Integralni i multimodalni transport

Prof. dr. sc. Serđo Kos

I. predavanje

SEMANTIČKI ODNOS POJMOVA ‘’PRIJEVOZ – PROMET’’

Osnovni elementi procesa proizvodnje i prometne i prijevozne usluge su isti:

1. Sredstva za rad – prometna infrastruktura i prometna suprastruktura

2. Predmet rada – teret, putnici, energija, vijesti...

3. Rad – svrsishodna djelatnost ljudi (radne snage)

Prijevoz je uži pojam od prometa. Prijevoz označava jednosmislen pojam, a promet označava više jednosmislenih pojmova.

Prijevoz je specijalizirana djelatnost koja pomoću prometne suprastrukture i prometne infrastrukture omogućuje proizvodnju prometne usluge. Prevozeći robu (teret, materijalna dobra), ljude i energiju s jednog mjesta na drugo, prijevoz organizirano svladava prostorne i vremenske udaljenosti. ‘Prijevoz’ i ‘transport’ su sinonimi.

Promet se, kao širi pojam od prijevoza, susreće (u hrvatskom jezičnom sustavu) u tri različita smisla:

1. U najširem smislu riječi promet znači odnose među ljudima (može se govoriti o društvenom prometu, prometu među ljudima...)

2. U malo užem smislu, riječi promet znači ekonomsku odnosno ekonomskofinancijsku kategoriju, pa se može govoriti o robnom, nerobnom, turističkom, deviznom, trgovinskom, platnom prometu... Pojam promet obuhvaća i nekretnine (npr. promet nekretninama)

3. U užem smislu, riječ promet obuhvaća prijevoz ili transport, ali i operacije u vezi s prijevozom robe i putnika (ljudi) te komunikacije.

‘3. Promet - prijevoz ili transport, ali i operacije u vezi s prijevozom robe i putnika (ljudi) te komunikacije. ‘

Operacije (radnje) u vezi s prijevozom koje obuhvaća promet jesu:

- ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj, slaganje, tramakanje, smještaj, sortiranje, punjenje i pražnjenje kontejnera, obilježavanje (signiranje) koleta i slično. Ove se operacije odnose na prijevoz robe, ali i putnički i poštansko-telekomunikacijski promet obuhvaća također odgovarajuće operacije.

Komunikacije u prometnom smislu znače djelatnost koja pomoću posebnih tehničkih sredstava organizirano prenosi vijesti, tekst, podatke, slike (...), odnosno poštanske pošiljke.

Komunikacijski promet obuhvaća prijenos emisija ili primitak znakova, signala, pisanog teksta, slika, zvukova ili priopćenja svake vrste, preko žičanih, radio, optičkih ili drugih elektromagnetskih sustava.

SEMANTIČKI ODNOS POJMOVA ‘’POMORSKI PRIJEVOZ – POMORSKI PROMET’’

Morsko brodarstvo je gospodarska djelatnost prijevoza robe i putnika brodovima morem.

Umjesto izraza morsko brodarstvo rabe se izrazi pomorski prijevoz (i transport) ili pomorska plovidba, međutim izrazi morsko brodarstvo i pomorski prijevoz su zaista istoznačni pojmovi, što nije slučaj sa izrazom pomorska plovidba;

- prva dva izraza označavaju gospodarsku djelatnost premještanja (prijevoza) robe i putnika brodovima morem, dok treći izraz označava putovanje brodom i drugim vrstama plovila bez obzira na njihovu namjenu.

Pomorski promet je širi pojam od pomorskog prijevoza, odnosno morskog brodarstva, ali uži od pojma pomorsko gospodarstvo i pomorstvo. Pomorski promet obuhvaća prijevoz robe i putnika morem, kao i sve operacije i komunikacije u pomorskom prijevozu ili morskom brodarstvu. Izraz pomorski promet obuhvaća djelatnosti morskog brodarstva, morskih luka, pomorskih špeditera i pomorskih agenata.

Analogno navedenom, ovaj se semantički odnos može primijeniti i na pojmove željeznički prijevoz – željeznički promet, cestovni prijevoz - cestovni promet i zračni prijevoz - zračni promet.

SEMANTIČKI ODNOS POJMOVA ‘’POMORSKO GOSPODARSTVO - POMORSTVO’’

Pomorstvo je mnogo kompleksniji i širi pojam od pomorskog gospodarstva.

Pomorstvo je skup djelatnosti, vještina i društvenih odnosa na moru ili u svezi s morem. Obuhvaća pomorsko gospodarstvo (privredu) i brojne neprivredne djelatnosti i organizacije. Najvažnije neprivredne djelatnosti koje obuhvaća pomorstvo jesu: - obrazovne, znanstveno-istraživačke, zdravstvene, kulturološke, sportske, ...te djelatnosti reguliranja i sigurnosti plovidbe, ali i djelatnosti ratne mornarice kao i druge djelatnosti koje su u izravnoj ili neizravnoj svezi s morem. To znači da u sklop pomorstva ulaze i organizacije (institucije i ustanove): pomorskog školstva, pomorskih instituta i drugih pomorskih znanstvenoistraživačkih jezgara, pomorskih (lučkih) kapetanija, obalnih straža, pomorskog zdravstva, pomorske kulture (materijalne i duhovne), pomorskog športa, ratne mornarice itd.

Izraz pomorstvo, kako se koristi u hrvatskoj znanosti i praksi, mnogo je širi pojam nego u drugim nacionalnim i višenacionalnim znanostima ili drugim govornim područjima.

Pomorstvo, zapravo, obuhvaća djelatnost iskorištavanja mora kao plovnog puta (brodarstvo, moreplovstvo), eksploataciju morskog bogatstva (ribarstvo i druge vrste eksploatacije organskih i neorganskih bogatstava mora), eksploataciju podmorskog bogatstva (podmorsko rudarenje), eksploataciju morskih luka, kao i djelatnosti primorskog turizma i hotelijerstva, pomorske špedicije, pomorske agencije, opskrbljivanje brodova, djelatnosti osiguravajućih i reosiguravajućih društava, prekomorske trgovine, pomorske brodogradnje, prateće pomorske industrije. Također, pomorstvo obuhvaća i sredstva za rad i ljude koji služe tim djelatnostima, ali i znanost koja se njima bavi.

U užem smislu, pomorstvo uključuje i pomorske vještine, posebno upravljanje i manevriranje brodom, rukovanje brodskom opremom i teretom.

Pomorsko gospodarstvo ili pomorska privreda uži je pojam od pomorstva, ali je širi pod pojmova pomorski promet i morsko brodarstvo. Pomorsko gospodarstvo obuhvaća skup gospodarstvenih djelatnosti koje iskorištavaju more ili morsko bogatstvo ili su u izravnoj vezi s tim djelatnostima. Sve gospodarstvene (privredne) djelatnosti mogu se svrstati u dvije skupine:

1. Proizvodne djelatnosti i

2. Prometne (uslužne) djelatnosti.

Proizvodne djelatnosti pomorske privrede obuhvaćaju pomorsku brodogradnju, morsko ribarstvo, eksploataciju organskih i neorganskih resursa mora, podmorsko rudarenje, prateću industriju i druge djelatnosti koje se bave eksploatacijom pomorskih i podmorskih resursa.

Prometne (uslužne) djelatnosti pomorske privrede obuhvaćaju morsko brodarstvo, morske luke, pomorsku (lučku) špediciju, pomorske agencije, vanjsku trgovinu (koja je vezana za pomorsku privredu), ugovornu kontrolu kvalitete i kvantitete robe, opskrbljivanje brodova, osiguranje plovila, robe i putnika u pomorskom prometu (i prijevozu), primosrki (i nautički) turizam i ugostiteljstvo, spašavanje, vođenje, tegljenje, privezivanje plovila i druge manje važne uslužne djelatnosti u sklopu pomorske privrede.

SEMANTIČKI ODNOS POJMOVA ‘TEHNIKA - TEHNOLOGIJA’’

Dva različita shvaćanja sadržaja pojmova tehnika i tehnologija:

Europskokontinentalno shvaćanje: tehnika je širi pojam od tehnologije

Angloameričko shvaćanje: tehnika se samo povremeno koristi za označavanje nekog pojedinačnog postupka u sklopu određene tehnologije

Tehnika je interdisciplinarna i transdisciplinarna znanost koja izučava i primjenjuje zakonitosti projektiranja, konstruiranja, izrade, izgradnje i investicijskog održavanja sredstava za rad i raznih (polu)proizvoda i metoda u znanstvenim područjima: arhitekture i urbanizma, građevinarstva, geodezije, elektrotehnike, računarskih znanosti, rudarstva, metalurgije, kemijskog inženjerstva, strojarstva, brodogradnje, tehnologije prometa, kemijske, tekstilne i grafičke tehnologije (...). Ovako definiran izraz, tehnika predstavlja i praktičnu sposobnost rada za ostvarivanje nekog odeređnog cilja potrebnim sredstvima za rad.

Od sadržaja i značenja izraza tehnika kao znanost potrebno je razlikovati izraz tehnika kao gospodarska aktivnost, iako je između njih vrlo teško postaviti čvrsto razgraničenje, jer tehnika kao znanost predstavlja najvažniju osnovu za tehniku kao aktivnost.

Tehnika je skup gospodarskih aktivnosti (funkcija, poslova i radnji) koje se primjenjuju u projektiranju, konstruiranju, izradi ili izgradnji i investicijskom održavanju sredstava za rad, kao i raznih (polu)proizvoda. Može se isto reći da postoji i tehnika kao negospodarska aktivnost.

Izraz tehnologija može se također determinirati kao znanost i kao (ne)gospodarska aktivnost.

Tehnologija je interdisciplinarna i transdisciplinarna znanost koja izučava i primjenjuje zakonitosti postupaka, odnosno procesa, metoda i transformacija u tehničkoj znanstvenoj oblasti. Ona, međutim, može izučavati i primjenjivati te zakonitosti i u drugim znanstvenim oblastima: društvenohumanističkim znanostima, prirodnim znanostima, medicinskim i biotehničkim znanostima.

Promatrajući tehnologiju kao aktivnost, može se reći da je tehnologija skup gospodarskih aktivnosti (mjera, akcija, funkcija, poslova i radnji) koje se primjenjuju u proizvodnoj i prometnoj sferi. Tehnologija kao aktivnost, bez obzira na njenu vrstu predstavlja materijalno utemeljenje znanosti, umjetnosti, umješnosti, vještine i sposobnosti ljudi u ostvarivanju određenih ciljeva.

SEMANTIČKI ODNOS POJMOVA ‘PROMETNA TEHNIKA - TEHNOLOGIJA

PROMETA’’

Izrazi prometna tenika i tehnologija prometa mogu se također promatrati kao znanost i kao aktivnost.

Prometna tehnika je interdisciplinarna i transdisciplinarna znanost (ili posebna znanstvena disciplina) koja izučava zakonitosti metoda, projektiranja, konstruiranja, izrade, izgradnje i investicijskog održavanja prometne suprastrukture i prometne infrastrukture. Prometna tehnika kao znanost u užem je smislu znanstvena disciplina znanstvenog područja tehnologije prometa, a u širem smislu je interdisciplinarna i transdisciplinarna znanost u sklopu tehničke znanstvene oblasti.

Tehnologija prometa kao znanost je interdisciplinarna i transdisciplinarna znanost (ili posebno znanstveno područje) koja izučava zakonitosti metoda, postupaka, odnosno procesa proizvodnje prometne usluge. Ona izučava zakonitosti eksploatacije i preventivnog održavanja prometne infrastrukture i prometne suprastrukture.

Kada i gdje počinje, odnosno završava proces proizvodnje prometne usluge, i koje fazne postupke obuhvaća?

Proces proizvodnje prometne usluge obuhvaća tri fazne tehnologije prijevoza: tehnologiju pripreme prijevoza, tehnologiju provedbe prijevoza i tehnologiju završavanja prijevoza.

Tehnologija prometa kao znanost može se definirati i znanstveno razmatrati kao opća i specijalna. Ipća tehnologija prometa kao znanost izučava opće zakonitosti metoda, postupaka, odnosno procesa proizvodnje prometne usluge. Specijalna tehnologija prometa je, zapravo, instrument koji u zavisnosti od postavljenog cilja i zadatka istraživanja potpuno i određeno utječe na oblikovanje specijalnih tehnoloških procesa i nesmetano odvijanje prijevoznih procesa, radi povećanja učinkovitosti živog i materijaliziranog rada. Specijalnu tehnologiju prometa moguće je raščlaniti na tehnologiju teretnog prometa, tehnologiju putničkog prometa i tehnologiju prijenosa vijesti.

ELEMENTI PROIZVODNJE PROMETNE USLUGE

Kako u materijalnoj sferi tako i u sferi prometa (usluga) relevantna su tri osnovna elementa bez kojih se ne može proizvoditi ni roba a niti usluga, a to su:

1. Sredstva za rad

2. Predmeti rada

3. Rad, odnosno radna snaga

SREDSTVA ZA RAD – ELEMENT PROIZVODNJE PROMETNE USLUGE

Sredstva za rad kao element proizvodnje prometne usluge mogu se sustavno svrstati u dvije skupine: prometnu infrastrukturu i prometnu suprastrukturu. U procesu proizvodnje prometne usluge, bez obzira na prometnu granu, prostornu i vremensku dimenziju, tehničko-tehnološko-organizacijski stupanj razvoja manipulacijsko-prijevoznih procesa, prometna infrastruktura i prometna suprastruktura imaju izuzetno veliko značenje u funkcioniranju nacionalnih i višenacionalnih prometnih sustava, jer one predstavljaju jezgru gospodarske i negospodarske infrastrukture i suprastrukture.

Prometna infrastruktura predstavlja, uz opskrbu s energijom, jezgru privredne infrastrukture. Nju čine prometni putovi, objekti i uređaji stalno fiksirani za određeno mjesto koji služe proizvodnji prometne usluge te reguliranju i sigurnosti prometa.

Infrastrukturu pomorskog prometa čine svi objekti i uređaji stalno fiksirani za određeno mjesto koji služe proizvodnji prometne usluge i održavanju plovnosti putova u obalnom moru i funkcioniranju signalnog sustava sigurnosti plovidbe, kao što su: - svjetionici, obalna i lučka svjetla, signalne i balisažne oznake, uređaji za maglu, radio-farovi, radio-reflektori i ostali predajnici. U infrastrukturu pomorskog prometa može se ubrojiti i radio-služba, zgrade ustanova koje su u funkciji unapređenja i održavanja infrastrukture, kao i zgrade pomorsko-inspekcijskih organa na moru. Pomorskoj infrastrukturi pripadaju i svi objekti lučke infrastrukture na lučkom teritoriju i akvatoriju: - prilazni kanali, operativne obale, zatvoreni dokovi, lukobrani, energetska, vodovodna i kanalizacijska mreža. Lučku infrastrukturu čini i dio infrastrukture cestovnog, željezničkog, cjevovodnog i poštansko-telekomunikacijskog prometa koja je locirana na lučkom teritoriju. Također, u lučku infrastrukturu mogu se pribrojiti lučka skladišta, lučki terminali, carinske zone i dijelovi robnotransportnih centara, koji se nalaze na lučkom prostoru, mosne lučke dizalice, itd.

Infrastrukturu cestovnog prometa čine sve vrste i kategorije cesta i putova uključivo i mostove, vijadukte, tunele, i sl., i uređaje stalno fiksirane za određeno mjesto koji služe proizvodnji prometne usluge, te cjelokupna signalizacija i uređaji koji služe reguliranju i sigurnosti cestovnog prometa, uz kamionske i autobusne kolodvore.

U infrastrukturu cestovnog prometa treba ubrojiti i zgrade s fiksiranim uređajima koji služe održavanju i servisiranju suprastrukture i infrastrukture u cestovnom prometu.

Prometni sustav je jedan od najvažnijih sustava gospodarskog sustava svake države, jer promet predstavlja krvotok svakog gospodarskog organizma. Bez razvijenog prometnog sustava ne mogu biti razvijene privredne i društvene djelatnosti.

Prometnu suprastrukturu čine transportna i prekrcajna sredstva koja koristeći prometnu infrastrukturu presudno omogućuju proizvodnju prometne usluge. To su sva pokretna sredstva za rad koja služe za manipulaciju, prijevoz i prijenos predmeta rada u prometu – tereta, putnika, energije i vijesti.

Suprastrukturu pomorskog prometa čine sva transportna i prekrcajna sredstva koja služe proizvodnju usluga u pomorskom prometu, kao što su pomorski brodovi svih vrsta za prijevoz tereta i putnika, ali i sva druga pomorska plovila – tegljači, plovne dizalice i slično.

Suprastrukturu cestovnog prometa čine sve vrste transportnih sredstava koja služe proizvodnji usluga u cestovnom prometu, kao što su: - kamioni, sve vrste teretnih cestovnih vozila, autobusi i druga cestovna vozila za prijevoz putnika, te sve vrste pokretnih prekrcajnih sredstava koja služe manipuliranju teretom u cestovnom prometu.

PREDMET RADA – ELEMENT PROIZVODNJE PROMETNE USLUGE

Osnovna je svrha i cilj svakog procesa proizvodnje prometne usluge manipulacija, prijevoz, prijenos, premještanje (...) predmeta rada, koji se ne troši tijekom toga procesa. U tijeku procesa proizvodnje prometne usluge , predmetom rada mogu biti razne stvari, teret, roba, žive životinje, palete, kontejneri, ljudi – putnici, energija, vijesti, podaci...Predmeti rada u procesu proizvodnje prometne usluge zapravo su svi predmeti koji se mogu prevoziti, prenostiti, premještati s jednog mjesta na drugo uporabom prometne infra- i suprastrukture svih prometnih grana: pomorskog, riječnog, cestovnog, željezničkog, zračnog, poštansko-telekomunikacijskog i cjevovodnog prometa, te prometa žičarama. Predmeti rada u proizvodnji prometne usluge nisu samo stvari već i živa bića: putnici i žive životinje, ali i vijesti, slike, tekst, podaci, energija itd.

Kada se razmatra rad kao element proizvodnje prometne usluge ispravno je ustvrditi da je to samo onaj rad koji je plasiran na prometnom tržištu, bez obzira o kojem se segmentu tog tržišta radi, a ne o onom radu (radnoj snazi) koja je angažirana u procesu proizvodnje prometne infra- i suprastrukture. Međutim, između ova dva procesa proizvodnje djeluje čvrsta interakcijska sprega.

Rad (radna snaga) kao element proizvodnje prometne usluge najvažniji je element u procesu proizvodnje prometne usluge. Jer, kvalitetan rad je osnovna pretpostavka i najvažniji činitelj u procesu proizvodnje prometne usluge koji najizravnije i najintenzivnije utječe na sigurnost, brzinu i racionalnost manipulacije i prijevoza tereta i putnika.

RAD (RADNA SNAGA) – ELEMENT PROIZVODNJE PROMETNE USLUGE

Hvala na pažnji.