesti dodatne stalne visinske točke potrebne tijekom izvođenja radova, a koje
će periodično biti provjeravane. Izvođač je odgovoran za određivanje visina, postavljanje i polaganje
svih cijevi i građevina dok će troškove svih naknadnih korekcija na projektiranim elementima snositi
Izvođač.
Izvođač će biti odgovoran za izvođenje radova u skladu s podatcima koji se odnose na visine.
Referentne točke i ostali indikatori u neposrednoj blizini gradilišta će biti dostavljeni od strane
Inženjera Izvođaču prije početka radova.
Izvođač će voditi zapisnik sa svim kotama te će poslati kopiju zapisnika Inženjeru. Sustav koordinata
kota na gradilištu će biti sustav koordinata koje koristi Naručitelj te će biti povezane s nivoima koji su
odobreni od strane Inženjera.
2.1.7 Veličine
Sve veličine, udaljenosti i nivoi koji su sadržani u projektima dobivenim od strane Naručitelja su
navedene u metričkom sustavu. U slučaju da je potrebno izraditi projekte, Izvođač će pripremiti i
predati ove projekte u metričkom sustavu.
2.1.8 Obilježavanje radova
Radovi će biti obilježeni i pozicionirani u odnosu na lokalni koordinatni sustav. Izvođač će
pozicionirati privremene kote na tlu te kontrolne točke na pogodnim lokacijama na gradilištu, te će
tijekom radova, periodično provjeravati nivoe repera i koordinate točaka u odnosu na referentne
linije i nivoe dostavljene od strane Inženjera. Privremeni će reperi i kontrolne točke će biti locirani
izvan gradilišta, osim u slučaju gdje je drugačije definirano.
Izvođač će dostaviti Inženjeru na odobrenje projekte gdje su položaji i nivoi koordinata označeni,
ovisno o slučaju, za svaki privremeni visinski reper te kontrolne točke koje se koriste za obilježavanje
radova, u dva primjerka.
Prije početka izvođenja bilo kojeg dijela radova, Izvođač će dostaviti Inženjeru na odobrenje sve
detalje vezane za pozicioniranje, zajedno s proračunima i dodatnim projektima (uključujući projekte
gdje su definirane pozicije i koordinate korištenih repera), u dva primjerka.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 272
Izvođač će definirati dimenzije obuhvata svih građevina u odnosu na postojeće radove. Nagib
kolektora, sustav cjevovoda i kote slivnika, te nivelete će kanala i drugih hidrauličkih građevina biti
naznačeni u projektima, osim u slučajevima gdje je to drugačije zahtijevano ili odobreno od strane
Inženjera.
Lokacije građevina koje će biti izgrađene u sklopu Radova bit će definirane u odnosu na čelične
repere postavljene u betonu ili bilo koji drugi pogodan način pozicioniranja, a koji je usvojen od
strane Inženjera, uz što se moraju definirati koordinate instrumenata za pozicioniranje i njihova
udaljenost od postojećih građevina u blizini.
Izvođač će definirati koordinate referentnih točaka u intervalima ne višim od 500 m uz glavne
kolektore i cijevi, te će ove točke biti locirane i jasno označene na odobrenim mjestima, bilo to na
postojećim zgradama ili čeličnim H reperima sidrenim u betonu.
Izvođač će definirati dionice Radova u slučaju da je na to upućen od strane Inženjera, a u svrhu
olakšavanje intervencija od strane nadležnih tijela koje obavljaju usluge s ciljem postizanja
privremenih ili trajnih promjena na opremi ili uslugama.
2.1.9 Istražni radovi
Oprema ćeza istražne radove koju koristi Izvođač biti napredna u smislu vrste i izrade, adekvatna za
izvođenje radova te održavana prema najvišim standardima. Alati i oprema će biti predmet
odobrenja od strane Inženjera.
Za sve istražne instrumente koji se korite tijekom radova, Izvođač će predati potvrdu o kalibraciji koja
je nedavno izdana od ovlaštenog tijela. Kalibraciju instrumenata potrebno je provoditi svakih šest
mjeseci.
Svi podatci zabilježeni na terenu, izračuni i karte koje su nastale iz prethodno načinjenih istražnih
radova će biti dostavljene Inženjeru neposredno nakon provođenja istražnih radova.
2.1.10 Korištenje eksplozivnih i drugih opasnih supstanci
Nije dozvoljeno unošenje ili korištenje eksplozivnih ili drugih opasnih supstanci na gradilištu poput
nafte, lako zapaljivih tekućina ili ukapljenog naftnog plina, u bilo koju svrhu osim ukoliko Izvođač nije
prethodno ishodio pisanu suglasnost od Inženjera.
Lokalitet svakog skladišta gdje će se držati eksplozivne ili druge opasne supstance na gradilištu
moraju prethodno biti odobrene u pisanoj formi od strane Inženjera.
Skladištenje će eksploziva za miniranje biti u skladu sa zahtjevima hrvatskih zakona te u skladu s
uvjetima (ako isti postoje) zakonske licence koju posjeduje Izvođač.
2.1.11 Mjere opreza
Nije dozvoljeno korištenje strojeva za iskapanje u neposrednoj blizini kablova i cjevovoda ukoliko nije
drugačije odobreno od strane Inženjera. Posebna će pažnja biti posvećena da su ovi infrastrukturni
sustavi dostupni u slučaju izvanrednog stanja.
Privremeni će radovi koje je neophodno izvesti u neposrednoj blizini infrastrukturnih sustava tijekom
izvođenja radova biti održavani od strane Izvođača te će biti uklonjeni čim je to praktički izvedivo.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 273
Izvođač će biti odgovoran za održavanje svih navedenih infrastrukturnih sustava koje su u
neposrednoj blizini tijekom izvođenja radova te će snositi troškove popravka bilo kakve štete nastale
direktno uslijed njegovih aktivnosti.
2.2 Materijali i radovi
2.2.1 Opći uvjeti
Ovaj dio Tehničkih Specifikacija će biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU)
Zagreb, prosinac 2012., Knjiga 2, Izgradnja i održavanje vodnogospodarskih objekata, Poglavlje 0,
Opći uvjeti. Ovo je poglavlje posebno vezano uz pojašnjenje skraćenica korištenih u svim dijelovima
ove natječajne dokumentacije. Ovaj se dokument može naći na sljedećoj web adresi: www.voda.hr.
2.2.2 Pripremni radovi
Ovaj dio Tehničkih Specifikacija će biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU)
Zagreb, prosinac 2012,, Knjiga 2, Izgradnja i održavanje vodnogospodarskih objekata Poglavlje 1,
Pripremni radovi. Ovaj se dokument može naći na sljedećoj web adresi: www.voda.hr.
2.2.3 Zemljani radovi
Ovaj dio Tehničkih Specifikacija će biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU)
Zagreb, prosinac 2012., Knjiga 2, Izgradnja i održavanje vodnogospodarskih objekata Poglavlje 2,
Zemljani radovi. Ovaj se dokument može naći na slijedećoj web adresi: www.voda.hr.
2.2.4 Postavljanje geotekstila i geomreža
Ovaj dio Tehničkih Specifikacija će biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU)
Zagreb, prosinac 2012., Knjiga 2, Izgradnja i održavanje vodnogospodarskih objekata Poglavlje 3,
Postavljanje geotekstila i geomreža. Ovaj se dokument može naći na sljedećoj web adresi:
www.voda.hr.
2.2.5 Zaštita ravnih površina i pokosa
Ovaj dio Tehničkih Specifikacija će biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU)
Zagreb, prosinac 2012., Knjiga 2, Izgradnja i održavanje vodnogospodarskih objekata Poglavlje 4,
Zaštita ravnih površina i pokosa. Ovaj se dokument može naći na sljedećoj web adresi: www.voda.hr.
2.2.6 Tesarski radovi i radovi na skeli
Ovaj dio Tehničkih Specifikacija će biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU)
Zagreb, prosinac 2012., Knjiga 2, Izgradnja i održavanje vodnogospodarskih objekata Poglavlje 5,
Tesarski radovi i radovi na skeli. Ovaj se dokument može naći na sljedećoj web adresi: www.voda.hr.
Pored navedenog dokumenta neophodno je uzeti u obzir i slijedeća poglavlja:
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 274
2.2.6.1 Izrada oplate
Oplata mora biti dovoljno kruta i čvrsta kako bi onemogućila gubitak dijelova betona te kako bi se
održala adekvatna pozicija, oblik i dimenzije konačne strukture. Stoga će biti tako napravljena da se
može lako ukloniti s izlivenog betona bez udaraca i oštećenja.
Oplata će biti takva da omogućava kontinuiranu kvalitetu izrađenih površina kako je to definirano u
Ugovoru.
Tamo gdje je potrebno načiniti rupe u oplati s ciljem izbacivanja armature, postavljanje spojeva za
uređaje ili druge ugradbene elemente, potrebno je posvetiti posebnu pažnju kako ne bi došlo do
otpadanja komada betona.
Oplata mora biti takva da omogućava pristup pripremi poveznih dijelova prije stvrdnjavanja betona.
Metode će Izvođača za izradu oplate omogućiti da se postavi potpora tako da namješteni oblik
ostane kontinuirano u svojoj poziciji tijekom navedenog perioda.
Metalne će veze ili sidra unutar oplate biti konstruirane ili postavljene na način da omoguće njihovo
potpuno vađenje ili vađenje do dubine najmanjeg poklopca od površine bez oštećenja betona. Svi će
okovi za uklonjive metalne veze biti takvog izgleda da nakon uklanjanja udubine koje ostanu budu
najmanjih mogućih dimenzija. Udubljenja koja su rezultat djelomičnog ili potpunog uklanjanja će veza
bit poravnata i ispunjena materijalom koji će odobriti Inženjer.
Ploče će oplate imati ravne rubove s ciljem preciznog poravnavanja te će biti fiksirane s vertikalnim ili
horizontalnim spojevima. Tamo gdje je potrebno izvesti kosine neophodno je isjeći kutove s ciljem
osiguranja ravne linije. Spojevi ne smiju uzrokovati istjecanje betona, kako ni razlike u nivoima ili
izbočine na izloženim površinama. Određeno će dopušteno odstupanje biti moguće uslijed savijanja
oplate tijekom izlijevanja betona.
Izrađena oplata može biti od čeličnih ploča, GRP (staklom ojačane plastike), šperploče ili drugog
pogodnog materijala kako bi se postigla zahtijevana kvaliteta.
Gruba će se oplata sastojati od rezanih ploča, metalnih ploča ili bilo kojeg drugog adekvatnog
materijala koji će spriječiti pretjeran gubitak betona kada je izložen vibraciji s ciljem izrade betonske
površine koja je adekvatna za primjenu bilo kojeg navedenog zaštitnog premaza.
Ukoliko nije drugačije definirano na nacrtima, sva će izložena izdizanja oplate biti s kosinama 25mm x
25mm.
Izvođač će poduzeti sve mjere opreza pri odabiru i korištenju oplate i uklanjanju oplate te
stvrdnjavanja betona kako ne bi došlo do naglih promjena u temperaturi betona.
2.2.7 Armaturni radovi
Ovaj dio Tehničkih Specifikacija će biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU)
Zagreb, prosinac 2012., Knjiga 2, Izgradnja i održavanje vodnogospodarskih objekata Poglavlje 6,
Armaturni radovi. Ovaj se dokument može naći na sljedećoj web adresi: www.voda.hr.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 275
2.2.8 Beton
Ovaj dio Tehničkih Specifikacija će biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU)
Zagreb, prosinac 2012., Knjiga 2, Izgradnja i održavanje vodnogospodarskih objekata Poglavlje 7,
Betonski radovi. Ovaj se dokument može naći na sljedećoj web adresi: www.voda.hr.
Pored navedenog dokumenta neophodno je uzeti u obzir i slijedeća poglavlja:
2.2.8.1 Vodonepropusni profili
Vodonepropusni će profili za sve spojeve biti postavljeni kontinuirano oko svih novih dijelova i
spojeva. Spojevi će biti napravljeni zavarivanjem u skladu s preporukama proizvođača. Oni će biti
postavljeni tako da se izbjegne dodir s konstrukcijskim čelikom.
Površine koje dolaze u direktan dodir s brtvenim materijalima moraju biti čiste, suhe i čvrste bez
tragova ulja ili bilo kojeg drugog pokrovnog sloja. Priprema površina, temeljni premaz, obrada i
priprema materijala bit će u skladu s naputcima proizvođača.
Svi će instalirani vodonepropusni profili biti standardni te će biti proizvedeni od strane poznatih
proizvođača.
Detalji će vodonepropusnih profila biti poslani na odobrenje Inženjeru. Vodonepropusni profili s
gumenom ili PVC membranom će biti otporni na trganje, mehaničku abraziju i djelovanje vode,
komunalnog otpada, otpadnih voda, morske vode i prirodnih soli.
Vodonepropusni profili će sadržati pokrivni sloj žbuke. Minimalna će širina biti 200 mm za beton
debljine do 600 mm te 300 mm za beton debljine veće od 600 mm.
Vodonepropusni profili od PVC-a koji se uglavnom koriste kod retencijskih objekata, imat će debljinu
stijenki od najmanje 3,5 mm te širinu od najmanje 240 mm (za manje od 5 m hidrostatskog pritiska) i
4,5 mm te 320 mm za hidrostatski pritisak 5-10 m.
Vodonepropusni će profili korišteni za kompenzacijske spojeve s ciljem prilagođavanja uslijed
kretanja dvije betonske strukture biti tipa prema preporuci proizvođača te će biti poslani od strane
Izvođača odobrenje Inženjeru. Svi spojevi, osim čeonih spojeva između profila će biti istog tipa, te će
biti predgotovljeni. Spojevi između vodonepropusnih profila s gumenim slojem će biti izvedeni
koristeći odgovarajuće načine stvrdnjavanja i konačne obrade. Spojevi će PVC profila biti izvedeni
tehnikom zavarivanja toplim pločama.
2.2.8.2 Materijali ispune za dilatacijske spojeve
Svi će spojevi biti projektirani i dimenzionirani od strane Izvođača u skladu s odgovarajućim
normama. Osnova za računanje neophodne širine spoja su tehničke vrijednosti materijala za
brtvljenje i materijala obližnjih konstrukcija te izloženost strukture, način izgradnje te njegova
veličina.
Podložni će slojevi otvorenih spojeva biti čisti, suhi, homogeni, bez tragova masnoća i ulja, prašine te
bez slobodnih dijelova. Žbuka će biti prethodno uklonjena.
2.2.8.2.1 Polietilenske nosive letve
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 276
U bilo kojoj konstrukciji za držanje pitke vode materijal za brtvljenje spojeva će biti oslonjen na
polietilenske zatvorene letve.
2.2.8.2.2 Bitumenski čep za ispunu
Bitumenski će čepovi za ispunu biti korišteni za spojeve kod spremnika za pitku vodu i otpadnu vodu,
prometne površine, krovove i podove. Materijal ispune ne smije biti upijajući i ekstrudiran materijal,
te će biti izrađen od granula s bitumenom te bitumenskog filca u kućištu. Materijal ispune mora
podnijeti zbijanje do 50% početne debljine te biti u mogućnosti brzog povrata u početno stanje do
80% u kontaktu s vlagom. Prihvatljivi materijali za ispunu mogu biti i od mrežastog polietilena.
2.2.8.2.3 Čep za ispunu sa smolom
Može se koristiti u slučajevima kada se ne očekuje prisustvo vlage te se može koristiti za armaturu
nosećih greda.
2.2.8.2.4 Materijali ispune za ploče od drvnih vlakana
Materijali će ispune za ploče od drvnih vlakana biti načinjeni od vlakana impregniranih s bitumenom,
s mogućnošću zbijanja do 50% i povratom u prvobitno stanje do 80%. Njihova će debljina biti min. 6
mm sa spojnim profilom. Oni se neće koristiti za spremnike vode, ali su adekvatni za prometne
površine, krovove, podove i izvođenje betonskih temelja.
2.2.8.2.5 Materijali ispune na bazi gume (neopren)
Materijali će ispune na bazi gume biti od neupijajućeg materijala s otvorenom strukturom
neoprenske gume, sa stupnjem povrata u prvobitno stanje do 90% od originalne debljine nakon
najmanje 50% zbijanja te otpornost na zbijanje od 5 N/cm2.
2.2.8.3 Materijali za brtvljenje spojeva
Materijali za brtvljenje spojeva će biti preuzeti iz specifikacija Tehničkog projekta te će biti odobreni
od strane poslodavca. Materijal će biti korišten za instalacije s pitkom vodom ali također i za
slučajeve gdje se očekuje visoka temperatura na uređaju. Materijali nije razgradiv u kontaktu s
otpadnim vodama iz septičkih jama.
Korištenje će brtvenih materijala biti u skladu s uputama proizvođača te će se uzeti u obzir uvjeti
okoliša.
2.2.8.3.1 Elastomerni brtveći materijal
Oni se izrađuju od polisulfida te imaju sličan sastav uz adekvatne vrijednosti za primjenu na
horizontalne i vertikalne spojeve. Ovakav brtveći materijal ima procijenjeni vijek trajanja od
minimalno 15 godina. Brtveći će materijal imati sposobnost dobrog prianjanja uz beton u skladu s
podatcima dostavljenim od strane proizvođača. Bit će pogodni za uranjanje u vodu te otporni na
otopljene kiseline i baze te na životinjske, biljne i mineralne masnoće. Brtveći materijal u direktnom
kontaktu s komunalnom otpadnom vodom, muljem iz odvodnog sustava ili oborinskom vodom će biti
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 277
otporan na biološke reakcije. Svi će spojevi spremnika za vodu imati temeljni premaz u skladu s
uputama proizvođača prije primjene materijala za brtvljenje.
2.2.8.3.2 Kit za brtvljenje
Oni dobro prianjaju uz drvo, staklo i beton te ostaju fleksibilni i vodonepropusni u slučaju pomjeranja,
udarca ili vibracije. Materijal ima sposobnost rastezanja prije pucanja veći od 100% ali će također
imati male vrijednosti povrata u prvobitno stanje manje od 10%.
2.2.8.3.3 Termoplastični brtveći materijali
Oni se izrađuju od gume/bitumena ili imaju sastav sličnih vrijednosti a koriste se za horizontalne i
vertikalne spojeve. Ovaj brtveći materijal ima sposobnost dobrog prianjanja uz beton uz primjeni
temeljnog premaza koji se preporuča od strane proizvođača. Gdje je to definirano, koristit će se kao
materijal otporan na goriva. Korištenje brtvećeg materijala od gume/bitumena će normalno biti
prihvaćeno u kontaktu s otpadnom vodom.
2.2.9 Zidarski radovi
Ovaj dio Tehničkih Specifikacija će biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU)
Zagreb, prosinac 2012., Knjiga 2, Izgradnja i održavanje vodnogospodarskih objekata, poglavlje 8,
Zidarski poslovi. Ovaj se dokument može naći na sljedećoj web adresi: www.voda.hr.
2.2.10 Izolacijski radovi
Ovaj dio Tehničkih Specifikacija će biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU)
Zagreb, prosinac 2012., Knjiga 2, Izgradnja i održavanje vodnogospodarskih objekata, poglavlje 9,
Izolacijski radovi. Ovaj se dokument može naći na sljedećoj web adresi: www.voda.hr.
2.2.11 Bravarski radovi
Ovaj dio Tehničkih Specifikacija će biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU)
Zagreb, prosinac 2012., Knjiga 2, Izgradnja i održavanje vodnogospodarskih objekata, poglavlje 10,
Bravarski radovi. Ovaj se dokument može naći na sljedećoj web adresi: www.voda.hr.
2.2.12 Prijevoz sirovih materijala na gradilištu
Ovaj dio Tehničkih Specifikacija će biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU)
Zagreb, prosinac 2012., Knjiga 2, Izgradnja i održavanje vodnogospodarskih objekata Poglavlje 11,
Prijevoz sirovih materijala na gradilištu. Ovaj se dokument može naći na sljedećoj web adresi:
www.voda.hr.
2.2.13 Geotehnički radovi
Ovaj dio Tehničkih Specifikacija će biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU)
Zagreb, prosinac 2012., Knjiga 2, Izgradnja i održavanje vodnogospodarskih objekata Poglavlje 12,
Geotehnički radovi. Ovaj se dokument može naći na sljedećoj web adresi: www.voda.hr.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 278
2.2.14 Montažerski radovi – vodoopskrbne cijevi
Ovaj dio Tehničkih Specifikacija će biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU)
Zagreb, prosinac 2012 Knjiga 2., Izgradnja i održavanje vodnogospodarskih objekata, poglavlje 13 A,
Montažerski radovi – vodoopskrbne cijevi. Ovaj se dokument može naći na sljedećoj web adresi:
www.voda.hr.
2.2.15 Montažerski radovi – odvodne cijevi
Ovaj dio Tehničkih Specifikacija će biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU)
Zagreb, prosinac 2012., Knjiga 2, Izgradnja i održavanje vodnogospodarskih objekata Poglavlje 13 B,
Montažerski radovi – odvodne cijevi. Ovaj se dokument može naći na sljedećoj web adresi:
www.voda.hr.
2.2.16 Metalni radovi
2.2.16.1 Čelične konstrukcije
Čelične će konstrukcije i ploče biti u skladu s važećim zakonima Hrvatske.
U slučaju da nisu dane instrukcije od strane poslodavca, sve čelične konstrukcije u kontaktu s:
(a) pitkom vodom –bit će od nehrđajućeg čelika
(b) otpadnom vodom –bit će od nehrđajućeg čelika ili od pocinčanog čelika ovisno o uvjetima
(utjecaj mora, utjecaj neugodnih mirisa,… )
(c) sirovom vodom –bit će od nehrđajućeg čelika ili pocinčanog čelika
Korišteni materijali moraju imati kemijski sastav i mehaničke karakteristike pogodne za
zadovoljavanje tipa i klase navedene u izvedbenom projektu, a što je zasnovano na odredbama normi
za proizvode, kao i drugih propisa koji su na snazi.
Drugi uvjeti koji nisu uključeni u norme, a koje projektant smatra neophodnim, mogu biti uneseni u
projekt i narudžbu u dogovoru s dobavljačem. Ovi će dodatni uvjeti imati garanciju dobavljača.
(d) Tip i klasa kvalitete čelika, kao i mehaničke karakteristike vijaka, šarafa i prstena ne mogu se
mijenjati bez pisanog prethodnog pristanka projektanta.
2.2.16.2 Pomični gredni nosač i nosive konstrukcije
Projekt pomičnog grednog nosača uzet će u obzir sve važne čimbenike za efikasnu noseću
konstrukciju za bilo koje uvjete opterećenja.
Stropni pomični nosač i poprečne grede za podizanje uređaja:
(a) kombinirano naprezanje tračnica prouzrokovano ukupnim opterećenjem savijanja te
savijanja lokalnih tračnica pod pritiskom kotača koji stvaraju opterećenje savijanja
(b) transverzalna nestabilnost
(c) ograničenja torzije
(d) ograničenja savijanja
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 279
(e) spojevi, posebno u točkama akumulacije opterećenja prouzrokovane opterećenjem u
spojnim točkama.
Pomični kranovi i grede:
(a) sekundarno opterećenje kombinirano s vertikalnim opterećenjem prouzrokovano seizmičkim
aktivnostima
(b) vezano uz prethodnu točku, ali u svezi aktivnosti simultanog podizanja, okretanja, prijenosa,
a koji vrši kran
Sve potporne konstrukcije kranova će biti projektirane da podnesu:
(a) projektirana opterećenja ili
(b) definirani kapacitet krana.
2.2.16.3 Maksimalne vrijednosti progiba
Pri provjeri vrijednosti progiba konstrukcije, najnepodobnije realistične kombinacije i nepredviđena
opterećenja će biti uzeta u obzir. Progib će zgrade ili dijela zgrade biti ograničen kako bi se izbjeglo
oslabljivanje konstrukcije ili dobrih radnih uvjeta zgrade ili njenih dijelova, ili kako bi se izbjegle
posljedice po izgled građevina ili štete na vanjskoj obradi ili neugodnosti korisnicima. Progib će
građevina koji su navedeni u tablici ispod premašiti navedene granične vrijednosti samo u slučaju da
Izvođač može dokazati Inženjeru da ove vrijednosti neće imati negativnog utjecaja na kvalitetu
konstrukcije.
Grede Progib od pokretnog opterećenja
Zidovi i ploče 1 - 50 ili 1 - 20
Konzolne grede Duljina / 180
Žbukana greda Raspon / 360
Krovne grede bez žbuke Raspon / 200
Svi podovi, vrhovi stupova, obloge od opeke ili
žbuke
Visina/300
2.2.16.4 Rukohvati, stube, ljestve, sigurnosni lanci
Izvođač će projektirati i izvesti radove na rukohvatima, stubama, ljestvama, itd. s povećanom
antikorozivnom zaštitom u skladu s važećim hrvatskim normama.
Sigurnosni će lanci biti od kratkih komada od pocinčanog mekog čelika veličine 10 mm.
U područjima s agresivnom atmosferom potrebno je koristiti nehrđajući čelik.
2.2.16.5 Vijci, matice i podlošci
Vijci, matice i podlošci moraju imati završni sloj koji je otporan na koroziju jednako kao i materijal za
koji se koriste. U slučaju da dolazi do kontakta različitih metala, potrebno je koristiti odgovarajući
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 280
izolirajući brtveći prsten.
Sidreni će vijci za smolu ili dilatacijski vijci za učvršćivanje u betonu imati čvrstoću spoja ne manju od
vlačne čvrstoće vijaka.
2.2.16.6 Zavarivanje
Sve aktivnosti zavarivanja izvedene tijekom izrade i montiranja na gradilištu moraju biti u skladu s
tehničkim uvjetima navedenim u detaljnim nacrtima Izvođača, koji su prethodno odobreni. Detalji će
predloženih procedura zavarivanja biti poslani na odobrenje Inženjeru u isto vrijeme kad i detaljni
nacrti. Svi će spojevi biti zavarivani na način da konačni spojevi budu čisti, ravni te spremni za
bojanje. Svi će ostatci od zavarivanja biti uklonjeni te će bilo kakve oštre neravnine biti poravnane.
Prije početka zavarivanja, bilo u tvornici ili na Gradilištu, procedure će zavarivanja biti testirane u
skladu s Hrvatskim normama.
Kada budu definirani, radovi će na zavarivanju biti predmet testiranja bez razaranja procesima koji
bez ograničenja mogu uključivati feromagnetske, ultrazvučne, radiografske metode ili metode
prodirajuće boje ovisno o vrsti zavara i lokaciji unutar konstrukcije.
Ukoliko se na konstrukciji pojavljuju defekti ili ukoliko rodovi nisu u skladu s nacrtima ili odobrenim
tehničkim specifikacijama iz bilo kojeg razloga, bit će sanirani ili odbijeni čak ukoliko su radovi izvršeni
od strane kvalificiranog zavarivača prema odobrenim procedurama.
Procedure zavarivanja za pokrovne slojeve od kombinacije bakra i nikla moraju osigurati da ne dođe
do formiranja poroznosti zavara i bilo kakvog nekontroliranog slabljenja spoja.
Poduzet će se posebne mjere opreza kako bi se izbjegao rizik lamelarnih pukotina u slučaju
zavarivanja metalnih ploča velikih debljina, korištenjem elektroda s manjim udjelom vodika (bazne).
Zavarivanja će klase 1 biti podvrgnuta rendgenskim zrakama osim u slučajevima gdje je to drugačije
definirano.
U slučaju lošeg vremena, potrebno je primijeniti dodatne mjere tijekom zavarivanja: u slučaju kiše
potrebno je održavati suhe uvjete zavarivanja. Ukoliko su temperature manje od 5° C, pojas od 100
mm će prethodno biti ugrijan na 50° C, s obje strane spoja ukoliko se radi o preklopnom zavarivanju
te u slučaju kontinuiranog zavara.
Tijekom zavarivanja nisu dopuštene mrlje, tragovi gorenja, neregularni pojas zavara,
predimenzionirane margine ili kutni spojevi, popravci vara te pukotine. Površine ne smiju imati
tragove udaraca, deformacija i ulegnuća.
2.2.16.7 Uobičajene mjere antikorozivne zaštite
Čelični će dijelovi biti očišćeni od ostataka, hrđe ili drugih onečišćujućih pojava. Čelični će dijelovi biti
bojani s temeljnom bojom, zaštitnim slojem te najmanje dva sloja završne boje.
Površine koje će biti pocinčane uključuju ljestve, vodilice za kablove, stepenice ljestvi, rukohvate,
rešetke, vijke, šarafe i prstene te druge predmete od ugljičnog čelika ili lakih legura. Galvaniziranje će
biti izvedeno nakon što se izvrše radovi rezanja, bušenja, zavarivanja ili drugih aktivnosti na izradi, a
koje su vezane uz predmete koji se obrađuju.
2.2.16.8 Posebne mjere antikorozivne zaštite
Pogledati Opće tehničke specifikacije strojarskih radova.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 281
Svi dijelovi koji ne mogu biti zaštićeni bojom zbog postojanja radnog mehanizma (radni dijelovi, lučni
mehanizmi, vijci, itd.) kao i dijelovi koji nisu lako dostupni za usluge održavanja te gdje je zamjena
dijelova teško izvediva, bit će izrađeni od nehrđajućeg čelika ili bronce.
Na mjestima gdje se koriste razni metali u blizini čeličnih komponenti ili njihovih spojeva, kontakt
između ovih metala i čelika će se izbjegavati osim u slučajevima gdje Izvođač može dokazati
poslodavcu da kontakt između različitih metala ne vodi elektrokemijskoj reakciji koroziji.
Detalji će sigurnosnih mjera koje su poduzete od strane Izvođača biti poslani na odobrenje od strane
Poslodavca. Gdje je naznačeno korištenje "nehrđajućeg čelika" smatra se da je neophodna otpornost
atmosferskoj koroziji ne manja od one koja se dobiva s 18% kromiranog čelika - 10% nikal čelika.
Za instalacije podrumskih prostorija površina će čeličnih konstrukcija biti prekrivena s dva dodatna
sloja epoksidnog katrana (na bazi epoksidne smole), minimalna debljina ova dva sloja u suhom stanju
mora biti 250 mikrona. Kao zamjena za sloj epoksidnog katrana, može se koristiti ljepljivi sloj PVC-a s
bitumenom s ciljem antikorozivne zaštite.
2.2.16.9 Zaštitni sloj za podvodne dijelove
Svi metalni dijelovi izrađeni od mekog čelika ili kovanog željeza, poput rešetki, letvica, pregrada,
čeličnih okvira koji su potpuno ili djelomično uronjeni u vodu bit će zaštićeni adekvatnim zaštitnim
slojem, u skladu sa specifikacijama danim u važećim relevantnim normama kao i sa specifikacijama
proizvođača.
2.2.16.10 Površinska oštećenja i unutarnji defekti
Obloga korištena za elemente čeličnih konstrukcija mora biti u skladu s tehničkim uvjetima vezanim
uz popravak nepravilnosti (površinska oštećenja i unutarnji defekti), a koji su utemeljeni na važećim
zakonima.
Postoje dopušteni površinski defekti čija dubina ne premašuje 1/2 graničnih vrijednosti progiba za
danu debljinu a kako je to propisano odgovarajućom normom za proizvod. Defekti koji se nalaze
između 1/2 i cijele granične vrijednosti progiba će biti otklonjeni poliranjem, što se preporuča izvesti
u smjeru izvođenja i gdje kut prema površini tog dijela neće biti veći od 1:10.
U oba slučaja, efektivna minimalna debljina mora biti najmanje jednaka dopuštenoj debljini.
Zabranjeno je korištenje dijelova načinjenih od obloge s preklopima koji nisu potpuno uklonjeni pri
spajanju.
Obloge koje imaju površinske defekte sa većim dubinama od dopuštenog odstupanja prema normi za
taj proizvod, sa nemetalnim udjelima, odnosno sa dijelovima većim od 5 mm i veće širine od 1 mm
mogu biti korišteni uz prethodnu suglasnost Inženjera i s definiranim mogućim mjerama sanacije od
strane Izvođača.
2.2.16.11 Granična odstupanja od oblika i veličine
Granična su odstupanja za hladne i tople pravce izražena u vidu vrijednosti deformacije koja ne smije
biti veća od 1/1000 dužine čeličnog dijela, i bez da ukupno premašuje 10 mm.
Za istezanje čeličnih ploča, granično odstupanje između njih i čeličnog ravnala od 1 metar
postavljenog u bilo kojem smjeru i na bilo kojem mjestu na površini ploče je maksimalno 1.5 mm.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 282
Za zakrivljene čelične komade, granično odstupanje je izraženo povećanjem veličine spoja između
krajeva i uzorka čija je dužina mjerena na luku jednaka dužini savinutog područja, i bez da ukupno
premašuje 1.5 m. Veličina spoja ne smije biti veća od 1/500 dužine luka na zakrivljenom području, a
maksimalno 3 mm.
2.2.16.12 Postavljanje čeličnih konstrukcija
Postavljanje se čeličnih konstrukcija izvodi na osnovu tehničke dokumentacije koja je odobrena od
tvrtke koja vrši montažu, uzimajući u obzir specifikacije koje su dane projektom.
Prije početka radova montaže, potrebno je uraditi inspekciju. Također mora biti provjereno postoje li
neusuglašenosti između elemenata koji dolaze nakon sastavljanja, te jesu li potrebni popravci koji će
biti izvedeni u uvjetima navedenim u važećim normama.
U slučaju da pojedine aktivnosti moraju biti izvedene na niskim temperaturama, sve odredbe
zakonskih akata na snazi u svezi izvođenja radova na hladnom vremenu bit će uzete u obzir.
Pri montaži, zabranjeno je povećavanje otvora koristeći osovine, profilima ili plamenom (od čega je
posljednji dopušten samo za prolazne otvore predviđene za sidrene vijke i samo uz pisanu potvrdu
Inženjera).
Uklanjanje se dodatnih zavarenih dijelova (spojke, kukice, itd.) ne izvodi udarcima, nego sječenjem
acetilenskim plamenom na dovoljno velikoj udaljenosti od površine građevinskih dijelova da se ne bi
pojavila udubljenja. Dijelovi komada i spojeva će u potpunosti biti uklonjeni poliranjem kako bi se
izbjeglo pregrijavanje. Nakon toga, obnavljaju se antikorozivni zaštitni slojevi, ukoliko postoje i
ukoliko su isti oštećeni.
2.2.16.13 Pravila i metoda provjeravanja kvalitete
Provjera generalnih tehničkih uvjeta kvalitete građevinskih elementa sastoji se od:
provjere spojeva koji se izvode tijekom postavljanja
provjere uvjeta ponašanja nekih elemenata ili njihove čelične strukture pod opterećenjem.
Provjera dijelova i elemenata čeličnih konstrukcija u smislu izgleda i usklađenosti s dopuštenim
odstupanjima geometrijskih dimenzija izvodi se dio po dio. Proporcije provjere vezano uz kvalitetu
materijala i spojeva se zasnivaju na tehničkim zakonskim odredbama koji su na snazi. U posebnim
slučajevima, projektant može dostaviti pisano obrazloženje ovih dodatnih aktivnosti.
Provjere su kvalitete za korištene materijale pri izradi i montiranju čeličnih konstrukcija (čelik, dijelovi
za sastavljanje, primjese za zavarivanje, materijali korišteni za antikorozivu zaštitu, itd.) bazirane na
proizvodima te ukupnoj ili djelomičnoj provjeri onih za koje ne postoje certifikati putem ovlaštenih
laboratorijskih testova, u skladu s navedenim normama.
Provjera usklađenosti s tehnologijom izvođenja provodi se posebno za svaku pojedinu fazu radova
(ispravljanje, savijanje, sječenje, bušenje, itd.) na osnovu testova i mjerenja definiranih u tehničkoj
dokumentaciji za izvođenje radova te u važećoj zakonskoj regulativi.
Prelazak je s jedne faze na drugu dopušten tek nakon provjere kvalitete izvođenja prethodne faze, a u
svezi definiranih uvjeta kvalitete.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 283
Provjera se spojeva izvedenih pri postavljanju provodi na osnovu zakonskih tehničkih odredbi na
snazi, te također na osnovu dodatnih uvjeta koji su navedeni u tehničkoj dokumentaciji za izvođenje.
Provjera se odnosa izvodi tako da elementi čeličnih konstrukcija odgovaraju uvjetima tehničke
kvalitete u svezi nepravilnosti pri izvođenju (lokalne oscilacije visina, spojeva, pukotine, itd.),
metodama antikorozivne zaštite, koje su definirane za svaki tip elementa i spoja u tehničkoj
dokumentaciji ili drugim pravilnicima, ovisno o važnosti, završnim metodama i uvjetima korištenja
elemenata.
Provjera pozicije na nacrtu i visine gornjeg dijela površine temelja (uključujući sidrene vijke ili otvore
za vijke), te jesu li područja oslonca čelične konstrukcije izvedena na način da odgovaraju podatcima
iz tehničke dokumentacije za izvođenje. U slučaju ako odstupanja premašuju dozvoljene vrijednosti,
svi neophodni radovi na popravku biti će izvedeni od strane Izvođača.
2.2.16.14 Kontrola izvršenja radova
Kontrola izvršenih radova počinje zaprimanjem osnovnih i dodatnih materijala.
Tehnička će kontrola kvalitete biti provedena nakon svake faze izgradnje, s naglaskom na provjeru
nakon rezanja, strojne obrade, sastavljanja u radionici za metalne radove te nakon varenja s ciljem
sprječavanja dostave gotovog proizvoda i osiguranja kvalitetnog zavarivanja.
Izvođenje radova propisanih poput prethodnog zagrijavanja, otpuštanja (grijanjem ili čekićanjem),
započinjanja ili završavanja čeonog varenja spojeva na glavama produženja pločastih dijelova,
obijanja zavara elektrolučnim obijanjem, detaljnih zavara na mjestima gdje se poslije rade spojevi
konstruktivnih elementa, itd. bit će nadgledani od strane ovlaštene i kompetentne osobe.
Konstrukcije i konstrukcijski elementi koji su izvedeni moraju odgovarati vrijednostima i dimenzijama
koje su navedene u izvedbenom projektu te biti u granicama dozvoljenog odstupanja, te također
onima koje su navedeni u Tehničkim Specifikacijama.
Svi će izvedeni zavari biti dostupni za inspekciju te se u svrhu toga predlaže primjena djelomične
kontrole kvalitete zavarivača obloženih konstrukcija (keson), gdje konačna potpuna kontrola nije
moguća zbog oblika konstrukcije strukture ili pojedinih elemenata.
Svi zavari koji su podvrgnuti kontroli moraju biti čisti od šljake, prskanih komada te neobojani.
Dopušteni su eventualni premazi zavara prozirnim zaštitnim slojem.
2.3 Radovi rušenja i čišćenja
Ovaj je odjeljak vezan uz pripremne radove definirane u poglavlju 2.2.2.
2.3.1 Odobrenje
Izvođač će poslati Inženjeru pisanu obavijest u svezi namjere o početku radova krčenja, čišćenja,
rušenja te eventualnog korištenja eksploziva. Radovi neće početi prije zaprimanja pisane potvrde od
strane Inženjera.
Uz zahtjev priložit će se program izvođenja gore navedenih radova. Bilo kakva čišćenja, rušenja i
korištenje eksploziva neće započeti prije nego se poduzmu mjere sigurnosti (privremeni radovi ili
odstupanja, potrebne evakuacije).
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 284
Izvođač će osigurati da krčenje, čišćenje i kontrolirane eksplozije budu izvedeni prije početka drugih
radova u pojedinim područjima kako bi se izbjegla kašnjenja.
2.3.2 Privremene ograde i barijere
Obuhvat ureda Izvođača na gradilištu, radionice i skladišta bit će ograđena zajedno s područjem
prema dogovoru s Inženjerom.
Izvođač će osigurati ograde oko gradilišta prije početka radova te će ih ukloniti nakon završetka
radova. Ograda će biti izrađena u skladu s prijedlogom i odobrenjem projekta uređenja gradilišta.
2.3.3 Uvjeti vezani za radove na prometnicama
Prije početka radova na prometnicama (lokalne, županijske, državne Izvođač će dostaviti Inženjeru,
nadležnom tijelu za prometnice i policiji planirane metode rada.
Tijekom radova Izvođač će uspostaviti suradnju s nadležnim tijelom za ceste i policijom.
Sva će područja izvođenja radova biti adekvatno označena te će ista tijekom noćnih sati ili na
područjima slabe vidljivosti biti osvijetljena.
U slučaju privremenih obilazaka ili zatvaranja nekih cesta ili pješačkih staza Izvođač će osigurati i
održavati alternativne pristupne ceste.
U slučaju potrebe, pristupna će rampa biti postavljene i održavane u skladu s kategorijom korištenja.
2.3.4 Čišćenje gradilišta
Izvođač će očistiti područja predviđena za rad od vegetacije i drugih prepreka (kolničke površine,
betonske ploče, opeka, otpad i druge građevine).
2.3.5 Zaštite
Drveće i druga vegetacija koja će biti ostavljena u skladu s projektima i nalogom Inženjera bit će
zaštićena od oštećenja tijekom izvođenja radova.
2.3.6 Cestovna oprema
Izvođač će vratiti u funkciju cestovnu opremu (rasvjetne stupove, prometne znakove i semafore) koji
su bili uklonjeni tijekom radova. Njihova će rekonstrukcija biti na izvršena na originalnim mjestima do
stanja koje je slično originalnom stanju.
2.3.7 Eksplozivna sredstva
Eksplozivna će sredstva koja mogu biti potrebna za izvođenje radova biti odobrena pisanim putem od
strane Inženjera. Prije korištenja eksploziva, potrebno je poduzeti mjere zaštite ljudi te javne i
privatne svojine.
Eksplozije će biti izvedene od strane ovlaštenog osoblja, na kontroliran način, kako ne bi došlo do
odbacivanja materijala van granica gradilišta. Područje će eksplozije biti označeno znacima
upozorenja koje je odobrio Inženjer i ovlaštena tijela koja su zadužena za javni red i sigurnost.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 285
Eventualna oštećenja koja su uzrokovana korištenjem eksploziva od strane Izvođača bit će
popravljena tako da budu vraćena u prvobitno stanje.
Svi će materijali koji nastanu kao rezultat eksplozija biti uklonjeni van gradilišta, na deponije koje će
osigurati Izvođač, osim za slučajeve gdje je to drugačije navedeno.
2.3.8 Nasipavanje terena i uređenje površina
Sve će jame i rovovi biti ispunjeni zbijenom zemljom iste zbijenosti kao okolni teren te će površine
biti poravnane prema nivou postojećeg terena i na odgovarajući način prema mišljenu Inženjera.
Nasipavanje će biti izvedeno uz zbijanje prema zahtjevima pojedinih lokacija.
2.3.9 Zaštita postojećih građevina
Izvođač neće uništiti ili ukloniti građevine ili druge postojeće elemente, uključujući drveće, neovisno
je li to navedeno u projektu ili ne, osim u slučajevima gdje su dane posebne instrukcije od strane
Inženjera. Izvođač će poduzeti sve mjere predostrožnosti kako bi se izbjeglo stvaranje štete na ovim
građevinama, uključujući kuće, zgrade, ograde i drveće, a koji su locirani unutar Ggradilišta ili u blizini.
Građevine locirane u neposrednoj blizini radova bit će zaštićeni od štete koja može biti
prouzrokovana vozilima, odronima, vibracijama, itd.
Štete prouzrokovane od strane Izvođača bit će popravljene na način da su građevine vraćene u svoje
prvobitno stanje na odgovarajući način prema mišljenju Inženjera.
2.3.10 Zasipavanje i zatvaranje napuštenih cijevi
U slučaju da su postojeći kolektori priključeni na novi sustav, dionica priključka nizvodno od račvanja,
koja nije uključena u novi sustav bit će napuštena.
Cijevi u tlu koje su napuštene bit će zatvorene čepovima od masivnog betona u dužini od minimalno
1 m, na obje strane i između šahtova.
Šahtovi locirani na napuštenim cijevima bit će porušeni do dubine od 0,5 m ispod nivoa zemlje, te će
jama biti ispunjena kamenjem ili drugim odobrenim materijalom za ispunu, dok će površina biti
dovedena u stanje slično okolnom području. Vidljive cijevi koje su napuštene bit će uništene do
dubine od 0,5 m ispod nivoa zemlje.
2.4 Radovi na cestama
Radovi na cestama moraju biti u potpunosti sukladni Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama
– OTU, Zagreb, prosinac 2001., knjige 1-6.
2.5 Ostali elementi
2.5.1 Pritisak vode
Principi korišteni pri projektiranju bit će provjereni odgovaraju li karakteristikama postojećih
podzemnih voda.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 286
Građevine će biti projektirane da podnesu pritisak podzemnih voda koji nastaje kao rezultat visokog
nivoa podzemnih voda. Sile uzgona koje djeluju na građevine, spremnike i cijevi će biti izračunate za
najgore moguće uvjete, odnosno za stanje kada su prazne (bez prisutne tekućine).
Testovi će vodonepropusnosti biti izvedeni na građevinama (spremnici za vodu) prije nego se
zatrpavanja vanjskog ruba.
Određivanje projektiranog pritiska vode u građevinama koje sadrže zemljani materijal će uzeti u obzir
nivo vode iznad nivoa zemlje te nivo vode u podzemnom dijelu. U slučaju da građevine koji sadrže
zemlju sa srednjim ili niskim stupnjem propusnosti (pijesak ili glina), pretpostavlja se da pritisak vode
djeluje i iza zidova te da odgovara nivou podzemne vode koji nije manji od gornje granice materijala
sa niskim stupnjem propusnosti osim u slučajevima gdje je postavljen dobar sustav odvodnje ili
infiltracije spriječene na drugi način.
U projektu je potrebno predvidjeti balastni beton, učvršćen za dno spremnika (ukoliko je primjenjivo)
za zaštitu od pojave plutanja (podizanja građevina spremnika od podložnog zemljišta kada je prazan,
zbog pritiska podzemne vode – Arhimedov zakon) te će uzeti u obzir sve predvidive slučajeve koji se
mogu desiti tijekom njihovog životnog vijeka, uključujući one koji su vezani za koroziju i pucanje.
Čvrstoća će sidrenja za oslonac biti ispitana na osnovu rezultata testova i lokalnog iskustva.
2.5.2 Zaštita iskopa od prodiranja vode
Izvođač će zaštititi iskope od prodiranja vode i infiltracije otpadnih voda, a što bi moglo biti rezultat
djelovanja podzemnih voda, poplava, nevremena ili sličnih prilika, tako da se radovi izvode u dobrim
uvjetima suhog zemljišta, a što će biti utvrđeno od strane Inženjera.
Izvođač će održavati nivo nakupljene vode na nivou ispod najniže strane stalnih radova, tijekom
perioda određenog od strane Inženjera. U slučaju da Izvođač zahtijeva kanale i odvodne cijevi,
Inženjer će dopustiti izvođenje ovakvih radova ispod nivoa i unutar granica stalnih radova, uz uvjet
prihvaćanja detalja izvođenja radova koji su navedeni u prijedlogu Izvođača.
Podzemne odvodne cijevi ne smiju biti ostavljanje i zakopane, osim u slučaju ako su ispunjene
običnim betonom ili drugim odobrenim materijalom. U slučaju izvedbe odvodnje od strane Izvođača
u okviru trajnih radova, isti će u slučaju njihova zadržavanja osigurati oslonac najmanje jednak slučaju
da ovakve strukture uopće ne postoje.
Prikupljena se voda na smije ispuštati u vodotoke bez prethodnog pribavljanja odobrenja i dogovora
od strane Izvođača.
2.5.3 Metode izvođenja iskopa
Izvođač će pripremiti odgovarajuće metode izvođenja iskopa za svaku komponentu koja se izvodi, uz
detaljne lokacije, program iskopa, privremene potporne materijale te odlaganje i rukovanje s
iskopanim materijalom.
Izvođač će poslati Inženjeru na odobrenje prijedlog metoda izvođenja iskopa najmanje 14 dana prije
dana predloženog za početak radova na izvođenju iskopa za svaku komponentu.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 287
2.5.4 Dodatna istraživanja na gradilištu
Izvođač će potvrditi stanje na gradilištu izvođenjem programa dodatnih istražnih radova na lokaciji
ukoliko to smatra potrebnim i to o svom trošku.
Ovaj će program sadržati odgovarajuću kombinaciju rutinskih metoda istraživanja, uključujući „in
situ“ testove, bušotine, laboratorijske testove i izvješća. Metode će sadržavati uobičajene testove koji
su lako izvedivi te se izvode pomoću opće prihvaćenih ili standardnih procedura.
U slučaju da su neophodne specijalne istražne procedure za izvođenje i interpretaciju testova isti će
biti predmet nabave te će biti pravovremeno dostavljeni.
Laboratorijski će testovi biti izvedeni u laboratoriju odobrenom od strane Inženjera.
Geotehnički će istražni radovi dati podatke o stanju zemljišta i podzemnih voda na gradilištu i u
blizini, a koji su potrebni za valjan opis osnovnih karakteristika zemljišta i valjanu procjenu
karakterističnih vrijednosti indikatora koji će se koristiti za projektne proračune.
Sljedeći čimbenici će se uzeti u obzir tijekom izvođenja istražnih radova s ciljem korištenja u
građevinskim projektima:
(a) geološki slojevi
(b) stabilnost tla
(c) karakteristike deformacije tla
(d) raspodjela pritiska na tlo
(e) uvjeti vodopropusnosti
(f) potencijalna nestabilnost podloge
(g) karakteristike zbijenosti tla
(h) potencijalna agresivnost tla i podzemnih voda
(i) mogućnost poboljšanja kakvoće tla
(j) osjetljivost na zamrzavanje
(k) slijeganje tla uslijed novih građevina.
U slučaju da Inženjer smatra da radovi koje je izveo Izvođač nisu dovoljni za detaljno projektiranje
bilo koje komponente radova, Izvođač će angažirati specijaliziranu tvrtku za izvođenje takvih istražnih
radova.
Obuhvat istražnih radova koje je potrebno izvesti na lokaciji od strane Izvođača može sadržavati bez
ograničavanja slijedeće:
(a) vertikalne testne bušotine
(b) uzimanje uzoraka i laboratorijske testove
(c) penetracijske testove (SPT i CPT)
(d) testiranje nosivosti na vertikalna opterećenja
(e) testovi propusnosti
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 288
(f) nivo podzemnih voda i određivanje kakvoće podzemnih voda.
2.5.5 Izvješće o istražnim radovima
Izvođač će poslati Inženjeru izvješće o istražnim radovima, koje će sadržavati bilješke o provedenim
istraživanjima. Izvješće će sadržavati podatke o bušotinama, rezultate testova na lokaciji i
laboratorijskih testova, rezultate praćenje nivoa vode i preporuke za nacrt mjerenja karakteristika
otpornosti i deformacije tla.
Ovo izvješće će biti dostavljeno Inženjeru na odobrenje u roku od mjesec dana po završetku
ispitivanja na lokaciji.
Laboratorijski testovi će biti izvedeni u laboratoriju odobrenom od strane Inženjera.
2.5.6 Uklanjanje površinskog sloja zemlje
Po nalogu Inženjera, površinski će sloj zemlje biti uklonjen s cijelog područja Gradilišta do dubine od
25 cm ili do druge dubine navedene u Ugovoru ili prema uputama Inženjera te je isti potrebno
zadržati za naknadno korištenje u druge svrhe prije bilo kakvih drugih potrebnih iskopavanja.
Površinski sloj zemlje sadrži bilo kakav sloj na kojem je moguć rast vegetacije, te u skladu s
korištenjem u poljoprivredne svrhe, koji može biti zatravljen ili obrađivan. Izvođač ne smije ukloniti
višak površinskog sloja zemlja bez prethodnog pisanog odobrenja od strane Inženjera.
2.5.7 Sondažna jama
Izvođač će iskopati sondažne jame potrebne za utvrđivanje lokaliteta podzemnih radova ili s bilo
kojim drugim ciljem. Izvođač će zatrpati sondažne jame i vratiti ih u prvobitno stanje čim su
prikupljene potrebne informacije.
Vraćanje u prvobitno stanje sondažnih jama će se izvesti u skladu s odobrenjem izdanim od strane
Inženjera.
2.5.8 Pregledi od strane Inženjera
Kada se dođe do zahtijevanog nivoa i obima iskopa, Inženjer će izvršiti pregled izložene površine i u
slučaju da on smatra da je određeni dio istih po prirodi neadekvatan, može naložiti Izvođaču da
nastavi s iskopavanjem.
2.5.9 Križanje s vodotocima
Gdje se iskopi križaju s vodotocima, cestovnim odvodima, kanalima, Izvođač će poduzeti dodatne
mjere za izvođenje radova na ovim lokalitetima, uključujući održavanje neometanog toka vode.
2.5.10 Crpljenje vode
Osim u slučajevima kada je to drugačije definirano, Izvođač će zaštititi iskope od infiltracije vode
tijekom izvođenja radova, a u slučaju izvođenja građevina u podzemnim vodama, bit će poduzete
neophodne mjere za izbjegavanje potapanja betona, u skladu sa specifikacijama.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 289
Izvođač će analizirati hoće li sheme crpljenja vode omogućiti da bočni dijelovi iskopa ostanu
kontinuirano stabilni te da neće doći do prekomjernog podizanja ili probijanja podloge. Također je
potrebno poduzeti mjere opreza kako bi se izbjegli slučajevi ponovnog pojavljivanja podzemne vode
a što bi moglo uzrokovat urušavanje zemlje uslijed krhke strukture, kao što je na primjer neojačani
pijesak. Mjere zaštite od vode te crpljenje vode moraju biti odobrene od strane Inženjera. U slučaju
da je moguće da dođe do plutanja građevine, Izvođač će smanjiti pritisak podzemne vode, tako da
građevine budu stabilne tijekom cijelog perioda izvođenja radova. Izvođač će osigurati kontinuiranu
raspoloživost rezervnih strojeva na gradilištu kako bi se izbjeglo prekidanje kontinuiranih aktivnosti
na crpljenju vode.
2.5.11 Iskopi u skladu s pravcima i visinskim kotama
Iskopi će biti izvedeni na način da njihove dimenzije omogućavaju odgovarajuće crpljenje vode,
odgovarajuće stabiliziranje bočnih strana, postavljanje oplate, izlijevanje betona, uključujući zbijanje i
bilo kakve druge neophodne građevinske aktivnosti. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti očuvanju
visinskih kota izvedenih iskopa.
2.5.12 Testovi podzemnih voda
Tijekom radova, Inženjer će zahtijevati uzimanje uzoraka podzemne vode kako bi se testiralo i
potvrdilo nepostojanje štetnih tvari. Testovi će se izvesti u skladu sa standardnim procedurama i
primjenjivim važećim hrvatskim zakonima i normama.
2.5.13 Testovi formiranja visinskih kota
Pri postizanju odgovarajućih visinskih kota za ručno izravnavanje kako je ovdje navedeno, Inženjer
može zahtijevati izvođenje „in situ“ testova ili bilo kojih drugih testova kako bi se odredila priroda,
kapacitet nosivosti i karakteristike deformacije zemljišnog sloja.
2.5.14 Uklanjanje viška iskopanog materijala
Izvođač će biti odgovoran za pregovaranje i osiguravanje odgovarajućih područja za uklanjanje viška
iskopanog materijala te će snositi troškove i druge naknade vezane za ovo uklanjanje.
U svezi uklanjanja viška iskopanog materijala, Izvođač će biti odgovoran tijekom izvođenja radova za
slijedeće:
(a) povećanje čvrstoće i kvalitete postojećih pristupnih cesta (cesta) i njihovog održavanja u
dobrom i konačnom stanju.
(b) odvodnju nakošenih površina postavljanjem perforiranih betonskih cijevi na najnižim
točkama ili kako bude dogovoreno s Inženjerom
(c) istresanje, rasprostiranje, niveliranje i odlaganje zemljišta u nasipe, ovisno o slučaju, s ciljem
održavanja površina u sigurnim uvjetima
(d) čišćenje vozila pri napuštanju nagnutog područja i poduzimanje mjera kako bi se osiguralo da
isti ne stvaraju onečišćenje javnih cesta.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 290
2.5.15 Dodatna iskopavanja
Bilo kakva dodatna iskopavanja iznad definiranih ili navedenih vrijednosti bit će zatrpana od strane
Izvođača o njegovom trošku običnim betonom ili bilo kojim drugim odobrenim materijalom, uz
pažljivo zbijanje.
2.5.16 Iskopi za cijevi
Iskopi za cijevi će u konačnici biti ručno zbijeni ili na bilo koji drugi testiran način, ili prema nalogu
Inženjera, neposredno prije polaganja cijevi.
Iskopi će biti dodatno prokopavani ili zapunjavani tako da svaki dio cijevi ima podjednak oslonac
cijelom dužinom cijevi, osim odgovarajućih iskopa na mjestima spojeva koji će biti iskopani ispod
svake prirubnice ili spoja na dubinu koja će osigurati da prirubnica ili spoj ne doseže do dna iskopa.
2.5.17 Ručno zbijanje posteljice
Na mjestima gdje će posteljica biti pokrivena betonom ili bilo kojim drugim zbijenim materijalom,
neophodno je ručno zbijanje posljednjih 0,15 m iskopa, ili bilo kojom drugom metodom koja je
odobrena ili naložena od strane Inženjera.
Posteljica će biti pažljivo izravnata do zahtijevanog oblika. Izvođač će izvijestiti Inženjera kada je rov
spreman za postavljanje cijevi ili za izlijevanje temelja od betona te neće početi s aktivnostima
postavljanja cijevi, izlijevanja betona ili bilo kojih drugih radova dok Inženjer ne da svoje odobrenje.
Radovi na postavljanju cijevi, izlijevanju betona, ili bilo koji drugi radovi koji su izvedeni bez
prethodne suglasnost Inženjera, bit će trenutno uklonjeni na trošak Izvođača.
2.5.18 Nasipavanje
Izvođač će utvrditi period i faktor slijeganja za nasipavanje za strukture tako da ni jedan dio Radova
neće biti pod previsokim tlakom, oslabljen, oštećen ili ugrožen.
Slojevi će materijala će biti postavljeni kako bi se uspostavila odgovarajuća drenaža i kako bi se
spriječilo zadržavanje vode. Posebno, postavljanje će materijala oko betonskih građevina biti
započeto tek nakon što se materijal stvrdne i dođe u stanje svojih konačnih karakteristika.
Materijal će biti postavljen tako da vrši podjednak pritisak oko strukture. Neovisno o primjenjenim
metodama za nasipavanje, Izvođač će osigurati da su rovovi izvedeni u skladu sa zahtjevima
Inženjera. Izvođač će poduzeti sve neophodne mjere sigurnosti kako bi se osiguralo da nema
oštećenja na stalnim građevinama.
2.5.19 Pokrovni materijal i potporne građevine
Izvođač će biti odgovoran za projektiranje, postavljanje i održavanje tijekom izgradnje svih potpornih
građevina potrebnih za rovove i druge iskope.
Izvođač će poslati Inženjeru na odobrenje prijedlog sa detaljima vezanim za potporne građevine za
iskope, te će detalji sadržavati nacrte, proračune i ostale pojašnjenja zahtijevana od strane Inženjera.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 291
Ovakvo odobrenje ne oslobađa Izvođača od njegove odgovornosti prema Ugovoru. Izvođenje radova
na iskapanju neće početi dok prijedlog Izvođača ne bude odobren od strane Inženjera.
Izvođač neće ukloniti ove privremene potporne građevine za iskope ukoliko po mišljenju Inženjera,
stalni radovi nisu dovoljno uspješni kako bi se izvelo njihovo uklanjanje, koji se izvode pod osobnim
nadzorom kompetentnog poslovođe.
Kada Inženjer smatra da će uklanjanje potpornih građevina dovesti u opasnost postojeće građevine,
Izvođač će zadržati ove potporne dijelove, te ukloniti samo minimalno neophodne dijelove kako bi se
omogućila rekonstrukcija površina.
2.6 Ograđivanje i uređenje površina
2.6.1 Dokumentacija
Prije početka radova na uređenju površina, Izvođač će predati na odobrenje Inženjeru detaljni
prijedlog u svezi uređenja površina uključujući predložene vrste trave, drveća i grmlja.
2.6.2 Materijali
2.6.2.1 Sloj humusa
Postojeći sloj humusa, uklonjen i odložen na hrpe u blizini izvođenja radova, može biti ponovno
iskorišten pod uvjetom da ne bude zagađen i da ne sadrži šljunak ili druge ostatke materijala.
Kada humus raspoloživ na gradilištu nije dovoljan, humus će biti nabavljen iz pogodnog izvora o
trošku Izvođača.
2.6.2.2 Trava
Vrsta će trave biti predložena od strane Izvođača te odobrena od Inženjera.
2.6.2.3 Drveće i grmovi
Vrste drveća i grmova bit će predložene od strane Izvođača i odobrene od Inženjera te će biti najviše
moguće kvalitete i stanja.
Poželjno je da stabljike budu mlade, ili u slučaju grmova, da budu pomladci ili sadnice. Svaka stabljika
mora biti dovoljno zrela da preživi presađivanje iz staklenika. Korijenje biljaka mora biti netaknuto u
zemlji u kojoj su odrasle te će biti dostavljene u posudama.
2.6.3 Postavljanje ograde i kapija
Ograda će biti izrađena na lokaciji definiranoj u planovima i odobrena od strane Inženjera.
Na području gdje je teren predmet uređenja tijekom zemljanih radova, ograda će biti postavljena
tako da prati postojeću liniju terena.
Manje će nepravilnosti biti otklonjene ili ispunjena sa svake strane ograde.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 292
2.6.4 Uređenje okoliša
2.6.4.1 Sječa stabala
Postojeća stabla i grmovi bit će posječeni kada Inženjer odluči, odnosno onako kako je definirano
projektom, dok će panjevi i korijenje biti izvađeni. Ove će biljke će biti uklonjene s Gradilišta.
2.6.4.2 Pregled zadržanih stabala
Sva stabla i grmovi koji će se sačuvati bit će pregledani od strane Inženjera i Izvođača zajedno, na
početku implementacije Ugovora te će se sastaviti popis stabala koja će se zadržati. Stabla koja se
odrede kao bolesna, uvenula, u lošem stanju ili nije moguće utvrditi stanje, bit će posječena i njihovo
korijenje uklonjeno, uz prethodno odobrenje Inženjera.
2.6.4.3 Zaštita zadržanih stabala
Sva postojeća stabla i grmovi koji se zadržavaju bit će odgovarajuće zaštićeni od strane Izvođača,
tijekom perioda trajanja ugovora, od aktivnosti koje se izvode te od životinja.
Manja će stabla i grmovi biti ograđeni privremenom ogradom s ciljem zaštite stabla i listova.
Velika će stabla s kružnim tijelom i niskim granama biti zaštićena privremenom ogradom ili
barijerama, kako bi se izbjegla oštećenja strojevima i opremom.
Građevinski se materijali neće držati u blizini ili između grana stabala i grmova.
2.6.4.4 Održavanje zadržanih stabala
Zadržana stabla i grmovi bit će održavani tijekom perioda trajanja Ugovora i očišćeni na kraju ovog
perioda, uzimajući u obzir odgovarajući period godine za ovakvu vrstu aktivnosti. Održavanje
uključuje uklanjanje čvorova uvenulih grana ili lišća, začepljivanja šupljina i zalijevanje drveća, kako je
to prethodno definirano, kako bi se osiguralo kontinuirano zdravlje postojeće vegetacije. U slučaju da
se stanje zadržanih stabala i grmova pogoršava ili da su uvenuli kao posljedica građevinskih radova,
isti će biti zamijenjeni od strane Izvođača zrelim stablima ili grmovima iste vrste.
2.6.4.5 Priprema zemljišta
Ukoliko je to prethodno definirano, uređenje će zemljišta na Gradilištu biti izvedeno od strane
Izvođača, nakon završetka drugih zemljanih radova, što ne uključuje zamjenu postojeće zemlje
humusom za vegetaciju.
Područje koje se uređuje bit će poravnato, osim na mjestima humusa za vegetaciju ili druge slične
površine te će sav višak materijala biti odvezen s gradilišta.
Nakon što se iskopi završe, područje će biti izravnato do konačne kote terena zbijenim šljunkom.
Nakon što se iskopi završe, područje će biti zapunjeno s lako zbijenim dezodoriranim pijeskom do
konačne kote terena. S ovom ispunom Izvođač će kompenzirati slijeganje ili skupljanje koje se može
dogoditi kasnije.
2.6.4.6 Obrada zemljišta
Prije početka radova, Izvođač će iskopati 25 cm dubine ispod postojećeg nivoa terena, na svim
područjima koja zahtijevaju obnavljanje kako bi se uklonio površinski sloj zemlje.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 293
Površinski će sloj zemlje – humus biti sačuvan za kasniju uporabu.
Nakon završetka izgradnje, određena će područja biti nasipana i obnovljena, do nivoa od 25 cm ispod
konačne kote terena lako zbijenim odobrenim materijalom. S ovom ispunom Izvođač će kompenzirati
slijeganje ili skupljanje koje se može dogoditi kasnije.
Izvođač će onda nasuti u sloju od 25 cm gornji sloj humusa. Bilo kakve razlike u površinskom sloju bit
će popravljene s dodatno dobavljenim humusom. Prije nasipavanja područja humusom, koja se
pripremaju za sađenje trave, vegetacija će zajedno s korijenjem biti pažljivo uklonjena kopanjem na
dubinu od min. 45 cm.
2.6.4.7 Vrijeme sađenja
Pri planiranju aktivnosti na sađenju vegetacije, Izvođač će uzeti u obzir periode prihvatljive za sadnju.
U slučaju završetka radova kada nije preporučljivo izvođenje radova na uređenju okoliša, tada
Izvođač može zatražiti od Inženjera dozvolu da odgodi sađenje sve do pogodnog perioda godine za
ovakve radove.
Ukoliko ova odgoda rezultira da će se sadnja izvoditi nakon krajnjeg roka izvođenja radova, onda će
Izvođač ponuditi zadovoljavajuću garanciju da će izvršiti preostale radove tijekom Razdoblja za
obavještavanje o nedostatcima.
S ciljem uklanjanja soli iz zemljišta nakon sađenja i po nalogu Inženjera, Izvođač će navodnjavati
područje koje će biti zasađeno kako bi se uklonili preostali tragovi soli. Voda će za navodnjavanje biti
uniformno primijenjena na zemlju 7 dana neprekidno, u količini od najmanje 15 L/m² dnevno.
2.6.4.8 Sađenje trave
Na područjima predviđenim za sijanje trave bit će zasađena trava na dubini od 5-10 cm, u razmacima
od 15 cm u bilo kojem smjeru. Svaka će rupa biti zapunjena travom ili rizomima trske te zemljanom
ispunom pod uvjetom da samo 4 cm lišća bude iznad nivoa zemlje.
Različite će vrste trave i trske biti posađene na području predviđenom prema planu. Nakon sadnje,
površine će biti zbijene i poravnate.
2.6.4.9 Zalijevanje
Nakon zasijavanja autohtonim vrstama drveća i grmova, isti će biti zalijevani dva puta te nakon toga
samo kada je to potrebno.
Vrste koje nisu autohtone bit će redovito zalijevane sve do završetka radova. Područja zasađena s
travom će biti zalijevana nakon sađenja te nakon toga redovno sve do završetka radova. Zalijevanje
trave najbolje je izvoditi sustavima za navodnjavanje tijekom noći.
2.6.4.10 Održavanje
Novoposađene će biljke i trava biti održavane nakon sađenja. Održavanje će biti izvedeno u obliku
navodnjavanja, postavljanja stupaca, čišćenje grana, uklanjanja korova, okopavanjem zemlje, itd.,
kako bi se osigurali uvjeti za normalan rast biljaka do završetka radova.
Jednom kada je posijana trava stabilna, potrebno ju je redovno kositi kako bi se osigurao podjednak
rast.
Rubovi će područja pod travom biti ograđeni prema potrebi.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 294
Područja s novoposađenim biljkama i travom bit će zaštićena kako bi se spriječilo njihovo uništavanje
od strane radnika, građevinskih strojeva i opreme i životinja tako što će se postaviti privremena
ograda.
2.6.4.11 Zamjena
Na područjima gdje drveće, grmovi i trava ne pokazuju pozitivne znake razvoja odnosno dolazi do ili
uvenuća i izumiranja isti će biti zamijenjeni od strane Izvođača.
Odgovornost u svezi zalijevanja i održavanja ovih biljaka će biti u nadležnosti Izvođača sve dok se ne
ustanovi uspješan rast bilja.
2.6.4.12 Testiranje humusa
U slučaju da Inženjer to zahtjeva, Izvođač će načiniti neophodne uzorke postojećeg i nabavljenog
humusa te dezodoriranog pijeska koji će biti testirani od strane neovisnog laboratorija, s ciljem
procjene nivoa slanosti materijala.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 295
2.7 Općenito – strojarski radovi
2.7.1 Obuhvat
Ovo se poglavlje odnosi na strojarske radove i materijale.
2.8 Ventili i zasuni
2.8.1 Opći zahtjevi
Ventili moraju biti dizajnirani da zadovolje operativne i okolišne uvjete kao što je navedeno u
Posebnim tehničkim specifikacijama. Oni koji će se koristiti u vodenim, plinovitim, zračnim ili uljnim
sustavima koristit će se kao što je detaljno navedeno u primjeni. Osim ako nije drugačije navedeno,
ventili moraju odgovarati maksimalnom radnom tlaku uključujući sve vrijednosti maksimalnog tlaka.
Metalni ventili koji će se ugrađivati na uređaj moraju biti u skladu s odredbama HRN EN 558-1.
Ventili i zasuni će biti gotovi s montažom prirubnica u skladu s HRN EN ISO 5211.
Ako nije drugačije navedeno, svi ventili moraju imati duple prirubnice te podliježu PN 16
standardima.
Svi ventili, šipke i ručni kotači moraju biti smješteni na način da omogućuju jednostavan pristup
operativnom osoblju. Mora biti omogućeno uklanjanje, zamjena ili popravak sjedala, pečata, itd., koji
će biti dostupni bez skidanja ventila s cijevi ili u slučaju električnih ventila, bez skidanja servo pogona.
Šipke s nastavkom moraju biti dostupne gdje god je potrebno kako bi se zadovoljili specifični
operativni zahtjevi.
Ventili instalirani u podzemnim sobama gdje nije moguć pristup na ručni kotač, moraju se postaviti
šipke s nastavkom i/ili specifični ključevi.
Kontrolni će mehanizmi za ventile i zasune biti izvedeni tako da mogu biti otvoreni i zatvoreni od
strane jedne osobe u slučaju kada je pritisak 15% veći od maksimalno definiranog radnog pritiska. Svi
će mehanizmi biti projektirani na način da dozvoljavaju ručno pravovremeno otvaranje te da nije
potrebno prijeći navedenu vučnu silu od 250 N. Ukoliko je to neophodno, biti će osiguran set alata
kako bi se osigurala maksimalna ručna sila od 250 N na rubu kotača.
Ventili na električni pogon moraju uključivati opremu za ručno upravljanje pomoću ručnog kotača ili
druge prikladne uređaje koji moraju biti međusobno povezani s električnim pogonom jedinice i
osigurani na njega.
U slučaju električnih ventila rukovanje uređajima mora biti unaprijed testirano u tvornici.
Ventili s ručnim upravljanjem moraju biti dostupni s ručnim kotačem od lijevanog željeza ili
nehrđajućeg čelika ili šipkom. Smjer će pokretanja na glavi kotača biti u smjeru kazaljke na satu za
zatvaranje ventila, te mora biti označen.
Ventili moraju biti opremljeni indikatorom položaja zatvoren-otvoren i, ako je moguće, sa svjetlosnim
pokazateljima za takve položaje.
Svaki će ventil imati slijedeće ugravirano na tijelu: ime proizvođača, godinu izrade, nominalni
promjer, nazivni tlak, normu po kojem je rađen te strelicu koja pokazuje smjer toka tekućine. Oni koji
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 296
se koriste kao dio procesne opreme će također imati žutu identifikacijsku tablicu te kratak opis
njihove funkcije.
Ventili moraju biti premazani i obojani u tvornici. Uz njih je potrebno dostaviti dovoljne količine boje i
premaza ukoliko je potrebno ponovno prebojiti.
Materijali za izradu (tijela, poklopca, unutarnjih dijelova, vijaka, brtvi, itd.) moraju izdržati normalne i
maksimalne uvjete rada uključujući tlak i temperaturu.
2.8.2 Klizni ventili
Konstrukcijski elementi na kliznim ventilima moraju biti u skladu sa sljedećim normama: HRN EN
1074, HRN EN 1171, HRN EN 1984 i HRN EN 12266 ili bilo kojim drugim relevantnim normama koji
najbolje odgovaraju svrsi ventila.
Zasuni moraju biti:
zasuni s gumenom prirubnicom karakteristični za pitku vodu i plinske instalacije
zaporni ventili, karakteristični za otpadne vode i mulj
zasuni s prirubnicama.
Zaporni će ventili biti s prirubnicom te će imati tijelo i poklopac od duktil GGG lijevanog željeza, u
skladu s HRN EN 1563, ili od bilo kojeg drugog materijala odobrenog od strane Inženjera.
Zatvarač će kliznog ventila biti od GGG duktil lijevanog željeza prema HRN EN 1563 i vulkaniziran s
unutarnje i vanjske strane s EPDM gumom ili bilo kojim drugim materijalom odobrenim od strane
Inženjera. Zatvarač je načinjen od gume kako bi se onemogućilo nakupljanje stranih tijela i kako bi se
osigurao profil bez šupljina između tijela i zatvarača. Nakošena brtveća površina onemogućava
formiranje nakupina sedimenata. Zatvarač će biti u vodilicama bez ulaska u tijelo, bez mrtvog
prostora i njegovog ispuštanja.
Između klizača i vodilica ne bi trebalo biti kontakta metal na metal.
Prstenasta brtva koju nije potrebno održavati i stražnji brtveći sustav omogućavaju izmjenu
prstenaste brtve pod radnim pritiskom.
Promjer i nazivni tlak ventila koji se koriste na različitim mjestima bit će navedeni na nacrtima.
Kad su ventili promjera većeg od 350 mm opremljeni osovinom u horizontalnom položaju, njihovo je
tijelo potrebno izraditi sa pomičnim ležajevima za zatvarač i pomičnom pločom od bronce koja bi
trebala posebno biti izrađena za smanjenje trenja pri klizanju.
Svi će ventili promjera većeg od 500 mm biti opremljeni s vijčanim vretenima. Ventili promjera većeg
od 350 mm će biti opremljeni podnožjem kada se ugrađuju vertikalno.
Ventili moraju biti zaštićeni epoksi premazom s unutarnje i vanjske strane.
2.8.3 Zaporni ventili
Prirubnica zapornog ventila mora biti u skladu sa sljedećim tehničkim uvjetima:
ventili će biti presvučeni sa strana s brtvećim elementima od elastomernog materijala
ojačanog čelikom U oblika.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 297
tijelo i vilica će biti od duktila GGG lijevanog željeza ili bilo kojeg drugog materijala odobrenog
od Inženjera
amortizeri moraju biti izrađeni od nehrđajućeg čelika ili bilo kojeg drugog materijala
odobrenog od strane Inženjera.
elementi za brtvljenje moraju biti od elastomernog materijala ojačanog čelikom
montažni elementi od nehrđajućeg čelika
Vanjska se zaštita mora se postići epoksi prahom.
Ventili koji se otvaraju samo u jednom smjeru bit će opremljeni zatvaračem i brtvom za oba smjera
toka kroz profil i mogućnošću zamjene istih bez uklanjanja ventila sa cijevi. Slično tako, oni će imati
dupli ležaj na vretenu, kako bi se apsorbirale bočne i uzdužne sile.
2.8.4 Leptirasti ventili
Leptirasti ventili moraju biti u skladu s normom HRN EN 593 i moraju biti odgovarajući za montažu u
bilo kojem položaju.
Leptir ventili moraju biti s dvostrukim prirubničkim spojem, duktilni od lijevanog željeza ili nekog
drugog materijala odobrenog od strane Inženjera.
Ventili koji će raditi u prigušenoj poziciji, imat će metalno sjedište ventila. Količina curenja ne smije
biti veća od Iznosa D za primjenu kod ventila s malim koeficijentom curenja, kako je to navedeno u
HRN EN 593. Za sve druge primjene, leptirasti će ventili imati fleksibilno sjedište ventila te će biti
nepropusni u zatvorenoj poziciji pri svim radnim tlakovima. Materijal će sjedišta biti pogodan za
korištenje u kontaktu s pitkom vodom ili otpadnom vodom ovisno o potrebi.
Disk će biti izrađen od sivog ili lijevanog željeza s fleksibilnim sjedišnim prstenom od gume izrađene u
kalupu ili drugog materijala prema zahtjevu Inženjera, koji će biti smješten u podestu na disku i
pričvršćen potpornim prstenom od crvenog lijeva s vijcima načinjenim od homogenog materijala
otpornog na koroziju.
Vratila ventila moraju biti izrađena od nehrđajućeg čelika, dok ležajevi moraju imati aktivnu površinu
od PTFE ili drugih materijala koji je odobrio Inženjer.
Pogonska osovina može biti iz jednog dijela ili spojena iz dva ogranka koji se nalaze na suprotnim
stranama diska. Vijci za pričvršćivanje, čavli (klipni ili stožasti) ili spojnice neće biti prihvatljive.
Pogonska će osovina rotirati u vodilici ventila koja će biti opremljena uređajem za podmazivanje.
Gumene će brtve biti dvostrane prstenaste te će biti postavljene na radne nastavke osovine kako bi
se brtvila strana ventila koja je pod pritiskom. Dizajn će biti napravljen tako da će omogućiti zamjenu
prstena bez skidanja ventila s cijevi.
Ventili moraju izvana i iznutra biti zaštićeni premazom s epoksi prahom.
2.8.5 Kuglasti ventili
Kuglasti ventili moraju biti u skladu s relevantnim hrvatskim ili ekvivalentnim normama te će biti
pogodni za tražene uvjete rada.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 298
Kugla i šipka će biti izrađeni od nehrđajućeg čelika, klasa 1.4404, HRN EN 1092. Ventil će biti
upravljan putem ručne poluge spojene na šipku ukoliko to nije drugačije navedeno na nacrtima.
Ventili moraju biti osigurani pomoću inox vijaka (minimalna razina kvalitete klase 1.4404, HRN EN
1092) dopunjenih pečatom kako bi se osigurala nepropusnost zgloba. Za uporabu u doziranju i
skladištenju kemikalija, također su dopušteni ventili od plastike (npr. PVC, PEID i sl.).
2.8.6 Membranski ventili
Membranski ventili moraju biti ventili punog promjera, minimalnog promjera od 25 mm. Tijelo
ventila i prirubnica moraju biti izrađeni od lijevanog željeza A48 ASTM (ili ekvivalentnog) u skladu sa
specifikacijama za sivi lijev namijenjen za ventile, prirubnice i cijevne spojeve ili lijevanog željeza i
mora biti s dvostrukim ASTM prirubnicama (alternativa: plastika). Ventili membrane moraju biti
izrađeni od odgovarajućeg materijala za medije. Membranski ventili moraju se koristiti u sustavima
plina, doziranja kemikalija ili sustavima za kloriranje.
2.8.7 Jednosmjerni ventili
Za otpadne vode i mulj, bit će ugrađivani samo ventili s mekom sintetičkom gumom za zatvaranje.
Jednosmjerni će ventili biti u skladu s HRN EN 12334 klasa PN 10, osim ako nije drugačije navedeno, s
prirubnice u skladu s HRN EN 1092 PN 10, s vanjskim ručkama kako bi se omogućio ručni pogon.
Nepovratni ventili s kuglom moraju udovoljavati sljedećim tehničkim uvjetima:
(a) Tijelo će biti izrađeno od GGG40 rastezljivog lijevanog željeza, GG25 lijevanog željeza ili bilo
kojeg drugog materijala odobrenog od strane Inženjera.
(b) Poklopci moraju biti izrađeni od GGG rastezljivog lijevanog željeza sukladno normi HRN EN
1563 ili bilo kojeg drugog materijala odobrenog od strane Inženjera.
(c) Kugla će biti izrađena od čelika presvučenog elastomernim materijalom ili aluminija
zaštićenog nitril gumom.
(d) Brtva će poklopca koristiti nitril gumu dok će ostali dijelovi biti izrađeni od nehrđajućeg
čelika,
(e) Vanjska se zaštita mora se postići epoksi prahom.
Jednosmjerni ventili moraju biti opremljeni poklopcem koji je postavljeni vodoravno ili okomito.
2.8.8 Odzračno dozračni ventili
Ventili za automatsko odzračivanje moraju biti izrađeni od lijevanog željeza ili rastezljivog lijevanog
željeza. Kugla, vodilice i plutača bit će izrađeni ulijevanjem / ubrizgavanjem akrilonitril butadien
stirena ili bilo kojeg sličnog odobrenog materijala. Imat će dvostruke rupe, a tijelo će biti izrađeno od
sivog lijevanog željeza ili rastezljivog lijevanog željeza. Prirubnice će biti profilirane i imati rupe za
PN6.
Ventili će s dva otvora biti projektirani da ispuštaju velike količine zraka tijekom punjenja cijevi, da
oslobađaju male količine zraka akumuliranog tijekom rada te da dopuštaju usisavanja velikih količina
zraka u slučaju pojavljivanja vakuuma tijekom pražnjenja.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 299
Izolacijski će ventil biti osiguran između cijevi i odzračnog ventila. Izolacijski ventil će biti kompatibilan
s vertikalnom aktivacijom ključem T-oblika.
Ventili moraju biti odgovarajuće veličine za ispuštanje zraka u cjevovodu (ili neke druge posude) bez
smanjenja punjenja ili pražnjenja protoka zbog suprotnog tlaka. Ulaz zraka mora biti moguć sa
smanjenim tokom kako bi se spriječio veliki pad tlaka u cjevovodu tijekom pražnjenja.
Ventili će biti projektirani na način da pokretni dijelovi neće biti u kontaktu s tekućinom iz cijevi
(otpadne vode), dodatni će plovak biti osiguran i odobren te će prostorija biti dovoljno velika da se
zabrtve otvori i sjedište tijekom rada u uvjetima rada.
U slučajevima gdje postavljanje pipe može dovesti do odvajanja vodnog stupca s mogućnošću
formiranja vodnog udara, potrebno je osigurati nepovratni ventil koji bi omogućio slobodni dotok
zraka u vodni stupac, ali tako da kontrolira ispuštanje zraka/plina pri ponovnom punjenju stupca.
U slučajevima gdje hidraulički uvjeti tijekom normalnog rada stvaraju pritisak ispod atmosferskog i
kada ulazak zraka može dovesti do vodnog udara, potrebno je ugraditi nepovratni ventil za unos
zraka.
Vijci za pričvršćivanje i matice koje su dostavljene od strane proizvođača bit će u skladu s poglavljem
"Vijci, matice, podložne pločice, zakovice i spojni materijali" ovog dokumenta.
Svi ventili za odzračivanje i srodni ventili moraju biti ispitani u radu, te moraju izdržati ispitni tlak isti
kao cjevovodi ili spremnici na koji su ugrađeni.
Svi ventili i zglobni mehanizmi moraju biti obojani prema stavki "Zaštita i dorada materijala " ovog
dokumenta
Materijali koji se koriste za proizvodnju ventila za propuhivanje moraju biti minimalno u skladu sa
sljedećim normama:
(a) komora s plovkom: sivo lijevano željezo u skladu s HRN EN 1561
(b) prirubnica i tijelo: klasa 220 ili nodularni lijev željeza u skladu s HRN EN 1563
(c) plovak: bakar, polikarbonatni ili bilo koji drugi ekvivalentni odobreni materijal
(d) plovak i zračni kanal: polikarbonatni ili bilo koji drugi ekvivalentni odobreni materijal
(e) otvori, vodilice i mehanizmi: nehrđajući čelik u skladu s HRN EN 1092
(f) brtveći prsteni: guma izrađena u kalupu ili bilo koji drugi ekvivalentni odobreni materijal.
2.8.9 Redukcijski ventili
Redukcijski ventili moraju biti izrađeni od lijevanog željeza prema HRN EN 1561, klasa 220/260 ili
ASTM A 126 klasa B. Priključna vodilica, ležajni prsten i oprema će biti od crvenog lijeva prema HRN
EN 1982 klasa LG2C ili nehrđajućeg čelika prema klasi 1.4305, HRN EN 1092. Ventil moći raditi u bilo
kojem položaju te će sadržavati samo jedan nazubljeni poklopac na vrhu ventila iz kojeg se svi
unutarnji dijelovi mogu jednostavno zamijeniti.
Ventili moraju imati dvostruke prirubnice. Sustav regulacije i cjevovodi moraju biti od nekorozivnih
materijala.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 300
2.8.10 Ručni zasuni
Vrsta i veličina zasuna koji će se koristiti na određenom mjestu mora biti naznačena u projektnoj
dokumentaciji Izvođača.
Zasuni moraju biti učvršćeni pod hidrostatskim tlakom.
Ukoliko nije drugačije navedeno, svaki ventil mora biti opremljen odgovarajućom ručicom
odgovarajućeg promjera u slučaju potrebe. Mjenjači će biti isporučeni gdje je potrebno kako bi se
osigurala da potrebna operativna sila na obodu kotača ne prelazi 250 N. Visinu ručice će biti cca. 1,0
m iznad razine operativnog mjesta, osim ako nije drugačije navedeno.
Bez obzira na operativne metode zatvaranja ventila, pri odabiru tipa ventila, visina vodenog stupca
tijekom rada mora se uzeti u obzir s obje strane (iz oba smjera).
Zasuni mogu biti postavljeni kako slijedi:
(a) montaža na zid
(b) montaža na cijevi.
2.8.10.1 Montaža na zid
Zasuni koji se postavljaju na zid moraju biti izrađeni od sljedećih materijala:
Okvir Lijevano željezo
Osovina Nehrđajući čelika s kvalitetom minimalne razine klase
1.4404, HRN EN 1092
Površina brtvljenja Bronca
Vrata Lijevano željezo
Klin Lijevano željezo
Okviri će biti opremljeni vodilicama kako bi vrata bila učvršćena pri otvaranju. Površine spojeva koje
se brtve bit će izrađene od crvenog lijeva, naslonjene na pluto ili broncu te položene na brtveću
smjesu prije učvršćivanja. Brtveće će trake biti jednostavno zamjenjive bez potrebe uklanjanja
zatvarača sa uređaja.
Klinovi će biti izrađeni od lijevanog željeza te će imati mogućnost podešavanja kako bi se osiguralo
precizno postavljanje. Zatvarači će imati vretena za podizanje sa maticama na vretenu od crvenog
lijeva ili bronce. Vretena će biti od 1.4401 HRN EN 1092 nehrđajućeg čelika sa minimalnim
opterećenjem prije pucanja od 378 MPa. Vodilice će u produžetku vretena biti takvog tipa da se
mogu same podmazivati. Zidne konzole, podložna ploča i glave će biti od lijevanog željeza.
Protuprovalni i vodonepropusni cijevni poklopci od prozirnog polikarbonatnog materijala bit će
sigurno pričvršćeni kako bi se zaštitili navoji vretena koja se dižu.
Vretena će imati mehanički urezane robusne trapezoidne ili četvrtaste navoje. Bit će izrađene od
nehrđajućeg čelika ili čelika s manganom ili bronce s manganom. Naglavak produžetka vretena će
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 301
biti “muff” tipa te će biti izbušen i opremljen maticom i vijkom za osiguranje vretena za glavu
zatvarača, koji će također na sličan način biti bušen kako bi prihvaćao vijak.
Gdje instalacija produžetka vretena zahtijeva rad na povišenim nivoima, vodilice vretena ili nosači
vodilica će biti osigurani u blizini prizemnog nivoa. Maksimalna udaljenost između vodilica vretena ne
smije prijeći 2,5 m.
Na mjestima gdje se ventilima upravlja pomoću T-ključeva potrebno je postaviti kape na vretena.
Kape je potrebno probušiti i pomoću matice i vijka pričvrstiti za vreteno, koje će također biti bušeno
kako bi prihvatilo vijak. Svaka će kapa koja je montirana biti dostavljena zajedno sa T-ključem za
upravljanje.
(h) Svi će ručni kotači, glave, nosači podnožja i nosači vodilica biti od lijevanog željeza. Potisne
će cijevi biti od lijevanog željeza.
2.8.10.2 Montaža na cijevi
Zasuni koji se postavljaju na cijevi moraju biti izrađeni od sljedećih materijala:
Okvir Nehrđajući čelik
Osovina Nehrđajući čelik s kvalitetom minimalne klase 1.4404, HRN
EN 1092
Površina brtvljenja Coplastix S uz pomoćnu traku Coplastix N ili slične, odobrene
od strane Inženjera
Vrata Ugljični čelik ojačan Coplastix B i Coplastix D 8 ili slično,
odobreno od strane Inženjera
Ručni zasuni koji se postavljaju moraju biti izrađeni od sljedećih materijala:
Okvir Nehrđajući čelik
Elementi zasuna Coplastix B vezan i zatvoren s Coplastix D ili slično, odobreno
od strane Inženjera
Brtvljenje Sustav brtvljenja odobrio Inženjer
Ručni zasuni imaju okvir (vodič) i ploču (vrata) izrađenu od nehrđajućeg čelika
Ručni zasuni bit će pogodni za postavljanje na zid ili cijevi prema zahtjevima instalacije
Vrata za ručno otvaranje bit će izrađena s utorima za ruku kako bi se omogućilo zatvaranje te je
potrebno osigurati lanac koji bi držao vrata u otvorenom položaju. Lanac s utorom će biti od
nehrđajućeg čelika ili mekog pocinčanog čelika.
Na dubokim kanalima ili gdje je to zahtijevano, vrata će biti izrađena s ručkama. Ručke će biti
identičnog materijala kao i vrata te je potrebno osigurati vodilice i potporne nosače.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 302
Procedure će instalacije od strane proizvođača biti u potpunosti poštivane te će posebni materijali za
učvršćivanje poput sidrenih vijaka biti korišteni gdje god je to potrebno. Prije konačnog sklapanja sve
će nosive površine biti detaljno očišćene od stranih materijala.
Izvođač je dužan dostaviti odgovarajuću opremu za dizanje.
2.8.11 Obilježavanje ventila i cjevovoda
Ventili, cjevovodi i slični elementi moraju biti označeni na sljedeći način:
(a) reljefna ili ugravirana oznaka na tijelu ili na odljevku tijela
(b) ime ili jasna oznaka proizvođača
(c) norma prema kojoj je proizvod izrađen
(d) tlačna klasa, gdje je to neophodno
(e) nominalna veličina
(f) za jednosmjerne ventile, strelica koja pokazuje smjer toka
Jasan natpis ili oznaka na boji tijela elementa i na vanjskoj strani ambalaže:
(a) težina u tonama ili kilogramima
(b) referentni broj naveden u Ugovornim dokumentima ili nacrtima.
2.8.12 Elektromehanički pogoni ventila
Gdje je to potrebno, zasuni ili ventili će biti upravljani putem elektronskih pogona s integriranim
reversnim starterima. Svaki će pogon biti dimenzioniran tako da proizvede najmanje 150% snage u
odnosu na ovu zahtijevanu snagu od strane proizvođača ventila ili zasuna. Pogoni će ventila imati
nazivni indeks zaštite IP67 ili bolji te će imati kompletno zaštićene pogonske jedinice i redukcijske
sklopke. Svaki će pogon biti dostavljen sa integriranom kontrolom i pogonskim sustavom koji će
omogućavati lokalno i daljinsko upravljanje, kontrolu te indikaciju. Sustavi kontrole će sadržavati
jedinice za upravljanje ventilom koristeći 4-20 mA kontrolni signal. Pogon će također imati opciju za
ručno operiranje, čije će korištenje automatski isključiti automatsku kontrolu pogona. Ručna će
kontrola uređaja biti opremljena s lokotom u slučaju da se ne koristi. Granične sklopke i uređaji za
ograničenje snage bit će ugrađene u pogon kako bi se izbjeglo preopterećenje.
Svaki će pogonski uređaj biti opremljen s integralnim starterom, antikondenzacijskim grijačem te
lokalnim kontrolama za rad, lokalnim i daljinskim selekcijskim prekidačima, a koji će svi biti smješteni
u ormarić s najmanje IP67 zaštitom pogodan za smještaj mehaničkih petlji kablova za napajanje
električnom energijom i kontrolne kablove. Uređaji za rad indikacijskih svjetala i kontrolnih signala će
također biti ugrađeni.
Demodulator FM signala i uređaj za nadgledanje prijenosa će također biti osigurani.
Uređaj kojim se upravlja ventilom mora imati pokazivač kada je ventil potpuno otvoren, potpuno
zatvoren ili ne radi.
Električno napajanje dostupno je na 380 volti, u 3 faze, sa 4 žice od 50 Hz, a jedinica će povezati
380/220 na 110 volti transformatora za upravljačke krugove.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 303
Svaki pogon mora biti odgovarajuće veličine da odgovara zahtjevima, te kontinuirano vrednovan da
odgovara potrebnoj moduliranoj kontroli. Stupnjevi će prijenosa svih zasuna biti sposobni za
otvaranje ili zatvaranje vrata pri neravnomjernom radu pri jednakom maksimalnom radnom tlaku.
Kućište će mjenjača biti ispunjeno uljem ili mašću, te pogodno za instalaciju u bilo kojoj poziciji.
Varijantno ručno operiranje bit će moguće, te će volan zajedno s pogodnim redukcijskim kućištem
mjenjača biti osiguran ukoliko je to potrebno. Bit će pogodnih dimenzija i jednostavan za uporabu od
strane dviju osoba. Motorni će pogon biti automatski onemogućen ukoliko dođe do ručnog
upravljanja. Volan će biti rotiran u smjeru kazaljke na satu za zatvaranje ventila, te će riječi jasno biti
vidljive “OTVORENO” i “ZATVORENO” i strelice u odgovarajućem smjeru. Obruč će kotačaimati gladak
završni sloj.
Svi će pogoni s izuzetkom podižućeg vretena zatvarača biti opremljeni s indikatorima koji pokazuju je
li zatvarač potpuno otvoren ili zatvoren. Prozirni će PVC poklopac biti postavljan da zaštiti navoje od
izlazećeg vretena. Sva će vretena u radu, uređaji i glave biti opskrbljeni s pogodnim mjestima za
podmazivanje.
2.8.13 Nosači cjevovoda i ventila
Sav potreban materijal i radovi, uključujući čelične radove, temeljenje, nosače, sedla, klizne dijelove,
nosiljke, komadi za proširenja, vijci za popravak, vijci postolja, vijci za temeljenje, popravak i
učvršćivanje sa svim ostalim priključcima bit će isporučeni s cjevovodom i njegovom opremom na
odobreni način. Ventili, brojila, odvajači nečistoća i ostali uređaji postavljeni u cjevovodu, moraju biti
podržani neovisno o cijevima koje povezuju.
Gdje god je moguće, potrebno je osigurati fleksibilne spojeve sa zateznim vijcima ili drugim načinima
prenošenja uzdužnog opterećenja duž cjevovoda u cijelosti tako da vanjska sidrišta na praznim
krajevima, komadi i zasuni mogu biti svedeni na minimum. Izvođač će ukazati na svojim radnim
nacrtima koji su potporni komadi neophodni za sidrenje cjevovoda, a koji će biti dostavljeni s njegove
strane.
Svi nosači ili drugi oblici potpore koji se mogu lako izvesti, moraju biti izrađeni od čeličnih profila
zakivanjem i zavarivanjem, a prednost ima korištenje odljevaka. Točke prolaza cijevi kroz podove ili
zidove koristiti će se kao točke potpore, osim uz suglasnost Inženjera. Svi dodatci i učvršćivači moraju
biti vruće pocinčani u skladu s poglavljem "Galvanizacija".
2.9 Elektromotori
2.9.1 Općenito
Motori moraju biti napravljeni, obilježeni i dostavljen u skladu sa sljedećim općim normama: IEC 34-
1, 34-5, 34-6 i 34-8, BS5000.
Motori će biti trofazni s ugrađenim ventilatorima, potpuno zatvoreni kratkospojni motor indukcijskog
tipa za kontinuirani rad u najgorim uvjetima, te pogodan za rad s navedenom električnom energijom.
Motori će imati izlaznu snagu od najmanje 10% veću od zahtijevane prema zadanom parametru
pogona.
Motori će biti visoke učinkovitosti.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 304
Svi će motori od 400V biti kratko spojeni. Motori do 3 kW će biti opremljeni starterima koji će biti
montirani direktno u mrežu. Motori sa snagom preko 3 kW će biti opremljeni sa starterima spojenim
u zvijezda-trokut shemu.
Faktor snage na mjestima rada (cos φ) mora biti najmanje 0,80 za motore sa snagom višom od 2,2
kW.
Za motore su dopuštena dva uzastopna topla paljenja u navedenim radnim uvjetima u odnosu na sile
opterećenja i inercije te šest paljenja u jednakim intervalima po satu u sličnim uvjetima.
Izgradnja motora mora osigurati stupanj zaštite najmanje IP 54, s iznimkom uronjenih motora, koji će
imati najmanje stupanj zaštite IP 68.
2.9.2 Izolacija
Izolacija motora mora biti klase F ili H, u skladu sa zahtjevima iz HRN EN 60034. Granica za podizanje
temperature tijekom rada ne smije prelaziti onu za klasu B s temperaturom okoline od 49°C.
Motor mora biti usklađen s ISO 2373,vibracija klase N.
Razina buke mora ispunjavati najmanje zahtjeve norme IEC 34-9.
2.9.3 Termorezistori
Motori zavojnice moraju biti opremljeni:
(a) termorezistorima tipa PTC za motore iznad 15 kW
(b) termorezistorima tipa PT100 za motore preko 200 kW.
Senzori će temperature biti u izravnom kontaktu sa svakom fazom pokretanja motora. Svi će
termorezistori biti povezani kako bi se osigurao jedan strujni krug za povezivanje s vanjskim relejem
koji će moći djelovati na motor.
2.9.4 Ležajevi
Ležajevi motora moraju biti sposobni izdržati statička i dinamička opterećenja te se dimenzioniraju za
100.000 sati neprestanog rada.
Ležajevi će imati mazalice prikladne za osiguranje adekvatne opskrbe mazivom, osim ako nisu
zapečaćeni.
To će omogućiti dodatak lubrikanata bez potrebe za demontažu.
2.9.5 Grijači protiv kondenzacije
Motori će biti kontinuirano grijani protiv kondenzacije. Izvođač će odrediti veličinu u skladu s
veličinom motora.Grijalice moraju biti smještene unutar motora kako toplina ne bi oštetila izolaciju
smotanih ili povezanih kabela.
Navedeno ne vrijedi za za motore potopnih kanalizacijskoh crpku u izvedbi zaštite IP68.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 305
2.9.6 Razvodne kutije
Razvodne će se kutije nalaziti na odgovarajućim mjestima i biti odgovarajuće veličine kako bi se
prilagodile zahtjevima povezivanja.
Kutije moraju biti odvojene od okvira te biti povratne kako bi kabeli mogli ići na dnu, odozgo ili na
obje strane, ovisno o tome što je povoljnije.
Prateći dijelovi terminala moraju biti uređeni tako da se može rastaviti opskrba motora, bez
narušavanja njegove unutarnje veze.
Izlaz svake zavojnice treba ići na zaseban terminal te će veze biti spojene kako bi se omogućila
međusobna konekcija pojedinih terminala.
Grafikon će za spajanje biti postavljen unutar poklopca priključnog kabineta koji će biti opremljen
brtvama otpornim na ulja.
Isto tako, terminali će biti osigurani protiv kondenzacije grijačem i brtvama na mjestima ulaza kabela.
Potrebno je postaviti obavijest unutar priključnog kabineta kako slijedi: Sustav grijanja je spojen na
220 V mrežu – Izolirati negdje drugo.
2.9.7 Oznake
Izvedba motora i podatci moraju biti u skladu s IEC 34 -1 i ugravirane na ploči na svakom motoru, sa
sljedećim podatcima:
(a) primjenjive HRN norme
(b) proizvođač
(c) serijski broj
(d) model / tip
(e) klasa izolacije
(f) broj faza
(g) snaga u kW
(h) napon
(i) frekvencija
(j) brzina okretanja
(k) vrijednost pod punim opterećenjem
(l) faktor snage
2.10 Općenito – elektroradovi
Opća elektrotehnička specifikacija će biti ispunjena sa svim elektrotehničkim komponentama te svom
opremom i instalacijama koje sačinjavaju Ugovor.
Općenito govoreći, svi radovi i dobava opreme bit će detaljno opisani u nastavku.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 306
Kategorije elektrotehničkih radova:
(a) električni paneli za struju srednjeg napona (SN) i niskog napona (NN) - distribucija, razmještaj
i zaštita
(b) SN i NN energetski kablovi za opskrbu opreme i instalacija, razmještaj i upravljanje
kablovima, označavanje i automatizacija
(c) trase podzemnih kablova, rovovi, uključujući sve tipove spojnih elemenata
(d) ugradnja unutarnjeg ožičenja i završetaka
(e) ožičenje strujnih krugova, regulacijski i upravljački krugovi, instrumenti, označavanje i
signalne svjetiljke
(f) instalacija zaštite od groma
(g) uzemljenje i izjednačenje potencijala glavne sklopke uzemljenja cijelog pogona
(h) automatizacija procesa sustava, zasnovana na industrijski standardiziranom sustavu koji
koristi PLC – Programmable Logic Controllers
(i) instrumenti
(j) centralni sustav nadzora - dispečer - omogućen na standardnom korisničkom sučelju
osobnog računala (PC)
(k) sustav neprekidnog napajanja zasnovan na neprekidnim napajanjima (UPS-ovima) za PC-e i
PLC-ove.
Sljedeći radovi će također biti uključeni:
(l) izvođenje svih građevinskih radova neophodnih za postavljanje kanala i trasa
elektrotehničkih instalacija, kao i oslonce/pridržanja kanala i kablova te ostalih komponenti i
elektrotehničkih instalacija na konstrukciju građevina
(m) zemljani radovi za potrebe podzemnih kablova
(n) nabava i postavljanje potrebne instrumentacijske opreme
(o) osiguranje kvalitete svih radova
(p) kalibracija pretvarača i odašiljača
(q) probni rad i puštanje u pogon
(r) tehnička dokumentacije vezana za sve provedene radove
(s) obuka i edukacija radnika.
2.10.1 Norme i pravilnici
Sva elektrotehnička oprema, materijali i izvedeni radovi moraju biti u skladu sa zahtjevima normi
izdanih od europskih organizacija IEC, EN, CEN, CENELEC i ETSI, nacionalnim normama kao što su
ASRO, DIN, AFNOR, BSI ili ako se niti jedna ne primjenjuje, onda one koje su u skladu s najboljom
praksom. Sva elektrotehnička oprema, materijali i izvedeni radovi moraju zadovoljiti minimalno HRN
norme i druge međunarodne norme.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 307
Svaka će komponenta biti u kategoriji proizvoda širokog raspona s karakteristikama na
međunarodno prepoznatom standardu kvalitete.
Svaka će komponenta imati europsku oznaku sukladnosti EC.
Ukoliko su neke druge norme, pravilnici ili projektantski naputci više važeći od gore spomenutih
dokumenata, prioritet imaju te norme, pravilnici ili projektantski naputci.
2.10.2 Radni uvjeti
Za svu opremu, komponente i materijale vrijedi sljedeće:
(a) Proizvodi moraju biti iz standardizirane serije, proizvođača prepoznatog po proizvodima koji
zadovoljavaju radne uvjete i okruženje slično onome iz Ugovora. Broj proizvođača elektrotehničke
opreme i uređaja će biti minimalan.
(b) Moraju biti projektirani i konstruirani za kontinuirani rad pod punim opterećenjem u
klimatskim uvjetima najmanje jednako zahtjevnim kao onim prikazanim ovim dokumentom.
(c) Moraju dovesti do smanjivanja troškova održavanja. U sklopu projekta koristit će se isključivo
nova oprema, komponente i materijali.
2.10.3 Elektromagnetska kompatibilnost
Elektromagnetska kompatibilnost (CEM) predstavlja mogućnost komponenti, krugova, opreme i
sustava da odgovarajuće funkcioniraju u elektromagnetskom okruženju, bez proizvodnje
neprihvatljivih smetnji (emisija) u odnosu na drugu opremu i sustave ili da budu nekompatibilni s
drugim sustavima u radu pod istim elektromagnetskim okruženjem.
2.10.4 Dokumentacija
Kako na razini projektiranja tako i na razini izvedbe, sva elektrotehnička oprema i instalacije bit će
označeni prema sljedećim normama:
(a) HRN EN 60445
(b) HRN EN 60446
(c) HRN EN 60654
(d) HRN EN 60417
(e) HRN EN 60617
(f) HRN EN 61082.
Dokumentacija će sadržavati sljedeće nacrte:
(a) situacija
(b) plan energetskih i upravljačko/signalizacijskih instalacija, plan uzemljenja i zaštite od groma
(c) plan unutarnjih i vanjskih trasa kablova
(d) plan rasporeda svih elektrotehničkih komponenti i opreme
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 308
(e) lista svih električnih potrošača (uključujući instrumente)
(f) opća jednopolna shema, jednopolna shema, sheme vezivanja i dijagram ugrađenih uređaja,
specifikacija aparata, lista priključaka, lista oznaka svih kontrolnih ploča, ormari i kutije, proračun
dimenzija transformatora, kablova, priključaka, gromobrana
(g) oznake i osvjetljenje struje energetskih i komandnih kablova, I/O ploče PLC-ova
(h) specifikacije sve nabavljene elektrotehničke opreme i komponenti.
Naručitelj će kod odabira materijala i opreme voditi računa o klimatskim uvjetima područja
izvođenja. Oprema postavljena vani mora biti otporna na promjene temperature te onemogućiti
skupljanje vlage u bilo kojem svom dijelu.
Pokretanje narudžbe za proizvodnju opreme i materijala neće biti provedeno dok se ne ishodi
pismeno odobrenje Inženjera za odgovarajuće nacrte.
2.10.5 Okruženje
Elektrotehnička oprema i instalacije moraju funkcionirati pod optimalnim uvjetima na različitim
lokacijama u sklopu ovog Ugovora, ovisno o slučaju, unutra ili vani.
2.10.6 Ožičenje
2.10.6.1 Općenito
Kablovi i vodiči će obavezno biti bakreni te će biti dobavljeni od odobrenog proizvođača i to, po
mogućnosti, jedan proizvođač za sve kablove i vodiče. Svaki kolut ili snop kablova biti će popraćen
certifikatom sa označenim imenom proizvođača, klasom kablova te rezultatima i datumom
ispitivanja. Kablovi proizvedeni 12 mjeseci i više od dana dobave, neće biti prihvaćeni. Kompletno
ožičenje mora imati stegnute završetke. U slučaja kada se kabl reže s bubnja, kraj kabla se mora
odmah stegnuti kako ne bi došlo do ulaska vlage. Kablovi se neće prevoziti do mjesta ugradnje u
izdvojenim snopovima, ali dio kablova manje duljine se može prevoziti na istom kolutu. Naručitelj će
biti u potpunosti odgovoran za nabavu i trošak svih kablovskih koluta.
Naručitelj će predati plan kablova koji sadržava: odobrenje, detaljizirane dimenzije, dimenzije, duljine
te instalacijske i upravljačke metode svakih pojedinih kablova.
Kablovi i vodiči trebaju odgovarati transportnoj klasi struje pod normalnim uvjetima i uvjetima
kratkog spoja specifične snage. Kod proračuna klase i poprečnog presjeka kablova i vodiča, treba
uzeti u obzir sljedeće faktore:
(a) maksimalno dozvoljeni proboj kod pokretanja i trajnih operacija
(b) gustoću struje kod ocjenjivanja i pokretanja
(c) vrstu i veličina preopterećenja
(d) nivo i trajanje kratkog spoja u ovisnosti o zaštitnim relejima strujnih krugova i osigurača
(e) podešavanje prenapona na relejima
(f) duljinu trase, vrstu polaganja, broj kablova, temperaturu okoliša.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 309
Kablovi koji ispunjavaju zahtjeve BS, IEC normi ili odobrenih ekvivalentnih normi, biti će prihvaćeni, s
dokazom da su svi dobavljeni kablovi za potrebe provođenja struje svake operacije, usuglašeni sa
nacionalnim normama. Svaki će kabel biti usuglašen s normom u ovisnosti o namjeni. Norme opisane
u daljnjem tekstu označavaju vrstu kabla koji se koristi u projektiranju. U slučaju da Naručitelj želi
koristiti kablove na osnovu drugih normi, potrebno je Inženjeru dostaviti podatke o transportnim
kapacitetima, podrežimski faktor, itd.
2.10.6.2 Srednjonaponski i niskonaponski kablovi
Srednjonaponski će kablovi će biti usuglašeni s posljednjim normama: HRN HD 620 S2 dio 10C, IEC60
502-2, za napon U0/U 12/20/24 kV. Opis konstrukcije je vodič od bakra, zatim ekran vodiča od
poluvodljivog materijala, izolacija XLPE masa, ekran izolacije također od poluvodljivog materijala,
separator od poluvodljive vrpce, električna zaštita od bakrene žice ili trake, ispuna od PVC-a i vanjski
plašt od PVC-a. Posjeduje električnu zaštitu oko svake žile i uzdužnu vodonepropusnost kabela. Može
se polagati u zemlju na konzole bez mehaničkih naprezanja
Energetski će kabeli do napona od 1 kV biti ispitani po normama: HRN HD 603 S1 dio 5g, IEC60 502-1,
Opis konstrukcije je vodič od bakra, izolacija od XLPE masa, ispuna od termoplastične vrpce i plašt od
PE mase. Može se polagati u zemlju ili vlažne prostore gdje se ne očekuju mehanička naprezanja,
radna temperatura vodiča je 90°C.
2.10.6.3 Savitljivi kablovi
Savitljivi će se kablovi koristitie kod spajanja mobilne opreme i strojeva. Kablovi moraju imati PVC
omotač, vodič od finožičnog višežilnog bakra, PVC izolirane vodiče, prema normama za napon
300/500V usuglašene s posljednjim normama.
2.10.6.4 Kablovi za mjerne i kontrolne mehanizme
Signalni će kablovi biti izolirani polietilenom ili PVC-om, postavljenim u paricu sa individualnom i
kolektivnom ekranizacijom, finožični višežilni vodič od bakra s opletom od pokositrenih bakrenih žica
i folijom od umjetnih vlakana. Signalni će se kablovi koristiti u signalno upravljačkim krugovima
(ožičenje PLC-a, strujne petlje 4-20 mA i drugo).
Kablovi će biti standardizirani za napon od 300/500V te će ispuniti zahtjeve posljednjih normi.
Kablovi s kolektivnom ekranizacijom će se smjeti koristiti u slučajevima kada provode signal visokog
nivoa (npr.: 4-20mA) i trasa nije dulja od 30m. U slučajevima trasa duljih od 30 m ili signala niskog
nivoa, koristit će se kablovi individualne i kolektivne ekranizacije ili specijalizirani kablovi za
instrumente.
Analogni kablovi za provođenje analogno signala, mogu se koristiti u slučajevima kada signal nema
napon veći od 24V d.c. i maksimalna snaga struje koja prolazi snopom iznosi 20mA.
2.10.6.5 Izvedba
2.10.6.5.1 Općenito
Srednjonaponski kablovi se mogu polagati direktno u zemlju. Ostali energetski i signalno-upravljački
kabeli se polažu kroz zaštitne podzemne cijevi ili postavljaju na PK kanale ili PVC kanalice.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 310
U uvjetima kada je više kablova postavljeno u istom kanalu, cijevi ili rovu, treba uzeti u obzir njihovo
zagrijavanje. Križanja treba izbjegavati gdje je god moguće. Kabeli za srednji napon moraju biti
odvojeni od signalnih kabela.
Ulaz će kablova unutar opreme biti na istome mjestu po mogućnosti na jednaki način. Nije
dozvoljeno provoditi ulazne i izlazne kablove na istoj ploči u različitim pozicijama (gore-dolje) već
isključivo kroz jedno mjesto.
Kod polaganja kablovi će imati sve potrebne dodatke, potpore, zatezače, spojnice, kanale, stube,
vijke, matice, ogrlice, kućišta, proturne dijelove, pijesak, betonske kape, zaštitnu traku te oznake
trase.
Za označavanje podzemnih trasa koristit će se traka postavljena u zemlji iznad kablova. Traka je širine
150 mm i postavlja se na dubini od 30 cm od površine i na njoj je ispisano „POZOR! ENERGETSKI
KABEL“.
Produživanje kablova treba izbjegavati, no ukoliko je neophodno, ugradit će se spojnice uz odobrenje
Inženjera.
U slučajevima kada su trase kablova izložene sunčevom svjetlu, postavit će se kablovi sa zaštitom od
vremenskih prilika.
Kada se postavljanje kablova, na mjestima izloženim suncu, ne može izbjeći, izvršit će se zaštita
kablova prekrivanjem kako bi se izbjeglo zagrijavanje. Metoda će zaštite kablova biti odobrena od
Inženjera prije nego se krene u izradu.
Kablovi provedeni unutarnjim trasama bit će bakreni kablovi izolirani PVC oblogom, postavljeni
direktno ili kroz kanale pričvršćene na zidove ili metalne konstrukcije.
2.10.6.5.2 Kanali i vodilice
Vodilice će biti perforirane, čvrste i pocinčane sa dvostruko presavijenim rubovima, dimenzionirane
da omoguće ugradnju 25% više kablova od količine predviđene Ugovorom.
Vodilice će biti poduprte odgovarajućim pocinčanim kanalom ili tvorničkim nosačima.
Minimalna će širina iza kablova do vodilica biti 25 mm i odgovarajuća za učvršćenje kabla PVC
vezicama.
Kod strukturnih dilatacija treba prekinuti vodilice i ugraditi spojnicu za električne vodiče.
Kanali će biti od lakog čelika ili plastike te usuglašeni s normama HRN EN 50085 i HRN EN 61537.
Vodilice će biti proizvedene od mekog čelika. Vodilice i kanali od mekog čelika bit će pocinčani. Na
mjestima gdje su vodilice ili kanali presječeni, bušeni ili imaju bilo kakva oštećenja, treba provesti
mjere sanacije i dovesti pocinčanje u početno stanje. Broj kablova u vodilicama ne smije prijeći broj
preporučen u normi IEC 60364, a rezultirajući prostorni faktor ne smije prijeći 45%.
Učvršćenje vodilica i kanala te smještanje kablova unutar njih treba provesti koristeći isključivo alate i
spojeve odobrene od proizvođača. Pomagala i spojevi će biti proizvedeni kao nehrđajući ili imati
nehrđajuću zaštitu.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 311
2.10.6.5.3 Sustavi vodova
Ugradnja će cjevovoda biti provedena tako da se u potpunosti spriječi ulazak vode ili skupljanje
kondenzata unutar njih. U određenim uvjetima ugrađivat će se sa nagibom od 0,5 do 1 % između
dvije mlaznice.
Cijevi će se postavljati na horizontalnim ili vertikalnim trasama. Odstupanja su moguća ukoliko to nije
moguće.
Vodovi će unutar građevina biti ili od visoko otpornih PVC cijevi, ugrađenih sa spojevima zavarenih
otapalom, ili od vruće valjanog pocinčanog čelika do klase 4 prema HRN EN 60439, spojenog vijčanim
spojnicama. Vodovi će izvan građevina biti od pocinčanog čelika. Na mjestima gdje su pocinčane
cijevi presječene ili imaju bilo kakva oštećenja, treba provesti mjere sanacije i dovesti pocinčanje u
početno stanje
Sustavi će vodova biti usklađeni sa normama HRN EN 61386 i HRN EN 50086 dok broj kablova unutar
cijevi bit će u skladu s preporukama iz IEC 60364.
Pomagala i spojevi vezani za vodove bit će proizvedeni kao nehrđajući ili imati nehrđajuću zaštitu.
Niti jedna cijev ne smije biti promjera manjeg od 20 mm.
Kablovi će biti kontinuirani cijelom trasom. Nije dozvoljeno vršiti spajanje kablova unutar cijevi ili na
spojnim točkama. Produžne će spojnice biti smještene tako da ne dolazi do dva uzastopna kruta luka,
odnosno da se osigura 9 m ravne trase između dvije produžene spojnice.
Kod postavljanja vodova treba osigurati spojne elemente. Savitljivi će metalni vodovi biti izrađeni od
jednoslojnog nehrđajućeg čelika presvučenog PVC oblogom s odgovarajućim presvučenim
spojnicama i finalne PVC obloge. Zasebne će konzervirane bakrene žice za uzemljenje biti provedene
kroz vodove i spojene na terminal uzemljenja na svakom kraju.
Na mjestima gdje se vodovi spajaju s opremom koja nema navoje ili otvore, kao što su razvodne
ploče, razvodne kutije i dr., bit će potrebno izraditi završetak sa šestokutnom unutarnjom glatkom
muškom maticom koja će se povezati sa spojnicom korištenjem zračnog pištolja.
Vodovi koji se križaju s izvučenim spojevima bit će povezani produženom spojnicom unutar revizijskih
kutija sa svake strane i sa žicom za uzemljenje provedenom između kutija. Na mjestima gdje su
kružne kutije premazane zaštitnim slojem, treba osigurati spojne brtve za zatvaranje spojeva.
Na mjestima gdje je razmak između površine kutije i zida ili stropa premašuje 6.5 mm potrebno je
ugraditi produžni prsten.
Kutije će vodova, standardne ili prilagođene, biti učvršćene za konstrukciju sa najmanje 2 vijka
neovisno o sustavu vodova. Treba koristiti vijke od mesinga ili nehrđajućeg čelika.
Sustav vodova će biti poduprt unutar 300 mm od kutija i u intervalima od 1 m na ravnim trasama.
Prodori će vodova kroz zidove biti izvedeni tako da dozvole ugradnju najmanje 6 mm gipsa ili drugog
materijala između.
Kablovi će biti ugrađeni unutar vodova ili kanala samo ako je temperatura prostora bila iznad 5°C više
od 24 sata.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 312
Ožičenje završnih pod-krugova u više točaka treba izvršiti čeonim petljama sa svim spojevima unutar
glavnih sklopki, razvodnih ploča, rasvjetnim kutijama ili drugim kutijama.
Naponske i neutralne kablove istih strujnih krugova treba provoditi kroz iste vodove.
Nije dozvoljeno korištenje krutih tipova laktova, koljena i drugih fazonskih komada.
Za potrebe spojnih i rasvjetnih točaka koristit će se standardne kružne kutije od kovanog željeza.
Krajevi će vodova biti pokriveni poklopcem.
Vodovi će biti tako postavljeni da omoguće uvlačenje ožičenja i nakon završne obrade zidova,
stropova i podova. Sustav će vodova biti električno i mehanički neprekinut.
Trase će vodova biti postavljene uredno i simetrično tako da su vodovi postavljeni horizontalno ili
vertikalno. Koso je postavljanje prihvaćeno samo u slučajevima kada su vodovi paralelni s nekim
dijelom građevine. Vodovi će biti postavljeni na udaljenosti od 150 mm od vodovodnih i
kanalizacijskih cjevovoda ili neke druge infrastrukture.
Vodovodi će biti postavljeni tako da se sva skupljena vlaga unutar njih može ispustiti u najnižoj točki
gdje će se izvesti ispusni ventil.
Savijanje vodova treba izvesti na strojevima za savijanja koristeći pravilno formiranje profila. Niti
jedan luk ili koljeno ne smije biti manjeg promjera od 3 puta vanjskog promjera voda.
Na mjestima oštećenja pocinčanja u procesu postavljanja ili formiranja voda, treba izvršiti sanaciju
jednim bogatim primarnim premazom cinka i premazom od aluminijske boje. Svi će izloženi spojevi
biti obrađeni na isti način osiguravajući vodonepropusni spoj.
Vod ne smije biti korišten kao povrat uzemljenja.
Masti, prašci ili druga mazala ne smiju biti korištena prilikom postavljanja kablova, radi olakšanja
procesa, bez pismenog odobrenja Inženjera.
Na mjestima gdje se vodovi povezuju s opremom koja vibrira prilikom standardnog funkcioniranja,
treba koristiti fleksibilne vodove.
2.10.6.5.4 Podzemna električna mreža - ugrađeni kablovi
Kablovi će se u zemlju postaviti na sloj zemlje ili pijeska te prekriti rasutom zemljom (maksimalna
granulacija 2 mm) ili pijeskom (prema projektu) s ukupnom visinom od dna rova do trake upozorenja
ili zaštitne ploče (prema projektu) od najmanje 20 cm. Rov će se zatrpati materijalom iz iskopa.
Dubina rova bit će 0.8 m, ali može varirati u ovisnosti o drugim podzemnim instalacijama. Preduboko
postavljanje kablova nije prihvatljivo, osim ako nije moguće drugačije te se kablovi također neće
postavljati ispod nivelete vodova.
Prije postavljanja kablova, rov će se očistiti od oštrog kamenja i drugog materijala te će se dno rova
prekriti zbijenim pijeskom ili finim zemljanim materijalom u sloju debljine 50 mm.
Kablovi će se postavljati direktno s koluta kako bi se izbjeglo uvijanje kabla i stvaranje petlji te će se
kod prolaska ispod temelja, građevina, kutova ili kamenja voditi računa o sigurnosnim mjerama
takvog prolaska. Kablovi povlačeni automobilom ili ručno, povlačit će se s kolutova kako bi se
izbjegao kontakt kabla s površinom tla. Kablovi će se postavljati u rov vijugavo kako bi se izbjeglo
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 313
stvaranje naprezanja unutar kablova prilikom zatrpavanja rova ili kod budućeg namještanja. Nakon
postavljanja, kablovi će se zatrpati pijeskom ili prosijanom zemljom te zbiti do sloja debljine 100 m.
Na visini od 0.3 m iznad kabla postavit će se traka upozorenja.
Na mjestima gdje se postavljaju kablovi različite napregnutosti u isti rov na istu visinu, potrebno je
postaviti vertikalne ploče kako bi se kablovi razdvojili.
Signalno-upravljački kabeli se neće postavljati bliže od 1000 mm od SN kabela.
2.10.6.5.5 Kabelski kanali
Kabelski će kanali dobavljeni prema Ugovoru biti od PVC cijevi sa gumenim prstenastim spojnicama i
promjera ne manjeg od 100 mm. Kanali će biti opremljeni najlonskom povlačnom žicom (minimalno 1
kN). Povlačna će žica biti zadržana u cijevi nakon postavljanja kabla.
Nakon postavljanja kabelski će kanali biti zatvoreni na oba kraja te na mjestima ulaska u zgradu ili
zdenac ili gdje je kraj kanala vidljiv, korištenjem ekspandirajućeg poliuretana nepropusnog za vodu,
plin i štetočine. Duljina će pjenastog čepa biti najmanje 300 mm.
Krajevi će se cijevi na oba kraja zaliti betonom u duljini od 150 mm.
2.10.6.5.6 Prodori kablova
Na mjestima korištenja kabelskih prodora, Izvođač će postaviti pomične poklopce neophodne za
ugradnju kablova. Nakon završetka provlačenja kablova, prodori će se zatvoriti ekspandirajućom
poliuretanskom pjenom.
Kablovi će se na mjestima ulaska u zgradu zabrtviti.
Na mjestima gdje kablovi ulaze u zgradu ili prolaze kroz dijelove unutar zgrade, izvršit će se brtvljenje
svih prolaza i prodora dovoljno dobro da se postigne otpornost na ulazak vlage. Odabrana će metoda
brtvljenja imati protupožarnu otpornost od 30 minuta.
2.10.6.5.7 Označavanje kablova
Na kraju svakog kabla treba na jedinstvenu i vidljivu poziciju postaviti oznaku, definiranu u shemi
ožičenja, koja će specificirati broj i evidenciju kabela te broj i oznaku strujnog kruga iz sheme
elektroprojekta. Oznake će se izvesti od mesinganih, aluminijskih, olovnih ili bakrenih prstena,
ojačanim nehrđajućim navojem provučenim kroz dvije fiksne rupe, svaka na jednom kraju kabla.
Ukoliko krajevi kablova nisu vidljivi, oznaka će se vijcima pričvrstiti unutar ploča.
Tri faze kabla označit će se sa L1, L2 i L3 ili obojiti crveno, plavo i smeđe te će se iste oznake koristiti
Upravljački će se kablovi označiti individualno, na svakom kraju prstenom s istom brojčanom
oznakom.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 314
2.10.7 Uzemljenje
2.10.7.1 Općenito
Uzemljenje treba odgovarati zahtjevima posljednjih norma HRN EN 61140, HRN HD 60364, HRN EN
50164-2. Naručitelj je odgovoran za dobavu i ispunjenje svih zahtjeva lokalnog distributera električne
energije vezanih za uzemljenje.
Sve metalne konstrukcije građevina, nul točke električnog sustava, ekrani upravljačkih i naponskih
kablova, vanjski metalni dijelovi pogona, uključujući strukturne metalne konstrukcije, vodovi, ograde i
vrata, spojit će se na sustav uzemljenja.
Kontinuitet uzemljenja na područjima izvan električnog sustava, osigurat će se preko metalnih
površina, prirubnica vodova, metalnih spojnica i priključnih metalnih dijelova. Na dijelovima vodova
gdje postoji veći otpor uzemljenju ili opasnost od korozije ili slično, što bi moglo dovesti do većeg
otpora uzemljenju i utjecati na kontinuitet uzemljena, postavit će se stezaljke za uzemljenje.
Izvođač treba ishoditi sva potrebna odobrenja prije spoja na energetsku mrežu.
2.10.7.2 Uzemljivači
Uzemljivači će biti tipa Ol-Zn ili Fe-Zn te postavljeni u zemlju na dubinu najmanje 2400 mm koristeći
metodu odobrenu od proizvođača uzemljivača.
Uzemljivači će se proizvesti od odgovarajućeg materijala koji granatira nisku vrijednost otpora i dugi
životni vijek.
Ukoliko sastav terena ne dozvoljava postavljanje vertikalnih uzemljivača, koristit će se mrežasti
(horizontalni) uzemljivači načinjeni od Fe-Zn traka minimalnih dimenzija 20 mm x 3 mm. Trake će se
postaviti u rov na dubini od najmanje 600 mm.
2.10.7.3 Vodiči uzemljenja
Mreža uzemljenja prostirat će se kroz cijelu konstrukciju u prstenastoj formi s granatim
međuspojevima do svakog dijela opreme ili strukture koje se uzemljuju. Uzemljenje će se vršiti preko
kablova od isprepletenog bakra presvučenog zeleno/žutom PVC zaštitom.
Zaštita će se dijelova instalacija izvesti uzemljenjem.
Svi goli dijelovi podzemnih vodiča uzemljenja trebaju se odgovarajuće zaštititi od direktnog kontakta
s tlom kako bi se izbjegla elektrolitička korozija. Završetci će uzemljenja biti izvedeni stisnutim
kabelskim stopicama. Međuspojevi će biti direktno povezani stisnutim stopicama ili zalemljeni.
Glavni će vodič uzemljenja imati površinu poprečnog presjeka toliku da može poslužiti kao zaštitni
vodič strujnog kruga svih dijelova i opreme spojene na njega. Na točki spoja a distributivnom
mrežom, uzemljenje treba zavareno spojiti s glavnim vodičem uzemljenja ili terminalom uzemljenja
na terenu.
Osim razvodnih ploča i kontrolnih soba, sva elektrotehnička oprema treba biti spojena na glavni vodič
uzemljenja. Poveznica ostalih metalnih konstrukcija i opreme treba također biti spojena na vodič
glavnog terminala uzemljenja.
Vodiče s elektrotehničke opreme do glavnog vodiča uzemljenja treba tretirati kao zaštitne vodiče
strujnog kruga kako je opisano u IEC 60364 tamo gdje je primjenjivo.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 315
Armirani i omotani kablovi nisu prihvaćeni kao zaštitni vodiči strujnog kruga (CPC).
Na mjestima gdje će se koristiti bakreni spojevi za održavanje kontinuiteta uzemljenja, treba
primijeniti sljedeće:
(a) Sve će trake biti od mekanog visoko provodljivog bakra.
(b) Na mjestima pričvršćenja za građevinske konstrukcije treba koristiti mesingane stezaljke ili
sedla. Za potrebe pričvršćenja traka ne smiju se bušiti rupe u trakama. Izbušene rupe za potrebe
pričvršćenja na dijelove Radova ne smiju smanjiti ukupnu površinu poprečnog presjeka spoja.
(c) Na mjestima gdje trake ulaze u zemlju ili su izložene koroziji, treba ih omotati PVC trakom ili
PVC plaštem.
(d) Spojevi će biti konzervirani prije sastavljanja, zakovani i zavarani.
(e) Učvršćenje će spojeva biti izvedeno maticama i vijcima od bakra ili bronce visoke čvrstoće.
2.10.7.4 Spojevi
Zaštitni će vodiči strujnih krugova (CPC) i spojni vodiči biti kontinuirani cijelom duljinom gdje god je
moguće. Spojevi zaštitnih vodiča pod krugova treba spojiti na glavno uzemljenje/CPC stegnutim
spojnicama. Svaki će spoj imati pločicu sa oznakom „Sigurnosni vodič uzemljenja i zaštite strujnog
kruga. Ne uklanjati.“.
Vodiči uzemljenja i oni za spoj na uzemljenje, trebali bi, ukoliko je moguće, biti kontinuirani cijelom
duljinom.
Površine će opreme na koju će se povezati uzemljenje biti očišćene od boje ili bilo kojih drugih
neprovodljivih materijala te premazani vazelinom.
Svi će spojevi uzemljenja biti pričvršćeni koristeći konzervirane pritisnute kabelske stopice te nakon
postavljanja premazani vazelinom kako bi se spriječio utjecaj atmosferilija.
Spojevi će biti pristupačni radi kontrole.
Kod podzemnog postavljanja kablova i CPC-a, spojevi CPC-a će biti izvršeni u nadzemnim linijskim
kutijama.
Sustavi uzemljenja na uređajima s električno upravljanim vanjskim pogonskim mehanizmima,
opskrbljivani kolektorskim prstenima i četkicama u njihovoj središnjoj koloni, bit će sa slijedećim
svojstvima:
(a) Spoj će uzemljenja s rotirajućeg sklopa na sabirnicu uzemljenja biti preko diskretnog
kolektorskog prstena i četkice na isti način kao i svi drugi električni spojevi.
(b) Kao dodatak priključku rotirajućeg sklopa treba ugraditi i sklop s diferencijalnom strujom,
gdje snaga diferencijalne struje ne prelazi 30 mA, a vrijeme isključenje iznosi 0.4 sekunde.
2.10.7.5 Vanjske metalne konstrukcije
Metalne konstrukcije smještene unutar 2,5 m od drugih metalnih konstrukcija koje se mogu
naelektrizirati, trebaju također biti spojene na sustav uzemljenja/CPC te imati pričvršćenu oznaku
upozorenja.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 316
2.10.8 Vanjska oprema
2.10.9 Utičnice
Utičnice smještene vani, u radionici ili industrijskim pogonima bit će usklađene sa CEE17, IEC 309,
HRN EN 60309 te biti opremljene kućištem za ugradnju na površine, i to:
(a) 400V – će biti 3P+N+E te opremljeni on/off prekidačem i četveropolnom sklopkom
uzemljenja diferencijalne struje 30 mA
(b) 230V – će biti 2P+E te opremljeni sa on/off prekidačem i uređajem za diferencijalnu struju 30
mA
(c) 24V – će biti 2P+E.
Svaka će utičnica imati odgovarajući utikač.
Strujni krugovi 24V AC utikača, za opskrbu mobilne rasvjete, opskrbljivat će se preko zasebnog 230/
24 V AC transformatora. Spojevi na sekundarne priključnice transformatora biti će opremljeni
osiguračima.
2.10.10 Razvodne ploče
Elektroničke će se ploče dobavljati od specijaliziranih i autoriziranih dobavljača i biti će usklađene sa
normama HRN EN 60439. Elementi od kojih su ploče sastavljene biti će prema najnovijim verzijama
odgovarajućih normi (npr. razdjelnici sa osiguračima biti će prema normi HRN EN 60947, magnetno
metrički prekidači prema HRN EN 60898, itd.). Držači se osigurača trebaju lako otkačiti kako bi se
provelo ožičenje. Treba osigurati minimalno dva rezervna strujna kruga.
Metalne će konstrukcije u sklopu razvodnih ploča biti potpuno izolirane od kućišta.
Neutralna će traka imati najmanje jednu točku spoja za svaki distributivni put jedinice (npr. trostruka
TP&N jedinica će imati 9 neutralnih spojnih točaka).
Razvodne će ploče biti opremljene kompletom HRC osigurača ili MCB jedinica.
Plan će strujnih krugova biti tiskan na negorivom materijalu i pričvršćen na unutarnju stranu vrata
svake razvodne ploče.
Razvodne će ploče biti opremljene odgovarajućim izolatorskim prekidačem. Uređaj povratne struje
od 30 mA treba postaviti na svaki utikač ili na strujni krug za utikače.
2.10.11 Zaštita i završna obrada
Materijali i oprema unutar instalacije bit će propisno zaštićeni od korozije. Osim kod opreme s
jedinstvenim svojstvima gdje pocinčavanje ne bi odgovaralo, metalne dijelove treba zaštiti vrućim
pocinčavanjem. Svaku štetu na zaštiti treba sanirati. Vijci, matice i ostala spojna sredstva bit će
proizvedeni od nehrđajućeg materijala ili propisno zaštićeni protiv korozije.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 317
2.10.12 Tvornički izrađeni sklopovi (FBA) za niskonaponske razvodne kutije, kontrolne centre
motora i upravljačke ploče
2.10.12.1 Opći zahtjevi
Ovi se zahtjevi odnose na izgradnju svih elektroničkih ploča, uključujući, ali ne ograničavajući sena
upravljačke ploče, kontrolne centre motora, sklopke, kontrolne ploče, nadzorne ploče, kontrolno-
razdjelne ploče, ploče kliznih vodova, sučelja, lokalne kontrolne ploče, lokalne upravljačke kutije.
Ukoliko nije drugačije navedeno, sklopna će oprema biti prema posljednjoj verziji normi HRN EN
60947 i HRN EN 60439. Obrazac će razdvajanja biti Obrazac 2 te će biti dimenzionirani na veličine
specificirane u Ugovoru za rad sa strujom do 600V, 50 Hz, dijagram uzemljenja TN-C i TN-S.
FBA treba izraditi tako da se normalno održavanje odvija sprijeda. Vrata će biti na šarkama sa bravom
za ključanje standardnim ključem za svaki odjeljak.
FBA za vanjsko korištenje treba opremiti nehrđajućim kućištem. Vodonepropusno kućište treba
osigurati minimalnu zaštitu IP55 i minimalno 1000 mm ispred opreme.
2.10.12.2 Izvedba
Ploče sa samo prednjim ulazom će biti opremljene pričvršćenim vratima s predviđenim prolazom za
kablove. Nije prihvatljivo korištenje vijaka i pričvršćenja vidljivih izvana. Vođenje kablova direktno
između ili iza odjeljaka nije prihvatljivo.
FBA će biti modularnog tipa tako da se svaki četvrtasti odjeljak u sklopu ploče može odvojiti i
opremiti samostalnim pristupnim vratima koja se mogu otvoriti do minimalnog kuta od 90°.
Kućište FBA će biti izrađeno od čeličnih ploča debljine minimalno 2.0 mm, jednake visine te krute
konstrukcije, a sve u zaštiti min. IP54 kako je definirano normom HRN EN 60529. Završna će boja
ploča biti prema standardu proizvođača.
Treba postaviti čvrste pregrade kako bi se odvojilo opterećenje svakog odjeljka od sabirničke komore
te spriječilo propadanje građevina u niže odjeljke, odnosno spriječio prodor oštećenja do drugih
odjeljaka. Ukupna visina FBA, uključujući postolja, ne smije biti veća od 2300 mm. Izolirane ručke,
kontrolni prekidači, dugmad, indikatorska svjetla i instrumentacija ne smiju biti postavljeni manje od
500 mm i više od 1750 mm od razine gotovog poda.
FBA treba postaviti na specijalizirana postolja visine 100-125mm, izrađena od čeličnih limova ili cijevi,
tvornički zaštićenih od korozije. Postolje će biti uvučeno 10 – 12 mm od vertikalnog lica ploče kako bi
se postigla kontinuirana ravna površina prednjice. Postolja treba propisano postaviti i poravnati na
konstrukciju poda prije montaže i učvršćenja FBA na njih.
Minimalni će razmak baze FBA i poklopca biti 200 mm, a minimalni razmak između poklopca i
priključnog terminala treba također biti 200 mm. Interne će komponente biti pričvršćene za
montažne ploče.
Broj kablova postavljenih kroz interni kanal ne smije rezultirati prostornim koeficijentom većim od 45
%.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 318
2.10.12.3 Sabirnice
Sabirnice će biti izrađene od bakra i imati zaštitu od dodira. Mehanički i dielektrični kapacitet
sabirnica i spojnih elemenata mora biti takav da bez ikakvog oštećenja provode struju pod najtežim
uvjetima koji se mogu pojaviti unutar električnih instalacija.
Dimenzije će bakrenih elemenata sabirnica biti jednake kroz cijelu ploču te će sabirnice biti jednakog
nivoa kao i ulazni distributivni prekidač, osim ako nije drugačije definirano.
Sabirnice će biti smještene u zasebne komore prema normi IEC 60439 te kontinuirane u svim
sekcijama.
Naponski će vodovi biti iste konstrukcije i iste razine zaštite kao i glavne sabirnice.
Spojevi do i iz sabirnica će biti ili potpuno izolirani ili s odgovarajućim ekranima te svaki poklopac
ekrana sabirnice i spoja treba označiti oznakom upozorenja.
Treba osigurati jednostavan pristup sabirnicama radi naknadnog spajanja.
Vrijednost, potporanj i veze glavnih spojeva sabirnice i glavnog strujnog kruga bit će projektirane za
rad da izdrže isto kratkotrajno opterećenje kao i sabirnica.
Odjeljci će sabirnica biti takvi da rade u okruženju bez prisilne ventilacije.
Transformatori će struje biti šipkastog tipa, preciznosti do HRN EN 60044 i postavljeni na izlazu kod
kablova od ACB ili MCCB.
2.10.12.4 Grijači i rashladni ventilatori
Svaki će FBA odjeljak pune visine imati protukondenzacijski grijač upravljan termostatom i on/off
prekidačem. Protukondenzacijski će grijači biti opskrbljivani preko MCB razvodne ploče koja se opet
napaja preko FBA pomoćnih uređaja ili razvodne ploče građevine.
Isključujući odjeljke sa sabirnicama, odjeljke koji sadrže opremu osjetljivu na toplinu koja može
nastati tijekom normalnog rada, treba opremiti prisilnim rashladnim ventilatorima. Ventilatori će biti
opremljeni filtrima kako bi se zadržao propisani nivo prašine i vlage FBA. Tamo gdje su postavljeni
ventilatori treba osigurati njihovo automatsko paljenje kada kod se aktivira uređaj koji generira
toplinu. Na vrata odjeljka treba postaviti indikator kvara ventilatora ili pregrijavanja odjeljka.
2.10.13 Unutarnje ožičenje ploča
Unutarnje će ožičenje ploča biti preko kablova izoliranim PVC-om, usklađenim sa HRN HD 603.
Kablovi će biti u sljedećim bojama:
(a) Faze: crvena, plava, smeđa
(b) Nula: svjetloplava
(c) Kontrola: sivo-crna
(d) Uzemljenje: zeleno-žuta.
Sukladno s dijagramima, kablovi će strujnih krugova biti numerički ili slovno označeni na oba kraja
ukazujući spoj strujnog kruga. Prihvatljivo je označavanje kablova strojevima za direktno označavanje.
Naljepnice nisu prihvatljive.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 319
Svi terminali koji mogu biti pod naponom, kada je odjeljak izoliran vlastitom izolacijom, bit će
prekriveni prozirnom plastikom s oznakom upozorenja „Opasnost, terminal pod naponom” te
oznakom napona jasno naznačenom na plastici. Plastično će prekrivalo biti učvršćeno vijcima i
dovoljno veliko da prekrije sabirnice terminala.
Kontrolno ožičenje će imati izolirane zakrivljene završetke. Za svaku prekinutu jezgru treba osigurati
terminal. Različite napone treba završiti na odvojenim sabirnicama terminala.
Strujne krugove treba odvojiti od niskonaponskih i signalno-upravljačkih kablova.
2.10.13.1 Završetci kablova
Kablovi će biti završeni na internim nosačima stezaljki koji trebaju osigurati prostor od minimalno 300
mm od kablovskih lukova te će biti odgovarajućih dimenzija kako bi osigurali da se svaki kabl može
izvaditi bez micanja ostalih kablova.
Potrebno je osigurati minimalno 150 mm prostora ispod i iznad nosača stezaljki kako bi se moglo
pristupiti stezaljkama. Tamo gdje je potrebno, osigurat će se kabelska staza za pričvršćenje kablova.
Kontrolno će ožičenje imati izolirane zakrivljene završetke. Svaka će žica biti spojena na jedan
terminal. Na mjestima gdje su različite voltaže završene na istoj vodilici, treba osigurati razdvojene i
izolirane particije te označiti različite voltaže.
Završetci će biti takvi da ne dođe do mehaničkog naprezanja u kablovima tijekom normalnog
zatezanja i postavljanja. Kablovi i jezgre kablova treba identificirati omotavanjem krajeva plastičnom
ljepljivom trakom.
Rezervne vodiče treba završiti na odgovarajućim terminalima s ostavljanjem dovoljne duljine da
dohvate bilo koji drugi kontrolni terminal unutar istog odjeljka.
2.10.13.2 Sabirnice
Sabirnice će biti onog tipa koji sadrži pozitivne mehaničke stezaljke na spoju, potpuno omotane te
odgovarajuće za ugradnju na standardne DIN vodilice.
Instrumenti koji koriste ravne kabelske priključke, D-Sub priključke ili DIN priključne trake za svoje
spajanje, bit će završeni na DIN sučelju vodilica koje se sastoje od električnog priključka i spojnog
terminalnog bloka s identifikacijom terminala.
Tamo gdje je to potrebno, dva vodiča će se spojiti na jednu stezaljku korištenjem dvostrukog
završetka. Za instrumente koji trebaju odvojeni izvor, moraju se osigurati mobilni terminali s
osiguračima.
Glavne sabirnice i sabirnice korištene za napone od i iznad 110 V AC, bit će opremljeni odgovarajućim
oznakama upozorenja.
Sabirnice će biti označene i u skladu s odgovarajućim shemama ili dijagramima ožičenja. Svaki će
odjeljak imati minimalno 10 – 15% (najviše moguće) dodatnih sabirnica za naknadno korištenje.
2.10.13.3 Uzemljenje
FBA će biti opremljeni čvrstom bakrenom šipkom za uzemljenje udaljenom od svih nosača i ulaza
kablova. Šipke za uzemljenje će biti površine poprečnog presjeka od 120 mm2 ili 50% od provodne
sabirnice, što god je veće.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 320
Šipka za uzemljenje će biti pune duljine kao i FBA te razdvojena samo na dijelovima korištenim za
potrebe transporta i ugradnje. Na mjestima razdvajanja, šipka će biti spojena s minimalno dva vijčana
spoja. Bakreni će spojevi biti očišćeni i konzervirani. Na svakom kraju šipke treba omogućiti spajanje
šipke uzemljenja na glavni sustav uzemljenja.
Dijelovi kućišta i metalne konstrukcije, koji ne provode struju, bit će spojeni na šipku uzemljenja kod
svakog FBA. Vrata treba također spojiti na šipku uzemljenja korištenjem odgovarajuće
dimenzioniranog fleksibilnog vodiča uzemljenja.
Glavni terminali uzemljenja ne smiju biti manji od M8 ili slično. Površine opreme, koja se spaja na
uzemljenje, bit će očišćena od boje ili drugog nevodljivog materijala.
2.10.13.4 Izolacija
2.10.13.4.1 Opći zahtjevi
Ukoliko nije drugačije navedeno, sredstva za izolaciju sastoje se od zrakonepropusnih prekidača ili
MCCB smještenih u metalna kućišta.
Poklopac će kućišta biti takav da onemogući otvaranje kada je prekidač zatvoren odnosno da ne bude
moguće zaklopiti prekidač ukoliko poklopac nije dobro zatvoren.
Treba osigurati indikator pozicije prekidača (npr. ON ili OFF). Indikator će biti jasno vidljiv s normalne
upravljačke pozicije. Prekidači će osigurača zakačenih na vrata i gotova kućišta sklopki biti tako
montirani da za upravljanje sklopkom prekidača nije potrebno produljenje. Prekidače treba moći
zaključati samo ako su u „OFF” poziciji.
Pomične kontakte treba moći ukloniti radi održavanja. Fiksni će kontakti biti potpuno obloženi.
Mora postojati mogućnost spoja pomoćnih kontakata te treba osigurati minimalno dva rezervna
pomoćna kontakta za svaku jedinicu.
2.10.13.4.2 Prekidači
Ugrađeni prekidači moraju moći kontinuirano provoditi maksimalnu struju. Prekidači će biti u skladu s
normom HRN EN 60927 i trebaju moći izdržati nivo kvara sustava prema specifikaciji. Prekidači će biti
opremljeni odgovarajućim zaštitnim sustavom.
Profilirana će kućišta prekidača biti opremljena rotirajućim ručkama. Prekidači će biti opremljeni
odgovarajućim zaštitnim sustavom.
Kompaktni prekidači u lijevanom kućištu MCCB, kod kojih nazivna jakost prelazi 100 A, opremit će se
prenaponskim termalnim uređajem koji predstavlja obrnuto svojstvo struja-vrijeme i podesivim
elektromagnetnim uređajem za razdvajanje. Kompaktni prekidači u lijevanom kućištu MCCB
uključivat će barem sljedeća svojstva:
(a) mehaničko i električno blokiranje
(b) mehanički pokazatelj otvoreno, zatvoreno i status okidača
(c) učvršćenim mehanizmom
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 321
(d) barem jedan pomoćni beznaponski kontakt, povezan s izlaznom stezaljkom za daljinsku
indikaciju
(e) jezgra vodiča i vodič minimalne snage, gdje je potrebno.
Za zračne prekidače treba osigurati transportne vodilice, u skladu sa zahtjevima, kako bi se osiguralo
postavljanje i uklanjanje prekidača kod održavanja.
2.10.13.4.3 Sklopke osigurača
Razdjelnici i razdjelnici s osiguračima, bit će u skladu s posljednjim verzijama normi HRN EN 60947 i
HRN EN 60129 i moći će podnijeti prekid struje, ali ne i grešku u sustavu. Izolatori će omogućiti
zatvaranje strujnog kruga u uvjetima kvara strujne mreže.
Razdjelnici i razdjelnici s osiguračima trebaju omogućiti spoj pomoćnih kontakata. Za svaki razdjelnik
ili automatski prekidač, treba osigurati dva rezervna pomoćna kontakta.
Ulazno napajanje i sabirnice, postavljeni za struju jakosti 800 A i više, bit će opremljeni sa
odgovarajućim tropolnim zračnim prekidačem s namotanom zatvarajućom oprugom. Za jakost ispod
800 A, koristit će se osigurači ili MCCB.
Prekidači trebaju odgovarati za lokalni ili daljinski rad. Daljinski signali otvaranja ili zatvaranja
prekidača dolazit će iz PLC-a.
Prekidači će biti opremljeni pomoćnim kontaktima povezanim sa sabirnom sekcijom za indikaciju
statusa.
Zračni će prekidači ulaznog napajanja biti kompletirani sa samonapajajućom elektroničkom
prenaponskom zaštitom te zaštitom pogreške faza i uzemljenja. Kao dodatak, tamo gdje je
odgovarajuće, zaštita od greške kod uzemljenja bit će opremljena uređajem za interno „slanje” i
„primanje” kako bi se omogućio paralelni rad s VN razvodnom pločom.
2.10.13.5 Zahtjevi za mjerenje ulaznog napajanja
Svako ulazno napajanje u razvodni elektroormar mora imati kontrolu napona u sve tri faze. Uređaj
treba imati pomoćni kontakt koji će biti spojen na PLC. Osim uređaja potrebno je imati voltmetarsku
preklopku s odabirom pregleda prisutnosti napona na instrumentu koji se nalazi na vratima
elektroormara.
2.10.14 Osigurači
Razvodne ploče i ploče s osiguračima bit će opremljene sa nosačima osigurača pripremljenim za
prihvat HRC tipa osigurača prema normi HRN EN 60947.
Osigurači će zaštite strujnog kruga motora biti kategorije radnih uvjeta 415 AC 80 (jakost do loma od
80 kA pri naponu od 415 V).
Treba se označiti identifikacija kruga i snaga osigurača.
Treba osigurati tri osigurača svake snage korištenih u sklopu, kao rezervnu. Rezervni će osigurači biti
pričvršćeni s unutarnje strane vrata razvodne kutije ili pokretačkog odjeljka.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 322
2.10.15 Programibilni logički kontroleri - PLC
Programibilni logički kontroleri će se kompletirati s ulazno/izlaznim modulima, komunikacijom s
drugim PLC-ovima ili nekim drugim uređajima.
Svaka će RAM memorija biti opremljena sigurnosnom baterijom kako bi se osigurala 24-satna
sigurnost u slučaju prekida napajanja. Treba osigurati indikatorsku lampicu „Baterija prazna”.
Pokazatelj će statusa I/O biti preko LED svjetala na pročelju modula, te bi trebao biti vidljiv i izvan
ploče.
Tiskana shema na nezapaljivom materijalu treba pokazivati detalje svakog I/O te će biti trajno
učvršćena na uređaj ili vrata ploče. Shema će biti vidljiva i izvan ploče.
Treba osigurati minimalno 50% slobodnih ulaza na 1 modulu od svih postavljenih u pripadajućem
PLC-u.
Treba osigurati DIN vodilice za montažu terminala ulaznih i izlaznih signala. Tamo gdje se zahtijevaju
izlazni releji, montirat će ih se na neki od terminala DIN vodilica.
Programibilni kontroler treba koristiti za upravljanje samo u automatskom modu. Ručni krugovi i
zaštitni priključci će biti čvrsto povezani kako bi se osiguralo ograničeno funkcioniranje ukoliko dođe
do kvara PLC-a.
Reset se treba izvršiti jednom tipkom ugrađenom na pročelje pokretača.
2.10.16 Kvar napajanja, automatsko ponovno pokretanje
Upravljački će krugovi biti tako podešeni da će se, pri povratu napajanja nakon kvara, oprema pod
automatskim upravljanjem i oprema pod ručnim upravljanjem, koja treba raditi neprekidno,
automatski ponovno pokrenuti. Ponovno će pokretanje pogona biti u fazama kako zahtjev za strujom
ne bi nadmašio trenutno dostupne kapacitete.
2.10.17 Zaštita od groma
Zaštitu od groma treba primijeniti na upravljačkoj opremi i instrumentima gdje bi se krugovi i
komponente mogle oštetiti prilikom električnog udara unutar signalnog ili naponskog kruga.
Jedinica će za zaštitu od groma biti ugrađena izvan glavnih ploča osim ako se ne omogući zaseban
odjeljak koji sadržava odvojenu sabirnicu uzemljenja koja je spojena na odvojeno uzemljenje za
zaštitu od groma.
2.10.18 Indikacijski instrumenti
Signalne će svjetiljke biti uniformne koliko je to god moguće kako bi se smanjila potreba za rezervnim
dijelovima. Objektivi i žarulje će biti lako zamjenjivi bez potrebe za specijaliziranim radnjama.
Signalne svjetiljke ne smiju biti manjeg promjera od 20 mm te će biti predviđene da se mogu
promatrati i s prednjice i s bočne strane električne ploče. Svjetiljke će biti vidljive i pod jakim suncem.
Boja svjetiljki će biti prema posljednjim normama.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 323
Sve pomične komponente, vrata i poklopci bit će označeni. Tijelo osigurača bit će označeno
specifikacijom vrijednosti osigurača. Svaka vrata ploča bit će označena (veličina slova ne manja od 8
mm) te će svaka upravljačka ploča i stanica također imati oznaku sa svim informacijama (veličina
slova minimalno 12 mm).
Omogućit će se jedna (ili više) testnih tipki za ispitivanje žarulja.
2.10.19 Oznake
Sve će se oznake previdjeti od troslojne folije ili sličnog materijala, bijele boje s crnim slovima i
brojevima. Oznake će biti pričvršćene kadmijskim vijcima da ne dođe do hrđanja. Oznake upozorenja
i opasnosti bit će od sličnog materijala, žute boje sa crvenim slovima i brojevima. Kutovi oznaka bit će
zaobljeni, a tekst će biti najmanje 4 mm visok.
2.10.20 Stop – Isključi/ Izolacija
Tipka stop – isključi ili prekidač greška/preopterećenje će biti u sklopu svakog elektromotora za
izolaciju. Stop-prekidač treba moći prekinuti preopterećenje i zatvoriti strujni krug kod nastanka
greške.
Treba osigurati oznaku upozorenja da se oprema može pokrenuti automatski.
3. ZAKONI I NORME
3.1 Zakoni
Tijekom izvršenja Ugovora, Izvođač će uvažavati zakone na snazi u RH. Izvođač je obvezan i
odgovoran primjenjivati sve zakone koji su na snazi u vrijeme ispunjenja Ugovora neovisno o tome da
li su navedeni ili ne u ovim Tehničkim Specifikacijama. Napominje se da u ovom Ugovoru pojam
Izvođač uključuje i Projektanta.
3.2 Norme
Tijekom izvršenja Ugovora, Izvođač će uvažavati norme izričito navedene u ovim Tehničkim
Specifikacijama ili bilo gdje u Ugovoru. Također, Izvođač je nužan uvažavati norme na koje upućuju
važeći zakoni RH. Ukoliko tijekom ispunjenja Ugovora na snagu stupe nove norme koje dozvoljavaju
manje stroge tehničke kriterije i/ili uvjete Ugovora, Izvođač će se pridržavati onih navedenih u ovim
Tehničkim Specifikacijama, osim ako Inženjer ne odredi drugačije.
Svi proizvodi, procesi ili usluge koji ovim Ugovorom nisu u potpunosti i jednoznačno određeni
normama, ili koji ne pokrivaju norme, moraju biti takvog tipa i kvalitete koje odredi Inženjer.
Kada Zakon zahtijeva davanje potvrde kupcu, na njegov zahtjev, navodeći sukladnost sa normama po
pitanju isporučenog proizvoda ili usluge, Izvođač će pribaviti takvu potvrdu i proslijediti je Inženjeru.
Smatra se da ugovorna cijena uključuje sve troškove i izdatke potrebne za udovoljenje zakonima i
normama kako je određeno Ugovorom.
Važeće je norme moguće provjeriti na web stranicama Hrvatskog zavoda za norme,
http://www.hzn.hr/
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 324
Također, Izvođač je dužan poštivati odredbe svih normi na koje upućuju pojedini glavni projekti,
ukoliko to nije u suprotnosti s ovim Tehničkim Specifikacijama.
3.2.1 Područje obavljanja samostalne djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji
Zakon o poslovima i djelatnostima u prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15)
Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15)
Pravilnik o izdavanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja (NN 136/15)
Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati zavodi za prostorno uređenje za obavljanje djelatnosti prostornog uređenja (NN 24/08, 19/10)
Pravilnik o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/13)
3.2.2 Područje gradnje i prostornog uređenja
Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17)
Zakon o prostornom uređenju ((NN 153/13)
Zakon o građevinskoj inspekciji (NN 153/13)
Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja (NN 69/09, 128/10, 136/12, 76/13)
Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 79/14, 41/15, 75/15)
Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 78/13)
Pravilnik o vrsti i sadržaju projekta za javne ceste (NN 53/02)
Pravilnik o tehničkom pregledu građevine (NN 108/04)
Pravilnik o načinu zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta (NN 47/14)
Pravilnik o načinu pečaćenja oruđa, strojeva i drugih sredstava za rad izvođača na gradilištu (NN 47/12)
Pravilnik o službenoj iskaznici i znački građevinskog inspektora (NN 42/12)
Pravilnik o materijalno-tehničkim uvjetima za rad građevnskih inspektora (NN 42/14)
Pravilnik o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (NN 43/09)
Pravilnik načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima I načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog nadzornog inženjera (NN 111/14, 107/15)
3.2.3 Područje zaštite okoliša
Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/02)
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 325
Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15)
Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02)
Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09)
Pravilnik o službenoj iskaznici i znački inspektora zaštite okoliša (NN 156/14)
Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14)
Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (NN 3/13)
Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12)
Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98)
Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15)
Pravilnik o građevinskom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16)
3.2.4 Područje zaštite prirode
Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)
3.2.5 Područje zaštite kulturnih dobara
Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03 - ispravak, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15)
Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske (NN 89/11, 130/13)
Pravilnik o arheološkim istraživanjima (NN 102/10)
3.2.6 Područje vodnog gospodarstva
Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13, 14/14)
Strategija upravljanja vodama (NN 91/08)
Odluka o Popisu voda 1. Reda (NN 79/10)
Odluka o granicama vodnih područja (NN 79/10)
Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10, 31/13)
Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99)
Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14, 78/15)
Pravilnik uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13)
Odluka o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10)
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 326
Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14, 27/15, 3/16)
Pravilnik o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 3/11)
Državni plan obrane od poplava (NN 84/10)
3.2.7 Područje komunalnog gospodarstva
Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03-pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09,79/09, 49/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14, 36/15)
3.2.8 Područje građevnih proizvoda i ocjenjivanja sukladnosti
Zakon o građevnim proizvodima (NN 76/13, 30/14)
Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda (NN 103/08, 147/09, 87/10, 129/11)
Pravilnik o tehničkim dopuštenjima za građevne proizvode (NN 103/08)
Pravilnik o nadzoru građevnih proizvoda (NN 113/08)
Tehnički propis o građevnim proizvodima (NN 33/10, 87/10, 146/10, 81/11,100/11-ispravak, 130/12, 81/13, 136/14, 119/15)
Uredba o usklađivanju područja građevnih proizvoda s Uredbom (EU) br. 305/2011 u prijelaznom razdoblju (NN 46/13)
Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (NN 80/13, 14/14)
Uredba o postupku službenog obavješćivanja o tehničkim propisima i propisima o uslugama informacijskog društva (NN 105/15)
3.2.9 Područje zaštite na radu
Zakon o državnom inspektoratu (NN 116/08, 123/08, 49/11)
Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14)
Pravilnik o izradi procjene rizika NN 112/14)
Pravilnik o vrsti objekata namijenjenih za rad kod kojih inspekcija rada sudjeluje u postupku izdavanja građevnih dozvola i u tehničkim pregledima izgrađenih objekata (NN 48/97)
Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita IZ ZAŠTITE NA RADU I (NN 112/1114)
Pravilnik o priznanjima i nagradi za promicanje zaštite na radu (NN 1/11)
Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13)
Pravilnik o sigurnosnim znakovima (NN 29/05)
Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu (Sl. list 42/68, 45/68 - ispravak)
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 327
Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/08)
Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta (NN 49/86)
Pravilnik o zaštiti na radu pri ručnom prenošenju tereta (NN 42/05)
Pravilnik o uporabi osobnih zaštitnih sredstava (NN 39/06)
Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme (NN 21/08)
Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom (NN 69/05)
Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84)
Pravilnik o listi strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (NN 47/02)
Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN 46/08)
Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti vibracijama na radu (NN 155/08)
Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom energijom (NN 88/12)
Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite zdravlja radnika te tehničkom nadgledanju postrojenja , opreme, instalacija i uređaja u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (NN 39/06, 106/07)
Pravilnik o pružanju prve pomoći radnicima na radu (NN 56/83)
3.2.10 Područje zaštite od buke
Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13)
Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)
Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke (NN 91/07)
Pravilnik o uvjetima glede prostora, opreme i zaposlenika pravnih osoba koje obavljaju stručne poslove zaštite od buke (NN 91/07)
Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08)
3.2.11 Područje zaštite od požara
Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)
Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN 35/94, 110/05, 28/10)
Pravilnik o planu zaštite od požara (NN 51/12)
Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategoriji ugroženosti o požara (NN 62/94, 32/97)
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 328
Pravilnik o razvrstavanju građevina u skupine po zahtjevnosti mjera zaštite od požara (NN 56/12)
Pravilnik o sadržaju općeg akta iz područja zaštite od požara (NN 116/11)
Pravilnik o sadržaju elaborata zaštite od požara (NN 51/12)
Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94-ispravak, 142/03)
Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (NN 93/08)
Pravilnik o vatrogasnim aparatima (NN 101/11)
Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06)
Pravilnik o provjeri ispravnosti stabilnih sustava zaštite od požara (NN 44/12)
Pravilnik o ovlaštenjima za izradu elaborata zaštite od požara (NN 141/11)
Pravilnik o revidentima iz zaštite od požara (NN 141/11)
Rješenje o visini naknade za troškove postupka ovlašćivanja revidenata iz zaštite od požara (NN 56/12)
Pravilnik o mjerama zaštite od požara kod građenja (NN 141/11)
Pravilnik o postupku pečaćenja, obliku, sadržaju i načinu uporabe pečata u provedbi mjera zabrane u području zaštite od požara (NN 50/11)
Pravilnik o službenoj iskaznici i službenoj znački inspektora zaštite od požara (NN 88/11)
Pravilnik o iskaznici osoba ovlaštenih za obavljanje kontrole provedbe propisanih mjera zaštite od požara (NN 88/11)
Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih tvari (NN 26/09, 41/09-ispravak, 66/10)
3.2.12 Područje sanitarne inspekcije
Zakon o sanitarnoj inspekciji (NN 113/08, 88/10)
Pravilnik o građevinama koje podliježu sanitarnom nadzoru te načinu obavljanja sanitarnog nadzora tijekom njihove gradnje (NN 48/00, 42/08)
Pravilnik o iskaznici i znački sanitarnog inspektora (NN 28/11, 120/12)
3.2.13 Područje katastra i geodezije
Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07, 124/10)
Pravilnik o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima (NN 86/07, 25/09, 148/09)
Pravilnik o katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji (NN 147/08)
Pravilnik o načinu izvođenja osnovnih geodetski radova (NN 87/09)
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 329
Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti (NN 152/08, 61/11, 56/13)
3.2.14 Područje akreditacije, opće sigurnosti proizvoda, normizacije i mjeriteljstva
Zakon o općoj sigurnosti proizvoda (NN 30/09, 139/10)
Zakon o normizaciji (NN 80/13)
Zakon o akreditaciji (NN 158/03, 75/09, 56/13)
Zakon o mjeriteljstvu (NN 163/03, 194/03-ispravak, 111/07)
Pravilnik o mjernim jedinicama (NN 2/07)
Pravilnik o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na mjerila (NN 85/13)
3.2.15 Područje prometa
Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14)
Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15)
Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 33/05, 64/05-ispravak, 155/05, 14/11)
3.2.16 Područje elektrotehničkih radova
Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom energijom (NN 88/12).
Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14)
Pravilnik o električnoj opremi namijenjenoj za uporabu unutar određenih naponskih granica (NN br. 43/16).
3.2.17 Tehnički propisi
Tehnički propis za građevinske konstrukcije (NN 17/2017)
Tehnički propisi za sustave zaštite od djelovanja munje na građevinama (NN 87/08, 33/10).
Tehnički propis za niskonaponske električne instalacije (NN 5/10)
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 330