IRT3000 ADRIA 6-2009

3Ožujak 6 III

4 Ožujak 6 III

12. Međunarodna konferencija proizvodnog strojarstva - CIM 2009

Hrvatska udruga proizvodnog strojarstva i PTW Institut Tehničkog sveučilišta iz Darmstadta najavljuju održavanje12. međunarodne znanstvene konferencije proizvodnog strojarstva - CIM 2009. Konferencija će se održavati od 17. do 20. lipnja ove godine u Biogradu na moru.

Intervju: Akademik Ilija Mamuzić, predsjednik Hrvatskog metalurškog društva

55. obljetnica utemeljenja Hrvatskoga

metalurškog društva

Ilija Mamuzić izabran je za profesora u trajnom zvanju Sveučilišta u Zagrebu, redovitog člana ukrajinske Akademije inženjerskih znanosti, a dodijeljene su mu i eminentne akademske titule počasnog doktora Tehnič-kog sveučilišta u Košicama i počasnog profesora Nacionalne metalurške akademije Ukrajine.

Doc. dr. sc. Branimir BarišićMr. sc. Saša Sladić

sadr

žaj

4

PREDSTAVLJAMO: Aquaestil plus d.o.o.

DOMAĆE VIJESTI

Maksimalna usmjerenost prema kupcima, kratki rokovi ispo-ruke i široka lepeza mogućnosti dorade smatraju se u trgovini čelikom čimbenicima uspjeha. Kako bi još brže i fl eksibilnije mogla reagirati na zahtjeve kupaca, tvrtka Bieber + Marburg investirala je u uređaj za čišćenje mlazom s pokretnom trakom (valjkastim transporterom) tvrtke Rösler. Taj uređaj, koji je prilagođen individualnim zahtjevima, omogućuje učinkovito čišćenje mlazom različitih proizvoda od plosnatog čelika, cijevi i profi la. Optimalna zaštita od trošenja i robusna izvedba osiguravaju visoku raspoloživost i dug životni vijek.

FARO omogućuje tvrtki E.ON uštedu vremena do 75 %

Vodeća energetska tvrtka u Velikoj Britaniji E.ON UK rabi u svojim poslovnim procesima FARO sustave. Uporaba FARO sustava revoluci-onarizirala je njihov pristup popravku i zamjeni lopatica turbina, pri čemu postižu do 75 % kraća vremena.E.ON UK je jedna od vodećih tvrtki u energet-skom sektoru u Velikoj Britaniji. Dio globalne E.ON grupe, odjel iz Velike Britanije predstavlja drugog po veličini proizvođača električne energije u zemlji, koji se bavi i distribucijom energije i plina.

IZ SVIJETA

14

ZEPS INTERMETAL 2009 Proizvodnja i prerada metala na prostorima Bosne i Hercegovine ima višestoljetnu tradiciju. To potvrđuju i relevantni pokazatelji po kojima je metalski sektor u industriji BiH učestvovao sa 30 posto, u izvozu sa 60 posto, a u ukupnoj zaposlenosti sa 27 posto. Sredinom 80-tih BiH je tako proizvodila blizu dva milijuna tona čelika, 100.000 tona aluminija, 2,6 milijuna tona koksa, 120.000 tona ferosilicija, 400.000 tona glinice i 130.000 tona lijeva. Vlastita proizvodnja metala u značajnoj mjeri odvijala se u metaloprerađivačkim pogonima širom BiH.

10

27

uvodnik 7

domaće vijesti 1415 Proizvodnja metalnih odljevaka

- priručnik

18 Novi poslovi za Ericsson Nikola Tesla

19 Neto dobit Grupe Končar 118,8 mil kuna

30 Končar i Gredelj rade tri prototipa niskopodnih vlakova za HŽ

33 Nelikvidnost veći problem od plasmana

34 Za projekte energetske učinkovitosti 50 milijuna eura

55 Adrial investira preko 36,5 mil. eura u TLM

62 Broj nezaposlenih u siječnju porastao za skoro 14.000

63 Velik interes gospodarstvenika za seminar o Programu EZ za konkurentnost i inovacije - CIP

69 Pad BDP-a i po pet posto

iz svijeta 2022 Proizvodnja HRSA komponenata

zahtijeva stručne tehnike

26 Softvare koji sprječava sudar na strojevima

38 Hibridni postupci prevlačenja pulsnim laserom za industrijsku uporabu

automatizacija i informatizaija 4244 MicroScan: kvalitetno i pristupačno

3D lasersko skeniranje

48 Suradnja između vrhunskog proizvođača mjerne opreme i znanstvene institucije kao osnova za napredak u području modernog mjeriteljstva

nemetali 5050 Osnove stezanja plastomernih

materijala (2. dio)

57 Prodaja AD Plastika pala 37 posto

59 Plastični odbojnici za novi Ford Kuga

59 Solef, inteligentna plastika u službi sigurnosti

69 Antistatički dodatak za svjetleće bijele površine

suvremene tehnologije 6064 Internetom učinkovito do klijenata

65 SAP Hrvatska ostvario 61 posto veći prihod

66 SolidWorks 2009: nove stvari, ubojite performanse...

68 Microsoft Hrvatska ne smanjuje investicije

16

25

Najveći hrvatski proizvođač kupaoničkih kada

Velika fl eksibilnost za ekonomično čišćenje mlazom u trgovini čelikom

20

Svrdla za kompozitne materijale Dormer

U posljednjim se desetljećima značajno povećala upotreba kompozitnih materijala kao što su staklena i ugljikova vla-kna i to osobito u zrakoplov-noj, nautičkoj i automobilskoj industriji. Sukladno tome raste i potreba za alatima koji mogu učinkovito obrađivati te materijale. Dormer je razvio i patentirao novu geometriju tvrdometalnih svrdala za kompozitne materijale. Prili-kom bušenja kompozitnih materijala nastupaju na ulazu ili izlazu iz rupe značajne teškoće. 41

5Ožujak 6 III

popis oglašivača

Novi član obitelji jedinica za servoutiskivanje

Suvremena proizvodnja zahtijeva sve učinkoviti-je strojne komponente. To vrijedi i za jedinice za servoutiskivanje. U inozemstvu su sve zastuplje-nije NC upravljane jedinice za servoutiskivanje

s nadzorom kvalitete, koje pri zahtjevnijim procesima zamjenjuju uobičajene pneumat-

ske, hidraulične, odnosno elektropneumatske uređaje. Jedinice za servoutiskivanje koriste se u

procesima utiskivanja koji traže veliku preciznost pozicioniranja uz visoku dinamiku radnoga

procesa.

ETA-process®: visoka toplin-ska učinkovitost uporabom

povratnog zrakaEkonomičnost je općenito visoko vrednovana posvuda. Pri preradi polimera, sušenje higro-skopnih polimera mjesto je troška koje se ne

može zanemariti. Neki od klasičnih sustava sušenja niske cijene omogućuju sušenje pla-

stomernih materijala, no postižu učinkovitost nižu od 50 %. Motanova sušila s patentiranim

procesom ETA-process® , s druge strane, prave su “kasice”. Proizvodi tvrtke specijalista za ru-

kovanje materijalima mogu smanjiti troškove sušenja materijala i do 40 %.

nemetali

Digitalni čuvari i pametni vid

Sustavi za strojni vid brzo se šire, na području nadzora i sigurnosti, pomoći vozačima, u indu-

striji, zdravstvu i također vojsci, dok su pokretači „strojnovidne“ revolucije preciznost obrade slika,

sposobnost ujedinjavanja podataka iz senzora i mogućnost inteligentnog tumačenja viđenoga. Aplikacije obrade slika pokrivaju danas široko područje: od industrijske uporabe sigurnosnih sustava do prometa i medicinskih tehnologija.

Današnji „strojnovidni“ sustavi sposobni su ne samo za istodoban nadzor više područja nego i

otkrivanje važnih promjena u vidnom polju.Esad Jakupović

suvremene tehnologije

sadržaj

automatizacija i informatizacija

iz svijeta

EUROMOLD 2008 – svjetski sajam broj 1 za brzu

proizvodnju, alatničarstvo i razvoj proizvoda

15. sajam EuroMold 2008, koji se tradicionalno održava u frankfurtskome sajamskom centru,

zatvoren je 6. prosinca 2008. Tijekom četiri dana održavanja EuroMold su obišla 58 842

posjetitelja iz 87 zemalja. Pri tome je udio domaćih (njemačkih) posjetitelja porastao za

4,4 %, a zabilježeno je i znatno povećanje broja inozemnih posjetitelja u usporedbi s izložbom

EuroMold 2007, što dokazuje da je taj sajam prepoznat kao najvažnija svjetska izložba za

područje brze proizvodnje tvorevina i alatničar-stvo te razvoj novih proizvoda.

Dr. Igor Drstvenšek, Dr. Damir Godec

43 3-WAY, Tomaž Vujasinovic s.p.

1, 49 ABB, d. o. o.

1, 53 ARBURG GmbH + Co KG

1, 3, 70 BTS, d. o. o.

72 BTS KOTHENNYA, d. o. o.

41 CADCAM Group

1, 6 Cajhen, d. o. o.

35 Camincam, d. o. o.

46 Celjski sejem, d. o. o.

18, 55 Gazela Platit, d.o.o.

26 GR Inženiring, d. o. o.

13 Hyundai avto trade, d. o. o.

52, 68 ICM, d. o. o.

17 ISCAR Alati, d. o. o.

1, 58 KMS, d. o. o.

1, 45 Motoman Robotec, d.o.o.

1, 2 Nomis, d. o. o.

1 OLMA, d. d.

1, 33 Rappold Winterthur brusilna tehnika, d. o. o.

39 RÖSLER GmbH

1, 71 Sandvik, d. o. o.

1, 23 Siming, d. o. o.

uložak STROJOTEHNIKA, d. o. o.

40 TBW, d. o. o.

1, 37 Teximp, d. o. o.

1, 24 TM, d. o. o.

15 vertigo-precisa CNC Trade, d.o.o.

31 VARSTROJ, d.d.

69 ZEPS sajam, Zenica

Slik

a na

nas

lovn

ici:

Texi

mp

d.o.

o.

5642

60

28

6 Ožujak 6 III

7Ožujak 6 III 9

Trebali bismo povećati proizvodnju, a posebno izvoz – sjetiše se političari pri nailasku krize. Proizvodnje su se sjetili tek sada, prvi put otkako su prije gotovo 20 godina rasprodali hrvatsku industriju tipovima koji nisu nudili nikakve planove, pa su ti tipovi potjerali radnike na ulice i na mjestima tvornica sagradili skupe stanove, a država ostala bez tvrtki koje su nešto značile u svjetskim razmjerima. Danas bi se reklo da su bile brandovi.

Hrvatski je Forbes u izdanju za ožujak objavio članak “Mit o izvozu”, u kojemu je pobrojio 25 najvećih uspješnih izvoznika, dakle samo one koji posluju pozitivno i koji više od polovine prihoda ostvaruju u inozemstvu. Tih najvećih 25 uprihodilo je u 2007. godini samo 14,7 milijardi kuna, što je tek 5,34 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u toj godini. Uza sve to, lani je pokrivenost uvoza izvozom bila 45,9 posto. Državni zavod za statistiku procjenjuje da je hrvatski BDP prošle godine iznosio 299 milijar-

di kuna, ili oko 39 milijardi eura, dok je prema procjenama Hrvatske narodne banke vanjski dug na kraju 2008. iznosio 39,1 milijardu eura te prvi put u povijesti bio veći od godišnjega BDP-a!

Što uspijeva u Hrvatskoj?

Darko Švetakurednik

7

Glavni i odgovorni urednik

Darko Švetak

Urednik za nemetale

Dr. sc. Damir Godec

Urednik za tehnologije

Doc. dr. sc. Branimir Barišić

Urednik za metale

Tomislav Staroveški

Stručno vijeće časopisa Izv. prof. dr. sc. Zlatan Car, Prof. dr. sc. Goran

Cukor, Prof. dr. sc. Igor Duplančić, Vladimir

Ferdelji, Ruđer Friganović, Mr. sc. Željko Goja,

Prof. dr. sc. Bojan Jerbić, Doc. dr. sc. Lado

Kranjčević, Prof. dr. sc. Dubravko Majetić,

Vladimir Orešković, Ljiljana Pedišić,

Mr. sc. Gordana Pehnec Pavlović, Mr. sc. Saša

Sladić, Doc. dr. sc. Antun Stoić, Prof. dr. sc. Faruk

Unkić, Doc. dr. sc. Saša Vlahinić, Damir Vranić,

Izv. prof. dr. sc. Roberto Žigulić

Novinarski priloziMatilda Bačelić, Liderpress

Igor Škevin

Prijevod

Matea Hotujac (SLO)

Mr.sc. Marina Manucci (ENG)

Mr.sc. Snježana Kereković (NJE)

Lektura

Ela Orešković-Požek (HR)

Idejno rješenje

Saša Brunčič, Barbara Kodrun

Računalni prijelom časopisa

Darko Švetak s. p.,

Jan Lovše

Oblikovanje naslovnice i oglasa

Barbara Kodrun s.p.,

Boštjan Čadej

Nakladnik

PROFIDTP d.o.o.

Gospočak 58, 10000 Zagreb, Hrvatska

Adresa uredništva:

PROFIDTP d.o.o.

Časopis IRT3000

Gospočak 58, 10000 Zagreb, Hrvatska

Tel: +385 (0)98 409 690

E-pošta: [email protected]

Tisak: DENONA d.o.o., Zagreb

Naklada: 3.000 primjeraka

Cijena: 38 kn/5 €

IRT3000 - inovacijerazvojtehnologijeISSN: 1846-5951

Copyright© IRT3000Autorska prava za časopis IRT3000 vlasništvo su nakladnika,

tvrtke PROFIDTP d.o.o. Dopušta se prijenos i umnožavanje

sadržaja časopisa samo u informativne svrhe i isključivo uz

izdavanje pisanog dopuštenja nakladnika.

uvod

nik

A rješenja za proizvodnju država i dalje nema. Banke su ovih dana ukinule kredite u ku-nama, kredite koji su odavno preskupi proizvodnim tvrtkama. Iste su to banke koje su, kad su tijekom pretvorbe dolazile u posjed proizvodnih tvrtki, nemilosrdno i budzašto prodavale tvornice, jer su vođene jedino profi tom, a on je pak mnogo veći u hipermarke-tima i gradnji stanova nego u metaloprerađivačkoj ili plastičarskoj industriji.

Država najavljuje zaduživanje u inozemstvu. Budimo realni: da bi dobili kredite, hr-vatski bi ministri morali strane bankare uvjeriti da država može proizvodnjom otplatiti glavnicu i kamate i staroga i novog duga. A ista je ta država došla do toga da joj je dug veći od “plaće”.

Nakon svega ovoga, začuđuje li uopće koga nedavni oglas “Prodajem proizvodnu tvrt-ku”? I što ćemo ne bude li ovoga ljeta toliko turista da se ne možemo obraniti od njihova novca? Čini se da svi recepti i svi lijekovi sada stižu prekasno. A možda nam je (jedina) nada u humoru, u šali koja kruži e-mailom nazvanim ”rečenica ohrabrenja”: U Hrvat-skoj ništa nije uspjelo, pa tako neće ni kriza.

8 Ožujak 6 III

novo

sti

8

Funkcija »Graviranje teksta« MAPPS III Mori SeikiMori Seiki je razvio funkciju za jednostavno gra-viranje teksta na obradku. Funkcija za graviranje teksta se unese u sistem MAPPS III za programi-ranje putem menija na CNC obradnim centrima. U MAPPS III unesemo tekst, odredimo veličinu i oblik teksta te tehnološke parametre. Program se samostalno izračuna, tako da nije potrebno unositi kordinate ili makroe programa. NC pro-gram je sa time jednostavno i brzo napravljen. Glede na potrebe i želje stranke tekstu odredimo veličinu, oblik (6 varijanti), razmak i slog (ravno ili u obliku luka). Kvalitetu teksta lako naknadno promjenimo s popravkom parametra.

www.moriseiki.comwww.bts-company.com

Portalni obradni centri DCM Doosan Infracore Korejski proi-zvođač Doosan Infracore je na-pravio veliki is-korak naprijed u izradi portalnih obradnih centara s imenom DCM. U ponudi će biti strojevi s radnim stolovima ve-ličine od 2700 x 4000mm do 3700x10000mm. Stroj je sasta-vljen od izvanredno krute konstrukcije, stupova i »box in box« oblika poprečne vodilice. Skrenuli bi pažnju na dvostruku W-os već u osnov-noj izvedbi. S tom pogodnošću lako obrađujemo visoke i niske obradke s jednakim opterečenjem Z-osi uz puno veću krutost stroja. To omo-gućava izmjenu koničnih nastavaka za 2+3 i 5-osnu obradu. Također je moguć i APC (automatska izmjena paleta). Serijska proizvodnja poči-nje u prvoj polovici 2009. godine.

Seriji horizontalno-vertikalno-glodačih strojeva DBC se pridružio i ma-nji DBC 110. Stroj ima jednaku krutost, manji stol. Nova ubrzanja, veće brzine i kao takav je vrlo primjeren za strojogradnju i alatničarstvo.

www.bts-company.comhttp://domss.doosaninfracore.com

Drilly - priručni stroj za brušenje HSS i TM svrdalaTalijanski proizvođač NIC je predstavio novu seriju priručnih strojeva za brušenje svrdala. Tri modela serije Drilly2 omogućuju bruše-nje HSS svrdala a također i svrdala od tvrdog metala u područjima promjera od 3-13mm, 3-20mm i 12-25mm. Pored brušenja vrha oštrice (pod kutem od 90°-140°) omogućuju također i brušenje leđnog kuta. Uz strojeve su priloženi setovi pripadajućih ER čahura. Serija Drilly1 je cjenovno niža, ali ima samo jednu mogućnost za brušenje – ili HSS ili TM svrdla (ovisno o tome koja vrsta brusne ploče je postavljena na stroj). Strojeve Drilly zastupa i prodaje BTS Kothennya d.o.o.

Prilagođavanje potrebama tržišta

Tvrtka KraussMaff ei proširila je svoju liniju linearnih robota LR namije-njenih postupku injekcijskog prešanja. Tako je na raspolaganju nova seri-ja robota LRX, koji omogućuju automatizaciju postupka po mjeri kupca.

Novi modeli su mnogo više prilagođeni željama kupaca, koji mogu bi-rati između 15, 20, 25 i 35 kg korisnog tereta. Ustvari je na raspolaganju sedam različitih veličina robota LRX (od 5 do 100 kg), koji se mogu rabiti za posluživanje vrlo različitih ubrizgavalica.

Knstrukcije novih robota su različite. Na raspolaganju su tri zone ispu-štanja: za uzdužnu os ubrizgavalice, za upravljačku stranu ubrizgavalice i za stranu nasuprot upravljačke strane. Upravljačka jedinica je integrira-na na Z-osi robota, radi čega se štedi dosta prostora, a robotima je lakše upravljanje. Omogućuju paralelne pomake u sve tri osi. Robot čitavo vrijeme prepoznaje svoj točan položaj. Na raspolaganju su samostalne ili integrirane inačice robota, koje omogućuju brzi prijenos podataka.

www.kraussmaff ei.de

9Ožujak 6 III

novosti

9

Pouzdan i jednosta-van sustav PUC08PUC08 je novi sustav za sakupljanje podataka o preradi poliuretana, kojeg rabe u tvrtki KraussMaff ei. Sustav se odlikuje vrlo jednostavnim korisničkim sučeljem. Sustav omogućuje nadzor nad čitavim procesom – od miješanja, doziranja materijala, nadzor kalupa i nosača kalupa. Opremljen je s 15-inč-nim ekranom osjetljivim na dodir, a na upravljačkoj konzoli se nalaze funkcij-ske tipke, brojčanik, tipke za usmjerava-nje i tipke koje je moguće konfi gurirati po želji korisnika. Strojem je moguće upravljati preko zaslona ekrana ili funk-cijskim tipkama. Na desnoj strani ekra-na se pritiskom na tipku omogućuje prikaz najčešće potrebnih podataka. Svi bitni podatci se pohranjuju u SQL bazu te ih je preko etherneta moguće preba-civati u vanjske baze.

www.kraussmaff ei.de

Nove kvalitete za tokarenje egzotič-nih materijala Sumitomo AC510U, AC520U i kvaliteta AC530U za obradu sitnih dijelova Sumitomo je pred-stavio nove kva-litete AC510U i AC520U, koje su namijenjene za obradu egzotičnih materijala kao što su slitine na teme-lju nikla (Inconel) i titana, a također i za visoko-legirane toplinski postoja-ne čelike. Kvaliteta AC510U je namije-njena za fi no tokarenje, a kvaliteta AC520U za opću obradu spomenutih materijala. Razvijena je još jedna nova kvaliteta - AC530U, koja je namijenjena za visokopreci-znu obradu sitnih dijelova u automobilskoj i elektronskoj industriji. Primjerena je za tokarenje različitih materijala: čelika, inoxa, sivog lijeva... Novi lomači osiguravaju kratku strugotinu i stabilnu obradu. Sve spomenute kvalitete imaju novu super ZX presvlaku, koja se sastoji iz 1000 slojeva TiAlN i AlCrN. Super ZX presvlaka ima sada za 200°C višu oksidacijsku temperaturu i 40 % veću tvrdoću. Trajnost alata je čak do dva puta veća, što omogućuje znatno sniženje troškova obrade.

www.bts-kothennya.hrwww.bts-company.com

www.sumitomotool.com

Novi postupak oprešavanja

Na izložbi Luxe Pack 2008 predstavljen je novi postupak oprešavanja razvijen u tvrtki DuPont, koji omogućuje više slobode oblikovanja pakovanja za koz-metiku te isključuje uporabu stakla. Posljednje predstavlja veću sigurnost za korisnika i jednostavnije reciklira-nje pakovanja. Postupak se temelji na načelima oprešavanja s polimernim umetcima DuPontTM Surlyn, što omo-gućuje izradu različitih geometrija vanjske i unutrašnje stijenke pakova-nja te izradu dekoracija raznih oblika u sofi sticiranim bojama. Moguća je izrada otpresaka debljine od 10 mm i više, na uobičajenim ubrizgavalicama, uz male preinake kalupa.

http://uk.news.dupont.com/ Oživljavanje oslikavanja automobilskih stakala novim postupkom Tvrtka Sabic Innovative Plastics nudi novi pristup dekorativnom oslikavanju automobilskih stakala s pomoću patentiranog postupka Exatec* E900 Grafx. Postupak uporabom polikarbonatnog fi lma (PC) Lexan* omogućuje postiza-nje unikatnih učinaka u različitim bojama kao što su metalni ili kromirani izgled. Taj postupak omogućuje proizvođačima opreme za prvu ugradnju u automobilskoj industriji postizanje najviše razine kvalitete i inovativnosti.

Prema riječima Johna Madeja, predsjednika Sabic Innovative Plastics, pred-stavljeni postupak nudi rješenja za oblikovanje i izradu oslikavanja u auto-mobilskoj industriji. Postupak Exatec* E900 Grafx temelji se na umetanju uzoraka, otisnutih na fi lm, u kalup za injekcijsko prešanje. Postupak je vrlo primjeren za izradu logotipova u boji i sličnih proizvoda, a vrlo je fl eksibilan i cjenovno povoljan.

www.sabic-europe.com

10 Ožujak 6 III

inte

rvju

10

Akademik Ilija Mamuzić, prvi čovjek hrvatske metalurgije i predsjednik Hrvatskog metalurškog društva

55. obljetnica utemeljenja Hrvatskoga metalurškog društva

Profesore Mamuziću, možete li nam reći kakvo je stanje u hrvatskoj metalurgiji te što će se dalje događati?U razdoblju nakon 1945., do 1990. godine, Hrvatska je imala više metalurških tvrtki i prihvatljivu proizvodnju i do 2 660 000 t/god. (bez odljevaka). U bivšoj Jugoslaviji Hrvatska je bila jedini proizvođač bešavnih cijevi, jedna od 34 zemlje u svijetu; Željeza-ra Sisak proizvodila je oko 150 000 t/god. Bila je i velik proizvođač šavnih cijevi, više od 200 000 t/god., uz hladnu preradu (vu-čenje, pilgerovanje) od oko 10 000 t/god. Proizvodnja čelika iznosila je oko 360 000 t/god., a u Koksari Bakar godišnje se proi-zvodilo i do 850 000 tona koksa. Splitska Že-ljezara bila je specijalizirana za proizvodnju betonskog čelika. Proizvodnja čelika bila je i do 120 000 t/god., a u toploj valjaonici pre-rađivano je i do 80 000 t/god., uz dodatnih i do 30 000 tona hladne prerade. Radila je i Valjaonica čelika u Kumrovcu (betonski čelik) s preradom do 40 000 t/god. te Va-ljaonica šavnih cijevi Potpićan s proizvod-njom većom od 12 000 t/god. Ukupno se u Hrvatskoj godišnje proizvodilo do 500 000 tona čelika te prerađivalo u završne proizvo-de (šavne i bešavne cijevi te betonski čelik) više od 500 000 t/god. (stvarna ukupna po-trošnja čelika u Hrvatskoj je oko 700 000

Ilija Mamuzić izabran je za profesora u trajnom zvanju Sveučilišta u Zagrebu, redovitog člana ukrajinske

Akademije inženjerskih znanosti, a dodijeljene su mu i eminentne akademske titule počasnog doktora

Tehničkog sveučilišta u Košicama i počasnog profesora Nacionalne metalurške akademije Ukrajine. Rezul-

tati rada Ilije Mamuzića (bio je i najmlađi diplomirani inženjer u SFRJ) na znanstvenoistraživačkom, peda-

goškom i organizacijskom području vrlo su veliki i utjecajni u Hrvatskoj i inozemstvu: obranio je više od

30 znanstvenoistraživačkih projekata te objavio više od 400 radova ne računajući recenzije, osvrte, stotine

stručnih izvješća o rezultatima ispitivanja materijala itd. Bio je najvažniji sudionik uređenja pravnog statusa

Metalurškog fakulteta izravnim uključivanjem u Sveučilište u Zagrebu kao samostalnog fakulteta, dekan

fakulteta 1990. – 1997. g., mentor na više od 100 diplomskih radova, magistarskih i doktorskih disertacija

tijekom neprekinute izobrazbe 46 naraštaja studenata (1963. – 2009.). U 60-ak zemalja predstavljao je

rezultate znanstvenoga (230 skupova) i pedagoškog rada kao gostujući profesor (na 16 svjetskih sveučili-

šta). Nije se ustručavao u vremenima vrlo teškim za metalurgiju, još u staroj državi SFRJ, a i u novoj državi

Hrvatskoj, istupati javno (1988., 1990., 1994., 2002., 2004., 2006., 2008. godine). Nažalost, njegovo stajalište

da bez jake industrije Hrvatska nema budućnosti, nije naišlo na razumijevanje. Jedini je dao cjelovit prikaz

povijesti metalurške struke u Hrvatskoj te dokazao da je na tlu današnje države metalurgija stara više od

6 000 godina. Utemeljio je Hrvatsko metalurško društvo na državnoj razini. Časopis “Metalurgija” izravni je

plod njegova izvanrednog zauzimanja, kao i simpozij “Materijali i metalurgija”. Dojmljiva je i lista domaćih

i inozemnih priznanja Iliji Mamuziću (68, od toga 12 za sportska postignuća), a od posebne su važnosti

brojna priznanja inozemnih fakulteta i instituta za suradnju na pedagoškome i istraživačkom području.

t/god.). U šibenskoj Tvornici lakih metala (TLM) korišteni su kapaciteti za elektrolizu glinice iznad 80 000 t/god. te oblikovanje deformacijom aluminija do 50 000 tona. Znatna je bila proizvodnja odljevaka, i do 130 000 t/god. Postojala je i proizvodnja ferolegura u šibenskoj Tvornici elektroda i ferolegura te Tvornici ferolegura u Dugom Ratu (više od 150 000 t/god. uz dodatnih 10 000 tona elektroda). Tijekom rata 1991. – 1995. dolazi do zatvaranja više tvrtki i dra-stičnog pada proizvodnje. U Željezari Sisak demontirana je Koksara Bakar, obje visoke peći s aglomeracijom, obje SM peći, valja-onica traka i gredica s dvije potisne peći i proizvodnjom traka i gredica većom od 250 000 t/god., laka pruga valjaonice bešavnih cijevi proizvodnje do 35 000 t/god. Dvaput je neuspješno privatizirana (Truboimpeks i Mečelj). U 2007. po treći put – Commercial Metals Company (CMC). Srušene su i obje tvornice ferolegura. Valjaonica Kumro-vec također je prestala s proizvodnjom. U TLM-u je tijekom rata uništena elektroliza aluminija, ali je izgrađen valjački stan (2002. god.). Bilo je više pokušaja privatizacije, po-sljednja od Hrvatskog konzorcija (više tvrt-ki). U Željezari Split izvedena je rekonstruk-cija čeličane s proizvodnjom do 190 000 t/god. te valjaonica betonskog čelika (konti

Doc. dr. sc. Branimir BarišićMr. sc. Saša Sladić

11Ožujak 6 III

intervju: akademik Ilija Mamuzićpruga) s kapacitetom također do 190 000 t/god. Potkraj 2007. godine privatizirana je tvrtka Zlomreks.

Ukupna metalurška proizvodnja u 2007. godini bila je oko 250 000 t (9 % u odnosu prema 1990. godini): samo čelika 80 000 t (16 % – oko 18 kg po stanovniku) i završnih čeličnih proizvoda oko 99 000 t (20 %). U 2008. godini proizvodnja čelika djelomično je porasla na oko 138 000 t (oko 28 % u od-nosu prema 1990. god., tj. 31 kg po stanov-niku), završnih čeličnih proizvoda na oko 178 000 t (oko 35 %), a prerada aluminija s 55 800 t na oko 60 000 t. U CMC Sisak pla-nira se rekonstrukcija čeličane i valjaonič-kih pogona, a u Željezari Split daljnje pove-ćanje proizvodnih postrojenja. U TLM-u je planirana izgradnja nove prešaonice, a i u valjaonicama rekonstrukcije.

Treba istaknuti, mnoge države koje, kao i Hrvatska, nemaju prirodnih resursa za ra-zvoj metalurgije, pridaju joj veliku pozor-nost (Austrija, Švicarska, Mađarska i mnoge druge). Npr. Austrija uvozi sve sirovine, a godišnje proizvodi više od 6 000 000 t če-lika (530 kg po stanovniku). Slovačka više od 4 000 000 t (oko 1000 kg po stanovniku), Češka više od 7 000 000 t (680 kg po sta-novniku), Slovenija oko 600 000 t (300 kg po stanovniku) itd. Hrvatska je nakon neko-liko neuspješnih sanacija iznova privatizi-rala metalurške tvrtke. Budućnost hrvatske metalurgije ovisi isključivo o nakanama ve-ćinom inozemnih vlasnika, koje zasad ulije-vaju nadu u djelomičan oporavak.

Počeci Hrvatskoga metalurškog društva (HMD) vezani su za 1952. godinu i Želje-zaru Sisak. Možete li nam reći nešto više o Društvu? HMD pripada među najstarije strukovne udruge u Hrvatskoj. Naime, još dok se Že-ljezara Sisak gradila, tadašnji malobrojni stručnjaci, inženjeri i tehničari mudro su procijenili važnost organiziranoga stru-kovnog rada te je 1952. održana osnivačka skupština i utemeljeno Društvo inženjera i tehničara Željezare Sisak (DITŽS). Od 1962. Društvo egzistira kao podružnica DIT-a Sisak, koja je te godine i osnovana, i otada sam njezin član. DITŽS te je godine prvi put pokrenuo izdavanje jednoga stručnog časopisa. Uz pomoć redakcije Vjesnika Že-ljezara počeo je izlaziti časopis Metalurgija. Godine 1967. u sklopu DITŽS-a ustrojene su četiri sekcije, među njima i metalurška. Pokrenuo sam inicijativu za utemeljenje Društva metalurških, rudarskih i geološ-kih inženjera i tehničara Sisak – DMRGIT Sisak. To je društvo postalo članom Saveza rudarskih, geoloških i metalurških inženjera i tehničara Hrvatske (SRGMITH), kao i ju-goslavenskoga SRGMIT-a, a u mandatnom razdoblju 1988. – 1990. bio sam i predsjed-nik SRGMITH, kao i dopredsjednik SR-GMIT-a Jugoslavije. Bilo je to razdoblje ve-

likih priprema za izgradnju nove valjaonice bešavnih cijevi MK «Željezara Sisak». Glede kritičkih osvrta u tisku o tom projektu, u časopisu Danas, 7 (1988) 332, 18-29, obja-vio sam članak «I kompjutori i cijevi – tre-ba nam moderna, rentabilna proizvodnja vođena kompjutorima». U povodu teškoća kroz koje je prolazio MK «Željezara Sisak», uime DMRGIT-a Sisak Poslovnom odboru Kombinata dao sam detaljan pisani materi-jal «Razmišljanje: Perspektivni razvoj MK ‘Željezara Sisak – Sisak’ u 1990. godini». Na-kon nekoliko godina pokazala se opravda-nost tog dopisa, jer ranije teškoće višestruko su se povećale. Polazeći od svjetskih posti-gnuća, statusa metalurgije te demokratskih promjena u Hrvatskoj 1990./1991., iznova sam intenzivno pokrenuo akciju za uteme-ljenje samostojnoga metalurškog društva na razini Hrvatske. To je realizirano već 6. trav-nja 1992. na osnivačkoj skupštini održanoj u prostorijama DIT-a Sisak.

Budući da je SRGMIT Hrvatske prestao s radom 1992., HMD se učlanio u Hrvatski inženjerski savez (HIS). Od država nasta-lih nakon raspada SFRJ, samo Hrvatska i Srbija (ali po pravnom nasljedstvu) imaju metaluršku udrugu, a čak je i u Slovačkoj prestala s radom.

Koji su ciljevi i zadaci Hrvatskoga meta-lurškog društva?Ciljevi Društva su promicanje stručne i znanstvene djelatnosti u metalurškoj stru-ci, razvijanje metalurgije, organiziranje društvene djelatnosti radi širenja metalur-

škog znanja, populariziranje metalurgije te stručno i znanstveno usavršavanje članova Društva. Učlanjivanje u svjetske, a posebi-ce europske stručne organizacije i društva metalurga uz aktivno sudjelovanje itd.

Trenutačno, glavne aktivnosti HMD-a su: tiskanje časopisa Metalurgija, međunarod-ni simpozij o materijalima i metalurgiji te suradnja u inozemstvu i tuzemstvu.

Možete li nam reći nešto o suradnji?Suradnja u inozemstvu odnosi se na pravne subjekte u više od 50 zemalja, što je rijet-kost za hrvatske udruge. Suradnja se odvija na tri razine:a) svjetska razina; U organizaciji udru-

ga Stahlinstitut VDEh i European Steel Institute Confederation (ESIC) svake se godine početkom studenoga održava u Düsseldorfu (Njemačka) susret svih svjetskih udruga za čelik te metalur-ških društava pod službenim nazivom «International Meeting of Steel and Metallurgical Societies». Taj je svjetski skup uvijek raspravljao, odobravao i primao završna izvješća svih naših do sada organiziranih osam simpozija, a već je prihvaćen i deveti (2010.) i deseti (2012.) simpozij.

b) europska razina; Ova suradnja odno-si se uglavnom na pet ustanova: ESIC, u kojem sam član Upravnog odbora, European Steel Federation (ESF); Inter-national Iron and Steel Institute (IISI); s ovim ustanovama suradnja je i u or-ganizaciji simpozija HMD-a; Central

12 Ožujak 6 III

inte

rvju

intervju: akademik Ilija MamuzićEuropean Metallurgical Co-operation (CEMCO), gdje sam član najužeg tijela; Europska unija. To se odnosi na projekt «Steel Restructuring Technical Assi-stance for Bulgaria, Romania, Croatia and Turkey».

c) nacionalna (bilateralna) razina; Ova suradnja odnosi se na ustanove iz 50 zemalja koje su dosad sudjelovale u održanih osam međunarodnih simpo-zija Materijali i metalurgija. Neke od tih ustanova su i izravne članice HMD-a te odgovorno sudjeluju u radu HMD-a.

U pogledu tuzemne suradnje, ona se odvija u više smjerova:a) Kao članica Hrvatskoga inženjerskog

saveza (HIS) sudjeluje na poziv i u po-vremenim akcijama HIS-a.

b) Tuzemna suradnja s desetak srodnih udruga tehničke struke je u razmjeni časopisa ili mišljenja, zajedničkim stru-kovnim akcijama itd.

c) HMD dobro surađuje i sa znanstveno-nastavnim ustanovama s četiriju hrvat-skih sveučilišta: Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje – Zagreb (FSB); Sveučilišta u Rijeci, Teh-nički fakultet Rijeka (TFR); Sveučilišta u Osijeku, Strojarski fakultet Slavonski Brod (SF); Sveučilišta u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodograd-nje, Split (FESB). S prva tri fakulteta HMD je čak i utemeljio protokole o suradnji, a fakulteti su i izravni članovi HMD-a. Sva četiri fakulteta sudjeluju u organizaciji simpozija; njihovi su znan-stvenici članovi međunarodnoga Ured-ničkog odbora časopisa Metalurgija, sudjeluju u radu tijela HMD-a suglasno Statutu itd.

Profesore Mamuziću, možete li nam reći nešto više o časopisu Metalurgija? Poznato je da Slovenija, Češka, Slovačka i druge tranzicijske zemlje nemaju časopis te kvalitete. Također, recite nam nešto više o indeksiranosti tog časopisa.Prošlo je četrdeset sedam godina od osnut-ka i početka objavljivanja časopisa Meta-lurgija. Preuzeo sam funkciju glavnoga i odgovornog urednika 1985. i od časopisa lokalne sisačke razine prerastao je, u 10-ak godina, u časopis svjetske razine. Udio au-tora iz inozemstva je iznad 80 % (iz više od 25 zemalja). Zanimljivo je da su znanstve-nici iz svih novih država utemeljenih nakon raspada Jugoslavije i iz drugih prepoznali naš časopis kao vodeći, a koji je priznat i u njihovim državama za izbor u odgovaraju-ća zvanja. Prednjače znanstvenici iz Slove-nije. Tiska se kvartalno, izuzetno redovito (do dva mjeseca prije roka), što je i u svijetu rijetkost. Tiska se na hrvatskome i engle-skom jeziku, ali je više od 98 % članaka na engleskom. Časopis je potpuno znanstveni. Članci objavljeni u časopisu referiraju se u više od 30 međunarodnih sekundarnih publikacija i baza podataka, među ostalim i u ISI izdanjima, kao jedan od malobroj-nih časopisa na srednjoeuropskom i bal-kanskom prostoru (Science Citation Index – ISI-SCI) itd. Tu je i razmjena časopisa (više od 30 iz inozemstva i tuzemstva) te dostava u najprestižnije knjižare u svije-tu. Prima se prosječno više od 160 članaka godišnje, od kojih se objavi oko 60. Među-narodni Urednički odbor ima 14 članova (5 iz Hrvatske i 9 iz inozemstva) – svi su znanstveni savjetnici. Recenzenti su i pri-znati domaći (u 2008. – 21) i inozemni (u 2008. – 48) znanstvenici. Očito, Hrvatska u svome nacionalnom časopisu Metalurgija,

priznatom i prestižnom i u svijetu, ima dje-lotvoran suvremeni medij za bogatu među-narodnu suradnju i predstavljanje hrvatske znanosti na ovom polju istraživanja.

Na kraju, molim vas, recite nam nešto o svjetski priznatim simpozijima Materijali i metalurgija, čiji ste vi osnivač.Svake dvije godine HMD organizira i odr-žava simpozije pod tim nazivom, usugla-šene na svjetskoj razini. Počevši od 1994. godine, dosad je održano osam međuna-rodnih simpozija s 88 referata.

U radionicama se održavaju plenarna za-sjedanja i posterske sekcije: Materijali – sekcija A, Procesna metalurgija – sekcija B, Plastična obrada – sekcija C, Metalurgi-ja i srodne teme – sekcija D. Za plenarna predavanja odabiru se teme koje se odnose na nove materijale, povećanje efi kasnosti metalurških procesa, smanjenja potrebne energije, kao i ispitivanje te poboljšavanje kakvoće proizvoda itd. Autori i koautori s različitih su tuzemnih i inozemnih sve-učilišta, instituta, akademija i iz različitih poduzeća. Tako je npr. na posljednjem, 8. simpoziju 2008. god. bilo više od 900 auto-ra i koautora iz 44 zemlje, a održano je 615 referata, što je rijetkost i na svjetskoj razini. Može se reći da su simpoziji u organizaciji HMD-a postali tradicionalni zbor svjetskih stručnjaka i znanstvenika različitih profi la: metalurga, strojara, fi zičara, kemičara, me-nadžera, rudarskih inženjera itd. Detaljni pregledi svih skupova održanih do sada objavljeni su i prezentirani javnosti: Meta-lurgija 47(2008) 4, 287-291.

Deveti simpozij održat će se od 20. do 24. lipnja 2010., a deseti u lipnju 2012.

Redoviti profesor dr.sc. Ivan Vitez član Zavoda za inženjerstvo materijala, Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu je zajedno sa suradnicima dr.sc. Ivicom Kladarićem i dr.sc. Vlatkom Marušićem krajem prošle godine u okvi-ru znanstvenih i stručnih publikacija Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer Osi-jeku izdao knjigu - sveučilišni udžbenik s naslovom “Osnove proizvodnje i sustavi označivanja metala”.

Knjiga obrađuje osnove izrade i proizvodnje čelika te kompleksnu problema-tiku sustava označivanja čelika. Knjiga je opsega 136 stranica formata B5, sa 24 slika dijagrama i shema, 57 tablica, 4 priloga i 25 literaturnih izvora. Knjiga je pisana na hrvatskom jeziku - jezgrovito i stručno korektno.

Knjiga je prije svega namijenjena studentima dodiplomskog i poslijediplom-skog studija strojarstva, metalurgije, materijala i drugih tehničkih područja. U njoj će naći stručna objašnjenja, informacije i podatke i stručnjaci, koji su u svom radu povezani s proizvodnjom, uporabom i ispitivanjima čelika i če-ličnih proizvoda.

Više informacija o knjizi moguće je dobiti od njenog nakladnika: Sveučilište Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Trg Ivane Brlić Mažuranić 18, HR-35000 Slavonski Brod,www.sfsb.hr; tel. +385 35 446 188, fax. +385 35 446 446.

Dr. Borut Kosec

13Ožujak 6 III

14 Ožujak 6 III

dom

aće

vije

sti

događaji i dostignuća

Kao i pri organizaciji prethodnih konferencija, cilj je organizatora osigurati tribinu za pred-stavljanje znanstvenih i stručnih dostignuća, te omogućiti prikaz stanja tehnike i razvojnih trendova u proizvodnom strojarstvu, s poseb-nim osvrtom na tehnologije obrade i automa-tizaciju. Svrha konferencije je i pružanje mo-gućnosti sudionicima da obnove svoja znanja te da se upoznaju s najnovijim proizvodima

12. Međunarodna znanstvena konferencija proizvodnog strojarstva - CIM 2009Hrvatska udruga proizvodnog strojarstva i PTW Institut Tehničkog sveučili-

šta iz Darmstadta najavljuju održavanje 12. međunarodne znanstvene kon-

ferencije proizvodnog strojarstva - CIM 2009. Konferencija će se održavati

od 17. do 20. lipnja ove godine u Biogradu na moru.

na tržištu, kao i s najavama budućih kretanja. Dodatno, konferencija je osmišljena kao plat-forma za razmjenu iskustava, spoznaja ideja i rezultata između znanosti i industrije.

Na konferenciji će se obraditi preko 22 znan-stvena i stručna područja proizvodnog stro-jarstva: od materijala, postupaka prerade i obrade, suvremenih nekonvencionalnih postupaka brze proizvodnje, preko logistike, montaže, održavanja, ekonomskih aspekata, do primjene umjetne inteligencije, vizijskih sustava, simulacije i reinženjerstva. Time konferencija obrađuje vrlo široko područje proizvodnog strojarstva i jamči da svatko može na njoj naći zanimljive teme i sadržaje. Osim najave sudjelovanja sva četiri strojarska fakulteta iz Hrvatske (Rijeka, Slavonski Brod, Split i Zagreb), svoje sudjelovanje na konfe-renciji najavio je velik broj hrvatskih tvrtki s područja proizvodnog strojarstva, što će obilježiti konferenciju dodatnom stručnom komponentom, te poslužiti za stvaranje izvr-sne platforme za stjecanje poslovnih i osob-nih kontakata. U doba krize takvi susreti mogu biti od neprocjenjive vrijednosti.

Hrvatska udruga proizvodnog strojarstvaIvana Lučića 5, 10000 ZagrebTel/fax: +385 1 6168 311, +385 1 6168 301

In memoriam Hrvoje MateljićHrvoje Mateljić, novinar i komentator poslovnog tjednika Lider te suradnik hrvatskog izdanja časopisa IRT 3000, iznenada je preminuo 18. prosinca u 35. godini života u zagrebačkoj bolnici ‘Sestara milosrdnica’. Nesebičnost i lakoća u sveprisutan osmijeh riječi koje najbolje opisuju novinarski i urednički rad Hrvoja Mateljića kolege i prijatelja kojeg smo prerano izgubili.

Posljednje tri godine radio je u Lideru, a svoju je novinar-sku karijeru započeo još tijekom studija ekonomije na Eko-nomskom fakultetu u Zagrebu kao urednik studentskog lista Manager. Nastavio je ploviti novinarskim vodama kroz Ve-černjakov Poslovni svijet, zatim sudjelovao u pokretanju Po-slovnog tjednika, te potom Dnevnika u izdanju Europapress Holdinga. Gdje god je radio oko sebe je gradio prijateljstva nesebičnom pomoći i inspirativnim razgovorima o najrazli-čitijim ekonomskim temama savršeno objedinjujući stručno ekonomsko znanje i vještinu pisanog izričaja. Prije godinu dana bio je jedan od osnivača a potom i član predsjedništva, te tajnik Društva za zaštitu autorskih novinarskih prava, prve takve inicijative hrvatskih novinara. Iako nikada nije imao želju posebno se isticati Hrvoje se istaknuo svojim radom. Njegov uvijek pozitivan stav i optimizam ostaju nezamjenjivi svima koji su ga poznavali.

15Ožujak 6 III

domaće vijesti


U nakladi Hrvatskog udruženja za ljevarstvo, tijekom 2008. godine, autor mr.sc. Mile Galić objavio je priručnik pod nazivom “Proizvodnja metalnih odljevaka”. Gra-đa tog priručnika prije svega obuhvaća proi-zvodnju odljevaka od si-vog, nodularnog, vermi-kularnog i aluminijskog lijeva, budući da njihova proizvodnja prevladava na ovim prostorima. Opis proizvodnje odljevaka te-melji se na sadržaju koji je posljednjih dvadese-tak godina dominirao u najpoznatijim svjetskim ljevarskim glasilima i na ljevačkim skupovima, kao primjerice postupci taljenja i obrada taline, vrsta, kemijski sastav i mehanička svojstva od-ljevaka prema normama EU, DIN i ASTM (hrvat-ske norme još nisu pri-premljene), metalograf-

Proizvodnja metalnih odljevaka - priručnikska struktura, toplinska obrada i pogreške na odljevcima. Priručnik je podijeljen u četiri osnovna dijela. U prvom dijelu dati su osnovni pojmovi s područja ljevarstva, a slijede područja posvećena lijevanom želje-zu, aluminijskom lijevu te čeličnim, cinča-nim i bakrenim odljevcima s posebnostima i problematikom svakog pojedinog područ-ja. Time je popunjen obujam priručnika od gotovo 800 stranica, pa je drugim područji-ma ljevarstva kao što su talionički agregati, vatrostalni materijali, goriva, organizacija i priprema proizvodnje, čišćenje i završna obrada odljevaka te radni uvjeti i zaštita okoliša, posvećena vrlo mala pozornost. Navedena područja opsežnije su obrađena u Ljevačkom priručniku (na 1200 stranica) u izdanju istog nakladnika.

Priručnik je prije svega namijenjen djelat-nicima koji se bave proizvodnjom metalnih odljevaka, ali ga isto tako korisno i uspješ-no mogu uporabiti konstruktori strojeva i uređaja, djelatnici u plansko-analitičkim i komercijalnim službama metaloprera-đivačke djelatnosti te studenti tehničkih fakulteta. Posebice valja naglasiti kako se slični priručnici vrlo rijetko izdaju, pa time ovaj priručnik dobiva dodatno na svojoj vrijednosti.

16 Ožujak 6 III

pred

stav

ljam

o

16

Najveći hrvatski proizvođač kupaoničkih kada

Poduzeće Aquaestil

plus d.o.o. jedan je

od najvećih hrvatskih

proizvođača kupaonič-

kih kada, kupaoničkog

namještaja, umivaoni-

ka i ostalih popratnih

sadržaja za opremanje

kupaonica. Uprava i dio

proizvodnje smješteni

su u Dugoj Resi, podno

staroga prepoznatljivog

dimnjaka nekadašnjeg

diva Pamučne industrije

Duga Resa. U proizvo-

dnim pogonima u Dugoj

Resi proizvode se akrilne

kupaoničke kade, koje su

osnovni i naširoko pre-

poznatljiv proizvod i na

domaćem i inozemnom

tržištu. Uz osnovnu liniju

za proizvodnju kupao-

ničkih kada i obloga za

kade, u Dugoj Resi je i

pogon za proizvodnju

staklenih kabina i parava-

na za tuširanje te pogon

za obradu prešane iveri-

ce potrebne za ojačanje

kada.

fotografi je: Aquaestil plus d.o.o.

Predstavljamo tvrtku Aquaestil plus d.o.o.

Hidromasažna kada iz proizvodnog programa tvrtke Aquaestil plus d.o.o.

Godišnje se u našim pogonima proizvede oko 5.000 kutnih kada, 40.000 pravokutnih kada, od čega je na oko 1.500 kada ugra-đeno više vrsta masažnih sustava. Nadalje, proizvede se i oko 20.000 obloga za kupao-ničke kade, 35.000 kada za tuširanje, od ko-jih oko 10.000 s predmontiranom oblogom i postoljem za montažu.

Osim široke prodajne mreže u Hrvatskoj, svoje proizvode distribuiramo i na područ-je bivše Jugoslavije (Slovenija, BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija), a najveći dio pro-izvodnje, čak 50 %, čini izvoz u zapadne zemlje, čemu se u novije vrijeme pridružio i izvoz u SAD.

U industrijskoj zoni u gradu Ozlju smje-stila se druga podružnica poduzeća Aqu-aestil plus. Obuhvaća nekoliko izdvojenih pogona, i to pogon za proizvodnju kada za tuširanje, pogon za proizvodnju masažnih kada, pogon za proizvodnju kupaoničkog namještaja i modelarnu za izradu i doradu svih vrsta kalupa. Kao poseban dio izdva-jamo posebnu liniju proizvodnje umiva-onika, kada za tuširanje i različitih dodat-

nih sanitarnih elemenata od posebnoga visokokvalitetnog kompozitnog materijala A-stone. Gotovi proizvodi od A-stonea do-bivaju se tehnologijom miješanja materijala i lijevanja u kalupe koji se također izrađuju obradom na 5-osnom CNC stroju.

Po sastavu A-stone je prirodni mineral aluminij-tri-hidrat aluminij-hidroksid?u prahu povezan akrilno modifi ciranom po-liesterskom smolom te obojen prirodnim pigmentom, što ga odlikuje izvanrednim tehničkim svojstvima.

Proizvodi A-stone po opipu i vanjskom izgledu daju osjećaj prirodnoga kamena. Proizvode se u raznim bojama i efekti-ma, što daje neograničene mogućnosti u osmišljavanju i izvedbi interijera. Usto, otpornost na kemijske i fi zičke utjecaje te potpuno neporozna površina čine ga go-tovo savršenim za prostore gdje je osnovni zahtjev higijena. Materijal je potpuno homogen cijelom svojom strukturom, tj. od vrha do dna, ne razdvaja se u slojevima, otporan je na

17Ožujak 6 III

Aquaestil plus d.o.o.predstavljam

o

toplinske šokove te na udarce. Stabilan je na UV zrake, a toplinu podnosi bolje od većine drugih materijala, tako da ga kratka izloženost temperaturi, npr. pepe-lu cigarete ili vrućem ulju, neće oštetiti. Kako je neosjetljiv na većinu kemikalija te potpuno neporozan, idealan je mate-rijal i za bolnice, laboratorije te liječničke ordinacije, a budući da je proizveden na akrilnoj bazi, biološki je siguran. Ispitao ga je IGH te Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba, a prema rezultatima ispi-

tivanja nije štetan za zdravlje i ne sadrža-va nikakve opasne supstancije. Što se tiče obrade materijala, A-stone se može rezati, piliti, bušiti, brusiti, formirati i bešavno spajati. Strojno se obrađuje uporabom karbidnog alata. Dobiveni mat ili sjajni površinski sloj ovisi o izabranim abraziv-nim sredstvima i sredstvima za poliranje. Za radne prostore može biti izabrana mat površina, dok su sjajna i visoko sjajna po-vršina više dekorativne i manje otporne na habanje.

Model kalupa za tuš kadu ‘’Brod’’

Kao originalni hrvatski proizvođač materi-jala A-stone, uz sirove ploče za naknadnu obradu proizvodimo i gotove proizvode od A-stonea kao što su umivaonici, sudo-peri, radne ploče, kade i kabine za tušira-nje. Time je osigurana kompletna ponuda sanitarne opreme u području investicijske gradnje. Proizvodi od A-stonea većinom se izvoze na talijansko tržište.

U trećoj podružnici, sa sjedištem u Naši-cama, osim sirovih ploča od A-stonea proi-zvode se i umivaonici od mineralnog mra-mora. U tom pogonu godišnje se proizvede oko 20.000 umivaonika, od čega većina za zapadno tržište. Poduzeće ima i servis za montažu i održa-vanje proizvoda, modelarnu za izradu alata, mehaničke radionice za izradu i održavanje postrojenja te vlastiti transport. Postojanje servisa i održavanja proizvoda daje nam mogućnost opremanja i održavanja brojnih objekata poput hotela, sportskih zgrada, škola, bolnica, benzinskih postaja te razli-čitih ugostiteljskih i poslovnih prostora.

Sama tehnologija proizvodnje kada poči-nje procesom termoformiranja prethodno zagrijanih akrilnih ploča. Nakon što ploča poprimi oblik kade, dodatno se ojačava smjesom poliesterske smole, punila, adi-tiva i staklenih vlakana. Kalupi se izra-

18 Ožujak 6 III

pred

stav

ljam

oAquaestil plus d.o.o.

đuju na 5-osnom CNC stroju proizvođača Huber&Grimme s upravljačkom elektroni-kom NUM. Modeli kada i ostalih proizvoda prethodno se kreiraju u Solid Worksu. Proces obrade na samom stroju u svim se detaljima defi nira u SolidCamu, čiji je sastavni dio i de-taljni simulator stroja. Na taj se način provje-rava stvarni tijek procesa obrade te moguć-nost kolizije stroja i obratka. U slučaju potrebe za površinama A-klase, dodatno se generirani model obrađuje u Optimizeru proizvođača Tebis AG. Postprocesor za 5-osno simultano

Primjer generirane putanje alata

glodanje uspješno je prilagodila stroju tvrtka Strojotehnika d.o.o. iz Soblinca.

CAM paket Solidcam ima mogućnost izrade CNC programa za 5-osne simulta-ne strojeve s potpunom simulacijom rada stroja. Tako je i tvrtka Aquaestil s program-skim paketom uvela i simulaciju rada 5-osnog stroja Huber&Grimme.

Osim tog stroja tvrtka posjeduje i dva 3-osna CNC stroja proizvodnje Morbidelli i

Novi poslovi za Ericsson Nikola TesluZagrebačka tvrtka Ericsson Nikola Tesla (ENT) ugovorila je na tržištu Ruske Federacije, Bjelorusije i Gru-zije nove izvozne poslove ukupne vrijednosti od 10,8 milijuna kuna. Osim toga, ENT je potpisao je ugo-vor o isporuci širokopojasnog pri-stupa s kupcem Interdnjestrcom iz Tiraspolja, grada na istoku Moldavije vrijedan preko 2,7 milijuna kuna. S dugogodišnjim kupcem Beltelekom iz Minska, fi ksnim operaterom u Bjelorusiji, potpisan je ugovor o pro-širenju i modernizaciji fi ksne teleko-munikacijske mreže u gradu Minsku. S Megafonom iz Moskve potpisan je ugovor o instalaciji usluge nadzora poziva na međugradskim fi ksnim telekomunikacijskim mrežama u gradovima Samara, Ekaterinburg, Novosibirsk i Habarovsk. U Gruzi-ji je s njihovim najvećim mobilnim operatorom Magticom potpisan novi ugovor što predstavlja nastavak do-bre dosadašnje suradnje.

19Ožujak 6 III

Bulleri, koji se uglavnom koriste za tekuću proizvodnju, odnosno za fi nalnu obradu proizvoda i izradu poluproizvoda. Za stroj Bulleri također je moguće izraditi komple-tan program u Solidcamu.

Nakon deset godina uspješnog poslovanja, i na domaćem i inozemnom tržištu, nudimo proizvode koji po kvaliteti, dizajnu i cijeni stoje uz bok europskim i svjetskim robnim markama i time podižemo zadovoljstvo i

Simulacija obrade kalupa za tuš kadu ‘’Brod’’ u CAM sustavu Solidcam

Izrada kalupa na 5-osnom stroju

kvalitetu življenja svojih kupaca. Stalnim razvojem proizvoda i proizvodnje te uvođe-njem novih tehnologija i znanja ne samo da pratimo trendove već i osmišljamo nove lini-je proizvoda. U tom je kontekstu i uvođenje CAD-CAM paketa Solidworks i Solidcam iskorak tvrtke Aquaestil plus d.o.o. u nove tehnologije koje u današnjim tržišnim uvje-tima omogućuju konkurentnost.

www.aquaestil.hrwww.strojotehnika.hr

Aquaestil plus d.o.o.predstavljam

o

Neto dobit Grupe Končar 118,8 mil. kunaProšla je godina bila najuspješnija za grupu Končar u posljednjih 18 godina, ocijenio je predsjednik Uprave Konča-ra Darinko Bago. Ukupni konsolidira-ni prihod grupe iznosi 3,06 milijardi kuna, a dobit dobit nakon oporeziva-nja 112,1 milijun kuna. Od toga 85,2 milijuna kuna ostvarila je matica, a tvrtke u kojima grupa ima manjinske udjele pridonijele su s neto dobiti od 26,9 milijuna kuna. Najveći udio u ukupnoj prodaji Koncerna imaju druš-tva poslovnog područja Energetika i transport s 82 posto. Na stranim tra-žištima prihodovano je 1,3 milijarde kuna ili 46 posto ukupne prodaje što je 13 posto više u odnosu na prethod-nu godinu. U budućnosti će naglasak biti na vjetroagregatima, novim gene-ratorima te prototipovima vlakova. U poslovnoj 2009. godini Grupa Končar planira ostvariti konsolidiranu dobit nakon oporezivanja od 118,8 milijuna kuna. Na domaćem tržištu plan je pri-hodovati 2,5 milijardi kuna, a na stra-nim tržištima 1,3 milijarde kuna. Novi petogodišnji plan predviđa da prihodi do 2013. porastu za 27 do 28 posto u odnosu na ovogodišnju razinu. Pri tome bi razina domaćih prihoda osta-la ista, dok se očekuje rast prihoda od izvoza, koji bi u ukupnoj strukturi pri-hoda imali udio veći od 50 posto.

Brodogradilište 3. maj gradi četiri broda za domaće naručiteljeRiječko brodogradilište 3. maj gradit će četiri broda za pulsku Uljanik plo-vidbu i zadarsku Tankersku plovidbu. Ove bi narudžbe 3. maju trebale pomo-ći u prevladavanju poteškoća odnosno popunjavanju prazne Knjige narudžbi. Riječko brodogradilište našlo se u teš-koćama koje nije u stanju premostiti uobičajenim poslovnim aktivnostima radi globalno teške situacije na svjet-skom brodograđevnom, pomorskom i fi nancijskom tržištu, priopćeno je iz Ministarstva gospodarstva. Uljanik plovidba je objavila kako će 3. maj ta tu tvrtku graditi brodove za prijevoz naft e, naft nih produkata i kemikalija nosivosti 51.000 DWT čija je isporuka predviđena za sredinu 2010. i sredinu 2011. godine.

20 Ožujak 6 III

Uspješan razvoj tvrtke Bieber + Marburg GmbH & Co. KG počeo je potkraj 19. sto-ljeća malom trgovinom građevnog materi-jala u Bischoff enu. Kupnja jednog poduzeća za trgovinu čelikom iz Giessena 1959. godi-ne označila je početak uspješne djelatnosti na području trgovine čelikom. Obiteljska tvrtka na dvije lokacije i sa 190 zaposlenika sada nudi širok asortiman profi lnog čelika, nosača, kvalitetnog čelika, sjajnog čelika, šipkastog čelika, limova, plemenitog čelika i neželjeznih metala. Ponuda je zaokružena različitim doradama kao što su savijanje, autogeno rezanje, piljenje, čišćenje mla-zom, površinska obrada temeljnom bojom i cinčanje. „Kako bismo dopunili moguć-nosti isporuke te još brže mogli ispunjavati individualne zahtjeve kupaca, 2007. godine investirali smo u još jedno, potpuno au-tomatsko skladište s visokim regalima za dugu robu visine 12 do 16 metara, jedno poluautomatsko skladište s visokim rega-

Uređaj za čišćenje mlazom s pokretnom trakom – za limove, profi le i autogeno rezane elemente

Velika fl eksibilnost za ekonomično čišćenje mlazom u trgovini čelikomMaksimalna usmjerenost prema kupcima, kratki rokovi isporuke i široka

lepeza mogućnosti dorade smatraju se u trgovini čelikom čimbenicima

uspjeha. Kako bi još brže i fl eksibilnije mogla reagirati na zahtjeve kupa-

ca, tvrtka Bieber + Marburg investirala je u uređaj za čišćenje mlazom s

pokretnom trakom (valjkastim transporterom) tvrtke Rösler. Taj uređaj, koji

je prilagođen individualnim zahtjevima, omogućuje učinkovito čišćenje

mlazom različitih proizvoda od plosnatog čelika, cijevi i profi la. Optimalna

zaštita od trošenja i robusna izvedba osiguravaju visoku raspoloživost i dug

životni vijek.

lima, kao i u novi uređaj za čišćenje mla-zom”, izvještava direktor tvrtke Sven Bieber. U prošlosti u ovoj tvrtki nije bila moguća tehnička obrada mlazom. Volumen skladi-šta u ukupno dvanaest hala iznosi oko 15 000 tona čelika. Roba se iz tvornica čelika za tvrtku Bieber + Marburg isporučuje že-ljeznicom i kamionima.

Uvjerljiv odnos cijene i ponudePri odabiru uređaja za čišćenje mlazom, osim rezultata čišćenja mlazom i visoke raspoloživosti, važan je kriterij bio i opse-žan program isporuke, kao i visoka fl eksi-bilnost. Nakon razgovora s nekoliko proi-zvođača uređaja, odluka je pala na uređaj za čišćenje mlazom s pokretnom trakom RRB 27/6 proizvođača Rösler Oberfl ächen-technik. „Pri tome je s jedne strane bilo presudno to što je uređaj optimalno pri-lagođen našim tehničkim zahtjevima. S druge strane, proizvođač uređaja ostavio

je vrlo snažan dojam, a na kraju nas je uvjerio u dobar odnos cijene i ponude”, kaže direktor.

Učinkovito čišćenje mlazom prema SA 2,5 i boljeU uporabi je RRB 27/6 za čišćenje mlazom elemenata dugih do 20 metara pa do naj-manjih elemenata od čeličnog lima. Maksi-malna je širina obrade oko 2 500 mm, što u visini iznosi 600 mm. Kod limenih elemena-ta pretežno je riječ o specifi čnim čeličnim

elementima proizvedenim u pogonu s au-togenim rezanjem, a s kojih treba ukloniti ogorjeli sloj. Također kontinuirano raste i potražnja za dugim elementima čišćenim mlazom, kao što su nosači, šuplji profi li, šipkasti čelik i cijevi. Tu je u prvom redu riječ o odstranjivanju hrđe i ogorjelog sloja. U oba se slučaja mora postići rezultat či-šćenja mlazom koji je oko SA 2,5. „Novim uređajem postigli smo vrlo dobru kvalitetu mlaza. A ako nam se postave veći zahtjevi

Tvrtka Bieber + Marburg nudi širok asortiman profi lnog čelika, no-sača, šipkastog čelika, limova, plemenitog čelika i neželjeznih metala. Na lokaciji u Giessenu uskladišteno je 15 000 tona čelika u dvanaest hala na zemljištu ukupne površine od 30 000 m2.

Investiranjem u novo, potpuno automatsko i poluautomatsko skladište s visokim regalima povećan je kapacitet skladištenja (Foto: Rösler Oberfl ächentechnik GmbH).

iz s

vije

tadogađaji i dostignuća

21Ožujak 6 III

u pogledu stupnja čistoće, oko SA 3, i nji-ma također možemo udovoljiti”, kaže Sven Bieber. Elementi dolaze u uređaj poprečnim transporterom koji elemente transportira do pokretne trake (valjkastog transportera). Radi li se kod izradaka o plosnatom čeliku ili nosačima, rukovatelj uređajem također i te podatke, kao i brzinu transportiranja, unosi putem Siemensova SPS-upravljanja S7-300. Na ulaznom dijelu uređaja za čišćenje mla-zom prva svjetlosna rešetka utvrđuje visinu elemenata i tu informaciju prenosi dalje do četke za čišćenje mlazom koja se automat-ski prilagođava određenom izratku. Druga svjetlosna rešetka signalizira centrifugalnim kotačima da se elementi nalaze na valjcima i time pokreće dovod mlaznog sredstva. Ovi-sno o elementu, brzina transporta iznosi od

Poprečni transporter na izlazu iz uređaja za čišćenje mlazom omogućuje jednostavno šaržiranje i povezivanje očišćenih dijelova čeličnim trakama (Foto: Rösler Oberfl ächentechnik GmbH).

Sredstvo za čišćenje mlazom dolazi na elemente iz ukupno šest viso-koučinkovitih centrifugalnih kotača Hurricane® H 42 promjera 420 mm i pogonske snage od po 22 kW. Zbog velikog intenziteta mlaza pouzdano se, uvijek ponovljivo i ekonomično postiže stupanj čistoće SA 2,5 (Foto: Rösler Oberfl ächentechnik GmbH).

Tvrtka Bieber + Marburg koristi uređaj RRB 27/6 za čišćenje mlazom elemenata dugih 20 me-tara pa do najsitnijih dijelova od čeličnog lima. Maksimalna širina obrade je 2 500 mm, a visina 600 mm (Foto: Rösler Oberfl ächentechnik GmbH).

1,5 do 3 metra u minuti. U mla-znoj je komori ukupno šest vi-sokoučinkovitih centr i fugalnih kotača tipa Hurri-cane® H 42 pro-mjera 420 mm i pogonske snage od po 22 kW, koji osiguravaju visok stupanj protoka uz optimalan in-tenzitet mlaza. Po tri centrifugalna kotača montira-na su na pod i na

strop mlazne komore, tako da se elementi rav-nomjerno čiste mlazom s gornje i donje strane. Pri tome kutovi nagi-ba, koji se izračunavaju specijalnom 3D simu-lacijom, osiguravaju da okruglo mlazno sred-stvo istim intenzitetom zahvati sve konture i re-zove elemenata te da se izbjegnu tragovi mlaza. Na postupak čišćenja mlazom nastavlja se čišćenje mlaznim sred-stvom s pomoću četke te stanica za ispuhiva-

nje. Davač porasta u kombinaciji s ulaznom svjetlosnom rešetkom javlja završetak mla-znog postupka, a školjkasti zasun zatvara dovod mlaznog sredstva.

Poprečni transporter na izlazu spaja uređaj za čišćenje mlazom s jedne strane sa stanicom za piljenje. Na nasuprotnoj strani poprečni transporter koristi se kao međuspremnik, kako bi se elementi čišćeni mlazom na taj na-čin povezali i obuhvatili čeličnim trakama.

Robusna izvedba s optimalnom zaštitom od trošenjaPovršine radne komore koje su u kontaktu s medijem direktno i indirektno pogađa sred-stvo za čišćenje mlazom. Stoga se te površine u cijelosti sastoje od otpornoga manganskog čelika. Izmjenjive ploče od visoko otpornog materijala, koje su postavljene u obliku krov-ne opeke bez pukotina, dodatno povećavaju otpornost na trošenje na mjestima koja su posebno izložena utjecaju mlaznog sredstva. To osigurava dug životni vijek Röslerovih uređaja za čišćenje mlazom s pokretnom tra-kom, a time i veliku sigurnost u investiranju. Tomu također pridonosi i robusna, kruta

konstrukcija te stabilan valjkasti transpor-ter koji cijelom dužinom pokreću vanjski motori s prijenosnikom. Ti visokoučinkoviti motori prilagođeni su teretima na valjkastim transporterima i brzinama, kako bi na taj na-čin osigurali dug vijek trajanja.

Učinkovita priprema mlaznog sredstva Kako bi čišćenje bilo učinkovito, mlazno se sredstvo kroz četku kontinuirano transpor-tira do transportnog puža te se tako dovodi do pripreme sredstva za čišćenje mlazom. Gruba onečišćenja odstranjuje uređaj sa si-tom prije negoli se iz mlaznog sredstva u kaskadnom pročistaču odstrane sitni i naj-sitniji zaostaci hrđe i paljevine, kao i pre-malena mlazna zrnca.

iz svijetadogađaji i dostignuća

22 Ožujak 6 III

iz s

vije


Martin Saunders, specijalist za razvoj presvlaka u Sandviku Coromantu, bavi se razvojem alata i procesa za strojnu obradu HRSA komponenata. U ovom članku odgo-vara na mnoga važna pitanja koja se odnose na današnje pristupe u optimiranju strojne obrade u ovome izazovnom području.

Mnoge komponente izrađene od HRSA potpuno ovise o naprednim tehnikama strojne obrade koje omogućuju proizvod-nju kompletnoga završnog dijela iz jedno-ga jedinoga velikog bloka materijala. Stroj-na obrada može biti važan proces u izradi dijelova, a konačni oblici mnogih dijelova zahtijevaju nekoliko faza strojne obrade do postizanja završnog proizvoda. Procesom se mora točno ukloniti velika količina ma-terijala iz početnog bloka da bi zadovoljio stroge parametre dimenzija i karakteristika završnog dijela. Radna svojstva i rezultati ovise o dostignućima u razvoju alata, sof-tvera te osobito reznih alata i procesa.

Najnovija dostignuća u području reznih alata i procesa strojne obrade uvelike su unaprijedila proizvodnju dijelova. Zbog različitih karakteristika trošenja alata i za-htjeva koji se pojavljuju tijekom faza pro-izvodnog ciklusa, proizvođači dijele faze strojne obrade u tri područja. Krajnji je cilj razvoj proizvoda koji možemo okarakteri-zirati kao potpuno optimiran alat i potpu-no optimiran proces strojne obrade.

Proizvodnja HRSA komponenata zahtijeva stručne tehnikeVatrootporne superlegure (HRSA = Heat resistant super alloy) dijele se na

tri skupine: komponente zasnovane na niklu, komponente zasnovane na

željezu i komponente zasnovane na kobaltu. Fizikalna svojstva pojedine

skupine komponenata, kao i njihovo ponašanje pri strojnoj obradi znatno

se razlikuju, i zbog kemijske prirode komponenata i zbog preciznih me-

talurških procesa kojima je komponenta podvrgnuta tijekom proizvodnje.

HRSA komponente pripadaju među najzahtjevnije materijale za strojnu

obradu – uz povećanje razine visoke učinkovitosti, predvidljivosti i kvali-

tete pri strojnoj obradi tih materijala, ključne su i pravilne strategije strojne

obrade i izbora alata.

1. Prva faza strojne obrade Strojna obrada počinje u kovačnici, skida-njem kore i ljuske s poluproizvoda prije to-plinske obrade. Jedan od glavnih zahtjeva u ovoj fazi je maksimalno uklanjanje metala. Sigurnost toga procesa također je kritična zbog nepodudarnosti pojedinačnih polu-proizvoda i uporabe ručnih ili CNC stroje-va s jednostavnim programima. Uobičajena metoda je korištenje velikih umetaka s veli-kom dubinom rezanja. Sandvik Coromant umetci u SR geometriji izvrstan su primjer alata razvijenog posebno za ovu svrhu.

2. Prijelazna strojna obrada Na prijelaznu strojnu obradu otpada naj-veći dio troškova proizvodnje, zbog čega ona nudi maksimalan raspon mogućnosti za poboljšanje produktivnosti. Cilj je što je moguće veće povećanje stupnja uklanjanja metala, čime se postižu znatne uštede u vremenu i troškovima, zajedno s visokom sigurnošću i pouzdanošću procesa.

Proboj u povećanju produktivnosti nastao je kada je Sandvik Coromant podijelio ovaj proces u dva dijela, ovisno o prilaznom kutu rezne pločice i maksimalnoj dubini rezanja.• Prilazni kut od 90 stupnjeva: ovdje su

napuknuća rezne oštrice ograničava-jući čimbenik, što omogućuje uporabu PVD-presvlaka poput GC1105.

• Prilazni kut od 45 stupnjeva i okrugle pločice: stvaranje pukotina znatno je smanjeno, što omogućuje uporabu tem-peraturno otpornijih CVD-presvlaka i pločica od keramike. Sandvik Coromant razvio je nove geometrije, okrugli-SM, SR, Xcel-SM, da bi maksimizirao pred-nosti S05F s CVD-presvlakom.

3. Posljednja faza strojne obrade / završna obrada Cjelovitost površine određuje trajanje poje-dinoga dijela. Razumijevanje utjecaja efeka-ta rezanja i parametara alata na pojedini dio

omogućuje preporuku i odabir optimalnog alata za povećanje produktivnosti, uz isto-dobno zadržavanje kvalitete toga dijela.

Za optimalnu produktivnost preporuke za režime obrade trebaju uključivati duljinu spiralnog rezanja za određeni komplet pa-rametara. Za stabilne komponente prvi bi izbor trebao biti S05F u geometriji umetka MF ili Corocut-RO geometrija pri profi li-ranju. Za dijelove s tankim stijenkama, me-đutim, gdje se zahtijevaju niske sile rezanja, optimalni je izbor PVD nož GC1105 s oš-trim baznim bridovima.

Novi materijali HRSA i titan nedvojbeno se ubrajaju među materijale koji su najteži za strojnu obradu. Posljednja dostignuća u razvoju alata po-boljšala su strojnu obradu tih materijala, specifi čnim strojnim rješenjima usmjere-nim na konkretne operacije umjesto pri-mjene nepresvučenog karbida pri brzini rezanja od 30 m/min, što je prethodno bio univerzalni način.

• Tokarenje titana: Kemijska reakcija vidljiva na povišenim temperaturama između strugotine i čela noža i dalje govori u prilog nepresvučenom karbi-du. Korištenjem novih geometrija, me-đutim, ta se pojava reducira i povećava produktivnost. Istodobno je Sandvik Coromant razvio CoroTurn® HP – je-

23Ožujak 6 III


dinstveno rješenje koje u kombinaciji sa sustavom za držanje Sandvik Coro-mant Capto revolucionarno mijenja dovod rashladnog sredstva na reznu oštricu. Kanaliziranjem kroz steznu glavu ili vratilo moguće je precizno pozicionirati mlaz rashladnog sredstva pod tlakom radi postizanja maksimal-nog učinka. Tako se formira hidraulički klin između strugotine i čela noža, što reducira kemijsko trošenje i omoguću-je veće brzine rezanja. Time se postižu proizvodne prednosti u odnosu prema mogućnostima konvencionalnih drža-ča alata.

• Tokarenje HRSA: Ovdje se koriste kva-litete pločica od cementiranoga karbida i keramike. Razumijevanje različitih mehanizama trošenja, specifi čnih od primjene do primjene, vodilo je razvoju kompletnih rješenja kvaliteta, povezu-jući tradicionalnije CVD-presvlake s keramikom i PVD-presvlakama radi postizanja maksimalnog uklanjanja metala u kombinaciji s malim prila-znim kutovima. GC1105 – Novi TiAIN sitnozrnati karbid s PVD-presvlakom ima izvrsna svojstva vruće čvrstoće i žilavosti pa idealno odgovara za ovu vr-stu radova.

• Glodanje titana: Titan je loš vodič to-pline. Toplina koja nastaje pri postupku rezanja ne odvodi se dovoljno brzo pa

je većina topline koncentrirana na re-znoj oštrici i čelu alata. Da bi se to pre-vladalo, preporučuje se oštar brid kao kod GC1030 – nove pločice za glodanje s PVD-presvlakom proizvedene u San-dviku Coromantu.

• Glodanje Inconela: Nedvojbeno naji-zazovnija operacija u strojnoj obradi. Za postizanje razumnog stupnja ukla-njanja metala preporučuju se okrugle pločice. Sandvik Coromant razvio je koncept pozitivnoga glodala CoroMill 300, koje u kombinaciji s kvalitetom GC 2040 daje najbolje rezultate. Kera-mički alati za glodanje također mogu postići veliku brzinu rezanja od 1 000 m/min, s kojom se uobičajenih 50 m/min za cementirani karbid ne može us-poređivati.

Početnu točku za neki proizvodni projekt čini određivanje tipičnih svojstava dijela (materijal, početni i završni oblik, tole-

rancije, količina), nakon čega se razvija i optimira sam proces (strategija strojne obrade, odabir alata, metoda programira-nja, režimi obrade). Opsežna istraživanja i eksperimentiranja različitim rješenjima pomogli su da u Sandviku Coromantu dođu do spoznaja za preporuku najboljih rješenja za stroj i uvjete, što uključuje stra-tegiju strojne obrade, odabir alata, metode programiranja i režime obrade. Ta rješenja čine osnovu njihova obučavanja u napred-nim primjenama i smjernica za primjene. Vodič za HRSA primjene može se naručiti u lokalnim prodajnim uredima pod šifrom C-2920:24.

www.coromant.sandvik.com

CNMG 95o SNMG 75

o SNMG 45

o okruglo

Učinak ulaznog kuta na pojavu trošenja

niske radijalne sile visoke

zarez bez zareza

Material: Inconel 718 (46 HRC) - tip GC1005 - ap 2.0 mm, fn 0.25mm/r, Vc 50m/min - 5 min. vrijeme rezanja

24 Ožujak 6 III

25Ožujak 6 III


Vodeća energetska tvrtka u Velikoj Britaniji E.ON UK rabi u svojim poslovnim procesi-ma FARO sustave. Uporaba FARO sustava revolucionarizirala je njihov pristup po-pravku i zamjeni lopatica turbina, pri čemu postižu do 75 % kraća vremena.

E.ON UK je jedna od vodećih tvrtki u ener-getskom sektoru u Velikoj Britaniji. Dio globalne E.ON grupe, odjel iz Velike Bri-tanije predstavlja drugog po veličini proi-zvođača električne energije u zemlji, koji se bavi i distribucijom energije i plina.

FARO omogućuje tvrtki E.ON uštedu vremena do 75 %

Nakon susreta s FARO stručnjacima na jednom sajmu, inženjerski tim odjela E.ON UK Hams Hall postrojenja donio je odluku o nabavci FaroArm® Quantum u kombinaciji s laserskom rukom za ske-niranje Laser Line Probe (FARO® Laser ScanArm). To je bio prvi slučaj uporabe FARO proizvoda u specifi čnom energet-skom sektoru u Velikoj Britaniji i pred-stavlja novo područje primjene za navede-ne FARO proizvode.

Provjera dijela nakon popravka na temelju CAD modela

E.ON rabi sustav Laser Tracker za mjerenja velikih komponenata

4. Dobra razlogaMjernu se ruku može montirati i njo-me upravljati vrlo jednostavno, neovi-sno o podlozi na kojoj se radi.

1. Mobilnost: Velike i teške proizvo-de više nije potrebno transportirati do mjernih uređaja. Kontrola kvalitete može se u potpunosti obaviti na licu mjesta u pogonu s pomoću mjerne ruke. Patentirani temperaturni kompenzator jamči pouzdanost izmjerenih rezultata.

2. Fleksibilnost: Zahvaljujući upora-bi višestrukih rotacijskih osi, mjerno osjetilo može se pozicionirati na bilo koju točku koju je potrebno mjeriti, čak i kada joj je vrlo teško pristupiti.

3. Uravnoteženost: Unutrašnje urav-noteženje težine FaroArm uređaja omo-gućuje izvršenje mjerenja i izvan radnog okvira uređaja te neometan rad.

4. Univerzalno učvršćenje: Mjernu se ruku može montirati i njome upravlja-ti vrlo jednostavno, neovisno o podlo-zi na kojoj se radi.

Inženjerski energetski odjel u postrojenju Hams Hall zadužen je za poslove popravaka i zamjena lopatica turbina, koje su ključni elementi u procesu proizvodnje električne energije. Prije uporabe FARO proizvoda, inženjeri iz E.ON rabili su zubarske kitove za uzimanje mjera dijelova na kojima je bio potreban popravak ili zamjena. Nakon što se načinio kalup za dio koji treba popraviti, uslijedio je mučan i naporan posao mjerenja. Taj je proces zahtijevao vrlo mnogo vremena, a postojale su velike vjerojatnosti za dobiva-nje netočnih i nepreciznih rezultata te je bilo mnogo prostora za ljudsku pogrešku tijekom mjerenja. Dodatno, rezultati dobiveni mjere-njem na takav način nisu se mogli rabiti u nekom od CAD programskih paketa.

Uporaba mjernog uređaja FaroArm Quan-tum u kombinaciji s uređajem Laser Line Probe (LLP) omogućili su djelatnicima tvrt-ke E.ON UK ispitivanje dijelova turbine na licu mjesta te efi kasne popravke uporabom reverznog inženjerstva. Nakon obavljenog skeniranja, elektronički podaci mogu se jednostavno učitati u E.ON UK Catir CAD programski paket. Dijelove koje je potrebno popraviti se zatim obrađuje uporabom CAD/CAM modula, a usporedba načinjenog dije-la se provodi s pomoću LLP uređaja.

FAROArm Quantum i Laser Line Probe unijeli su drastične promjene u postrojenju Hams Hall. Reverzno inženjerstvo s pomoću FARO proizvoda bitno je brži, točniji i preci-zniji proces s uklonjenom mogućnošću ljud-ske pogreške. Popravci se sada mogu obav-ljati na licu mjesta, a provjera popravljenih dijelova turbina se provodi kao dio procesa popravka. Sva su provedena mjerenja sljed-ljiva, uporaba FARO uređaja je jednostavna i postiže se izvrsna ponovljivost, što s pret-hodnih sustavima nije bilo moguće.

Robert Watson, glavni tehnički inženjer u Power Engineering Service odjelu iz Birmin-ghama komentira: “FaroArm i Laser Line Probe revolucionalizirali su naš pristup po-pravka i zamjene lopatica turbina. Čitav je proces sada brži približno 75 %, a bitan je na-predan učinjen i na području točnosti i preci-znosti. Suradnja s FARO-om omogućila nam je povišenje učinkovitosti, čime je ostvarena višestruka korist za čitavo postrojenje.

Na temelju pozitivnog iskustva tima iz Hams Hall, planiraju nabavu dodatnih FAROArm Quantum i Laser Line Probe uređaja koji će biti sastavni dijelovi njihovih vozila za po-pravke na terenu. FARO proizvodi će tada moći biti na raspolaganju na različitim loka-

cijama tvrtke E.ON UK, u cilju unaprjeđenja točnosti i učinkovitosti tijekom popravaka u svim E.ON UK postrojenjima.

SažetakU tvrtki E.ON UK inženjerski tim poseb-nog odjela obavlja poslove popravaka i za-mjena lopatica turbina. Uporabom FARO opreme načinili su bitan napredak u po-dručju postignute točnosti i preciznosti, učinkovitosti i brzine mjerenja - čime su osigurali znatnu korist čitavoj tvrtki.

www.faro.comwww.teximp.com

26 Ožujak 6 III

Promoci jski č lanak

Softver koji sprječava sudar na strojevima

INFORMACIJE:OKUMA JAPAN - Zastupa i prodaje:vertigo-precisa CNC trade, d .o.o. Zagrebačka 22, 10000 Zagreb tel: +385 1 3750-887, fax: +385 1 3750-897www.precisa-group.com

Softver OKUMA 3D VIRTUAL MONITOR osigurava precizne trodimenzionalne simula-cije rada zasnovane na strojevima OKUMA i programu koji ste unijeli u stroj kako biste unaprijed znali hoće li program koji ste izradili rezultirati brzom i preciznom proizvodnjom željenih obradaka. Male pogreške koje ste eventualno učinili pri programiranju mogu uvelike utjecati na produktivnost. S pomoću ove opcije možete spriječiti skupe popravke, kao i samo vrijeme započinjanja proizvodnje. Nedostaje li ovdje neki glagol? Ispada kao da se može spriječiti (otkloniti) vrijeme započinjanja proizvodnje. Korištenjem softvera 3D VIRTU-AL MONITOR možete testirati i editirati svoje programe prije nego šte se šteta dogodi i na sa-mome stroju.

3D Virtual Monitor proizveden je isključivo i ek-skluzivno za strojeve OKUMA. Kako je Okuma ujedno proizvođač alatnih strojeva kojima je ovaj softver namijenjen, imamo potpune i precizne podatke o svim karakteristikama stroja te stoga možemo pripremiti potpuno preciznu simulaciju obrade.

S pomoću softvera 3D VIRTUAL MONITOR dobi-vate unaprijed provjerenu sliku cjelokupnog procesa obrade – koja upravo u detalje odgovara onoj koja će se dogoditi na samome stroju kada pokrenete proces proizvodnje – s potpunom preciznošću od 0,0001 – najpreciznijim strojevima trenutačno na tržištu.

Ovaj softver osigurava stroj od opasnosti udara te istodobno omogućuje 100-postotnu provjeru programa obrade koji ste odabrali. Svi elementi simulacije potpuno i u svim detaljima odgovara-ju stvarnoj obradi na stroju. Gledajući simulaciju svog programa na djelu, moći ćete odrediti efi ka-snost te zamijetiti i ispraviti sve eventualne po-greške prije negoli počne proizvodnja na stroju i materijal bude stvarno potrošen.

3D VIRTUAL MONITOR opcija je dostupna uz softver ADMAC Parts, ali se može dobiti i kao za-seban softver. Sa softverom standardno dolaze sve informacije o steznim elementima, prihva-tnim i reznim alatima.

Korištenjem softvera 3D Virtual Monitor svo-jim OKUMA strojevima možete:

- Odrediti duljine alata i držače alata- Provjeriti i potvrditi sinhronizacijske kodove

tijekom simultanih procesa- Identifi cirati greške u programiranju prije

nego dođe do oštećenja na stroju- Eliminirati skupe i nepotrebne probne pro-

izvodne procese- Izbjeći nepotrebne troškove popravaka strojeva- Uštedjeti vrijeme i trošak kod izrade prototi-

pnih obradaka

- Verifi cirati multitasking operacije- Brza i efi kasna simulacija sinkronizacije okretne

glave- Osigurati sigurno indeksiranje izmjene alata- Simulirati kompleksne operacija glodanja i

tokarenja- Osigurati bezbrižne operacije rezanja

NEMA VIŠE SUDARA UNUTAR RADNOG PROSTORA STROJA I ZASTOJA U

PROIZVODNJI. UŠTEDE U PROIZVODNJI SU NEMJERLJIVE.

27Ožujak 6 III

Rat je prekinuo takav razvojni tok metalske industrije. U ratnim razaranjima stradale su prvo tvornice namjenske proizvodnje, ali i druga strateška postrojenja, a naročito čelična industrija i oslonjeni prerađivački kapaciteti. Vrlo usporena poratna obnova, uz godine prijeratne krize i samog rata, uči-nili su da su i relativno suvremeni pogoni iz 80-tih izgubili tehnološki korak.

I pored svega, metalska industrija u BiH, zahvaljujući vitalnosti i znanjima njenih ljudi, te preostalim očuvanim kapaciteti-ma, ušla je u relativno bržu konsolidaciju s izgledima da i u novoj privrednoj strukturi ne samo zadrži, već i poveća svoje učešće.

U razvojnoj strategiji Bosne i Hercegovine, kao i razvojnim strategijama oba entiteta, računa se da će upravo ta industrijska gra-na biti motor koji će povući i ostale djelat-nosti. U tom kontekstu naglašena je potreba i jednog specijaliziranog sajma metala, a za mjesto održavanja predložena je Zenica kao međunarodno afi rmirani centar proizvodnje čelika s velikom tradicijom, a u novije vrije-me i s međunarodnom afi rmacijom sajam-skog grada. Iz tih razloga Poslovni sistem RMK je u svibnju 2005.godine pokrenuo projekt Međunarodnog sajma metala pod nazivom ZEPS INTERMETAL.

Vrijednost sajma metala prije svega leži u či-njenici da su u organizaciju sajma uključeni vodeći privredni i državni subjekti. Od pri-vrednih subjekata kao suorganizatori sajma su Arcelor Mittal Zenica, Aluminij Mostar, Arcelor Mittal rudnici Prijedor. Od državnih

ZEPS INTERMETAL 2009 (26-29. svibanj 2009.)Proizvodnja i prerada metala na prostorima Bosne i Hercegovine ima

višestoljetnu tradiciju. To potvrđuju i relevantni pokazatelji po kojima

je metalski sektor u industriji BiH učestvovao sa 30 posto, u izvozu sa

60 posto, a u ukupnoj zaposlenosti sa 27 posto. Sredinom 80-tih BiH je

tako proizvodila blizu dva milijuna tona čelika, 100.000 tona aluminija,

2,6 milijuna tona koksa, 120.000 tona ferosilicija, 400.000 tona glinice i

130.000 tona lijeva. Vlastita proizvodnja metala u značajnoj mjeri odvi-

jala se u metaloprerađivačkim pogonima širom BiH, mada valja istaći da

je stupanj prerade bio relativno nizak uz nepovoljni utjecaj na ukupne

ekonomske rezultate metalske industrije u BiH.

institucija u projekt sajma metala su izravno uključeni: Vanjsko/Spoljno Trgovinska ko-mora BiH, entitetske komore (FBiH i RS).

Univerzitet u Zenici, svojim znanstve-no-istraživačkim radom i organizacijom stručnih seminara iz područja metala već se afi rmirao izvan granica bivše zajedničke države, također je izravno uključen u orga-nizaciju sajma metala.

Poslovni ciljevi sajmaOsnovni ciljevi Međunarodnog sajma ZEPS INTERMETAL proizlaze iz utvrđene Strategije razvoja sveukupne metalske in-dustrije BiH. Sajam se programski profi lira u sljedećim pravcima:- dinamiziranje razvoja metalskog kom-

pleksa kao okosnice ukupnog industrij-skog razvoja Bosne i Hercegovine kroz sadržajan i intenzivan godišnji susret ponude i potražnje na domaćoj i među-narodnoj razini, a prije svega zemalja okruženja s kojim se ostvaruje najveća razmjena u toj industrijskoj grani;

- inoviranje tehnologije u proizvodnji i pre-radi metala, u kom pravcu će se profi lirati i izložba te prateće stručne manifestacije uz aktivno uključivanje domaćih i inoze-mnih znanstvenih institucija i pojedinaca te drugih nositelja tehnološkog razvoja;

- “burza strojeva i alata” koji se koriste prije svega u malom i srednjem poduzetništvu radi brže zamjene zastarjelog tehnološkog parka i nabave pod povoljnijim uvjetima;

- iskazivanje zajedničkih interesa metalske industrije Bosne i Hercegovine radi utje-caja na izvršnu i zakonodavnu vlast sa ciljem stvaranja optimalnog okruženja za razvoj grane;

- prisan godišnji susret ljudi iz metalskog kompleksa BiH, međunarodnih partnera, komora i udruženja te državnih instituci-ja radi neposredne razmjene informacija, poslovnih ideja i inicijativa s utjecajem na uspostavu odnosa poslovnog povjerenja i dinamiziranja poslova kao krajnjeg cilja.

U 2009. godini očekuje se službeni početak pokretanja integralne proizvodnje čelika u

Arcelol Mittalu- Zenica. Računa se da će pro-izvodnja čelika dostići kapacitet od oko 2 mi-lijuna tona. Sve prethodno navedeno stvara dobre preduvjete za jačanje sajma metala.

Program izlaganjaTemelj sajma čini izložbeni dio koji je raz-vrstan po grupama:- materijali i sirovine za proizvodnju metala- metalurški strojevi i postrojenja za proi-

zvodnju metala- poluproizvodi od metala- strojarski sustavi i linije za obradu metala- alati za obradu metala- oprema i materijali za spajanje metala- fi nalni proizvodi od metala- oprema za kontrolu kvalitete materijala,

spojeva i konstrukcija- oprema i sredstva za zaštitu metala antiko-

rozivna sredstva- oprema i sredstva za zaštitu okoliša- oprema i sredstva za osobnu zaštitu- oprema za manipulaciju i transport- oprema za montažu i održavanje postroje-

nja- inženjering i trgovačke kuće

ORGANIZATOR DD Poslovni sistem RMKKučukovići 2/VI, 72000 ZenicaBosna i HercegovinaFax: ++ 387 (0) 32 247-773; 245-170; E-mail: [email protected] [email protected]: www.zeps.com


28 Ožujak 6 III

Priredba EuroMold 2008 zabilježila je ponovno uspjeh, unatoč globalnoj krizi. Dapače, prema mišljenju izvjestitelja, ta je kriza čak pobudila interes za priredbu, što se moglo primijetiti po prisutnosti izlagača koji su u prošlosti, inače, počeli zaobilaziti taj događaj. Naime, na nekoliko prošlih priredbi sajam je sve manje imao karakter alatničarskog sajma, a sve više postajao rapid ili virtual. Priredba iz 2008., međutim, iznenadila je brojem tvrtki koje se bave izradom alatnih strojeva (gotovo svi renomirani svjetski proizvođači obradnih centara bili su u Frankfurtu), ali i alatnica koje su na sajam došle izlagati i sklapati poslove. Jedan od vjerojatnih razloga takve slike je i globalna svjetska kriza, koja je potaknula mnoge da na priredbi EuroMold potraže novi posao koji će olakšati opstanak u vjerojatno vrlo teškoj 2009. To se odnosi i na izlagače i na posjetitelje. Time je potvrđena jedna iskustvena misao nestora alatničarstva u Hrvatskoj, počasnog člana DPG-a Julija Čatića, kako u vrijeme kriza najbolje ide alatničarima jer ljudi traže nove proizvode koje mogu prodati.

Opći podaciNa sajmu EuroMold 2008 izlagala su, na površini većoj od 75 000 m2, 1 523 izlagača iz 38 zemalja, a posjetila su ga 58 842 posjetitelja iz 87 zemalja. Pri tome je, u usporedbi s prethodnom izložbom, zabilježen bitan porast broja inozemnih posjetitelja. Njih 19 535 činilo je 33,2 % ukupnog broja posjetitelja. Od inozemnih, prednjačili su posjetitelji iz Italije, Švicarske, Austrije, Francuske i Nizozemske. Azija je također bila dobro zastupljena, prije svega posjetiteljima iz Japana, Kine, Indije (zemlja partner na EuroMoldu 2008) i Južne Koreje.

* Prilog je nastao u suradnji s časopisom Polimeri.

EUROMOLD 2008 – svjetski sajam broj 1 za brzu proizvodnju, alatničarstvo i razvoj proizvoda*

15. sajam EuroMold 2008, koji se tradicionalno održava u frankfurtskome

sajamskom centru, zatvoren je 6. prosinca 2008. Tijekom četiri dana odr-

žavanja EuroMold su obišla 58 842 posjetitelja iz 87 zemalja. Pri tome je

udio domaćih (njemačkih) posjetitelja porastao za 4,4 %, a zabilježeno je

i znatno povećanje broja inozemnih posjetitelja u usporedbi s izložbom

EuroMold 2007, što dokazuje da je taj sajam prepoznat kao najvažnija svjet-

ska izložba za područje brze proizvodnje tvorevina i alatničarstvo te razvoj

novih proizvoda.

Dr. Igor DrstvenšekDr. Damir Godec

Na sajmu je bila zastupljena i Hrvatska, štandom u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (slika 1) na kojem se predstavilo nekoliko hrvatskih proizvodnih tvrtki, mahom članica novoosnovanog Centra proizvodnog strojarstva i alatničarstva RH.

Prema strukturi, najviše je posjetitelja došlo iz automobilske industrije (21 %), zatim slijede projektanti (17,3 %), pa električna i elektronička industrija (6,3 %), područje strojogradnje (5 %), medicina (4,9 %) i zrakoplovstvo (3,8 %).

S obzirom na područja interesa posjetitelja, mogu se svrstati u nekoliko kategorija: izrada

kalupa i alata (15,7 %), izrada pramodela i prototipova (8,3 %), strojarstvo (8,1 %), razvoj/konstruiranje (6,1 %), obradni alati (5,8 %), alatni strojevi (5,5 %), materijali (5,5 %), računalni programi i računalne komponente (5,3 %) te brza proizvodnja tvorevina (5,2 %).

Osim sajma uspjeh su zabilježili i brojni popratni događaji. To se prije svega odnosi na konferencije održane u razdoblju od 3. do 6. prosinca 2008. Vrlo je dobro bila posjećena konferencija Mold- and Toolmaking Synergy Symposium Russia. Najvažnija međunarodna konferencija, koja nastoji odgovoriti na mnoga pitanja glede budućnosti tržišta brze proizvodnje tvorevina, a koju već desetu godinu zaredom

Slika 1 - Izložbeni prostor HGK na sajmu EuroMold 2008 (Foto: D. Godec)

iz s

vije

tasajam EUROMOLD 2008

29Ožujak 6 III

organizira tvrtka Wohlers Associates Inc., svake godine ima sve više sudionika te sve više privlači svjetske stručnjake i znanstvenike. Uz navedene konferencije svakako valja istaknuti i simpozij u organizaciji Society of Plastics Engineers, koji je omogućio brojnim sudionicima uvid u najnovija dostignuća i trendove u polimerstvu, s posebnim naglaskom na automobilsku industriju.

Tijekom sajma dodijeljene su i tradicionalne nagrade (EuroMold Award) za uspjehe, dostignuća i prije svega inovativna rješenja i trendove unutar struka obuhvaćenih priredbom. Među ostalim valja istaknuti tvrtku Hunstman, koja je dobila zlatnu nagradu za novi inovativni postupak brze proizvodnje tvorevina, premijerno prikazan upravo na priredbi EuroMold 2008. Srebrna nagrada dodijeljena je tvrtki ECMTEC za njihove strojeve i usluge na području elektrokemijskog mikroglodanja (ECF). Brončanu je nagradu dobila tvrtka Helmut Diebold GmbH & Co. Goldring Werkzeugfabrik za inovativni sustav hlađenja obradnih alata Diebold Coolant Module (DCM).

Premda je i EuroMold 2008 bio na tragu više alatničarskih događaja nego prijašnjih godina, izvjestitelji se u svom izvješću usredotočuju na najvažnije, rapid događaje i izlagače.

Trodimenzijsko tiskanje(e. 3D Printing, 3DP)Tvrtka Z-Corporation (SAD) (slika 2) predstavila je novu, veću inačicu prethodnog 3D pisača Z-450, pisač Z-650. Riječ je o 3D pisaču u boji s automatskim uklanjanjem viška praha i komorom za ispuhivanje te s većim radnim prostorom od prijašnjeg modela. Za razliku od Z-450, na novom pisaču Z-650 moguće je rabiti cijelu paletu raspoloživih materijala, pa i prah za ljevačke kalupe.

Na području 3D pisača nije se mogla zaobići zvijezda prošloga EuroMolda – Connex 500 izraelske tvrtke Objet Geometries (slika 3). Riječ je o 3D pisaču koji radi prema načelima postupka PolyJet Matrix™, koji otvara nova područja postupcima 3D tiskanja. Upravo se s tim pisačem tvrtka Objet Geometries probila među vodeće tvrtke koje proizvode opremu za izradu koncepcijskih prototipova, a prvi su koji su postupkom Matrix omogućili miješanje materijala kojim se postižu ciljana svojstva gotove tvorevine (slika 4). Jedini je nedostatak visoka cijena uređaja u usporedbi s konkurencijom.

Slika 2 - Izložbeni prostor tvrtke ZCorporation (Foto: D. Godec)

Slika 3 - Connex 500 – 3D pisač tvrtke Objet Geometries (Foto: D. Godec)

Općenito je Objetova oprema skuplja od ostalih u svojoj klasi, pa su čelni ljudi u tvrtki odlučili razviti uređaj koji će cjenovno biti povoljniji. Stoga je lansiran 3D pisač temeljen na postupku PolyJet pod nazivom Alaris 30. Riječ je o stolnom 3D pisaču koji je donekle ograničenih mogućnosti. Prije svega, njime se mogu izrađivati tvorevine od samo jedne vrste materijala, a debljina pojedinog sloja tvorevine ne može se mijenjati i ona iznosi 0,032 mm. Upravljački sustav po kojem je i inače tvrtka Objet poznata, u ovom je slučaju još jednostavniji.

Na području 3D pisača većih formata nema bitnih promjena od prošlog sajma. Na tom području suvereno i bez konkurencije vladaju dvije tvrtke: VoxelJet (Njemačka) i ProMetal (SAD). Uređaji obiju tvrtki rade prema načelima tiskanja kapljičastog veziva na praškasti materijal, jednako kao što to rade i pisači tvrtke Z-Corporation. Razlika je samo u primjeni načinjenih prototipova,

Slika 4 - Prototipne tvorevine načinjene uređajem Connex 500 (Foto: D. Godec)

iz svijetasajam EUROMOLD 2008

30 Ožujak 6 III

iz s

vije


tj. u vrsti uporabljenih materijala. U slučaju tvrtke VoxelJet izrađuju se tvorevine od PMMA (slika 5), a u slučaju tvrtke ProMetal tvorevine su načinjene od ljevačkog pijeska s furanskom smolom kao vezivom. Radni prostor najvećeg VoxelJetova pisača VX800 je 850 x 450 x 500 mm, što znači da se njime mogu načiniti vrlo velike polimerne tvorevine u jednom dijelu. ProMetalov uređaj S15 omogućuje izradu tvorevina veličine 1 500 x 750 x 700 mm. Uglavnom je riječ o pješčanim modelima i jezgrama za ljevačke kalupe. Uz to, tvrtka ProMetal

Slika 5 - VoxelJet VX500 i radna komora s PMMA (Foto: I. Drstvenšek)

Slika 6 - Izložbeni prostor tvrtke ProMetal (Foto: D. Godec)

proizvodi i pisače namijenjene zlatarstvu, zubnoj tehnici i alatničarstvu. Nedostatak je tog postupka dvofaznost. U prvoj se fazi proizvodi tzv. zelenac (e. green part), a nakon toga je potrebno u dodatnoj toplinskoj obradi infi ltrirati metal nižeg tališta od gradivnog materijala kako bi se dobila tvorevina visoke gustoće i visokih mehaničkih svojstava.

Taložno srašćivanje (e. Fused Deposition Modeling, FDM)Vječni paradoks generativnih postupaka brze proizvodnje tvorevina su uređaji

Dimension tvrtke Stratasys (SAD), koji se vrlo često pogrešno stavljaju u kontekst trodimenzijskih pisača. Naime, postupak uopće ne sliči 3D tiskanju; mnogo je sličniji ekstrudiranju. Već godinama tvrtka zauzima najveći udio na tržištu (oko 44 % svih prodanih uređaja u svijetu je tipa Dimension). Iako je riječ o jednome od najsporijih postupaka izrade prototipova, a troškovi pri tome rastu linearno s porastom volumena prototipa, zbog vrlo jednostavnog rukovanja i vrlo prihvatljive cijene (najjeft iniji sustavi mogu se nabaviti već za 20 000 USD) upravo ti uređaji privlače najveću pozornost većine kupaca opreme.

Slika 7 - Uređaj Dimension tvrtke Stratasys (Foto: D. Godec)

Končar i Gredelj rade tri prototipa niskopodnih vlakova za HŽKončar u suradnji s TŽV Gredeljom očekuje ugovoranje tri prototipa niskopodnih vlakova za Hrvatske željeznice: gradsko-prigradskom, re-gionalnom i dizel elektromotronom regionalnom vlaku. Prototipovi vla-kova su prolazna stanica ka krajnjem cilju - prototipu asinhrone lokomo-tive snage šest megavata i brzine 200 kilometara na sat. Riječ je o visoko tehnološkom proizvodu, “vrhuncu razvoja“, kažu u Končaru. U viso-koj tehnologiji vrijednost proizvoda mjeri se cijenom po jedinici mase, a kod asinhrone lokomotive mase nekoliko desetaka tona cijena po kilogramu daleko je veće nego kod računala, koja ulaze u red najsofi sti-ciraijih tehnoloških proizvoda.

31Ožujak 6 III

32 Ožujak 6 III

iz s

vije


Na području malo sofi sticiranijih sustava Stratasys je nadogradio uređaje koji su 2007. bili iznenađenje sajma. Riječ je o nadogradnji sustava FDM 900MC (slika 8) i 400MC, s novim, manjim inačicama FDM 200MC i FDM 360MC. Serijom uređaja MC Stratasys je prekinuo proizvodnju sustava Maxum i Titan. Novom serijom MC obuhvaćen je širok raspon primjene prije svega zbog velikog broja raspoloživih materijala za izradu tvorevina: od različitih polisulfona do standardnih ABS, PC i ABS/PC, u različitim bojama. Tvrtka Stratasys također je najavila novu seriju stolnih uređaja nazvanu uPrint.

Stereolitografi ja (e. Stereolitho-graphy, SL/SLA)Njemačka tvrtka Envisiontec u posljednje je tri godine ostvarila pravi proboj sa svojim proizvodima na području stereolitografi je.

Slika 8 - Uređaj FDM 900MC – gigant koji zaslužuje naziv ‘obradni centar’ (Foto: I. Drstvenšek)

Na EuroMoldu 2007 premijerno su prikazali seriju uređaja nazvanu Perfactory Xede (slika 9), kojom su ušli u domenu proizvodnje većih proto-tipnih tvorevina. Sada su učvrstili svoj položaj na području proizvodnje tvorevina od fotopolimera. Posebnost postupka koji se primjenjuje pri sustavima tvrtke Envisiontec je proizvodnja tvorevina od fotopolimera, no za očvršćivanje se ne rabi laserska zraka, već UV svjetlo. Time je omogućeno očvršćivanje cijelog sloja tvorevine odjedanput, a ne selektivno kao pri klasičnoj stereolitografi ji. Uz već spomenuti sustav Xede, tvrtka već godinama razvija manje sustave koji su idealni za proizvodnju manjih tvorevina kao što su nakit, slušni aparatići, pomagala za zubnu tehniku i slično. Može se zaključiti kako su na tim područjima njihovi proizvodi vrhunski. Dodatno, u suradnji s tvrtkom Materialise počeli su proizvoditi i tvorevine s metalnim prevlakama, čime se dodatno poboljšavaju površinska svojstva tvorevina.

Tvrtka Huntsman Advanced Materials (SAD) premijerno je na EuroMoldu prikazala svoj novi uređaj za proizvodnju prototipova nazvan Araldite®Digitalis (slika 10). Uređaj je bio svojevrsna zvijezda sajma, a tvrtka je za njega

dobila i nagradu EuroMold Award 2008 za najinovativniji proizvod predstavljen na sajmu (slika 11). Postupak se temelji na djelovanju mikroelektromehaničkog sustava (MEMS), a usporediv je sa stereolitografi jom. Riječ je u načelu o slojevitom očvršćivanju fotoosjetljivog polimera, no za očvršćivanje se ne rabi lasersko očvršćivanje ni izvor UV svjetla. Srce novog uređaja je sustav mikrosvjetlosnih prekidača (e. MicroLightSwitch®, MLS). To je novi sustav za ozračivanje koji s pomoću računalom upravljanog sustava mikromehaničkih prekidača selektivno ozračuje veće površine umrežive smole u jednom koraku. Sam sustav podsjeća na mehanizam fotoaparata, gdje se otvara i zatvara zaklopka koja propušta svjetlost. U ovome slučaju riječ je o mikrozaklopkama, kojih u cijeloj glavi ima 40 000. Svjetlost do zaklopki dolazi putem staklenih vlakana u optičkim kabelima. Nova oprema omogućuje bitno skraćivanje vremena proizvodnje tvorevina u usporedbi s, primjerice, stereolitografi jom, čime se snižavaju proizvodni troškovi. Dodatno se ostvaruje visoka preciznost pravljenja tvorevina jer je kut pod kojim dolazi svjetlost na gradivni materijal uvijek 90°, što jamči ujednačeno ozračivanje po cijeloj površini.

Slika 9 - Uređaj Perfactory Xede (Foto: D. Godec)

Slika 10 - Premijera Huntsmanova Araldite®Digitalis (Foto: D. Godec)

Slika 11 - EuroMold Award 2008

33Ožujak 6 III

iz svijetasajam EUROMOLD 2008Laserskim je sustavima to gotovo nemoguće postići. Novi bi sustav u komercijalnu primjenu trebao ići ove godine.

Vrlo je znakovito da novi sustav nije razvijen kod nekoga od postojećih RP/RM ponuđača, već u tvrtki koja se do sada uglavnom bavila razvojem polimernih materijala. Očito je tvrtka Huntsman prepoznala važnu tržišnu nišu, što je dobar

Slika 12 - iProTM SLA® Center (Foto: D. Godec)

pokazatelj napretka za to područje, ali i alarm za tvrtke na RP/RM tržištu koje po svom poslovnom opsegu nisu ni blizu tvrtkama kao što su Huntsman, BASF ili DuPont. Ako se u to tržište uključi još neka od tvrtki prema Huntsmanovu modelu, moglo bi biti vrlo zanimljivo.

Kada je riječ o stereolitografi ji, valja također spomenuti novosti u programu tvrtke 3D Systems (SAD). Na sajmu su predstavili novu seriju uređaja iProTM SLA® Center. U tom segmentu najprije je lansirana serija većih centara iProTM 9000 i 9000 XL SLA® (omogućuju pravljenje tvorevina duljine i do 1,5 metara), a na sajmu je predstavljena serija manjih, kompaktnijih uređaja iProTM 8000 i 8000 MP SLA® (slika 12).

Uz novi uređaj, tvrtka 3D Systems na sajmu je prikazala i novi materijal namijenjen stereolitografskom postupku koji ima izvrsnu prozirnost. Riječ je o materijalu Accura® ClearVueTM Plastic (slika 13), čija su svojstva između dvaju najčešće rabljenih plastomera: ABS-a i PP-a. Očekuje se povećana primjena tog materijala u automobilskoj industriji te za različite optičke elemente.

Pozornost izvjestitelja privukao je i izložbeni prostor tvrtke Materialise (Belgija), odnosno tvorevina načinjena

Slika 13 - Novi SL materijal Accura® ClearVueTM Plastic

Nelikvidnost veći problem od plasmanaDržava je najveći infrastrukturni inve-stitor, pa ako ona ne plati izvođačima radova, oni ne mogu platiti ni nama. A upravo se to događa, kaže Ivan Er-gović, vlasnik Nexe grupe d.d., jednog od najvećih regionalnih proizvođača građevinskog materijala. Nexe će krizu iskoristiti za preslagivanje kompanije, uspostavljanje bolje organizacije rada uz manje troškove i sigurniji plasman proizvoda.

34 Ožujak 6 III

sajam EUROMOLD 2008

postupkom stereolitografi je Mammoth. Riječ je o postupku koji omogućuje pravljenje vrlo velikih tvorevina, većih od dva metra iz jednog dijela. Kada se proizvode takve tvorevine u kapljevitom okruženju, poseban je zahtjev optimalno riješiti potporne konstrukcije (slika 14).

Izrada voštanih tvorevinaTvrtka 3D Systems neposredno prije sajma EuroMold predstavila je novosti u svom programu za pravljenje voštanih tvorevina. Prije svega riječ je o novoj generaciji 3D pisača koji rabe vosak, serije ProJetTM, CP 3000 i CPX 3000. Oba uređaja djeluju prema načelima višemlaznog oblikovanja (e. Multi-Jet Modeling, MJM), a njima se izrađuju uglavnom pramodeli za ljevačke kalupe.

Tvrtka Solidscape (SAD) najpoznatija je upravo po izradi manjih, stolnih uređaja za proizvodnju voštanih tvorevina. Tvrtka je predstavila paletu uređaja oznaka D76, R66, T612 Benchtop i T76. Tvorevine

Slika 14 - Mammoth stereolitografi ja na djelu – automobilski odbojnik (Foto: D. Godec)

načinjene tim uređajima mogu se primijeniti u industriji, draguljarstvu, medicini, zubnoj tehnici te za pravljenje igračaka.

Selektivno lasersko srašćivanje (e. Selective Laser Sintering, SLS)Tvrtka EOS (Njemačka) stavila je težište na e-proizvodnju (e. e-Manufacturing). Pri tome je naglasak na

poboljšanju kvalitete i učinkovitosti sustava za selektivno lasersko srašćivanje (SLS). Kao rezultat tih nastojanja razvijeni su sustavi EOS IQMS (e. Integrated Quality Management System) i OLPC (e. Online Laser Power Control), koji omogućuju upravljanje procesom, kvalitetom tvorevina i sljedljivošću unutar procesa na potpuno novoj razini. Prvi je put prikazan uređaj EOSINT P 800 (slika 15), prvi sustav za lasersko srašćivanje koji radi pri visokim temperaturama te omogućuje pravljenje tvorevina od visokoučinskih polimera.

Tvrtka EOS razvila je jedan takav polimer, PEEK HP3, rastezne čvrstoće iznad 95 MPa i modula rasteznosti i 4 400 MPa, što je dvostruko više od do sada raspoloživih poliamida PA 12 i PA 11. Temperaturni raspon uporabe materijala PEEK HP3 iznosi 180 do 260 °C, što je ustvari temperatura prerade većine plastomera. Takva svojstva idealna su za specifi čne primjene gdje se očekuje postojanost na vatru, biokompatibilnost i sposobnost sterilizacije (slika 16). Sustav EOSINT P 800 može raditi pri temperaturama od 385 °C, pri kojima dolazi do srašćivanja čestica PEEK HP3.

Na području sustava za izradu metalnih tvorevina EOS je predstavio sustav za transport i prosijavanje neiskorištenoga metalnog praha za sustave EOSINT M, koji se rabi za sljedeći proces izrade. EOS je na EuroMoldu prikazao i uređaj za izradu metalnih tvorevina EOSINT M 270 te FORMIGA P100, najmanji u seriji uređaja za izradu polimernih tvorevina selektivnim laserskim srašćivanjem.

Tvrtka 3D Systems također je prikazala novi uređaj za selektivno lasersko srašćivanje

Slika 15 - Novi uređaj EOSINT P 800 (Foto: I. Drstvenšek)

Slika 16 - Tvorevina načinjena od PEEK HP3 (Foto: D. Godec)

Za projekte ener-getske učinkovi-tosti 50 milijuna euraPredstavnici Hrvatske elektroprivre-de (HEP) i njemačke razvojne banke KfW u utorak su u Zagrebu potpisali ugovore o kreditu u iznosu 50 miliju-na eura te o donaciji njemačke vlade od 600 tisuća eura. Sredstva će HEP moći koristiti isključivo za fi nancira-nje projekata energetske učinkovitosti. Potrošnja energije po jedinici BDP-a u Hrvatskoj je 12 posto viša od prosjeka u EU te ima potencijala za poboljšanje energetske učinkovitosti, kažu u Fondu za energetsku učinkovitost. Prihvaćen je Program za učinkovito korištenje energije u državnim objektima za koji je do 2012. osigurao 47 mil. kuna.

35Ožujak 6 III

iz svijetasajam EUROMOLD 2008

sProTM SLS® Center (slika 17). Riječ je o novoj generaciji sustava za lasersko srašćivanje polimernih materijala te izradu prototipova i gotovih proizvoda (najčešće od poliamida).

Slika 17 - Novi centar za lasersko srašćivanje sProTM SLS® Center (Foto: D. Godec)

Slika 18 - SLM Realizer 100 tvrtke MTT (Foto: D. Godec)

Brza izrada metal-nih tvorevinaPri pravljenju gotovih metalnih proizvoda moguće je ukratko ustvrditi kako je najviše napretka u posljednje vrijeme postignuto na području novih materijala, koji proširuju područja primjene svih postupaka slojevite gradnje tvorevina. Zanimljivo je što se gotovo sav razvoj na tom području zbiva u Europi. Iz SAD-a dolazi jedino postupak taloženja metala – LENS (tvrtka Optomec), a i taj postupak izvjestitelji ocjenjuju kao vrlo poželjan u laboratorijskim uvjetima,

no nezreo za ostale primjene. Tvrtka 3D Systems također je posustala na tom području. Od preuzimanja postupka IMLS od tvrtke DTM nema željenih rezultata. Prije nekoliko godina napustili su svoj program srašćivanja metala te se orijentirali na selektivno lasersko taljenje (e. Selective Laser Melting, SLM). Ni u tom slučaju, međutim, nije riječ o njihovu razvoju, već o preuzimanju tuđeg postupka, odnosno opreme – MCP Realizer (slika 18), koju je izvorno razvila tvrtka Fockele & Schwarze, a preuzela je tvrtka MCP. I tvrtka MCP je tijekom 2008. doživjela korjenite promjene, pa se na tržištu pojavila tvrtka s novim imenom MTT (Velika Britanija).

Najviše inovativnosti unatrag nekoliko godina pokazuje tvrtka Concept Laser (Njemačka) sa svojim postupkom Laser Cusing (pripada skupini SLM postupaka, slika 19).

Tvrtke EOS i MCP, odnosno po novome MTT, ostaju na provjerenim platformama, a svoja istraživanja usmjeravaju na razvoj novih materijala. Osim razvoja na području novih materijala, zanimljiva su i nova programska rješenja za područja potpornih struktura (koja pridržavaju pojedine segmente geometrije tvorevine pri slojevitoj gradnji), što je posebice osjetljivo pitanje kada je riječ o vrlo malenim tvorevinama. Područje optimalnog temperiranja (e. Conformal Cooling) stalno se razvija

Slika 19 - Uređaj tvrtke Concept Laser za postupak Laser Cusing (Foto: D. Godec)

(slika 20). Stječe se dojam, međutim, kako alatničarstvo nije previše zainteresirano za takvu vrstu razvoja, osim iznimaka kada je riječ o serijama koje premašuju stotine milijuna proizvoda i kada se optimalnim temperiranjem mogu ostvariti veće uštede. Svi proizvođači opreme nastoje posebice naći primjenu na području medicine. Trenutačno se najviše očekuje od zubarstva (slika 21), gdje su prednosti SLM postupaka već dokazane. Kod proizvođača opreme pri tome se javljaju dva zanimljiva trenda. Jedni nastoje tržište osvojiti namjenskim, smanjenim uređajima (MTT i Phenix Systems, Francuska), a drugi ustraju na klasičnim uređajima (EOS i Concept Laser). Smanjene inačice uređaja malo su jeft inije, no ne omogućuju visoku proizvodnost kao veliki uređaji. No veliki uređaji opravdani su samo za dovoljno velika tržišta.

Slika 20 - Rješenja za optimalno temperiranje tvrtke Concept Laser (Foto: D. Godec)

36 Ožujak 6 III

iz s

vije


Tvrtka Arcam (Švedska) i dalje je jedina koja za djelovanje svojih uređaja rabi energiju elektronskog snopa (e. Electron Beam Melting, EBM). Energija elektronskog snopa golema je u usporedbi s laserskom energijom; riječ je o snagama reda veličine oko 4 kW, dok uobičajeni jači laseri mogu ostvariti snage reda veličine 200 W. Moguće je ostvariti i veće snage (primjerice MTT nudi lasere snage 400 W),

Slika 21 - EOS na području zubne tehnike: a) uređaj EOSINT M270, b) proizvodnost pri izradi zubnih krunica (Foto: D. Godec)

a)

b)

no tada u pitanje dolazi kvaliteta zrake i s time povezana točnost lasera. Preciznost izrade također je jedna od većih teškoća pri uporabi Arcamovih uređaja, a valja spomenuti i veliku hrapavost. Tijekom 2008. došli su do zanimljivog rješenja nazvanog MultiBeam (slika 22). Iz imena bi se moglo zaključiti kako je riječ o uređaju s više snopova elektrona, no u stvarnosti je riječ o programskom rješenju. To rješenje omogućuje podjelu osnovnog snopa elektrona u nekoliko manjih kojima se može upravljati kao i osnovnim. To znači da je na jednome mjestu sada bitno manja koncentracija energije, a ostvareno je i brže skeniranje površine sloja tvorevine. Time Arcamovi uređaji ostaju i dalje najproduktivniji na tržištu, a uglavnom se rabe za medicinu i aeronautiku.

CAD programska opremaNa području CAD opreme može se primijetiti nekoliko pomaka koje je potaknula prije svega oštra konkurencija. A nije riječ samo o općem snižavanju cijena, već prije svega o specijalizaciji programskih paketa. Tako je na tržištu moguće naći cijeli niz namjenskih

programa za oblikovanje nakita, zubnih proteza i slično, a njihove cijene ne iznose ni 10 % cijena koje su na tržištu CAD programa bile prije samo godinu ili dvije. Uz to je vrlo bitan podatak kako školovanje korisnika traje maksimalno jedan dan, pod uvjetom da je korisnik već stručnjak na nekom području (draguljar, zubni tehničar i slično (slika 23)). Zanimljivo je i ujedinjavanje matematičkih platformi za podršku grafi čkih sučelja. Tako praktički svi nude volumenske i plošne modelere u istom sučelju, kao i međusobno povezivanje različitih geometrijskih elemenata. Tvrtka Delcam (Velika Britanija) predstavila je novo rješenje nazvano Tribrid Modelling, koje osim već navedenoga omogućuje i povezivanje geometrije s oblacima točaka ili trianguliranim površinama. Time postaje jasno kako unatražno inženjerstvo i 3D skeneri više nisu novost i da su tvrtke koje razvijaju računalne programe već dobro upoznate s potrebama modeliranja za RP/RM.

Slika 22 - Arcam: a) uređaj MultiBeam, b) serijski načinjeni medicinski usadci (Foto: I. Drstvenšek)

b)

a)

Slika 23 - Prsten, sat, zub; nema kompromisa, samo namjenska oprema (Foto: I. Drstvenšek)

ZaključakMogućnosti koje pružaju generativni postupci postaju sve očitije i sve brže prodiru i u konvencionalna (tradiciji okrenuta) okruženja. Još postoji određen otpor primjeni tih postupaka, prije svega zbog nepoznavanja postupaka i vrlo često, kao posljedica toga, njihove nepravilne uporabe. Nedvojbeno je, međutim, kako je nova, u prvom redu alatničarska revolucija već počela. Ona se događa na dva područja, koja su donedavno bila gotovo potpuno odvojena. Riječ je o informacijskim tehnikama i proizvodnim tehnikama koje se temelje na gradnji tvorevina u slojevima. Udružene, te dvije tehnike nude potpuno nove poslovne mogućnosti. Danas se generativnim slojevitim postupcima mogu načiniti gotovo sve moguće polimerne tvorevine, dijelove letjelica, zubne proteze, namještaj, bilo što, a ograničenje je jedino mašta. Nadalje, za tu proizvodnju nisu potrebni veliki proizvodni pogoni i velik broj zaposlenih. Dovoljna je studentska soba ili garaža, internetski priključak i dobra ideja. A ljudi su puni ideja...

Dr. Igor Drstvenšek, Fakultet za strojarstvo, Univerza u Mariboru, i Dr. Damir Godec, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu.

37Ožujak 6 III

Haas Automation Europe | www.HaasCNC.com | +32 2 552 99 05 / besplatan poziv +800 5005 5005 | Brussels | Made in the USATeximp International | www.teximp.com | Zagreb I Tel: +385 1 233 19 87 I [email protected]

KUĆNE POSJETEKAKO DOVESTI LIJEČNIKA, MEDICINSKU OPREMU

I CIJELU LJEKARNU DO KUĆNOGA PRAGA.

Haas zna da novac zarađujete samo dok proizvodite, zbog čega Haasova oprema mora stalno biti u savršenom stanju. Naš sustav “Platinum One-Call Service” nudi brze stručne usluge koje jamče neprekidnu proizvodnju. Naša europska mreža Haasovih lokalnih zastupništava ima elitne ekipe tvornički obučenih i ovlaštenih tehničara usredotočenih isključivo na

Haasove strojeve. Oni stižu potpuno opremljenim Haasovim servisnim vozilom kako bi popravili vaš stroj već tijekom prve posjete.

Simple. Innovation.

38 Ožujak 6 III

Pulsno prevlačenje laseromZa sintezu takvih površina često se upotre-bljavaju kemijski (CVD – Chemical Vapo-ur Deposition) i fi zikalni (PVD – Physical Vapour Deposition) postupci prevlačenja iz parne faze. Pri prvoj skupini postupaka, u komori pri visokoj temperaturi odvija se kemijska reakcija između ulaznih plinova na površini podloge gdje se stvara tanak sloj. Pri fi zikalnim se postupcima u vaku-umskoj komori upari izvorni materijal, a pare toga materijala kondenziraju se na podlogama tvoreći tanak sloj.

Ako se uparivanje izvornog materijala obav-lja pulsnom laserskom zrakom, riječ je o pul-snom laserskom prevlačenju (PLD). Zbog interakcije između visokoenergetske laser-ske zrake i uparenog materijala nastaje gusta plazma koja je sastavljena od atoma, elek-trona i iona. Oblak plazme širi se u vakuum velikom brzinom (~10.000 m/s) s površine mete. Tako se puls plazme kreće od površine podloge alata koji se želi prevući, prilikom čega dolazi do spontanog porasta debljine tankih slojeva. Ako se u vakuumsku komoru ispuštaju različiti procesni plinovi, dolazi do kemijske reakcije s uparenim materijalom ili prekrivenom površinom, što omogućuje reaktivne postupke prevlačenja. Za usmjeri-vanje ekspanzije para (sipanje i širenje fronte ekspanzije zbog sudara s atomima proce-snoga plina) koriste se inertni plinovi da se dosegne gotovo homogena razdioba debljine

Tanke stijenke, debljine od nekoliko nanometara do nekoliko milimetara,

omogućuju učinkovito prilagođavanje obilježja površine alata i strojnih di-

jelova određenim zahtjevima. Područja uporabe su od zaštite od trošenja i

korozije do funkcionalnih prevlaka za elektroniku, optiku, optoelektroniku,

lasersku tehnologiju, senzoriku i medicinsku tehniku. U Laserskom centru

u Leobenu razvijen je i oplemenjen postupak laserskoga nanošenja takvih

prevlaka koje su se dosad koristile samo u laboratorijskim uvjetima, čime su

postale prikladne za industrijske primjene.

Dr. Wolfgang Waldhauser

prevlake na površini podlo-ge od nekoliko četvornih centimetara (slika 1).

PLD se može koristiti za prevlačenje gotovo svih tvr-dih materijala, koji se često vrlo teško prevlače kon-vencionalnim postupcima uparivanja. Upareni dijelovi pri postupku PLD-a imaju znatno veću energiju od do-bivenih konvencionalnom metodom. Time je i difuzija atoma na površini podloge veća, što pozitiv-no utječe na brzinu rasta površine, podlogu ne treba zagrijavati (toplinsko aktiviranje di-fuzije), ali mora se gađati dodatnim ionskim izvorom. Tako se dobije glatka i gusta povr-šina, i to bez zagrijavanja podloge.

Industrijsko prevlačenje velikih površinaUz spomenute prednosti, pulsno lasersko prevlačenje također ima i nedostataka koji otežavaju primjenu u industriji. Izvor dije-lova uparenoga izvornog materijala odlikuje se izrazito unaprijed usmjerenom razdijelje-

nošću, što kod prevlačenja velikih površina uzrokuje često upadanje debljine prevlake od sredine prema van. Takva neželjena ne-homogenost debljine prevlake zahtijeva korištenje posebnih tehnika za pomicanje izvornog materijala, podloga i laserske zrake da bi se postiglo stalno pomicanje položaja podloge tijekom rada (pomicanje podloga kroz oblak pare). Dovoljno velika brzina prevlačenja može se postići samo ako se

istodobno upotrebljava ne-koliko laserskih sustava.

Takav sustav s više istodob-nih izvora za uparivanje, koji se temelji na optimi-ranom prekrivanju obla-ka površine iz više točaka uparivanja, nalazi se u La-serskom centru u Leobenu (slika 2). Uparivanje iz više izvora (slika 3) omogućuje imitaciju linijskog upari-vanja i omogućuje odstu-panja debljine sloja manje

od 5 % u području na kojem se prekrivaju dva susjedna oblaka pare. Tako dostignu-ta ravnomjerna razdioba debljine prevlake Slika 1. Osnovna shema sustava PLD

Slika 2. Sustav za lasersko uparivanje s više izvora, velike brzine nanošenja, za industrij-sko prevlačenje velikih površina, koji se nalazi u Laserskom centru u Leobenu

Slika 3. Eksperimentalno određena brzina pre-vlačenja za titanove površine prilikom uporabe sustava s četiri laserske zrake

Hibridni postupci prevlačenja pulsnim laserom za industrijsku uporabuiz

svi

jeta


39Ožujak 6 III 59

omogućuje brojne industrijske primjene. U komori za nanošenje je prostor za podloge promjera do 560 mm i visine do 500 mm.

Hibridni postupci PLD-aHibridni postupci prevlačenja omogućuju istodobno ili u nizu primjenu različitih teh-

Slika 4. Primjer hibridnog sustava za prevlačenje s četiri mogućnosti uporabe (HybridPLD) koji se nalazi u Laserskom centru u Leobenu

nika prevlačenja, tako da se mogu u istome stroju nanositi kompleksne strukture, npr. gradijenti, i višeslojne prevlake. Budući da kod PLD-a uparivanje izvornog materijala manje ovisi o tlaku i vrsti procesnog plina, vrlo se jednostavno izvodi kombinacija s dru-gim tehnikama vakuumskog prevlačenja, kao


što je magnetronsko zaprašivanje ili napari-vanje katodnim lukom. Slika 4 prikazuje she-mu hibridnoga PLD-sustava za prevlačenje HybridPLD u Laserskom centru u Leobenu.

Uz PLD-sustav za naparivanje s više izvo-ra, u komori se još nalazi ionski izvor, koji omogućuje čišćenje i aktivaciju podloga i PACVD-prevlačenje te magnetronski izvor (pravokutnog oblika, visok 40 cm i snage 10 kW) koji može djelovati u jednosmjernom i pulsnom režimu. Sustav PLD omogućuje uporabu četiriju laserskih zraka promjenjive valne duljine, 532 i 1064 nm. Ponovljivi re-zultati prevlačenja postižu se optičkom emi-sijskom spektroskopijom plazme svih postu-paka prevlačenja, spektrometrom za analizu procesnih plinova i mjerenjem snage laserske zrake. Upareni izvorni materijal nanosi se na sobnoj temperaturi uz eventualnu reakciju s procesnim plinovima (kisik, dušik, ugljikovo-dik i siloksani). Podloge se mogu pomicati u poprečnim smjerovima ili se rotirati.

Industrijske primjene su na području za-štite od trošenja, optike, optoelektronike, senzorike, medicinske tehnike, prerade po-limera i kao dekorativne prevlake.

Prevlake na plastičnim podlogama otporne na trošenjeZbog jednostavne i jeft ine izrade te male mase, uporaba plastike kao konstrukcij-

40 Ožujak 6 III

Slika 7. Detalj površine lopatice prekriven TiN-om (hibridnim postupkom PLD-a)

Slika 5. Načelo dobre adhezije na plastici: (1) oštra granica kod različitih prevlaka, (2) mo-difi cirana površina s implantacijom dijelova pri hibridnom postupku PLD-a

Da bi se to spriječilo, u Laserskom centru u Leobenu razvili su postupke prevlačenja pri niskim temperaturama, od laboratorij-skoga do industrijskog opsega. Procesi se temelje na prethodno opisanim hibridnim postupcima PLD-a, pri čemu se postiglo prevlačenje gotovo pri sobnoj temperaturi (niže od 40 °C), koje je primjereno za pre-vlačenje plastičnih podloga.

Najvažnije obilježje tog postupka je im-plantacija visokoenergetskih iona u gor-nje dijelove podloge. Tako nastaje tzv. pseudodifuzijska površina koja je prijelaz između “mekane” plastike (najniža tvrdo-ća i visoka elastičnost) i “tvrde” metalne ili keramičke prevlake (visoka tvrdoća i niska elastičnost) (slika 5). Takva, do 120 nm debela srednja površina, ključna je za dovršavanje dobrog prianjanja prevlake. Primjeri uspješne uporabe uključuju me-dicinsku tehniku (površina usadaka, sen-zora), automobilsku industriju i industriju strojeva. Prevlake su uspješno nanesene na različite podloge (kaučukove smjese, poliuretani, tefl oni, silikoni), pa i kompo-zite (npr. ojačane vlaknima).

Primjer uporabe: prevlake na dozirnim lopaticamaDozirne lopatice za regulaciju dotoka zraka (slika 6) namijenjene su upravljanju snagom benzinskih motora – nagibom se određuje

Slika 6. Lopatice načinjene od kompozita oja-čanoga ugljikovim vlaknima, koje su hibrid-nim postupkom PLD-a pri sobnoj temperaturi prekrivene višeslojnom prevlakom od TiN-a

protok zraka u rasplinjaču. Kad je potrebna velika snaga (npr. kod trkaćih automobila), ključno je smanjenje mase takvih kompo-nenata da bi se mogla postići brža regulaci-ja. Kompoziti ojačani ugljikovim vlaknima perspektivan su materijal za tu namjenu jer smanjuju masu komponente za 2 do 4 puta, no imaju relativno lošu otpornost na tro-šenje. U Laserskom centru u Leobenu ta je komponenta izrazito poboljšana prevlaka-ma TiN (slika 7). Velik problem pri nanoše-nju prevlake na tanku podlogu je vrlo gruba struktura nekoliko milimetara debelih čvr-stih ugljikovih vlakana u mekanoj matrici, što otežava nanošenje homogene prevlake. Taj je problem riješen kombinacijom razli-čitih tehnika nanošenja prevlake.

Dr. Wolfgang WaldhauserJoanneum Resarch Forschunggesellschaft mbH, Laserzentrum Leoben, Niklasdorf, Austrija

skog materijala u automobilskoj i strojnoj industriji u stalnom je porastu. Glavno ograničenje uporabe u slučaju s metalima je mala tvrdoća koja je povezana i s malom postojanošću na trošenje. Moguće rješenje toga problema je modifi kacija površine, odnosno nanošenje prevlaka.

Izlazeći iz klasičnih visokotemperatur-nih vakuumskih postupaka prevlačenja, u posljednjih su se nekoliko godina razvili niskotemperaturni postupci (prosječna temperatura prevlačenja viša je od 125 °C). Niske su temperature za plastiku od pre-sudne važnosti zato što već pri temperatu-rama nižima od 100 °C dolazi do njezina omekšavanja ili taljenja zbog lošije toplin-ske postojanosti.

iz s

vije


41Ožujak 6 III


Svrdla za kompozitne materijale DormerU posljednjim se desetljećima značajno povećala upotreba kompozitnih materijala kao što su staklena i ugljikova vlakna i to osobito u zrakoplovnoj, nautičkoj i automobilskoj industriji. Sukladno tome raste i potreba za alatima koji mogu učinkovito obrađivati te materijale.

Dormer je razvio i patentirao novu geometriju tvrdometalnih svrdala za kompozit-ne materijale. Prilikom bušenja kompozitnih materijala nastupaju na ulazu ili izlazu iz rupe značajne teškoće kao što su raslojavanje materijala, lomljenje vlakana i uvla-čenje nevezanih vlakana u rupu.

Spomenute teškoće smanjuje novi oblik oštrice, koja osigurava manji pritisak na kom-pozitni materijal, manju silu rezanja, manji moment i manje stvaranje topline, koji

čimbenici inače prouzrokuju ra-slojavanje i čupanje vlakana na izlazu iz rupe.

Različite vrste kompozitnih materijala – PMC (Polimer Matrix Composites), ili. FRP (Fibre Reinforced Polymers), CFRP (Carbon Fibre Reinforced Polymers), GFRP (Glas Fibre Reinforced Polymers) - se također različito obrađuju. Zbog toga se dormerova svrdla za kompozitne materijale izrađuju po narudžbi, a pre-ma aplikaciji se određuju i parametri obrade. Dobavljivi su promjeri od 2,38mm do 20mm. Preporučuje se suha obrada ili upotreba uljne magle (MQL), a mogu se naručiti i svrdla sa kanalima za rashladnu tekućinu. U opciji suhe obrade, potreban je sistem za odsisavanje praha.

www.bts-kothennya.hrwww.bts-company.comwww.dormertools.com

Teškoće pri bušenju kompozita:raslojavanje i čupanje vlakana

42 Ožujak 6 III

Novi član obitelji jedinica za servoutiskivanje

Suvremena proizvodnja

zahtijeva sve učinkovitije

strojne komponente.

To vrijedi i za jedinice

za servoutiskivanje. U

inozemstvu su sve zastu-

pljenije NC upravljane

jedinice za servoutiskiva-

nje s nadzorom kvalitete,

koje pri zahtjevnijim

procesima zamjenjuju

uobičajene pneumatske,

hidraulične, odnosno

elektropneumatske

uređaje. Jedinice za

servoutiskivanje koriste

se u procesima utiski-

vanja koji traže veliku

preciznost pozicionira-

nja uz visoku dinamiku

radnoga procesa. Takvo

je na primjer utiskivanje

ležaja ili zupčanika na

os i utiskivanje spojnice.

Sigurnost takva spoja

uvjetovana je odstu-

panjima te površinom

komponenata i kon-

stantnošću parametara

utiskivanja. Te uvjete

valja nadzirati, osobito u

automobilskoj industriji.

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ija

42

Poduzeće Kistler – dr. Staiger, Mohilo, je-dan od vodećih proizvođača jedinica za servoutiskivanje, proširilo je ponudu stva-rajući novu obitelj jedinica za utiskivanje NCFT. Jedinice omogućuju jednostavno namještanje i kontroliranje parametara za utiskivanje pri procesima u kojima se pri-mjenjuju vrlo male sile utiskivanja, odno-sno spajanja utiskivanjem. Dakle, sada su u ponudi obitelji jedinica koje pokrivaju područje od 0,25 do 300 kN.

Jedinice za servoutiskivanje cjelovito su i modularno rješenje. Glavna komponenta

jedinice je vijčani zasun, a pokreće ga servo-motor. Prednosti toga sastava su konstantna sila neovisna o brzini (nema skliznuća), vi-soka dinamika, vrlo velika preciznost pozi-cioniranja na cijelome putu kretanja i vrlo velika ponovljivost. Robusna izrada jamči veliku raspoloživost, vrlo dug vijek uporabe, nezahtjevno i samo povremeno održavanje te čist i ekološki prihvatljiv proizvod na viso-kome stupnju automatizacije rada.

Osjetilo pomaka i osjetilo sile udruženi su u jedinici, što omogućuje izravno mjerenje sile bez utjecaja nepoželjnih bočnih sila koje se

Jedinica za servoutiskivanje uključena u proizvodnu liniju

43Ožujak 6 III

automatizacija i inform

atizacijasevro-utiskivanje

obično pojavljuju na zasunu. Piezoelektrično osjetilo sile omogućuje uporabu više mjernih područja pri određenoj veličini jedinice. Osje-tilo pomaka je apsolutni davatelj položaja veli-ke rezolucije, koji ne gubi podatak o položaju ni u slučaju prekida napajanja. Osjetila osigu-ravaju neprestan nadzor postupka utiskivanja i tijeka sile. Ugrađena je i kočna jedinica koja zadržava zasun u trenutačnome položaju.

Prednosti ove jedinice:– vrlo male dimenzije– mala sila spajanja za precizne postupke– točno defi niran tijek procesa– integrirani senzori– mjerno područje 0,25, 0,5 i 1 kN– dužina hoda 100 mm– najveća brzina od 300 mm/s– ponovljivost pozicioniranja 0,005 mm– dug vijek uporabe – približno 10 mili-

juna hodova.

Sva nabrojena svojstva nude korisniku znatnu uštedu energije, veću procesnu si-

gurnost, unaprijeđenu kvalitetu proizvoda i nezanemariv ekonomski učinak.

Programiranje jedinice za utiskivanje i nad-zor tijeka procesa utiskivanja obavljaju se u jedinici DMF-P, tako da nije potrebna vanj-ska jedinica za programiranje (na primjer logični upravljač programiranja PLK ili PC). Jedinica omogućuje jednostavan unos procesnih i nadzornih parametara, koji su pohranjeni u nizu do 32 različita programa. Programom su defi nirane postavke procesa (tijek brzine spajanja, čimbenici popravaka i kašnjenja nakon utiskivanja), sigurnosne postavke (isključenje uređaja vretena prili-kom prekoračenja podešavanja) i postavke za nadzor kvalitete (kontrolni prozori razli-čitih vrsta). Novost je i programsko držanje podešene sile na određeno vrijeme. Procesni se parametri prenose u servoupravljač koji upravlja jedinicom za utiskivanje. Jedinica DMF-P omogućuje i prikaz obavljenog pro-cesa s vrednovanjem ulazno-izlaznih signala (IO i NIO) te prikaz svih alarmnih signala.

Shema sustava jedinice za servoutiskivanje NCFT

Posebnost jedinice za utiskivanje je pre-cizno namještanje tijeka brzine (profi la brzine) s 3 do 15 koraka. Za svaki se ko-rak mogu defi nirati ubrzanje, usporenje, brzina kretanja vretena i ciljna pozicija. Tako se jednostavno mogu programirati i kompleksniji postupci utiskivanja. Progra-miranje je vrlo prilagodljivo i omogućuje jednostavne prilagodbe izmjenama pro-izvoda. Jedinica DMF-P osim programi-ranja procesnih parametara omogućuje i priključenje osjetila i njihovo kalibriranje, nadzor i analizu tijeka procesa utiskivanja, opsežne dijagnostičke funkcije te komuni-kaciju s nadređenim upravljačem sa suče-ljem Profi bus DP i drugim komunikacij-skim kanalima.

Zahvaljujući svim tim svojstvima kupci su u automobilskoj industriji vrlo brzo pri-hvatili te jedinice kao standardne jedinice za zahtjevnije procese utiskivanja.

www.psm.si

44 Ožujak 6 III

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ijalaserski senzor od RSI-a

Kao dodatak popularnom MicroScribe stolnom digitalizatoru, nova MicroScan laserska senzorska glava od RSI-ja lako se pričvršćuje na kontaktnu sondu digitalizatora (inačica 6DOF). Po prvi puta korisnici koji traže snažno, ali povoljno rješenje za 3D skeniranje imaju sada mogućnost koristiti pravu alternativu za postojeće proizvode za koje su obično potrebna velika fi nancijska sredstva.

Već se neko vrijeme mogu nabaviti mehanički skeneri koji se temelje na kombinaciji zglobne ruke i laserske glave. Koristeći optičku triangulaciju, oblici predmeta se snimaju u 3D tehnici tako da se laserskim profi lom prelazi površinom. Iako je ta ideja vrlo privlačna, prilagodba ove metode na najpopularniju MicroScribe obitelj desktop digitalizatora nije do sada bila uspješna. Razlog leži u problemima kao što je oblik, veličina i rukovanje senzorskom glavom, općom rezolucijom i točnošću sustava, ostalim tehničkim problemima, i ukupnoj cijeni razvoja. Međutim, RSI je prebrodio ove probleme pomoću

MicroScan: kvalitetno i pristupačno 3D lasersko skeniranje

- lako se spaja na MicroScribe- omogućava dodatno precizno skenira-

nje površine- omogućava dvije veličine radnog prostora- ne zahtijeva nikakve vanjske uređaje

MicroScana namijenjenog MicroScribe-u. Po prvi je puta pružena mogućnost skeniranja koja, osim što je dobro izbalansirana u radu i cijeni, također zadovoljava veće zahtjeve glede kvalitete rezultata i lakoće uporabe. Dok je MicroScribe prikladan za 3D mjerenja i rekonstrukciju predmeta na bazi točaka i linija, MicroScan sada dodaje mogućnost vrlo detaljnog bilježenja kompleksnih oblika, brzo i jednostavno. Ugrađena su dva lasera za dvije različite veličine radnog prostora, a uključena je i opsežna i pogodna soft verska podrška za sakupljanje podataka i obradu modela.

Tipična polja primjene kombinacije MicroScribe & MicroScan-a idealno odgovaraju industrijskom i kreativnom projektiranju, arhitekturi, primjenama u medicini, prehrambenoj industriji, tekstilu, obući i sportskoj industriji, fi lmskoj industriji i industriji za razvoj igara, prezentaciju proizvoda, marketing, reklamiranje i srodnim područjima.

Tehničke specifi kacije i karakteristike

Senzor- točnost detalja 0,008 – 0,012“ (0,2

– 0,3 mm) (ovisno o osnovnom modelu MicroScribe-a)

- dvije dubine radnog prostora: 2/4,3“ (50/110mm) (lako izmjenjivo)

- brzina skeniranja: do 60 profi la u sekundi (28.000 podatkovnih točaka u sekundi)

- gotovo nezavisan od većine karakteristika materijala i površine objekta (plastika, drvo, tekstil, ljudska koža, metal, kamen, guma, a.m.o.)

Soft ver- omogućava pregled skeniranih podataka

u stvarnom vremenu- proširuje radni prostor izvan dosega

MicroScribe-a- točno poravnava podatke dobivene iz

različitih perspektiva ili radnih prostora- pretvara skenirane podatke (oblake

točaka) u nedvosmislene 3d mreže (poligonske modele)

- omogućava laku poligonsku naknadnu obradu (glatku, decimiranu, popravak, trim, a.o.)

- prenosi točke (u formatu ASCII txt) i poligonske mreže (u formatu .stl, .dxf, i .vrml)

Prednosti izvan standarda

Primjena- u potpunosti prenosivo, kompatibilno

i samostalno rješenje skeniranja, mali otisak

- sakupljanje podataka s uobičajenim povratom informacija u stvarnom vremenu

- velika fl eksibilnost i svestranost- besprijekorno se slaže s postojećim

hardverom i soft verom- nema potrebe za dugotrajnom

rekalibracijom radi promjene položaja s obzirom na objekt

- bilježi površine, točke i (obrise) linije- prenosi rezultate u formatima

industrijskog standarda- uključen je i snažan i prikladan soft ver

Tehnologija- kompaktna, mala i praktična senzorska

glava- ima ugrađene minijaturne najmodernije

dijelove (lasere i kameru)- umjeravanje kompletnog MicroScribe i

senzorskog sustava- idealno nadopunjuje poznate

MicroScribe desktop digitalizatore (serije G2 i MX)

- laka montaža (isto kao mogućnost nadogradnje postojećih sustava 6DOF)

- spaja se na dodatni priključak MicroScribe-a, nije potreban vanjski dovod energije

- radi sa standardnim MW XP Pro stolnim i „notebook“ računalima

www.microscan.com

45Ožujak 6 III

46 Ožujak 6 III

47Ožujak 6 III

48 Ožujak 6 III

Početkom siječnja 2009. godine u sklopu nabave znanstvene opreme na Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci, tj. u njegov laboratorij za tehnička mjerenja stigao je digitalizacijsko-mjerni uređaj Cyclone series 2 vodećega svjetskog proizvođa-ča mjerne opreme, tvrtke Renishaw. RLS d.o.o., glavni distributer tvrtke Renishaw, u svrhu industrijsko-znanstvene suradnje s Laboratorijem za tehnička mjerenja Teh-

RLS d.o.o., glavni distributer tvrtke Renishaw, i Laboratorij za tehnička mjerenja Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci započeli industrijsko-znanstvenu suradnju

Suradnja između vrhunskog proizvođača mjerne opreme i znanstvene institucije kao osnova za napredak u području modernog mjeriteljstvaNabavom modernoga digitalizacijsko-mjernog uređaja Cyclone series

2 na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci počela je uspješna surad-

nja te znanstvene institucije i tvrtke RLS d.o.o., glavnog distributera tvrt-

ke Renishaw, vodećega svjetskog proizvođača mjerne opreme koji je

i proizveo uređaj. Ovaj renomirani proizvođač mjerne opreme u svrhu

industrijsko-znanstvene suradnje s Laboratorijem za tehnička mjerenja

Tehničkog fakulteta nabavio je navedeni uređaj uz posebne popuste

za tu znanstvenu instituciju. Također, Laboratorij za tehnička mjerenja i

tvrtka RLS d.o.o., glavni distributer tvrtke Renishaw, dogovorili su i po-

kretanje određenih edukacijsko-znanstvenih projekata.

ničkog fakulteta nabavio je navedeni ure-đaj uz posebne popuste za tu znanstvenu instituciju. Svrha nabave ovog uređaja bila je dobiti vrhunski digitalizacijski uređaj s mogućnostima mjerne kontrole dimen-zija, ali i dodatnim mogućnostima rever-znog inženjerstva. S osnom rezolucijom od 1 μm uz brzinu skeniranja od 400 toča-ka u sekundi u mjernom području od 600 mm x 500 mm x 400 mm ovaj digitalizator

može digitalizirati predmete i najsloženi-jeg oblika.

Digitalizatori kao uređaji koji mjereći daju i trodimenzionalni prikaz mjerenog objek-ta na računalu vrhunski su alat za mjernu kontrolu složenih oblika. Na ovaj način lako se usporede crteži dobiveni digitalizacijom i crteži koje je napravila konstrukcija te se lako uoče moguće pogreške u izmjerama. Cyclone series 2 opremljen je Renishawo-vom 3-osnom analognom skenirnom son-dom SP 620, na koju se postavljaju različi-ta ticala s okruglim rubinovim glavama. Također, Renishaw Tracecut soft ver daje i dodatne mogućnosti reverznog inženjer-stva. Laboratorij za tehnička mjerenja Teh-ničkog fakulteta i tvrtka RLS d.o.o., glavni distributer tvrtke Renishaw, dogovorili su i pokretanje određenih edukacijsko-znan-stvenih projekata.

Suradnja tvrtke RLS d.o.o., glavnog dis-tributera tvrtke Renishaw u Hrvatskoj, s ovom znanstvenom institucijom počela bi akcijom potpore industriji radi povećanja mjerne kontrole i povećanja učinkovitosti strojne obrade i opreme prema sve višim zahtjevima međunarodnih standarda kva-litete. Kao odgovor na te standarde tvrtka Renishaw izrađuje mjerne sustave koji su u cijelom svijetu priznati kao industrijski standard za vrednovanje, praćenje i po-boljšanje točnosti i performansi strojeva. Ti sustavi udružuju najbolje mehaničke,

Digitalizacijsko-mjerni uređaja Cyclone series 2

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ijamoderno mjeriteljstvo

49Ožujak 6 III

elektroničke i optičke tehnologije, jedno-stavni su za uporabu, fl eksibilni i prenosi-vi. Sustavi koji su prije bili rezervirani za mjerne i kalibracijske laboratorije, sada se mogu koristiti neposredno u proizvodnji te u institucijama koje daju mjernu podršku industriji. Mjerno-dijagnostički sustavi kao što su Ballbar QC10 i laser XL 80 vrhunska

Mjerenje na uređaju Cyclone series 2 u prostorijama Laboratorija za tehnička mjerenja Tehničkog fakulteta u Rijeci (mjerenja izvodi mr. sc. Saša Sladić)

su postignuća u području današnjeg mjeri-teljstva i dijagnostike. Ta dva mjerna susta-va tvrtke Renishaw uklanjaju skupe zastoje u radu strojeva i škart koji nastaje pri ruč-nom podešavanju i kontroli te omogućuju izradu besprijekornih proizvoda. Pokre-tanje navedenih edukacijsko-znanstvenih projekata omogućilo bi Laboratoriju za

tehnička mjerenja brz i olakšan pristup do navedenih mjernih sustava.

Seminari i demonstracije koje će ponuditi RLS d.o.o., glavni distributer tvrtke Renis-haw, bit će usmjereni na fakultet, ali i na industriju. Školovanje studenata na najno-vijim Renishawovim rješenjima pridonijet će ne samo poboljšanju nastavnih aktivnosti već i tomu da se nove spoznaje lakše primje-njuju u industriji, koja je i krajnje odredište studenata nakon završenoga fakulteta.

automatizacija i inform

atizacijamoderno mjeriteljstvo

Iz IPA fonda 910,2 milijuna eura do 2012.Vrijednost Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) za Hrvatsku u razdoblju od 2007. do 2012. je 910,2 milijuna eura, počevši s 141,2 milijuna eura za 2007. i sa stalnim godišnjim porastom. O pri-premljenosti hrvatskih projekata ovisi koliki će iznos predviđenog fi nancira-nja biti iskorišten. Hrvatska je do sada u sklopu programa CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD povukla 218 milijuna eura uz visoke stope ugovaranja. Za ja-čanje institucionalnih potencijala i uslu-ga pripreme projekata ukupno je utroše-no 1,3 milijuna eura.

50 Ožujak 6 III

Poznavanje zakonitosti

stezanja plastomernih

materijala temeljni je

preduvjet pravilnog

dimenzioniranja eleme-

nata kalupa za injekcijsko

prešanje koji oblikuju

otpresak. Pri tome valja

uzeti u obzir sve utjecaj-

ne parametre kao što su

svojstva plastomernog

materijala (dijagram p-

v-T), parametre prerade

injekcijskim prešanjem,

debljinu stijenke otpreska

te krutost oblika otpreska.

Osnove stezanja plastomernih materijala (2. dio)

Olaf Zöllner

50

nem

etal

i

Geometrija otpreska

Debljina stijenkeKada je debljina stijenke otpreska nejedno-lika, nastaju kvantitativne promjene svih ostalih varijabla koje utječu na stezanje (kao što je utjecaj naknadnog tlaka ili brzi-ne hlađenja). Pri jednakim temperaturama taljevine i stijenke kalupne šupljine tanji će se otpresci ohladiti mnogo brže od debljih. Stoga svi toplinski uvjetovani procesi (kao što je kristalizacija i pojava unutrašnjih napetosti zbog hlađenja) imaju manje vre-mena za djelovanje. Kako se s promjenom debljine stijenke otpreska granični uvjeti mijenjaju, teško je dati opći zaključak o utjecaju debljine stijenke otpreska na ste-zanje /4/.

Unatoč tomu moguće je istaknuti temeljne korelacije između stezanja i debljine stijen-ke otpreska.

Slike 17 i 18 prikazuju korelaciju između stezanja i debljine stijenke otpresaka od kristalastih i amorfnih plastomera. Moguće je zaključiti, posebice u slučaju neojačanih kristalastih plastomera (slika 17, lijevo), kako na stezanje najviše utječe debljina sti-

jenke. Deblje stijenke uzrokuju sporije hla-đenje, čime se postižu povoljniji uvjeti za kristalizaciju. Stupanj kristalizacije je veći, što dovodi do većih vrijednosti stezanja. Taj dio slike prikazuje kako razlike u ste-zanju mogu biti velike ako postoje različite debljine stijenki plastomernog otpreska. Ako se otpresak steže nejednoliko, nasta-je pojava vitoperenja. To je jače izraženo pri preradi kristalastih negoli pri preradi amorfnih plastomera (slika 18).

Smanjenje debljine stijenke pri kraju puta tečenjaKao što prikazuje slika 19, naknadni tlak bitno manje utječe na stezanje na mjestima udaljenima od ušća negoli u zonama blizu ušća. To je razlog većeg stezanja na mjesti-ma koja su udaljenija od ušća pa je na tim mjestima (pri kraju puta tečenja) uputno smanjiti debljinu stijenke otpreska. Smanje-nje debljine stijenke otpreska ujedno znači manji potencijal za stezanje u tim zonama, stoga dolazi do manje razlike u stezanju u usporedbi sa zonama blizu ušća.

RebraRebra mogu izraženo utjecati na stezanje otpreska, a posebice na jednolikost steza-

Slika 17. Korelacija između stezanja i debljine stijenke otpreska od kristalastog plastomera /2/

Slika 18. Korelacija između stezanja i debljine stijenke otpreska od amorfnog plastomera /2/

51Ožujak 6 III

osnove stezanja plastomernih materijalanekovinenem

etali

nja. Rebra bi trebala biti tanjih stijenki od mjesta na kojima se postavljaju, promatra-jući omjer specifi čne debljine stijenke rebra i nominalne debljine stijenke otpreska. Ko-relacija između stezanja i debljine stijenke upućuje na to da se u pravilu rebra stežu manje od ostatka otpreska. Kao posljedica javlja se vitoperenje otpreska (slika 20).

Slika 19. Manja vjerojatnost vitoperenja ostvarena smanjenjem debljine stijenke ot-preska pri kraju puta tečenja (otpresak oblika diska od neojačanog plastomera s ušćem u središtu diska)

Slika 20. Vitoperenje kao posljedica razlika u debljini stijenke rebra i nominalne debljine stijenke otpreska /2/

Kalup za injekcijsko prešanje

Hlađenje/zagrijavanje (temperiranje) kalupaRazličite razine zagrijavanja i hlađenja u pojedinim zonama otpreska rezultiraju nejednolikim stezanjem i, posljedično, ne-jednolikim svojstvima otpreska (slika 21). Kada u kalupu postoji razlika u tempera-turama stijenke kalupne šupljine s unu-trašnje i vanjske strane otpreska, otpresak će se jače stezati na toplijoj strani. Tijekom takva nejednolikog hlađenja otpreska doći će do pomaka temperaturnog profi la unu-tar taljevine koja očvršćuje, a kao rezultat se javlja povišen potencijal za nejednoliko stezanje i toplinske napetosti. Tako posti-gnuto nejednoliko stezanje slično je efektu

povišenja temperature različitim metalima sparenima u bi-metalnu strukturu (primjer termostata). U svakome od metala dolazi do izražaja različiti stupanj toplinske širlji-vosti i stlačivosti.

Vitoperenje u otpresku može nastati kao rezultat postignute nesimetrične razdiobe napetosti po presjeku stijenke otpreska (na donjem dijelu slike 21). Stoga je potrebno posvetiti posebnu pozornost osiguranju jednolike temperature stijenke kalupne šupljine unutar cijeloga kalupa. Utjecaj temperiranja kalupa izraženiji je u slučaju neojačanih plastomera negoli, primjerice, u slučaju staklenim vlaknima ojačanih pla-stomera. Kod staklenim vlaknima ojačanih plastomera utjecaj vlakana na stezanje je dominantan.

Vrsta ušćaRazličite geometrije otpresaka obično za-htijevaju primjenu različitih tipova ušća u kalupima. Preporuka je oblikovati ušća koja omogućuju dobro stlačivanje tijekom

Slika 21. Vitoperenje kao rezultat razlika u zagrijavanju/hlađe-nju otpreska u kalupu

faze djelovanja naknadnog tlaka neovisno o tipu ušća (npr. fi lmska, točkasta, tu-nelna i sl.). U tom je slučaju djelovanje naknadnog tlaka učinkovitije, čime se mini-mizira pojava stezanja.

Modifi cirano tunelno ušće, prikazano na slici 22, omo-gućit će optimalne uvjete za djelovanje naknadnog tlaka (u smislu utjecaja na stezanje) samo ako je optimalno oblikovano s obzirom na oblik otpreska i plastomerni materijal od kojega se otpresak izrađu-je. Varijanta s neodgova-rajućim oblikom ušća ne samo da umanjuje učinak naknadnog tlaka na steza-nje nego dovodi i do po-višenja razine toplinskih i mehaničkih napetosti u taljevini tijekom ubrizga-vanja u kalupnu šupljinu.

Položaj ušćaKada je moguće, ušće valja smjestiti na de-bljim stijenkama otpreska. Time je omogu-ćeno smanjenje nejednolikosti u stezanju blizu ušća i dalje od njega.

Slika 22. Preporučeni oblik modifi ciranoga tunelnog ušća /2/

King ICT ostvario porast prihoda 23 postoInformatičko-komunikacijska tvrtka King ICT u prošloj godini prihodovala je 597 milijuna kuna, uz neto dobit od 27,8 milijuna kuna. U odnosu na pret-hodnu godinu ukupni prihodi u 2008. povećani su za 23,1 posto, dok je neto dobit veća za 28,1 posto. King ICT ima podružnice u BiH, Srbiji i Makedoniji, a na stranim tržištima ostvario je 6,4 posto prihoda, odnosno nešto više od 38 milijuna kuna. U strukturi prihoda na usluge otpada 26 posto, to je blagi porast udjela u odnosu na prethodnu godinu, na soft ver otpada 29 posto, a 55 posto prihoda ostvareno je prodajom hardvera. U strukturi prihoda prema korisnicima najveći udjel od 29 posto imaju proizvodnja i trgovina, a slijedi telekomunikacijski sektor s 21 posto, državna uprava s 19 posto, komunalne usluge s 18 posto te fi nancijski sektor s udjelom od 13 posto. U ovoj godini cilj je zadržati prihode na prošlogodišnjoj razini, povećati udjel usluga u struktu-ri prihoda, povećati bazi klijenata, te povećati prihode s regionalnih tržišta na 10 milijuna eura.

52 Ožujak 6 III

nem

etal

iosnove stezanja plastomernih materijala

Pojave povezane sa stezanjemS obzirom na velik broj utjecajnih parame-tara, moguća je pojava velikog broj efekata zbog stezanja, kao što je prikazano na slici 23. Neke od tih pojava detaljnije su opisane u nastavku teksta.

VitoperenjeVitoperenje nastaje uvijek zbog različitih stupnjeva stezanja otpreska. Do vitoperenja uglavnom dolazi zbog:- razlika u stezanju u smjeru i okomito

na smjer tečenja staklom ojačanih pla-stomernih taljevina

- razlika u stezanju zbog nejednolikih debljina stijenki otpreska

- razlika u stezanju zbog nejednolikih lokalnih temperatura stijenki kalupne šupljine

- razlika u stezanju zbog nejednolikih lo-kalnih tlakova u kalupnoj šupljini.

Visok potencijal stezanja kristalastih pla-stomera znači da ti materijali općenito pokazuju bitno veće vitoperenje tijekom prerade injekcijskim prešanjem negoli amorfni plastomeri. Slika 24 prikazuje ot-presak načinjen od tri različita plastomerna materijala:

Slika 23. Pojave stezanja i vitoperenja /1/

- Pocan® 3235 - PBT 30 GF – kristalasti (slika 24, gore)

- Durethan® BKV 30 H - PA6 30 GF – kri-stalasti (slika 24, sredina)

- Makrolon® 8035 - PC 30 GF – amorfni (slika 24, dolje).

Iz slike 24 jasno je kako do većeg vitoperenja dolazi u slučaju prva dva kristalasta materi-jala u usporedbi s amorfnim PC-om ojača-nim s 30 % staklenih vlakana. Razlog je što su potencijal stezanja te razlike u stezanju ovisne o smjeru tečenja na bitno višoj razini u slučaju kristalastih PA i PBT plastomera, što pogoduje izraženijem vitoperenju.

Slika 25 prikazuje osnove vitoperenja disk-ploče načinjene od staklom ojačanog pla-stomera. Na slici su prikazani različiti mo-gući uzroci pojave vitoperenja.

Slika 24. Vitoperenje poduporne ploče načinjene od različitih plastomera /4/

Slika 25. Vitoperenje disk-ploče načinjene od staklom ojačanog plastomera /4/

Slika 26 prikazuje kako je moguće posti-ći različito vitoperenje pri izradi otpresa-ka od ojačanoga i neojačanog plastomera

unatoč istoj geometriji otpreska i istom tipu ušća.

U slučaju staklenim vlaknima ojačanih plastomera, stezanje je manje uzrokovano korelacijom s debljinom stijenke otpreska, a više orijentacijom ojačavala.

Slika 26. Različito ponašanje pri vitoperenju neojačanih i ojačanih plastomera /4/

53Ožujak 6 III

ww

w.a

rbur

g.co

m

ARBURG GmbH + Co KGPostfach 11 09 · 72286 LossburgTel.: +49 (0) 74 46 33-0Fax: +49 (0) 74 46 33 33 65e-mail: [email protected]

54 Ožujak 6 III

nem

etal

iosnove stezanja plastomernih materijala

Čak i onda kada se postigne ravnomjerna orijentacija staklenih vlakana, može se pri izradi pločastih otpresaka pojaviti vitope-renje (slika 27). To se događa jer se staklena vlakna okreću na kraju puta tečenja zbog udaranja čela taljevine o stijenku kalupne šupljine. Time se postiže različito stezanje u središtu pločastog otpreska i na njegovim rubovima na kraju puta tečenja.

Ako je krutost ploče premalena (premale-na debljina stijenke), dolazi do pojave vi-toperenja. Taj se uzrok vitoperenja može umanjiti manjim izmjenama i zahvatima u geometriji otpreska (slika 28).

Slika 27. Orijentacija staklenih vlakana na kraju puta tečenja /4/

Slika 28. Uklanjanje vitoperenja na pločastim otprescima /4/

Slike 29 i 30 prikazuju kako promjena po-ložaja ušća utječe na orijentaciju staklenih vlakana i smanjenje vitoperenja na otpresku od materijala Pocan® 3235 (PBT 30 GF).

Unutrašnja naprezanjaOdređene dimenzijske promjene otpreska mogu se spriječiti odgovarajućom interak-cijom kalupa i otpreska još dok je otpresak u kalupnoj šupljini, pri čemu su elementi kalupne šupljine zapreke tim promjenama. Kada sile djeluju na otpresak izvana, pre-poznaju se kao vanjska ograničenja steza-nju. U otpresku, međutim, može postojati i unutrašnje ograničenje stezanju.

Model očvršćivanja prema Stitzu /1/ može se upotrijebiti za objašnjenje pojava koje pre-vladavaju u slučaju unutrašnjih ograničenja.

Slika 31 prikazuje presjek stijenke otpreska podijeljen na slojeve. Kao rezultat tempe-raturnog profi la kroz stijenku otpreska (A) pojedini slojevi imaju različite potencijale za stezanje. Ako se slojevi promatraju u nepovezanom stanju, tada oni mogu kliziti jedan preko drugoga i tako se stezati do ra-zličitih vrijednosti (B).

Kako su, međutim, slojevi međusobno po-vezani, spriječeno je njihovo međusobno klizanje. Unutrašnji slojevi se istežu, a vanj-ski stlačuju (C).

To povezivanje otežava unutrašnjim slo-jevima toplinsko stezanje u uzdužnom i poprečnom smjeru s obzirom na smjer tečenja taljevine. Kako s druge strane ne postoji ograničenje deformaciji kroz deblji-nu stijenke otpreska, smanjenje volumena

Slika 29. Vitoperenje nastalo zbog nepovoljne orijentacije staklenih vlakana /4/

Slika 30. Smanjeno vitoperenje zbog uzdužne orijentacije staklenih vlakana /4/

Slika 31. Toplinsko stezanje slojevitog modela /1/

postiže se uglavnom smanjenjem debljine stijenke.

Svi oblici sprječavanja toplinskog stezanja proizvode unutrašnja naprezanja u otpre-sku, što ima za posljedicu pojavu odgova-rajuće razine stezanja.

Usahline/šupljineU slučaju pojave usahlina kontrakcija vo-lumena otpreska dovodi do lokalnih de-presija na površini otpreska jer očvršćeni vanjski sloj još nije dovoljno stabilan da bi apsorbirao unutrašnje sile stezanja.

Usahline se u pravilu javljaju na mjestima gdje je istodobno prisutna vruća rastaljena jezgra i tanak očvrsnuti sloj. Sile stezanja bit će to veće što je veća debljina rastaljene jezgre u usporedbi s prosječnim presjekom stijenke otpreska. To je posebice izraženo u slučaju rebara na otprescima, jer je u tom slučaju odvođenje topline manje efektivno na strani rebara (slika 32, gore).

Šupljine predstavljaju zračne džepove u presjeku stijenke otpreska. One nastaju kada se očvrsnuti rubni sloj odupre djelo-vanju sila stezanja pa s daljnjim hlađenjem otpreska dolazi do odvajanja unutrašnjih slojeva od vanjskoga (slika 32, dolje).

Slika 32. Usahline i šupljine nastale zbog stezanja

Luran S u refl ekto-rima na cestovnim ogradamaPoljska tvrtka Wital je nedavno poče-la rabiti plastomerni materijal Luran S 778T, temeljen na stirenu. Rabi se za izradu refl ektora na cestovnim ogra-dama. Tako se metalni držač zami-jenio sivim plastomerom ASA (ASA - akrilonitril/stiren/akrilat). Refl ektori se izrađuju u jednom koraku postup-kom injekcijskog prešanja. Plastomer je postojan na udarce, čvrst i lagan te postojan na različite vremenske utjeca-je. Materijal Luran S se rabi i za izradu komponenata semafora.

http://corporate.basf.com/en

55Ožujak 6 III

nemetali

osnove stezanja plastomernih materijala

Kutno vitoperenjePojava vitoperenja u kutovima slična je i us-porediva sa stezanjem. Neujednačeno ohla-đivanje otpreska u njegovim kutovima uzro-kuje da se unutrašnja strana kuta više steže od vanjske strane (slika 33). Takvo nejedno-

Slika 33. Kutno vitoperenje nastalo zbog nejednolikoga hlađenja otpreska

liko stezanje dovodi do pojave naprezanja i sila koje uzrokuju kutno vitoperenje.

Literatura:/1/ Stitz, S.: “Analyse der Formteilbildung

beim Spritzgießen von Plastomeren als Grundlage für die Prozesssteuerng”, Dissertation RWTH Aachen, 1973.

/2/ DIN 50014: Normklimate - Klimate und ihre technische Anwendung, 1985.

/3/ Pötsch, H. G.: “Prozesssimulation zur Abschatzung von Schvindung und Ver-

zug Th ermoplasischer Spritzgussteile”, Dissertation RWTH Aachen, 1991.

/4/ Bayer AG/5/ Zöllner, O.: “Prozessgrößen beim Spri-

tzgießen von Th ermoplasten als Pro-duktionskostenfaktor”, SKZ Würzburg, Bayer AG, 1993.

/6/ Hoven-Nievelstein, W. B.: “Die Verar-beitungsschwindung thermoplastischer Formmassen”, Dissertation RWTH Aa-chen, 1984.

Adrial investira preko 36,5 mil. eura u TLMNovi vlasnik šibenskog TLM-a, domaći konzorcij Adrial, odlučio je upravo u vrije-me krize investirati 36,5 milijuna eura u tvorničke pogone. Nova tehnologija jedini je preduvjet za što bolju konkurentnost na svjetskom tržištu pa TLM, orijentiran na izvoz, želi biti spreman za nove poslovne izazove kada globalna kriza završi. Novi strojevi u TLM-ovoj valjaonici i prešaonici nužni su za povećanje proizvod-nje jer su neki sadašnji izrađeni još prije Drugog svjetskog rata i pravo je čudo od njih očekivati profi tabilno poslovanje. Gotovo više od 20 godina nije se ulagalo u metalurški sektor hrvatskoga gospodarstva tako da u TLM-u tu investiciju nazivaju novom industrijalizacijom. Smatraju da je vrijeme krize pravi trenutak za ulaganje u nove strojeve. Zbog modernizacije i automatizacije pogona valjaonice, neće više biti potrebno da se dio proizvodnih procesa obavlja ručno. Novom reorganizaci-jom TLM više neće postojati kao jedinstveno poduzeće već se dijeli na 3 zasebna društva - Tvornicu valjanih proizvoda (TVP), Tvornicu prešanih proizvoda (TPP) i TLM Invest.

56 Ožujak 6 III

nem

etal

idogađaji i dostignuća

ETA-process®: visoka toplinska učinkovitost uporabom povratnog zraka – uštede i do 40 %Ekonomičnost je općenito visoko vredno-vana posvuda. Pri preradi polimera, suše-nje higroskopnih polimera mjesto je troška koje se ne može zanemariti. Neki od klasič-nih sustava sušenja niske cijene omogućuju sušenje plastomernih materijala, no postižu učinkovitost nižu od 50 %. Motanova suši-la s patentiranim procesom ETA-process®

(slika 1), s druge strane, prave su “kasice”. Proizvodi tvrtke specijalista za rukovanje materijalima mogu smanjiti troškove suše-nja materijala i do 40 % (slika 2).

Slika 1. Shema ETA-process®

Slika 2. Utrošak energije za sušenje polimernih materijala

Sušenje polimernih granulata prije prerade najvažniji je preduvjet postizanju visoke kvalitete otpresaka, učinkovitoj proizvod-nji i preradi bez teškoća i grešaka na ot-

prescima. Sve veća konkurencija, zajedno s povećanim pritiscima na cijenu gotovih proizvoda, zahtijeva optimiranu uporabu materijala, opreme i energije. Motan je sve to uzeo u obzir u svom procesu ETA-proce-ss® – nazvanome tako prema oznaci za učin-kovitost (iskoristivost). Glavno je obilježje tog procesa povrat neiskorištene topline, tj. toplog zraka za sušenje materijala, koji se izravno vraća u sustav kroz izmjenjivač to-pline (slika 3). Ovisno o vrsti materijala koji se suši te njegovim količinama, uporaba tog

sustava može smanjiti troškove sušenja do 40 %. Za optimalno sušenje ključna su četiri parametra (njihova pravilna prilagodba, kao i odnos sa svim ostalim parametrima): tem-

peratura sušenja, volumen ili protok zraka, rosište i vrijeme sušenja. Upravo u tom se-gmentu “inteligentnost” procesa ETA-pro-cess® dolazi do izražaja. To znači da se tije-kom sušenja održavaju idealni parametri za svaki polimerni materijal. Odgovarajućom prilagodbom volumena zraka, temperature sušenja, rosišta i vremena sušenja ostvaruju se određene uštede energije.

Polazišna točka s tehničkog aspekta za ETA-process® je pretpostavka da su parametri su-šenja idealnih vrijednosti te da su u idealnom odnosu. Načelo procesa je optimalna upora-ba ostatka topline iz spremnika za sušenje, a karakteriziraju ga dva ključna čimbenika. Zagrijavanje zraka za sušenje smješteno je na čelu mjesta ulaska zraka gdje se suši mate-rijal. Zatim se suh, ali “hladan” zrak dovodi u spremnik za sušenje, gdje se samo dogri-java do temperature sušenja. Gubici topline zbog zračenja prolaskom zraka kroz cijevi su spriječeni pa više nije potrebna skupocjena izolacija sustava. Rezultantna neiskorištena toplina u spremnicima za sušenje iskorištava se u izmjenjivaču topline za predgrijavanje zraka za sušenje (suhi zrak) prije negoli se povratni zrak ponovno ne osuši u generato-ru suhog zraka. Energija iz povratnog zraka se iskorištava, a istodobno se povratni zrak ohlađuje do niže temperature potrebne za postizanje dovoljne adsorpcije molekulnih sita i osiguranje niskog rosišta suhog zraka. Skupocjeni vodeni hladnjaci koji hlade po-vratni zrak stoga nisu potrebni.

Motanovi inženjeri proveli su serije mje-renja s različitim temperaturama sušenja, protocima materijala, veličinama spremni-ka i izmjenjivača. Ispitivanja su pokazala da je uporaba procesa ETA-process® u klasič-nim sustavima smanjila uobičajene gubitke energije u sustavu sušenja s 47 % na samo 22 %, odnosno za više od pola. Velika ušte-

Troškovi:• Velika ušteda troškova energije ope-

tovanom uporabom topline• Nije potrebna rashladna voda za na-

knadno hlađenje• Mala površina zbog kompaktne

konstrukcije• Jednostavan cjevovod, bez kom-

pleksne izolacije• Do 40 % dodatne uštede troškova

sušenja materijala u usporedbi s klasičnim energijski učinkovitim sustavima

57Ožujak 6 III

nemetali


da energije može se postići posebice pri sušenju materijala koji se suše pri visokim temperaturama, primjerice PET-a.

S obzirom na ekonomičnost, Motanov ETA-process® općenito se može rabiti za

Slika 3. ETA-process® izmjenjivač topline

sušenje već pri temperaturama sušenja od 75 °C, jer se već pri sušenju materijala na tim temperaturama postižu uštede do 10 %. Kada temperature sušenja prijeđu 100 °C, uštede rastu na 20 % u usporedbi s kla-sičnim sustavima za sušenje (slike 4 i 5).

Slika 4. Profi l temperature u sustavu za sušenje bez ETA-process®

HEP od Petrokemije kupio rasklopno postrojenjeČelni ljudi Petrokemije i HEP-a pot-pisali su ugovor o kupoprodaji ra-sklopnog postrojenja 110 kV s pri-padajućim zemljištem u kutinskoj Aleji Vukovar, vrijedan 7,2 milijuna kuna. Potrošnja električne energije na širem području Kutine raste po stopi većoj od hrvatskog prosjeka, odnosno između 5 i 6 posto godiš-nje zadnjih nekoliko godina. “Isto tako u planu su nova proširenja, te su već izdane nove elektroenerget-ske suglasnosti, pa očekujemo dalj-nji rast potrošnje električne ener-gije na kutinskom području”, ističu u HEP -u. Iz tog su se razloga obje kompanije već više godina dogova-rale da za potrebe prijenosa elek-trične energije HEP koristi objekte Petrokemije. Kako Petrokemija u svom vlasništvu posjeduje rasklo-pno postrojenje 110 kV, vezano za tri dalekovoda, prije godinu dana tvrtke su potpisale ugovor o pravu služnosti nakon čega je HEP izgra-dio priručno postrojenje za opskrbu kutinskog područja, te su potpisale predugovor o prodaji rasklopnog postrojenja 110 kV.

Prodaja AD Plastika pala 37 postoUnatoč činjenici da je slovenski Revoz povećao narudžbe od AD Plastika za desetak posto u ovoj go-dini zbog manjih narudžbi ostalih partnera u splitskoj tvrtki morat će smanjiti broj zaposlenika. Katja Kle-po, članica Uprave AD Plastika, po-jašnjava da im je prodaja u zadnjem tromjesečju prethodne godine bila smanjena 37 posto. Zbog pada re-alizacije već sredinom zadnjeg tro-mjesečja prošle godine napravljena je racionalizacija svih troškova po-slovanja, među kojima i otpuštanje 110 radnika, uglavnom zaposlenih na određeno vrijeme. Planovi za 2009. godinu su 13 posto manja re-alizacija od one ostvarene u prošloj godini. Nastavljaju su mjere racio-nalizacije započete prošle godine i planiraju daljnje otpuštanje oko 250 radnika, od čega na temelju progra-ma zbrinjavanja 130 radnika, kažu u AD Plastiku.

58 Ožujak 6 III

Slika 5. Profi l temperature u sustavu za sušenje sa ETA-process®

Osim energijskih potencijala u spremniku za sušenje, kao dio koncepta ETA-process® energija se također ponovno vraća kroz iz-mjenjivač topline u procesu regeneracije. Ponovno ohlađivanje novoregeneriranog seta u sustavu zatvorenoga kruga sprječava “preopterećenje” desikanta vlagom iz oko-lišnog zraka tijekom faze hlađenja. Stoga se Motanov novi sustav za sušenje može rabiti bez obzira na vremenske okolnosti i godiš-

Kvaliteta i sigurnost:• Optimalna kvaliteta sušenja; kon-

stantna temperatura, defi niran vo-lumen zraka

• Samoprilagodba temperature su-šenja (izlaza topline) pri promjeni stanja u procesu sušenja

• Proizvoljne temperature za sve spre-mnike

• Nema trošivih dijelova, stoga je ostvarena visoka pouzdanost

• Jednostavno upravljanje, nije po-trebno održavanje

nje doba. Ukupno, navedene mjere jamče uštedu energije od oko 40 % tijekom proce-sa regeneracije.

Dodatno, dulje zadržavanje materijala u spremniku, primjerice radi manjeg utroška materijala ili duljih vremena prerade, ne re-zultira degradacijom materijala, jer se tem-peratura sušenja automatski snižava do tem-perature prilagođene trenutačnom protoku

materijala (Motan DryingOrganizer). Isto-dobno, snižavanje temperature znači manji izlaz topline s manjim gubicima izvlačenja topline iz zraka. To automatski pridonosi određenoj uštedi energije. Stoga se Motano-vi sustavi za sušenje s procesom ETA-proce-ss® mogu zaista smatrati “kasicama”.

Dobrobit klijenta Motanov je cilj!

nem

etal

idogađaji i dostignuća

59Ožujak 6 III

nemetali


Plastični odbojnici za novi Ford KugaNovi Ford Kuga, prvi Fordov mješanac monovolumena i terenca, također je i prvi automobil te marke, koji ima plastične odbojnike načinjene od materijala tvrtke SABIC Inovative Plastics. Izrađeni su od laganog, na udarce posto-janog materijala Noryl GTX, kojega je moguće reciklirati.

Radi tog noviteta, automobil je lakši 2 kg (u usporedbi s metalnim odbojnicima), manja je potrošnja goriva, a auto-mobil je ekološki prihvatljiviji. Materijal odbojnika može podnijeti više temperature tijekom lakiranja, što omogu-ćuje lakiranje automobila na liniji bez posebnih postupa-ka. Materijal je provodljiv i omogućuje veću slobodu pri oblikovanju.

Plastomer je kombinavija poliamida (PA) i poli(fenilen-etera) (PPE). Time su u njemu ujedinjeni dimenzijska sta-bilnost, nisko upijanje vlage, toplinska postojanost, kemij-ska postojanost i dobra tecljivost.

Unutrašnjost prtljažnih vrata načinjena je od polipropilena SABIC STAMAX, ojačanog staklenim vlaknima. www.sabic-ip.com

Što je zajedničko Olimpij-skom biatlonu, sigurnosti na cestama, podvodnoj detekciji mina, svemirskoj tehnici i budućim prevlaka-ma automobilskih sjedala? Odgovor je Solef®, PVDF - poli(vinilden-fl uorid), kojeg proizvodi tvrtka Sol-vay Solexis iz Francuske. Riječ je o plastici visoke kemijske postojanosti koja se rabi pri izradi cijevi i fi -tinga u slučajevima visoke opasnosti od korozije. Me-đutim, materijal ima vrlo široku, ponekad i iznena-đujuću primjenu.

Kemijski tretiran Solef® može imati piezoelektrična svojstva, što znači da može generirati električni signal pod djelo-vanjem nekog vanjskog mehaničkog utjecaja. Bezbrojne moguće primje-ne temeljene na tom svojstvu počele su dobivati konkretan oblik. Piezo-električna svojstva Solef® materijala u obliku membrane i koaksijalnog kabela omogućuju izradu senzora koji su fl eksibilniji, jeft iniji i bitno postojaniji i precizniji od dosadašnje generacije keramičkih senzora.

U medicini, Solef® se rabi kao sred-

stvo nadzora kojim se bilježe poma-ci pacijenata u snu koji su pod me-dicinskim promatranjem. S pomoću tih osjetila bilježe se frekvencija i in-tezitet disanja, kao i aktivnosti oka. U području prometa, Solef® senzori se ugrađuju u površinu cesta, te sa-kupljaju podatke o prometu (pri-mjerice bilježe brzinu i masu vozila). Dodatna sigurnosna uloga tog ma-terijala je ugradnja senzora u sjedala automobila čime se procjenjuje masa putnika i optimira aktiviranje zrač-nih jastuka. Brojne su i industrijske

primjene u kojima je moguće s po-moću senzora registrirati i najmanje oscilacije u proizvodnim ciklusima (primjerice oscilacije tlakova u plin-skim cijevima koje ukazuju na ošte-ćenje cijevi). Uz navedene primjene, moguće je Solef® senzore rabiti i u sportu (npr. u streljačkim sportovi-ma za procjenu preciznosti konku-rencije) ili u svemirskoj tehnici.

http://www.solvaysolexis.com

Solef®, inteligentna plastika u službi sigurnosti

60 Ožujak 6 III

suvr

emen

e te

hnol

ogije

60

Digitalni čuvari i pametni vidEsad Jakupović

Sustavi za strojni vid

brzo se šire, na područ-

ju nadzora i sigurnosti,

pomoći vozačima, u

industriji, zdravstvu i

također vojsci, dok su

pokretači „strojnovidne“

revolucije preciznost

obrade slika, sposobnost

ujedinjavanja podataka

iz senzora i mogućnost

inteligentnog tumačenja

viđenoga.

Aplikacije obrade slika pokrivaju danas široko područje: od industrijske uporabe sigurnosnih sustava do prometa i medicin-skih tehnologija. Današnji „strojnovidni“ sustavi sposobni su ne samo za istodoban nadzor više područja nego i otkrivanje važ-nih promjena u vidnom polju. Najnoviji su-stavi za obradu slika prepoznaju objekte i u tri dimenzije. Unatoč tomu stručnjaci pro-cjenjuju da je dosad iskorišteno manje od petine njihovih mogućnosti. Prema procje-nama samih proizvođača, svjetsko tržište sustava za strojni vid doseže danas oko 6,5 milijardi eura, s rastom većim od 10 posto na godišnjoj razini. Sustavi za obradu slika u industriji rašireni su prije svega na po-dručju kontrole kvalitete u sektorima gdje nadziru sve: od mjenjača preko računalnih zaslona do tiskanih ploča mobilnih telefo-na. Koriste se također u metrologiji, za vi-zualno vođene strojeve te za prepoznavanje komponenata, znakova i kodova. Kamere omogućuju robotima da prepoznaju oblike i namještanje dijelova za obradu.

Ujedinjavanje različitih obradaPrema studiji analitičke tvrtke Frost & Su-llivan iz 2005. godine, i dalje će rasti pro-daja digitalnih kamera Gigabit Ethernet za prijenos slika visoke rezolucije iz kamere u računalo do udaljenosti preko stotinu metara. Proizvođači procesora već upotre-bljavaju 3D sustave za nadzor poluvodičkih komponenata s preciznošću od 4,5 mikro-metara. Za 2010. godinu najavljene su pa-metne kamere povezane u neuralne mreže sposobne za kategoriziranje objekata u ra-zličite razrede, što je osnova automatskog sortiranja. Obrada slika veoma je važna ta-

kođer u zdravstvu, gdje će komunikacijski sustavi za arhiviranje slika (PACS) omogu-ćiti obradu, skladištenje i upravljanje me-dicinskim snimkama, što je već postignuto u radiologiji. Analitičari za 2010. godinu predviđaju da će se prodaja takve opreme u medicini u Europi povećati na 1,47 mi-lijardi (za usporedbu, 2003. je iznosila 470 milijuna dolara).

Bitan pokretač rasta je smanjivanje troš-kova za oko 10 posto godišnje. Treba spo-menuti i trend udruživanja različitih vrsta obrade, kao što je priprema slika visoke rezolucije dobivenih s pomoću računalne tomografi je i priprema slika s područja nuklearne medicine koje vizualiziraju bi-okemijske procese. U automobilskoj in-dustriji sve je veća važnost obrade slika za sustave za pomoć vozačima. Proizvođači ne upotrebljavaju samo laserske, radarske i ultrazvučne senzore nego i kamere, koje brže od čovjeka uočavaju vozila, rubove ceste, prometne oznake i pješake. Tvrtka Frost & Sullivan najavila je da će najveći rast prodaje među senzorskim sustavima na vozilima u sljedećim godinama doži-vjeti upravo kamere. Među ostalim, ko-ristit će se kao potporni videosustavi za promatranje oznaka na cesti, sposobni da trenutačno upozoravaju na promjene smjera vožnje u odnosu na cestu, kao i da budu pomoć pri parkiranju.

Okolina pod nadzoromPosljednjih godina posebno visok rast pro-daje imaju sustavi za videonadzor. Frost & Sullivan ocjenjuje da je prodaja prošle go-dine dosegnula 11 milijardi dolara. Najveći

Uporaba novih algoritama i ugrađenog procesora: inteligentna sigurnosna kamera

61Ožujak 6 III

pametni vidsuvrem

ene tehnologije

udio u svijetu drži SAD, a u Europi Velika Britanija. Godine 2004. bilo je u uporabi u Velikoj Britaniji već 4 milijuna javnih i pri-vatnih kamera, od toga oko pola milijuna u Londonu. Samo u podzemnoj željezni-ci postavljeno je približno 6 000 kamera. U nekim su ulicama kamere međusobno udaljene manje od 15 m. Netko je izraču-nao da prosječnu osobu u Londonu snime najmanje 300 puta na dan. Velika većina ljudi smatra da je važnija uloga kamera u bitci protiv kriminala od mogućih negativ-nih aspekata kao što je nadzor prolaznika. Čak 90 posto stanovnika Londona slaže se s uporabom kamera na javnim mjestima, dok slično misli samo 25 posto stanovnika

Beča. Na Manhattanu je na javnim mjestima po-stavljeno više od 9 000 kamera, u prosjeku četiri na svaku zgradu.

Snimke su prije čuvane na vrpcama, a danas sve više kamera šalje snimke na računalo, što omogućuje da 4 – 8 digitalnih ka-mera upotrebljava samo jedan procesor. Za samo nekoliko godina mnoge će kamere biti opremljene vlastitim čipom. Zahva-ljujući tomu inteligentne kamere moći će uspore-đivati podatke da bi ot-krile neobično ponašanje i aktivirale alarm. Već se

sada kamere sve češće udružuju s rješenjima za nadzor pristupa, čime se povećava potra-žnja za biometrijskim sustavima, posebno za prepoznavanje lica. Analitičari najavljuju visok rast primjene potpuno digitalnih rje-šenja temeljenih na internetskom protokolu (IP). Na taj će način svaka nadzorna kamera postati web kamera (Webcam). Sigurnosno osoblje na aerodromima, željezničkim po-stajama i u športskim dvoranama moći će bilježiti i slati na računalnu analizu snimku sumnjive osobe ili aktivnosti već i putem mobilnog telefona.

Pametni nadzorni sustaviStrojevi mogu opažati svjetlost kao što su laserske zrake koje omogućuju golemoj au-tomatskoj dizalici namještanje 80-tonskoga kontejnera, nevidljiva svjetlost radara ili ra-dija koja omogućuje vozilu održavanje sigur-nosnog razmaka od drugih vozila ili pak vid-

Videom protiv uljeza Sustavi za videonadzor sposobni automatski otkrivati neželjene osobe i pratiti njihovo kretanje te otkrivati neobično ponašanje već stižu iz laboratorija u trgovine. Tehno-loške mogućnosti razlikovanja ljudi, životinja i vozila već postoje, a takva rješenja već djeluju na nekim aerodromima, kao što je münchensko. U najvećim zračnim lukama u svijetu postavljene su stotine kamera (u Münchnu 1 600), koje posebno na rubnim dijelovima “traže” eventualne neželjene posjetitelje. U naprednim sustavima podatak o uljezu odmah se šalje nadzornom centru, dok ga sustav kamera automatski prati, bez obzira na mjesto, doba dana i vremenske uvjete. Trenutačno je najinovativniji si-gurnosni sustav Sistore CX Enhanced Detection Solution, koji je razvio Siemens Bu-ilding Technologies (SBT). U središtu je sustava oprema za inteligentnu obradu slika, koja putem interneta i mreže Ethernet skuplja podatke iz mnogobrojnih kamera. Na-predni algoritmi omogućuju videosenzorima učenje tumačenja promjena normalne slike u vidnom polju kamere. Unaprijed određeni parametri veličine, brzine i drugih karakteristika omogućuju otkrivanje te točno lociranje čovjeka, životinje ili vozila. Spremljene slike normalne pozadine omogućuju otkrivanje eventualne sabotaže.

Nadzorni sustav Sistore CX EDS otkriva uljeza analizom obrazaca njegova kretanja (desno), snimljenoga kamerama (lijevo), prati ga na monitoru za veći broj slika (u sredini)

Novi algoritmi za nove kamere: sustav automatski i pouzdano razlikuje objekte kao što su dijelovi pokućstva (zeleni okvir) ili torba (crveni okvir) koju je netko ostavio

3D analize u laboratoriju: dr. Frank Forster iz laboratorija Siemens CT razvio je postupak D analize slike s pomoću kamera i laserskih skenera

ljiva svjetlost koja omogućuje 3D kameri brzo razvrstavanje pošte ili medicinskom sustavu izradu preciznoga slušnog aparata. Molim provjeriti smisao prethodne reč.U svim tim primjerima strojni vid razvija se u smjeru koji će uskoro dovesti do ruba inteligencije. Trend je najuočljiviji na području nadzora. Kamere već mogu otkrivati napuštenu prtljagu na ae-rodromu, osobe koje su opasno blizu nadola-zećeg vlaka u podzemnoj željeznici, automo-bile koji jure u pogrešnom smjeru. Današnji pametni nadzorni sustavi mogu otkrivati do-gađaje s preciznošću iznad 95 posto.

Prije nekoliko godina bilo je više pogrešnih alarma nego pravih, dok danas sustavi za nadzor prometa u tunelima Aberdeen (Hon-gkong) i Giswil (Švicarska) imaju manje od jednoga pogrešnog alarma u cijelom tjednu. Dok su prijašnje sustave zbunjivali odsjaji, oštri kontrasti ili okluzije (kombinacije tople i hladne zračne mase), noviji sustavi zahva-ljujući pametnijim algoritmima prate objek-te bez ikakvih zabuna. Zahvaljujući njima nadzornici se umjesto analizi samog alarma mogu posvetiti analizi događaja i potrebnim mjerama. To je veoma važno, jer sami lju-di ispred monitora nisu osobito pouzdani promatrači. Nedavna studija pokazala je da

62 Ožujak 6 III

suvr

emen

e te

hnol

ogije

pametni vidnadzorno osoblje već 22 minute nakon po-četka promatranja praktički ne vidi 95 po-sto scene. Uz bolje algoritme, višoj kvaliteti nadzornih kamera znatno pridonose i moć-niji procesori, koji će se ubuduće ugrađivati u svaku kameru i neće više biti namijenjeni za sustav kamera.

Uporaba strojne obrade slika: glavne aplikacije su pregled dijelova i pregled materijala, zajed-no oko 67 posto

Široka uporaba „strukturirane svjetlosti“: obojene trake omogućuju aplikacije kao što je 3D prepoznavanje lica

Gledanje s pomoću zvukaNjemačko poduze-će Siemens u surad-nji sa sveučilištima i organizacijama slijepih osoba te uz potporu EU već nekoliko godina provodi projekt „Kognitivni po-moćni sustav za slijepe” (CASBliP). Cilj je razvoj sen-zorskog sustava koji bi uporabom zvučnih signala omogućio slijepim osobama da dobiju prostornu percepciju svoje okolice. Koncept senzorskog sustava ugrađenoga u naočale, u Siemensu CT razvili su kao što su razvijali senzore za brže uočavanje pješaka iz auto-mobila. Kao što objašnjava istraživač dr. Peter Mengel, voditelj projekta, tada su otkrili da je taj koncept upotrebljiv također za orijentacijsku pomoć slijepima. Laserska dioda postavljena u naočale skenira okolicu pred osobom s pomoću infracrvenih impulsa do udaljenosti od 5 m, unutar kota od 60°. Odraženu infracrvenu svjetlost otkriva majuš-na kamera sa 64 slikovna elementa (piksela). Razlike u proteklom vremenu pretvaraju se u profi l ambijenta pred korisnikom, koji se izražava zvučnim signalima. Što je veća udaljenost, viši je ton signala; što je objekt udaljeniji, ton je niži. Zahvaljujući kutu odraza moguće je razlikovati što je desno, a što lijevo. Slijepa osoba može pomicanjem glave dobiti jednostavnu, ali cjelovitu sliku neposrednog prostora pred sobom.

Zvučna slika umjesto vizualne: djelovanje naočala s laserskom diodom i minikamerom

Strojevi sa samoodlučivanjemModeliranje stvarnog svijeta težak je posao. Današnja tehnologija može osigurati pre-poznavanje prometnih znakova s visokih 90 – 95 posto. Ali loše vrijeme i nedostatna svjetlost mogu taj rezultat sasvim oslabiti. Rješenje nudi spoj kamera s drugim senzor-skim sustavima. Otkrivanje znakova samo je jedan od zadataka koje će novi senzor-ski sustavi obavljati u budućnosti. Prema Frost & Sullivanu, kamere će biti senzorska tehnologija s najvećim rastom sljedećih go-dina. Poduzeća u svijetu razvijaju različita automobilska rješenja s kamerama, kao što su sustav za očuvanje smjera vožnje po kolniku i sustav za upozoravanje u slučaju

Senzori na vozilima: za samo šest godina broj ultrazvučnih senzora povećat će se na približno 930 tisuća, a kamera na 500 tisuća, dok će biti ugrađeno oko 90 tisuća radarskih i 120 tisuća infracrvenih senzora

zapuštanja napuštanja?kolnika, kamera za nadzor pospanosti, sustav za otkrivanje pješaka, videonadzor prednje i stražnje strane u vožnji i slično. Radar, infracrveni sustav, ultrazvuk i bežični sustavi pobrinut će se za dodatne vrste nadzora prometa, za otkrivanje drugih vozila u blizini, komuni-ciranje s njima te izbjegavanje sudara zbog tzv. mrtvih kutova, neočekivanoga kočenja ili slabe vidljivosti.

Neke od spomenutih tehnologija već su na tržištu, a s vremenom u paketu će se nudi-ti i druge tehnologije. Stručnjaci ustanove Roke Manor Research razvili su malo auto-

Bilfi nger Berger kupio Đuro Đaković MontažuNadzorni odbor Đuro Đaković-Holdin-ga prihvatio je ponudu njemačke tvrtke Bilfi nger Berger Power Services za kup-nju Đuro Đaković Montaže vrijednu 63,3 milijuna kuna. Na natječaj za kupnju udjela u toj tvrtki do 16. prosinca prošle godine pristigla je samo ponuda Bilfi nger Bergera, iako je pet tvrtki, među kojima su bili i Konstruktor inženjering i IGH, prethodno iskazalo interes. Njemačkoj će tvrtki pripasti 126.594 dionice Montaže, koje čine 50 posto plus jednu dionicu u temeljnom kapitalu ĐĐ Montaže. Kupac se u ponudi morao obvezati da će djelat-nost zadržati sljedećih pet godina, a sa-dašnji broj zaposlenih sljedeće 3 godine. Također, morao je predložiti poslovni plan za razdoblje do 2013. godine.

Broj nezaposlenih u siječnju porastao za skoro 14.000Krajem siječnja na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo registrirano 254.291 nezaposlenih osoba što je 5,8 po-sto ili 13.836 osoba više nego u prosincu i 2,6 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu. Tijekom siječnja se na Zavod prijavilo 26.408 osoba što je 18,2 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, te 26,5 posto više nego u prosincu. Od toga je 11.987 osoba prijavljeno jer im je iste-kao ugovor na određeno vrijeme. Obzi-rom da se u ovoj godini može očekivati porast nezaposlenih, ravnateljica HZZ-a smatra kako je proračun institucije za sada dostatan za isplatu svih naknada za nezaposlene. U slučaju da će novca nedo-stajati, HZZ je spreman na rebalans fi nan-cijskog plana za ovu godinu. U proračunu za 2009. je, inače, za naknade za nezapo-slene predviđeno 853 milijuna kuna.

63Ožujak 6 III

nomno vojno vozilo koje se uspješno kreće zgradom s pomoću kamere te izbjegava za-preke. Slična tehnologija koristit će se u bu-dućnosti za napredni nadzor iz bespilotnog zrakoplova, razvoj nadzornih sustava za policijska vozila, pregled dalekovoda, nad-zor žitnih polja i drugo. Autonomni sustavi utemeljeni na viđenju kompleksne su teh-nologije koje možemo uspoređivati s ljudi-ma u smislu građenja koncepcija na osnovi

Umjetnikova vizija: dva autonomna mrežna sustava (ANS), kako se nazivaju mobilne naprave koje same uče, pregledavaju u 2020. godini nadzornu kameru na vrhu visokog nebodera

viđenja i doživljavanja novih stvari. „S ta-kvim tehnologijama strojevi će moći graditi svoje modele svijeta“, zaključuje istraživači-ca Emma Brassinngton. „Umjesto da stroj učimo o svijetu, možemo mu omogućiti da ga sam istražuje i uči iz onoga što vidi. Za 10 ili 15 godina takva bi iskustva mogla dovesti do strojeva koji će moći sami odlu-čivati, prilagođavati se novim situacijama i samostalno mijenjati svoje ciljeve.“

pametni vidsuvrem

ene tehnologije

Hrvatska gospodarska komora, u okviru aktivnosti Europske poduzet-ničke mreže Hrvatske, organizirala je besplatan edukativni seminar o Pro-gramu Europske Zajednice za konku-rentnost i inovacije – CIP koji je ne-davno održan u prostorijama HGK.

Seminar je bio namijenjen malim i srednjim poduzetnicima koji se bave specifi čnim gospodarskim djelatno-stima kao što su inovacije i ekoinova-cije, energija te informacijska i komu-nikacijska tehnologija. Na seminaru je bilo 120 sudionika što govori o velikom interesu hrvatskih poduzet-nika za ovu temu.

Predstavnici malih i srednjih tvrtki te brojnih institucija i tijela potpore poduzetništvu, dobili su informacije o samom programu, njegovim cilje-

vima, namjenama i fi nancijskim raz-mjerima. Veći dio seminara odnosio se na pružanje konkretnih informa-cija i naputaka o načinima sudjelo-vanja hrvatskih tvrtki u natječajima koji se fi nanciraju iz CIP programa, poput aktualnog natječaja za dio CIP-a pod nazivom Program podrške po-litikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT PSP) otvorenom od 29. siječnja do 2. lipnja ove godine. Na temelju prošlo-godišnjih natječaja predstavljeni su i predstojeći natječaji u okviru CIP-a: za projekte Inteligentne energije (na-javljen za kraj ožujka) te za Eko-ino-vacije (najavljen za 20. travnja ove godine).

Seminar je održao iskusan i stručan predavač iz londonske konzultantske kuće „Europe for business“, Leonardo

Piccinetti, stručnjak za europske pro-jekte i fondove koji podupiru razvoj malog i srednjeg poduzetništva u Eu-ropi. Odgovorivši na brojna pitanja sudionika, seminar je otvorio brojne nove mogućnosti suradnje, partner-stva i razmjene znanja.

“Seminar je samo jedna u nizu aktiv-nosti koje Mreža nudi s ciljem što su-stavnije potpore poduzetnicima, bilo u vidu informiranja, pomoći pri ula-sku na EU tržište, kompletnoj potpori pri ostvarivanju transfera tehnologije, komercijalizacije inovacija te proved-be istraživačkih projekata. S obzirom na velik interes gospodarstvenika, planiramo još niz ovakvih seminara u toku ove godine” zaključila je pot-predsjednica HGK za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU Ve-sna Trnokop-Tanta.

Velik interes gospodarstvenika za seminar o Programu EZ za konkurentnost i inovacije - CIP

Geofoto potpisao ugovor s BoeingomGeofoto Scandinavia, članica Geofoto grupe potpisala je ugovor o održava-nju skenera i korištenju svojih soft ver-skih rješenja s američkom kompani-jom Boeing, najvećim proizvođačem komercijalnih i vojnih zrakoplova. Ugovor je potpisan na desetogodiš-nje razdoblje. Tvrtka trenutačno nije željela izlaziti u javnost s podacima o vrijednosti ugovora.

Zagrebački Geofoto prošle godine preuzeo je većinsko-kontrolni paket dionica norveške kompanije Pro-Captura, proizvođača skenera i sof-tverskih rešenja za automatsku vek-torizaciju i inteligentne informatičke sisteme. Nakon kupnje ProCaptura je preimenovana u Geofoto Scandi-navia.Uz ovaj ugovor, Geofoto Scan-dinavia potpisala je i ugovor s ame-ričkom mornaricom (USA Navy) o kupnji KartoScan FBV skenera, dok je isti skener isporučen i za potrebe Državne geodetske uprave u Hrvat-skoj. Također, potpisan je i ugovor o isporuci prvih KartoScan Flat Bed Scannera za Varšavu te ugovor o na-dogradnji postojećih sustava paketom za KartoScan FBV-VB na Švedskom hidrografskom institutu.

64 Ožujak 6 III

Vrlo je vjerojatno da vam ovaj naslov neće mnogo toga otkriti, da vam je preopćenit, da ste ga već negdje čuli, kao i izraze “tehnolo-gija se mijenja iz dana u dan”, “tehnologija nezaustavljivo napreduje” i sl. No činjenica je da se osim u samoj proizvodnji, tehnološki napredak događa i u segmentu koji je čvrsto vezan uz prodaju proizvoda – marketingu.

Upravo o temi marketinga, i to njegova dijela koji se odnosi na online aktivnosti, u zagrebačkom hotelu “Sheraton” 18. i 19. veljače govorili su marketinški stručnjaci i stručnjaci iz srodnih djelatnosti, na dvod-nevnoj konferenciji FuturAD, što je već treća konferencija o interaktivnome mar-ketingu u organizaciji Udruge za interak-tivni marketing INAMA.

Iako je konferencija namijenjena direktori-ma marketinga, kreativnim i medijskim di-

Web oglašavanje: nove prilike za unaprjeđenje poslovanja

Internetom učinkovito do klijenataNa konferenciji FuturAD, održanoj u Zagrebu 18. i 19. veljače, okupili su se

marketinški stručnjaci i stručnjaci za online oglašavanje, a izvjestitelj IRT3000

pratio je izlaganja na konferenciji, imajući na umu unapređenje poslovanja

proizvodnih tvrtki.

Danijel Uremović

rektorima, medijskim zakupcima i planeri-ma, obrađene i predstavljene teme aktualne su i korisne ne samo onima koji se već neko vrijeme bave internetskim oglašavanjem nego i široj poslovnoj populaciji.

Tako smo prvoga dana mogli čuti europ-ske stručnjake na području online ogla-šavanja, pionire kad je riječ o produkciji web materijala, dobitnike prestižnih na-grada na tržištima koja su u tom pogledu uglavnom mnogo razvijenija od hrvatskog tržišta. Danny Meadows Clue otvorio je konferenciju predavanjem “Oblikujući budućnost”. Govorio je o tome da su di-gitalni mediji u središtu aktivnosti u pro-cesu kupnje te da je moderni kupac sve informiraniji i zahtjevniji. Tvrdnjom da “brandovi kupcima danas ne znače ono što oni tvrde da jesu, nego ono što Google kaže da jesu”, zaključio je Meadows Clue svoje podulje izlaganje. Osim toga, današnji ku-pac želi personalizaciju odnosa, pa su nam predavači otkrili kako uz pomoć moder-nih internetskih tehnologija možemo taj odnos personalizirati.

Tijekom prvog dana konferencije moglo se čuti kako srezati (marketinški) budžet bez smanjenja učinkovitosti marketinga. Pro-diskutirali smo i izazove za moderne bran-dove, a uz to smo vidjeli cijeli niz studija slučajeva, primjera na kojima se jasno vidi u kojem se smjeru razvija online industrija.

Prvoga dana predstavio nam se i general-ni sponzor konferencije, tvrtka Interacive.agency, a čuli smo još i o budžetima koji se u europskim okvirima ulažu u online mar-keting. “Jednostavno, ako vam istraživanje i podaci pokazuju da vaš ciljani kupac dnevno provodi prosječno 40 % vremena online, onda je logično da upravo onamo usmjerite jednak postotak budžeta koji namjeravate uložiti u kampanju”, rekao je o toj temi Alex Wright, još jedan iskusni stručnjak koji je radio na online projektima za gotovo sve poznatije svjetske multinacionalne kompanije.

Za njega tvrde da je “potpuno digitaliziran”, a postoji i trač koji kaže da će ako ga po-režete, iz rane umjesto krvi teći nule i je-dinice.

Alex Wright, o tome kako korisnici vide robne marke i kako robne marke vide korisnike u digitalnom svijetu

Panel rasprave praćene su sa osobitim zanimanjem

događaji i dostignućasu

vrem

ene

tehn

olog

ije

65Ožujak 6 III

Drugi dan donio nam je uglavnom panel-rasprave o radu digitalnih marketinških agencija, istraživanju tržišta i ciljnim skupi-nama, kao i o kreativnim rješenjima i stra-tegijama online oglašavanja. Osim toga, čuli smo zanimljivo predavanje o stvaranju baza podataka o kupcima i slanju newslettera.

Posljednja panel-rasprava drugog dana ba-vila se razvojem tržišta internetskog ogla-šavanja.

Bilo je zanimljivo čuti europska iskustva (Njemačka, Belgija, Velika Britanija, skan-dinavske zemlje), kao i iskustva iz zemalja u regiji (Poljska, Slovačka, Slovenija, Au-strija).

Prezentirani su i podaci koji se odnose na Hrvatsku, a koji nam govore da imamo još puno mjesta za razvoj. Usporedbe radi, prve tri europske zemlje po ulaganju u online mar-keting, Velika Britanija, Danska i Norveška, ulažu više od 18 % svojih godišnjih marke-tinških budžeta na digitalne medije, dok je u Hrvatskoj taj postotak samo malo iznad 1 %.

Što iz svega navedenoga na kraju možemo zaključiti?Iako konferencija FuturAD obrađuje teme iz “business to consumer” (B2C) segmen-ta poslovanja i ponajprije je namijenjena direktorima marketinga, brand menadže-rima, kreativnim i medijskim direktorima tvrtki koje se bave maloprodajom, nema razloga da ne naučimo nešto novo, da neke ideje i pravila ne primijenimo i u “business to business” (B2B) segmentu.

Oni koji donose odluke o marketingu i op-ćenito o odnosima s kupcima unutar tvrt-ki, trebali bi odvojiti malo vremena da bi uopće vidjeli što se događa u tom segmen-tu. Zatim bi trebalo nekoga pitati za savjet i eventualno – pomoć oko predstavljanja mogućnosti digitalnih medija.

Razvoj interneta i tehnologija temeljenih na njemu donio je nove mogućnosti i izazove koji su promijenili stajališta korisnika.

Korisnici više ne žele samo pročitati infor-maciju; oni žele postavljati pitanja i pro-pitivati predstavljene im sadržaje. Doba jednosmjernoga komuniciranja je prošlo doba, doba tiskanih medija, poput dnevnih novina čije naklade strmoglavo padaju. Su-vremeni korisnici informacija žele odmah produbiti informaciju, proširiti je i dobiti odgovor na pitanja o tome kako tu infor-maciju mogu iskoristiti u svom slučaju.

Posljedično, ako su se razvojem novih teh-nologija promijenila pravila ponašanja ko-risnika i potencijalnih kupaca, to znači da su se promijenila i da se moraju mijenjati pravila poslovnog ponašanja.

Raspravljalo se i u pauzama

Konkretno, u slučaju interneta i novih tehnologija to znači da danas jednostavno trebate imati dobro dizajniranu, pametno osmišljenu, funkcionalnu i informativnu web stranicu. Na njoj možete potencijalne klijente informirati o svojoj ponudi, pre-zentirati sve svoje zamisli, tehnološke dose-ge i – što je vrlo bitno – istaknuti svoju kon-kurentnu prednost. Možete čak ponuditi konkretna rješenja nekog problema, a da uvijek prisutnoj konkurenciji ne otkrijete kako ste to učinili. Na taj ćete način objaviti svoje prednosti koje će zasigurno donijeti još klijenata u vaš “kut”. Nakon fi naliziranja aktivnosti na web stranici, treba razmisliti na koji način komunicirate sa svojim sa-dašnjim klijentima, jeste li zadovoljni ta-kvim načinom komunikacije i – najvažnije – jesu li oni zadovoljni. U tu svrhu postoji cijeli niz aktivnosti koje možete poduzeti, od slanja periodičkog newslettera, objave e-biltena za klijente ili za svoje zaposlenike do pisanja bloga, sudjelovanja na društve-nim mrežama itd.

No to je samo početak vaših aktivnosti. Ako krenete tim putem, putem moderne komunikacije, za koju ćete ubrzo zaključi-ti da je nužnost, očekujete reakciju, odgo-vor, komentar, poneko pitanje, možda čak i nezadovoljstvo od onih prema kojima ste

otvorili komunikaciju. I to je bolje nego da uopće ne znate da ima onih koji nisu zado-voljni vašim poslovanjem. Pasivnost u tom slučaju nije preporučljiva opcija.

Nakon toga treba razmisliti o nekom vidu internetskog oglašavanja. Najprije treba defi nirati što je sadržaj komunikacije, koji su vam ciljevi i s kime komunicirate – koja vam je ciljna skupina. I to po mogućnosti prije nego što uložite svoj novac. Općeni-to, nove tehnologije i trendovi donijeli su znatno smanjivanje troškova, no s druge strane traže više osobnog angažmana i ko-munikacije. Za takvu vrstu nastupa na trži-štu jednostavno se trebate dobro pripremiti i biti uvijek na raspolaganju za dijalog.

Ovo su samo neke osnovne smjernice kada govorimo o modernom poslovanju koje uključuje tehnologije zasnovane na inter-netu. Postoji cijeli spektar mogućnosti koje ovdje uopće nisu obrađene.

Kao što smo rekli na početku našeg za-ključka – mijenjaju se pravila ponašanja u poslovanju.

Razmislite što to znači za vas. Budućnost nam je već stigla.


SAP Hrvatska ostvario 61 posto veći prihodTvrtka SAP Hrvatska, proizvođač poslovnog soft vera, u prošloj je godini ostvarila rast ukupnih prihoda od 61 posto na 64 milijuna kuna. Kako se navodi u priop-ćenju tvrtke, porast prihoda ostvaren je zahvaljujući poboljšanim prihodima od soft vera i održavanja koji su rasli 57 posto u odnosu na 2007 godinu. U 2008. go-dini ostvaren je i značajan rast prihoda u području konzaltinga i edukacije. Osim fi nancijskih pokazatelja, SAP je predstavio i nove korisnike: Croatia Airlines, Energa Inžinjering, HSTec, Hrvatsku Elektroprivredu, Magmu i Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi.

66 Ožujak 6 III

Solidworks (prometnici): KorisniciIli volite, ili mrzite, ili se niste uopće nikad ni koristili Solidworksom 2008, no razvojni stručnjaci iz Solidworksa bili su vrlo zapo-sleni prošlu godinu na razvoju nove verzije koja bi zadovoljila sve nabrojene kategorije korisnika ili potencijalnih korisnika. Njihov je cilj jednostavan: najveći fokus na dobrim performansama i modularnosti. Što bi to značilo? Oni žele da sve razine uporabe do-stignu onakvu kakvu prije niste vidjeli, i to na način da korisnici određuju prioritete. Pogledajmo je li Solidworks 2009 na tragu toga i je li to tako.

Naravno, želio bih se dotaknuti pomalo svega, no to bi se pretvorilo u pregled od 2 000 stranica, tako da to zaista nema smisla. Ovaj bi članak trebao biti dovoljno kratak da vas zainteresira, informira i da bude na tragu fi lozofi je koju Solidworks pokušava promicati: kratko i jasno, smisleno i pre-cizno. Pokušat ću se koncentrirati na ono što biste željeli znati i vidjeti u Solidworksu 2009. Ako nešto preskočim, pošaljite mi pokudu i rado ću vam odgovoriti. Za kom-pletan pregled svega što je novo, preuzmi-te What’s New Manual (www.solidworks.com). U njemu ćete naći sve detalje. Idemo „ogoliti“ Solidworks 2009…

Kako ćemo….Mala primjedba (objašnjenje) kako ćemo kroz ovaj članak. Novi featuresi i funkcio-nalnost su super, no razmislite o svom po-slu, organizaciji i kako će to utjecati na tijek vašeg razvoja. Ja ću vam iznijeti listu s na-glascima za koje smatram da su važni i naju-tjecajniji te predstaviti najvažniji izbor iz tog područja lijepim slikama. “ Želite još slika? Zatražite ih i dobit ćete ih mailom.” Napra-vit ću vam screenshotova dok ne završim na infuziji. Kad smo već kod infuzije, može li 1 000 ml3 novih stvari vezanih za sučelje?

2009 poboljšanja sučelja: ne slinite po ekranuEvo i top-liste poboljšanja vezanih uz suče-lje za koja smatram da bi trebala biti spo-

SolidWorks 2009: nove stvari, ubojite peformanse…Odmah vam kažem, pripremite se za pjesmu ako ste Solidworksov kori-

snik. Tijekom nekoliko posljednjih mjeseci obično biste ustali, spremili se

za posao, došli na radno mjesto i uvijek ugledali poznati logo Solidworksa.

No ovaj je put drukčije, ovaj put ondje piše Solidworks 2009. Osjećate li

uzbuđenje? Ne? Pa, možda ćete odbaciti sumnjičavost i suzdržanost nakon

što pročitate ovaj članak. Pokušat ću strgnuti korice i približiti vam nekoliko

izvrsnih i zanimljivih novosti iz Solidworksa 2009.

menuta. Nisu to jedina koja zaslužuju da budu spomenuta, ali imaju najviše izražen utjecaj korisničkih zahtjeva tijekom prošlih verzija te pokazuju ustrajnost i kontinuitet u razvoju korisničkog sučelja.

• Movable CommandManager *BEST NEW FEATURE AWARD*• Dual monitor support• Double-Click Zoom• Magnify a Region 2X with ‘G’ key• Use X, Y, Z triad to position model• Consolidating Colors and Appearance• Esc Cancel Commands, Enter approves

commands

Iskreno, malo mi ih je teže prevoditi, tako da ćemo liste featuresa i poboljšanja ostaviti na „materinjem“ jeziku. Siguran sam da to neće stvarati nikakav problem u razumije-vanju i vrednovanju. Tko nije rabio Com-mand Manager dosad, svakako preporuka da ga iskuša u 2009. Sad imate mogućnost zalijepiti Command Manager na lijevoj ili desnoj strani ekrana, ili gdje vam god naj-više odgovara. Ja obično koristim shortcut bar (tipku S) za pokretanje komandi. Krati-ce su sjajne za sve vrste komandi, posebno jer su posve prilagodljive, a i ne volim pre-više stvari na svom ekranu, tako da mi je to idealan izbor. No s pojavom wide screen monitora, ni puno toolbara na ekranu nije više velik problem. Kao i Command Mana-ger, i Property Manager moguće je pomicati po ekranu kako vam god odgovara. Nisam mislio da će mi to biti korisno i važno, no

zaista je zgodno pomaknuti ga katkad na mjesto na kojem intenzivno radite. To je poboljšanje koje ima moj glas za najbolje u području sučelja.

Evo i poboljšanja u sketcheru koja daju smisao postojanju i ljepoti 3D svijeta (sof-tvera). Otkad 3D soft ver počiva na mo-gućnosti da napravite 2D skice brzo i jed-nostavno, postoje tone alata razvijene u tu svrhu. Također, to je područje vrlo važno i za naše razvojne timove, kako bi rad u 3D bio ugodan i brz.

• Numeric input *BEST NEW FEATURE AWARD*• Slot Tool• Stretch Dimensioned Sketch• Instant 3D resize• Negative values for dimensions

2009 sketch poboljšanja: biram, biram, biram…

Ovdje se bilo teško odlučiti, jer mi se, za-pravo, jako sviđaju sve nove stvari, no ona koja najviše utječe na moj način rada i tijek samog dizajna i modeliranja jest mogućnost da unesem kote istodobno dok skiciram kvadrat, kružnicu ili liniju. Dok skicirate set linija, nije opće potrebno neprestano škljocati mišem, dovoljno je unijeti kotu, pomaknuti i ponoviti radnju. Funkcionira odlično dok koristite mrežu ili na brzinu nešto skicirate i defi nitivno ima moj glas za "naj" novost unutar sketchera.

E, ovdje stvar postaje moćna. Jednostavno ne mogu nabrojiti sve što je dodano i do-

2009 part i feature poboljšanja: pritisni, pomakni, napravi

SolidWorks 2009su

vrem

ene

tehn

olog

ije

67Ožujak 6 III

rađeno u jednom dahu. Cijela je paleta no-vih featuresa i cijela je paleta novih načina izrade svih vrsta dijelova (partova). Od po-vršina (surfaces), preko limova (sheet metal parts), dizajna plastičnih dijelova, općeni-tih radnji i dizajna, koji su još jednostavniji i moćniji, Solidworks 2009 donosi sve na jednome mjestu.

• Freeform multi-sided patch *BEST NEW FEATURE AWARD*• Draft Analysis• Welment Groups• Lip and groove tool for plastics• Dual dimensions on measure• Turn solid into sheet metal

Još jedanput Solidworks mi ne olakšava iz-bor najboljega. Slobodne forme (freeform) površina s više od četiri granične krivulje ili površine ipak su velika stvar. To je nešto što me zaista tjera da promijenim način na koji sam dosad radio i ponovno dizajniram neke od dijelova koje sam radio. Moj drugi izbor bio bi dual dimension, jednostavno zato što dvije vrste jedinica na koti zaista olakšavaju život svakomu tko treba raditi za anglosaksonsko tržište, a nije mu prirod-no razmišljati u inčima.

2009 assembly novosti: brzina je vrlina

E, na ovome mjestu želio bih samo reći: IDEŠŠŠŠ! Hvala Solidworksu što je konač-no poradio na tim sklopovima u pravom smjeru, na poboljšanju performansi veli-kih sklopova. Ovo je NAJ razlog zašto sam prešao na Solidworks 2009 već od service packa SP0!

• SpeedPack for assemblies *BEST NEW FEATURE AWARD*• BOM’s in the Assembly• Instant3D works in Assemblies• Sensors limit alerts• Assembly feature propagate to parts• Hinge Mates

SpeedPack je najbolji dio Solidworksa 2009, u to nema sumnje. Omogućuje vam da isključite površine i tijela (partove) koji vam nisu bitni, u smislu da od njih stvorite „duhove“. Ne učitavate ih u memoriju, ne troše resurse, ali zadržavaju sve referencije i funkcionalnost, kao i vidljivost. Otprilike je to kao da posegnete kroz model i radite samo na onome što vam je važno, a sve je ipak tu. Postavlja se kao konfi guracija i mo-

žete ga koristiti u višim sklopovima i na-crtima tih istih sklopova. To je defi nitivno moj izbor za najbolje ukupno poboljšanje u Solidworksu 2009.

2009 nacrti: stvarno brzi

I mislim to. Zaista. Možete se kretati kao munja unutar raznih listova istog nacrta, i mijenjati ih jednako tako brzo. Učitavanje velikih sklopova ipak oduzima određe-no vrijeme, no i to je poboljšano, tako da mogu otvoriti neke od nacrta koji su mi se zbog veličine i kompliciranosti prije ili ru-šili ili zahtijevali poveliku količinu i resursa i vremena da se učitaju i otvore. Ne znam točno što su radili u tom pogledu i rado bih malo dublje zavirio u pozadinu toga, no činjenica je da su nacrti mnogo bolji i puno je ugodnije raditi na tom području Solidworksa 2009.

• Performance *BEST NEW FEATURE AWARD*• Jog dimensions• Format painter• Centermarks for slots• Better note positioning• Esc from a locked up drawing• Save Custom draft ing standards• Print current screen

Iako su performanse na vrhu mog izbora, jako mi se sviđa i mogućnost mnogo veće kontrole nad kotama i notacijama. Proizla-zi da imam puno manje zumiranja i puno manje dodatnog posla da nešto napravim, poravnam kote i sl., i sve u svemu nekako mi je manje onoga dodatnog ručnog ure-đivanja nacrta. Čini mi se da će nekima od nas ponovno početi rasti kosa na mjestima koja su bila na udaru…

Ostale stvari u 2009 koje bi trebalo naglasiti: A kamo da ih sve strpamo?Solidworks je zaista u verziji 2009 obavio „veliko spremanje“ i dodao golemu količi-nu noviteta koje jednostavno ne možemo sve ovdje spomenuti. Ponavljam, pogodili su potrebe i smisao konstrukcije točno u sredinu i smanjili broj nepotrebnih radnji koje su dosad bile potrebne da bi se izvelo nešto jako komplicirano. Najbolji s moje liste – o da, čekam ga godinama! Koristit ćete ga sve više i više. Na drugome mjestu nalazi se također nešto godinama željeno, a nije ni opisano u What’s New Manual.

• Custom Properties Builder *BEST NEW FEATURE AWARD*• Confi guration Description property• Old version alert• Diff erent materials for multi-bodies• Appearance Toolbar pop-up

Vrlo je jednostavno napraviti Custom Pro-perty unose, karakteristične za svakoga od vas i vašu organizaciju posla (podatke koji su vam potrebni u dokumentaciji, u PDM-u…) za bilo koju vrstu datoteke (part, drawing, assembly). Jedino u što dosad još nisam uspio proniknuti jest može li Custom Property Builder i puniti već postojeću bazu. Datoteka koju kreira (template.prtprp) je XML tipa, tako da bi trebalo biti prilično jednostavno raz-mjenjivati informacije između programa koji podržavaju takav unos i izvoz in-formacija. U svakom slučaju, vrlo velika ušteda vremena u popunjavanju infor-macija koje se ponavljaju kod generiranja različitih vrsta datoteka (part, assembly, drawing).


SolidWorks 2009

Konzorcij VDP sklopio posao ugradnje elektrofi ltera u TE PljevljaNa međunarodnom tenderu Konzorcij VDP (vodeći član - Vemos, Dalekovod, P&B Krško) sklopio je posao ugradnje elektrofi ltera u Termolelektrani Pljevlja u Crnoj Gori, vrijedan 9,8 milijuna eura. Predstavnici Elektroprivrede Crne Gore i Vemosa potpisali su Ugovor o ugradnji elektrofi lterskog postrojenja u TE Pljevlja. Sredstva za ugradnju fi ltera u TE Pljevlja osigurana su iz kredita Njemačke razvojne banke (KfW), a radovi na ugradnji fi ltera započet će 1. svibnja, priopćeno je danas iz zagre-bačkog Vemosa. Potpisani Ugovor u TE Pljevlja obuhvaća program pripremnih ra-dova, implementaciju, pripremu projektne dokumentacije, izradu i isporuku opreme, radove demontaže, montaže i izgradnje, testiranje i puštanje u rad elektrofi lterskog postrojenja, zajedno s testiranjima i treninzima.

68 Ožujak 6 III

ZaključakSve u svemu, vrlo sam ugodno iznenađen i zadovoljan. Već dugo pokušavam pronaći način kako da riješim određene probleme koji se pojavljuju kod velikih sklopova i

moram priznati da me ova verzija jako ohrabrila i uvjerila da je Solidworks na putu koji od njega za-htijevaju i očekuju kori-snici te da uzima u obzir prijedloge i poboljšanja koje korisnici predlažu. SpeedPack će zaista promi-jeniti vaš način konstrui-ranja i rada sa Solidwor-ksom 2009. Ukratko, to je automatizirani način generiranja pojednostav-

njenih sklopova, koji i dalje zadržava svu funkcionalnost i preglednost.

Dizajn, koncept, manipulacija sve su to stvari koje će s novim alatima unutar sket-

chera, featuresa, surfacea i ostalih alata smanjiti vrijeme za dizajniranje, nepotreb-na polurješenja, zaobilazne putove i sl. Čini mi se da to i jest bila ideja vodilja kod im-plementacije svih ovih rješenja i poboljša-nja. Pokazalo se da Solidworks zaista ima sluha za tzv. User Enhancement Request te da je na najboljem putu da zadrži vodeću poziciju unutar 3D CAD svijeta. Nit vodilja FOCUS ON DESIGN, NOT CAD pokazu-je se kao put k napretku i sve raširenijem prihvaćanju Solidworks 2009 3D CAD sof-tverskog paketa.

Slažete li se? Primjećujete li poboljšanja i napredak koristeći Solidworks 2009? Ja sam ga instalirao, a vi?

SolidWorks 2009su

vrem

ene

tehn

olog

ije

Microsoft Hrvatska ne smanjuje investicijeMicrosoft planira zadržati najavljenu razinu ulaganja u Hrvatskoj od 8,5 milijuna kuna te otvoriti tri tehno-loška centra, umjesto prethodno na-javljena dva. Krizu bi trebao osjetiti segment vezan uz desktop računala, zato što će zbog mogućih otkaza biti smanjena potražnja za soft verskim

licencama. No, i dalje će se, smatrau u Microsoft u, puno ulagati u alate za online rad i suradnju, komunikaciju i IT infrastrukturu općenito. U Mi-crosoft u ne očekuju značajniji pad IT potrošnje, no njena struktura će se mijenjati. Više će se trošiti na op-timizaciju resursa, pa će se ponuđa-

či IT proizvoda i usluga morati više potruditi kako bi što bolje razumijeli potrebe kupaca. Pad potražnje najvi-še će se osjetiti u segmentu malih i srednjih poduzeća.

69Ožujak 6 III



Antistatički dodatak za svjetleće bijele površineTrajan antistatički dodatak tvrtke DuPontTM EntiraTM AS MK 400 rabi se kao funkci-onalni dodatak na vanjskom sloju ekstruzijski puhanih pakovanja za kremasto ulje za tuširanje tetesept®. Materijal je dodatak osnovnom PP-materijalu, a jamči dugotrajni biserno bijeli sjaj i postojanost na nakupljanje prašine na pakovanju. Materijal Enti-raTM AS MK 400 optimiran je za uporabu u kombinaciji s polipropilenom (PP), po-lietilenom (PE) i etilen/vinilnim kopolimerom (EVA). Od značajnijih primjena valja istaći pakovanja u farmaciji i kozmetici, za dijelove elektronskih uređaja, pakovanja za hranu i piće, uredska oprema i zidne obloge.

http://uk.news.dupont.com/

Pad BDP-a i do pet postoNajnovije prognoze govore da će Hrvatska će ove godine zabilježiti pad BDP-a za 2,9 posto, no, zbog niza neizvjesnosti moguće je da stopa pada bude i veća, od 3 do 5 posto, prognoza je iz polugodiš-nje publikacije odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria-ban-ke. Napominje se kako bi fi skalni defi cit u ovoj godini mogao prema-šiti čak 4 posto BDP-a zbog pada ekonomske aktivnosti, kratkoroč-nih troškova strukturnih reformi kao i nekih antirecesijskih potpora. Analitičari Ekonomskog institu-ta Zagreb na čelu s ravnateljicom Sandrom Švaljek, koja je ujedno i potpredsjednica Ekonomskog vije-ća, objavili su krajem siječnja da je hrvatsko gospodarstvo zakoračilo u recesiju. Pritom se recesija defi nira kao dva uzastopna tromjesečja pada gospodarske aktivnosti. Projekcije EIZ-a pokazuju da će se negativna kretanja prenijeti u 2009. godinu u kojoj se očekuje pad bruto domaćeg proizvoda od 1,4 posto.

70 Ožujak 6 III

BEOGRAD

IRT3000 ADRIA 6-2009

Documents

Transcript of IRT3000 ADRIA 6-2009