IZ SADRŽAJAVIJESTI TJEDNA

I N F O R M A T I V N A

A G E N C I J AK A T O L I È K A

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna bankaZagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s

v i j e s t i n e w s 12. listopada 2005. broj 41/2005

Domovinske vijesti■ Znanstveni skup "Fra Andrija Kačić i Neretva"■ Crkva i mediji (4)■ Preminuo isusovac Lorand Kilbertus■ Predstavljena monografija o pohodu pape Ivana Pavla II. Zadru■ Caritasove inicijative u Požeškoj biskupiji

100. obljetnica rođenja kardinalaFranje Šepera

Đakovačka i Srijemska biskupija u suradnji saZavodom za znanstveni i umjetnički radHrvatske akademije znanosti i umjetnostiorganizirala svečano obilježavanje stoteobljetnice rođenja kardinala Šepera u njegovurodnom gradu Osijeku ■ Susret mladih Šibenske biskupije

■ Nacionalni kapitul Franjevačkoga svjetovnog reda

Svefranjevački susret na Trsatu

Susretom predstavnika svih franjevačkihzajednica, muških i ženskih redova, družbi ikongregacija s područja Hrvatske, BiH,Slovenije i Srbije i Crne Gore započela je,prva u svijetu upravo na Trsatu, intenzivnatrogodišnja priprava za proslavu 800.obljetnice Franjevačkog reda

■ Novi apel franjevačkih zajednica■ Provincijali uputili pismo Carli Del Ponte■ Nuncij Lozano u Polači i Kistanjama

Akcija Hrvatskog Caritasa za pomoćžrtvama potresa u Južnoj Aziji

Hrvatski Caritas prikupljenim će novcem, usuradnji s međunarodnim Caritasom i azijskimCaritasima, izravno pomoći žrtvama potresa

■ Diplomati na misi u šibenskoj katedrali■ Vukovar: Vraćen kip Gospe Fatimske■ Misom zahvalnicom zaključene 35. Varaždinske barokne večeri

Split: Započelo plenarno zasjedanjeHBK

Osvrćući se na otvaranje pristupnih pregovoraRH s Europskom unijom, kardinal Bozanićistaknuo kako su biskupi i cijela Crkva pozvaniu tome gledati prst Božje providnosti, koji preddržavna tijela, svakog građanina i Crkvu uhrvatskom narodu postavlja nove zadatke iizazove

■ Split: Misa u sklopu zasjedanja HBK■ Duhovnom glazbom umreženi

Crkva u Hrvata■ Bl. Merz u radnom dokumentu Sinode biskupa■ Izlaganje kardinala Puljića na Biskupskoj sinodi

Izlaganje biskupa Škvorčevića naBiskupskoj sinodi

Iskustvo hrvatskog naroda, koji je više odtisuću godina uživao povlasticu slavljenja misena vlastitom jeziku, uvelike je pridonijelo tomuda koncilski oci na Drugom vatikanskomsaboru prihvate slavljenje latinske liturgije najezicima pojedinih naroda

■ Budućnost hrvatskih katoličkih misija u Europi (1)

Inozemne vijesti■ Socijalna dimenzija i pastoralni pristup euharistiji■ Crkva u Turskoj zadovoljna otvaranjem pregovora s EU■ Svjetski dan duševnog zdravlja■ Vatikan: Svečani skup uz 15. obljetnicu utemeljenja Biskupske sinode■ U Vatikanu predstavljena Papina knjiga "Božja revolucija"■ Papa susreo predstavnike ostalih Crkava nazočnih na Sinodi■ Većina britanskih liječnika protiv legalizacije eutanazije

Prilog dokumenti■ Vjera se ne može svesti samo na privatne osjećaje■ Međusobnim prihvaćanjem izgrađujemo novi grad Jeruzalem

Prilog prikazi■ Objavljen pastoralni kalendar Zagrebačke nadbiskupije za 2005/06. godinu■ Zbornik "O čovjeku i Bogu"

2 12. listopada 2005. broj 41/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Krk: Biskupijsko-županijsko vijeće vjeroučiteljaStručni skupvjeroučitelja osnovnihi srednjih škola iodgajateljica u vjeri

Krk, 1.10.2005. (IKA) - Spočetkom nove pastoralne iškolske godine krenulo se i uuobičajeno obvezatno stručnousavršavanje i produbljivanjeveć postojećeg znanja i iskustvavjeroučitelja i vjeroučiteljica, teodgajateljica u vjeri. Tako je u Krku 1. listopadapriređen stručni skup o temi"Euharistija kao izvorzajedništva i suradnje župnika ivjeroučitelja", u sklopuBiskupijskog/županijskogvijeća za vjeroučitelje osnovnihi srednjih škola, te odgajateljicau vjeri, a u organizacijipredstojnika Katehetskog uredaKrčke biskupije vlč. mr.Antona Peranića, uz suradnjuvjeroučiteljica prof. DubravkeBuničić, voditeljice stručnogavijeća vjeroučitelja osnovnihškola za područje Krčkebiskupije/Primorsko-goranskežupanije iz OŠ Frane Petrića uCresu i Ljiljane Filipas,voditeljice stručnog vijećavjeroučitelja srednjih škola zapodručje Krčkebiskupije/Primorsko-goranskežupanije iz SŠ AmbrozaHaračića u Malom Lošinju. Na skup su bili pozvani svisvećenici, a ne samo oni kojipredaju vjeronauk u školi. Naskupu je bio nazočan i krčkibiskup Valter Župan, koji jenakon uvodne molitve i zazivaBožjeg blagoslova uputio riječpoticaja i ohrabrenja onima kojisu na posebni način pozvani"raditi u vinograduGospodnjem". Istaknuo je kakose sveukupan smisao truda ižrtve na području katehizacijeogleda upravo u tome koliko suoni kojima se naviješta RiječBožja svakodnevno bližeaktivnom sudjelovanju ueuharistijskom slavlju, te kolikoplodove toga slavlja prenose uvlastiti život i svakodnevicu. Tako prvi i osnovni cilj,povezanost Euharistije ivjeroučenika, postaje uvjet našeplodnosti na svim područjimapastorala. Kako bi se takvetežnje mogle ostvariti potrebnaje dobra suradnja i življenozajedništvo na svim razinamacrkvene zajednice, a poglavitoizmeđu onih koji najužesurađuju ili bi makar trebali,

ako ne zbog drugog onda zbog"višeg cilja" - spasenja duša. Tu je temu produbila i pojasniladr. Jadranka Garmaz sKatoličkog bogoslovnogfakulteta Sveučilišta u Splitu upredavanju "Euharistija kaoizvor zajedništva i suradnježupnika i vjeroučitelja". Uprvom dijelu predavanja više seosvrnula na samorazumijevanje znakovitostiEuharistije i onoga što je uuskoj vezi s njom. Temeljeći sena dokumentima Drugogavatikanskog sabora i onima kojisu u novije vrijeme njimanadahnuti, istaknula je kako jeEuharistija temelj i vrhunaczajedništva u Crkvi, a Crkvasmo mi svi. Kako bismo unečemu mogli u potpunostisudjelovati, moramo najprijerazumjeti o čemu je riječ. Tumjesto nalazi euharistijskakateheza i euharistijskaduhovnost. Njihova je glavnauloga povezati životne situacijei euharistijsko slavlje, uvestivjernika u slavljenje euharistijei potaknuti ga da iz toga slavljacrpi snagu za svakodnevni životu kojem je svatko od nasupućen na druge ljude s kojimaživi i radi, susreće se iisprepliće se. Tako Euharistijakao model zajedništva izmeđuBoga i čovjeka postaje modelzajedništva između čovjeka ičovjeka, kršćanina i kršćanina. Jedino Crkva koja nastaje izEuharistije (Ivan Pavao II.:"Ecclessia de Eucharistia")može biti izazov suvremenomčovjeku za kršćanskoopredjeljenje. Upravo tu mjestonalaze razni načini i modelikojima se tom i takvomčovjeku može i želi približitiEuharistijskog Isusa. No, to nijemoguće ako ne postoji suradnjaprvih i odgovornih na područjukatehizacije i pastorala -vjeroučitelja i župnika, tedrugih svećenika, redovnika iredovnica, o čemu je bilo višeriječi u drugom djelupredavanja. Uloga i poziv svećenika ivjeroučitelja komplementarnisu i isprepliću se, te kao takvimogu biti plodonosni za cijeluzajednicu. No, ta suradnjazahtijeva preduvjete koji

omogućuju ostvarivanje onogposlanja kojeg je Kristnamijenio Crkvi - djelatnonaviještanje Evanđelja.Međusobno slušanje iuvažavanje iskustava,konstruktivni dijalog iotvorenost za promjene,prihvaćanje novih ideja bezrušenja tradicionalnih oblika,inkulturacija vremenu u kojemživimo i osluškivanje potrebaljudi zajednice u kojoj živimo islavimo Boga, neki su odnezaobilaznih stanica na putuprema istinskoj suradnjižupnika i vjeroučitelja, teostalih članova Crkve. Ta i takva suradnja najbolje ćese ostvariti u Euharistiji i krozEuharistiju, jer ona je samaizvor zajedništva na koje smopozvani i u koje drugepozivamo, rekla je dr. Garmaz.Potrebno je osobno,samokritičko promišljanjevlastite uloge u pripremi iostvarivanju konkretnih ciljeva,zajedničko određivanjeprioriteta, usklađivanje stavova,racionalno planiranje i dogovorkako bi se u jednoj župskojzajednici moglo živjeti i raditi"punim plućima", a ne samo sjednim njihovim krilom. Nakon predavanja uslijedile supraktične radionice u kojima sena konkretan način raspravljalošto, kako i na koji način gorerečeno primijeniti u radu iživotu u župi i školi. Uslijedioje plenum na kojem su voditeljipojedinih skupina izvijestili orezultatima rada i donesenimzaključcima. Na kraju je predstojnikKatehetskog ureda mr. Peranićpredstavio Godišnji kalendarskupova i susreta te se osvrnuona neke aktualnosti i problemes kojima se susrećuvjeroučitelji. Istaknuo je kakotreba raditi supsidijarno i kadstvari idu dobro, a isto tako ikad dođu problemi. Potaknuo jevjeroučitelje da porade nasvojoj kompetentnosti iodgovornosti i skrenuopozornost na racionalnijeangažiranje vjeroučitelja laika uraznim vidovima pastorala,pogotovo onih koji imajuobitelj.

3v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Znanstveni skup "Fra Andrija Kačić i Neretva"Trodnevni skupodržan je uMetkoviću, Opuzenu iPločama, a sudionicisu posjetili i rodnoKačićevo mjesto Brist

Metković, 1.10.2005. (IKA) -Nakladnik "Neretvanska riznicaumjetnina i inih vrijednosti" izOpuzena organizirao je od 29.rujna do 1. listopada susretznanstvenih, književnih idrugih kulturnih djelatnika u trineretvanska grada. Kako je proteklu godinuMinistarstvo prosvjeteproglasilo "Godinom fraAndrije Kačića", koja jeproslavljena na različite načineu domovini i u inozemstvu,organizatori su također željeliprvi susret posvetiti StarcuMilovanu, kako su zvaliKačića, jer je on na posebannačin bio povezan s Neretvom injezinim stanovnicima. U četvrtak 29. rujna uGimnaziji u Metkoviću, uzkulturne i društvene djelatnikebili su posebno brojni učeniciGimnazije koji su željelidoznati više o fra AndrijiKačiću, a skupu je nazočio ižupnik fra Dušan Džimbeg.Skup je otvorio prof. StjepanŠešelj, ravnatelj "Neretvanskeriznice" i "Hrvatskoga slova", anazočne su pozdravili TončiJerković uime Poglavarstvagrada Metkovića, te ravnateljGimnazije Jozo Jurković.Program je vodio profesor naFilozofskom fakultetuSveučilišta u Zagrebu dr. StipeBotica. Fra Gabrijel Jurišić, urednikZbornika "Kačić", održao jepredavanje "Život i smrt fraAndrije Kačića Miošićapovezani s Neretvom", aprofesor hrvatskoga jezika naFranjevačkoj klasičnojgimnaziji u Sinju HrvojeMarkulin izlagao je na temu"Oslobođenje Neretve odTuraka u Kačićevoj pjesmiOsvajanje kule Norina 1684.godine". Glumac Tomislav Martićinterpretirao je nekolikoKačićevih pjesničkih i proznihtekstova koji govore o Neretvi.Urednik Jurišić u toj je prigodigimnazijskoj knjižnici darovaopojedina izdanja Zbornika"Kačić". U petak 30. rujna uprijepodnevnim satimapredavači su posjetili

Neretvansku riznicu umjetninai inih vrijednosti, a zatim jeodržan drugi dio susreta uGradskoj knjižnici u Opuzenu.Među uzvanicima su biližupnik i neretvanski dekanStipe Jerković, nekadašnjiopuzenski župnik a sadamisionar u Novom Zelandu donAnte Klarić, župnik Pline-Stabline fra Frano Laco i drugi.Na početku je crkveni zbordjevojaka pod ravnanjem s.Marinele Delonga otpjevaopjesmu "Morska zvijezdo". Nazočnima se, između ostalih,obratio gradonačelnik OpuzenaIvo Mihaljević te ih upoznao sdanašnjim trenutkom grada iopćine. Program je vodio o.Gabrijel Jurišić, koji je ujednoupoznao nazočne sprošlogodišnjim znanstvenimskupovima i drugimmanifestacijama u čast StarcaMilovana. Profesor naSveučilištu u Mostaru dr.Šimun Musa održao je potompredavanje "Prosvjetiteljsko-jezikoslovni značaj KačićevaRazgovora ugodnoga narodaslovinskoga", a izlaganje"Obiteljske predaje o plemenuTomaševića u Baćini" pročitalaje studentica hrvatskoga jezikana Filozofskom fakultetu uZagrebu Ana Dominiković. Glumac Tomislav Martićpročitao je nekoliko pjesma izKačićeve "Pismarice", a fraGabrijel je Gradskoj knjižniciuručio knjigu o Hrvatskomnarodnom preporodu uCetinskoj krajini. U poslijepodnevnim satimasudionici su posjetili Ploče, a uPučkomu otvorenom učilištu,nakon riječi dobrodošlice prof.Ante Ćape u ime Poglavarstvagrada, započeo je treći dioskupa. Predavanje "Fra AndrijaKačić Miošić i hrvatskistandardni jezik" održao jeprofesor suvremenogahrvatskog jezika na Sveučilištuu Zadru dr. Mile Mamić, apredavanje pročelnika odsjekakroatistike na SveučilištuWatreloo u Kanadi dr. VinkaGrubišića "Opomene, kletve izakletve u Razgovoru ugodnomnaroda slovinskoga", unjegovoj je odsutnosti pročitaoT. Martić. A. Dominikovićiznijela je kraći prikaz

predavanja o obiteljskimpredajama u Baćini o plemenuTomaševića. Voditelj Zavičajnezbirke grada Ploča AnteKovačević proveo je zatimgoste kroz izložbeni prostorZbirke te im darovaomonografiju o gradu. U subotu 1. listopada svi susudionici posjetili Brist, rodnoKačićevo mjesto, gdje su ihdočekali domaćini, a u imepotomaka drevne obiteljiKačića Miošića goste jepozdravio Slobodan Miošić.Budući da je župnik bioslužbeno odsutan, gvardijanSamostana u Zaostrogu fraAnte Babić proveo ih ježupnom crkvom sv. Margarite,ispred koje se nalaziMeštrovićev spomenik.Sudionici skupa pohodili suzatim u Starom selu Kačićevurodnu kuću koja je proteklegodine u prigodi jubilejapotpuno obnovljena i do njeizgrađen novi asfaltni put. Goste je posebno dojmila špilja"Dušina", u kojoj se 1658. skrioPavao Kačić pok. Stipana i 26Brišćana. Kad su Turci todoznali, zapalili su ispred špiljeveliku vatru i tako ih sve"zadušili". Žrtve je pokopaoNikola Vežić te posvjedočionjihovo mučeništvo. Do 2008.godine planira se uređivanjeDušine, podizanje oltara tepostavljanje spomen-pločekako bi se na dostojan načinobilježila 350. obljetnicamučeništva Brišćana. Sudionici skupa također suposjetili Kačićev samostan uZaostrogu, razgledali crkvu ukojoj je fra Andrija pokopan,zatim samostanski muzej,knjižnicu, arhiv, botanički vrt tese našli za zajedničkim stoloms franjevcima koji su ih srdačnoprimili. Gvardijan je podijelioprigodne uspomene na susretsvim gostima, koji su punidojmova napustili Kačićevzavičaj. Sredstva za održavanjeznanstvenog skupa osigurala suPoglavarstva gradova, teturističke i druge ustanove.Organizatori su najavili da ćese dogodine održati skupposvećen životu i djelu donMihovila Pavlinovića.

4 12. listopada 2005. broj 41/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Pridraga: Duhova obnova fra Zvjezdana LinićaRavnatelj kuće susreta"Tabor" u župnojcrkvi Gospe odRužarija predvodioduhovnu obnovuobraćenja i molitve zaozdravljenje inutarnje oslobođenjena evanđeosku temu"Gospodin moj i Bogmoj"

Pridraga, 2.10.2005. (IKA) -Fra Zvjezdan Linić, ravnateljkuće duhovne obnove "Tabor"u Samoboru, predvodio je od29. rujna do 2. listopada užupnoj crkvi Gospe od Ružarija(Luzarice) u Pridragi duhovnuobnovu obraćenja i molitve zaozdravljenje i nutarnjeoslobođenje na evanđeoskutemu "Gospodin moj i Bogmoj". Svakoga dana program seodvijao u večernjim satima uzpredavanje, misu i klanjanjepred Presvetim oltarskimsakramentom, uz molitve zaozdravljenje i oslobođenje, azavršio je svečanomeuharistijom i procesijom sGospinim kipom u nedjelju, nasam zavjetni blagdan Gospe odRužarija. Na duhovnoj obnovisudjelovali su brojni vjernicižupe Pridraga i susjednih župaNovigradskog dekanata, koji susvakoga dana dupkom ispunjalinovu župnu crkvu. U uvodnojriječi je župnik don JureZubović ukratko predstaviopovijest župe, pozdravljajućivoditelja i sudionike duhovneobnove, istaknuvši njezin ciljkoji je prvenstveno obraćenje iprodubljenje vjere u IsusaKrista Spasitelja i u izgradnjikraljevstva Božjeg kao živeCrkve u srcima svakogvjernika. Takvu vjeru treba

osnažiti dubljim evanđeoskimzahvatom u nutrinu da DuhSveti otvori nova prostranstvamilosnog života, istaknuo ježupnik te zaželio da "Duh Svetiotkloni iz njihova srca sve krivei lažne spoznaje, navade,običaje i prakse koji ih udaljujuod Boga i od njih samih, a daprihvate spasenje Isusa Krista usvome životu, kako bi ovažupna zajednica procvalanovim poletom i zamahomvjerničkog života". Zato smo iupriličili ovu trodnevnuduhovnu obnovu pred blagdannaše nebeske Majke - Gospe odRužarija, koju mi zovemo"Gospa Luzarica", da nitko užupi ne ostane uskraćen njezinemajčinske brige, zaštite ipomoći, kazao je don Jure.Bog se ne da ničim nadmašiti uljubavi, isticao je voditelj usvojim izlaganjima, zaželjevšida nazočni osjete vezu izmeđusvoga života i evanđelja uspoznaji da je Isus KristSpasitelj, Otkupitelj iObnovitelj svakog čovjeka. Isusima vezu s ljudskimproblemima i poteškoćama kojeu sebi nose. Puno je toga štozarobljava čovjeka, odovisnosti o alkoholu, drogi,grešnih navika među kojeprvenstveno spadaju psovke,nevjere u braku, promiskuitet,

bludnosti predbračne iizvanbračne, negativne i grešnemisli, osjećaj mržnje i drugaopaka nagnuća koja lakoćomzahvaćaju čovjekovo srce,rekao je voditelj te istaknuo daIsus preko molitve zaoslobođenje, ispovijedi i ostalihsakramenata čovjeka liječi odtih grijeha i čini novimčovjekom osposobljenim zaljubav i za krepostan život.Krist nas liječi i od osjećajaostavljenosti, depresije, straha,nemorala i od stotinu drugihbolesnih osjećaja. U duhovnojobnovi pozvani smo otvoriti seBožjoj milosti, vjerujući da je uBogu sve moguće, jer on se želipokazati Spasiteljem u mukamai križevima našeg života i datinam potpunu radost. Krist jedošao liječiti naše rane i sveostale bolne situacije našegaživota, uzimajući na sebe našeprobleme i grijehe. To je čudokoje u nama čini Isus, a za to jepotrebna vjera, živa iobnovljena, kako bismoodgovorili evanđelju i onomešto Isus od nas traži. To jeprogram moralnog i poštenogkršćanskog života vjernika ismisao ove duhovne obnove,među ostalim kazao je voditeljfra Zvjezdan Linić.

Karlovac: 75. obljetnica križarske organizacijeKarlovac, 2.10.2005. (IKA) - UNacionalnom svetištu sv. Josipau Karlovcu - Dubovac unedjelju 2. listopadaproslavljena je 75. obljetnicakrižarske organizacije, čijičlanovi i danas djeluju u višekarlovačkih župa. Proslava jezapočela misnim slavljem kojeje predvodio dugogodišnji

duhovnik križara mons.Marijan Radanović, anastavljena je svečanomakademijom. Nastupili sukrižari iz župa Švarča, Banija,Hrnetić i Dubovac. O nastankukrižarske organizacije govorioje prof. Ivan Štedul, a s.Dubravka Beljan pročitala jesvoje razmišljanje o dr. Ivanu

Protulipcu i Marici Stanković srefleksijom njihove žrtve nadanašnje vrijeme. Br. HrvojePajtak govorio je o značajnimplodovima križarskogdjelovanja, a br. TomislavPavlaković o opravdanosti ivažnosti djelovanja križaradanas.

Crkva i mediji (4)Posljednjega danaTeološko-pastoralnogtjedna na Teologiji uRijeci posvećenogodnosu Crkve i medijabilo je riječi ocrkvenim medijima ivjerskim programimana području Riječkemetropolije

Rijeka, 5.10.2005. (IKA) -Posljednjega dana Teološko-pastoralnog tjedna na Teologijiu Rijeci posvećenog odnosuCrkve i medija u srijedu 5.listopada bilo je riječi ocrkvenim medijima i vjerskimprogramima na područjuRiječke metropolije, o čemu sugovorili glavni urednici isuradnici tih medija.Helena Anušić iznijela je prikazDanijela Delonge o dosezimatiskanih medija u Riječkojnadbiskupiji. Prikazan jemjesečnik Riječke nadbiskupijei Gospićke biskupije "Zvona"

koji izlazi već 42 godine.Premda mu se naklada smanjilana nešto više od dvije tisućeprimjeraka, taj list na 28stranica, od čega su četiri ukoloru, donosi brojne priloge izcrkvenoga života, od čega seoko četrdeset do šezdeset postosadržaja temelji na vijestima, aostalo su prilozi formativnogkaraktera. Uočen je problemmale tiraže kojoj bi se moglodoskočiti kad bi se ozbiljnijepristupilo davnoj idejiobjedinjavanja svih mjesečnikas područja metropolije u jedanzajednički. Glavni urednik

"Kvarnerskoga veza",mjesečnika Krčke biskupije,vlč. Anton Valković istaknuo jekako se naklada toga lista odnjegovih početaka prije 8godina nije značajnije mijenjalate je sada zaustavljena na oko2400 primjeraka. Prikazao jerubrike i naglaske koje donositaj list otočne biskupije, što gazaista pretvara u povezivanje temorem odvojene biskupijskezajednice, ali ga povezuje i sbrojnim otočanima u svijetu.Jedna od karakteristika lista je iisticanje brojnih vrijednostiobičnoga života kakav postoji

5v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

na kvarnerskim otocima.Mjesečnik Porečko-pulskebiskupije "Ladonja", zbogspriječenosti glavnog urednikanije posebno predstavljen, ali jenaglašena njegovadugovječnost i značenje,posebice u njegovim stalnimprinosima iz istarske crkvenepovijesti kao i zauzetimčlancima istarskih svećenika,posebice dr. Josipa Grpca. Mr.Tomislav Rogić prikazao jezauzeto medijsko djelovanje napodručju najmlađe hrvatskebiskupije, Gospićko-senjske, aposebice njegovogpovremenika "Zov".On jenabrojio i brojne župne listovete radijske emisije s vjerskomtematikom. Na područjuRiječke metropolije postoji okopedesetak župskih listića kojiizlaze mjesečno ili povremeno,a vjerskih emisija na lokalnimradio postajama ima okodvadesetak. O djelovanju uelektronskim medijima govorilesu prof. Gordana Gržetić iHelena Anušić, dok je medijskapostignuća redovničkihzajednica prikazao o. IvanMiklenić, suradnikpovremenika "Marijin Trsat".Mr. Petar Tomašić prikazo jeprisutnost lokalne Crkve naInternetu. Sveukupno ima 26web stranica pojedinihinstitucija s područja

metropolije na Internetu, odčega iz Riječke nadbiskupije13, iz Gospićko-senjske iPorečko-pulske po 6 te 1 webstranica Krčke biskupije. Nekesu od njih statične i neaktivnedok su neke vrlo dobrouređene. U nastavku prijepodnevnograda posljednjeg dana Tjednazavršno predavanje o temi"Crkva, društvo i odgoj zadjelovanje u medijima" održaoje dr. Josip Grbac. Svojeizlaganje usmjerio je ponajprijeonima koji djeluju u medijima,odnosno koji bi trebali bitiosposobljeni za to djelovanje.Ustvrdio je da se o tojproblematici, što začuđuje, vrlomalo može naći u postojećojliteraturi. Nije li tosimptomatično, upitao sepredavač, jer se kaopodrazumijeva da djelatnicimau medijima ne treba širi odgoj iobrazovanje od svladavanjatehnika i zanata. Upitavši, nijeli se shvaćanje etike u medijimazatvorilo u uske konfesionalneokvire, pa se o etici želiraspravljati unutar takvihcjelina, dr. Grbac je upozorioda nam je potreban odgoj zamedije svih koji su uključeni unjih, no taj bi odgoj moraoimati šire poimanje, jer etičnostse tiče svih. Budući da

uspješnost medija najčešćeovisi o brzini, kao da za etičkopromišljanje toga djelovanja neostaje vremena, što je pogubnoza istinu. Često se ističe " pravona istinu" , što je relativnipojam i ne sadrži onaj apsolutnisadržaj kojega često ističumedijski djelatnici. Stoga je dr.Grbac poželio da se i na našimcrkvenim učilištima, ali nadruštvenim razinama takavodgoj uvede kao obvezatnipredmet, jer to od suvremeneCrkve i društva zahtijevajunove prilike u kojima medijiimaju važno mjesto. Nakon posljednjeg predavanjapovedena je plodna diskusija ukojoj je do izražaja došlaprobuđena svijest kakopastoralnih radnika tako istudenata teologije, koji su uvelikom broju sudjelovali naTjednu, o nužnosti bavljenjamedijima, jer kako je rečeno,ako se mi ne bavimo medijima,oni će se sigurno baviti nama.Zaključni osvrt na predavanja inaglaske dali su, međuostalima, i sudionici, a sve jesintetizirao dr. Jerko Valković.Uime Teologije u Rijeci, kojaje priredila Tjedan, zahvalnuriječ uputio je dr. Ivan Šporčić,a skup je molitveno zaključiogospićko-senjski biskup MileBogović.

Preminuo isusovac Lorand KilbertusNadbiskup Hočevarna misi zadušniciistaknuo pokojnikoveljudske, svećeničke iglazbeničke kvalitete

Zagreb, 5.10.2005. (IKA) - Napovratku iz Zagreba preminuoje 28. rujna od posljedica teškeprometne nesreće blizuBeograda o. Lorand Kilbertus,član Hrvatske pokrajine DružbeIsusove. U Beogradu je 1.listopada ispraćen u Zagreb tesu se u crkvi Sv. Petra okupilimnogobrojni vjernici ipokojnikovi prijatelji. Misuzadušnicu predvodio jeapostolski nuncij u Srbiji iCrnoj Gori nadbiskup EugenioSbarbaro. Od pokojnika seoprostio generalni vikarBeogradske nadbiskupije fraLeopold Rohmes. U imepoglavara Srpske pravoslavnecrkve i svoje osobno, ispraćajuje nazočio episkop bački i članSvetog arhijerejskog sinodaSPC Irinej Bulović. On seoprostio od pokojnika "u imeduhovnih veza koje su njegovživot ukrstile s ocemLorandom". Bili su nazočni ipredstavnici drugih vjerskihzajednica. Za tu prigoduimprovizirani zborpravoslavnih svećenika i

studenata Pravoslavnogbogoslovnog fakulteta uBeogradu otpjevao je dioslužbe za pokojne pobizantskom obredu. Od svogadugogodišnjeg duhovnikaoprostio se i zbor crkve Sv.Petra, izvođenjem njegovihskladbi. U srijedu 5. listopadao. Lorand pokopan je naMirogoju u Zagrebu. Pogrebneobrede i misu zadušnicu ubazilici Presvetog Srca Isusovapredvodio je beogradskinadbiskup Stanislav Hočevar,koji je zbog toga doputovao izRima sa Sinode biskupa. Kodgroba je pokojnikov likprikazao provincijal Hrvatskepokrajine Družbe Isusove o.Ivan Koprek. U propovijedi namisi nadbiskup Hočevaristaknuo je pokojnikoveljudske, svećeničke iglazbeničke kvalitete, tenjegovo značenje zadušobrižnički rad u Beogradu.Koncelebriralo je tridesetaksvećenika, a bili su nazočni iveleposlanici Malteškogviteškog reda iz Beograda i

Zagreba. Kod pogreba supjevala pokojnikova braća -isusovci, a u tijeku miseakademski zbor "Palma" koji jeizvodio Kilbertusove skladbe.Lorand Kilbertus rođen je 25.rujna 1928. u Sečenovu (danasDužine) u Banatu, od ocaFilipa, po nacionalnostiNijemca i majke Vilme,Mađarice. Kod svojih roditelja-učitelja pohađa osnovnu školu,a od 1939. do 1947. pitomac jeNadbiskupskoga dječačkogsjemeništa i klasične gimnazijena Šalati u Zagrebu. Godine1947. ulazi u Družbu Isusovu: uZagrebu, gdje obavlja novicijatod 1947. do 1949. i studijfilozofije (1949-1952). Nakonodsluženog vojnog roka uSarajevu postaje 1953./54.odgojiteljem u sjemeništu naŠalati. Teologiju takođerstudira u Zagrebu od 1954. do1958. Za svećenika je zaređen1957., a završnu isusovačkuformaciju (tzv. treću probaciju)obavio je u Dubrovniku1958./59. Pastoralno djelujekao kateheta najprije u Zagrebu

6 12. listopada 2005. broj 41/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

u bazilici Presvetog SrcaIsusova (1959-60), a zatim ježupnik i superior na Telepu uNovom Sadu (1960-1961). Od1961. do 1966. glazbeni jeodgojitelj u sjemeništu nazagrebačkoj Šalati. U Beograduje kapelan u župi sv. Petra uMakedonskoj ulici od 1966. do1973. Od 1973. do 1986.djeluje pastoralno u Zagrebu,gdje je uz ostalo u bazilici SrcaIsusova odgovoran za crkvenuglazbu. Od 1986. ponovno služiu Beogradu: do 1991. kao župnivikar, kao župnik i superior do2000., a zatim do smrti kaopastoralni djelatnik. UBeogradu je došla do izražajanjegova poliglotska nadarenost.Vršio je, naime, dušobrižničkuslužbu ne samo za Beograđane,nego i za članove raznihveleposlanstava. Osimhrvatskoga jezika, govorio jenjemački, mađarski, engleski,francuski, talijanski i latinskijezik. O. Kilbertus se odlikovaosmirenošću, otmjenošću iprofinjenošću. Bio je susretljivi spreman svakome pomoći,blizak kako jednostavnim tako iučenim ljudima. Svi su ga zbogtoga voljeli. Osim glazbe, bilamu je draga i likovna umjetnost(povremeno je izrađivao crteže

i skulpture). Rado jeraspravljao o filozofskim iteološkim pitanjima,pokazujući zavidno znanje iupućenost u probleme. Bio ješirokih vidika i ekumenski vrlootvoren. Dokaz za to je ičinjenica da je bio jedan odosnivača Međureligijskogcentra u Beogradu. Pohađao ječesto bolesnike, i one najteže,npr. oboljele od AIDS-a,ispovijedao, katehizirao. Bio jeodgovoran za glazbu u crkvi, avršio je i službu duhovnikaMalteškoga viteškog reda. Odroditelja je dobio osnovnuglazbenu izobrazbu. Odrastaoje uz oca orguljaša, što ga većzarana uvodi u liturgijskazbivanja u crkvi. O. Kilbertusisticao je da je za njegovglazbeni razvoj odsudan utjecajimao skladatelj MiroslavMagdalenić, koji je bio njegovprofesor glazbe u sjemeništu.Nakon Magdalenićeva odlaska(1941) nije više imao sustavneglazbene potpore u školi. Kaogimnazijalac slušao je poznatogorguljaša u zagrebačkojkatedrali Franju Dugana ioduševljavao se osobitonjegovim improvizacijama.Kada je 1953. postaoodgojiteljem u sjemeništu na

Šalati, započeo je sustavnuglazbenu izobrazbu kodmaestra Albe Vidakovića, što jeu ograničenim mogućnostimanastavio i za vrijeme studijateologije. U tijeku pastoralnogdjelovanja u Zagrebukomponira prvu glazbenuzbirku himana (1959-60). UNovom Sadu započinje rad nadrugoj zbirci, a od 1961. do1966. na Šalati u Zagrebusklada treću zbirku himana. Urazdoblju od 1966. do 1973.dovršava u Beogradu skladanjesvoje prve mise. Ujednonastavlja izrađivati vlastituškolu (udžbenik) za orgulje,koja u praksi daje brze i dobrerezultate. U Zagrebu zatimobjavljuje "Školu za orgulje" isklada drugu misu. Razumio sei u gradnju orgulja te je utjecaona poznatog talijanskoggraditelja orgulja GustavaZanina, koji je izradio(proširio) orgulje u baziliciPresvetog Srca Isusova.Beogradski umjetnički krugoviističu kako je o. Kilbertus kaoorguljaš i skladatelj daoznačajan prinos tamošnjemkulturnom životu, naposenjegovanjem ranokršćanske isrednjovjekovne crkveneglazbe.

Susret djelatnika Glasa Koncila s karmelićankamaTradicionalni susret uprigodi blagdana sv.Terezije od DjetetaIsusa, naučiteljiceCrkve te zaštitnicemisija i togakatoličkog tjednika

Brezovica, 6.10.2005. (IKA) -Tradicionalni susret djelatnika isuradnika Glasa Koncila skarmelićankama u prigodiproslave blagdana sv. Terezijeod Djeteta Isusa, naučiteljiceCrkve te zaštitnice misija ikatoličkoga tjednika GlasaKoncila, održan je u samostanuBosonogih karmelićanki uKarmelu-Brezovici 6. listopada.Svečano misno slavljepredvodio je PavaoMadžarević, župnik izBrodskoga Vinogorja isuradnik Glasa Koncila naizdavalačkim projektima, ukoncelebraciji s urednikomGlasa Koncila IvanomMiklenićem i direktoromNedjeljkom Pintarićem.Osvrnuvši se na kratak, ali vrlo

bogat i sadržajan život MaleTerezije, župnik Madžarević jeu propovijedi istaknuosvetičinu nutarnju duhovnusnagu kojom je uspjelanadvladati "okove" ondašnjihpropisa i pretjerane asketike teprepoznati ispravnost putautemeljenoga na iskrenoj inepatvorenoj ljubavi premaIsusu Kristu i bližnjemu. Prijezavršnoga blagoslova, župnikMadžarević je s različitimusporedbama i slikama izprirode protumačio simboličkoznačenje ruže koja sa svojimcvijetom, mirisom, trnjem istabljikom upućuje nauzvišenost i zahtjevnost rasta isazrijevanja, kako pojedincatako i čitave zajednice. Nakraju misnoga slavlja direktor

Pintarić zahvalio jeredovnicama na dugogodišnjemgostoprimstvu u Karmelu te zasve molitve kojima pratenastojanja djelatnika GlasaKoncila već više od 40 godina.Župniku Madžareviću čestitaoje na uspješnom 20 godišnjemprevođenju i objavljivanjuknjiga belgijskoga svećenika ipisca Phila Bosmansa nahrvatski jezik te 5. obljetnicu"Saveza bez imena" uHrvatskoj, kojeg je u Belgijiosnovao Phil Bosmans.Djelatnici i suradnici GlasaKoncila zadržali su se zatim udruženju i razgovoru skarmelićankama koje supokazale zavidno poznavanjeaktualne crkvene i društvenesituacije u Hrvatskoj.

Biskup Ivas blagoslovio rendgenski uređajŠibenik, 6.10.2005. (IKA) -Šibenski biskup Ante Ivasblagoslovio je suvremenirendgenski uređaj za digitalnudijaskopiju u četvrtak 6.listopada u Općoj bolniciŠibensko-kninskoj. Mi kršćanidržimo da sveti prostori nisusamo crkve, nego i ostali u

kojima se radi za čovjekovodobro. Crkva je zainteresiranaza moderne i suvremene teme,te posebnu važnost pridajezdravstvu koje se brine očovjekovu tijelu, poručio jebiskup Ivas. Potom jepozdravio dobar rad šibenskebolnice u kojoj se, kako ističe,

brine za kompletnog čovjeka,za čovjekovo tijelo i čovjekovduh. Treba blagosloviti sve onošto služi za dobro čovjeka istoga ovaj blagoslov neka budena duhovno dobro cijelomgradu Šibeniku, županijiŠibensko-kninskoj i cijelojDomovini, zaključio je.

7v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Predstavljena monografija o pohodu pape Ivana PavlaII. Zadru

Monografija jeocijenjena kaomonumentalno djelokoje od sličnih izdanjarazlikuje dinamički,filmski pristup uprikazu razvojacjelokupnogdogađanja

Zadar, 6.10.2005. (IKA) -Monografija "Pastirski pohodSvetog Oca Ivana Pavla II.Zadarskoj nadbiskupiji, Zadar,9. lipnja 2003." urednice InesGrbić predstavljena je učetvrtak 6. listopada uHrvatskoj kazališnoj kući uZadru, u prigodi pohodaapostolskog nuncija uRepublici Hrvatskoj mons.Francisca Javier LozanaZadarskoj nadbiskupiji. Uprigodnoj je riječi nuncij rekaoda se tim izdanjem želipočastiti uspomena na IvanaPavla II. čija je ličnost bila noviglas u europskoj i svjetskojpovijesti, te još jednompodsjetiti na ganutljivi susretZadrana i Ivana Pavla II., kojije svojim djelima zadužioCrkvu i svijet. O monografiji je govorio izadarski nadbiskup IvanPrenđa, idejni začetnik togprojekta. Prisjetio sejedinstvenosti tog događaja kojije okupio sve strukture Grada,te neizvjesnih okolnosti koje supratile potvrdu njegova dolaskau Zadar. Osobnoj odluci IvanaPavla II. "Idemo i u Zadar"

dugujemo to vrijedno izdanjekao izraz ljubavi i sjećanja naIvana Pavla II., rekao je. Povjesničar umjetnosti dr.Antun Travirka ocijenio jemonografiju monumentalnimdjelom koju od sličnih izdanjarazlikuje dinamički, filmskipristup u prikazu razvojacjelokupnog događanja.Istaknuo je da odabir isloženost fotografija dubokootkriva emocije forumskogdogađaja, proničući do u detaljeu osjećaje puka. "Kompletnaknjiga teče glatko, kao film,kronološki slikom pratidogađaje od početka do kraja",rekao je dr. Travirka,smatrajući da je u potpunostiizvršila svoju ulogu, nazvavšije "jednom od međaša uzadarskom izdavaštvu". Urednica Ines Grbić je, uzosobitu zahvalu zadarskim ifotografima Glasa Koncila,rekla da je, nakon generalnogdoživljaja masovnostiforumskog događaja, umonografiji htjela otkriti stanja,raspoloženja, pokrete i pogledepojedinaca i skupina;

skromnost i poniznost brojnihosoba koja je u masi bilanepregledna i skrivena, a utemelju je jedinstvenogdoživljaja u Zadru 9. lipnja2003., otkrivajući potpuno novidoživljajni svijet iščekivanjaSvetog Oca na Forumu, rivi i ugradu. Na 296 stranica, uz 307fotografija u boji, nalaze se igovori mons. Prenđe i IvanaPavla II. u Zadru, te službenitekstovi koji su pratili tajdogađaj. U tekstovima senalaze iluminacije i minijatureu odabiru prof. Damira Tulića,biblijski motivi koji pokazujuuniverzalnost Kristove poruke iPapinih riječi. Njihovrenesansni stil označujenagovještenu renesansu duha,simbolički oslikavajući porukui sadržaj Papina boravka uZadru. Pogovor je napisao prof.Julije Derossi, a u monografijije i sama molitva puka saSvetim Ocem, Slavlje Šestogčasa. Prijelom i grafičkooblikovanje radio je MatjažZoran, a u izdanju Zadarskenadbiskupije tiskalo ju jepoduzeće "Media Zadar".

Caritasove inicijative u Požeškoj biskupijiNa konferenciji zanovinare ravnateljbiskupijskog Caritasavlč. Pavao Mokripredstavio radustanove u proteklojgodini te najavio noveakcije i programe

Požega, 6.10.2005. (IKA) - Nakonferenciji za novinare koja jeu četvrtak 6. listopada održanau dvorani bl. Alojzija Stepincau Požegi ravnatelj CaritasaPožeške biskupije vlč. PavaoMokri predstavio je rad teustanove u protekloj godini tenajavio nove akcije i programe. Na susretu s novinarima,između ostalog, je istaknutokako je u tijeku prošle godine,u sklopu projekta pomoćiobiteljima u izgradnji kuća,Caritas sudjelovao u gradnji,dogradnji ili obnovi 20obiteljskih kuća s područjabiskupije, a ove godine pomažugradnju njih 16. Novac za tuakciju skupljali su vjernicitijekom korizme, a dio jeosiguran iz biskupijskog fonda.Isto tako Caritas plaća prehranuza polaznike vrtića "Sunce" uĐulovcu, koji se nalazi napodručju posebne državneskrbi. U Caritasovoj kuhinjikoja djeluje već 6 godina,

dnevno se kuha 66 obroka, odčega se 35 raznosi po kućama. U prošlogodišnjoj Božićnojakciji u kojoj su se utrgovačkim kućama prikupljalenamirnice, darivane su 62obitelji, a u akciji prikupljanjastarih udžbenika dvadeseterodjece je dobilo školske knjige,dok je još njih osam dobilo odprikupljenog novca naBiskupijskom danu odsvećenika, vjeroučitelja ivjernika. Ukupno je u godinidana na 300 adresa odaslanapomoć u hrani, namještaju,odjeći i obući, a novčanupomoć dobilo je 140 obitelji. Ravnatelj Mokri najavio jeujedno novu humanitarnuakciju u sklopu pomoćiučenicima i studentima. Naime,Požeška biskupija počela je2002. godine s manjim brojempomoći školovanja učenika dabi u školskoj godini 2003./04.pomogla 19 učenika. S ciljem

prikupljanja novca za tuinicijativu organizirana jehumanitarna utakmicareprezentacije njemačkih ihrvatskih svećenika, a za prošluškolsku godinu priređen jedobrotvorni koncert podnazivom "Zvijezde pomažu,pomozimo i mi", od čega seškolovalo 57 učenika istudenata te plaćeno 37kompleta školskih knjiga za 23obitelji. Dio novca je pristigao i izbiskupijskog fonda zastipendije. Kako bi se i oveškolske, tj. akademske godinemoglo pomoći učenicima istudentima, organizirat će seponovno dobrotvorni koncertpod istim nazivom, i to 27.listopada u požeškoj dvoraniGrabrik. Caritas očekuje da ćese ove godine prikupiti još višenovca, jer potrebitih koji tražepomoć za školovanje ima dosta,napomenuo je vlč. Mokri.

8 12. listopada 2005. broj 41/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

100. obljetnica rođenja kardinala Franje ŠeperaĐakovačka iSrijemska biskupija usuradnji sa Zavodomza znanstveni iumjetnički radHrvatske akademijeznanosti i umjetnostiorganizirala svečanoobilježavanje stoteobljetnice rođenjakardinala Šepera unjegovu rodnomgradu Osijeku

Osijek, 6.10.2005. (IKA/BTU)- Ove godine, 2. listopada,navršilo se stotinu godina odrođenja velikoga sina Katoličkecrkve i hrvatskoga narodakardinala Franje Šepera,zagrebačkoga nadbiskupa iprefekta Kongregacije za naukvjere. Đakovačka i Srijemskabiskupija u suradnji saZavodom za znanstveni iumjetnički rad Hrvatskeakademije znanosti i umjetnostiorganizirala je 6. listopadasvečano obilježavanje stoteobljetnice njegova rođenja unjegovu rodnom gradu Osijeku. Obilježavanje stoljetnicerođenja kardinala Franje Šeperau Osijeku započelo jeprimanjem koje su u častzagrebačkom nadbiskupu imetropolitu kardinalu JosipuBozaniću u prostorijamaOsječko-baranjske županijeorganizirali župan KrešimirBubalo i gradonačelnik AntoĐapić. U pozdravnom govoružupan Bubalo istaknuo je kakoza kardinala Franju Šeperamožemo reći ono što je mudriSalomon rekao: "Srce čovječjesmišlja svoj put, ali Jahveupravlja korake njegove". Kodkardinala Šepera dogodilo sedivno jedinstvo želje njegovasrca i svjetla uma dok je Bogupravljao njegovim koracimana ovozemaljskom putu. Ovojedinstvo, potpomognutosnažnom voljom, dovelo je dodostignuća koja su bila nadobrobit cijele zajednice.Bubalo je spomenuo kako se uovoj godini obilježava i 100.obljetnica smrti još jednogaosječkoga velikana, slavnogabiskupa Strossmayera. Poručioje kako se Osječko-baranjskažupanija zalagala i zalagat će seza stvaranje što boljihmaterijalnih uvjeta za radCrkve, te primjetio kako biOsijek kao slavonskametropola, kao političko,sveučilišno, kulturno, povijesnoi prometno središte i ucrkvenom pogledu morao bitiviše vrednovan. GradonačelnikĐapić istaknuo je kako sudanas, u izgradnji modernehrvatske države, temeljnehrvatske vrijednosti upravo onekoje se zasnivaju na kršćanstvu,a koje su svojedobno kardinalaŠepera pokretale premaživotnome pozivu kojim je onproslavio grad Osijek i cijeluHrvatsku. Poručio je, također,kako se Crkva u Osječko-

baranjskoj županiji i Osijekuuvijek može osloniti nažupanijsku i gradsku vlast. U riječima zahvale kardinalBozanić istaknuo je kako se uposjetu gradu Osijekuprigodom obilježavanja 100.obljetnice rođenja kardinalaŠepera doživljava kaohodočasnik. "Želimo ojačatinaše sjećanje, jer identitetčovjeka, grada, županije,biskupije, naroda hrani sesjećanjem. Danas u Hrvatskojdoživljavamo stanovitepromjene, i to je dobro. Želimos nadom gledati u budućnost, itome se veselimo. Želimo da sevrednuje naš identitet, identitetsvake naše pokrajine, svaki dionaše domovine, jer to nas svezajedno čini bogatijima ijačima. To želimo i to stalnopodržava i Katolička crkva.Važno je naglasiti zajedništvo,povezanost, suradnju, jer samozajedno na čitavom područjuhrvatske domovine možemo svizajedno napredovati. Crkva jeuvijek spremna surađivati zadobro čovjeka, dakako,poštujući autonomiju svakeinstitucije", zaključio jekardinal Bozanić.U izjavi za medije đakovački isrijemski biskup Marin Srakićistaknuo je jednostavnostkardinala Šepera. "On je izosječke obitelji i, kako znamreći, to je osječko-slavonskaširina koju je on uz svu svojuintelektualnu i duhovnu dubinupokazivao. Osječani su doista spijetetom doživjeli kardinalaŠepera kad je bio imenovan zaprefekta Kongregacije za naukvjere te su gradskome šetalištuna Dravi dali upravo imekardinala Šepera. U planu je dase ispred središnje osječkecrkve Sv. Petra i Pavla postavedva spomenika, dvojici velikihOsječana - Stroosmayeru iŠeperu", izjavio je za medijebiskup Srakić. Proslava 100. obljetnicerođenja kardinala Šeperanastavljena je svečanomakademijom u Hrvatskomnarodnom kazalištu. UimeZavoda za znanstveni iumjetnički rad Hrvatskeakademije znanosti i umjetnostiu Osijeku i Đakovačke iSrijemske biskupijedobrodošlicu je uputio prof.emer. Julijo Martinčić. Istaknuoje kako je riječ o velikome sinugrada Osijeka, Domovine i

Crkve kojega odlikuju mnogadjela i vrline. Prezauzetodgovornim i važnimposlovima unutar Crkve iCrkve na međunarodnomplanu, rijetko je bio umogućnosti posjetiti rodni grad,no duboko ga je nosio u srcu,što je često u razgovorima iprigodom kratkih posjeta graduisticao i sam sebe zbog toga"korio". Grad Osijek na čelu sCrkvom neće ga zaboraviti. Referat "Kardinal Franjo Šeperveliki čovjek Crkve teškihvremena" izložio je biskupSrakić. "U svojojtrinaestostoljetnoj kršćanskojpovijesti Hrvati nisu uhijerarhiji Katoličke crkvenikada imali čovjeka koji je biotako bliski suradnik čakčetvorice papa: Ivana XXIII.,Pavla VI., Ivana Pavla I. i IvanaPavla II.", istaknuo je biskupSrakić te se prisjetio nedavnogapohoda pape Ivana Pavla II.Đakovačkoj i Srijemskojbiskupiji 7. lipnja 2003. i kakoje, vraćajući se iz Đakovaprema zračnoj luci u Osijeku,prolazeći pokraj crkve Sv. Petrai Pavla, Papa s oduševljenjemizgovorio: "Radostan sam štoprolazim pokraj crkve u kojojje kršten kardinal Franjo Šeper,nekadašnji prefektKongregacije za nauk vjere,jedan od mojih prvih uskihsuradnika kad sam preuzeoslužbu rimskoga biskupa".Biskup Srakić istaknuo je kakoŠepera i Strossmayera nepovezuje samo rodni grad, negoi činjenica da su obojica bilisudionici ekumenskih koncila -Strossmayer na Prvom, a Šeperna Drugom vatikanskomkoncilu. Kardinal Šeperrazvijao je djelatnostNadbiskupijskoga Caritasa,organizirao inozemnu pastvu zahrvatske iseljenike i radnike naprivremenom radu uinozemstvu, zauzeo se zaliturgijsku obnovu svojenadbiskupije i klera uopće, tihoje, ali hrabro krenuo u avanturupokretanja Glasa Koncila,potom s đakovačkim isrijemskim biskupomStjepanom Baeuerleinom iMaloga Koncila. Biskup Srakićpredstavio je kardinala Šepera ikao izuzetnoga "koncilskogačovjeka", koji je očitovaopronicljivost, jasnoću ivizionarski duh za vrijemepriprave i zasjedanja II.vatikanskog koncila. Uloga

9v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

kardinala Šepera na Koncilunipošto nije bila samosvrstavanje uz mišljenekoncilske većine, već zaistapozitivno obogaćenje koncilskeproblematike i inicijativnopokretanje važnih pitanjasuvremene Crkve, rekao jebiskup Srakić. U djelovanjeKongregacije za nauk vjere kaonjezin predstojnik kardinalŠeper unio je novi duh. Nanjegovu inicijativu i inicijativudrugih osnovane su dvijekomisije: Međunarodnateološka i Međunarodnabiblijska komisija. I u službipredstojnika Kongregacije doizražaja je dolazila "njegovajednostavnost i neposrednost,koju smo i mi svećenicistudenti u Papinskomhrvatskom zavodu sv. Jeronimau Rimu osjetili dok je nekolikomjeseci živio s nama. "Mnogikažu da je njegov smiješakrazoružavao mnoge. No, tajsmiješak nije značio da je biopopustljiv kad se radilo oCrkvi", istaknuo je biskupSrakić. Generalni vikar Zagrebačkenadbiskupije mons. VladimirStanković, nekadašnji tajnikkardinala Šepera, govorio je okardinalovu liku predstavljajućinekoliko monografskih izdanja:"Šeper, 1 i 2 - Građa zaživotopis", "Šeper 3 - Veritatemfacientes in caritate" i "Zapisi okardinalu Šeperu". Mons.Stanković istaknuo je kakoPavao VI. nije slučajno pozvaokardinala Šepera u Vatikan."Bili su brojni kandidati, mnogimožda i ugledniji od njega, alidalekovidno oko Svetoga Ocazaustavilo se upravo na ovojosobi široka europskogaiskustva, pogotovo onoga dijelaEurope koji je u ono dobamnogima bio nepoznat. Moždaje to na neki način bio uvod uizbor Karola Wojtyle napapinsku stolicu nekolikogodina kasnije", kazao je mons.Stanković. Svoje izlaganjezavršio je citirajući nadbiskupaTarcisia Bertonea na simpozijuu Vatikanu o kardinalu Šeperu2001. godine:"Tko zna, moždaće jednoga dana biti priznatprema točno određenomosjećaju koji za to ima Crkva,kao pravi sluga Božji." Na svečanoj akademijipredstavljena je knjiga mons.Alberta Di Chio i prof. LucianeMirri "Kardinal Šeper međuvelikanima Crkve IstočneEurope". Knjigu je predstavio

mr. Stjepan Brebrić, zamjenikglavnoga urednika Kršćanskesadašnjosti. Riječ je o knjizi čijivišeslojni sadržaj najvišesvjedoči o njezinoj iznimnojvrijednosti. "Novostova jespoznaja o tome kakav jekardinal Šeper bio kao običančovjek, kada je, u trenucimališenosti svakoga vanjskogobzira, do izražaja dolazilanjegova najiskrenija ljudskost,očitujući se ipak na uzvišennačin. Sve ono što, imajući iovu knjigu u vidu, sada većposjedujemo kao pisanu građuo osobi i životu kardinalaŠepera, možda će uskorodostajati da u našoj Crkvisnažno zaživi onaj osjećaj vjerekoji će potaknuti i formalnopriznavanje Šeperova uzornogaživota od strane sveopćeCrkve", rekao je mr. Bebrić. Oknjizi je govorio i jedan odautora mons. Alberto Di Chiokoji je poručio: "Želim Crkvi uHrvatskoj da prikupi sveduhovne plodove koji su sedanas, 6. listopada, ovdjestvorili". Nekoliko zanimljivihcrtica iz kardinalova životaispripovjedili su mons.Stanković, biskup Srakić tekardinalov dugogodišnjisuradnik u Rimu mons. VelimirČapek. Vrhunac obilježavanjastoljetnice rođenja kardinalaŠepera bilo je svečanoeuharistijsko slavlje ugornjogradskoj crkvi Sv. Petra iPavla, krsnoj crkvi kardinalaŠepera, koju je predvodiokardinal Bozanić zajedno sdomaćim biskupom Srakićem ipomoćnim biskupima ĐuromGašparovićem i ĐuromHranićem, biskupimavaraždinskim MarkomCulejem, vojnim JurjemJezerincom i pomoćnimzagrebačkim JosipomMrzljakom, izaslanikomkriževačkoga vladike preč.Ivanom Barščevskim,generalnim tajnikom HBKmons. Vjekoslavom Huzjakomi još 40 svećenika. U slavlju susudjelovali brojni vjernici,posebno istaknuti predstavnicižupnih zajednica sa zastavama,brojne redovnice, predstavnicižupanijske i gradske vlasti kao ipredstavnici kulturnoga života iSveučilišta. Euharistijsko slavlje započeloje svečanim ulaskom imolitvom na krsnome zdencu."Danas - puni zahvalnosti iponosa, mi vršimo spomen na

izvanredno svjedočanstvo vjerei pastirske službe kardinalaFranje Šepera, kojega je upravona ovome mjestu prije stotinugodina, 8. listopada 1905.,oprala krsna voda", izrekao jebiskup, pozivajući kardinalaBozanića da blagoslovi vodu ipoškropi zajednicu na spomenkrštenja. U propovijedi jekardinal Bozanić označiokardinala Šepera prije svegakao čovjeka duboke vjere ukojoj je primio sveto krštenje.Vjera ga je oblikovala, iz nje jecrpio snagu, u njoj nalazioutjehu u teškim iskušenjimakojih je u njegovu svećeničkomi biskupskom služenju bilo napretek. U službi prefekta Kongregacijeza nauk vjere s mnogo jemudrosti i razboritosti bdio nadčistoćom vjere pred naletomraznih zabluda i krivihtumačenja. Činio je to sljubavlju, ali odlučno. KardinalŠeper nam je uzor i o onomešto se naziva - osjećati sCrkvom. O toj njegovoj vrlinisvjedoče svi oni koji su gaizbliza poznavali. Našem jevremenu toliko potrebna taosjetljivost vjernika za sve onošto se u Crkvi događa i štoCrkva jest. To uključuje brižnopraćenje poruka koje nam Bogpreko crkvenog učiteljstva daje,čitanje i studiranje brojnihdokumenata koje nam upućujuPapa i biskupi. Taj osjećaj prijesvega mora proizlaziti izljubavi prema svakompojedinom bratu i sestri skojima ispovijedamozajedničku vjeru kao i premazajednici Kristovih vjernika,osobito u župi, pa biskupiji kaoi općoj Crkvi. Svi smo udovijednog zajedničkog tijelakojemu je glava Krist i stogaprema svima moramo gajitiosjećaje blizine i solidarnosti.U trinaeststoljetnoj prisutnostikršćanstva na našim prostorimanikada nitko nije dospio takovisoko u hijerarhiji Crkve kaokardinal Šeper. Sve to govorioo veličini kardinala Šepera istoga nije dobro što se o njemuu našoj Domovini i Crkvi takomalo govori, napomenuo jekardinal Bozanić, podsjećajućina rečenicu koju je kardinalŠeper napisao još kaodvadesetogodišnjak: "Trebavršiti volju Božju makar sasuzom u oku, jer ništa nemaveće i svetije na nebu i nazemlji od volje Božje". Zahvalnu riječ kardinalu

10 12. listopada 2005. broj 41/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Bozaniću i svim nazočnima nakraju slavlja uputio je domaćižupnik i dekan AdamBernatović. Kardinal Bozanićuzvratio je riječima: "Danassmo ovdje na izvorima, užupnoj crkvi, koju zovetekatedralom, gdje započeo život

Božjega djeteta kardinal FranjoŠeper. Ovdje smo zahvaliliBogu za taj dar. Ali, kardinalFranjo Šeper pripada Osijeku.On je vaš na osobiti način. Zatosmo i došli ovamo da tajspomen pronađemo i podržimoi da vam kažemo hvala. Budite

ponosni na svoje velikane!".Svečano liturgijsko pjevanjepredvodili su udruženi osječkižupni zborovi iz GornjegaGrada, Tvrđe i Donjega Grada.Dirigirao je svećenik VinkoSitarić, uz orguljsku pratnjuDalibora Ratića.

Dan obrane grada ZadraNadbiskup Prenđaistaknuo zaslugebranitelja koji nisugledali sebe, negodobro drugih, dajućiživot za Hrvatsku

Zadar, 6.10.2005. (IKA) - Upovodu Dana obrane grada 6.listopada je u gradskoj vijećniciu Zadru gradonačelnik dr.Živko Kolega upriličio svečanoprimanje kojem su nazočilinajviši dužnosnici svihsegmenata gradskoga,županijskog i društvenogživota, te predstavnici udrugaproizašlih iz Domovinskog rata.Tim danom Zadraniobilježavaju spomen na teškedane stradanja, ali i slavne daneobrane, iskazujući poštovanje izahvalnost hrvatskimbraniteljima i civilnim žrtvama.Nazočnima se obratio i zadarskinadbiskup Ivan Prenđa. Početkom listopada 1991. g.bili su najteži dani za Zadar,

kad je bio napadnut s mora,kopna i zraka, te je prijetilaopasnost ulaska neprijatelja usam grad. GradonačelnikKolega prisjetio se tihdogađaja, istaknuvši hrabrostbranitelja i odajući priznanjesvima koji su dali svoj doprinosu obrani, osobito poginulima.Govorio je i o dostignućimagrada koji s novom nadomgleda i na početak pregovora saEU. Nadbiskup Prenđa jestradanje i tadašnjeraspoloženje Zadrana usporedios Izabranim narodom koji je stugom gledao stradanjeJeruzalema. "I mi smodoživljavali tu dramu, gledalismo rušenje crkava iznamenitosti. No, Bog nam jedao doživjeti da je grad

obranjen i da smo se tomeradovali", rekao je nadbiskupPrenđa, citirajući psalam opovratku sa snopljem uzpjesmu, nakon nošenja sjemenasjetvenog u plaču. Pozvao se ina Božju riječ da nećezaboraviti Jeruzalem i da će gastaviti vrh svake svoje radosti. Inadbiskup je istaknuo zaslugebranitelja koji nisu gledali sebe,nego dobro drugih, dajući životza Hrvatsku. "Sloboda je Božjidar svima nama", poručio je,ukazujući na providonosnečinjenice: na blagdan sv.Šimuna, zaštitnika Grada,Hrvatski je sabor raskinuo vezes bivšom državom, a naproslavu sv. Stošije, zaštitnicenadbiskupije, Hrvatska jemeđunarodno priznata.

Pleterničko hodočašće na fotografijamaU pakračkoj knjižnicipostavljena izložbaDuška Mirkovića,nadahnuta temomhodočašća upleterničko svetišteGospe od Suza

Pakrac, 7.10.2005. (IKA) - Uorganizaciji Kulturno-prosvjetnog društva "Sloga" upakračkoj je knjižnici 7.listopada otvorena izložba"Hodočašće" fotoreporteraVečernjeg lista DuškaMirkovića. Na 36 fotografija,snimljenih u razdoblju između1997. i 2005. godine, Mirkovićje prikazao hodočasnike koji setradicionalno krajem kolovozaokupljaju u svetištu Gospe odSuza u Pleternici.U prigodi otvaranja izložbenazočnima se obratiokoordinator kulturnih aktivnosti"Sloge" Ivica Oblijan. Pedesetgodina štovanja Gospe od suzau Pleternici i pedeset životnihgodina Duška Mirkovića spojilismo ove godine u jedinstvenuobljetnicu izložbom podnazivom Hodočašće.

Jednostavnošću i lakoćomkojima su predstavljeni prizorihodočašća Duško na iskren iupečatljiv način sugeriraistinsko svjedočenje o veličini iznačenju ovog čina. Licavjernika te sam čin procesije ibogosluženja savršenoodražavaju duboku vjerskupripadnost, ono iskreno i toploosjećanje u sjedinjenju duha itijela. Sve odiše mirnoćom,blagošću i dostojanstvom.Ljudske su geste osebujneupravo po činjenici da je misaouzvišena i jasna. Duško svebilježi i postavlja u paralelan iligotovo zrcalan odnos,uspijevajući tako naglasitisnagu doživljenog, a pri tomeistaknuti običnost onih kojivjeruju", kazao je Oblijan. Pakrački župnik preč. Marko

Pišonić istaknuo je, pak, kakosu ga na fotografijama posebnoprivukla dva motiva. "Prvi jestari drveni križ ispod kojeg sesamo mijenjaju lica, ali sva istogovore - da samo u liku križamožeš naći i svoj lik. Drugimotiv koji se često pojavljuje urazličitim varijacijama jeobitelj, jedina koja možečovjeku nuditi određenusigurnost, unatoč njezinuosporavanju u današnjimvremenima. Autor je svojimfotografskim okom nastojao unaizgled fizičkim stvarimaocrtati duhovnu dimenzijučovjeka kao onu neprolaznu, učemu je i uspio", ustvrdio ježupnik Pišonić, nazvavšiMirkovićev rad "vječnošću uprolaznosti".Izložba je otvorena do 19.listopada.

Biskup Bogović u Novoj GradiškiNova Gradiška, 7.10.2005.(IKA) - Na poziv župnikamlađe novogradiške župeKraljice sv. Krunice JozeJurića, gospićko-senjski biskupMile Bogović predvodio je 7.listopada misno slavlje naprostoru pored župnog dvora.Ta nova župa iz 1992. godine sviše od 4 tisuće župljana još,

naime, nema svoju crkvu, anedavno je blagoslovljenametalna konstrukcija i novozvono bl. Stepinca, kojeg sudarovali branitelji.Uz biskupa i župnika suslavilasu još tri susjedna župnika, apozdravne govore uputili sumladić i djevojka u narodnimnošnjama te biskupa obdarili

jesenskim slavonskimplodovima zemlje. Biskup jestavivši oko vrata umjestobiskupskog križa krunicu,ukazao da se s njome moguizboriti mnoge pobjede izsvakodnevnog života, baš kaošto su to učinili branitelji uDomovinskom ratu.

11v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Zadar: Susret nuncija Lozana sa svećenicima,redovnicima i redovnicama

Svećenicima je nuncijgovorio o potrebiponiranja u otajstvoeuharistije i življenjaod njega, te važnostizajedništva snadbiskupom s kojimčine jedinstveniprezbiterij.

Zadar, 7.10.2005. (IKA) - Usklopu svog pohoda Zadarskojnadbiskupiji apostolski nuncij uRH nadbiskup Francisco JavierLozano sudjelovao je u petak 7.listopada na zajedničkojrekolekciji zadarskih svećenika,redovnika i redovnica, održanoju dvorani Nadbiskupskeklasične gimnazije (NKG)Ivana Pavla II. u Zadru.Zadarski nadbiskup IvanPrenđa izrazio je dobrodošlicununciju Lozanu uime klera tega je upoznao s ustrojem,životom i pastoralnim stanjemu nadbiskupiji. "Svijet je uvijekbio izazov Crkvi, a mi setrudimo izvršiti svoje poslanjeu njoj, jer Crkva trebaodgovoriti na sve potrebe iizazove vremena. Osobitonastojanje zahtijeva rad smladima i za zvanja. Dužnismo tražiti načina kakonavijestiti evanđelje, a to nijelak posao. Vrijeme slobodenam donosi probleme, ali i dajenove prilike, da budemo kadridjelovati koliko imamo žara imogućnosti nastaviti djeloevangelizacije" rekao je mons.Prenđa, poželjevši da i nuncijevdolazak bude doprinos životumjesne Crkve u utvrđivanjuvjere. Kao predstavnik SveteStolice, nuncij nas povezuje saSvetim Ocem, kojeg je ovajpuk uvijek slijedio, bivajućivjeran apostolskoj vjeri iPetrovim nasljednicima, rekaoje nadbiskup Prenđa.

Nadbiskup Lozano rekao je dacijeni inicijativu mjesečnihsusreta zadarskog svećenstva,jer to pokazuje interes klera zanadbiskupiju, izražavajućiradost zbog susreta s njima jer"prednjače u pastoralnomdjelovanju". Svećenicima je govorio opotrebi poniranja u otajstvoeuharistije i življenja od njega,te važnosti zajedništva snadbiskupom s kojim činejedinstveni prezbiterij. Premdaobavljaju različite službe izaduženja, na određeni načinuprisutnjuju nadbiskupa usvakoj pojedinoj zajednicivjernika. Nuncij je podsjetio namisli o euharistiji BenediktaXVI. Bez slavljenja nedjelje nemožemo živjeti kao kršćani,rekao je, dodavši da i turistimakoji posjećuju Zadar treba datiisti poticaj. "Činjenica je da suturisti nezainteresirani zaprakticiranje vjerskih čina, kadizađu iz vlastite zemljeponašaju se kao da više nisučlanovi Crkve", upozorio jenuncij, ne želeći negiratipozitivne vrijednosti turizma,poput kulturne komunikacije,također u vidu potpuneintegracije Hrvatske u Europu."Ali, mislim i na brojnenegativne pojave, nemoral,prioritet novca, liberalnoponašanje. Sve to možeposlužiti kao loš primjer ivelika napast kršćanima,

osobito mladima", poručio jenadbiskup Lozano. U tomsukobu s relativizmom,pojavom na koju je ukazao iBenedikt XVI., autentični znakmože biti redovništvo. Nuncijje govorio i o potrebi zračenjasvetošću, potaknuo je na rad smladima i za zvanja, znakplodnosti Crkve. Pozvao jesvećenstvo da bdije nad svojimsvećeničkim krepostima,osobito sjedinjenošću s Kristomu euharistiji, povjeravajući sveMarijinom zagovoru. U susretu s polaznicima idjelatnicima NKG-a izrazio jeradost da ustanova nosi nazivIvana Pavla II., to je čast, ali iobveza koja poziva naupoznavanje njegova života idjela. Pozvao se na Papineriječi da škola, uz prikladnusvjetovnu naobrazbu, trebapomoći tražiti istinu uformiranju slobodne iodgovorne osobnosti. Poželio jeda svojim zalaganjem pripremebolju budućnost domovini,Crkvi i svijetu.Nuncij Lozano predvodio jemisu u kapeli Nadbiskupskogsjemeništa "Zmajević" i susreose s sjemeništarcima, posjetioje Nadbiskupski ordinarijat isusreo se s djelatnicima, te jepohodio samostan zadarskihbenediktinki i Stalnu izložbucrkvene umjetnosti.

Nuncij Lozano u pastirskom pohodu Zadarskojnadbiskupiji

Nuncij Lozano susreose i s predstavnicimagradskih i županijskihvlasti

Zadar, 7.10.2005. (IKA) - Usklopu trodnevnog pastirskogposjeta zadarskoj nadbiskupijiapostolski nuncij u RHnadbiskup Francisco JavierLozano susreo se 7. listopada spredstavnicima gradske ižupanijske vlasti u Zadru. Upratnji domaćina, zadarskognadbiskupa Ivana Prenđe iumirovljenog zadarskognadbiskupa Marijana Oblaka, uMaloj vijećnici Gradskogpoglavarstva susreo se sazadarskim gradonačelnikom dr.Živkom Kolega i dvojedogradonačelnika. U rektoratu Zadarskogsveučilišta održan je susret srektorom dr. DamiromMagašem i prorektorima, a uZadarskoj županiji primili su ga

župan Ivo Grbić i dvadožupana. Na tim je susretima nuncijLozano upoznat s društvenim ikulturnim životom grada ukojem će, kako je rekao,zasigurno uživati uprakticiranju žive vjereZadrana. "Moralne i duhovnevrijednosti su najdragocjenijebogatstvo Zadra i njegovihstanovnika i uvijek su pratilehod ove plemenite nacije krozpovijest; oblikujući njenidentitet, dajući Hrvatima snaguu patnjama", rekao je nuncij,spominjući se progona zakomunističkog režima iDomovinskog rata. "Izmoralnih i vjerskih vrijednosticrpili ste snagu i hrabrost zasuočavanje s tim nevoljama,

solidarnost, ljubav i bratstvoprema žrtvama agresije, teosjećaje praštanja i želju zapomirenjem", istaknuo je mons.Lozano. Poželio je mirnubudućnost Zadru i Hrvatskojkoja povijesno pripada Europi,da odlučno kroči premapotpunoj integraciji i zajednicieuropskih naroda. Izrazio jeuvjerenje da će iz Zadraponijeti puno bogatstva,susrećući ne samo prirodne,nego i ljepotu duha i kulture, očemu svjedoči kulturna ispomenička baština grada.Upravo je njeno čuvanje irazvijeni socijalni osjećaj vezasuradnje između civilnih icrkvenih vlasti, kako bi seslužilo zajednici na najboljinačin, istaknuto je. Svi su sesložili da je suradnja

12 12. listopada 2005. broj 41/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

nadbiskupije i svjetovnih vlastiuspješna na dobrobit svihgrađana. Nuncij je upoznat i sidejom postavljanja spomenikapapi Ivanu Pavlu II. u Zadrukoji će se doskora realizirati. U susretu s rektorom Magašemmons. Lozano je naglašenogovorio o potrebi čuvanja irazvijanja etičkih vrijednosti,važnosti moralnog, ne samomaterijalnog progresa.Hrvatska je povijestukorijenjena u vrednote vjerekoje su podržale narod u teškimvremenima, rekao je, dodavšida se manjak tih vrijednostiodmah vidi u životu obitelji, ne

samo po pitanju nataliteta iekonomskog položaja, nego i urazaranju brakova. Istaknuo jevažnost uloge mladih ljudi uCrkvi, dodavši da je Sveučilišteosjetljiva stvarnost i od vitalnogje značenja za društvo i Crkvu.Izrazio je zadovoljstvočinjenicom da Zadarskosveučilište ima dobruperspektivu, poželjevši daomogući mladima suočavanje sizazovima vremena i u njihovojotvorenosti Europskoj uniji."Ono što će biti naša mladostbit će naš život, što budu naševrijednosti naša je budućnost"istaknuo je nuncij Lozano.Osvrnuo se i na stanje duha u

području susjednih zemalja,izražavajući zabrinutost da je unjima ne samo teškaekonomska situacija, nego imanjak vrijednosti, a to i stogajer tamošnji pastiri nisu bili narazini povjerene službe upredavanju nauka vjere, kao štoje bio slučaj u Hrvatskoj.Istaknuo je da je u komunizmuCrkva u Hrvatskoj bila spremnana progon i zatvor, kler se nijepredavao u katehizaciji. Pa ikad se nisu smjele graditicrkve, Katolička crkva je našlarješenje i u tim situacijama,rekao je, dodavši da se trebasuočiti sa stvarnošću i uvijeknalaziti načina služiti narodu.

Susret mladih Šibenske biskupijeCilj potaknuti mladena promišljanje ovlastitoj ulozi uzajednici vjernika

Murter, 8.10.2005. (IKA) - Podgeslom "Pođi za mnom!" uztemu poslanja u subotu 8.listopada u župi Murter održanje susret mladih Šibenskebiskupije. Na susretu jesudjelovalo dvjestotinjakzauzetih mladih vjernika spodručja biskupije, acjelodnevni program bio jepodijeljen na dva dijela. Uprvom dijelu mladi su uplesnoj, glazbenoj, dramskoj,novinarskoj i likovnoj radioniciimali mogućnost kreativno seizražavati i to na temu susreta,dok je u drugom u župnoj crkvislavljena euharistija koju jepredvodio šibenski biskup AnteIvas."Bog je svakog od vas pozvaopo imenu. Bog vas treba kakobi ovaj svijet učinili boljim. On

na svakog od vas računa i želida budete Crkva njegova",poručio je mladima, izmeđuostalog, biskup Ivas, pozvavšiih na hrabrost i otvorenostGospodinu. "Geslo ovogodišnjeg susretamladih katolika Šibenskebiskupije bilo je "Pođi zamnom!". Ovom temom uGodini mjesne Crkve u našojbiskupiji cilj nam je još jednompotaknuti mlade napromišljanje o vlastitoj ulozi uzajednici vjernika i omogućnostima zajedničkogdjelovanja mladih", istaknuo jepovjerenik za mlade Šibenskebiskupije don Marinko Mlakić. Susret su gotovo u cijelostiorganizirali mladi animatori

koji su prošli formacijuanimatora i tako se osposobilida mogu zauzeto i učinkovitosami duhovno djelovati zadruge. Susret je pratilavoditeljica Ureda za mladeHrvatske biskupskekonferencije Ivana Petrak, kojao šibenskim mladima i susretukaže sve najbolje te ističe dobrusuradnju Povjerenstva za mladeŠibenske biskupije s Uredom zamlade. Ta suradnja doći će doizražaja početkom studenoga,kada u Šibenskoj biskupijizapočinje druga u nizu školaanimatora koju su mladi dobroprihvatili, a biskup Ivas tuškolu preporučuje svimžupnicima, ističući njenuvažnost pri budućimpastoralnim nastojanjima uradu s mladima u biskupiji.

Članovi zajednice Cenacolo u Slavonskom BroduSlavonski Brod, 8.10.2005.(IKA) - U župi Gospe od BrzePomoći u Slavonskom Broduprvi put su 8. listopada, nahodočasnički dan, u gostimabili devetorica mladićazajednice Cenacolo izŠarengrada, sa svojimduhovnikom vlč. IvanomJurićem, župnikom u Osijeku.Euharistijska slavlja predvodioje vlč Jurić, zajedno s domaćimžupnikom vlč. IvanomLenićem. Mladići zajedniceCenacolo u misi su sudjelovalipjevanjem i svjedočenjem oputu i načinu izlaska iz droge.Slavlju je na blagdan Marije,Kraljice sv. Krunice prethodilomolitveno bdjenje i procesija sasvijećama.

"Danas, kad slavimo blagdannaše neovisnosti, sjetimo sekako smo u domovinskom ratubili jedno srce i jedna duša, jernas je okupljala molitvakrunice", rekao je na početkupropovijedi vlč. Jurić. Ukazaoje kako dok Hrvatska praznujeu njoj traje rat, "rat protiv našemladeži od koji je oko stotinutisuća zarobljeno drogom, i ratu kojem mnogi trpe". Ovimladići otkrili su u Zajednici daje lijek za suvremenog čovjekakrunica, i mole je i onda kad nerazumiju zašto, mole jeraskajanim srcem, jer su s njomdošli do Boga, do smisla života,do radosti i pravih vrijednosti",rekao je između ostalog vlč.

Jurić.Dvojica mladića svjedočili su osvom iskustvu izlasku iz pakladroge i načinu života uzmolitvu i rad u zajedniciCenacolo, a nakon miseprodavali su svoje rukotvorine,slike, krunice i ostale nabožnepredmete čijom kupnjom sepomaže rad njihove zajednice. "U našim medijima trebalo bibiti više emisija o ljepoti života,a ne samo o lošim stvarima i odrogi. Mi smo svjedoci da se ibez televizije, kafića i mobitela,može lijepo živjeti", rekli suneki od nazočnih mladićazajednice Cenacolo.

13v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Umro svećenik Porečko-pulske biskupije Zlatko RupnikLindar, 8.10.2005. (IKA) -Zlatko Rupnik, umirovljenisvećenik Porečko-pulskebiskupije, umro je 6. listopadau stacionaru Doma zdravlja uPazinu. Misu zadušnicu ipogrebne obrede u rodnoj župivlč. Rupnika Lindaru predvodioje 8. listopada porečko-pulskibiskup Ivan Milovan. Upropovijedi je istaknuo kako sastrahopoštovanjem stojimo predtajnom života i smrti našegpokojnika; s osjećajem poklonapred tajnom Boga koji jeupravljao životom pokojnogZlatka, od rođenja daleke1916., preko godina provedenihu radu i molitvi po raznimnašim župama po Istri, prekoumirovljeničkih godina ovdje urodnom Lindaru, sve do danakada je, nakon liječenja u Puli iPazinu, predao svoju dušu

Bogu, svojem Stvoritelju iSpasitelju. Ispraćamo kaovjernička zajednica, s vjerom imolitvom, našega svećenikaZlatka. Neka Bog, Otacmilosrđa, čiju je radosnu vijestevanđelja naš pokojnik cijelogživota marljivo naviještao isvjedočio, primi svoga slugu upuninu života. Neka mumilosrdno oprosti svenedostatke, propuste i grijehejer "ako se, Gospodine, grijehabudeš spominjao, Gospodine,tko će opstati?", rekao je biskupMilovan. Od pokojnika su seoprostili mons. MarijanKancijanić, generalni vikarPorečko-pulske biskupije, kojije pročitao kratki životopispokojnog svećenika, te mons.Ivan Bartolić, župnik župeLindar u ime župljana,svećenika i svih onih koji su

pokojnog svećenika Zlatkapoznavali. Zlatko Rupnik, sin Franje iRuže Bakša rodio se u Lindaru.11. listopada 1916. Osnovnu ješkolu pohađao u Lindaru,gimnaziju u Gorici i Kopru, abogosloviju u Gorici. Zasvećenika je zaređen u Trstu26. svibnja 1940. godine.Mladu je misu slavio u rodnomLindaru 2. srpnja 1940., gdje jei započeo svoju prvusvećeničku službu. U travnju1947. imenovan je župnikomžupe Sv. Petar u Šumi ikapelanije Sv. Ivan i Pavao. Ulipnju 1971. imenovan ježupnikom župe Savudrija, gdjeje ostao do umirovljenja 1983.Kao umirovljenik živio je užupnom stanu u rodnomLindaru.

Gradski Vrhovci: Blagoslov poklonca sv. AmbrozijaNa obroncimaPožeške gorepredstavljen inovoosnovani Red sv.Ambrozija, zaštitnikapčelara i pčela

Gradski Vrhovci, 8.10.2005.(IKA) - Na obiteljskom imanjuBernarda Tancoša u GradskimVrhovcima iznad Požege, naobroncima Požeške gore,blagoslovljen je 8. listopadapoklonac sv. Ambrozija,zaštitnika pčelara i pčela.Obred blagoslova predvodio ježupni vikar u katedralnoj župisv. Terezije Avilske vlč.Mladen Štivin.Ujedno je u toj prigodi prvi putjavno predstavljennovoosnovani Red sv.Ambrozija. Članovi tog reda,kako je istaknuo DavorinKrakar, predsjednik požeške

udruge pčelara Zlatna dolina,mogu biti dobri i marljivipčelari koji iza sebe imajunajmanje deset godinapčelarskog iskustva. Dr. MajaDražić ispred Hrvatskogpčelarskog saveza ustvrdila je utoj prilici kako je podizanjepoklonca, kao i osnivanje reda,snažan dokaz pčelarsketradicije ovog kraja, a uzpomoć sv. Ambrozija, i jakodobre budućnosti.Sa životopisom sv. Ambrozijakoji je živio u IV. stoljeću teunio određene inovacije upčelarenje, nazočne je upoznalaunuka Bernarda Tancoša

Barbara Šostar. Inicijator tevjerske i kulturne inicijative,predsjednik zavičajne udrugeStari Požežani dr. ŽeljkoMuljević zahvalio je Tancošučija je obitelj na tim prostorimajoš od 16. stoljeća, a kojem je upodizanju poklonca pomogla iobitelj njegove kćerke MeliteŠostar, Josip Toman te unukDomagoj Galić. Kip sv.Ambrozija izradio je kiparnaive Nediljko Ožić.Svečanosti blagoslova pokloncanazočili su požeškigradonačelnik Zdravko Ronkote predsjednik Gradskog vijećadr. Marijan Cesarik.

Nacionalni kapitul Franjevačkoga svjetovnog redaSamobor, 8.10.2005. (IKA) -Nacionalni kapitulFranjevačkoga svjetovnog redaodržan je 7. listopada u Kućisusreta "Tabor" u Samoboru, anjegovi sudionici sudjelovali sui na "Susretu franjevačkihzajednica o 800. obljetnicifranjevačkog duhovnogpokreta" 8. listopada na Trsatu.Rad Nacionalnog kapitulazapočeo je molitvom ipozdravom nacionalnogministra br. Vida MateBatorovića. Duhovni nagovorna temu "U susret 800.obljetnice Franjevačkog reda"održao je fra Matija Koren,gvardijan u samostanu Sv.Franje na Kaptolu.

Uslijedila su izvješća o raduNacionalnoga izvršnog odbora iNacionalnog vijeća tepredsjedatelja Konferencijenacionalnih duhovnih asistenatafra Zvonimira Brusača, TOR, odjelovanju Konferencije.Nacionalno bratstvo FSR-asastavljeno je od pet područja isvaki od pet područnihministara podnio je svojeizvješće. Posebno izvješće jebilo o radu na očuvanju svegastvorenog. Na tom se poljuFSR, u suradnji s FRAMA-om,posebno angažirao protivprojekta "Družba Adria" i zaočuvanje naših voda. Prihvaćenje Statut Hrvatskoga

nacionalnog bratstva FSR-akoji je usklađen s novomorganizacijom FSR-a popodručjima. Usvojen je plan rada ovogsaziva Nacionalnog kapitula zatekuće trogodište (2004-2007).Posebna točka dnevnog reda jebio odnos FSR-a i Franjevačkemladeži. Nacionalni kapitulFRAMA-e održavao se u istovrijeme i na istom mjestu takoda je slavljeno i zajedničkoeuharistijsko slavlje. FRAMAkreće u organizaciju popodručjima koju je FSR prijeviše od četiri godine izvršio, paje razmjena iskustavadobrodošla.

14 12. listopada 2005. broj 41/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Proslava svetkovine sv. Šimuna u ZadruNa svetkovinuzaštitnika GradaZadra u crkvi Sv. Šimenadbiskup Prenđapredvodio svečanumisu u koncelebracijis nuncijem Lozanom

Zadar, 8.10.2005. (IKA) - Nasvetkovinu sv. Šimuna,zaštitnika Grada Zadra, u crkviSv. Šime u Zadru zadarskinadbiskup Ivan Prenđapredvodio je u subotu 8.listopada svečanu misu ukoncelebraciji s apostolskimnuncijem nadbiskupomFrancisco Javier Lozanom,umirovljenim nadbiskupomMarijanom Oblakom i brojnimsvećenicima.Proslava svetkovine sv. Šimunazapočela je u petak 7. listopadasvečanom Večernjom koju jepredvodio nadbiskup Prenđa uzajedništvu s nuncijemLozanom, nakon koje su senaklonili pred tijelom sv.Šimuna, koje od 14. st. počivaponad glavnog oltara. Krozosminu svetkovine svečevotijelo izloženo je štovanjubrojnih hodočasnika.Jeruzalemski stanovnik ibiblijska osoba, starac Šimun,svojim je očima vidio ispunjenoočekivanje vjernog Izraelca; nasvoje je ruke primio dijeteIsusa, prepoznao u njemuMesiju, Svjetlo naprosvjetljenje naroda. Bio jepobožan i pravedan, apravednost znači vjernostBožjim zapovijedima, život odBožje riječi i njeno vršenje,rekao je nadbiskup Prenđa,istaknuvši da su u sv. Šimunuprepoznatljivi svi Božji ljudikoji žive od sigurnosti susreta sBogom. "Na toj vatrisagorijevaju sve sumnje iprigovori. Tu se rađa potpunasigurnost da Bog u svojoj rucinosi naš život te da nijedandogađaj ne izmiče Božjojljubavi i skrbi" , istaknuo jenadbiskup Prenđa, dodavši danije moguće zatomiti osjećajesusreta s Bogom. "Zato je iŠimun glasno izrekao svojdoživljaj. Vođen Duhomupoznao je Krista. Trebamoupoznati Krista", naglasio jenadbiskup, jer se ne moževjerovati ono što se ne poznaje.

"Naša vjera nije teoretska,naučeno knjiško znanje. Našavjera je vjera susreta živogBoga koji je htio doći na svijetda nas susretne. Krist je htiobiti dar nama, dodirljiv, lakopristupačan. Ponudio nam sebiti naša hrana i piće, suputniku životu" istaknuo je zadarskinadbiskup, dodavši da jepotrebno da znanje o Kristupostane mudrost života, da gaposvjedočimo u svimsredinama gdje nas Bog stavlja.Nadbiskup je poželio da svetacŠimun pomogne da nam vjerabude vidljiva, u vremenu kojeuvelike raspravlja je li vjeraprivatna ili javna stvar. "Nemaprivatnog Krista, privatne vjereza privatnu upotrebu. Vjera jestvarnost po kojoj Bog stanujeu našem srcu i koja želi bitividljiva, dodirljiva i prepoznatau javnom životu" poručio jenadbiskup Prenđa.Večernje koncelebriranoeuharistijsko slavlje u crkvi Sv.Šime predvodio je nadbiskupLozano. U pozdravnoj riječiapostolskom nunciju,nadbiskup Prenđa rekao je da jepoznata ljubav zadarske Crkveprema Petrovu nasljedniku,posvjedočena i za dolaskaIvana Pavla II. u Zadar. "Nanjegovu ljubav uzvratili smonašom ljubavlju. I Vas spoštovanjem i ljubavljuprimamo", rekao je mons.Prenđa u obraćanju nunciju,izražavajući nadu da će otići izZadra s novim spoznajama onadbiskupiji. Nadbiskup Prenđamu je zahvalio što jeprogovorio sjemeništarcima,svećenstvu i redovništvu,predstavnicima vlasti,Sveučilišta, te cijelom puku,uputivši mu izraze zajedništva iohrabrenja. Poželio je nuncijublagoslovljen rad u našojDomovini te da papi BenediktuXVI. prenese izraze našegdubokog poštovanja i vjernosti. U propovijedi je nuncij Lozano

rekao da nam lik svetog starca iproroka Šimuna pomaže boljerazumjeti današnje vrijeme iosvijetliti na što smo kaovjernici pozvani. "Živimo uvremenu kad se stvaramentalitet kako se i bez Bogamože dobro živjeti. Zato je sveu životu usmjereno premanovcu, uživanju i zemaljskojmoći. U suvremenoj EuropiBog kao da i nije potreban. Bitikršćanin danas znači puno putabiti neprihvaćen, izrugan.Kršćanski pogled na svijet,život, brak i obiteljproglašavaju se nazadnim",upozorio je nuncij, dodavši danam blagdan sv. Šimuna dolazikao "Svjetlo na prosvjetljenjenaroda". Premda ponekadizgleda da se "ne isplati" živjetikršćanski, Božja riječ po Sirahuohrabruje da se nikad nijepostidio niti bio ostavljen onajtko se uzdao u Gospodina.Vidimo to i po svecu Šimunu ukojem su sva očekivanjaproroka u Starom zavjetu.Primio je obećanje od Boga kaoi Abraham, koje se ispunja utrenutku kad Isusa prima naruke. "Šimun je Isusa primio uruke, a mi ga možemosvakodnevno, svaku nedjelju,primiti u srce, u dušu. Šimun jeosjetio blizinu Isusa Krista i mito možemo u euharistiji"poručio je nuncij Lozano,dodavši da je Šimun uzorpobožnosti za svakogkršćanina, vjernik koji ima isluša nadahnuća Duha Svetoga.Nuncij je poželio da vjernicipođu sa slavlja uvjereni da su,poput Šimuna, vidjeli spasenjeBožje. Živjeti kao kršćanin, poBožjoj riječi i nauku Crkve,otvorenost životu, čistoću,vjernost, podnositi poputŠimuna starost i bolest umolitvi, snazi Duha ieuharistije, je spasenje Božje,zaključio je nuncij Lozano,moleći blagoslov po zagovorusv. Šimuna.

Katolička malonogometna liga Požeške biskupijePožega, 8.10.2005. (IKA) - Uorganizaciji Povjerenstva zapastoral mladih 8. listopadazapočela je Katoličkamalonogometna liga Požeškebiskupije. Susret je započeomolitvom i blagoslovom svihsudionika u požeškoj katedrali,a predvodio ga je biskupskivikar za pastoral Josip Klarić.Istaknuo je važnost zajedničkog

druženja mladih kroz nogomet,koji je na poseban načinpopularan među njima, tedodao kako je to jedan odnačina evangelizacije i buđenjanatjecateljskog duha u širenjuporuke ljubavi i mira.Napomenuo je ujedno kako seovogodišnja nogometna liga uPožeškoj biskupiji održava ugodini posvećenoj mladima.

Potom je okupljene sudionikepozdravio povjerenik za mladeRobert Mokri, a voditelj ligeDubravko Kotorac iz Pakracaupoznao je natjecatelje izšesnaest župa s pravilima irasporedom utakmica te pozvaoigrače na fair-play igru. Zatimsu se svi uputili u sportsko-rekreacijski centar u Požegi,gdje su odigrane prve utakmice.

15v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Svefranjevački susret na TrsatuSusretompredstavnika svihfranjevačkihzajednica, muških iženskih redova, družbii kongregacija spodručja Hrvatske,BiH, Slovenije i Srbijei Crne Gore započelaje, prva u svijetuupravo na Trsatu,intenzivna trogodišnjapriprava za proslavu800. obljetniceFranjevačkog reda

Rijeka, 8.10.2005. (IKA) - Podgeslom "Započnimoispočetka..." na riječkom Trsatuu subotu 8. listopada, prvi putau Hrvatskoj, ali i u cijelomesvijetu, održan jesvefranjevački susret svihfranjevačkih zajednica, muškihi ženskih redova, družbi ikongregacija s područjaHrvatske, Bosne i Hercegovine,Slovenije i Srbije i Crne Gore.Susret su organizirali Vijećehrvatskih franjevačkihzajednica i Konferencijajužnoslavenskih provincijalaReda manje braće. Kako se2009. godine slavi 800.obljetnica postojanjaFranjevačkog reda, taj susret jezamišljen kao početak proslavete obljetnice na prostorimajužnoslavenskoga govornogpodručja i to za sve "članice"velike franjevačke obitelji,okupljale one redovnice iliredovnike ili, pak, vjernikelaike. Na Trsatu se okupilo više od1500 članova Franjevačkogreda, redovnika i redovnica,kongregacija i družbi,Franjevačkoga svjetovnog reda(FSR) i Franjevačke mladeži(FRAMA) s prostora gdje sufranjevci povijesno najbrojnijaredovnička zajednica, i gdje sudanas najbrojnija redovničkazajednica svijeta. Franjevcidanas djeluju u 110 zemalja nasvim kontinentima, organiziranisu u 130 provincija i kustodija,a u novije vrijeme započinjenjihova prisutnost primjerice uSudanu, Kazahstanu, pa čak i uRusiji, gdje ih djeluje 25. Susret i ujedno početakproslave obljetnice Reda bio jeprigoda da se franjevačkaobitelj sa zahvalnošću prisjetiprošlosti, te poticaj da sazanosom živi sadašnjost i spovjerenjem se otvoribudućnosti. Na razini čitavogFranjevačkog reda otvorenjeslavlja 800. obljetnice Redazapočinje 29. listopada u Asizu,a time je ovaj svefranjevačkisusret na Trsatu prethodnicaAsizu, ali i svim slavljima usvijetu. Kroz trogodišnjupripravu za obljetnicufranjevačka obitelj će u 2006.godini promišljati orazlučivanju, 2007. o projektuživota, a u 2008. godini opozivu kako bi, poput sv.Franje Asiškog, i danas mogliodvažno i stvaralački ponuditi

životni odgovor na znakovevremena. Susret je započeo okupljanjemu trsatskome svetištu. Sudionicisu se pomolili u svetištu MajkeMilosti, gdje su dobili i vodičeza euharistijsko slavlje iklanjanje te kratki prikazpojedinih franjevačkihzajednica, koje je prirediloVijeće franjevačkih zajednica, auredio profesor nazagrebačkom KBF-u fra NikolaVukoja, član Hrvatskefranjevačke provincije sv.Ćirila i Metoda iz Zagreba.Svečano misno slavlje trebaloje biti održano u PerivojuGospe Trsatske, no zbog lošihvremenskih prilika cijeli jeprogram održan u sportskojdvorani "Mladost" na Trsatu. Uuvodnom programu fra NikolaVukoja predstavio je plantrogodišnje priprave, tumačećipovijesnu jezgru jubilejskogaslavlja 800. obljetnicefranjevačke obitelji i molećimolitve prožete Franjinimspisima i franjevačkomduhovnošću, a fra Petar Filićanimirao je pjevanje. Središnje misno slavljepredvodio je riječki nadbiskupIvan Devčić zajedno sgeneralnim definitorom Reda o.Šimom Samcem, generalnimduhovnim asistentom FSR-a o.Ivanom Matićem, svimprovincijalima franjevačkihprovincija južnoslavenskogpodručja te osamdesetaksvećenika. Na početku slavljasve je sudionike pozdravioprovincijal Hrvatskefranjevačke provincije sv.Ćirila i Metoda, ujedno idomaćin susreta, o ŽeljkoŽeleznjak, koji je istaknuo kakotaj susret treba biti poticajfranjevačkog duha i djela.Provincijal je zahvalionadbiskupu Devčiću, a i svimostalim biskupima, nadosadašnjoj potporifranjevačkoj obitelji te suradnjina području evangelizacije ipastorala. Izrazio je nadu da ćese dobra suradnja izmeđuredovnika i redovnica,franjevaca, i dijecezanskihbiskupa i dalje ostvarivati. Pismo pozdrava i potporesvefranjevačkom susretu poslaoje generalni ministar Redamanje braće o. Jose R.Carballo, koji je pozvao naustrajnost življenja Evanđelja.

Pismo je pročitao generalnidefinitor Samac. U ime Vijećafranjevačkih zajednicasudionike susreta pozdravila jepredsjednica Vijeća s.Franciska Molnar, a u imegrada Rijeke riječi dobrodošliceuputio je gradonačelnik VojkoObersnel. Riječ je o jubileju ne samofranjevačkog reda, nego i cijeleCrkve, jer franjevački je red posvom osnivaču i brojnimsvojim članovima i članicama,po svojoj specifičnojduhovnosti i raznovrsnojpastoralnoj aktivnosti, pomnogim svecima i sveticama,po jedinstvenoj duhovnoj ikulturnoj baštini, toliko upisanu kršćansku i crkvenu povijest,kao i kulturu i duhovnostmnogih naroda i zemalja, da jeto jednostavno nemoguće neprepoznati i ne cijeniti,istaknuo je na početkupropovijedi nadbiskup Devčićte ustvrdio kako to posebnovrijedi za hrvatski narod sčijom se dušom i kulturomfranjevaštvo, zahvaljujućivjekovnom djelovanju ipodnošenju iste sudbine,neprestano stopilo ipoistovjetilo. Istaknuo jemnoge crkve i samostane kaonepresušna izvorišta vjere ikulture, škole i odgojneustanove, umjetnine idragocjene arhive, te mnogenapore, sve s ciljem da sefranjevačkim idealomjednostavnosti i siromaštvaoplemeni i uzdigne svakogčovjeka. Govoreći o franjevaštvu ubudućnosti, nadbiskup Devčićje rekao kako način življenjafranjevačkog poslanja ne možebiti izvan Crkve i bez odnosa snjom. "Izvorna franjevačkaljubav za Crkvu, kao i trpljenjezbog njezinih slabosti, ne smijenikada presahnuti u vašemuredu. Jedino ljubeći Crkvupoput sv. Franje, franjevci ćeznati što činiti za njezinuobnovu i napredak", kazao jenadbiskup te pozvao ujedno ina ljubav prema raspetomeKristu. Već po krštenju, pokojem su svi kršćani ucijepljeniu Krista, ali i u njegovu Crkvu,nosite Kristove "stigme" pokojima znate kome pripadate.Budete li tu "stigmatiziranost"Kristom tako živjeli da vam Onsa svojom žrtvom za Crkvupostane dio vašega bića, bit

16 12. listopada 2005. broj 41/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

ćete i vi oni koji će, poput sv.Franje, Dom Gospodnjiobnavljati i njegov Hramučvršćivati", zaključio jenadbiskup Devčić zazvavši nasve zagovor Gospe Trsatske.Na kraju misnog slavljaodržano je euharistijskoklanjanje nadahnuto Kristovimriječima "Da budu jedno" kojeje animirao fra AndrijaBilokapić, član franjevačkeprovincije PresvetogaOtkupitelja iz Splita. Nakon mise svi su se sudioniciokupili na objedu u svetištuGospe Trsatske te se zajedničkiokrijepili zahvaljujućidomaćinima, trsatskimfranjevcima, predvođenimgvardijanom fra LucijemJagecom i ekonomom fraSerafinom Sabolom. Oni susudionicima pripravili i kape,šalove i majice s logom igeslom susreta. Poslijepodnevni program vodioje fra Nikola Vukoja. Upredavanju o bogatoj

franjevačkoj prisutnostiprovincijalni ministarFranjevačke provincijePresvetoga Otkupitelja iz Splitao. Željko Tolić kroz povijesnečinjenice iznio je rastfranjevačkih zajednica,većinom muških, na našimprostorima. "Iz gorušičina zrna,kakav je bio u početku, Red sesve više, brojnije imnogovrsnije razvijao tako daje do danas dosegnuo kolosalnerazmjere i prisutan je u svojimmuškim i ženskim obiteljima tenosi sa sobom toliko života idjela, toliko plodnosti isvetosti", istaknuo jeprovincijal. Još za života sv.Franje nikli samostani u našimkrajevima, osobito na juguHrvatske, a Hrvatska je bila iprva zemlja izvan Italije koju jesv. Franjo posjetio, premdaneplanirano, dok je na sjeveruHrvatske osnovana ifranjevačka provincija 1217. ili1219. na Generalnome kapituluu Asizu, na kojem je bio i sv.Franjo. Hrvatski narodprihvatio je franjevce kao svoju

duhovnu djecu, zaključio jeizlaganje fra Željko Tolić. Potom su se predstavile brojneženske franjevačke zajednice,Franjevački svjetovni red,Franjevačka mladež, svjetovniinstitut Misionarki Kristovakraljevstva i Franjevačkiinstitut za kulturu mira, čije jesjedište u Splitu, a ravnatelj muje fra Bože Vuleta. Na Trsat sumeđu ostalima došle iredovnice iz Kotora, slovenskifranjevci predvođeniprovincijalnim ministrom fraViktorom Papežom, višehrvatskih franjevaca koji rade umisijama u Njemačkoj i drugimeuropskim zemljama. Na kraju Svefranjevačkogasusreta svima je zahvaliopredsjednik Južnoslavenskekonferencije franjevačkihprovincijaladin Škunca te jeudijeljen svečani blagoslov sv.Franje: "Neka vas blagosloviGospodin i neka vas čuva...". .

Kardinal Bozanić posvetio crkvu u RetkovcuKardinal Bozanićposvetio župnu crkvuSv. Pavla u povodu40. obljetniceutemeljenja župe uistočnome dijeluZagreba

Zagreb, 8.10.2005. (IKA) - Uzagrebačkom naselju Retkovec,u istočnome dijelu grada,zagrebački nadbiskup kardinalJosip Bozanić posvetio je 8.listopada župnu crkvu Sv.Pavla u povodu 40. obljetniceutemeljenja tamošnje župe. Ueuharistijskom slavlju iobredima posvete sudjelovaloje tridesetak redovničkih ibiskupijskih svećenika,susjednih župnika i nekadašnjihpastoralnih djelatnika u župi,među kojima i sadašnji župnikmons. Željko Jurak.Na prostoru ispred crkvekardinala je pred mnoštvomvjernika pozdravio župnikJurak i uime vjerničkezajednice dr. Martin Ćuk.Nakon simboličke predajecrkvenoga ključa, kardinalBozanić je sa svećenicima ušaou novosagrađenu crkvu. Upropovijedi je protumačiorazlike u osnovnomekleziološkom poimanju crkvekao građevine i Crkve kaovjerničke zajednice. Podsjetioje da se u konkretnojzagrebačkoj crkvi-zgradi Sv.Pavla događa živa Crkva, narodBožji, koji se okuplja oko IsusaKrista. Dodao je kako je s tim,

uvjetno rečeno, dvjemacrkvama, u zajedništvu i treća -nebeska Crkva, pa tosvojevrsno crkveno trojstvočini jednu povezanu i cjelovituCrkvu. Posebno su dojmljivoodjeknule kardinalove riječikojima je podsjetio nadugogodišnje mukotrpnonastajanje župne crkve: "Ovo jedan Crkve, ovo je vaš dan,draga braćo i sestre! Gradnjavaše crkve najbolje svjedoči daCrkva nije ljudsko djelo, negoje Božje, jer samo vi najboljeznate kroz koje ste sve nevolje,pritiske i zabrane morali proći,da biste do došli do današnjegkonačnog cilja".Kardinal je u obredimaposvetio zidove crkve, oltar, ukoji su ugrađene moći bl.Alojzija Stepinca isvetohranište. U tijeku slavljapjevali su veliki mješoviti župnizbor pod ravnanjem JosipadeglIvellija uz orguljaškupratnju Krešimira Hasa, zbormladih i dječji zbor podvodstvom s. Emanulele Pećnik.Vjernici su mogli pratiti slavljaputem velikog video-ekrana,koji je bio postavljen kodulaznih vratiju crkve.Župljani su se za veliko slavlje

duhovno pripremalitrodnevnicom koju su vodilisvećenici dr. Stjepan Kožul,Stjepan Najman i JosipStipančević. Župu sv. Pavla osnovao je g.1965. kardinal Franjo Šeper, aprvu crkvu, zapravo kapelicu uadaptiranom prizemljuobiteljske kuće, blagoslovio jeonodobni pomoćni zagrebačkibiskup Franjo Kuharić. Dopostojeće kuće g. 1974.dograđena je crkva baraka, alisu komunističke vlasti g. 1980.razvlastili župu zemljišta radi"općeg dobra" bez dodjelelokacije za novu crkvu. Nakonpunih 10 godina konačno jedobivena građevna dozvola paje 1990. započeta gradnjacrkve. Novu je crkvu 1992.blagoslovio pomoćnizagrebački biskup JurajJezerinac. Danas župa ima oko15.000 vjernika, u njoj jeiznimno živ i raznovrstanvjernički život, a u pastoralužupniku Juraku pomažukapelan Kristijan Brajković iredovnice Služavke MalogIsusa.

17v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Novi apel franjevačkih zajednicaApeli franjevačkihudruženja odgovorniminstitucijama zazaštitu i ispravnogospodarenje vodamau Hrvatskoj teodustajanje odprojekta DružbaAdria

Rijeka, 9.10.2005. (IKA) -Franjevački provincijalnipoglavari i poglavarice,predsjednici franjevačkihudruženja i pokreta, pročelniciradnih tijela i nazočni članovisvih franjevačkih zajednicaokupljeni na svefranjevačkomsusretu na Trsatu podsjetili suna Otvoreno pismo Saboru iVladi Republike Hrvatske ostrategiji gospodarenja vodamaod 27. veljače ove godine iizrazili svoju zabrinutost štoodgovorne državne institucijejoš nisu donijele Strategijurazvoja vodnoga gospodarstva. Vođeni svojoj građanskom ikršćanskom odgovornošću zaopće dobro te potaknuti svojom

franjevačkom osjetljivošću zaprirodu i okoliš, najvišimtijelima hrvatske državne vlastii hrvatskoj javnosti ponovno suuputili Apel za zaštitu iispravno gospodarenje vodamau Hrvatskoj. Tim Apelom tražešto hitniju izradu planaistraživanja vodnih resursa,donošenje cjelovite Strategijerazvoja vodnog gospodarstvaRepublike Hrvatske, koju bi natemelju znanstvenih i stručnihspoznala izradili stručnjaci iodobrila mjerodavna državnatijela i koja bi zaštitila vode odnekontrolirane i protuzakoniteprivatizacije te osiguraladovoljne količine vodebudućim naraštajima. Također,ukazali su i na nužnost izmjene

Zakona o vodama ikomunalnog gospodarstva tezatražili da se zakonom uređenaprivatizacija i dodjela koncesijaza obavljanje vodne djelatnostiprovode isključivo putemjavnog natječaja. Istodobno, franjevačke udrugeponovno su ukazale i naštetnost projekta Družba Adriate uputile Apel Vladi RepublikeHrvatske, Saboru i Ministarstvuzaštite okoliša da Hrvatskaodustane od toga štetnogprojekta, koji može trajnougroziti naše more i bogatevodne resurse kao i nacionalneinterese.

Provincijali uputili pismo Carli Del PonteProvincijalijužnoslavenskihprovincija zatražilijavnu ispriku

Rijeka, 9.10.2005. (IKA) - Sazasjedanja Južnoslavenskekonferencije Reda manje braće7. i 8. listopada na riječkomTrsatu provincijalijužnoslavenskih provincija uime pet franjevačkih provincijauputili su pismo glavnojtužiteljici haškog suda CarliDel Ponte, u kojem traženjezinu javnu ispriku zbog štetekoja je franjevcima nanesena uizjavi kako se general AnteGotovina skriva u nekom odfranjevačkih samostana.Provincijali ističu kako tvrdnjaCarle Del Ponte "nemanikakvog opravdanog temelja"te kako su "povrijeđeni

činjenicom da je u izjavidotaknut i sam vrh Katoličkecrkve" zbog izjave glavnetužiteljice kojom optužujeVatikan za nesuradnju utraženju generala Gotovine.Provincijali južnoslavenskihfranjevačkih provincija nadaljeističu kako su tvrdnje Carle DelPonte, ničim dokazane, povredapravnih i moralnih normi tepredstavljaju tešku difamaciju."Kao sljedbenici mirotvorca ipravednika - sv. FranjeAsiškoga - opraštamo Vamzbog difamacije nasfranjevaca, ali pravda zahtijevai zadovoljštinu. Istinoljubivost ipravednost zahtijevaju javnu

ispriku i mi je s pravom od Vasočekujemo", navodi se u pismuCarli Del Ponte, kojega supotpisali provincijalFranjevačke provincije sv.Jeronima - Zadar fra BernandinŠkunca, provincijal Hrvatskefranjevačke provincije sv.Ćirila i Metoda - Zagreb fraŽeljko Železnjak, provincijalProvincije PresvetogOtkupitelja - Split fra ŽeljkoTolić, vikar provincije BosneSrebrene - Sarajevo fra PetarMatanović i vikar provincijeUznesenja BDM - Mostar fraIvan Sesar.

Posjet župnika, zbora i tamburaškog sastava izTolise VinkovcimaVinkovci, 9.10.2005.(IKA/BTU) - Vjernici župe sv.Euzebija i Poliona izVinkovaca, zajedno sa svojimžupnikom vinkovačkimdekanom mons. TadijomPranjićem, proslavili su 9.listopada misu zahvalnicu zaplodove zemlje koju jepredvodio fra Blaž Marković,župnik župe Uznesenja BDM izTolise u BiH i gvardijanfranjevačkoga samostana. Napočetku euharistijskoga slavljamons. Pranjić rekao je kako jeneizmjerna ljepota katoličkeduše i to patničke Posavinekoja je posebno u svojojpovijesti, nažalost, do danadanašnjega trpjela, patila iosjetila svu tragediju teških

zbivanja ne samo u Hrvatskojnego i u Bosni i Hrvatskoj.U propovijedi je fra Blažgovorio o životu, Božjemvinogradu, kraljevstvu Božjemi nama samima. Isuskraljevstvo Božje uspoređuje sasvadbom. "Činjenica je da smosvi ljudi pozvani u vinograd daradimo. Svi želimo osjetitiplodove. Svi smo pozvani uživot, a život je naš vinograd",rekao je fra Blaž. Nitko uživotu ne bi smio zaboraviti daje život dar Božji. "I kadačovjek živi u takvom ozračju ikada prizna da je slab i živi sazahvalnošću prema Bogu iroditeljima, koji su mu daliživot, onda ostvaruje svoj poziv- onda obrađuje svoj vinograd i

može ići miran, sretan izadovoljan u svome životu",rekao je fra Blaž.Misu zahvalnicu pjevanjem jeanimirao zbor "Mirjam" izŽupe Uznesenja BDM iz Tolises voditeljem i dirigentomMariom Oršolićem uz pratnjutamburaškoga sastava "Ujaci"istoimene župe s voditeljemŽeljkom Klaićem.Fra Blaž Markovićeuharistijsko je slavlje takođeru nedjelju predvodio i u crkviSv. Nikole biskupa uVinkovcima, gdje je župnikStjepan Podboj, a pjevao je isvirao zbor i tamburaški sastaviz Tolise.

18 12. listopada 2005. broj 41/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Hodočašće vjernika Krčke biskupije Gospi TrsatskojViše od tri tisućevjernika Krčkebiskupije predvođenibiskupom Županomtradicionalnohodočastili uMarijansko svetište naTrsatu

Rijeka, 9.10.2005. (IKA) - Višeod tri tisuće vjernika Krčkebiskupije predvođeni svojimbiskupom Valterom Županom unedjelju 9. listopadatradicionalno su hodočastili uMarijansko svetište na Trsatu.Svečanost je započelaprocesijom s čudotvornomslikom Gospe Trsatske, koju sunosili predstavnici bračnihparova sa svih otoka tesjevernojadranske otočnebiskupije. Uslijedilo je svečanomisno slavlje koje je zajedno stridesetak svećenika iredovnika predvodio biskupŽupan, a pjevanje predvodiocrkveni zbor iz Novalje."Tek u Bogu čovjek nalazisvoju potpunu afirmaciju islobodu, ostvarenje i spasenje.To se pokazalo u Isusovuživotu mnogo puta; do kolike jeradosti doveo one kojima jeoprostio, koje je izliječio i jasnoim rekao da su za neke stvarikrivi njihovi grijesi: nemoj višegriješiti da ti se što gore nedogodi", upozorio je upropovijedi krčki biskup,istaknuvši kako duh neslaganjai pobune protiv Bogu stoji utemelju mnogih postupaka ljudii otuda proizlaze poteškoće skojima se susrećemo nadruštvenom, obiteljskom iosobnom planu: "Danas ječovjeku moguće kontrolirati izadirati u postanak i tijekljudskog života neusporedivoviše nego prije. No pitamo se:smijemo li učiniti sve ono štomožemo? Samo ako čovjeka

priznajemo Božjim djetetom,ako je čovjek čovjeku svet inedodirljiv, možemo imatipovjerenja jedni u druge izajedno živjeti u miru. PredBogom je svako ljudsko bićenepovredivo i ima svojedostojanstvo, i tu se ne možepostavljati pitanje koliko jekoristan za društvo taj čovjek,njegova funkcionalnost. Tuspada i poštovanje premapostanku čovjeka koji se rađa izzajedništva jednoga muškarca ijedne žene. Čovjek ne možepostati proizvod, on može bitisamo začet i rođen. Zbog togatrajnu vrijednost ima obitelj nakojoj se temelji budućnostčovječanstva. Toliko je putanaglašeno da samo zdravaobitelj pruža jamstvo zanormalan i zdrav rast i odgojčovjeka. No, naučiti živjetiznači naučiti i trpjeti. Trpljenjeima svoje dostojanstvo i veliku,otkupiteljsku moć. Trpljenje jeizvor duhovnog bogatstva",rekao je biskup Župan. Zapitaose nije li pomanjkanje vjere iBožjeg gledanja na naš životrazlog što smo počeli željeti icijeniti baš ono što nasupropaštava. "Kao da smopočeli osjećati nedostatak voljeza budućnošću. Djeca subudućnost, nemojmo ihsmatrati kao prijetnju za našusadašnjost. Ako smo u napastipomisliti da nam onaoduzimaju nešto od života,znajmo da će nam mnogovratiti. Neka nam djeca budu inadalje nada. Odbacimo

pomisao da su ona ograničenjenaših zamisli", poručio jebiskup Župan, ističući važnostobitelji za napredak i životsvakoga pojedinog čovjeka. "Božji je naum o čovjekuočitovan na samom početku: dase obitelj temelji na uzajamnojljubavi muškarca i žene. Sažalošću gledamo kako semnože zajednice koje nisupovezane sakramentomženidbe. Taj način životauzvraća zlokobnimposljedicama za one koji gaprovode i za sve oko njih.Nesređen život u obitelji činimlade ljude nesretnima, a ondatakvi unesrećuju druge; i takose taj nesretni lanac produžujeu nedogled. Slobodni smoizabrati drukčiji put od onogakoji nam Bog nudi, ali taj putnije onaj koji vodi u život ibudućnost. Ići tim načinomživota znači isprobadati sebemnogim nevoljama", zaključioje u propovijedi krčki biskup.Na kraju misnoga slavlja,nakon što je biskup posvetiosvoju biskupiju Majci BožjojTrsatskoj kao spomen naovogodišnje hodočašće Krčkebiskupije u trsatsko svetište,gvardijan fra Lucije Jagecdarovao je biskupu Županuminijaturnu repliku kipa"Trsatski hodočasnik", kipakoji je izrađen u spomen naposjet blagopokojnog papeIvana Pavla II. tommarijanskom svetištu na Trsatu2003. godine.

Nuncij Lozano u Polači i KistanjamaPosljednjega danaboravka u Zadarskojnadbiskupijinadbiskup Lozanosusreo se s pukom uzaleđu nadbiskupije,posjetivši ratompogođeno područje užupama Polača iKistanje

Kistanje, 9.10.2005. (IKA) -Posljednjega dana boravka uZadarskoj nadbiskupiji unedjelju 9. listopada apostolskinuncij u Republici Hrvatskojnadbiskup Francisco JavierLozano susreo se s pukom uzaleđu nadbiskupije, posjetivširatom pogođeno područje užupama Polača i Kistanje. Užupnoj crkvi u Kistanjamapredvodio je svečano misnoslavlje zajedno sa zadarskimnadbiskupom Ivanom Prenđom,kistanjskim župnikom NikolomDučkićem i više janjevačkihsvećenika. Nakon posjetamjesta srušene crkve u Polačiza Domovinskog rata, gdje gaje srdačno dočekala živaobnovljena polačka Crkva,nuncij je pohodio Kistanje,

župu koja je 1991. na početkurata potpuno ugasla. Oživjela je1997. dolaskom katolika izJanjeva, koji su također biliprognani sa svojihsedamstoljetnih ognjišta naKosovu. Zahvaljujući na toplojdobrodošlici i pozdravnoj riječimons. Dučkića, nuncij jeizrazio radost zbog susreta islavlja mise sa župnomzajednicom, "euharistijske žrtveu kojoj se Krist, središte naševjere, nade i ljubavi, prinosi zanaše spasenje". Od 1250 vjernika, u Kistanjamaje 50% populacije mlađe od 20godina. Ta brojna djeca izborska mladost, predvođeni s.Blaženkom Delonga, nuncija supozdravili pjesmom. Prenijevši

puku pozdrave i izraze ljubaviBenedikta XVI., nuncij jepoželio da Papin blagoslov kojiim je udijelio bude zalogobilnih milosti za obitelji,mlade i sve koji su na osobitnačin potrebni Božje i ljudskepomoći. "Bit će nam ovo novipolet i poticaj da nastavimoživjeti kao istinski vjernici udomovini Hrvatskoj, kao štosmo to bili na Kosovu", rekaoje mons. Dučkić u zahvalnostiza nuncijev pohod Kistanjama.O poznavanju duboke vezekistanjskih vjernika s domomkojeg su napustili, svjedoči inuncijeva želja koju je rekao uobraćanju Janjevcima: "I nakraju, sigurno, živilo Janjevo!",što je puk popratio gromkimpljeskom.

19v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Dani kruha u LipikuNacionalna svečanostzapočela jeprocesijom iprinošenjem darovazemlje i ljudskih rukuna oltar, a nastavljenamisnim slavljem kojeje predvodio mons.Josip Krpeljević

Lipik, 9.10.2005. (IKA) - Podpokroviteljstvom predsjednikaHrvatskog sabora dr. VladimiraŠeksa, Ministarstva znanosti,prosvjete i sporta te Zavoda zaškolstvo, a u organizacijiPokreta prijatelja prirode Lijepanaša u Lipiku je 9. listopadaodržana državna i svehrvatskasvečanost Dani kruha - Danizahvalnosti za plodove zemlje.Svečanost na kojoj jesudjelovalo 71 škola, vrtići idomovi za djecu iz svihhrvatskih županija, iz dvijebosansko-hercegovačkežupanije, iz Vojvodine teBudimpešte započela jesvečanom procesijom iprinošenjem darova zemlje iljudskih ruku na oltar, anastavljena misnim slavljemispred zgrade osnovne škole.Euharistijsko slavlje jepredvodio izaslanik požeškogabiskupa Antuna Škvorčevićageneralni vikar biskupije mons.Josip Krpeljević. Na početkuslavlja sve je pozdravio domaći

župnik Josip Bošnjak, koji jeistaknuo kako nas kruh spaja sobiteljskim stolom, "a posebnonas kršćane u svetoj pričestikoja je duhovni lijek na ranežitelja ovog i sličnih mjestadiljem domovine". Mons.Krpeljević u propovijedi jepodsjetio kako su svi ratovikroz našu ljudsku povijestuvijek počinjali iz straha da ćenetko uzeti tvoju koricu kruha,odnosno da neće biti dovoljnoza sve, pa se treba osigurati nataj način da se uzme tuđe."Otajstvo euharistije, spomenvečere koju nam je Kristostavio kao program i planspasenja čovječanstva, nikogane isključuje, nego sve pozivada dođu i blaguju kruh bezstraha da neće biti dovoljno. Unekoliko navrata Isus ječudesno umnožio hranu da nasuvjeri kako je istina što Ongovori. Neka euharistija, stoga,ne bude ono što će ljude dijeliti,nego ono što će ih povezivati.Neka zbog kruha, odnosno

materijalnih dobara, ne ulaze usukobe, već kao braća i sestreneka dolaze i zajedno dajuBogu darove, jer tada će za svebiti dovoljno", poručio je mons.Krpeljević.Nazočnima su se obratili igradonačelnik Lipika StjepanHorvat, požeško-slavonskižupan Anto Bagarić, direktorZavoda za školstvo MitarFilipović te pomoćnik ministraznanosti, obrazovanja i sportaNenad Marković. Danas ovdjeu Lipiku Bog nas zaustavljapred ljepotama svojih radova,poziva nas da sjednemo za stolzajedništva, obitelji, prijatelja,domovine Hrvatske, ujedinjeneEurope i svijeta i u mirublagujemo naš kruh svagdašnji.Radujmo se, osjetimo ljepotuovoga dana u razorenom, aliponosnom i lijepom Lipiku, uraskošnosti i ljepoti svih našihkrajeva, kazala je u toj prigodisaborska zastupnica i izaslanicapredsjednika Sabora MarijaBajt.

Akcija Hrvatskog Caritasa za pomoć žrtvama potresa uJužnoj Aziji

Hrvatski Caritasprikupljenim ćenovcem, u suradnji smeđunarodnimCaritasom i azijskimCaritasima, izravnopomoći žrtvamapotresa

Zagreb, 9.10.2005. (IKA) -Hrvatski Caritas je, u skladu sasvojom misijom pomaganjapotrebnima u Hrvatskoj i usvijetu, u nedjelju 9. listopadapokrenuo međunarodnu akcijupomoći žrtvama potresa koji jeu subotu ujutro 8. listopadapogodio Južnu Aziju, a u kojemsu najviše stradali Pakistan,Indija i Afganistan.Svi ljudi dobre bolje, građani itvrtke koji se žele uključiti u

Caritasovu međunarodnu akcijui tako se solidarizirati sažrtvama potresa, mogu toučiniti na tri načina: pozivomna donacijski telefon, broj 060600 400 (6,82 kn/min); uplatomna žiro račun 2340009 -1100080340, poziv na broj081005 ili donacijom koju jemoguće izvršiti u svakojkatoličkoj župi.Hrvatski Caritas prikupljenimće novcem, u suradnji s

međunarodnim Caritasom(Caritas Internationalis) iazijskim Caritasima, izravnopomoći žrtvama potresa.Telekomunikacijski partnerHrvatskom Caritasu upokretanju donacijskog telefonaje tvrtka Markot.tel d.o.o., kojase ovom prigodom, u imepomoći žrtvama potresa, odričevlastitog prihoda.Donacijski telefon bit ćeaktivan od 15 sati 9. listopada.

Diplomati na misi u šibenskoj katedraliU povodu Dananeovisnostičetrdesetak članovadiplomatskog zbora uRH posjetilo jeŠibenik i Šibensko-kninsku županiju

Šibenik, 9.10.2005. (IKA) - Upovodu Dana neovisnostičetrdesetak članovadiplomatskog zbora u RepubliciHrvatskoj posjetilo je Šibenik iŠibensko-kninsku županiju. Upratnji šibenske gradonačelniceNedjeljke Klarić i šibensko-

kninskog župana Duje Stančićadiplomati su u nedjelju 9.listopada sudjelovali namisnom slavlju u katedrali Sv.Jakova. Goste je pozdravio predvoditeljslavlja katedralni župnik don

Krešimir Mateša, koji ih je upropovijedi pozvao naobnašanje službe u duhuevanđelja i Isusa Krista.Istaknuo je važnostvrednovanja malih naroda ipojedinaca u globalnimsvjetskim tokovima.

Vukovar: Vraćen kip Gospe FatimskeVukovar, 9.10.2005. (IKA) -Vjernici župe sv. Josipa radnikau Vukovaru-Borovu naselju naspomendan BDM od krunice upetak 7. listopada svečano suvratili kip Gospe Fatimske unjenu crkvu, koja je ponovnopodignuta. Kip koji je nekolikoputa uz najbliže pogotkegranata ostao neoštećen, a

devet je godina ležao podruševinama minirane isravnjene crkve i čekao svojpojavak upravo na Svijećnicu2000. godine. Tisuću vjernikaod najmlađih do najstarijih sviše svećenika pjesmom imolitvom pratilo je GospuTrpinjskom cestom u njenuvelebnu crkvu i s

oduševljenjem pozdravilo njenoponovno ustoličenje. Za tajdogađaj župa se pripremalatrodnevnom duhovnomobnovom koju je vodio fraZvjezdan Linić. Svečanu misupredvodio je fra BranimirKosec, vukovarski gvardijan uratu, progonstvu i povratku.

20 12. listopada 2005. broj 41/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Misom zahvalnicom zaključene 35. Varaždinskebaroknevečeri

Varaždinske baroknevečeri poprimile sutradiciju glazbe kojapotiče čovjeka na svešto je plemenito,dobro i sveto, na svešto uzdiže čovjekaprema Bogu. Ona serađa iz ljubavi, kojaodgovara nautjelovljenu ljubavIsusa Krista, istaknuoje biskup Jezerinac

Varaždin, 9.10.2005. (IKA) -Glazbeni festival Varaždinskebarokne večeri, koji je otvoren17. rujna, zaključen jesvečanom misom zahvalnicomu nedjelju 9. listopada uvaraždinskoj katedraliUznesenja BDM. Misno slavljepredvodio je vojni biskup JurajJezerinac zajedno s domaćimbiskupom Markom Culejem idrugim svećenicima. U tijekuslavlja katedralni zbor iorkestar "Chorus angelicus" izVaraždina pod ravnanjemTomislava Fačinija i uzorguljašku pratnju mo. AlenaKopunovića Legetina izveo jedjela više domaćih i stranihskladatelja.Pozdravljajući sve okupljene,osobito sudionike iorganizatore festivala,predvođene ravnateljem mo.Vladimirom Kranjčevićem,biskup Culej kazao je kako nazavršetku 35. Baroknih večerinazočni vjernici misom želeBogu zahvaliti za sva lijepadostignuća brojnih umjetnikaglazbenika, duboke doživljaje idrage susrete u protekla tritjedna održavanja festivala, u

koji je uloženo mnogo ljubavi,truda i znanja. Podsjetio je kakoje tijekom održavanja festivalau katedrali priređeno nekolikodogađaja: 28. rujna proslavljenaje koncertom osma obljetnicaustanovljenja biskupije, aslavljena je i misa zadušnica zasve pokojne sudionike isuradnike Baroknih večeri.Zahvaljujući biskupu domaćinuna pozivu i riječimadobrodošlice, biskup Jezerinacizrazio je nadu da sve ono štosu brojni posjetitelji u tijekuBaroknih večeri doživjeli budepoticaj na sve što je lijepo,dobro i plemenito, prije svegana zahvalnost Bogu od kogadolazi svako dobro. Upropovijedi se vojni biskuposvrnuo na važnost glazbe uživotu vjernika, istaknuvši kakoje riječ "pjevati" jedna odnajčešće rabljenih riječi uBibliji. Kazao je kako jetijekom povijesti uvijek bilonovih Božjih iznenađenja, zbogkojih su se stvarale novepjesme. "Sva su ta djela Božjaočitovala da Bog nije Bogprošlosti već i sadašnjosti ibudućnosti", rekao je biskup

Jezerinac, dodavši kako sepjevanje rađa iz ljubavi. "Sv.Augustin je rekao: "Cantareamanti est", što znači: "Pjevaonaj koji ljubi", dok je velikiBeethoven rekao: "Kadgodslušam glazbu i pjesmu, ona mediže prema Bogu". Dapače,lijepa glazba je jedna vrstmolitve. Stoga je hvalevrijednošto su Varaždinske baroknevečeri poprimile tradicijuglazbe koja potiče čovjeka nasve što je plemenito, dobro isveto, na sve što uzdiže čovjekaprema Bogu. Ona se rađa izljubavi, koja odgovara nautjelovljenu ljubav IsusaKrista", rekao je biskup upropovijedi, istaknuvši daVaraždinske barokne večeripridonose duhovnom bogatstvutoga kraja i cijele domovine.Na kraju slavlja biskup Culejizjavio je kako su Varaždinskebarokne večeri u 25 godinasvoga postojanja nadišle samgrad Varaždin i proširile se nesamo na Varaždinsku županiju,nego i izvan nje, pa su se ovegodine odvijale u pet županija.

Započela nova akademska godina na Teološkomfakultetu Matija Vlačić IlirikZagreb, 10.10.2005. (IKA) - Ubaptističkoj crkvi u Zagrebuodržana je 10. listopadasvečanost u prigodi početkanove akademske godine naTeološkom fakultetu MatijaVlačić - Ilirik. Prigodni suprogram priredili studentifakulteta. Skup je pozdraviodekan dr. Vitomir Belaj, koji seprisjetio teških dana fakultetakoji je prošao mukotrpni puttranzicije, ali danas s puno

optimizma gleda na njegovubudućnost. Prodekanica dr.Lidija Matošević govorila je ozadacima teologije, o nakanifakulteta da svojimdjelovanjem, koje se ne želizadovoljiti osrednjošću, formiradobre teologe i pastore. Natemelju teksta iz 1. Timoteju 2.1-8 propovijedao je dr. DanielBrkič, suradnik na fakultetu ipastor crkve u Novom Mestu uSloveniji. U propovijedi je, na

tragu Pavlova naputka mladomsuradniku Timoteju, govorio oliku "podučenog" vjernika. Onje poput ratnika, poljodjelca isportaša spreman za zadatakkoji mu je povjeren. Molitvu za blagoslovakademske godine i blagoslovna nazočne studente i profesoreizrekla je Seija Uimonen,članica Senata i seniorEvangeličke crkve.

Susret mladih svećenika Požeške biskupijeSusret trajneformacije u Velikojbio je prvi u nizuredovitih mjesečnihsusreta u pastoralnojgodini 2005./06.

Velika, 10.10.2005. (IKA) - UDomu sv. Augustina u Velikojzapočelo je 10. listopadaodržavanje redovitih mjesečnihsusreta trajne formacije mladihsvećenika Požeške biskupije(do deset godina svećeništva) upastoralnoj godini 2005./06.Nakon molitve Trećeg časaekonom biskupije Nikola Jušićsve je pozdravio i istaknuokako je radostan što možemladim svećenicima, natemelju osobnoga

dugogodišnjeg svećeničkogdjelovanja, progovoriti osuživotu svećenika sa župomkoja mu je povjerena, ali i osuživotu među svećenicima.Izrazio je nadu da će svojimrazmišljanjem i iskustvompomoći mladim svećenicima upastoralnom djelovanju i kakoće to razmišljanje u budućnostiuroditi plodom. Susret jenastavljen predavanjem oodnosu upravitelja župe iližupnika prema župi i ostalim

crkvenim institucijama iodnosu svećenika premasvećeniku. Uslijedila jerasprava o pastoralnimiskustvima, kao i o pitanjimaekonomske naravi, vezanim uzsvećenikovo djelovanje u župi.Susret je završio izlaganjempreč. Jušića o euharistiji uIvanovu evanđelju teklanjanjem pred Presvetimoltarskim sakramentom uveličkoj župnoj crkvi Sv.Augustina.

21v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Split: Započelo plenarno zasjedanje HBKOsvrćući se naotvaranje pristupnihpregovora RH sEuropskom unijom,kardinal Bozanićistaknuo kako subiskupi i cijela Crkvapozvani u tome gledatiprst Božje providnosti,koji pred državnatijela, svakoggrađanina i Crkvu uhrvatskom narodupostavlja novezadatke i izazove

Split, 10.10.2005. (IKA) -Molitvom Srednjega časa tepozdravnim govorimapredsjednika Hrvatskebiskupske konferencijekardinala Josipa Bozanića idomaćina zasjedanja splitsko-makarskoga nadbiskupa MarinaBarišića, započelo je 10.listopada u zgradiNadbiskupskog ordinarijata uSplitu XXXI. redovito jesenskoplenarno zasjedanje HBK.Pozdravljajući sve sudionike,nadbiskup Barišić obratio se inazočnim novinarima,izražavajući svoje "iznenađenjei čuđenje" što je zbogobjavljivanja doznate istinejedan njihov kolega završio podoptužbom u zatvoru, aludirajućina slučaj novinara SlobodneDalmacije Josipa Jovića.Nadalje, nadbiskup je izrazionadu da će biskupi u tijekuovog zasjedanja vidjeti stanje iprisutnost Crkve unutarhrvatskoga društva, kao i odnosCrkve i društva na putu ueuropsku zajednicu, pogotovo usvjetlu otvaranja pregovora zapunopravno članstvo u tojzajednici.Kardinal Bozanić izvijestio je odnevnom redu i temamazasjedanja. Tako će biskupiraspravljati o odgoju iobrazovanju u malimsjemeništima, o HrvatskomCaritasu i karitativnomdjelovanju Crkve, a nadnevnom redu su: izvješćeBiskupske komisije za odnose s

državom, provedbeni ugovor okatoličkim školama, izvješćekomisije HBK za pomoć ratomstradaloga stanovništva,pokretanje postupka zaproglašenje blaženih fra AnteJosipa Tomičića i MariceStanković, odobrenje biblijskihtekstova za novo izdanjenedjeljnog i blagdanskoglekcionara. Izvršit će se izbor uviše tijela BK predsjednika ičlanova kojima je istekaomandat, a predsjednicikomisija, vijeća i odbora tijelaHBK predstavit će svojeprijedloge za ovu godinu naodobrenje plenumu.U dnevni red je uvrštenprijedlog Stalnoga vijeća HBKs posljednjeg zasjedanja uGospiću da se dovrši ustrojstvoKatoličke crkve u Hrvatskoj,pitanje oživljavanja crkvenepokrajine sa sjedištem u Zadru iuspostava nove crkvenepokrajine za Slavoniju sasjedištem u Đakovu. Kardinalje također istaknuo da jeKatolička crkva u Hrvatskoj ihrvatskom narodu svjesna svojepovijesne i sadašnje uloge te jeuvijek nastojala biti osjetljivaza konkretne potrebe našegačovjeka i za opće dobro naroda.To je činila u vrijemekomunističkoga totalitarizma, upresudnim trenucimaoslobađanja naroda odkomunističkoga režima, uteškim godinama rata te u svimgodinama demokratskihpromjena i tranzicije. Crkva je

imala osobito osjetljivu ulogu uvrijeme nametnutog nam rata.Budući da smo od vremena dovremena suočeni s proizvoljnimtumačenjem tadašnjegzauzimanja Crkve, pa itendencioznim iskrivljavanjempovijesnih činjenica, HBKsmatra potrebnim progovoriti otim pitanjima. S tom nakanom,u pripremi Tajništvu HBK,izlazi i svezak koji sadrži svezajedničke interventne HBKvezane uz to razdoblje, najavioje kardinal. Osvrćući se naotvaranje pristupnih pregovoraRH s Europskom unijom,kardinal Bozanić izrazio jeradost, stavljajući važnost iznačenje toga čina uz bokmeđunarodnom priznanjuHrvatske. Biskupi i cijelaCrkva su pozvani u tomegledati prst Božje providnosti,koji pred državna tijela, svakoggrađanina i Crkvu u hrvatskomnarodu postavlja nove zadatke iizazove. Kardinal je najavio daće se tom temom biskupiopširnije pozabaviti nasljedećem proljetnomzasjedanju. Stavljajući uspjehzasjedanja pod zagovorPresvete Bogorodice, sv.Dujma i bl. Stepinca,predsjednik HBK pozvao jebiskupe da u pravojkolegijalnoj ljubavi sudjeluju uovom zasjedanju, s istimtemeljnim pogledom vjere nastvarnost, te sa svim razlikamakoje su ne samo opravdane,nego i prijeko potrebne.

Split: Misa u sklopu zasjedanja HBKMisno slavljepredvodio je kardinalBozanić ukoncelebraciji snuncijem Lozanom,gotovo svim hrvatskimbiskupima tetridesetak svećenika, apropovijedao jebiskup Bogović

Split, 10.10.2005. (IKA) - Usplitskoj katedrali Sv. Dujmaslavljena je 10. listopada misa usklopu XXXI. plenarnogzasjedanja Hrvatske biskupskekonferencije. Misno slavljepredvodio je predsjednik HBKkardinal Josip Bozanić, ukoncelebraciji s apostolskimnuncijem u RH nadbiskupomFranciscom JavieromLozanom, gotovo svimhrvatskim biskupima tetridesetak svećenika.Propovijedao je gospićko-senjski biskup Mile Bogović. Upropovijedi je podsjetio nanekoliko Biskupskih sinodakoje su se održale u splitskojprvostolnici, a bile su od velikevažnosti za Crkvu i hrvatskinarod. Jedna od sinoda bila je udobra kralja Tomislava, kada jeon izvojevao pobjedu i postaoupravitelj Dalmacije. Biskup

Bogović upozorio je da su setijekom hrvatske povijestidogađale kontradiktorne stvari."Znamo da je ovdje bio i GrgurNinski, koji je branio pravohrvatskoga biskupa. Ali,dogodilo se da smo i poredpobjede koju smo izvojevali idoživjeli dva poraza na koncu,jer su bile upletene jakemeđunarodne snage. Naime,ovdje je osuđena i glagoljica inakon toga je ukinuta službaninskoga biskupa. Tada sedogodilo, kako se i više puta upovijesti događa, kako kaže našpjesnik: a Hrvatu siromahu jošje veći mrak u mraku, otkad jepobijedio, kazao je. Drugavažna povijesna sinoda koja jebila u splitskoj katedrali je onaiz 12. stoljeća, kada seraspravljalo o granicama, nakonšto se Bizant povukao s ovihprostora, pa je trebalo ponovno

učvrstiti granice Splitskemetropolije i nekih biskupija.Tako je 1185. osnovana uKrbavi nova biskupija upravona onom mjestu gdje se prijemjesec dana postavio kamentemeljac za Crkvu hrvatskihmučenika. U Splitu jeposljednji put zasjedanjeBiskupske konferencije bilo1991., kada se krenulo premauspostavi samostalne države.Onda se također postavilopitanje crkvene granice igranice biskupija, pa znamo dasu nakon toga osnovaneVaraždinska i Požeškabiskupija i najnovija Gospićko-senjska. A i ovo zasjedanjeHBK, između ostaloga opet ćeraspravljati o granicamametropolije, spomenuo jebiskup.

22 12. listopada 2005. broj 41/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Krsno i ministerijalno svećeništvo u radu i razvojuCaritasa

U Slavonskom Broduodržan regionalniseminar za edukacijuCaritasovihdjelatnika-volontera

Slavonski Brod, 11.10.2005.(IKA) - U prostorijama župeDuha Svetoga u SlavonskomBrodu održan je u utorak 11.listopada regionalni seminar usklopu trajne edukacijeCaritasovih djelatnika-volontera, za područje gradaSlavonskog Broda i okolice.Krsno i ministerijalnosvećeništvo u radu i razvojuCaritasa bila je tema o kojoj jegovorio vlč. MarkanKormanjoš, novoimenovaniravnatelj i koordinator CaritasaSlavonskobrodskih dekanata.Tema vlč. Ivice Rebića,ravnatelja Caritasa biskupije

Đakovo, bila je Plan razvojastrukture Caritasa biskupijeĐakovo. Na seminaru jesudjelovalo 26 župnihanimatora s područjaslavonskobrodske regije.Vlč. Rebić predstavio jenovoimenovanog ravnateljaKormanjoša, koji će u sljedećihnekoliko godina voditi Caritasslavonskobrodskih dekanata.Nakon predavanja obrađene suspomenute teme kroz rad uradionici, te su svi krozkonkretna pitanja imali prilikuizreći svoja razmišljanja i datiprijedloge. Izvještaji s radionicepokazali su da je takav način

rada plodan i konstruktivan.Razmišljali su o razvojuregionalnog Caritasa koji bi biokoordinator svih djelovanja iakcija, te zaključili kako bi timerad bio koordiniran, brži iučinkovitiji. Kako se udosadašnjem radu uočilo daljudi najviše povjerenja imaju uCrkvu, ukazalo se da topovjerenje djelatnici Caritasamoraju opravdati. Osnovan jeinicijativni odbor za praćenje iprovođenje projekata i radaCaritasa u koji se uključilodevetoro predstavnika iz župnihCaritasa.

Duhovnom glazbom umreženiSusret svih voditeljavokalno-instrumentalnihsastava duhovneglazbe Splitsko-makarskenadbiskupije

Split, 11.10.2005. (IKA) -Odbor za glazbu Ureda zapastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije priredioje 11. listopada u Centralnombogoslovnom sjemeništu susretsvih voditelja vokalno-instrumentalnih sastavaduhovne glazbe u nadbiskupiji.Susret su predvodili don

Alojzije Čondić, voditeljUreda, i članovi odbora fraJozo Čirko, Maja Štrk i HelenaBalajić.Dr. Čondić predstavio jeprojekt Ureda te istaknuo važnuulogu glazbe u pastoralnomradu. Pohvalio je dosadašnjuzauzetost na tom području, ali iukazao na potrebu duhovnog i

glazbenog umrežavanja. U tomsmjeru dogovoren je duhovno-bogoštovni susret svih članovavokalno-instrumentalnihsastava 29. listopada uNadbiskupskom sjemeništu, teBožićni koncert u prosincu.Susretu je nazočio dvadeset ijedan voditelj.

Mladi svećenici promišljali o pastoralu rastavljenihDvodnevni susretsvećenika zaređenihod 1999. do 2002.održan je uDuhovnom centrusestara Kćeri BožjeLjubavi u zagrebačkojGranešini, u skloputrajne formacijemladih svećenikaZagrebačkenadbiskupije

Zagreb, 11.10.2005. (IKA) - Usklopu trajne formacije mladihsvećenika Zagrebačkenadbiskupije održan je 10. i 11.listopada susret svećenikazaređenih od 1999. do 2002. uDuhovnom centru sestara KćeriBožje Ljubavi u zagrebačkojGranešini. Mladi su svećenicipromišljali o pastoralurastavljenih osoba i osoba kojesu nakon rastave ponovnosklopile civilni brak, o čemu imje izlaganje održao dr. IvanĐinić, koordinator biskupijskogpastoralnog centra i biskupijskipovjerenik za pastoral braka iobitelji iz Đakova. Budući da rastavljene osobe uKatoličkoj crkvi ne moguprimati sakramente, dr. Đinić jeistaknuo važnost pronalaženjadrugih pastoralnih mogućnosti

kako bi se i za njih našlo mjestou zajednici te se oni ne biosjećali odijeljenima iodbačenima. U tom je smisluupozorio na važnostdušobrižničkog razgovora kojije iznimno korisno sredstvo zapribližavanje takvim osobama,kao i za njihovo duhovnopraćenje. Dušobrižničkirazgovor je dobra prilika da serastavljenim osobama ukaže narazličite mogućnosti njihovaangažmana i prisutnosti uzajednici vjernika. Dr. Đinić jeukazao na činjenicu da je usvakoj župnoj zajednicipotrebno učiniti napor kako bise prevladala diskriminacija iizolacija takvih osoba unutarzajednice. Stoga je istaknuovažnost senzibiliziranja župnezajednice za potrebe ipoteškoće kroz koje prolaze

vjernici koji su rastavljeni te daje ponajprije potrebnosenzibilizirati angažiranijevjernike. U tom bi smislu biloosobito korisno progovoriti otoj temi na liturgijskimslavljima u kojima bi svećenicipotaknuli vjernike da prihvatebraću i sestre koji su se našli utakvoj situaciji.Dr. Đinić ukazao je i napotrebu materijalnogpomaganja takvih osoba,budući da je rastava čestovezana i za mnoge materijalneprobleme. Nakon izlaganjarazvila se živa rasprava u kojojsu mladi svećenici progovorilio svojim konkretnimiskustvima na terenu te krozradionice poradili na vlastitomsenzibiliziranju za ovuproblematiku.

23v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Rim: Kardinal Puljić u crkvi Sv. JeronimaU misnom slavljusudjelovalo je i oko300 hodočasnika izHKM Sindelfingen iFreising

Rim, 2.10.2005. (IKA) - UHrvatskoj crkvi Sv. Jeronima uRimu u nedjelju 2. listopadasvečano euharistijsko slavljepredvodio je vrhbosanskinadbiskup kardinal VinkoPuljić. Prigoda za misno slavljebila je Biskupska sinoda uRimu na kojoj kardinal Puljićsudjeluje, ali i hodočašće u Rimvjernika HKM Sindelfingen iFreising iz nadbiskupijeRottenburg-Stuttgart uNjemačkoj, njih okotristotinjak, predvođenih fraMarinkom Vukmanom i fraIvanom Čugurom. Naeuharistijskom slavljukoncelebrirali su banjolučkibiskup Franjo Komarica, kojitakođer sudjeluje na Sinodi uRimu, vicerektor zavoda sv.Jeronima vlč. Marko Tomić teostali svećenici i redovnici kojise nalaze na studiju ili službi uRimu. Rektor Zavoda mons.Jure Bogdan pozdravio je na

početku predvoditeljaeuharistijskog slavlja,svećenike, kao i svehodočasnike i vjernike.Osvrnuvši se na nedjeljnačitanja, kardinal Puljić pozvaoje okupljene vjernike da svizajedno krenu "lomiti" RiječBožju, kao što domaćini usvojim obiteljima lome kruhsustolnicima. Mi smo tajvinograd o kojemu je riječ udanašnjemu evanđelju, a Bog jedomaćin koji se brine zasvakoga od nas kao BogStvoritelj i Otkupitelj. Kad se uEvanđelju govori da vinograd iloza trebaju donijeti plod kojidonosi radost, prerečeno najezik našeg svagdanjeg životato znači da Bog očekuje od nassvoju radost, da nije uzaludradio, da nas nije uzaludstvorio, da nije uzalud poslaosvoga Sina koji je za nas umro,te da očekuje od nas da budemoplod Njegova rada, radost koja

razveseljava ljudsko srce,istaknuo je kardinal, poručivšivjernicima kako ne smijudopustiti da budu "trulogrožđe", već trebaju donijetipretvorbu vidljivog, življenogEvanđelja "kako bi bili radostGospodnja, i to ne napadajućidruge, nego svjedočeći, nedajući da se ruši ono što jesvetinja - svetinja vjere, moralai dostojanstva čovjeka". NekaGospodin obnovi u vamaspremnost da budete radostGospodnja svojim glasom,životom, nastojanjima, žrtvom,da budete prepoznatljivi da stedoživjeli pretvorbu, da vas jeKrist zahvatio, da govori krozvas, da budete utkani u svijet iu Europu svjedočanstvom svojevjere, zaključio je kardinalPuljić. Misno slavljeliturgijskim pjevanjem isviranjem obogatili su članovizbora HKM Sindelfingen iFreising.

Proslava blagdana sv. Franje u Gučoj GoriU najvećem svetištusv. Franje u BiH nablagdan zaštitnikažupe i samostanaokupilo se oko pettisuća hodočasnika

Guča Gora, 4.10.2005. (IKA) -U Gučoj Gori kod Travnika,najvećem svetištu sv. Franje uBiH, na blagdan zaštitnika župei samostana 4. listopadaokupilo se oko pet tisućahodočasnika iz raznih krajevaBiH. Prvog dana trodnevnepriprave za blagdan mnogomladih je primljeno u FRAMA-u, a misu uočnicu 3. listopada,uz sudjelovanje više stotinavjernika i koncelebracijupetnaestak franjevaca,predvodio je gučogorskigvardijan fra Slavko Petrušić.Nakon mise obavljen je obredpreminuća sv. Franje, u kojemusu koncelebranti, izmeđuostalog, troglasno otpjevalipjesmu "O sanctissima anima".

Na jednoj od jutarnjihblagdanskih misa, koju jepredvodio upravitelj Gospinasvetišta u Olovu fra GabrijelTomić, dva kandidata FSR-a su"obučena", a dvojica su daliprve zavjete. Središnje pučkoeuharistijsko slavlje predvodioje gvardijan i profesor glazbena Franjevačkoj teologiji uSarajevu dr. Slavko Topić.Liturgijsko pjevanje predvodilisu domaći pjevači. Nakoneuharistijskog slavljačetrdesetak svećenikakoncelebranata, među njima idekan Travničkog dekanata donŽarko Vujica, pristupilo jezajedničkom objedu za koji su,po drevnom običaju bosanskihfranjevaca, gvardijani Fojnice,

Kreševa, Kraljeve Sutjeske,Jajca i Nedjariča-Sarajevodonijeli svoje bukare teprenijeli pozdrave franjevacasvojih područja. U župi GučaGora, u općini Travnik, prijerata je živjelo više od 3000vjernika. Nakon progonstva, usvoja opustošena sela i uništeneobiteljske kuće vratilo ih se okodevet stotina. Jedan od razlogasada skoro zamrlog povratka jei vrlo loša poluasfaltnaprometnica od Travnika doGuče Gore, gdje se i u samojcrkvi još uvijek vide tragoviratnog nasilja, a o čemunajjasnije svjedoči izrešetanikip sv. Franje sa slomljenimrukama u samostanskomdvorištu.

Bl. Merz u radnom dokumentu Sinode biskupaVatikan, 7.10.2005. (IKA) - XI.Sinoda biskupa Katoličke crkvekoja se ovoga mjeseca održavau Vatikanu posvećena je temiEuharistije kao izvoru ivrhuncu života i poslanjaCrkve. Radni dokument(Instrumentum laboris), kojisluži biskupima kao temelj ipolazište za rasprave, u svomečetvrtom dijelu govori oeuharistijskoj duhovnosti; ubroju 76. navode se pojediniodabrani sveci iz povijestiCrkve koji su se posebno

istaknuli u štovanju Euharistije.Među te velike svece pribrojenisu hrvatski blaženik Ivan Merzi bl. Majka Terezija. "Za sve svece Euharistija jesredište i stožer duhovnogaživota, no ima i brojnih svetacakoji su razvili jednu čistoeuharistijsku duhovnost: od sv.Ignacija Antiohijskoga do sv.Tarzicija, od sv. IvanaZlatoustoga do sv. Augustina,od sv. Antuna Opata do sv.Benedikta, od sv. Franje

Asiškoga do sv. TomeAkvinskoga, od sv. KatarineSijenske do sv. Klare Asiške,od sv. Paskvala Baylona do sv.Piera Giuliana Eymarda, od sv.Alfonsa de Liguorija dočasnoga Charlesa de Foucaulda,od sv. Ivana Marije Vianneyado bl. Jozefa Bilczewskoga, odbl. Ivana Merza do bl. Terezijeiz Calcutte - tek da se navedusamo neki primjeri iz bogatogapopisa", ističe se u dijeluRadnog dokumenta Sinodebiskupa.

24 12. listopada 2005. broj 41/2005

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Hodočašće služavki Malog Isusa u sarajevskuprvostolnicu

Skupina vjernika izZagreba i sestreslužavke MalogaIsusa Splitskeprovincije sv. Josipa,njih oko 50,hodočastili na grob sl.Božjega JosipaStadlera u katedraluSrca Isusova

Sarajevo, 8.10.2005.(IKA/KTA) - Skupina vjernikaiz Zagreba i sestre služavkeMaloga Isusa Splitskeprovincije sv. Josipa, njih oko50, hodočastili su 8. listopadana grob sl. Božjega JosipaStadlera u sarajevsku katedraluSrca Isusova. Redovnice su uSarajevo došle iz Splita,Mandaljene, Dubrovnika iMetkovića te skupina njih izZagreba. Pozdravljajućipredvoditelja misnog slavljapomoćnog vrhbosanskogbiskupa Peru Sudara,provincijalna glavarica s.Magna je kazala: "Mi, sestreSMI provincije sv. Josipa sasjedištem u Splitu, u ovoj 2005.godini slavimo 100 godinadolaska prvih naših sestara izSarajeva u Split. Iz grada naMiljacki, samo u 15 godinanakon osnutka Družbe,utemeljitelj i časna majkaposlali su prve redovnice uSplit u najsiromašniji dio gradapokraj crkve Sv. Križa, gdje supreuzele rad tri redovnice uženskoj i tri muškoj ubožnici.Bijaše to u siječnju davne 1905.godine. Upravo taj stoljetnijubilej potaknuo nas je dapođemo na jednodnevnohodočašće u Sarajevo na izvor ikorijene naše, na grobpokojnog utemeljitelja sl.

Božjega dr. Josipa Stadlera.Koliko god smo daleko,Sarajevo i Bosna nas privlači,jer tu smo nikle i ponikle, tu sunaši korijeni, tu je utemeljitelj.Želimo se danas ponovnonadahnuti Duhom Božjimpreko ove euharistije molećipotrebnu snagu u novimprilikama, misijama itraženjima za novo stoljećeživota i rada u gradu Splitu icijeloj Provinciji".Biskup Sudar izrazio jeredovnicama dobrodošlicu udomovinu. U propovijedi rekaoje kako je uvjeren da su došle ukatedralu u Sarajevu, na grobutemeljitelja Stadlera, noseći usrcu želju i molitvu te su zato iposlale jednu svoju sestru kojatrajno radi u Sarajevu"skidajući hrđu s aureolenadbiskupa Stadlera". Govorećio tome da se svet postaje poBožjoj milosti slušanja iprovođenja u djelo BožjeRiječi, biskup Sudar je istaknuokako nema sumnje da su mnogiza nadbiskupa Stadlerazahvaljivali Bogu. "Tko bi uono vrijeme, koje je bilo težeod današnjeg, s lijepezagrebačke katedre profesora idokazanog teologa, poniznodošao u tadašnje Sarajevo?Možda bi netko i došao bitinadbiskup iz nekih drugih

razloga. Ali, biti nadbiskupkakav je bio sl. Božji Stadler, toje malo teže", istaknuo jebiskup Sudar, rekavši da sumnogi otišli iz Bosne te damnogi mladi danas želenapustiti tu zemlju u kojoj nijelako pastoralno djelovati. "Uovu zemlju u tim teškimvremenima mogao je doći samočovjek koji je sve svoje stavio uBožje ruke, a iz Božje rukeprimio mandat - voljetičovjeka. Svi putovi koji vodedo svetosti i svi dokazi koji jedokazuju staju u jedan dokaz, ato je: vjera u Boga i ljubavprema čovjeku. To dvoje činimi se da ovaj neproglašenisvetac i blaženik dosita imao.Djela koja je učinio, pakonačno i ove tri zvijezde kojeće sigurno jednog dana biti unjegovoj aureoli, a to jest triprovincije sestara služavkiMaloga Isusa i sve ono što suone za Crkvu učinile i čine,dokaz su da mi danas kaonajdragocjeniji poklad vjere uovoj namučenoj Crkvivrhbosanskoj, ali i cijeloj Bosnii Hercegovini pored ostalogimamo i ono što je on bio, živioi ono što on danas u kraljevstvuBožjem znači i čini za ovudomovinsku Crkvu", riječi subiskupa Sudara.

Izlaganje kardinala Puljića na Biskupskoj sinodiSvećenik ne smije bitiumoran, kod njega nesmije splasnuti zanosza vršenje vlastiteslužbe

Vatikan, 11.10.2005. (IKA) -Na 11. redovnom općemzasjedanju Biskupske sinode uutorak 11. listopada izlaganjeje, među ostalim sinodskimocima, održao i predsjednikBiskupske konferencije BiHvrhbosanski nadbiskup kardinalVinko Puljić. Na početkuizlaganja kardinal je rekao kakobi Sinoda mogla pridonijetiobnovi vjere, svijesti,odgovornosti i poštivanjadostojnog slavljenjaEuharistije. Svećenik, nastavioje, ne smije biti "umoran, kodnjega ne smije splasnuti zanosza vršenje vlastite službe". Onnaprotiv mora biti "marljiv" ibrižno se pripravljati zaeuharistiju. Kardinal se zapitaokako može svećenik slaviti višeod tri mise dnevno i ostatiuvijek svjež i usredotočen naono što se obistinjuje pred

njegovim očima? Upozorio jena opasnost da slavlje misepostane za svećenika"svakodnevni posao kao što jeto za neke posao u uredu ilitvornici". Prema njegovumišljenju, "sekularizam,materijalizam i konzumizam"mogu i kod svećenika dovestido toga da oni izgube "osjećajza sveto". Danas suporemećene vrijednosti.Osjećaj za sveto je potamnjen aosjećaj za grijeh relativiziran.Svećeniku u prevladavanju tihopasnosti poglavito pomažeeuharistijsko klanjanje.Kardinal je dodao kako se samos dostojnim vršenjem svetihčina i dubokom sviješću ootajstvu Euharistije moguprimati plodovi Euharistije.Kako mogu dostojno slavitisveta otajstva euharistije onikoji gaje zavist i mržnju prema

bližnjima, oni koji činenepravdu? Vrhbosanskinadbiskup pritom je opisao svojsusret s katoličkim diplomatomkoji radi kao predstavnikEuropske unije u BiH. Kakomožeš, zapitao ga je tomprigodom kardinal Puljić,primati tijelo Kristovo a tako seponašati prema siromašnim iobičnim ljudima? On jeodgovorio: Činim to zato dazaradim novac.Na kraju izlaganja kardinalPuljić podsjetio je na važnostmolitve za nova duhovnazvanja. U obiteljima u kojimase moli i klanja rađaju setakođer zvanja za svećeništvo.Stoga je obiteljska Crkva prvaškola zvanja, ali i hram u kojemse čuva revnovanje zaEuharistiju, poručio je.

25v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Izlaganje biskupa Škvorčevića na Biskupskoj sinodiIskustvo hrvatskognaroda, koji je više odtisuću godina uživaopovlasticu slavljenjamise na vlastitomjeziku, uvelike jepridonijelo tomu dakoncilski oci naDrugom vatikanskomsaboru prihvateslavljenje latinskeliturgije na jezicimapojedinih naroda

Vatikan, 11.10.2005. (IKA) -Hrvatski je narod više od tisućugodina uživao povlasticu, sdopuštenjem Svete Stolice,slaviti misu prema latinskomobredu, ali uvijek na vlastitomjeziku. Izjavio je to požeškibiskup Antun Škvorčević uizlaganju na 11. redovnomopćem zasjedanju Biskupskesinode u Vatikanu 11.listopada. Ta povlastica, dodaoje požeški biskup, uvelike jepridonijela tomu da koncilskioci na Drugom vatikanskomsaboru prihvate slavljenjelatinske liturgije na jezicimapojedinih naroda. Spomenutapovlastica pomogla je, međuinim, vjernicima aktivno seuključiti u bogoslužje i potaklaplodno produbljivanje odnosa

između hrvatskog naroda iPetrova nasljednika, kao iizmeđu mjesne Crkve u Hrvatai opće Crkve, u njezinujedinstvu u različitosti.Na temelju toga povijesnogiskustva hrvatski su katolici soduševljenjem prihvatililiturgijsku obnovu nakonDrugoga vatikanskog sabora,ne upoznavši onu nostalgiju zaliturgijom na latinskom jeziku,koja je stvarale velike problemeu određenim europskimkatoličkim sredinama, koji nisuriješeni do dana današnjega. Biskup Škvorčević osvrnuo se ina pripreme novih liturgijskihknjiga na mjesnim jezicima,istaknuvši kako to nije "čistotehnički posao" jer se kroz

uzajamnu suradnju prinastajanju novih liturgijskihtekstova između biskupskihkonferencija i Kongregacija zabogoslužje i disciplinusakramenata jača zajedništvoizmeđu mjesnih Crkava iApostolske Stolice u Rimu,odnosno s općom Crkvom.Što se tiče liturgijskih uredbi,one, rekao je požeški biskup,služe obredu-slavlju, a obreduvodi u otajstvo u koje se ulazipo vjeri te se stoga valjaispraviti svaka zloupotreba uliturgiji. Postoje, međutim,uredbe koje nemaju spomenutoznačenje te je stoga potrebnoispitati jesu li sve nužne i je liih moguće sve provesti u djelo.

Budućnost hrvatskih katoličkih misija u Europi (1)Godišnji pastoralniskup hrvatskihsvećenika, đakona,pastoralnih suradnicai suradnika izZapadne Europeodržava se u Centruza usavršavanja"Kardinal-Doepfner-Haus" u Freisingu, uorganizacijiHrvatskogadušobrižničkog uredaiz Frankfurta

Freising, 11.10.2005. (IKA) -"Budućnost hrvatskihkatoličkih misija u Europi",tema je godišnjega pastoralnogskupa hrvatskih svećenika,đakona, pastoralnih suradnica isuradnika iz Zapadne Europekoji se održava od 11. do 13.listopada u Centru zausavršavanja "Kardinal-Doepfner-Haus" u Freisingu uNjemačkoj, u organizacijiHrvatskoga dušobrižničkogureda iz Frankfurta. Prije početka skupa u utorak11. listopada svečano misnoslavlje predvodio je naslovnininski nadbiskup i apostolskinuncij u Bjelorusiji MartinVidović u koncelebraciji sdomaćinom, delegatom zahrvatsku pastvu u Njemačkojfra Josipom Bebićem idelegatom za hrvatsku pastvu uskandinavskim zemljama mons.Stjepanom Biletićem. Okupilanas je ovdje zajednička želja dašto bolje odgovorimo na pozivkoji nam je Isus uputio i kojinam je danas opet ponovio.Ovdje nas je dovela ljubavprema evanđelju i našemuhrvatskom narodu. Zajednoželimo razgovarati i na glasrazmišljati o budućnostihrvatskih katoličkih misija uEuropi. Ovaj je skup zapravoznak vaše zrelosti tesvjedočanstvo i očitovanjevisokoga stupnja vašeodgovornosti i pred Crkvom ipred narodom, odnosno vašeodgovornosti za Crkvu i zanarod hrvatski. Hrabronaprijed! Vremena su nova.

Minulo iskustvo može pomoći,ali ga ne valja slijepo preslikati.Nova vremena znače istodobnoi nove putove, nove načinedjelovanja, nove oblike pristupai rješidbe pitanja s kojima sehrvatska katolička i narodnazajednica susreće u ovomedijelu svijeta izvan svojeDomovine, kazao je mons.Vidović. "Sredine u kojimadjelujete i uopće politički,društveni, kulturni igospodarski okvir u kojemuživite jest Europa, Europskaunija. Europa se je zapravomeđusobno zbližila, ali je punaraznovrsnih proturječnosti inedorečenosti, koje su inačevelika opasnost za sve: i zaEuropu i za suvremeni svijet.Te proturječnosti inedorečenosti utječu i navjerske prilike i izglede zabudućnost. Dovoljno se jesjetiti borbe oko Ustava isvjesne izostave spomena naBoga i Božje, to jest na ono štoEuropu čini Europom, a to jekršćanska baština i židovskidoprinosi", istaknuo jenadbiskup. Skup, na kojem se okupilo višeod 150 sudionika, započeo jeprigodom molitvom, a potomsu uslijedili pozdravi. Sve je jošjednom pozdravio nadbiskupVidović kojega, kako je kazao,posebno začuđuje kako naotvaranju skupa nema nikoga izdiplomatsko-konzularnihpredstavništava republikaHrvatske i Bosne iHercegovine, a radi se o takovažnoj temi ne samo za vjerski,

već i društveni i nacionalniživot Hrvata u Europi.Ravnatelj dušobrižništvaHrvata u inozemstvu vlč. AnteKutleša prenio je pozdravepredsjednika BK BiH kardinalaVinka Puljića i predsjednikaHBK kardinala Josipa Bozanićate predsjednika Vijeća zainozemnu pastvu HBK i BKBiH biskupa Želimira Puljića.Istaknuo je kako je zbogkonkretne situacije u kojoj senalaze naše misije u Europi tatema sve aktualnija. Dolazinovo vrijeme upravo zbogproblema koji se javljaju i bilobi vrlo nezahvalno da našezajednice postanu duhovnadijaspora. Tada će to imativelike posljedice osobito zanaše poslanje koje vršimo,upozorio je. Ravnatelj"Renovabisa" - akcijesolidarnosti njemačkih katolikas ljudima u Srednjoj i IstočnojEuropi o. Dietger Demuthposebno se osvrnuo naaktivnosti koje ta organizacijačini pomažući ustanove ipojedince u Hrvatskoj i BiH. Skup je uz pozdravnu riječotvorio delegat Bebić, koji je upriopćenju o stanju hrvatskihkatoličkih misija u Njemačkojkazao kako misije imaju važuulogu u naviještanju Radosnevijesti, stvaranju hrvatskogjedinstva i očuvanja hrvatskogidentiteta, kulture, jezika iobičaja u moralnom,materijalnom i socijalnompogledu. Misije su u velikojmjeri bile i ostale stvarateljihrvatskog imidža u zemljama u

26 12. listopada 2005. broj 41/2005

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

kojima djeluju. Zatvaranjem igašenjem misija vjernici će bitiuvelike zakinuti. Donekle ćebiti prepušteni sami sebi. Unastavku je govorio okonkretnoj situaciji stanjahrvatskih katoličkih misija upojedinim njemačkimbiskupijama, u kojima sestriktno provode mjere štednje,kako u materijalnom smislutako i u smislu osoblja štopogađa i hrvatske katoličkemisije u ovoj zemlji. Delegat za hrvatsku pastvu uskandinavskim zemljama mons.Biletić kazao je kako ćebudućnost naših misija uŠvedskoj, a po svoj prilici idrugim zemljama ovisiti onovim pastoralnim snagama,koje su žurno potrebne, jer jebroj svećenika nedovoljan, a idob svećenika u mnogimmisijama je takav da nisu umogućnosti nositi se spotrebama i zahtjevima kaoprije dvadesetak godina.Domovinskim ratom brojuseljenika s područja Hrvatske iBiH je vrlo porastao. Stanje unašim misijama i pastoralnazbrinutost naših ljudi bit ćeonakva kakvom je učinimo.Švedska je spremna primiti isvećenike i redovnice, istaknuoje mons. Biletić. Slijedilo je priopćenje delegataza hrvatsku pastvu iz Francuskeo. Mate Antunovića, koji seosvrnuo na aktualnu situacijuhrvatskih katoličkih misija uParizu, Lyonu i Nici. Slavećiobljetnice naših misija,prisjećamo se svega što su oneznačile za naše iseljenike navjerskom, nacionalnom i

kulturnom području kroz sveprotekle godine. Neminovno senameće pitanje, koja je njihovabudućnost. Često se čuje da suHrvati u Francuskoj dostadobro integrirani u francuskodruštvo. Znamo da integracija iasimilacija nije isto. Možemoustvrditi da su se mnogi Hrvatiu Francuskoj asimilirali, nekiintegrirali, a dobar dio njih,pogotovo prve generacije, živiu jednom svijetu "ni na nebu nina zemlji"; ni tamo i ovamo.Mnogi su planirali provestibarem svoje dane starosti udomovini, ali su primorani izraznih razloga ostati trajno uFrancuskoj. Djeca i mladi,rođeni u Francuskoj, sve slabijeznaju hrvatski jezik pa im jeteško slijediti bilo kakavprogram na hrvatskom jeziku.Dakako da se često namećepitanje, kako okupiti i raditi sonom generacijom koja jerođena u Francuskoj, kojamisiju ne doživljava kao što suje doživljavali njihovi roditelji ikojoj je hrvatski jezik na nekinačin "strani jezik", zaključio jeo. Antunović. Delegat za hrvatsku pastvu uSloveniji o. Marko Prpa jekazao kako prema popisupučanstva iz 2002. u Slovenijiživi 35.642 Hrvata. Stvaranbroj Hrvata u Sloveniji od togaje broja višestruko veći.Opravdano je pitanje zbog čeganaši ljudi u Sloveniji krijusvoju nacionalnu, kulturnu ivjersku pripadnost. Umjestoiscrpnog odgovora, iznosim tekneke natuknice: egzistencijalnistrah, strah za radna mjesta,siromaštvo, povijesnikompleksi, ispražnjen identitet

na višestoljetnoj vjetrometinikoječijih interesa, nametnut iprihvaćen osjećaj manjevrijednosti, nepriznat statusnacionalne manjine. Hrvati uSloveniji ne postoje kaopolitički subjekt na ni jednoj odmogućih razina, kazao je Prpaistaknuvši kako danas uSloveniji djeluju HKM uLjubljani, Mariboru, NovomMestu, a radi se i na uspostaviHKM u Kopru. O stanju hrvatskih katoličkihmisija u Švicarskoj govorio jedelegat za hrvatsku pastvu u tojzemlji dr. o. Šimun Šito Ćorić.Kazao je kako se današnjeprocjene broja Hrvata uŠvicarskoj kreću uglavnomizmeđu 80 i 100 tisuća,uključujući i one koji su primilišvicarsko državljanstvo, te kakoje u toj zemlji 13 HKM. Hrvatiu Švicarskoj najvjerojatnijeneće nikada biti brojniji, nego uovom tekućem desetljeću, jerznačajnijih doseljavanja višenema, a druga generacijapočinje se gubiti. Brojčanogledano, naše misije uŠvicarskoj su najbrojnije odsvih stranaca po broju aktivnihvjernika. Stoga kroz sljedećedesetljeće možda i u dva nije zaočekivati zatvaranje bilo kojemisije, istaknuo je delegatĆorić.U popodnevnim je satimaorganizirano studijskoputovanje u Muenchen, a uvečernjim satima predavanje upovodu 10. obljetnice Olujepod nazivom "OpravdanostOluje" održao je admiral DavorDomazet-Lošo.

Papin pozdrav hrvatskim hodočasnicimaVatikan, 12.10.2005. (IKA) - Utijeku opće audijencije uVatikanu u srijedu 12. listopadapapa Benedikt XVI. posebno jepozdravio i skupinu hrvatskihhodočasnika.

"Pozdravljam i blagoslivljamhrvatske hodočasnike, posebnoiz vojne kapelanije sv.Mihovila Hrvatskoga vojnogučilišta Petar Zrinski izZagreba. Budite uz Krista u

Euharistiji, kako bi snagomvjere i ljubavi mogli služiliStvoritelju i predragojdomovini. Hvaljen Isus iMarija!", rekao je Sveti Otac.

27v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Rim: Opća skupština Vijeća europskih BKSredišnja temaskupštine bila jeznačaj Drugogavatikanskog sabora zabudućnost Crkve uEuropi

Rim, 2.10.2005. (IKA) - Drugivatikanski sabor i Europa bilesu središnje teme na općojskupštini Vijeća europskihbiskupskih konferencija, koja jeod 29. rujna do 2. listopadaodržana u Rimu. Biskupi su, usvjetlu saborskih uputa,nastojali utvrditi glavnesmjernice buduće službebiskupskih konferencija isamoga vijeća u evangelizaciji.Saborski nauk za Crkvu, kao iza europsko društvo danas, 40godina nakon završetkaDrugoga ekumenskogvatikanskog sabora, bio jepoticaj za bogatu raspravu. Osvrnuvši se na teme o kojimase raspravljalo, dotajnik Vijećaeuropskih biskupskihkonferencija mons. PeterFleetwood kazao je u razgovoruza Radio Vatikan kako su svisudionici imali prigodu ukratkoreći koji događaj u godini, ili

među aktualnostima u životusvoje konferencije, smatrajuvažnim. Nakon toga smo seusredotočili na značenjeDrugoga vatikanskog sabora zabudućnost Crkve u Europi,rekao je mons. Fleetwood teposebno ukazao na izlaganjepredsjednika Vijeća biskupaAmedeea Graba, u kojemu seon osvrnuo na dokument papePavla VI. o II. vatikanskomsaboru, iz prosinca 1964.godine. Obraćajući se u tomdokumentu poglavitohumanistima, Pavao VI.napominje: "Vidite da nije bilonikakve objave rata, nikakvebitke, ni izopćenja. Štoviše,vidjet ćete da i mi, možda i višeod drugih, njegujemohumanizam". Ustvrdivši kakote riječi ostavljaju doista snažandojam, mons. Fleetwoodpojasnio je da je biskup Grabiskoristio ovaj dokument kakobi potaknuo svoju braću da

prihvate taj duh snage, da nerade sa strahom ili strepnjom,već budu snažni u otvaranjuprema sadašnjoj europskojkulturi. Na skupštini se razgovaralo i oekumenizmu, a u tom svjetlumons. Fleetwood je napomenuokako u siječnju započinjeproces takozvanoga "trećegeuropskog ekumenskogsastanka", koji će se održati uSibiuu, u Rumunjskoj. Osimtoga, razgovaralo se i oaktualnim temama, primjerice ozakonu o istospolnimbrakovima u Španjolskoj ireferendumu u Italiji, a bilo jeriječi i o Svjetskome danumladeži u Koelnu, kazao jemons. Fleetwood, napomenuvšina kraju kako su biskupi, uprigodi slijedeće opće skupštineu listopadu 2006. godine,pozvani u Sankt Peterburg.

Nadbiskup Migliore o razoružanju u svijetuStalni promatračSvete Stolice pri UN-upozvao međunarodnuzajednicu da poduzmesve napore u ciljunadzora oružja tenastavka razoružanja

New York, 3.10.2005. (IKA) -Stalni promatrač Svete Stolicepri Ujedinjenim narodimanadbiskup Celestino Migliorepozvao je međunarodnuzajednicu da poduzme svenapore u nadzoru oružja,podsjetivši ujedno na nedavnineuspjeh pregovora osuzbijanju nuklearnoganaoružanja."Nuklearno naoružanje postajeobilježje nekih vojnih doktrina,

a vojni troškovi su se povećaliza 20% u posljednje dvijegodine. Prodaja oružja povećalase za 25% samo u jednojgodini. Lakim se naoružanjemubije godišnje pola milijunaosoba, a Konferencije UN-a jošnisu usvojile instrument koji biregulirao to oružje. Žalosno jeda napredak u razoružanjupriječi opiranje nekih inedostatak volje drugih da sejavno zauzmu u tom smjeru.

Svi članovi UN-a trebaju raditina tehničkim, zakonskim ipolitičkim gledištima nadzoraoružja i razoružanja,temeljnima za mir, jer većinadržava želi što prije postići tajcilj, svjesna ovisnosti izmeđurazoružanja, razvoja isigurnosti", istaknuo je 3.listopada u govoru na skupuPovjerenstva UN-a za potpunorazoružanje nadbiskupMigliore.

Njemački "Misereor" podržava biskupa koji štrajkaglađuHamburg, 5.10.2005. (IKA) -Katolička crkva u Njemačkojizrazila je svoju potporubrazilskom biskupu LuisuFlaviju Cappiu, koji već desetdana štrajka glađu, prenosiKathpress. NadbiskupHamburga Werner Thissen,odgovoran za rad humanitarneorganizacije "Misereor", upismu brazilskom predsjedniku

Luizu Inaciju Luli da Silviističe kako u potpunostipodržava nastojanja biskupaCappija, koji svojim štrajkomprosvjeduje protiv mijenjanjatoka rijeke Sao Francisco nasjeveroistoku Brazila. Taj vrloskupi Vladin projekt koristisamo velikoj industriji, nanosiogromnu štetu poljoprivrednompodručju i ugrožava živote 12,8

milijuna ljudi, istaknuo jenjemački nadbiskup u pismuLuli i pozvao ga da povučegrađevinske dozvole za brane.Predsjednik je 4. kolovozapozvao ordinarija biskupijeBarra da prekine štrajk,naznačivši mogućnost novihpregovora oko spornogprojekta.

Brojna kršenja ljudskih prava u MyanmaruNew York, 5.10.2005. (IKA) -U Myanmaru još uvijek imaviše od 1100 političkihzatvorenika, među kojima suredovnici, odvjetnici,nastavnici, novinari, političari,studentski vođe, književnici,istaknuo je Paulo SergioPinheiro, promatrač za ljudskaprava Organizacije ujedinjenih

naroda, koji je u izvješću Općojskupštini te organizacijeupozorio kako su mijanmarskevlasti, unatoč tomu što su 6.srpnja pustile na slobodu 249oporbenjaka, zadržale brojnepolitičke zatvorenike, te ihoptužuje također za mučenje.Osim toga, Pinheiro smatra dabi Vlada trebala odmah

poduzeti odgovarajuće mjerekako bi sve političke strankesudjelovale u sastavljanjunovoga Ustava. U izvješću su,između ostaloga, navedenabrojna teška kršenja ljudskihprava, poput prisilnih radova,ucjena, otimačine i seksualnogazlostavljanja etničkih manjinaod strane redarstvenih snaga.

28 12. listopada 2005. broj 41/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Socijalna dimenzija i pastoralni pristup euharistijiSinodski oci u svojimizlaganjima naBiskupskoj sinodi uVatikanu dotičubrojna pitanja, odnedovoljnog brojasvećenika zaeuharistijska slavlja isve manjeg brojavjernika na misamapa do mogućnostipripuštanjaeuharistijskom stoluzauzetih katolika kojisu se rastali paponovno oženili ili suoženjeni s osobama izdrugih kršćanskihzajednica

Vatikan, 5.10.2005. (IKA/SIR)- Euharistija je dar, ne moženikada biti niti pravo nitivlasništvo, rekao je tovenecijanski patrijarh i glavniizvjestitelj Sinode kardinalAngelo Scola u svom izlaganjuna XI. redovnom općemzasjedanju Biskupske sinodekoja se na temu Euharistija -izvor i vrhunac života iposlanja Crkve održava uVatikanu od 2. do 23. listopada.Kršćanski pogled na euharistijunije utopija niti magija,istaknuo je mons. Scola.Govorio je i o pitanjunedjeljnih okupljanja vjernika unenazočnosti svećenika, ističućipotrebu da se u tim slavljima"mora očuvati živa želja zapunim sudjelovanjem ueuharistiji". Mons. LouisAntonio G. Tagle, biskupImusa na Filipinima, stavio jepak naglasak na nesrazmjer(premda značajnog) brojasvećenika prisutnih u njegovojbiskupiji i "stope rasta"mjesnog pučanstva kojavrtoglavo raste u odnosu naraspoloživost svećenika. Todovodi do pomanjkanja, ali ne ikrize, ovih posljednjih uodnosu na broj vjernika.Svećenici ne uspijevaju slavitimise u svim zajednicama i unekima od njih laici predvodeliturgiju riječi, rekao jefilipinski biskup. Vjernici,međutim, dodao je, osjećaju usrcu želju za punimsudjelovanjem u euharistiji tese, prema njegovim riječima,treba zapitati što treba učinitikada crkvene zajednice nemogu zajamčiti svimvjernicima sudjelovanje nanedjeljnom misnom slavlju. U današnjoj Crkvi se uočavapotreba za boljom raspodjelomklera, rekao je na Biskupskojsinodi mons. Roberto CamilleriAzzopardi, biskup Comayagueu Hondurasu. Podastirućistatističke podatke kojisvjedoče o vrlo teškimprilikama koje vladaju u dijelujužnoameričkih biskupija,biskup Azzopardi istaknuo jekako se današnja Crkva izlažeopasnosti da dođe do osipanjasakramentalnog daraEuharistije zbog pomanjkanjasvećenika. U njegovojbiskupiji, primjerice, jedansvećenik ide na 16.000vjernika. O toj su temi srazličitih vidika govorili imnogi drugi sinodski oci, među

kojima biskup Utrechta uNizozemskoj Adrianus Simoniskoji je dao podstrek sinodskimocima da potiču liturgijskuslužbu đakona i akolita uzajednicama koje su "uiščekivanju" svećenika. Pročelnik Kongregacije za naukvjere nadbiskup WilliamJoseph Levada istaknuo je kakoje socijalno pitanje tijesnovezano uz život vjere ieuharistijsku praksu. Levada seosvrnuo na odnos izmeđueuharistije i morala vezano uzone koji daju svoj građanskiglas za one koji podupirupobačaj. U tome slučaju, rekaoje, kršćanin čini grijeh glasajućiza te kandidate. Nekadašnjinadbiskup San Francisca jeistaknuo kako je taj stavizazvao polemike i podjele unjegovoj zemlji, jer su nekitvrdili da se Crkva nema pravomiješati u politički život. Ipak,dodao je, euharistija zahtijevapoštivanje Božjeg zakona, kojije ljubav. O socijalnim temamaje govorio i nadbiskup PedroBaretto Jimeno iz Perua, koji jedozvao u svijest potrebu za"ekološkim obraćenjem" kakobi se izbjegle prirodnekatastrofe te je nazvao Crkvu"riznicom vrijednosti", polazećiod euharistije koja je središtenavještaja spasenja za čovjeka isvijet. "Naša bi Crkva bila bogatijaako bismo mogli zauzetekatolike, koji su trenutnoisključeni iz Euharistije,pozvati da se vrate za stolGospodnji", rekao je nadbiskupWellingtona na NovomZelandu mons. John AtcherleyDew. Pritom je mislio narastavljene i ponovno oženjenekatoličke vjernike te katolikeoženjene s osobama koje sukrštene u drugim kršćanskimvjeroispovijestima. "Kaobiskupi", rekao jenovozelandski nadbiskup,"imamo pastoralnu obvezu idužnost pred Bogomrazgovarati i govoriti opoteškoćama koje pritišćumnoge osobe". Nadbiskup je naposeban način podsjetio na onečiji je prvi brak okončan nažalostan način. Oni, dodao je,nisu nikada napustili Crkvu, alisu trenutačno isključeni izCrkve. Ovu Sinodu, rekao jemons. Dew, mora resitipastoralni pristup: moramoiznaći način da uključimo one

koji gladuju za Kruhom života. Sinodski su oci izrazilizajedničku zabrinutost zbogsudjelovanja malog brojavjernika na misi. O iskustvimaCrkve u Južnoj Koreji govorioje biskup Chejua mons. PeterKang U-il. On je rekao da uKoreji broj djece koja sudjelujuu euharistiji drastično padakako ona rastu. Djeca koja nedolaze na misu kažu da to nečine zato što im je misa previšedosadna i gotovo potpunonezanimljiva. To tvrde i odrasli,a budući da je smatrajudosadnom, ne nalaze razloga dau njoj sudjeluju. Premamišljenju korejskog biskupa taje neosjetljivost premaeuharistiji plodposvjetovnjačenja društva ikulture "slika" koji, kakovrijeme prolazi, rađaju uljudima neku vrstu"ravnodušnosti" prema"misteriju", otajstvu. Istu jezabrinutost izrazio i biskupEstelija u Nikaragvi JuanAbelardo Maga Guevara."Sekularizacija kao kulturniproces prodrla je u naše sredinei podriva kulturnu baštinunašega naroda", istaknuo jenikaragvanski biskup.Generalni poglavar klerika sv.Viatorea o. Mark R. Francioprvi je izrekao "mea culpa" naSinodi: moramo sa žalošćukonstatirati, rekao je, da lošapropovijed, zajedno sa slabopripremljenim i osrednjeslavljenim euharistijskimslavljima, ponekad udaljavajuljude iz Crkve. Među temama o kojima susinodski oci raspravljali bili su inačini dijeljenja pričesti. Premaantiohijskom patrijarhugrkomelkita Gregoriju III.Lahamu, koji je citirao sv.Ćirila, polaganje hostije na dlanje pozitivno. Njegovi vjernici,nakon što se pričeste na tajnačin, polažu ruke na oči i uši,kao želju da "dobro vide idobro čuju". Sasvim jerazličitog mišljenja nadbiskupKarakande u Kazahstanu JanPawel Lenga. Po njegovumišljenju pričešćivanje na rukepridonosi osipanju sitnihdijelova hostije te se timepovećava rizik da se iste uzmuza sotonske obrede. Znaci vremena od nas traže daponovno otkrijemo u novomsvjetlu dar sakramenta

29v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

pomirenja, kojemu se danas nepridaje dovoljna pozornost,rekao je biskup RimantasNorvila iz Litve, govoreći o"nestajanju" sakramentaispovijedi. Zajedno sopadanjem prakse pokore,biskup je također primijetio isuprotne tendencije koje potiču

osobe na traženje širih irazličitih putova. Kao štovidimo, rekao je litavskibiskup, u današnjim društvima,osobito na Zapadu, postojemnoge osobe koje se baveezoterijskim praksama,magijom, okultizmom,tendencijama New Agea. Sve

to zajedno omogućuje osobistvarati nove društvene veze uzajednici, koje sve višeudaljavaju od Crkve, odkatoličke misli i oslabljujuvjeru. Zato je, po njegovumišljenju, važno ponovnootkriti "oruđa" pomirenja iduhovnog vodstva.

Crkva u Turskoj zadovoljna otvaranjem pregovora s EUTurska, zemlja most,može pomoći miru ipomirenju međureligijama, izjavio jeglasnogovornikTurske biskupskekonferencije mons.Georges Marovitch

Rim, 5.10.2005. (IKA/SIR) - UTurskoj "vlada velikozadovoljstvo zbog otvaranjapregovora. Svi mi, kršćani,židovi i muslimani, mislimo daće ova etapa približavanjaslužiti na uzajamnoobogaćivanje", izjavio je uizjavi za talijansku izvještajuagenciju SIR glasnogovornikTurske biskupske konferencijemons. Georges Marovitch,komentirajući otvaranjepregovora Europske unije sTurskom. "Sigurno da je prednama dug put. Postoje ispitikoje moramo položiti. Ali, kada

se počinje graditi neko zdanjetreba vremena i nadasve da unjezinoj izgradnji svi sudjeluju.U ovoj fazi najveći jeneprijatelj žurba", rekao jemons. Marovitch. Premanjegovu mišljenju to se novozdanje mora graditi nazajedničkim vrijednostimavelikih religija. "Zakone kojesu izglasale europske zemljepoput Nizozemske, Francuske,Belgije i Španjolske pokazujuda je kršćanska tradicijazaboravljena. Vjera koju islamnjeguje prema vrijednostimakao što je život može poslužiti

obogaćivanju Europe. Turska,zemlja most, može pomoćimiru i pomirenju međureligijama", rekao jeglasnogovornik. Također jeizrazio nadu da će približavanjeTurske europskimasocijacijama pridonijetitakođer poboljšanju položajaKatoličke crkve koja u tojzemlji ne uživa status pravneosobe, zbog čega im državapolako oduzima nekretninekoje su stekli za Otomanskogcarstva, a koja služe crkvenomuzdržavanju.

Vatikan osudio nastavak eksperimentiranja s RU 486Rim, 6.10.2005. (IKA) - SvetaStolica kritizirala je nastavakeksperimentiranja s pilulom zapobačaj RU 486 u Italiji.Primjena tog preparata je "činprotiv života", a znanost se jošjednom stavlja u "službi smrti",ističe poluslužbeni vatikanskidnevnik Osservatore Romano uizdanju od 6. listopada.

Talijansko ministarstvozdravstva zaustavilo je pilot-projekt o istraživanju pobačajana torinskoj klinici Sv. Ane, usklopu kojega seeksperimentira s abortivnompilulom RU 486, te naložiloetičko ispitivanje pokusa spreparatom. Nadležno etičkopovjerenstvo regije Piemont

sada je dalo zeleno svjetlonastavku studije.Sporni antiprogesteronski lijekmifepriston izaziva pobačaj akose koristi unutar dva tjednanakon začeća. OsservatoreRomano ističe kako je očitanamjera projekta da se pobačajpredstavi kao sve jednostavnijesredstvo sprečavanja začeća.

Izabrani sinodski oci koji će sastavljati završnuporuku SinodeVatikan, 6.10.2005. (IKA) -Izabrani su sinodski oci koji suzaduženi za sastavljanjezavršne poruke XI. redovnogopćeg zasjedanja Biskupskesinode na temu Euharistija -izvor i vrhunac života iposlanja Crkve. Njihova suimena obznanjena u tijekuuobičajene tiskovnekonferencije u Tiskovnom

uredu Svete Stolice.Izabrani su nadbiskupBombaya kardinal Ivan Dias,kao predstavnik Azije,nadbiskup Sao Paula kardinalCaludio Hummes, predstavnikAmerika, nadbiskupKisanganija mons. LaurentMonsengwo Pasinya,predstavnik Afrike, nadbiskupChieti-Vasta Bruno Forte,

predstavnik Europe, antiohijskimaronitski patrijarh kardinalNasrallah Sfeir, koji ćepredstavljati Istočne Crkve,predsjednik Papinskog vijećaza promicanje jedinstva kršćanakardinal Walter Kasper tegeneralni poglavar DružbeIsusove Peter-HansKolvenbach, koji ćepredstavljati redovnike.

Kinshasa: Započeo proces osumnjičenjima za ubojstvoisusovcaKinshasa, 9.10.2005. (IKA) -Na vojnom sudu u Kinshasiovih je dana započeo sudskiproces protiv osumnjičenih zaubojstvo o. Renea de Haesa,isusovačkoga misionara koji jeubijen 7. svibnja 2004. godine.

Prema izvješću agencije Misna,osumnjičenici su dva vojnadezertera, za trećimosumnjičenim još se traga, apripadnici su jedne oružaneskupine. O. Rene bio jeprofesor teologije i duhovni

vođa u nekadašnjem Zairu,sada Demokratskoj RepubliciKongo, a ubijen je iz vatrenogaoružja pri povratku u samostansa zasjedanja redovnika nasveučilištu u Kinshasi.

30 12. listopada 2005. broj 41/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Svjetski dan duševnog zdravljaPredsjednikPapinskoga vijeća zadušobrižništvozdravstvenog osobljakardinal Barraganobjavio dokument ukojem ističe važnostprava na liječenje idjelotvorne prevencije

Vatikan, 10.10.2005. (IKA) -Duševno i fizičko zdravlje,tema je Svjetskoga danaduševnoga zdravlja 10.listopada koji je ustanovilaSvjetska zdravstvenaorganizacija, a s ciljem davanjanovoga dostojanstva duševnimbolestima i onima koji zbognjih trpe.Tim je povodom predsjednikPapinskoga vijeća zadušobrižništvo zdravstvenogosoblja kardinal Javier LozanoBarragan objavio posebandokument kako bi ukazao napozornost kojom Crkva pratiprobleme zdravstva i zdravlja."U svijetu ima 450 milijunaosoba koje trpe zbog duševnihtegoba, a više od 870.000 osobapočinilo je u ovoj godinisamoubojstvo. Duševna tegobaje istinsko društveno-zdravstveno izvanredno stanje",ističe se u dokumentu.Obraćajući se stručnim

djelatnicima iz toga područja,kardinal Lozano ističe žurnostdjelotvorne prevencijeprikladnim sredstvima ijamčenjem prava na liječenje.25% zemalja nema zakone kojireguliraju ovo područje, dok u41% zemalja nedostaje politikaduševnog zdravlja, navodikardinal Lozano, koji udokumentu posebice upozoravana stanje bolesnika koji žive naulici ili u obiteljima gdje nemogu primiti potrebnu njegu. Predsjednik Talijanskogapsihijatrijskoga društvaCarmine Munizza napomenuoje, pak, u razgovoru za RadioVatikan kako je liječenjeduševnih bolesti veomaslojevito. "Ako promatramo sbiološkoga stanovišta, onda jeriječ o lijekovima; ali kad je upitanju psihološko stajalište,potreban je zahvat upacijentovu sposobnost odnosa

s drugima, kao i u životnikontekst. Ako bi liječili samoduševnoga bolesnika, onda binešto nedostajalo u tomeliječenju", pojasnio je prof.Munizza. Na upit što se događaosobi s duševnim tegobama akose ne liječi na vrijeme,odgovorio je kako je važnoliječnike za opću medicinuosposobiti u raspoznavanjusimptoma duševnih bolestikako bi se moglo što žurnijepristupiti liječenju, jer se usuprotnom može zauvijekkompromitirati duševnozdravlje bolesnika. U našem sedruštvu previše koristeantidepresivni lijekovi, jer semisli kako je imperativ bitisretan i zadovoljan. Nemožemo neprestano biti sretni,stoga trebamo shvatiti kako jepatnja sastavnica ljudskogabića, ustvrdio je prof. Munizza.

Vatikan: Svečani skup uz 15. obljetnicu utemeljenjaBiskupske sinode

Nadbiskup Eterovićopisao Sinodu kao"povlašteni izrazbiskupskogakolegijaliteta"

Vatikan, 10.10.2005. (IKA) -Na Biskupskoj sinodi što seodržava u Vatikanu uponedjeljak 10. listopadaodržano je posebno općezasjedanje kojim je obilježena15. obljetnica ustanovljenjaBiskupske sinode. Na početkuzasjedanja nadbiskup NikolaEterović opisao je Sinodu kao"povlašteni izraz biskupskogakolegijaliteta". Generalni tajnikBiskupske sinode ustvrdio jekako je 15. obljetnica "prigodada se produbi teološka i pravnanarav te ustanove, rođene naDrugome vatikanskom saboru".Sinoda je, rekao je nadbiskup,imala veliku zaslugu da jerazvila sinodsku dimenziju"corpus episcoporum", da jepoticala biskupski kolegijalitetizmeđu biskupa i Svetoga Oca. Spomenuvši kako je Biskupskasinoda ustanovljena 15. rujna1965., nadbiskup Eterovićpodsjetio je kako je Sinoda dosada imala četvoricupredsjednika u osobamačetvorice papa: Pavla VI., IvanaPavla I., Ivana Pavla II. iBenedikta XVI. Sadašnji Papaprvi put predsjeda jednomSinodom.Biskupska sinoda, nastavio jenadbiskup Eterović, imala ječast da su dvojica kardinalageneralnih izvjestitelja na

redovnim općim zasjedanjima,1974. i 1980. godine, postalipape: to su kardinal KarolWojtyla i kardinal JosephRatzinger.Nadbiskup Eterović je uz toistaknuo kako vidljivi znakmladosti Sinode predstavljatakođer činjenica da je više odpolovice sinodskih otaca na 11.redovitom općem zajedanjusudjeluje prvi put na nekomsinodskom zasjedanju. Potom je kardinal JozefTomko, predsjednik Papinskogodbora za međunarodneeuharistijske kongrese igeneralni tajnik Sinode između1979. i 1985., održao izlaganjeo teološkim vidicima Sinodedok je kardinal Peter Erdo,nadbiskup Ostrogona -Budimpešte govorio o pravnimvidicima Sinode. KardinalAdrianus Simonis, nadbiskupUtrechta (Nizozemska),predstavio je priopćenje sposebnoga zasjedanjaBiskupske sinode zaNizozemsku, koju je sazvaopapa Ivan Pavao II. u siječnju1980., a na kojoj je kardinalSimonis i osobno sudjelovao. Oposebnom zasjedanjuBiskupske sinode za Afriku,sazvanom u travnju, odnosnosvibnju 1994., govorio jenadbiskup Paul Verdzekov iz

Bamende u Kamerunu, koji jebio član te Sinode. NadbiskupCyrille Salim Bustros, eparhgrko-melkita u SAD-u iznio jerazmišljanje o rezultatimaposebne Sinode za Libanon,koja je održana u studenome1995., na kojoj je bio generalniizvjestitelj. Kardinal JuanSandoval Iniguez, nadbiskupGuadalajare u Meksiku govorioje o plodovima posebneBiskupske sinode za Ameriku(studeni-prosinac 1997.), nakojoj je bio generalniizvjestitelj.O plodovima posebneBiskupske sinode za Aziju,održanoj u travnju i svibnju1998., govorio je generalniizvjestitelj kardinal Paul ShanKuo-Hsi iz Kaohsiunga uTajvanu.Nadbiskup John Atcherley Dewiz Wellingtona na NovomZelandu pročitao je tekstkardinala Thomasa S.Williamsa, umirovljenognadbiskupa Wellingtona, koji jebio predsjednik delegatposebne Biskupske sinode zaOceaniju, održanoj u studnome-prosincu 1998. Na kraju jemadridski nadbiskup kardinalAntonio Maria Rouco Varelagovorio o Drugoj posebnojBiskupskoj sinodi za Europu(listopad 1999.), na kojoj je biogeneralni izvjestitelj.

31v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

UNESCO usvojio Opću deklaraciju o bioetici iljudskim pravima

Vatikanskipredstavnik pozvaomeđunarodnuzajednicu da svratipozornost na jamčenjeslobode i pravde, jerbez njih je čovjekosakaćen i sveden nabiološku stvarnost

Pariz, 10.10.2005. (IKA) -Organizacija ujedinjenih narodaza odgoj, znanost i kulturu(UNESCO) u Parizu je 10.listopada usvojila "Općudeklaraciju o bioetici i ljudskimpravima". Nakon četiri godinežučnih rasprava 197 zemaljapostiglo je dogovor o usvajanjuzajedničkih načela na područjubioetike. Nova deklaracijausvaja niz općih načela, neulazeći u problematikuposebnih pitanja. Međutemeljnim točkama deklaracijesu: prvenstvo autonomije iosobna odgovornost, slobodnavolja i jamčenje privatnosti,poštivanje različitosti idruštvena odgovornost premabudućem naraštaju, zdravlje izdravstvena skrb te zaštitaokoliša i sudjelovanje ublagodati istraživanja.Predsjednik Talijanskogdržavnog ureda za bioetikuFrancesco DAgostino izjavio jetim povodom kako je učinjenkorak naprijed, premda

najbolnije tematike, odpobačaja do eutanazije, nisuuključene u dokument. Važnoje da je bioetika priznata kaoplanetarni interes, no teško jepredvidjeti djelotvornuprimjenu prihvaćenih načela,tim više što deklaracija neobvezuje potpisnike, ustvrdio jeDAgostino. Stalni promatrač Svete Stolicepri UNESCO-u mons.Francesco Follo istaknuo jetijekom radova Opće skupštinevažnost bioetike kao moralnepotrebe iskazivanja poštovanjaprema čovjeku i njegovuunutarnjem dostojanstvu."Nemoguće je nijekati kako subiologija i medicina pridonijelepoboljšanju čovječjih životnihuvjeta. Ali, danas se nalazimopred jednom novom situacijom,u kojoj čovjek može, i sve ćeviše moći staviti u igru sudbinucijele svoje vrste, u neprestanojnapasti tretirati čovjeka kaojednostavan laboratorijski

materijal. S jedne strane čovjektvrdi kako želi dostojno živjetisve do smrti, s druge, pak,znamo dobro kako nestašicalijekova i zdravstvenihustanova lišava tih prava većinustanovništva. Tim više čovjektreba pred ovim izazovimaostati čovjek, živeći ljudskimživotom i umirući ljudskomsmrću. Biološki je vidik samojedna dimenzija našega bića,stoga bi svesti čovjeka samo natu dimenziju bilo osakaćenje",upozorio je mons. Follo.Između ostalog, vatikanski jepredstavnik pozvaomeđunarodnu zajednicu dasvrati pozornost na jamčenjeslobode i pravde, jer bez njih ječovjek osakaćen i sveden nabiološku stvarnost, a potom napotrebu istine koja se ne možepoistovjetiti s pristankom imnijenjem jačega, nego seočituje kao urođena ljudskojnaravi.

U Vatikanu predstavljena Papina knjiga "Božjarevolucija"

Riječ je o Papinimgovorima održanim utijeku njegovaputovanja u Koeln uprigodi Svjetskogdana mladeži

Vatikan, 11.10.2005. (IKA) - Udvorani Ivana Pavla II.Tiskovnog ureda Svete Stolice11. listopada predstavljena jeknjiga "Božja revolucija",zbirka govora pape BenediktaXVI. u prigodi Svjetskog danamladeži u Koelnu od 18. do 21.kolovoza 2005. Riječ je ozajedničkom izdavačkompothvatu vatikanske izdavačkekuće Libreria Editrice Vaticanate izdavačke kuće Edizioni SanPaolo. Na konferenciji za tisakgovorili su Papin generalnivikar za Rimsku biskupijukardinal Camillo Ruini ipredsjednik Papinskog vijećaza laike mons. Stanislaw Rylko. Tim se izdavačkim pothvatom,kako je u svojem izlaganjupojasnio kardinal Ruini,čitalačkoj publici - mladimkatolicima, svećenicima iodgojiteljima, ali i svimazainteresiranima - želi učinitidostupnim i približiti 12 govorakoje je papa Benedikt XVI.izgovorio u u prigodi 20.Svjetskog dana mladeži. Kaojedan od glavnih razloganjihova objavljivanje kardinalRuini naveo je činjenicu dapremda je događaj u Koelnu

bio iznimno dobro medijskipopraćen, sami su Papinigovori nekako ostali u drugomplanu. Tako će čitateljstvozahvaljujući toj knjizi imatipriliku bolje se upoznati snjihovim sadržajem, i to nesamo u Italiji, već i u drugimzemljama, jer je knjiga većprevedena na više jezika. Napočetku knjige, za koju jepredgovor napisao sam kardinalRuini, donosi se poruka papeIvana Pavla II. za Svjetski danmladeži, a potom dvanaestgovora Benedikta XVI.poredanih po dvostrukomključu: kronološkom, odnosnoprema osobama kojima je Papingovor bio upućen. U zaključkuknjige donesena je općaaudijencija od srijede 24.kolovoza u dvorani Pavla VI., ukojoj je Papa opisao svojeiskustvo i dojmove s putovanjau Koeln te predstavio njegovoznačenje, glavne smjernice,zadaće i nade koje proizlaze stoga susreta. Središnja Papina poruka izKoelna, kako je pojasniokardinal Ruini, jest: Bog koji seobjavio u betlehemskomdjetešcu vrlo je različit od Boga

kakvim smo ga mi zamišljali,njegov način djelovanja jeuvelike različit od načinadjelovanje ljudi, a na osobitnačin od onoga na koji djelujumoćnici ovoga svijeta.Raspeće, koje izvanapredstavlja brutalno nasilje,iznutra postaje čin ljubavi kojase potpuno predaje. To je taosnovna preobrazba, jedinakadra izazvati proces čiji je ciljpreobrazba svijeta, sve dok Bogne bude sve u svemu (usp. 1Kor 15,28): taj presudni činljubavi preobražava naime uljubav čak i smrt te je takoprevladava iznutra, unoseći unju klicu uskrsnuća. BenediktXVI., da bi to što više približioi pojasnio, pribjegava snažnoj iaktualnoj slici "nuklearne fuzijeu najdubljoj intimi bića", kakobi opisao tu intimnu eksplozijudobra koje pobjeđuju zlo imože doista pokretnu lanacpreobrazbi koje mijenjaju iobnavljaju svijet. "To je tarevolucija za kojomčovječanstvo ima uvijekduboku potrebu i gaji velikuželju", istaknuo je kardinalRuini na predstavljanju Papineknjige.

32 12. listopada 2005. broj 41/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Papa susreo predstavnike ostalih Crkava nazočnih naSinodiVatikan, 11.10.2005. (IKA) -Papa Benedikt XVI. susreo je uutorak 11. listopadapredstavnike ostalih Crkava icrkvenih zajednica kojisudjeluju u radu 11. redovnogopćeg zasjedanja Biskupskesinode.U odnosu na protekle sinode,na najnovijoj Sinodi, koja jeupravo u tijeku, njihov je brojudvostručen. Naime, dok su na

posljednjoj Sinodi sudjelovalipredstavnici šest Crkava ikršćanskih zajednica, na ovojSinodi sudjeluje 12predstavnika pravoslavnihCrkava, drevnih IstočnihCrkava i zajednica proisteklihiz reformacije. Riječ je, kako jejednom prigodom objasniogeneralni tajnik Biskupskesinode nadbiskup NikolaEterović, o jednoj od

konkretnih ekumenskih gesti,za kojom je papa BenediktXVI. izrazio želju na početkusvoga pontifikata.Na Sinodi je tako, međuostalima, prisutno i izaslanstvoMoskovskog patrijarhata kojepredvodi potpredsjednik Odjelaza vanjske odnose episkopMarc dEgorievsk.

Filipini: Nadbiskup Cruz o problemu korupcijeManila, 11.10.2005. (IKA) -Korupcija na Filipinima je zlokoje pogađa zemlju, usporavarazvoj i gospodarski rastpriječeći tako borbu protivsiromaštva. Filipinskinadbiskup Oscar Cruz većodavno upozorava na tajozbiljan društveni problem,pozivajući političare, udruge,

Katoličku crkvu te sve građaneda se zauzmu u moralnomepodizanju zemlje.Nadbiskup je uputio posljednjiapel za obranu etičkih vrednotanakon skandala koji nijemimoišao ni predsjednicuGloriju Arroyo. Čini se da sučlanovi njezine obiteljipovezani sa skandalom

nezakonitih oklada te stoganadbiskup strahuje zbogpovratka hazardne igre jueteng,odnosno ilegalne lutrije, veomapopularne na Filipinima. Inekadašnji filipinskipredsjednik bio je 2001. godineoptužen zbog povezanosti skorupcijom i hazardnimigrama.

Većina britanskih liječnika protiv legalizacijeeutanazijeLondon, 11.10.2005. (IKA) -Podaci ispitivanja koje jeobjavio časopis "BritishMedical Journal" pokazuje davećina britanskih liječnika neodobrava nastojanja zalegalizacijom eutanazije ipomoći u samoubojstvu.

Prijedlog zakona o liberalizacijieutanazije, koji je podnio lordJoel Joffe, izaziva burnerasprave u britanskoj javnosti.Osim oštrog protivljenjakatoličke i anglikanske Crkve,u političkim krugovima osobitose kritizira stajalište

Ministarstva zdravstva koje bitrebalo biti neutralno prematakvim inicijativama (privatemembers bill), no umeđuvremenu je postalo očitoda ono podržava Joffeovprijedlog.

33v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

Vjera se ne može svesti samo na privatne osjećajePapin nagovor uzmolitvu AnđeoGospodnji u nedjelju9. listopada 2005.

Draga braćo i sestre! Jutros je u bazilici Sv. Petraodržana beatifikacija ClemensaAugusta von Galena, biskupaMuenstera i kardinala,neustrašivoga protivnikanacističkoga režima. Zaređenza svećenika 1904., dugo jevršio svoju službu u jednojberlinskoj župi, a 1933. postaoje biskupom Muenstera. U imeje Božje prokazivaonacionalsocijalističkuideologiju novoga poganstva,braneći slobodu Crkve i teškougrožena ljudska prava, ŠtitećiŽidove i najslabije, premakojima se režim odnosio kaoprema otpacima koje valjaeliminirati. Poznate su njegoveslavne propovijedi što ih je tajneustrašivi pastir izgovorio1941. Papa Pio XII. imenovaoga je kardinalom u veljači1946., a već mjesec danakasnije umro je okruženštovanjem vjernika, koji su unjemu prepoznali uzorkršćanske hrabrosti. Upravo seu tome sastoji uvijeksuvremena poruka blaženogavon Galena: vjera se ne možesvesti samo na privatneosjećaje, koju bi još trebalo iprikrivati kad postaneneugodna, nego vjerapodrazumijeva dosljednost isvjedočenje i na javnompodručju u korist čovjeka,

pravde i istine. Izričemnajživlje čestitke dijecezanskojzajednici Muenstera i Crkvi uNjemačkoj, zazivajući na sve,zagovorom novoga blaženika,obilje Gospodnjih milosti. Ovih dana, kao što znate, uVatikanu se održava zasjedanjeBiskupske sinode, koja nastojiproučiti temu euharistije usadašnjem trenutku poslanjaCrkve. Predsjedao samsjednicama prvoga tjedna, a ikroz dva sljedeća tjedna Sinodaće biti moja prvotna obaveza.Od vas tražim da nastavitemoliti za Sinodu, kako bi mogladonijeti željene plodove.Posebice vas, u mjeseculistopadu, u kojemu je crkvenazajednica pozvana obnovitisvoja misionarska nastojanja,pozivam da se ponovno vratitena ono što je papa Ivan PavaoII. napisao u četvrtom dijeluapostolskoga pisma "Ostani snama, Gospodine" o Euharistijikao počelu i programu poslanja(br. 24-28): Susret s Kristom,trajno produbljivan unutareuharistijske zajednice, u Crkvii u svakome kršćaninu budineodgodive poticaje nasvjedočenje i evangelizaciju(br. 24). To ističe i otpust nakraju mise: Ite, missa est, štopodsjeća na missio, poslanje,odnosno na zadatak onoga kojije sudjelovao u euharistijskom

slavlju da svima donosiprimljenu Radosnu vijest, te danjome prožima društvo.Povjeravamo tu nakanuzagovoru Blažene DjeviceMarije i svetoga DanijelaCombonija, kojega ćemo sesutra u liturgiji spomenuti. On,koji je bio izvrstan vjerovjesniki zaštitnik afričkoga kontinenta,neka pomogne Crkvi našegadoba s vjerom i odvažnoodgovoriti poslanju što ga jeprimila od uskrslogaGospodina, koji je šalje danaviješta svim narodima Božjuljubav. Nakon molitve AnđeoGospodnji:S dubokom sam žalošću primiovijest o jučerašnjem potresu ujužnoj Aziji, koji je prouzročiotako veliku Štetu i gubitakživota u Pakistanu, Indiji iAfganistanu. Božjem milosrđupovjeravam sve one koji supreminuli te svoju najdubljusućut upućujem mnogimtisućama ozlijeđenih i stradalih.Moja je molitva dameđunarodna zajednica budehitra i velikodušna u odgovoruna ovu tragediju, a odGospodina molim da dadehrabrosti i jakosti svima koji suuključeni u spašavanje iobnovu.

Međusobnim prihvaćanjem izgrađujemo novi gradJeruzalem

Papina kateheza naopćoj audijenciji usrijedu 12. listopada2005.

Kateheza br. 69Uvodno čitanje: Ps 122;Pozdrav svetome graduJeruzalemu (prva večernjanedjelje III. tjedna) Obradovah se kad mi rekoše: /"Hajdemo u Dom Gospodnji!" /Eto, noge nam već stoje / navratima tvojim, Jeruzaleme. /Jeruzaleme, grade čvrstosazdani / i kao u jedno saliveni!/ Onamo uzlaze plemena,plemena Gospodnja, / poZakonu Izraelovu, / da slaveime Gospodnje. / Ondje stojesudačke stolice, / stolice domaDavidova. / Molite za mirJeruzalemov! / Blago onimakoji tebe ljube! / Neka bude miru zidinama tvojim / i pokoj utvojim palačama! / Radi braće iprijatelja svojih / klicat ću:"Mir tebi!" / Radi DomaGospodina, Boga našega, / zasreću tvoju ja ću moliti.

1. Jedan od najljepših inajproživljenijih hodočasničkihhvalospjeva, ovaj je što smo gaupravo odslušali i u njemumolitveno uživali. Radi se oPsalmu 122, koji se predstavljakao živo i osobno proživljenoslavlje u Jeruzalemu, svetomegradu prema kojemu uzlazehodočasnici.Doista, već se od samogapočetka stapaju dva trenutka štoih vjernik doživljava: onaj kojise odnosi na dan kada je primiopoziv da pođe "u DomGospodnji" (r. 1) i onaj njegovaradosna dolaska predjeruzalemska "vrata" (usp. r. 2);sada stopala konačno stupajuonim svetim i ljubljenim tlom.Upravo se tada usne otvaraju nasvečanu pjesmu u čast Siona,shvaćenoga u njegovudubokom duhovnom značenju.

2. Kao "grad čvrsto sazdani" (r.3), znak sigurnosti ipostojanosti, Jeruzalem je srcejedinstva dvanaesterihizraelskih plemena, koja seslijevaju prema njemu kaosredištu svoje vjere i svogabogoslužja. Onamo, zapravo,plemena uzlaze "da slave imeGospodnje" (r. 4), na mjestu štoga je "Zakon Izraelov" (Pnz12,13-14; 16,16) odredio kaojedino zakonito i savršenosvetište. U Jeruzalemu se,međutim, nalazi još jednavažna stvarnost, i ona znakBožje prisutnosti u Izraelu: tosu "stolice doma Davidova"(usp. Ps 122,5), što znači da jena vlasti Davidova dinastija,izraz božanskoga djelovanjakroz povijest, koja će dovestido Mesije (2 Sam 7,8-16). 3. Ove "stolice domaDavidova" u isto se vrijeme

34 12. listopada 2005. broj 41/2005

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

nazivaju i "sudačkimstolicama" (usp. Ps 122,5), jerje kralj bio i vrhovni sudac.Tako je Jeruzalem, političkaprijestolnica, bio i najvišesudsko mjesto, gdje su se ukonačnici rješavale parnice: nataj su se način, otišavši saSiona, židovski hodočasnicivraćali svojim mjestimapravedniji i pomireni.Psalam je tako ocrtao idealnusliku svetoga grada kroznjegovo vjersko i društvenoznačenje, pokazujući dabiblijska religija nije niapstraktna ni intimistička, negoje kvasac pravde i solidarnosti.Zajedništvo s Bogomneophodno vodi domeđusobnoga zajedništvabraće. 4. Stigli smo tako i dozavršnoga zaziva (usp. rr. 6-9).On je u potpunosti obilježenhebrejskom riječju šalom,"mir", za koju se obično misliloda se nalazi u korijenu samogaimena svetoga gradaJeruzalema (heb. Jerušalajm),što se tumačilo kao "gradmira".Kao što je poznato, šalomupućuje na mesijanski mir, kojiu sebi združuje radost,

blagostanje, dobro, obilje. Čakse i kod završnoga pozdravamiru dodaje i dobro, sreća: "Zasreću tvoju ja ću moliti" (r. 9).Time je već unaprijed označenfranjevački pozdrav: "Mir idobro!". Radi se o molitvi zablagoslov nad vjernicima kojiljube sveti grad, nad njegovomfizičkom stvarnošću sazidinama i palačama u kojimapulsira život jednoga naroda,nad svom braćom i prijateljima.Na taj će način Jeruzalempostati žarištem sklada i mira. 5. Zaključujemo našerazmatranje nad Psalmom 122poticajom na razmišljanje štonam ga nude Crkveni oci zakoje je drevni Jeruzalem znakjednoga drugog Jeruzalema,koji je također "grad čvrstosazdani". Taj grad - napominjesveti Grgur Veliki uHomilijama o Ezekijelu - "većje ovdje uvelike izgrađen uponašanju svetih. U jednojgrađevini pojedini se kamenovimeđusobno podupiru. Tako,upravo tako, u svetoj Crkvisvatko podupire druge i oddrugih je poduprt. Oni koji su sinajbliži međusobno sepodržavaju, te se tako po njimapočinje izdizati građevina

ljubavi. Zbog toga Pavaoopominje, govoreći: Nositejedni bremena drugih i takoćete ispuniti zakon Kristov (Gal6,2). Naglašavajući snaguovoga zakona, on kaže: Puninadakle zakona jest ljubav (Rim13,10). Doista, ako se ja nepotrudim prihvatiti vasovakvima kakvi jeste, a vi se nezauzmete da me prihvatiteovakvoga kakav jesam, nemože se podići građevinaljubavi među nama koji smoipak povezani međusobnom istrpljivom ljubavlju". A, kakobi se dopunila ova slika, nesmije se zaboraviti da "postojitemelj koji podržava sav teretgrađevine - naš Otkupitelj, kojisam podnosi način na koji sesvi mi ponašamo. O njemuapostol Pavao kaže: Nitko nemože postaviti drugoga temeljaosim onoga koji je postavljen, ataj je Isus Krist (1 Kor 3,11).Temelj na sebi nosi ostalokamenje, a ne kamenje njega;odnosno, naš Otkupitelj nositeret svih naših grijeha, dok nanjemu nije bilo nikakva grijehakojega bi trebalo podnositi"(2,1,5: Opere di GregorioMagno, III/2, Roma 1993, str.27.29).

35v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog prikazi

"Antifone i skladatelji"Knjiga o. FranjeJesenovića osvrt je naHrvatsku liturgijskupjesmaricu "PjevajteGospodu pjesmunovu"

Knjiga "Antifone i skladatelji"o. Franje Jesenovića nastala jekao komentar i osvrt naHrvatsku liturgijsku pjesmaricu"Pjevajte Gospodu pjesmunovu". U prvom dijelu autorobrađuje deset bogoslužnihantifona s pripjevnim psalmimauz analizu njihova sadržaja iglazbenog izraza te njihovobiblijsko podrijetlo, povezujućiStari i Novi zavjet i upućujućičitatelja na važnije trenutkepovijesti Spasenja. To suvjernicima poznate antifone:Neka Te slave narodi, Bože;Milosrdan je i milostivGospodin; Hvali, dušo moja,Gospoda; ZahvaljujteGospodinu. Svaka antifonapredstavljena je notnimzapisom. U drugom dijeluknjige o. Jesenović na isti načinprikazuje četiri marijanske

antifone: Zdravo Kraljice;Slavna Majko Spasitelja;Kraljice neba, raduj se i Rajskakruno, rajska slavo.U trećem dijelu predstavljeni suživoti i djelovanje desetoricehrvatskih crkvenih skladatelja,laika i svećenika iz 20. st.: F.Dugana, A. Vidakovića, F.Lučića, A. Canjuge, M.Grđana,K. Kolba, K. Odaka, A.Milanovića, I. Perana, Lj.Galetića, M. Lešćana i A.Klobučara. Čitatelji, osobitocrkveni pjevači, u toj će knjizinaći i zanimljivosti oskladateljima te psalmima koječesto pjevaju na misnimslavljima.U predgovoru knjizi fra MirkoMataušić istaknuo je kako sutekstovi pisani za vjernike kojižele bolje upoznati ono štopjevaju svake nedjelje ili

svakog dana u bogoslužju. "Oniće tu naći, s jedne stranezanimljive i korisneinformacije, a s druge stranedovoljno poticaja zameditativno, unutarnjerazumijevanje crkvenogbogoslužja, za njegovo dubljeproživljavanje i duhovnukorist".O. Franjo Jesenović, franjevacHrvatske franjevačke provincijesv. Ćirila i Metoda, upravljažupom sv. Jurja na Trsatu, a ufranjevačkom novicijatupredaje liturgijsku glazbu iorguljaš je u svetištu GospeTrsatske. Svojim tekstovima sglazbenom tematikom javlja seu časopisu za duhovnu glazbu iostalim vjerskim listovima."Antifone i skladatelji" jenjegova druga meditativnaknjižica. (ika-gf/dl)

Objavljen pastoralni kalendar Zagrebačkenadbiskupije za 2005/06. godinu

Kalendar sadržitermine crkvenihdogađaja i susreta napodručjuNadbiskupije tevažnije termine nanacionalnoj razini

Tajnišvo za pripremu Drugesinode Zagrebačkenadbiskupije objavilo jePastoralni kalendar Zagrebačkenadbiskupije za 2005/06.godinu. Kalendar sadržitermine crkvenih događaja isusreta na područjuNadbiskupije te važnije terminena nacionalnoj razini. U uvodnoj riječi zagrebačkinadbiskup kardinal Josip

Bozanić ističe kako će ovapastoralna godina uZagrebačkoj nadbiskupiji biti uznaku predsinodskih rasprava uzajednicama vjernika nakon štosu protekle godine napravljenesve potrebne pripreme zanjihovo provođenje. Stoga bi,prema kardinalovim riječima,ovaj šesti u nizu sinodskihsveščića trebao poslužiti kaopomoć pri planiranju rasporedapredsinodskih rasprava i drugih

pastoralnih termina u župama idrugim zajednicama. Uz sveščić je priložen i velikizidni kalendar. Pastoralnikalendar je grafički oblikovaoGlas Koncila. To je treći u nizukalendara u izdanju Tajništvaza pripremu Druge sinodeZagrebačke nadbiskupije. (ika-kj)

Objavljena monografija Sveti Križ Začretje670. obljetnica prvogpisanog spomenacrkve i župe sv. Križau Začretju u dosadnajstarijem Popisužupa Zagrebačkebiskupije arhiđakonavelikogoričkog Ivanaiz 1334. godine

Dr. Stjepan Sirovec, MladenRajačić i suradnici priredili sumonografiju o župi, općini imjestu Sveti Križ Začretje(1334-2004), a neposrednipovod je 670. obljetnica prvogpisanog spomena crkve i župesv. Križa u Začretju u dosadnajstarijem Popisu župaZagrebačke biskupijearhiđakona velikogoričkogIvana iz 1334. godine. Osimtoga, mjesto obilježava nizznačajnih obljetnica, međukojima su 170 godina odzahtjeva za osnivanjem pučkeškole, Dobrovoljno vatrogasnodruštvo utemeljeno je prije 120godina, a mjesto je prije 30godina dobilo novu ifunkcionalnu zgradu osnovneškole. Izdavači monografije surimokatolička župa sv. Križa,općina Sv. Križ Začretje i

Osnovna škola, a svaka od tihustanova predstavljena jeprilogom ili prilozima nekogaod svojih članova. Na oko 260 stranicakvalitetnoga papira, u tvrdomeuvezu, u monografiji suobjavljeni iscrpni prilozi ozemljopisnom položaju općine,gospodarskoj djelatnosti,povijesti župne crkve,kapelama župe Sveti KrižZačretje, župnicima,upraviteljima i kapelanimažupe, svećenicima rodom iz Sv.Križa Začretja, o današnjemstanju župe, o vjeroučiteljima,potom o smještaju, povijesnomrazvoju i osnivanju općine,njezinome gospodarstvu ikulturi, o dvorcu Sv. KrižZačretje, razvoju zdravstva,općinskoj knjižnici i čitaonici,

o muzeju Žitnica, zbirci starinaStjepana Ječmenice, oudrugama na području općine,puhačkome orkestru,Dobrovoljnom vatrogasnomdruštvu, KUD-u LavoslavVukelić, o udruzi za kulturniamaterizam, udruzi "Tjedankulture, zabave i sporta", etno-skupini Zvirek, udruziumirovljenika te o školstvu napodručju općine. U monografijisu objavljeni popis nastavnogaosoblja od 1838. godine dodanas, popis učenika osmihrazreda od 1955. godine, popispoznatih osoba s područjaopćine i župe te popis župljanas visokom i višom stručnomspremom. Monografija jezaključena sažecima nahrvatskome, njemačkom,engleskom, talijanskom ifrancuskom jeziku. (ika-kj)

36 12. listopada 2005. broj 41/2005

ww

w.ika

.hr

Prilog prikazi

Zagreb: Pastoralni kalendar župe sv. AntunaDrugu godinu u nizu župa sv.Antuna Padovanskog nazagrebačkom Svetom Duhutiskala je "Pastoralni kalendar"s prikazom aktivnosti koje seodvijaju tijekom pastoralne(školske) godine. Upastoralnom kalendaru mogu senaći opći podaci o rasporedumisa na području župe,ispovijedanju u župnoj crkvi, tepobožnostima (molitva krunicei križnog puta). Tu nalazimo ikraći prikaz pojedinih aktivnostu župi: igraonica za djecupredškolske dobi, župni dječji

zbor "Antunovi slavuji", župnipjevački zbor "TomislavTalan"; molitveni susreti, tezajednica koje djeluju u župi:karitativno-misijska, liturgijska,biblijska, obiteljska, sportsko-rekreativna, Franjevačkisvjetovni red i franjevačkamladež i Vojska Bezgrešne.Središnji dio kalendara dajeprikaz svih aktivnosti u župi podanima. To uključuje rasporedkateheze za učenike osnovnih isrednjih škola, katekumene,probe pjevačkih zborova,susreta zajednica koje djeluju u

župi. U kalendaru svoje mjestonalaze i liturgijska događanja ipobožnosti, npr. Devetnica predblagdan Bezgrešnog ZačećaBDM, 13. utoraka pred blagdansv. Antuna, pobožnost križnogaputa, klanjanja i dr. Na webstranici župe sv. AntunaPadovanskoga www.sv-antun.hr može se naći kraćiprikaz povijesti svetišta imolitve "svecu svega svijeta".Na stranici se redovnoobjavljuje i tjedni list župe isvetišta. (ika-mb/kl)

Zbornik "O čovjeku i Bogu"Zbornik objavljen uprigodi 65. godineživota svećenika,dominikanca iuglednoga profesorana Teologiji u Rijecidr. MarijanaJurčevića

U prigodi 65. godine životasvećenika, dominikanca iuglednoga profesora naTeologiji u Rijeci dr. MarijanaJurčevića objavljen je zbornik"O čovjeku i Bogu". Kako uuvodniku navodi urednikizdanja dr. Franjo EmanuelHoško, zbornik sadržidevetnaest priloga, većina susadržajem prinosi teološkojantropologiji, nekolikoobrađuje pitanja dogmatskogbogoslovlja, a ima ih takođercrkveno-povijesnog ifilozofskog sadržaja. Zbornikje, prema Hoškovim riječima,izraz zahvalnosti zaJurčevićevo dugo i višestrukodjelovanje, a osobito za rad naTeologiji u Rijeci, zadjelovanje u Crkvi gradaRijeke, Riječke nadbiskupije imetropolije te u krugu kulturnihdjelatnika grada Rijeke. Dr.Hoško napominje da seJurčević, rođen 1939. uKovačima kod Tomislavgrada,još 1966. našao u Rijeci, a

nakon pet godina izbivanja uinozemstvu ponovno je 1973. uRijeci i od nje se više nijeodijelio. Katedra dogmatskogbogoslovlja je njegovonajvažnije radno i učiteljskomjesto, a predavao je kolegije:Misterij Boga, Teološkaantropologija s velikimpredmetima o Bogu stvoritelju,O čovjeku, Milosti i Istočnomgrijehu te sakramente Ženidba iEuharistija, ističe Hoško. Uz to,pet godina predavao jereligijsku antropologiju naFilozofskom fakultetu u Rijeci.Također Hoško navodi da radna fakultetima nije jedinaJurčevića učiteljska katedra.Druga je propovjedaonica uriječkoj crkvi Sv. Jeronima i uznju predavačev stol usamostanskoj dvoranidominikanaca, gdje je stekaoglas vrsnog propovjednika izanimljivog vjeroučiteljastudenata. Hoško je u uvodnikuspomenuo i treću Jurčevićevu"katedru", onu s koje se

njegova misao širila do širokogkruga čitatelja Novog lista ukojem je godinama pisaokolumnu o aktualnim teološkimtemama i pitanjima crkvenoga idruštvenog života. U zborniku su objavljeni prilozimr. Veronike Reljac, dr.Nediljka Ante Ančića, dr. NeleGašpar, dr. Mladena Parlova,dr. Nikole Bižaca, dr. MilanaŠpehara, dr. Nikole Dogana, dr.Ivana Goluba, dr. Stipe Juriča,dr. Ivana Antunovića, dr.Tomislava Zdenka Tenšeka, dr.Ante Mateljana, dr. JureBrkana, akademika FranjeŠanjeka, dr. Mire Vrgoča, dr.Hoška, dr. Ivana Devčića, dr.Iris Tićac i prof. Antuna JurjaGracina. Recenzenti su dr. Josip Grbac idr. Nela Gašpar, a zbornik suobjavili Kršćanska sadašnjost izZagreba i Teologija u Rijeci.(ika-kj)