HRVATSKA I SVIJET 1 · 2021. 2. 1. · 2 HRVATSKA I SVIJET 1 POVIJEST ZA PRVI RAZRED...
Transcript of HRVATSKA I SVIJET 1 · 2021. 2. 1. · 2 HRVATSKA I SVIJET 1 POVIJEST ZA PRVI RAZRED...
Nastavni predmet:
POVIJEST
za četverogodišnje strukovne škole
2
HRVATSKA I SVIJET 1
POVIJEST ZA PRVI RAZRED ÈETVEROGODIŠNJIH STRUKOVNIH ŠKOLA
POVIJEST
1. Uvod u učenje povijesti
Povijest je znanost koja istražuje i objašnjava prošlost ljudi i promjene među njima.
Radi lakšeg uočavanja povijesnih procesa prošlost smo podijelili na prapovijest, stari vijek,
srednji vijek, novi vijek i suvremeno doba.
Događaji i procesi nekog povijesnog razdoblja su povezani.
U različitim se civilizacijama vrijeme mjerilo na različite načine.
Ne smijemo današnjim kategorijama vrednovati sustave prošlih vremena.
U proučavanju prošlosti povjesničar se služi pomoćnim povijesnim znanostima.
Najvažniji hrvatski povjesničari su Ivan Lučić, Ivan Kukuljević-Sakcinski, Franjo Rački,
Tadija Smičiklas, Ferdo Šišić, Vjekoslav i Nada Klaić.
2. Život i kultura ljudi u prapovijesno doba
Prapovijest je najduže razdoblje u prošlosti ljudskog roda, a trajalo je od pojave čovjeka do
pronalaska pisma (3500.g.prije Krista).
Prapovijest dijelimo na kameno i metalno doba . Kameno doba dijelimo na: paleolitik(do
10000.g. pr.K.), mezolitik (10000-6500.g.pr.K.) i neolitik(6500.g.pr.K.).
Metalno doba dijelimo na bakreno(3000.g.pr.K), brončano(2000.gpr.K.) i željezno doba
(1000.g.pr.K).
Čovjek je isprva živio u prirodnim skloništima (špiljama), a tek je u mezolitiku započeo
graditi prve nastambe: zemunice, sojenice i kolibe.
U mezolitiku i neolitiku čovjek je pripitomljavao životinje i kultivirao biljke, osobito pšenicu.
3. Stari vijek
a) Države i narodi starog istoka
Povijesno razdoblje počinje otkrićem pisma- narodi koji nisu poznavali pismo svrstali smo u
prapovijesno doba čovjekova razvoja.
Prve velike civilizacije razvile su se u dolinama velikih rijeka ( Nil-Egipat, Eufrat i Tigrić-
Mezopotamija, Ind-Indija, Huangho i Jangce-Kina, Jordan-Židovi, Obale sredozemnog mora-
Feničani).
Nakon poplava, uzrokovanih topljenjem snijega na vrhovima planina, u nizinama je ostajao
plodan mulj koji bi jako sunce brzo pretvorilo u prašinu- da bi se to spriječilo, u dolinama
velikih rijeka iskopane su tisuće kilometara kanala.
Prvi stanovnici područja uz velike rijeke prilagodili su se prirodi, njihovi nasljednici su
prirodu, rad prethodnika i njihova kulturna dostignuća prilagodili sebi.
U blizini prvih civilizacija živjeli su semitski i indoeuropski narodi.
Feničani su bili prvi narod koji je upotrebljavao glasovno pismo.
3
b) Grčka u starom vijeku
Grčka je kolijevka europske kulture.Grci su svoju ali i prošlost drugih naroda tumačili
mitovima. Grci su živjeli u polisima, gradovima-državama, a vezivale su ih vjera i olimpijske
igre.
Grci i Perzijanci su vodili niz ratova, a nakon grčko-perzijskih ratova Atena se naglo
obogatila – to razdoblje zovemo zlatnim dobom Atene(akropola,hramovi, kipovi, filozofija,
tragedija i komedija).
Polovicom 5. stoljeća prije Krista izbili su ratovi između Grka (Atena i Sparta).
U 4. stoljeću prije Krista Grčkom su zavladali Makedonci. Aleksandar Makedonski širio je
grčku kulturu, a to širenje nazivamo helenizam.
c) Rim
Rim je grad na Apeninskom poluotoku, na kojem su živjeli mnogi narodi, a najveći utjecaj na
Rimljane imali su Etruščani i Grci. Povijest Rima dijelimo na doba kraljeva (753-510.g.prije
Krista), doba republike (510-27.g.prije Krista) i doba narod, Rimsko društvo se dijeli na
patricije-plemići, plebejce-narod i robovi.
Rimljani su u svoju kulturu lako primali utjecaje drugih naroda. Razvili su osebujan pravni
sustav na kojem se temelji pravo većine zemalja današnjeg svijeta.
Rimljani su vladali većim dijelom tada poznatog svijeta. Rimsko carstvo se radi
provale barbara i lakšeg upravljanja 395.g. dijeli na dva dijela Zapadno Rimsko Carstvo i
Istočeno Rimsko Carstvo.
Oni su radili ceste, vijadukte, akvadukte, raskošne hramove i arene(gladijatori).
Poznatiji Rimljani: Gaj Julije Cezar, Marko Antonije, Oktavijan August, Dioklecijan car itd,
pjesnici Horacije, Ovidije itd.
d) Počeci i razvoj kršćanstva
Kršćanstvo je vjera u učenje Isusa Krista
O Isusovu su životu pisali evanđelisti Matej, Marko,Luka i Ivan
Prvi Isusovi učenici zovu se apostoli.
Rimljani su progonili prve kršćane, no tijekom 4.st. kršćanstvo je postalo službenom religijom
Rimskog Carstva.
e) Područje Hrvatske tijekom prapovijesti i starog vijeka
U špilji Šandalji pokraj Pule pronađeni su najstariji paleolitski nalazi na hrvatskom području,
Hušnjakovo brdo pokraj Krapine (krapinski pračovjek) najvažnije je nalazište iz kamenog
doba, a Vučedol pokraj Vukovara iz metalnog doba na području Hrvatske.
Iliri, Kelti, Grci i Rimljani ostavili su i danas vidljive tragove u hrvatskim zemljama, koji se
jasno ocrtavaju u jeziku i običajima Hrvata
4. Rani srednji vijek ( 5-11. stoljeće )
Srednji vijek počinje padom Zapadnog Rimskog Carstva 476.g. i traje do 1492.g. otkrića
Amerike. Pad Z.R.Carstva uzrokovala je seoba naroda koja je trajala od 5-9.st. U novu
domovinu doselili su se germanski i slavenski narodi te Arapi, Normani i Mađari. Nakon
4
seobe naroda na obalama Sredozemnog mora nastale su tri civilizacije: bizantska, arapska i
civilizacija zapadnoga kršćanstva.
U ranome srednjem vijeku Istočno Rimsko Carstvo preimenovano je u Bizantsko Carstvo.
Nakon seoba germanski i slavenski narodi prihvatili su drukčiji sustav obrade zemlje i
kršćanstvo te uspostavili države. Od država koje su nastale na područjima nekadašnjeg Zap.
Rim. Carstva najmoćnija je bila Franačka (Karlo Veliki).
Slobodni ratnici pretvaraju se u ovisne seljake (feudalizam).
Godine 1054. Crkva se podijelila na Katoličku i Pravoslavnu.
5. Hrvatska u doba narodnih vladara (7-11st.)
Etnogeneza Hrvata nije završila seobom naroda – ona je tada tek počela.
Prije pokrštavanja Hrvati su bili mnogobošci, te je pokrštavanje bilo dugotrajno,
najvjerojatnije se najprije pokrstio vladarski sloj, koje smo primili od bizantskih i franačkih
misionara.
Nakon doseljenja na područje između Drave i Jadran Hrvati su osnovali prve sklavinije
(pokrajine), najpoznatije i najveće su Primorska i Posavska Hrvatska.
Prvi hrvatski kneževi u 9 st. priznavali su formalno franačku ili bizantsku vlast.
Trpimir se osjetio dovoljno snažnim da vodi samostalnu vanjsku i unutarnju politiku.
Domagoj je ratovao sa Arapima i Venecijom.
Branimir i njegov narod blagoslovio je papa Ivan VIII, što je tada imalo snagu
međunarodnoga priznanja državne neovisnosti.
U doba Tomislava (910-928) hrvatska kneževina postaje kraljevinom, papa ga je u pismu
925,godine oslovio kraljevskom titulom.
Tomislav je vodio agresivnu vanjsku politiku i ratovao protiv Bugara i Mađara.
Tomislav je ujedinio većinu hrvatskih zemalja, a njegovu su vlast priznali i dalmatinski
gradovi u kojima je živjelo romansko stanovništvo.
U doba Petra Krešimira IV. (1058-1074) i Dmitra Zvonimira (1075-1089) Hrvatska je
dosegnula gospodarski, kulturni i politički vrhunac. Razvijaju se novi hrvatski gradovi Nin,
Šibenik, Biograd na moru. Dmitar Zvonimir poticao je reforme Katoličke crkve, a iz njegova
vremena potječe Bašćanska ploča.
Nakon Zvonimirove smrti Hrvatskom je zavladala mađarska dinastija Arpadovića.
6. Razvijeni i kasni srednji vijek (12-15.st.)
U razvijenome srednjem vijeku Zapadna Europa ubrzano se gospodarski razvijala.
Primjenjivan je tropoljni sustav obrade zemlje. Te su promjene poboljšale život seljaka;
životni vijek se produžio, a višak proizvoda omogućio je da dio stanovnika postane socijalno
pokretljiv.
Srednjovjekovno društvo bilo je strogo strateški podijeljeno: 1. kralj i vitezovi – bore se , 2.
svećenici – mole se, 3. građani (patriciji i pučani) i seljaci(kmetovi) – rade.
Glavna povlastica prvoga i drugoga staleža bila je oslobođenje od plaćanja poreza.
Udruženje obrtnika zove se ceh, a udruženje trgovaca gilde.
Bankarstvo se razvilo u to vrijeme zbog nesigurnosti putovanja srednjovjekovnom Europom.
Križarski ratovi koji se javljaju u ovo vrijeme pokrenuti su radi oslobađanja Svete zemlje od
nevjernika. Cilj nije ostvaren, jer Sveta zemlja ostaje pod vlašću muslimana.
Europljani su se tijekom križarskih ratova pri put susreli s nadmoćnijom kulturom od koje su
mnogo naučili.
Azijom i Europom haraju Mongoli-Tatari, najpoznatiji vođa – Džingis kan.
5
U 14.st. u Maloj Aziji se pojavila nova sila – Turci Osmanlije.
Godine 1348. kuga je pokosila trećinu europskog stanovništva.
U kasnom srednjem vijeku u Engleskoj se javljaju prvi oblici parlamentarizma (magna charta
libertatum - velika povelja slobode)
U stogodišnjem ratu između Engleske i Francuske pobijedila je Francuska.
Venecija i Genova vladale su trgovinom Sredozemlja, a Hanza (udruženje gradova sjeverne
Europe) Baltičkim morem. Najjače financijsko i bankarsko središte je Firenca.
Srednjovjekovna kultura: - romanika
- gotika
- humanizam
- renesansa.
7. Hrvatske zemlje u razvijenom i kasnom srednjem vijeku
a) Hrvatska u doba Arpadovića
Stvaranjem personalne unije s Ugarskom Hrvatska nije izgubila slobodu i nije se utopila u
ugarsko kraljevstvo. Hrvatske su zemlje unutar Hrvatsko-Ugarske Države uživale široku
autonomiju. Na čelu su im stajali banovi ili hercezi, a nakon formiranja staleških sabora i
hrvatsko i slavonsko plemstvo imali su pravo održavati samostalne sabore.
Ugovor hrvatskih plemićkih obitelji s Kolomanom zove se Pacta Conventa.
Hrvatsko-Ugarska država trajala je od 1102. do 1526.g.
Arpadovići su bili prva dinastija koja je vladala Hrvatsko-Ugarskom Državom.
Godine 1222. Andrija II. Izdao je plemićima Zlatnu bulu.
Godine 1242. hrvatskim su zemljama harali Tatari.
Nakon povlačenja Tatara Bela IV. je poticao gradnju utvrda- nekoliko je gradova oslobođeno
plaćanja feudalnih daća (postali su slobodni kraljevski gradovi), a na političkoj su sceni
uzdigle nove plemićke obitelji.
b) Hrvatska u doba Anžuvinaca i Žigmunda Luksemburškog
Anžuvinci su poput većine europskih vladara toga razdoblja nastojali izgraditi centralističku
monarhiju.
Otpor centralizaciji pružali su plemići, kojima je odgovarao slab vladar.
Za vrijeme plemićkih borbi protiv centralizacije Venecija zauzima jadransku obalu.
Zadarskim mirom Venecija se odrekla jadranske obale.
Vlast Žigmunda Luksemburškog nije priznalo sve plemstvo, što je prouzročilo dugotrajne i
iscrpljujuće borbe.
Venecija je 1409.g. od Ladislava Napuljskog za 100 000 dukata kupila Dalmaciju.
Nakon Žigmundove smrti Hrvatskom su vladali slabi vladari.
c) Hrvatska u XV. i početku XVI.st.
Kralj Matija Korvin nastojao je uspostaviti centralističku državu oslanjajući se na sitno i novo
plemstvo, kojemu je dijelio posjede.
Matija Korvin je reformirao porezni sustav i organizirao obrambeni sustav od Osmanlija-
Jajačku i Srebreničku banovinu te Senjsku kapetaniju.
Jagelovići su poništili reforme Matije Korvina i oslabili Hrvatsko-Ugarsku Državu.
Brojni su hrvatski intelektualci na zapadu tražili pomoć u obrani Hrvatske.
Nakon bitke na Mohaćkom polju 1526.g. raspala se Hrvatsko-Ugarska država.
6
d) Gospodarstvo i kultura
Potpadanje hrvatskih zemalja pod različite političke sustave uvelike se odrazilo na razvoj
gospodarstva, kulture i znanosti.
Razvoju gospodarstva hrvatskih zemalja najviše je pridonosila politička stabilnost i stvaranje
jedinstvenog državnog sustava.
U Hrvatskoj su se tijekom razvijenog i kasnog srednje vijeka izmijenili romanički, gotički i
renesansni stil.
Najljepši primjeri hrvatskog gotičkog kiparstva su portal trogirske katedrale i drvene vratnice
splitske katedrale.
Najljepša hrvatska gotičko-renesansna građevina je šibenska katedrala sv.Jakova.
Prva hrvatska knjiga tiskana je 1483.g.
8. Rani novi vijek
a) Velika geografska otkrića
Prvi svjetski putnici bili su Marko Polo i Ibn Batuta.
Upoznavanje novih svjetova i njihovo koloniziranje nazivamo razdobljem velikih geografskih
otkrića.
Zasluge za otplovljavanjem Afrike pripadaju portugalskim pomorcima.
Kristofor Kolumbo otkrio je Ameriku a Amerigo Vespucci shvati da je to novi svijet.
Ekspedicija Fernanda Magellana dokazala je da je zemlja okrugla.
Nakon velikih geografskih otkrića mijenja se odnos snaga u Europi, osnivaju se kolonije i
razmjenjuje biljni i životinjski svijet.
b) Gospodarstvo, kultura i znanost novovjekovne Europe
Izmjena biljnog i životinjskog svijeta između Europe i novootkrivenih zemalja uvelike je
unaprijedila poljoprivredu.
Razvoj poljoprivrede potaknuo je demografski rast i urbanizaciju.
Poduzetnici, novi sloj unutar trećeg staleža, zbog protivljenja cehova manufakturne su
radionice osnivali po selima i izvan gradskih zidina.
Znanstvenici 15.,16. i 17.st. bili su svestrano obrazovani, a s razvojem novih znanosti tijekom
18.st. dolazi do uske specijalizacije znanstvenika.
U Europskoj znanosti novog vijeka primjenjuje se metoda eksperimenta.
Nove znanstvene spoznaje omogućile su neslućen gospodarski i kulturni napredak Europe.
c) Protestantizam i katolička obnova
Želja za reformom crkve prouzročila je novi crkveni raskol.
Godine 1517. njemački redovnik Martin Luther počeo je protestantsku reformaciju.
U 16.st. nastale su različite protestantske crkve.
Katolička je crkva na reformaciju odgovorila katoličkom obnovom.
Najveći vjerski sukob uzrokovan reformacijom bio je Tridesetogodišnji rat.
U Rimu se posljednjih godina 16.st. pojavio barok, stil kojemu je glavno obilježje raskoš u
umjetničkom izražavanju.
7
d) Europske države u novom vijeku -razvoj apsolutističkih monarhija
Sustav vlasti u kojem su zakonodavna, izvršna i sudska vlast u rukama jednog čovjeka naziva
se apsolutistička monarhija.
Nakon velikih geografskih otkrića ojačao je treći stalež.
Vlasnici manufaktura, veletrgovci i brodovlasnici postali su bogatiji od plemića.
Vladari su stvaranjem apsolutističkih monarhija nastojali smanjiti moć plemića.
9. Hrvatska u ranom novom vijeku
a) Hrvatska u 16.stoljeću
U Hrvatskim su zemljama tijekom 16.st. zavladali različiti gospodarski, vjerski i kulturološki
sustavi.
Unatoč velikim žrtvama, na feudalan način organizirana vojska Banske Hrvatske nije se
mogla oduprijeti odlično organiziranoj i motiviranoj osmanlijskoj vojski.
Slavonija i Srijem zavladali su Osmanlije, Banska je Hrvatska postala dijelom Habsburške
Monarhije, Istrom su upravljali Mlečani i Habsburgovci, Dalmacijom Mlečani i Osmanlije. a
Dubrovnik je plaćao danak za slobodu.
Težak položaj seljaka uzrokovao je mnoge bune, među kojima je najveća bila buna na
stubičkom vlastelinstvu 1573.g.
Mletačka trgovačka politika sprječavala je gospodarski i društveni razvoj komuna na
jadranskoj obali.
b) Borbe protiv Osmanlija
Nikola Šubić Zrinski proslavio se hrabrom obranom Sigeta 1566.g.
Nakon bitke kod Siska 1593.g. uspostavljena je ravnoteža snaga između Habsburške
Monarhije i Osmanlijskog Carstva.
Razdoblje od bitke kod Siska do potpisivanja mira na ušću rijeke Žitve 1606.g. zovemo
Dugim ili četrnaestogodišnjim ratom.
Vlaškim statutima dane su brojne povlastice Vlasima na području Vojne krajine.
c) Dalmacija,Istra i Dubrovnika
Središte Mletačke Dalmacije bio je Zadar, u kojoj se nalazio generalni providur-nositelj
vrhovne vojne i civilne vlasti.
Buna pučana na Hvaru,1510.g. protiv plemića.
Istru razaraju epidemije malarije i česti lokalni ratovi.
Dubrovnik nakon zlatnog doba u XV i XVI st., 1667.g. pogodio katastrofalan potres 1667.g.
Tim događajem Dubrovnika gubi na važnosti u svjetskoj trgovini.
d) Zrinski i Frankopani – otpor Bečkom centralizmu
Centralizacija, germanizacija i apsolutizam prouzročili su plemićko nezadovoljstvo.
Nakon potpisivanja nepovoljnog varšavskog mira plemići su se odlučili suprotstaviti bečkom
dvoru.
Otpor su vodile moćne plemićke obitelji Zrinskih i Frankopana.
8
Nakon sloma otpora u Hrvatskoj više nije bilo nikoga tko bi se mogao oduprijeti
centralističkoj politici Habsburgovaca.
e) Oslobađanje hrvatskih krajeva od osmanlijske vlasti
Osmanlijsko je carstvo u drugoj polovici 17.st. zahvatila duboka društvena, politička i
gospodarska kriza.
Potkraj 17. i početkom 18.st. nakon neuspješne opsade Beča, slomljena je osmanlijska
dominacija u srednjoj Europi.
Hrvati su dizali ustanke protiv Osmanlija i tako pomagali habsburškoj vojsci.
Mirom u srijemskim Karlovcima 1699. Osmanlijsko je carstvo izgubilo Slavoniju., Liku,
Krbavu i prostor oko rijeke Une.
Mirom u Požarevcu 1718. Habsburška Monarhija je dobila Srbiju,Srijem i Bosansku
Posavinu, a granica mletačke Dalmacije prema Osmanlijskom Carstvu uspostavljena je na crti
koja se i danas zadržala kao državna granica između Republike Hrvatske i Bosne i
Hercegovine.
Mirom u Beogradu 1739. Austrije je izgubila sve krajeve južno od Save i Dunava koje je
dobila mirom u Požarevcu.
f) Hrvatska u prvoj polovici 18. stoljeća
Pragmatičkom sankcijom nasljedno pravo dano je u ženskoj lozi habsburške monarhije.
Karlovim urbarom uređeni su odnosi kmetova i feudalaca.
Najvažnija cesta izgrađena u prvoj polovici 18.st. nazvana je Karolinom, a povezivala je
Karlovac i Rijeku.
U Banskoj hrvatskoj početkom 18.st. javlja se građanski stalež.
U 18.st porastao je broj obrtnika i počeo je razvoj manufakture.
Slavonija je na temelju popisa stanovništva podijeljena na vojni i civilni dio.
Seljaci u Vojnoj krajini živjeli su u seljačkim kućnim zadrugama.
g) Hrvatska kultura u Novom vijeku
Ozaljskom književnom krugu stvaran je jedinstveni hrvatski jezik.
Razvoju školstva u ranom srednjem vijeku najviše su pridonijeli isusovci i pavlini.
Bartol Kašić objavio je prvu gramatiku hrvatskog jezika.
Isusovci i franjevci istaknuli su se tiskanjem pobožnih knjiga za narod.
Isusovci i pavlini na hrvatska su područja proširili barok.
Najveći hrvatski znanstvenik ranog novog vijeka bio je Ruđer Bošković.
9
HRVATSKA I SVIJET 2
POVIJEST ZA DRUGI RAZRED ČETVEROGODIŠNJIH STRUKOVNIH ŠKOLA
1. Europa i svijet od sredine 18. do sredine 19. st.
a) Razvoj Europe i velike europske države u 18.st.
Prvom industrijskom revolucijom nazivamo promjene u proizvodnji pokrenute izumom i
promjenom parnog stroja.
Prosvijećeni apsolutisti su vladari koji su prihvatili dio učenja prosvjetiteljskih filozofa.
Dominantni umjetnički stil ovog razdoblja bio je klasicizam.
Najvažniji ruski prosvjetiteljski vladari bili su Petar Veliki i Katarina II.
Najvažniji pruski prosvjetiteljski vladari bili su Fridrik Vilim I. I Fridrk II.
Najvažniji habsburški prosvjetiteljski vladari bili su Marija Terezija i Josip II.
U 18.st. Pruska je izgradivši militarističku državu postala europska velesila.
b) Razvoj Sjedinjenih američkih država
13 britanskih kolonija u Americi imalo je veliku samoupravu, ali gospodarski su ovisile o
Velikoj Britaniji.
Potaknuti gospodarskim ograničenjima i učanjima prosvjetiteljskih filozofa stanovnici 13
kolonija proveli su borbu za osamostaljenje od Velike Britanije.
Povod Ratu za neovisnost bila je Bostonska čajanka.
Dana 4.srpnja 1776. usvojena je Deklaracije neovisnosti.
Nakon pobjede u ratu za neovisnost, SAD su izgradile dinamično gospodarstvo i uskoro su
postale vodeća svjetska sila.
Zakonodavnu vlast u SAD-u ima Kongres, izvršnu vlast ima predsjednik SAD-a, a Vrhovni
sud ima pravo ukinuti sve zakone koji su u suprotnosti s Ustavom.
c) Francuska revolucija
Francuska je revolucija nagla i korjenita promjena kojom je u francuskoj srušen feudalni
sustav i uspostavljena vlast građanstva.
Francusko je društvo prije revolucije bilo podijeljeno na staleže.
Francuska je revolucija počela 14.srpnja 1789. napadom na Bastilleu.
Francuzi su tijekom revolucije promijenili nekoliko oblika vlasti (ustavno-parlamentarna
monarhija, republika).
Europske su države bojeći se širenja revolucionarnih ideja napale Francusku.Političke
predstavnike bogatog građanstva zovemo žirondincima, a predstavnike sitnog građanstva
jakobincima.U posljednjoj fazi revolucije jakobinci su uveli strahovladu.
d) Europa u doba Napoleona Bonapartea
Napoleon je osvojio gotovo cijelu Europu.
U osvojenim je zemljama širio ideje Francuske revolucije.
Nakon Napoleonovog sloma u europskim je državama obnovljen stari poredak
Sveta alijansa- savez koji su sklopile Rusija, Austrija i Pruska, a glavni cilj im je bio oèuvanje
mira u europi i gušenje svake nove revolucije.
10
e) Nacionalni pokreti i revolucije u Europi do sredine 19.st.
Nakon Napoleonovog poraza predstavnici apsolutnih monarhija obnovili su feudalizam i time
su nastojali spriječiti širenje ideja Francuske revolucije.
Gušenje slobodnog razvoja društva stvorilo je uvjete za izbijanje novih revolucija.
Novi obogaćeni društveni slojevi 1848.g. podignule su nove revolucije, koje su zauvijek
ukinule feudalizam- počelo je vrijeme građanskog društva.
Revolucije u višenacionalnim zemljama i u naroda koji su živjeli pod različitim političkim
sustavima imale su oslobodilački karakter.
2. Hrvatska od sredine 18. do sredine 19.st.
a) Hrvatska u razdoblju prosvijećenog apsolutizma
Marija Terezija i Josip II. Poticali su razvoj obrta, trgovine i manufaktura te nastojali
osuvremeniti i državnu upravu.
Na stanovnike hrvatskih zemalja ideje prosvjetiteljskih filozofa različito su se odrazile- u Istri
i Dalmaciji pozitivni učinci francuske industrijske revolucije nisu se osjetili.
U 18.st. u hrvatskoj književnosti i umjetnosti djelovalo je nekoliko važnih stvaratelja.
b) Hrvatska u vrijeme Napoleonovih ratova
Francuska se vlast u hrvatskim zemljama dijeli u dva razdoblja: od 1806. do 1809.g. vodeću
su ulogu u upravi dalmacije imali Dandolo i Marmont koji su proveli brojne reforme, od
1809. pa do propasti napoleonove vlasti1813. hrvatske su zemlje bile u sklopu ilirskih
pokrajina u kojima je vodeću ulogu imao Marmont.
U prvoj fazi francuske vlasti upravno je središte bio Zadar, a sjedište ilirskih pokrajina je bila
Ljubljana.
Francuska vlast je u hrvatskim zemljama provodila brojne pozitivne reforme.
Odbojnost prema francuskoj vlasti prouzročili su ponajprije njen negativan stav prema
Katoličkoj crkvi i česta novačenja.
c) Banska Hrvatska 1800.-1835.
Strahujući od novog apsolutizma bečkog dvora, hrvatski su se plemići vezali za snažnije
mađarsko plemstvo, tim su činom staleški interes podredili državnom interesu.
Hrvatski su plemići dio političkih i financijskih ovlasti hrvatske prepustili 1790. ugarskoj
vladi.
Uvođenje mađarskog jezik u upravu, sudstvo o školstvo opirali su se svećenici, koji su se
zalagali za upotrebu latinskog jezika.
1791.g. mađarski jezik je uveden u hrvatske škole kao izborni predmet, a 1827. kao obvezatni
predmet.
Josip Kuševiæ objavio je knjigu O municipalnim pravima i statutima Kraljevina Dalmacije,
Hrvatske i Slavonije, u kojoj je dokazivao da hrvatska ima prava na zaseban položaj u
ugarskom Kraljevstvu.
Ljudevit Gaj objavio je 1830.g. Kratku osnovu horvatsko-slavenskog pravopisanja.
Grof Janko Drašković objavio je 1832.g. Disertaciju, prvi hrvatski nacionalni program.
11
d) Hrvatski narodni preporod
Hrvatski je narodni preporod počeo u Banskoj Hrvatskoj: na hrvatske zemlje proširit će se u
kasnijim desetljećima 19.st.
Ljudevit Gaj je 1835. pokrenuo izdavanje novina na kajkavskom narječju, iduće je godine
prihvatio uporabu štokavskog narječja.
Bečki je dvor 1843. zabranio upotrebu ilirskog imena.
Horvatsko-vugerska stranka, čije su pripadnike ilirci nazvali mađaronima, prva je politička
stranka u hrvata.
Ilirci su organizirali Narodnu stranku.
Sukob između iliraca i mađarona dosegnuo je vrhunac 1845. kada su vojnici pucali na
okupljene ilirce- „srpanjske žrtve“.
Godine 1847. Hrvatski je sabor proglasio je hrvatski jezik službenim.
e) Djelovanje Josipa Jelačića
Vodeću ulogu u politici banske hrvatske preuzeo je 1848.g. Josip Jelačić.
1848.g. pojačala su presezanja Mađara prema Hrvatima.
Nakon neuspjelih pregovora izbio je u jesen 1848. rat između Hrvata i mađarske vlade.
Jelačić je aktivno pomogao bečkom dvoru u slamanju bečke i mađarske revolucije.
Pod Jelačićevom je banskom vlašću formalno ujedinjena većina hrvatskih zemalja.
Novi car Franjo Josip proglasio je oktroirani Ustav, a uskoro potom zavladao je apsolutistički.
3. Europa i svijet u drugoj polovici 19. st.
a) Doba tehničkih otkrića. Novi izvori energije
Drugom industrijskom revolucijom nazivamo izum i primjenu električne energije i motora s
unutrašnjim izgaranjem.
Uporaba novih izvora energije ubrzala je industrijalizaciju i urbanizaciju.
U drugoj polovini 19.st. razvile su se brojne prirodne, tehničke i društvene znanosti.
Zbog velike proizvodnje, kapitalistički svijet su potresale gospodarske krize.
Položaj radnika bio je iznimno težak.
b) Europske države i SAD u drugoj polovini 19.st.
Velika Britanija bila je vodeća gospodarska sila 19.st.
Kraljevina Italija proglašena je 1866.,a tek 1871. je Italija obuhvatila cjelokupno nacionalno
područje.
1867.g. sklopljena je austro-ugarska nagodba.
1871.g. u Versaillesu je proglašeno ujedinjenje Njemačke.
Između 1861. i 1865.g. u SAD-u je trajao Građanski rat, nakon kojega je ondje ukinuto
ropstvo, otada moć SAD-a nezaustavljivo raste.
c) Razdoblje razvijenog kapitalizma-imperijalizma
Razdoblje kapitalizma koje nazivamo imperijalizmom obilježio je kraj 19. i početak 20.st., u
tom su razdoblju stvorena kolonijalna carstva, a europske su se zemlje udružile u vojno-
političke saveze.
12
Britanci su u drugoj polovini 19.st. stvorili golemo kolonijalno carstvo.
Središte europske politike nakon 1871. bilo je u Berlinu-Otto von Bismarck bio je do 1890.
vodeći europski političar.
Umjetnički pravac koji je dominirao europom druge polovine 19.st. nazivamo realizmom,
istodobno se razvija umjetnost moderne, ponajprije impresionizam.
3. Hrvatska u drugoj polovini 19.st.
a) Hrvatska u desetljeću apsolutizma (1851.-1860.)
Bahovim se apsolutizmom željelo modernizirati Habsburšku Monarhiju.
Bachovi su se činovnici zvali husari i provodili su germanizaciju.
Građanskim je zakonikom proglašene nepovredivost privatnog vlasništva.
Gospodarsko je stanje u svim hrvatskim zemljama bilo loše.
b) Hrvatska u osvit modernog doba. Sabor 1861.
Nakon propasti Bachova apsolutizma, u hrvatske je zemlje Listopadskom diplomom uveden
parlamentarizam i ustavnost- osnovani su zemaljski sabori za Istru i Dalmaciju, a obnovljen je
rad Hrvatskog sabora za Bansku hrvatsku te Slavoniju i Srijem.
Na saborima 1861. formirale su se političke stranke.
Preporod u banskoj hrvatskoj potaknuo je preporod Hrvata u Istri i Dalmaciji.
U drugoj polovini 19.st. počinje hrvatsko-srpski spor.
c) Hrvatsko-ugarska nagodba i njezino značenje
1867.g. potpisana je Austro-ugarska nagodba.
Potpisivanjem Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. Hrvatska je priznata neovisnom političkom
zajednicom.
Hrvatska je dobila autonomiju u upravnim i sudskim poslovima te upravu nad školama i
vjerskim zajednicama, ugarska je vlada prisvojila gospodarske i financijske nadležnosti te
nadležnost nad poštanskim i željezničkim prometom.
Hrvati nisu bili zadovoljni dualističkim sustavom.
1871.g. Eugen Kvaternik je podigao ustanak, Rakovičku bunu, s ciljem stvaranja samostalne
hrvatske.
d) Hrvatske zemlje nakon nagodbe
Ivan Mažuranić proveo je opsežne reforme kojima je modernizirao Bansku hrvatsku te bio
uzor hrvatskim preporoditeljima u Istri i Dalmaciji.
Mažuranić je modernizirao upravu, sudstvo i školstvo.
Za vrijeme Mažuranićeva banovanja osnovano je nekoliko kulturnih i znanstvenih ustanova.
Istarski i dalmatinski sabor postali su poprištem preporoditeljskih aktivnosti.
e) Hrvatska potkraj 19.st. Banovanje Khuena-Hedervaryja
Posljednjih desetljeća 19.st. stanovnici banske hrvatske bili su izloženi snažnoj mađarizaciji,
provodili su je službenici Ministarstva financija, Direkcija pošta i željeznica, a posebno grub u
provedbi peštanske politike bio je ban Khuen-Hedervary (1883.-1903.)
Nakon potpisivanja Hrvatsko-ugarske nagodbe počelo je razvojačenje Vojne krajine.
13
Nakon ulaska austro-ugarske vojske u BIH 1878.,Vojna Krajina postala je nepotrebna te su je
vlasti 1881.priključile Banskoj hrvatskoj.
Na zgrade ministarstva financija te na pošte postavljeni su grbovi s natpisom na mađarskom
jeziku što je izazvalo političko vrenje u Banskoj Hrvatskoj.
Ban Khuen-Hedervary provodio je mađaronsku politiku te bio surov u obračunima s
političkim neistomišljenicima.
Za vrijeme Khuenove vladavine razvijalo se gospodarstvo,širila mreža pruga, a izgrađeno je i
mnoštvo javnih zgrada.
Godine 1903. nakon objavljivanja članka Do istrage naše ili vaše izbili su novi nemiri u
Hrvatskoj, zbog kojih he Khuen-Hedervary smijenjen.
g) Hrvatska početkom 20.st.
Početkom 20.st u hrvatskim je zemljama stvorena politika novog kursa, izražena u riječkoj i
zadarskoj rezoluciji.
Vodeća politička stranka bila je hrvatsko-srpska koalicija.
U Hrvatskim su zemljama osnovane nove političke stranke socijaldemokratskog i pravaškog
usmjerenja.
Zbog teškog gospodarskog stanja nastavljeno je iseljavanje Hrvata u prekomorske zemlje.
Pojavljuju se prvi političari koji nastoje uvesti seljake u politiku.
4. Svijet i Europa početkom 20. st.
a) Regionalni ratovi i krize
Prvi svjetski rat nije počeo iznenada-njemu su prethodile dugotrajne političke krize, a u
balkanskim su ratovima velesile odmjeravale snage i nastojale zauzet što bolje pozicije na
nekadašnjim područjima Osmanlijskog carstva.
1908.g. Austro-ugarska je pripojila BIH.
Balkanskim su ratovima Osmanlije potjerane iz jugoistočne europe-balkanske su se zemlje
proširile, a svaka je balkanska zemlja imala zaštitu neke velesile.
b) Prvi svjetski rat. Ratna zbivanja od 1914. do 1917.g.
Uzroci Prvog svjetskog rata bili su nepomirljivi interesi svjetskih velesila, ponajprije želja
njemačke za novom podjelom kolonija.
Povod ratu bio je sarajevski atentat na Franju Ferdinanda.
Prvi svjetski rat trajao je od 1914. do 1918.
U njemu su se sukobile članice Antante (UK, Francuska i Rusija) i članice središnjih sila
(Njemačka, Austro-Ugarska) te njihovi saveznici.
Temeljno obilježje Prvog svjetskog rata bilo je dugotrajno poziciono ratovanje.
c) Zbivanja 1917. i 1918.g.
Nakon golemih gubitaka u ratu, Rusiju je preplavilo nezadovoljstvo-u veljači 1917. srušen je
carski režim, a u listopadu iste godine u Rusiji su na vlast došli boljševici.
Nakon izlaska Rusije iz rata, Njemačka je prebacila snage na zapadno bojište i tako pojačala
pritisak na vojsku Francuske i Velike Britanije.
Ulazak SAD-a na stranu Antante označio je prekretnicu u tijeku ratovanja.
14
U 14 točaka, textu američkog predsjednika Wilsona, definiran je američki ratni cilj-isti je text
bio osnovicom za rad Pariške mirovne konferencije te podloga za kasnije osnivanje Lige
naroda.
d) Hrvatska u vrijeme Prvog svjetskog rata
Zbog režimskih nasilja hrvatske je zemlje preplavilo antiaustrijsko raspoloženje.
Hrvatski su vojnici stvorili zeleni kader, a izbile su i pobune hrvatskih mornara.
Za vrijeme prvog svjetskog rata pojavili su se među hrvatima različiti pogledi na političku
budućnost Hrvatske, prikazani u politici Jugoslavenskog kluba i Jugoslavenskog odbora.
Za vrijeme rata i neposredno nakon njegova svršetka donesene su važne političke odluke:
Zagrebačka rezolucija te Svibanjska, Krfska i Ženevska deklaracija.
4. Hrvatska, Europa i svijet između dva svjetska rata
a) Odnosi u Europi i svijetu nakon Prvog svjetskog rata
Nakon svršetka Prvog svjetskog rata, sile pobjednice ustanovile su u Parizu novu političku
kartu Europe.
Na pariškoj mirovnoj konferenciji Njemačka je morala priznati da je glavni krivac za rat.
Izvan sustava koji su ustanovile sile pobjednice ostala je jedino Rusija, pod vlašću boljševika.
Stvorena je liga naroda, međunarodna udruga država, koja je trebala štititi mir i postojeći
poredak.
Velika gospodarska kriza protresla je gospodarstvo SAD-a i svih europskih zemalja, izuzev
SSSR-a, koji je imao plansku privredu.
b) Ususret novom ratu
Velika gospodarska kriza potaknula je razvoj totalitarističkih sustava u Njemačkoj, Japanu i
Italiji.
U Njemačkoj na vlast dolaze nacisti, u Japanu militaristi, a u Italiji fašisti.
Prvi sukobi počinju 1935.g.
Španjolski Građanski rat trajao je od 1936. do 1939.g.
c) Hrvatska u sklopu kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Dana 1.prosinca 1918. nastala je monarhistička Jugoslavija, najvažnija posljedica ujedinjenja
bio je gubitak hrvatske državnosti.
U novoj državi mnogi su hrvati zatvarani, a neki su poput Stjepana Radića i ubijeni.
U Kraljevini SHS bila je izražena srpska hegemonija.
Odredbe Vidovdanskog ustava, kao i zakoni proizašli iz njega bili su nepovoljni za razvoj
hrvatskog gospodarstva, kulture i nacionalnih institucija.
Rapallskim i Rimskim ugovorima ozakonjeno je otimanje hrvatskih teritorija.
Stjepan Radić bio je vođa oporbe i žestok protivnik odredaba Vidovdanskog ustava.
d) Hrvatska u doba monarhističke diktature (1929.-1934.)
Hrvatski su komunisti željeli razbiti Jugoslaviju i uspostaviti sovjetsku hrvatsku.
Pravaši su osnovali vojne odrede i borbom su htjeli izboriti hrvatsku neovisnost.
15
Hrvatska je seljačka stranka i dalje zagovarala politički, a ne oružani otpor diktaturi i nastavak
djelovanja unutar Kraljevine Jugoslavije.
1931.g. kralj je proglasio Oktroirani ustav.
Zagrebačke su punktacije bile odgovor na režimska nasilja.
1934.g. u atentatu je ubijen kralj Aleksandar, nakon njegove smrti Jugoslavijom je vladalo
Namjesništvo.
e) Nastanak Banovine Hrvatske
Nakon dvadesetak godina teške političke borbe, beogradski je dvor pristao na rješavanje
hrvatskog pitanja- stvorena je Banovina Hrvatska.
Skori početak Drugog svjetskog rata i raspad Kraljevine Jugoslavije onemogućili su da
Banovina Hrvatska odista zaživi.
5. Razdoblje Drugog svjetskog rata
a) Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat najveći je sukob u povijesti.
Trajao je od 1939. do 1945. a u njemu su se sukobile članice sila Osovine i Antifašistička
koalicija.
Rat je počeo 1.rujna 1939. njemačkim napadom na Poljsku.
U prvoj fazi rata prevlast je imala njemačka vojska, poslije jačaju snage antifašističke
koalicije.
U Atlantskoj su povelji sadržane odrednice antifašističke borbe i uređenja zapadnog svijeta
nakon pobjede nad fašizmom i nacizmom.
Teheranska konferencija, konferencija na Jalti te Postdamska konferencija najvažniji su
sastanci političara Antifašističke koalicije.
U Drugom svjetskom ratu prvi put je korišteno nuklearno oružje.
Rat je završio 2.rujna 1945. kapitulacijom Japana.
b) Hrvatska za vrijeme 2.svjetskog rata
Nakon njemačkog napada 6.travnja 1941., propala je Kraljevina Jugoslavija.
Nakon njezina sloma susjedne su zemlje priključile dijelove jugoslavenskog teritorija.
Na dijelu područja današnje RH, BIH i Vojvodine stvorena je Nezavisna Država Hrvatska.
Na čelu NDH bio je poglavnik Ante Pavelić.
NDH bila je saveznik fašističke Italije i nacističke Njemačke te je njezina sudbina bila usko
vezana uz sudbinu tih država.
Slično svojim uzorima NDH je otvarala koncentracijske logore ( Jasenovac i Stara Gradiška)
u kojima su ubijani Židovi, Romi, Srbi i Hrvati.
Otpor fašistima i nacistima davali su antifašisti.
Prvi partizanski odred osnovan je u okolici Siska 22.lipnja 1941.Ratne operacije vodio je
Glavni štab Hrvatske. Za vrijeme 2.svj.rata stvorena je socijalistička Jugoslavija.
AVNOJ je najviše tijelo Demokratske Federativne Jugoslavije, a ZAVNOH najviše tijelo
Federalna Države Hrvatske. ZAVNOH je 20.rujna 1943. donio odluku o sjedinjenju Istre,
Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih područja matici zemlji, što je nakon svršetka rata i
ostvareno.
Kraj rata u Hrvatskoj i Europi je bio u svibnju 1945.g.
16
6. Svijet i Europa nakon 2.svjetskog rata
Nacističkim su zločincima sudili vojni sudovi u Nurnbergu i Tokiju.
1945.g. održana je u San Franciscu osnivačka skupština Ujedinjenih naroda.
Nakon 2.svjetskog rata svijet se podijelio u dva suprostavljena bloka- jedan je predvodio
SAD, a drugi SSSR.
Hladnim ratom nazivamo razdoblje od svršetka 2.svj.rata do raspada komunističkog sustava
1990.g.
Podjela Njemačke prouzročila je prvi sukob hladnog rata.
Nakon 2.svj.rata socijalizam se proširio u mnoge europske i izvaneuropske države.
Nakon 2.svj.rata počeo je proces dekolonizacije.
Radni sukobi si političke krize nakon Drugog svjetskog rata bili su, zapravo, okršaji velesila.
Najteži sukob među njima bili su Korejski rat, Kubanska nuklearna kriza, sukobi Indije i
Pakistana, Vijetnamski rat i irački ratovi.
Nakon proglašenja države Izrael, počinju sukobi Arapa i Židova koji traju do danas.
Godine 1990 je došlo do sloma komunizma.
Želja za europskim integracijama potaknula je stvaranje Europske unije.
Nakon drugog svjetskog rata počinje najbrži razvoj tehnologije u dosadašnjoj povijesti: svijet
je postao „globalno selo“, a čovjek je krenuo u osvajanje svemira.
7. HRVATSKA NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA
a) Hrvatska u sklopu socijalističke Jugoslavije
Hrvatska je između 1945. i 1991. bila u sastavu socijalističke Jugoslavije.
Socijalistička Jugoslavija je bila jednostranačka država u kojoj nije bilo parlamentarne
demokracije.
Komunistička se vlast grubo obračunavala s političkim neistomišljenicima.
Privatno poduzetništvo zamijenjeno je državnim vlasništvom.
Josip Broz Tito bio je prvi komunistički vođa koji se suprostavio SSSR-u (1948.g.)
Jugoslavija je bila na čelu pokreta nesvrstanih zemalja.
Deklaracijom o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika upozoreno je na
neravnopravnost Hrvata u Jugoslaviji (1967.g.)
Hrvatsko političko vodstvo zahtijevalo je politiku čistih račun između republika ali je državno
vodstvo odbilo zahtjeve hrvatskog proljeća i smijenilo ili zatvorilo njegove vođe (1971.)
Ustav iz 1974.g. sa svojim konfederalnim elementima bio je pravna osnovica za razdruživanje
Hrvatske od socijalističke Jugoslavije.
Nakon smrti Josipa Broza Tita-1980.g.,SFRJ tone u sve veću krizu.
b) Nastanak suverene Hrvatske Države
U Hrvatskoj su 1989.g. osnovane prve nekomunističke stranke.
U proljeće 1990.g. održani su u Hrvatskoj višestranački izbori nakon kojih je uspostavljena
demokratska vlast.
Republika Hrvatska je 22. prosinca 1990.g. proglasila novi, demokratski Ustav.
Nakon provedenog referenduma 22. lipnja 1991. nastaje samostalna i suverena Hrvatska
država.
17
c) Hrvatska u obrani neovisnosti i suverenosti
Nakon odluke o samostalnosti, počela je velikosrpska agresija na RH.
Udara na R.H. izveli su JNA, pobunjeni Srbi, te dobrovoljački odredi iz Srbije.
15.siječnja 1992.g Republiku Hrvatsku priznale su države EU, a 7.travnja iste godine SAD.
22.svibnja 1992.g. Hrvatska je postala članicom UN.
Od 1992-1995.g. trajao je rat u BiH.
Uspješnim vojnim akcijama, ponajprije Bljeskom i Olujom, oslobođeni su okupirani dijelovi
Hrvatske.
Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja završena je 1997.godine.
Pitanja:
1. Što je povijest i zašto je učimo?
2. Grčka u starom vijeku?
3. Rim?
4. Hrvatska u ranom srednjem vijeku?
5. Koje su najvažnije značajke razvijenog i kasnog srednjeg vijeka?
6. Hrvatska u doba Arpadovića i Anžuvinaca?
7. Objasni velika geografska otkrića?
8. Hrvatska u ranom novom vijeku?
9. Razvoj SAD?
10. Objasni Francusku revoluciju?
11. Hrvatska u prvoj polovici 19.st.?
12. Hrvatska u drugoj polovici 19.st?
13. Objasni razdoblje prvog svjetskog rata?
14. Hrvatska između dva svjetska rata'
15. Drugi svjetski rat?
16. Hrvatska za vrijeme drugog svjetskog rata?
17. Svijet,Europa nakon 2.svj. rata?
18. Hrvatska u drugoj polovici 20 st?
Literatura: Zdenko Samaržija – Hrvatska i Svijet 1,2.
Tekst pripremio i prilagodio: prof. Josip Kovačević