interkulturni menadzment 1

download interkulturni menadzment 1

of 7

Transcript of interkulturni menadzment 1

  • 7/22/2019 interkulturni menadzment 1

    1/7

    1....Organizacijuine ljudi i proizvodne snage (predmeti rada i sredstva za rad) i vlasnitvo nadnjima. Organ. se formira radi postizanja utvrenih ciljeva, koji se dele na: drutvene, posene ipojedinane. Organizovanje je proces povezivanja elemenata organizacije u cilju kreiranjarelativo stailnog sistema interakcija, koji omogu!ava odvijanje transformacionog procesa.

    Organizacija rada je ureivanje, usklaivanje i voenje procesa rada, koji mogu iti:proizvodni, tehnoloki i poslovni. Organizaciona strukturaje rezultat procesa organizovanja iine je " parametra: #.podela rada $. grupisanje jedinica %. distriucija autoriteta ". koordinacija.Markovi jeizvrio klasifikaciju na: #. linijske struture& pravolinijska, tano&linijska, linijskasa centralnim mestom $. 'unkcionalna struktura& funkcionalana, matrina, projektna %. Organskestrukture& hiridna, kolegijalna, amorfna.Menadment je sloen proces upravljanja grupom ljudi u izvravanju odreenih poslova izadataka radi postizanja unapred utvrenih zajednikih ciljeva, pri emu ovaj sloeni procesouhvata vie razliitih podprocesa, kao to su: #. planiranje $.organizovanje %.motivisanje(voenje i kadrovanje) i ".kontrolu.Globalizacija

    og sopstvenog programa dolaze u situaciju da svoje nacionalne privredne tokove i proceseprenose u me.okruenje i na taj nain utiu na olikovanje svih me. operacija (gloalni tokovii procesi). *ostaju vode!e sile razvoja (svetski lideri) i svojim aktivnostima determiniu me.okruenje.+vojim pozitivnim aktivnostima razvijene zemlje sveta postaju inicijatori, a menaderime. poslovanja realizatori gloalnih tokova i procesa sa ciljem stvaranja svetske privrede.loalni procesi i tokovi su zapoeli zahvaljuju!i me.razmeni. Meunarodni marketingutvruje karakteristike gloalnih tokova i procesa, i realizuje se kroz razliite me.poslovnestrategije u predstavljanju podsistema me.poslovanja. Meunarodno poslovanjeukljuuje svafunkcionalna podruja koja prate me.tokove roa, usluga, kapitala, znanja, ideja, kao to su:#.meunarodna proizvodnja $.me.finansijski menadment %.me. transfer znanja ". me.marketing, itd. -enaderi meunarodnog poslovanja moraju da poznaju sve strategije

    me.poslovanja da i uspeno primenili svoj model menadmenta:#. Izvoz(spoljno&trgovinsko poslovanje)

    $. Tenolo!ke trans"erne poslove(vertikalni i horizontalni transfer tehnologije i licencneposlove)

    #. Modalitete proizvodne poslovne saradnje

    $. Meunarodni "ran!izing

    . %ajedni&ka poslovna ulaganja(vlasniko i ugovorno)

    /. Meunarodne strategijske alijanse(strateke mree partnera)0. 'ove oblike ugovorne saradnje: konsalting, ugovorno rukovoenje, ugovorna

    proizvodnja, ugovorno proizvodno ue!e.

    1oncepti privrednih aktivnosti industrija i trita mogu da se posmatraju kao dve strane svakogprivrednog sistema (industrija nudi a trite trai). ato postoji razlika izmeu gloalizacijaprivrednih delatnosti industrija i trita.Globalizacija tri!za 2 trita su definisana popotroaima i njihovim potreama i eljama. -ere do koje je neko trite gloalno, zavisi!e od

    1

  • 7/22/2019 interkulturni menadzment 1

    2/7

    mere do koje su potroake potree za nekim proizvodom3uslugom sline irom sveta. *otroaupotree postaju sve homogenije. loalizacija je uinila potroaku tranju uniformisanijom iprefinjenijom. *otroai trae raznovrsnije proizvode i usluge i vie su voeni pitanjimakvaliteta, tehnikim karakteristikama i dizajnom, nego to ih opredeljuje cena.

    Globalizacija privredni delatnosti 2loalne delatnosti karakteriu se svetski irokomkonkurencijom, prilikama za ekonomske raznovrsnosti, rzim tehnolokim promenama,zajednikim tehnikim standardima i povezanim trgovinskim uslovima.4zroci trine iindustrijske golailazije potiu od sila koje izazivaju internacionalizaciju aktivnosti a to sutehnike i ekonomske sile. Teni&ke sile: masovna proizvodnja, razvoj eleznikih mrea,vazduni saora!aj i informaciono&komunikacione tehnologije.(konomske sile: rast prihoda,napredak u orazovanju i porast nivoa svetske trgovine.

    +ve zemlje sveta nisu isto gloalizovane, tj. sve industrije i trita se nisu potpuno gloalizovali.+vetskom trgovinom nastavljaju da dominiraju zemlje trijade:apadne 5vrope, +everne 6merike

    i zemlje 6zije u predelu *acifika. loalizacija podrazumeva da menaderi moraju da razvijajuvidike koji su gloalni, a istovremeno i transnacionalni. -enaderi utvruju gloalnu misiju,ciljeve i strategiju svojim organizacijama i sprovode strategijski interkulturni menadment.'egativne osobine globalizacije su rezultat loih aktivnosti razvijenih zemalja, to utie napodreeni i uslovljeni poloaj zemalja u razvoju (ne funkcionie svetska privreda):

    Menadment promenama i globalizacija& Osnovna poslovica savremenog poslovanja glasi:7*romene i samo promene 2 nita nije stalno osim promena. *romena je realnost svakeorganizacije a menadment promena je integralni deo posla svakog menadera. 8a promeneutiu eksterne i interne sile. (ksterne sile stvaraju potreu za promenom i potiu iz razliitihizvora: trite, vladini zakoni i regulative, tehnologija i privredne promene (kamatne stope,deficit udeta, devizni kurs).Interne sile potiu iz unutranjeg poslovanja pod uticajemspoljanjih povoljnih prilika:modifikacija usvojene strategije, uvoenje nove tehnike itehnologije i sl.

    9judi koji imaju odgovornost za upravljanje procesom promene u olasti menadmenta nazivajuse agentima promena. -enaderi moraju da udu oprezniji od konsultanata jer oni ive saposledicom svojih odluka u organizacijama. Menjanje strukture organizacije ouhvatapromene u elementima org.strukture( podela rada, grupisanje jedinica,dodela autoriteta ikoordinacija). Menjanje tenologije ouhvata modifikacije u nainu na koji se rad oavlja ili umetodama i opremi koja se koristi.Menjanje ljudi se odnosi na promene u stavovim zaposlenih,u njihovim oekivanjima, doivljaju i ponaanju. aposleni pruaju otpor iz trirazloga:#.neizvesnost $.zarinutost& uplaenost od linog guitka %. uverenje d promena koja se

    uvodi nije u interesu organizacije

    2

  • 7/22/2019 interkulturni menadzment 1

    3/7

    ).....*romene organizacione kulture zbog globalizacije i kreativnosti

    -enjanje org. kulture podrazumeva aktivnosti menadera na osnovu saznanja o organizacionoj,nacionalnoj kulturi i multikulturalizmu. Organizacioni kulturalizam moe se posmatrati sa %aspekta: #.primarni faktor 2 to su vidljive strukture i procesi povezani sa formalnomkulturom,$.utvrene vrednosti 2 ciljevi, strategije i druge odluke koje donose menaderi,%.osnovne vrednosti 2 stavovi, misli, vrednovanja koje lanovi organizacije prihvataju kao istinu.

    1ultura organizacije sastavljena je od relativno postojanih i stalnih karakteristika 2 formira sedugo i zaposleni su joj posve!eni, i zato je rezistentna na promene. 8acionalna kultura je nanivou jedne zemlje i direktan uticaj na organizacionu kulturu i reflektuje se na njeno poslovanje.

    Multikulturalizam je za savremene menadere neophodnost koja se odraava kroz pra!enje:#.odnosa razliitih nacija, $.rasa,%.religija, ".poslova, .starosnih struktura, /.jezika,

    0.orazovnih nivoa itd. o promene !e do!i pod slede!im uslovima:#.drastine krize, finansijskiguici, guitak velikog klijenta i jaka konkurencija, $.novi lideri &promenerukovodstva,%.organizacija koja je mala ili nova, ".kultura je slaa. + "aza upravljanjamenadera: #.definicija prolema $.prikupljanje relevantnih podataka i informacija %. razvojmogu!ih alternativnih reenja ". utvrivane mogu!ih posledica donoenja odluka .kritina je uprocesu odluivanja jer se opredeljuje za optimalnu odluku /.implementacija izaraneodluke(provera u praksi) 0. utvrivanje rezultata primene optimalne odluke

    ,ultura i menadment -*ojam kulture ima % znaenja: #.;ntelektualno 2 odnosi se na vii olikkolektivnog izraavanja $.5konomsko 2 je dodato pojmu kulture i odnosi se na ogatstvo jednezemlje %.mikroioloko &-ikroiologija odnosi se na konkretnu organizaciju jedne zemlje.

    ,ulturaje deo svakog oveka i podrazumeva njegove navike i potree, znanja i tekovine kojestie i prihvata u toku ivota u svojoj drutvenoj zajednici . ,ulturaje sastavni deo celokupnogdrutvenog i individualnog ivota, skup svih znaajnih ljudskih tekovina (tzv. materijalnakultura), duhovnih (tzv. duhovna kultura) ez kojih ne i moglo postojati ljudsko drutvo ni unajjednostavnijim olicima svoje organizacije. Materijalna kulturaouhvata razna sredstva,tehnike, metode i procese koji se koriste u odreenim kulturama za proizvodnjuproizvoda3usluga, kao i njihovu distriuciju i potronju. ,ulturapredstavlja sve to ljudi imaju,misle i rade kao pripadnici jendog prepoznatljivog drutva.

    ,ultura ima sledee karakteristike 1.'a&elnost2 kultura predstavlja opti okvir usvojenog iprihvatljivog ponaanja zasnovanog na naelima, izvornim i oiajnim pravilima

  • 7/22/2019 interkulturni menadzment 1

    4/7

    prepoznatljivost.+.,umulativnost 2 kultura je okvirnog i otvorenog karaktera i stalno je uprocesu razvoja i svaka nova generacija dodaje novi kvalitet