UNIVERZITET U TUZLI EKONOMSKI FAKULTET KOLSKA 2010/2011

INOVACIJE I PODUZETNITVOGrupni rad studenata 17. grupeDedi Dino I-2070/08 Dini Anel I-2333/09 erzi Sinan I-2276/09 Hrni Edin I-2405/09

Tuzla, juni, 2011.Sadraj Uvod ...........................................................................................................................................2 Zadatak 1 ....................................................................................................................................3 Zadatak 2 ..................................................................................................................................17 Zadatak 3 ..................................................................................................................................31 Zadatak 4 ..................................................................................................................................45 Zadatak 5 ..................................................................................................................................53 Literatura ..................................................................................................................................64

2

Uvod Cilj ovog grupnog rada je ispunjenje ispitnih obaveza, te proirenje znanja u oblasti inovacija koje su danas aktuelne i u koje se mnogo ulae. Pri pisanju ovog rada koritene su odgovarajue internetske stranice, iji je sadraj posluio kao osnova za izradu samog rada. Rad se sastoji iz pet zadataka koji se mogu posmatrati kao zasebne cjeline, svaki zadatak je sainjen iz tri ili etiri koraka kao sastavna dijela. Prvi zadatak se odnosi na 50 otroumnih otkria koja su promijenila ameriki nain ivota, predstavljaju more promjena, te programska podruja koja su bila pod znaajnim uticajem ovih otkria. Svaki od studenata je izabrao jedno ili dva otkria, te istraio programsko podruje vezano za ista. U drugom zadatku je obraena materija vezana za najinovativnije kompanije na svijetu. etiri kompanije koje su navedene u ovom radu, su kompanije koje prema podacima Businessweek magazina, spadaju meu 50 najinovativnijih kompanija u svijetu u 2009. godini. Na osnovu istraivanja ovih kompanija, dati su brojni odgovori o tome kako ove kompanije uvode inovacije, koliko ulau u inovacije, kako dolaze do inovativnih rjeenja i sl. Trei zadatak tretira preduzea iz okruenja koja su uspjena u uvoenju inovacija. Kao u drugom zadatku, tako su i u ovom zadatku navedena 4 preduzea, a to su: Bh Telecom, Somboled Sombor, Bosna Bank International d.d. Sarajevo, te Procom. Izvrena je analiza razloga zbog kojih se ova preduzea smatraju inovativnim i uspjenim. Prezentirana je hronologija nastanka ovih preduzea, inovacije koje su ova preduzea uvodila, promjene koje su uticale na uspjeh ovih preduzea, naini na koje preduzee dolazi od inovativnih rjeenja, te kolika se finansijska sredstva izdvajaju za razvoj inovacija i novih proizvoda/usluga. U etvrtom zadatku je obraena problematika vezana za inovacije u Bosni i Hercegovini. Istraivanjem ove materije, doli smo do niza saznanja koja odlikuju trenutnu situaciju u Bosni po pitanju inovacija. Dati su odgovori na pitanja tipa, koji su najinovativniji inovatori u BiH, koje su to inovacije, kakav je odnos nadlenih institucija prema inovatorima, kakva je postojea zakonska regulativa u oblasti intelektualne zatite itd. U drugom koraku ovog zadatka, svaki od studenata je istraio rad jednog inovatora iz Bosne, te predstavio njegove inovacije, nagrade i priznanja, primjenjenost tih inovacija. Peti zadatak se odnosi na upravljanje pozitivnim promjenama. Sastoji se od testa samoocjenjivanja u pogledu prihvatanja pozitivnih promjena, te kritikog osvrta koji je nastao na osnovu rezultata dobijenih iz testa. Na kraju grupnog rada navedene su internet stranice koje smo koristili pri istraivanju svih ovih zadataka i izradi ovog rada.

3

1. ZADATAK The Next Sea-Changes Korak 1: Dedi Dino I-2070/08 Nanotehnologija-tehnologija budunosti Nanotehnologija je bilo koja tehnologija ije su polje djelovanja veliine reda milijarditog dijela metra. To su tehnologije koje manipuliu sa pojedinanim atomima. To je primijenjena nauka i odnosi se na proizvodnju ureaja ije su dimenzije 100 nanometara ili manje.Nanotehnologija je vjetina pravljenja ili rada sa stvarima tako malim da ih je mogue posmatrati samo pomou najjaih mikroskopa. To je takoer i sposobnost pravljenja veoma malihmaina uz pomo raunarske tehnologije, atom po atom. Da se naglasi ovaj smisao, esto se nanotehnologija naziva i molekularna nanotehnologija. Moe se rei da je nanotehnologija polje primijenjene nauke bazirana na dizajnu, sintezi i primjeni materijala i ureaja reda veliine nano. Prije oko ezdesetak godina fizika i njeni naunici su napravili atomsku bombu, zatim smo otili na Mesec, pojavio se mikroprocesor koji je pokrenuo revoluciju u informacionoj tehnologiji i telekomunikacijama. Meutim, sada se prelazi na biologiju i budunost e pripadati ljudima koji prouavaju tu nauku, ive sisteme, oni e stvarati nove uz pomo nanotehnologije. Rije nanotehnologija proizlazi iz nanometra, milionitog dela milimetra. To je vrlo mala dimenzija, gotovo nezamislivo sitna, a ipak je znatno vea od atoma. Atomi se po staroj nomenklaturi mere u angstromima, koji je desetina nanometra. Prefiks nano potie od grke rei nannos to oznaava neto siuno, patuljak, kepec, a pod nanotehnologijom se podrazumeva istraivanje i manipulacija materijom u sferi ispod 100 nanometra (nm), to znai da je re o redu veliine molekula i virusa. Deset spojenih atoma vodonika imaju duinu jednog nanometra, a jedan milion nanometra ini jedan milimetar. U poreenju s ljudskom dlakom, to je pedesetohiljaditi deli. Uobiajni kancelarijski papir debeo je ak 100.000 nanometara! Ili drugi primer, zamislimo da smo poveali atom do dimenzija loptice za stoni tenis, gde bi prava ping-pong loptica bila veliine zemlje na kojoj ivimo. Taka na kraju ove reenice manja je sto mikrometara, a na njoj ima mesta za pun milion atoma! Eto, to su dimenzije nove tehnologije koja je predmet istraivanja na svim podrujima ljudske aktivnosti i koja e biti osnovna nauka budueg razvijanja dogaaja u elektronici, medicini, graevinarstvu, poljoprivredi i svim drugim oblastima. Jednostavno, nanotehnologija e promeniti svet. Ona ve sada donosi veliki broj tehnikih novina kao to je novi materijal proizveden na Teksakom univerzitetu u Dalasu. Re je o otkriu profesora Rej Baughmana i njegovog istraivakog tima 2004. godine. Ovaj materijal je jai od elika, providan i neverovatno lak 10.000 kvadratnih metara, dakle 1 hektar ove materije teio bi samo 280 grama. Ima i drugih novorazvijenih materijala koji su manje spektakularni, ali praktiniji, kao na primer tkanine na kojima ne ostaju fleke, pantalone koje se ne prljaju ili na primer arape u kojima se ne znoje noge, prozori koji se ne prljaju, toaleti koji sami sebe iste, teniske lopte koje ne gube elastinost, lopte za golf koje u letu koriguju svoju putanju, toaletna koljka koja je obloena super glatkom glazurom sa rupicama mikroskopske veliine prenika manjeg od 30 nanometra. Poto su rupice manje od bakterija ili bui, na poroznoj povrini ne postoje uslovi za stvaranje naslaga i razvoj bakterija. U Kanadi ve postoje takvi toaleti. Za ova i druga

4

trenutna dostignua moemo zahvaliti izletu istraivaa u siuni svet materije nano. U nano svetu ne vae stara pravila, male stvari se ponaaju drugaije. Korak 1: Dini Anel I-2333/09 Kisele kie Kisela kia je padavina zagaena sumporovim dioksidom, duikovim dioksidima i drugim hemijskim spojevima. Dok se normalna pH vrijednost kie nalazi otprilike oko 5,6, pH vrijednost kisele kie iznosi u prosjeku 4 do 4,5. To otprilike odgovara 40 puta veoj koliini kiseline u odnosu na neoptereenu kinicu. Smanjenje pH vrijednosti za jednu mjeru znai prirast kiselosti za deseterostruko. Glavnu odgovornost za optereenja uzrokovana kiselim kiama snose termoelektrane, dim iz kuanstva i ispuni plinovi u prometu. tete nastale djelovanjem kiselih kia obino nastaju sasvim daleko od stvarnih tetnih izvora. Ako pH vrijednost u inae jako istim brdskim potocima i jezerima prijee u kiselo podruje moe doi do izumiranja riba i drugih organizama. Dospije li kisela kia u tlo oslobaaju se teki metali koji mogu opteretiti podzemne vode, a time i pitku vodu. Na taj nain se ovjek izlae pojaanom unoenju tekih metala u organizam. 1980-ih godina prolog stoljea se govorilo mnogo o "kiseloj kii". U meuvremenu se inilo da se ta tema zaboravila, no kisele kie i dalje postoje. Iako je veina mrtvih stabala posjeena i ume ponovo poumljene, ipak uzroci jo dugo nisu odstranjeni. U procesima sagorijevanja u industriji i sagorijevanju ispunih plinova u prometu i dalje nastaju plinovi kao to su sumpordioksid i duik-oksidi koji tim putem dospijevaju u okolinu. S vodom iz kinih kapi ovi plinovi reagiraju stvarajui kiseline. pH vrijednost kinih kapi se prebacuje u kiselo podruje. Strunjaci predviaju da e se u godini 2020. za treinu manje sumpornih-oksida isputati u zrak nego u godini 1980., ali da e se u podrujuAzije njihova emisija u tom vremenskom periodu vie nego udvostruiti. Jo tetniji su duik-oksidi koji u okolinu dospijevaju najveim dijelom kao ispuni plinovi u prometu. Paralelno sa svjetskim prirastom prometa strunjaci oekuju prirast i ovih plinova na svim kontinentima. Dakle, opasnost od kiselih kia jo nije prola. tovie, brzi razvoj industrije i prirast prometa e kiu i na drugim kontinentima uiniti kiselom. Teko je i zamisliti koji uinak bi kisele kie imale na tropske ume. Termin kisela kia se moe odnositi na kiu, snijeg, maglu, rosu, te je prikladniji izraz kisela padavina. Destilovana voda koja ne sadri ugljik dioksid ima pH vrijednost 7,0. Tenosti ija je vrijednost pH manja od 7 su kisele, a one ija je vrijednost via od 7 su bazine. ista i nezagaena kia obino ima pH oko 5,6, uslijed stvaranja ugljine kiseline zbog rastvorenog ugljik dioksida: H2O (l) + CO2 (g) H2CO3 (aq) Ugljina kiselina ionizuje u vodenom rastvoru dajui nisku koncentraciju hidronium iona: 2H2O (l) + H2CO3 (aq) CO32- (aq) + 2H3O+(aq) Dodatna kiselost potie od zagaivaa zraka, najprije sumpor dioksida, a zatim duikovih oksida. Sumpor dioksid ima veliki uticaj na kiselost zbog dobre rastvorljivosti u vodi i zbog vee konstante kiselosti sulfitne kiseline, koja je za etiri reda veliine vea u odnosu na ugljinu kiselinu. U tlu kiseline zapoinju svoje tetno djelovanje. Kisela kia prije svega tetno djeluje na oskudne brdske predjele, jer kiselina otapa hranjive tvari, kao npr. kalcij, iz tankog sloja humusa, pa stabla ostaju bez kalcija koji im je prijeko potreban za izgradnju njihovih stanica. Kiseline izravno oteuju korijenje stabala ili vodom dospijevaju u lie ili iglice

5

drvea, te oteuju njihova tkiva. Posljedica su mrlje smekaste boje.Takoer otapaju teke metale i aluminij u tlu. Korak 1: erzi Sinan I-2276/09 MR- magnetna rezonanca Temeljna istraivanja, podrana od strane NSF-a, dovela su do razvoja magnetne rezonance (MR) tehnologije, koja se sada iroko koristi u bolnicama za otkrivanje tumora i unutranjih oteenja pacijenata, te da se ispitaju razlike u modanom tkivu, na primjer. Kada su u pitanju rana istraivanja, Nacionalni institut za zdravlje (NIH), imao je veu ulogu u dalekometnim istraivanjima opredijeljenim ka razvoju magnetne rezonance. Malo ko je mogao predvidjeti 1946., kada su istraivai Stanford i Harvard istraili i otkrili fenomen nuklearne magnetne rezonance (NMR), da e prouavanje brzih karakteristika osnovne materije dovesti u 1970-im do poboljanja zdravstvene zatite. To je upravo ono to se i dogodilo. NMR je ubrzo primijenjen na razvoju NMR spektometra, naunog instrumenta koji se esto koristi u analitikoj hemiji. Od 1971. do 1981., medicinski istraivai i fiziki naunici u SAD-u i Velikoj Britaniji, mnogo su radili pionirski na razvoju tehnika MRI snimanja. to se tie medicinske upotrebe, od 1988. godine MRI je ostvarila znaajan prodor na svoje primarno trite: klinika medicina. MRI je premaio raunarski potpomognutu tomografiju (MAKA) skener, u eljeni dijagnostiki alat za brojne bolesti, naroito one koje ukljuuju oteenja mekih tkiva u tijelu. MRI tehnologija je stvorila mogunost kombiniranja informacija o brzim karakteristikama sa istraivanjima u matematici i visokim tokom magneta. Ona se oslanja na fiziku nuklearnu magnetnu rezonancu i na temeljne NMR spektometre za mjerenje valnih duina spektra. Danas se MRI koristi kako u mnogim bolnicama u SAD-u, tako i u stranim bolnicama, kao neinvazivna tehnologija koja pomae lijenicima da dijagnosticiraju iroku lepezu bolesti. To je odlian primjer kako osnovni rezultati istraivanja mogu posluiti kao temelj za praktinu primjenu nekoliko godina kasnije. Znaajan dio istraivake infrastrukture NSF-a, naunici irom svijeta koriste u cilju razvoja magnetne rezonance. Od 1995. do 1990. podrka NSF-a za temeljne NMR instrumente iznosila je 90 miliona dolara. NSF je takoe podrao istraivanja u drugim podrujima koja su direktno povezana sa razvojem MR tehnologije, kao to su elektromagnetizam, digitalni sistemi, raunarsko inenjerstvo, biofizika te biohemija. Korak 1: Hrni Edin I-2405/09 Multimedia

Kategorizacija multimedijeMultimedija moe biti iroko podijeljena u linearne i nelinearne kategorije. Linearni aktivni sadraj napreduje bez ikakve navigacijske kontrole za gledatelja kao to je kino prikazivanje . Non-linearni sadraj nudi korisniku interaktivnost za kontrolu napretka, kakve se koriste za raunalne igre ili se koriste u vlastitim tempom. Hipermedijalni je primjer nelinearne sadraja. Multimedija prezentacije mogu biti uivo ili snimljene. Zabiljeene prezentacije mogu dopustiti interaktivnost putem navigacijskog sustava . ivjeti multimedijalnu prezentaciju moe dopustiti predstavlja ili izvoa. Glavna znaenja multimedije

6

Multimedijske prezentacije mogu biti pregledane od strane osobe na pozornici , projicirane , prenosi , ili lokalno igrao sa media player . Emisija moe biti uivo ili snimljene multimedijske prezentacije. Emitira i snimke mogu biti analogni ili digitalni elektroniki mediji tehnologije. Digitalni online multimedija moe se preuzeti ili reproducirati . Streaming multimedijskih mogu biti uivo ili na zahtjev. Multimedija igre i simulacije mogu se koristiti u fizikom okruenju s posebnim efektima, sa vie korisnika u on-line mrei , ili lokalno uz iskljueno raunalo, sustav igre , ili simulator. Razliite oblike tehnolokih ili digitalne multimedijske mogu biti namijenjeni za poboljanje korisnika iskustvo, na primjer, kako bi se lake i bre prenijeti informacije. Ili u zabavu ili umjetnosti, da transcendira svakodnevnom iskustvu.

Poveana razina interaktivnosti je omoguena kombiniranjem vie oblika medijskih sadraja. online multimedija sve vie postaje objektivno orijentirani i podataka-driven, omoguujui aplikacija uz suradnju krajnjeg korisnika inovacije i personalizacije na vie oblika sadraja tijekom vremena. Primjeri ovih u rasponu od nekoliko oblika sadraja na web stranicama poput foto galerije s obje slike (slike) i naslov (tekst) korisnik aurira, kako bi simulacije iji ce se co-koeficijenata, dogaanja, ilustracije, animacije ili videa se mijenjati, ime MMS "iskustvo" biti izmijenjen bez reprogramiranja. Osim gledajui i sluajui, haptiko tehnologija omoguuje da osjetimo virtualne objekte. Nove tehnologije koje ukljuuju iluzije okusu i mirisu moe poveati multimedijalno iskustvo.

TerminologijaHistorija pojmaIzraz "multimedijalne" je skovao Bob Goldstein (kasnije ' Bobb Goldsteinn ') za promicanje srpnja 1966 otvorenja njegove "LightWorks u L'Oursin" show u Southamptonu , na Long Islandu. Dana 10. kolovoza 1966, Richard Albarino od raznolikost posudili terminologiju, izvjetavanje: "umotvorina songscribe-strip Boba (" Washington Square ") Goldstein," Lightworks 'je najnoviji multi-medija glazba-cum-vizualan dojam koji je debitirao kao diskoteci zbivati. Dvije godine kasnije, u 1968 , pojam "multimedijalni" su ponovno prisvojili opisati rad politikih savjetnika, David Sawyer, mu Iris Sawyer-jedan od Goldstein producenata u L'Oursin.

Multimedija (multi-image), postava za 1988 Ford New Car Najava Show, kolovoz, 1987, Detroit, MI7

U meuvremenu etrdeset godina, rije je preuzeo na razliita znaenja. U kasnim 1970-ih se taj izraz koristi za opisivanje prikaza koji se sastoji od multi-projektor klizanje pokazivanje tempiran za audio trag. U razdoblju od 1993 prvo izdanje McGraw-Hill's Multimedija: To to bi se rad, Tay Vaughan izjavio je: "Multimedija je bila kombinacija teksta, grafike, zvuka, animacije i videa koji se isporuuje od strane raunala. Kada dopustiti korisnik - gledatelj projekta - za kontrolu to i kada su ti elementi se isporuuju, to je interaktivna multimedija. Kada vam dati strukturu povezanih elemenata kroz koje korisnik moe kretati, interaktivnih multimedijalnih postaje hipermedijskih. Njemaki jezik u drutvu, Deutsche Gesellschaft fr Jezik , odluila da prizna rije je znaaj i ubiquitousness u 1990 dodjelom ga naslovom 'Rijei of the Year "u 1995. Institut saeo svoje opravdanje rekavi: "[Multimedija] je postao sredinje rije u prekrasan novi svijet medija" U uobiajenoj upotrebi, pojam se odnosi na multimedijalni elektroniki dostavljenu kombinaciju medija, ukljuujui video, fotografije, audio, tekst na takav nain da se moe pristupiti interaktivno. Velik dio sadraja na web danas spada u tu definiciju koju razumiju milioni ljudi. Neka raunala koja su prodali u 1990 bili su pod nazivom "multimedijskih" raunala, jer su ukljuivali CD-ROM pogon, to je omoguavalo dostavu nekoliko stotina megabajta video, slike i audio podataka. Korak 2: Dedi Dino I-2070/08 Kartografija Kartografija (gr. - karta i graphein - pisati) je nauka koja se bavi izuavanjem i izradom karata i globusa. Karte su se tradicionalno izraivale pomou olovke i papira, ali napredak i rasprostranjenost raunara je revolucionalizovao kartografiju. Karte predstavljaju pomo u sagledavanju prostornih podataka. Prostorni podatak se prikuplja merenjem i moe biti uvan u bazi podataka, iz koje se moe lako izvui za razliite potrebe. Kartografija kombinuje i umetnost i nauku, obuhvatajui upotrebu simbola kao predstavnike odreenih geografskih fenomena i sposobnost sagledavanja sveta u apstraktnom proporcionalno umanjenom obliku. Kartografska premisa se zasniva na tome da je svet mogue meriti i da je na osnovu toga mogue napraviti pouzdanu predstavu ili model te stvarnosti. Karte predstavljaju sastavni deo ljudske istorije. Nije poznato kada je nastala prva (moda prije 8,000 godina - ali svakako prije pisane rei). Poznato je da su postojale u Evropskim kulturama, na Srednjem istoku, Kini, Indiji i drugim delovima sveta. Najstarija sauvana mapa se trenutno nalazi kao zidna slika drevnog turskog grada Katal Huduka koja je datirana kao nastala krajem 7 milenijuma p. n. e. Mapa mundi je generalni naziv kojim se imenuju evropske karte sveta iz Srednjeg veka. Poznato je za oko 1,100 ovakvih karata da postoje i dan danas. Oko 900 je pronaeno kao ilustracija u rukopisima a preostale su napravljene kao pojedinani dokumenti . U dobu velikih geografskih otkria od 15. veka do 17. vijeka, kartografi su precrtavali ranije karte (od kojih neke nisu menjane vekovima) i crtali svoje bazirane na opaanjima istraivaa i novim tehnikama geometarskog merenja. Otkrie kompasa, teleskopa i sekstanta omoguilo je poveanje tanosti prikaza na karti. S obzirom na karakter delatnosti kojom se bavi postoje: 1. nauna kartografija (kartografska nauka) - u koju spadaju8

2.

1. teoretska 2. eksperimentalna, i proizvodna kartografija (kartografska tehnika)

Mogue su i druge podjele kartografije. Tako npr. prema vrsti sadraja koji se prikazuje, a koji je bio predmet istraivanja, mogue je kartografiju podijeliti na:

geografsku opte geografsku (topografska, horografska itd.) tematsku (geoloka, ekonomska, istorijska itd.), i kosmiku.

Karta ili mapa (gr list papira; na srednjovjekovnom latinskom, mappa; na eng., map), umanjena slika Zemljine povrine, nekog dijela Zemljine povrine ili neba. Zemljina povrina, zbog zakrivljenosti, ne moe se prikazati u ravni bez deformacija, a ne mogu se prikazati ni sve pojedinosti i svi objekti na Zemljinoj povrini. Prema tome karte su deformisane i pojednostavljene slike Zemljine povrine s unaprijed odreenom svrhom. Upotrebljavaju se za razliite naune, tehnike, ekonomske, vojne i kulturne potrebe, pa se i dijele prema razmjeri, sadraju i svrsi. Karta kao pojednostavljen prikaz prostora i navigacijske pomoi istie odnose meu objektima unutar prostora. Karta je dvodimenzionalni, geometrijski pouzdan prikaz trodimenzionalnog prostora. Nauka i umijee izrade karata naziva se kartografija. Izrada karata potjee jo iz kamenog doba i pomjera datum otkria pisanog jezika unazad nekoliko hiljada godina. Jedna od najstarijih sauvanih karata naslikana je na zidu atal Hejuka u srednjoj Anadoliji (dananja Turska), a nastala je oko 6200. p. n. e. Dok se o kartama misli kao o proizvodima razumnog, naunog pogleda na svijet, karte imaju i svoj mitski kvalitet. Predmoderne karte i tradicije kartiranja van zapadnjake tradicije esto su spajali geografiju s nenaunom kosmografijom pokazujui odnos posmatraa prema svemiru. Srednjovekovne "T-O" karte, na primjer, pokazuju Jerusalim u sreditu sveta. Suprotno tome, pomorske karte (ili "portolani") iz istog doba s prikazom Sredozemlja izvanredno su pouzdane. ak i danas ispod svoje isto upotrebne vrednosti, karte mogu biti snana retorika orua, pa je to bio izvor jako plodnog kriticizma karata tokom poslednjih dvadeset godina, znaajno u delima J. B. Harlija, Marka Monmoniera i Denisa Vuda. Putne karte su danas moda najire koriene karte pa formiraju podskup navigacijskih karata, koje takoe ukljuuju i pomorske karte, karte eljeznike mree ali i planinarske i biciklistike karte. Drutvenim kartama, ukljuujui GreenMaps, sve vie raste vanost. U terminima kvantiteta, najvei broj nacrtanih listova karata verovatno su napravili mesni geodeti u slubi optina, sakupljanja poreza, hitnih slubi i ostalih lokalnih agencija. Mnoge nacionalne geodetske projekte izvrila je vojska poput Britanskog Ordnans Surveja (sada graanska vladina agencija svjetski poznata po svom detaljnom radu). Mnoge, ali ipak ne sve karte napravljene su u razmeri, doputajui itaocu da shvati stvarne veliine i udaljenosti meu nacrtanim objektima. Vea razmjera pokazuje vie detalja, pa trai veu podlogu (papir) za prikazivanje istog podruja. Na primer, karte namjenjene planinarima esto su razmere 1:24,000, to znai da 1 bilo koje jedinice mjerenja na mapi odgovara 24,000 istih jedinica u prirodi; dok su auto karte esto razmjere 1:250,000. Karte koje koriste neki kvalitet osim fizikog podruja za odreivanje relativne veliine nazivaju se kartogrami.

9

Poznati primjer karte bez razmjere je karta Londonske podzemne eleznice koja najbolje ispunjava svoju namjenu tako to je fiziki manje pouzdana, a vie vizuelno komunikativna prema uurbanom pogledu radnika. To nije kartogram (poto ne postoji nikakvo dosljedno merenje udaljenosti) nego topoloka karta koja takoe oslikava pribline pravce. Jednostavne karte prikazane na nekim putnim znakovima pravaca sledei su primeri takve vrste. Zapravo veina komercijalnih navigacijskih karata kao to su putne karate i planovi gradova, rtvuju odreenu koliinu pouzdanosti u razmjeri kako bi doprinele veoj vizuelnoj korisnosti (na primjer preterivanje u irini puteva). Slinog miljenja kao i krajnji korisnik, kartografi e cenzurisati sadraj prostora predstavljenog kartom kako bi omoguili korisnije orue tom korisniku. Na primjer, putna karta moe i ne mora prikazivati eljeznike pruge, ili ih moe prikazati manje jasnije nego autoputeve.

Geografska karta svijeta (fizika) Prema razmjeri karte se dijele na karte krupne, srednje i sitne razmjere. Karte krupne razmjere (do 1:100 000) dobijaju se neposredno reprodukcijom originalnih terenskih snimaka. Karte srednje razmjere (od 1:100 000 do 1:500 000) izrauju se od karata krupne razmjere. Karte sitne razmjere (od 1:500 000 i dalje) izrauju se od karata srednje razmjere. Prema sadraju i svrsi karte se dijele na: geografske karte, na kojima su prikazani vei ili manji dijelovi nekog podruja Zemlje (mogu biti krupne, srednje i sitne razmjere); geoloke karte, prikazuju geoloke podatke na Zemljinoj povrini i ispod nje; pomorske karte konstruisane su specijalno za pomorski saobraaj; sadre sve elemente za navigaciju, reljef morskog dna (dubine), poloaje hridina i podvodnih grebena, morsku obalu i objekte na obali koji su vani za navigaciju; topografske karte prikazuju u odreenoj razmjeri deo Zemljine povrine u poloajnom i visinskom (Nadmorska visina) smislu; na orografskim kartama predstavljene su planine nekog kraja ili itave drave; hidrografske (hidroloke) karte prikazuju vode nekog kraja, etnografske prebivalite i rasprostranjenost nacionalnosti nekog kraja, orijentiring karte se koriste kao sportski rekvizit za bavljenje orijentiring sportom (razmera od 1:4000 do 1:15000)

Prema svrsi, karte mogu biti jo: istorijske, statistike, turistike, saobraajne (autokarte), meteoroloke i druge.

10

USGS digitalni raster Od poslednje etvrtine 20. veka, nezamJenljiv alat kartografa je raunar. Vei dIo kartografije, posebno kod geodetskog prikupljanja podataka, obuhvaen jegeografskim informacionim sistemom (GIS). ak i kada se ne radi o GIS, veina kartografa sada koristi razliite raunarske grafike programe za stvaranje novih karata. Interaktivne, raunarski obraene karte komercijalno su dostupne i dozvoljavaju korisnicima zumiranje (uveliavanje), ponekad i mogunostima zamjene jedne karte s drugom razliite razmjere sa sreditem u istoj taki. Satelitski navigaconi sistemi u automobilu su raunarski obraene karte s planiranom rutom i obavetajnim ureajima koje posmatraju poloaj korisnika putem satelita. Zumiranje u odreenom redu jedne ili kombinacije vie njih: 1. zamenjuje kartu s drugom detaljnijom 2. poveava istu kartu bez poveanja piksela, dakle pokazuje vie detalja 3. poveava istu kartu s poveanjem piksela (zamenjenih pravouglovima piksela); bez dodatno prikazanih detalja, ali zavisno od kvaliteta neijeg pogleda mogue je vidjeti vie detalja; ako raunarski prikaz ne pokazuje susjedne piksele stvarno odvojene, nego preklopljene (to ne ukljuuje LCD, ali moe katodnu cev), onda zamenjivanje jednog piksela pravouglim pikselom pokazuje vie detalja. Razlika u ovoj metodi je izvoenje interpolacije. Na primjer: Tipino (2) se primenjuje na datoteku prenosivog formata dokumenta (PDF). Poveanje u detaljima je, naravno, ogranieno na informaciju koju sadri datoteka: poveanjem krive moe na kraju rezultirati u serijama standardnih geometrijskih oblika poput ravnih linija ili okruglih lukova. (2) moe se primjeniti na tekst i (3) na skicu obiljeja karte poput ume ili zgrada. (1) moe se primeniti na tekst (prikazujui oznake za vie obiljeja), dok (2) se primenjuje na ostatak slike. Tekst se ne mora poveavati kada se zumira. Slino, put prikazan dvostrukom linijom moe ali i ne mora postati iri prilikom zumiranja. Karta moe takoe imati slojeve koji su djelimino rasterska, a djelimino vektorska grafika. Za pojedinanu sliku rasterske grafike (2) primenjuje se sve dok pikseli na slici datoteke ne odgovaraju pikselima na prikazu, prema tome (3) primenjuje se.

Geografski informacijski sustav (GIS) je sistav za upravljanje prostornim podacima i osobinama pridruenih njima. U najstroem smislu to je raunarski sistav sposoban za integriranje, spremanje, ureivanje, analiziranje i prikazivanje geografskih informacija. U openitijem smislu GIS je oruje "pametne karte" koje doputa korisnicima stvaranje

11

interaktivnih upitnika (istraivanja koja stvara korisnik), analiziranje prostornih informacija i ureivanje podataka. Tehnologija geografskog informacijskog sustava moe se koristiti za znanstvena istraivanja, upravljanje resursima, imovinsko upravljanje, planiranje razvoja, kartografiju i planiranje puta. GIS bi na primjer mogao doputati planerima u sluaju opasnosti da lako izraunaju vrijeme potrebno za odgovor u sluaju prirodne katastrofe ili bi se pak mogao koristiti za pronalaenje movara koje trebaju zatitu od oneienja. Korak 2: Dini Anel I-2333/09 Arhitektura i inenjering Graevinarstvo ili graevina je primijenjena znanost, najstarija i najznaajnija grana tehnike. Graevinska se tehnika bavi poslovima potrebnim za graenje svih vrsta arhitektonskih zgrada, cesta, eljeznikih pruga, mostova, tunela, vodovoda, kanalizacija, melioracijskih objekata, ureenjem vodotoka i iskoritavanjem vodnih snaga (hidrocentrale), elektrana i ostalih postrojenja za proizvodnju svih dobara. Osobu koja se bavi graevinarstvom nazivamo graevinski inenjer. Graevinska tehnika je vjetina kojom ljudi od izvornih ili preraenih darova prirode osmiljeno (planirano) sastavljaju nove tvorevine povezane s tlom, odnosno fiksirane na zemlju, pa se njima koriste. Prirodni materijali kao to su: kamen, drvo, zemlja (glina), ali i umjetni: opeka, vapno, beton i elik, omoguuju osmiljeno povezivanje s tlom u jednu cjelinu koju nazivamo graevinskim objektom ili graevinom. Prema vrsti i karakteru poslova razlikujemo dva glavna smjera ili ogranka graevinske tehnike. U jednom se smjeru odvija graenje zgrada. Zgrade se istiu svojim glavnim dijelovima iznad zemlje, grade se dakle u vis, pa se graenje zgrada esto naziva visokogradnja. Visokogradnja je doslovni prijevod internacionalizirane starogrke rijei "arkitekton" () arhitektura. Graenje zgrada se kod nas naziva i zgradarstvo, ali je arhitektura najuobiajeniji izraz. S druge strane imamo graenje prometnica (ceste, eljeznice, mostovi, tuneli) i hidrotehnikih graevina (vodovod, kanalizacija, hidrotehnike regulacije, melioracije, iskoritavanje vodnih snaga te plovnost rijeka i kanala). Spomenuti se objekti grade uglavnom pri samom tlu, iako nije pravilo. Takvo se graenje esto naziva niskogradnja, a obiajniji je naziv graevinarstvo. Arhitektura (Latinski architectura, od starogre sloenice arkitekton, , od glavni i graditelj) u uem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih graevina. Arhitekt je osoba koja se bavi arhitekturom . Pojam "arhitektura" se takoer koristi za proizvode arhitektonske djelatnosti, npr. arhitektura Novog Zagreba ili arhitektura Dioklecijanove palae. Arhitekt se bavi planiranjem i projektiranjem zgrada i drugih graevina, te sudjeluje u nadzoru i voenju izgradnje istih. Arhitekt osmilja graevine s obzirom na kontekst i program, razmatrajui pri tom masu, formu, volumen, prostor, teksturu, strukturu, svijetla i sjene, materijale i pragmatine poput trokova, konstruktivnih i tehnolokih ogranienja da bi doao do praktinog, ekonominog i po mogunosti umjetnikog arhitektonskog djela.

12

Arhitektura je umjetnost oblikovanja prostora volumenom. Ona je likovna umjetnost koja ima praktinu namjenu zatita od prirodnih nepogoda (kia, vjetar, snijeg ), hladnoe ili vreline. Graevina izvana tvori volumen (kao skulptura), dakle ima raspored i odnos masa, odnos punog i praznog, zatvorenog i otvorenog, svojstva grae, osobitosti obrade povrina, obojenost itd. Uz tri dimenzije irinu, visinu i dubinu, arhitektura ukljuuje i etvrtu dimenziju vrijeme, tj. kretanje potrebno da se arhitektura "doivi" sa svih strana, iznutra i izvana! Osobit je i prostor unutranjosti arhitekture koji je potrebno promatrati neodvojeno od vanjskog omotaa. Raspored i organizaciju prostora, veliinu pojedinih prostora i njihove veze, moemo spoznati tek iz arhitektonskih nacrta ili snimaka. Oni moraju biti pravilni i "u mjerilu", tj. da svaka mjera u nacrtu odgovara mjeri u naravi u nekom omjeru (1:100, 1:50 ). Jedini nain da doivimo arhitekturu kroz slike je da sloimo jedinstven doivljaj o graevini iz slika proelja (nacrt), bonih strana (bokocrt), unutarnjeg prostora odozgo (tlocrt) ili ponajbolje presjekom graevine. Vano je napomenuti da strogo dijeljenje graevine i arhitekture nema previe smisla jer graevinarstvo obuhvaa mnogobrojne poslove za sve vrste graevina, dok arhitektura obuhvaa arhitektonsko projektiranje objekata visokogradnje. Dokaz stabilnosti i nosivosti arhitektonskog projekta izvodi graevinar u nastavku projektne dokumentacije. Isto tako, arhitekti bivaju potrebni za neke objekte niskogradnje. Bez obzira na smisao, ipak postoji ta podjela. Inenjering ili ininjerstvo je primjenjivanje nauke u potrebe ovjeanstva, a postie se upotrebljavanjem znanja iz matematike i praktinog iskustva za kreiranje upotrebljivih predmeta ili procesa. Ljudi obrazovani i primjenjeni u inenjeringu se zovu ininjeri. Ininjerstvo je disciplina, vjetina i profesija dobijanja i primjene tehnikog, naunog i matematskog znanja u dizajniranju i upotrebi materijala, struktura, maina, ureaja, sistema i procesa da bi se sigurno realizovao eljeni cilj ili sainio izum. Koncept inenjerstva postoji od veoma ranih vremena, kako je ovjeanstvo razvijalo temeljne izume kotur, polugu i toak. Svaki od ovih izuma je u skladu sa modernim definicijama inenjerstva iskoritavajui osnovne mehanike principe da razvije korisne alate i predmete. Korak 2: erzi Sinan I-2276/09 Arhitektura i inenjering Arhitektura predstavlja umjetnost gradnje, oblikovanja i izrade najrazliitijih objekata sa razliitim funkcijama: za ivljenje, odmor, rekreaciju, obrazovanje, radne djelatnosti i druge brojne aktivnosti. ira definicija arhitekture ukljuuje i druge grane, kao to su oblikovanje i planiranje razvoja okoline, dizajn namjetaja i drugih proizvoda. Najstarije ouvano djelo koje govori o arhitekturi (Vitruvius), smatra da dobra graevina treba imati ljepotu, vrstinu i korisnost, te se arhitektura esto posmatra kao nain pronalaenja odgovarajueg omjera izmeu ove tri osobine, a da pri tome ni jedna ne dominira. Arhitektura je multidisciplinarna, jer objedinjava matematiku, nauku, umjetnost, politiku, historiju, filozofiju i druge nauke. Prvi put se pojavljuje kao rezultat dinamike izmeu potreba i sredstava. Sa napredovanjem ljudi i irenjem znanja, arhitektura postaje zanat. Rana ljudska naselja bila su ruralnog tipa. Do nastanka gradova, dolo je sa poetkom suvine izrade, a tada i ruralni narodi postaju urbani. Renesansa i njen poticaj individualnosti i ovjeanstvu umjesto vjere, donosi novo poglavlje u historiji arhitekture. U tom periodu, zgrade su odreene posebnim arhitektima, kao to su

13

Michelangelo, Brunelleschi i Leonardo da Vinci. Do primjene estetike u arhitekturi, dolazi sa akumulacijom znanja o novim naukama, rastom novih materijala i tehnologije, te na taj nain arhitekti sve vie gube tehnike aspekte zgrade. Industrijska revolucija je dopustila masovnu konzumaciju i estetika je postala kriterij ak za srednju klasu zbog jeftinog proizvoda mainske produkcije. U zaecima, moderna arhitektura je bila eksperimentalni pokret sa moralnim, filozofskim i estetikim korjenima. Arhitekti su postali vane linosti i bili su poznati kao majstori. Moderna arhitektura je kasnije prihvatila masovnu produkciju zbog njene jednostavnosti, a ponajvie zbog ekonomskih razloga. ezdesetih godina 20-tog vijeka, ovaj stil je kritikovan. Ljudi su uoili nedostatke ovog stila, kao to su: nedostatak karaktera, runoa i uniformnost. Dolo je do reagovanja od strane arhitekata koji su pokuali da odgovore na ovaj problem, pokuavajui da naprave vie populistiku arhitekturu na vidljivom nivou. Ovaj pokret nazvan ja postmoderni. Sa poveanjem sloenosti zgrada, te priznavanjem mnogih drugih briga, dolazi do toga da je arhitektura postala multidisciplinarnija. Postoji nekoliko vrsta arhitekture, a to su: greko-romanska, romanika, gotika, osmanska, viktorijanska, novo-klasina, novogotika te post-moderna. Danas se mnogo ulae u arhitekturu, u mnoga idejna rjeenja koja mogu odgovoriti novonastalim globalnim problemima, kao to su prenaseljenost, globalno zagrijavanje i sl. U narednom dijelu ovog teksta navedeno je nekoliko primjera koji su povezani sa arhitekturom i inenjeringom. Prvi primjer jeste kua Lumenart koja je zamiljena kao nova atrakcija Pule. Ona bi svojom neobinom arhitekturom, slomljenom fasadom od recikliranog stakla, te maginim svjetlosnim instalacijama, trebala postati najbolja reklama za firmu. Projektant ove kue je Andrija Rusan, jedan od najpoznatijih hrvatskih arhitekata. Vrijednost ove kue je milion dolara. Kua je dizajnirana za poznatog pulskog dizajnera, Deana Skiru. U ovoj palai je sjedite njegove firme Lumenart. U prizemlju ove kue je projektantski ured. Pregradni zidovi su stakleni, vlada minimalizam, jednostavnost i istoa linije, sve je digitalizirano, boja svjetlosti mijenja se na minijaturnim kontrolnim ploama, a s njom i cjelokupna atmosfera. Panju najvie privlae izdueni prozori razliitih dimenzija. Ova lomljena fasada je izvor svjetla, to omoguava da atmosfera oko kue bude arobna, toliko da e nou izgledati kao da ona lebdi pola metra iznad zemlje. Kua mjesecima plijeni panju lokalne javnosti, a naroito zbog te slomljenje fasade, napravljenje od recikliranog stakla. Ova kua ima i posebnu arhitektonsku vrijednost jer je ovaj postupak prvi puta koriten u Hrvatskoj. Drugi primjer je vezan za d.o.o ELSAT. Ovo preduzee je osnovano 1992. godine. Djelatnost kojom se oni bave jeste proizvodnja, instalacija i montaa opreme u oblasti slabe struje, i to: antenski sistemi, protivprovalni alarmi, zatita od poara, detekcija gasa, interfoni, video nadzor, ozvuenje, automatske rampe i kapije, raunarska mrea itd. Pored instalacija slabe struje, Elsat se bavi i elektroenergetskim instalacijama u poslovnim objektima i kod individualnih korisnika. Elsat je proizvodnjom poeo da se bavi 1997. godine, proizvodei dijelove ili sklopove u oblasti u kojima se bavi montaom, ali prije svega u antenskim sistemima. Ova firma posjeduje sertifikat ISO 9001 za poslove ugradnje sistema tehnike i protiv-poarne zatite, instalacija jake i slabe struje, kao i za proizvodnju opreme za antenske sisteme, kao i licencu inenjerske komore Srbije za projektovanje i izvoenje radova. Ono ime se bavi ovo preduzee jesu i pametne kue. Pametna kua je koncept modernog domainstva i ivljenja u njemu. One se prilagoavaju trenutnoj aktivnosti, raspoloenju, navikama i ivotnom stilu svakog ukuana, a pritom ostvaruju energetske utede. Ona je sistem kune automatike maksimalno jednostavan za korienje, odravanje i ugradnju. Smisao ovog tehnolokog napretka jeste poveanje kvaliteta stanovanja. Pored ivotnog stila, komfora, bezbijednosti i sigurnosti stanara, racionalnog korienja uvijek oskudnih vremenskih resursa, koncept podrazumijeva i izgradnju i prisustvo svijesti o potrebi za paljivim i racionalnim iskoriavanjem energetskih resursa, ija e cijena biti sve vea, a globalna raspoloivost sve manja. Osnovni zadatak kune automatike jeste da se zadovolji kvalitet ivota savremenog

14

domainstva, a da se pritom ostvare energetske utede. Elsat donosi na trite paljivo selektovane i testirane komponente renomiranih svjetskih proizvoaa, koje su ekonomski i tehnoloki optimizirane i obogaene domaim znanjem, prilagoene specifinim potrebama korisnika u regionu, sa eljom i misijom da povea nivo kvaliteta stanovanja, uz racionalizaciju energetske potronje u zemljama regiona. Koncept pametna kua zasnovan je na korienju X10 protokola prijenosa upravljakog digitalnog signala kroz postojeu elektroenergetsku instalaciju, koji je praen SWT standardom. Ovaj protokol i standard pruaju mogunost implementacije sistema bez dodatnih i naknadnih graevinskih radova i projektovanja posebne paralelne instalacije, kako na objektima u izgradnji, tako i na stambenim jedinicama koje su ve u funkciji. Koristei i saimajui viegodinja iskustva iz razvoja i eksploatacije sistema kune automatike u najrazvijenijim zemljama, pametna kua je koncipirana kao sistem kune automatike maksimalno jednostavan za korienje, odravanje i ugradnju i kao napredno tehnoloko rjeenje u slubi poveanja kvaliteta stanovanja, energetske efikasnosti i zatite ivotne sredine. Ono oko ega se danas u svijetu vodi velika borba, jeste i nadmetanje u izgradnji to vee zgrade, koja bi ponijela epitet najvee i najgrandioznije na svijetu. Neke od najveih zgrada na svijetu su: Empire State Building, Petronas Towers, Sears Tower, Taipei 101, te Bur Dubai. Kina je zemlja u kojoj se nalazi veliki broj zgrada koje se prostiru na vie desetina katova. Samo angaj ima negdje oko 1000 nebodera. Zbog problema prenaseljenosti koji pogaa ovu zemlju, ona je prinuena da irenje zamijeni rastom u visinu. Danas, trend visoke gradnje je najprisutniji u Aziji, dok Evropa i SAD polako gube tu bitku. Petronas Towers je bila najvea zgrada sedam godina. Ova dva nebodera smjetena su u malezijskoj metropoli Kuala Lumpuru. Vlasnitvo su dravne naftne kompanije. Tornjevi su visoki 452 metra i cjelokupni prostor od 88 katova zauzimaji uredi. Gradnja ovih tornjeva trajala je ukupno 6 godina. Osim, prizemljem, blizanake zgrade spojene su i tunelom, odnosno mostom na visini od 170 metara, smjetenim na 42. katu, dugakom 48 metara. Mnogo due od Petronas Towera na vrhu ljestvice, proveo je Sears Tower. Njihovo sjedite je u ikagu. 24 godine Sears Tower je bio najvea zgrada na svijetu. Visok je 442 metra, a ima 108 katova. S obzirom na antene, jer je njegova sredinja antena visoka 85,3 metra, on dosee impozantnih 527,3 metra. Graevina je sastavljena od devet kvadratnih konstrukcija, ukupne povrine od oko 420.000 prostornih metara. Za izgradnju, najvie su koriteni elik, staklo, aluminij i beton. Opservatorijsko dizalo ugraeno u Sears jedno je od najbrih na svijetu, a zgradom svakodnevno projuri 16.000 zaposlenika. Jedini ameriki neboder koji se nalazi meu 10 najviih u svijetu, jeste Empire State Building. Titulu najvie zgrade na svijetu drao je ak 43 godine. Taipei 101 je visok 448 metara, koliko je upotrebljiva visina, dok njegova elina konstrukcija u vidu svojevrsne antene-stabilizatora dosee visinu od 509 metara. Na 101. katu, ne nalaze se samo poslovni prostori, ve i luksuzni stanovi. Samo jedan lift u ovom zdanju kotao je 2 miliona dolara. Radi se o najbrim liftovima na svijetu, projektovanim od strane Toshibe. Procjenjuje se da je na gradnju Taipeija utroeno negdje oko 2 milijarde amerikih dolara. Titulu najvie zgrade na svijetu Taipei je preuzeo od malezijskih blizanaca Petronas Towers. Grandiozni projekat, iji je cilj gradnja najvie zgrade na svijetu, pokrenut je u Dubaiju. Bur Al Arab je zgrada ija visina iznosi nevjerovatnih 705 metara. Ovaj projekat pomjera granice nezamislivog, te postavlja nove standarde u gradnji nebodera. Vrijednost ovog projekta procjenjuje se na 20 milijardi dolara, a potpisuje ga preko 500 konsultanata i arhitekata. Meutim, ovaj projekat je samo jedan u nizu od mnogih ija realizacija slijedi. Neki od tih projekata jesu spiralni toranj Guangzhou (Kina, visina 610 metara), TV toranj u Jakarti (Indonezija, visina 558 ,metara), Lotte Tower u Busanu (Juna Koreja, visina 494 metra), te mnogi drugi. Kada je u pitanju Evropa, treba rei da je ona ve odavno odustala od borbe sa azijskim gigantima. Neboder vrijedan pomena, jeste onaj u Frankfurtu, ija visina iznosi 259 metara, a sa antenom tano 300 metara. Ono to u budunosti sigurno slijedi na polju arhitekture, jeste pomicanje standarda, koji ve danas dovoljno prkose

15

granicama mate, te nekim prirodnim zakonima. Takoe je sigurno da e se u u budunosti mnogo vie panje obraati na gradnju zasnovanu na recikliranim materijalima. To se jednostavno samo po sebi namee, zbog sve manje prirodnih resursa. Svaka inovacija na tom polju je dobrodola. Manja upotreba prirodnih resursa, vie recikliranih materijala, zasigurno je da e dovesti do ogromnih energetskih uteda vrijednih i po nekoliko milijardi dolara. Na kraju to e dovesti i do stabilizacije prirodne sredine, manje globalnog zagrijavanja, redukcije CO2, to e u mnogome pomoi opstanku ljudske rase na ovoj planeti, te reducirati sve brojnije prirodne katastrofe. Korak 2: Hrni Edin I-2405/09 Arhitektura i inenjering Arhitektonsko inenjerstvo Arhitektonsko inenjerstvo, takoer poznato kao visokogradnja, je primjena inenjerskeih naela i tehnologija u izgradnji projektiranje i gradnju. Definicije arhitektonski inenjer moe znaiti: Inenjer u strukturne , mehanike , elektrine , graevinskih i drugih inenjerskih oblasti izgradnje projektiranja i izgradnje. Licenciran profesionalni inenjering u dijelovima Sjedinjenih Drava . U neformalnim kontekstima, i formalno u nekim mjestima, struni sinonim ili slian arhitekta . U nekim jezicima, "arhitekt" je doslovno prevedeno kao "arhitektonski inenjer".

Inenjering za gradnju Konstrukcije Strukturni inenjering ukljuuje analizu i dizajn fizike objekte kao to su zgrade, mostovi, oprema podrava, kule i zidine. Oni koncentrirajui se na zgrade odgovorni su za strukturne izvedbu velikog dijela izgraenog okruenja i, ponekad, neslubeno se spominju kao "zgrada inenjera". Strukturne inenjeri zahtijevaju strunost u vrstoe materijala i na seizmiki projektiranje konstrukcija pokrivena potresno inenjerstvo . Arhitektonske Inenjeri ponekad prakse strukturalne kao jedan aspekt njihovog dizajna, konstrukcije disciplinu kada prakticira kao specijalitet blisko surauje s arhitektima i ostalim inenjerskim strunjaci.

Obrazovanje Arhitektonske, strukturni, mehaniki i elektrini inenjering grane svaki imaju dobro organiziranu i obrazovne zahtjeve koji su obino ispunjene do zavretka sveuilinog programa. Arhitektonski kao jedinstveni integrirani polje studija Ono to razlikuje arhitektonski kao zasebne i jedinstvene integrirane podruje studija, u usporedbi s drugim inenjerskim disciplinama, je multi-discipliniran inenjerski pristup. Kroz trening i uvaavanje arhitekture, polje trai integraciju izgradnja sustava unutar cjelokupnog projekta zgrade. Arhitektonski fakultet ukljuuje dizajn sustava, ukljuujui zgrade za grijanje,16

ventilaciju i klimatizaciju (HVAC) , vodovod, zatita od poara , elektrine , rasvjeta , Arhitektonska akustika , i konstrukcijskih sustava. U nekim studijskih programa, studenti su obavezni da se koncentriraju na jedan od sustava, u drugima, oni mogu dobiti generalist Arhitektonski ili Graevinski fakultet stupanj. Korak 3: Dvije zajednike karakteristike izmeu pojavljivanja svih otkria i njihove primjene su : - Jasno vidljiv potencijal i upotrebljivost datog otkria u praksi - Postojanje potreba koje bi se mogle zadovoljiti tim otkriem Najvei potencijalni uticaj na ljudski ivot je imala nanotehnologija zbog irokog spektra primjene u razliitim oblastima poput ininjerstva, medicine i sl. Nae pretpostavke su se u velikom obimu promjenile kroz bavljenje sa novim naunim otkriima, jer smo uvidjeli da se inovacije stalno i kontinuirano deavaju irom svijeta. Korak 4: Istraivaki problem koji je privukao najvie novca i aktivnosti u posljednjih 10 godina jeste izgradnja vjetakih ostrva ispred obale Dubaija i izgradnja stambenih naselje na njima. Novo znanstveno otkrie koje se moe oekivati u narednih 10 do 20 godina su nanoroboti koji e imati primjenu u medicini tako to e se ubacivati u ljudska tijela gdje e vriti zadatke poput uklanjanje tumora, icenje krvnih sudova i sl. Pod uticajem ovog naunog otkria biti e najvjerovatnije djelomino ili u potpunosti zamjenjeni pojedini hirurki zahvati medicinski tretmani. Pod uticajem trendova sve vee gojaznosti populacije u modernim drutvima i sve veeg broja oboljelih od razliitih vrsta rakova ali i drugih bolesti ovo otkrie nano robota e sigurno imati veliku primjenu u medicini, te bi zbog toga mogla nastati potpuno nova industrija nano medicine.

2. ZADATAK17

NAJINOVATIVNIJE KOMPANIJE NA SVIJETU Korak 1: Dedi Dino I-2070/08 Toyota Motors Toyota Motor Corporation bavi dizajn, proizvodnju i prodaju limuzina, kombijima, kompaktni automobili, sport-utility vozila, kamione, i dijelovi i pribor prvenstveno u Sjevernoj Americi, Europi i Aziji. Kompanija nudi konvencionalnog motora vozila, ukljuujui subcompact i kompaktnih automobila u prvom redu sastoji od limuzine Corolla, Yaris, iQ, potomak xb, i potomak xD marke mini-vozila, osobna vozila, teretna vozila i auto dijelova, srednje veliine modela sastoji camry , REIZ, Avensis, i Mark X robnih marki, te luksuznih vozila pod Lexus i Crown marki, a Century limuzine, kao i hibridna vozila, koji se izvoditi na kombinaciju benzinskog motora i motornih prvenstveno pod markom Prius. Takoer prodaje sportskih vozila i specijalitet, koji ukljuuju Lexus SC i Scion tC marke; sport-utility vozila, ukljuujui i Sequoia, 4Runner, RAV4, Highlander, FJ Cruiser i Land Cruiser marke podizanje kamione koje obuhvaaju Tacoma i tundra marke minivans i kabina vagona koje prvenstveno ukljuuju Alphard, Vellfire, Corolla Verso, Wish, Hiace, Regius Ace, Estima, Noa, Voxy, Sienta, Izida, Passo Sette, i Sienna marke, a kamiona i autobusa. Osim toga, tvrtka prua maloprodaje i veleprodaje financiranja, usluge osiguranja, leasinga vozila i opreme, i druge financijske usluge, ukljuujui kreditne kartice prije svega svojim distributerima i njihovim klijentima. Nadalje, to ukljuuje u dizajnu i proizvodnji montanih stambenih, informacijske tehnologije povezane tvrtke, ukljuujui i e-commerce trite pod nazivom GAZOO.com i prodaje promocije za KDDI komunikaciju srodnih proizvoda. Tvrtka je osnovana 1933 godine i ima sjedite u Toyota Gradu, Japan. Toyota Motors Corp poveao je svoju investiciju IDR 1,7 trilijuna (197 milijuna dolara) zaizgradnju dvije nove tvornice u Karawang, West Java, s godinjim kapacitetom proizvodnje od 40.000 jedinica. Producentska tvrtka je projicirana do 100.000jedinica, a ove godine poveati na 140.000 jedinica u 2013. maksimalni proizvodnikapacitet tvornice je 180.00 0 jedinica godinje. dva nova postrojenja e bitiizgraena u drugom polugoditu 2011 i da e poeti s radom poetkom 2013. Korak 1: Dini Anel I-2333/09 Microsoft Microsoft je amerika softverska kompanija. Osnovali su ju 1975. godine Bill Gates i Paul Allen. Osnovna djelatnost kompanije je razvoj osnovnog raunarskog softvera poput operativnih sistema, razvojnih alata, uredskih programa, baza podataka, itd. Slubeni slogan kompanije glasi Your potential. Our passion. Prvi Microsoftov proizvod bio je Basic prevodilac (eng. interpreter) za prvi komercijalni osobni raunar Altair 8800. Godine 1977. proizveli su i kompajler (eng. compiler) za programski jezik Fortran. U 1978. godini, otvorili su prvi prekomorski prodajni ured u Tokyu u Japanu, a prihod od prodaje te je godine premaio milijun dolara. Godine 1979. prebacuju teite razvoja na softver za 16-bitne mikroprocesore i na njima zasnovane raunare. Pravi poetak uspona Microsofta u vodeu softversku kompaniju poinje 1981, kada je IBM izbacio na trite osobni raunar IBM PC. Raunar je koristilo Microsoftov operativni sistem MS-DOS 1.0 i Microsoftove programske jezike Cobol, Basic i Pascal. Microsoft je zadrao autorska prava na

18

sav navedeni softver pa je rast popularosti IBM PC raunara i njegovih kopija izravno pridonio rastu Microsofta. Microsoft Windows je operativni sistem za raunare zasnovana na IBM PC standardu. Postoje brojne verzije za razliite namjene, od osobnih raunara do mrenih posluitelja (servera). Zbog planetarne rairenosti i popularnosti kopija IBM PC raunara, operativni sistemi Windows smatraju se glavnim Microsoftovim proizvodom. Trenutno je najpopularniji desktop operativni sistem u upotrebi. Instaliran je na najveem broju novih raunara. Korak 1: erzi Sinan I-2276/09 BMW BMW (Bayerische Motoren Werke) je njemaka kompanija koja se bavi proizvodnjom automobila, motocikala, te proizvodnjom motora za trke svjetskog ampionata. Kompanija je osnovana 1916. godine od strane Franca Jozefa Popa. Njeno sjedite nalazi se u Minhenu. Matina kompanija BMW-a je Rolls-Royce Motor Cars Brendovi pod kojim prodaju svoj proizvodni asortiman jesu BMW Motorrad i Husqvarna brend. Poznata je po svojim performansama i luksuznim vozilima, te je svjetski lider u premium prodaji automobila. Kljuni ljudi ove kompanije su Norbert Reithofer i Joachim Milberg. Sa krajem 2010. godine, ova kompanija je zapoljavala ukupno 95.450 radnika. Prihodi ove kompanije za 2010. godinu iznose 60.48 milijardi eura, operativni prihod 5.094 milijardi eura, profit 3.128 milijardi eura, ukupna imovina 108.87 milijardi eura, ukupni kapital 23.10 milijardi eura. Postanak ove kompanije vee se za restrukturiranje motora Rapp Motorenwerkeaircraft, proizvodne kompanije iz 1917. godine. 1918. BMW, je bio prisiljen da prestane proizvoditi motore aviona zbog uvjeta Versajskog ugovora. Prvi BMW-ov znaajni avionski motor, bio je BMW Illa estorazinski motor, koji je hlaen tekuinom, vie napravljen za visinske performanse. Od prvih dana pa do danas BMW je stalno inovirao, uvodei nove komponente na svoje proizvode. BMW je aktuelni sudionik svjetskog ampionata u motociklizmu te formuli 1. Stalno praenje trendova i istraivanje trita, dobar dizajnerski tim, sigurno da su razlozi zbog kojih se ova kompanija nala na listi od 50 najinovativnijih kompanija na svijetu. Korak 1: Hrni Edin I-2405/09 Nokia Osnovana- Nokia Finska (1865.) Sjedite- Espoo Finska Kljune osobe- Fredrik Idestam (osniva) Djelatnost- Telekomunikacije Proizvodi- Mobilni telefoni, mrena oprema, raunalna oprema Prihod- 41.121 mlrd (2006.) Neto dobit- 5.488 mlrd (2006.) Broj zaposlenih 68,321 (31. mart 2007. godine) Slogan- Connecting People Web stranica- www.nokia.com Nokia Corporation je finskia multinacionalna komunikacijska korporacija koja ima sjedite u Keilaniemi , Espoo , grad susjedne Finske glavnog grada Helsinki . Nokia se bavi proizvodnjom mobilnih ureaja i konvergencijom u Internet i komunikacije industrije, s vie od19

132.000 zaposlenika u 120 zemalja, prodaje u vie od 150 zemalja i globalno ima godinji prihod od vie od 42 milijarde i dobit od 2000 od 2010. To je najvei svjetski proizvoa mobilnih telefona : njezino globalni trini udio iznosi 31% u etvrtom tromjeseju 2010, to je poveanje od oko 30% u treem kvartalu 2010, ali za razliku od procijenjenih 35% u etvrtom kvartalu 2009. Nokia procjenjuje udio konvergirane mobilnog ureaja na tritu je 31% u etvrtom tromjeseju, u usporedbi sa 38% u treem tromjeseju 2010. Nokia proizvodi mobilne ureaje za svaki veliki segment trita i protokola , ukljuujui GSM , CDMA i WCDMA ( UMTS ). Nokia nudi internet usluge, kao to su aplikacije , igre , glazba , karte , medija i porukepreko svojih Ovi platformi. Nokia je podrunica tvrtke Nokia Siemens Networks proizvodi telekomunikacijsku mreu opremu, rjeenja i usluge. Nokia takoer se bavi pruanjem besplatne digitalne karte podataka i navigaciju usluga putem svojih podrunica Navteq . Nokia takoer ima veu ovisnost o Engleskoj temeljen poduzee dvojac naime Symbian Corporation za svoje mobilne operativne sustave i OVI za svoje mobilne temeljen aplikacija softver razvoj i distribuciju, koja je dala Nokia kao najvii prodaja mobilnih telefona prodavatelja u posljednjih nekoliko godina. Nokia ima lokacije za istraivanje i razvoj , proizvodnja i prodaja u mnogim zemljama irom svijeta. U prosincu 2010, Nokia je R & D prisutnost u 16 zemalja, a zaposleno 35.870 ljudi u istraivanje i razvoj, to predstavlja oko 27% grupe ukupne radne snage . Nokia istraivaki centar, osnovan u 1986, je Nokijin industrijsko istraivaka jedinica koja se sastoji od oko 500 istraivaa, inenjera i znanstvenika. To je mjesta u sedam zemalja: Finska, Kina, Indija, Kenija, vicarska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Amerike Drave. Osim istraivakih centara, u 2001 Nokia osnovan (i vlasnik) INdT - Nokia Institute of Technology, R & D institut se nalazi u Brazilu. Nokia djeluje ukupno devet proizvodnih objekata koji se nalazi u Salo , Finska, Manaus , Brazil, Cluj , Rumunjska, Peking iDongguan , Kina, Komrom , Maarska, Chennai , Indija, Reynosa , Meksiko i Masan , Juna Koreja. Nokia industrijskog dizajna odjel ima sjedite u Soho u Londonu , Velika Britanija sa znaajnim satelitskim uredima u Helsinkiju, Finska i Calabasas, Kalifornija u SAD. Nokia je javno drutvo s ogranienom odgovornou na popisu Helsinkiju , Frankfurtu i New York burzi. dioniko Nokia igra vrlo veliku ulogu u gospodarstvu Finske , to je daleko najvei finske tvrtke , raunovodstvo za oko treinu trina kapitalizacija u Helsinkiju burzi (OMX Helsinki), od 2007, jedinstvena situacija za industrijalizirana zemlja . [12] To je vaan poslodavac u Finskoj i nekoliko manjih kompanija prerasla u one velike kao partnera i kooperanata. Nokia poveala finskog BDP-a za vie od 1,5% u 1999 sama. U 2004 Nokia udio finskog BDP-a iznosila je 3,5%, a ine gotovo etvrtinu finskog izvoza u 2003. U posljednjih nekoliko godina, Finci dosljedno rangiran Nokia kao jedan od najboljih finskih brendova. U 2008, to je bio 27. najcjenjeniji brand meu Finci, za razliku od esto mjesto u 2007. Nokia branda , u vrijednosti od 29,5 milijarde dolara, naveden je kao osam najvrjednije globalni brand u Interbrand / BusinessWeek popisu najboljih svjetskih brandova od 2010 (prvi non-US tvrtki). To je broj jedan brand u Aziji (od 2007) i Europe (od 2009), 41. veina divan tvrtka u svijetu u Fortune 's World Najcjenjenije tvrtke popis 2010 (tree mjesto u mrei i drugim komunikacijske opreme, sedmi non-US tvrtke), i svijetu 120. po veliini tvrtka mjereno po prihodima u Fortune Global 500popis 2010. Od 2010, AMR Research redovima Nokijin globalni opskrbni lanac devetnaest broj u svijetu. U srpnju 2010, Nokia najavio je da je njihova dobit pala 40%. U globalnom smartphone rivalstvo, Nokia dominira svjetskom mobilnom tritu, ali ostaje krhko u Sjedinjenim Dravama. Dana 11. veljae 2011, Nokia najavila partnerstvo s Microsoft koji e znaiti najvie budunosti Nokia pametne telefone e biti powered byWindows 7 Telefon operativnog sustava .

20

Nokia House , Nokia-ino sjedite se nalazi u Finskom zaljevu u Keilaniemi , Espoo , sagraen je izmeu 1995 i 1997. Tu je na radnom mjestu vie od 1.000 zaposlenika tvrtke Nokia. Korak 2: Dedi Dino I-2070/08 Toyota Motors Toyota je jedan od najveih svjetskih proizvoaa automobila, s prodajom preko 8.8 milijuna modela u 2006. godini na svih pet kontinenata. Na Top 10 ljestvici koju izrauje tvrtka Fortune Global 500, Toyota je meu vodeim, globalnim svjetskim tvrtkama, i moe se pohvaliti da je proizvoa automobila kojem se ljudi najvie dive, postignue za koje tvrtka vjeruje da proizlazi iz injenice da je posveenost zadovoljstvu stranke Toyota oblikovala temeljem niza vrijednosti i principa koji imaju svoje korijene u godinama samih zaetaka tvrtke u Japanu. Toyota pria poinje u drugoj polovici 19. stoljea, kada je Sakichi Toyoda izmislio prvi stroj za tkanje, koji je izazvao pravu revoluciju u tekstilnoj industriji zemlje. U sijenju 1918,. Sakichi je osnovao Toyoda Spinning % Weaving Company, i uz pomo svog sina, Kiichira Toyode, ispunio svoj ivotni san o izradi automatskog stroja za tkanje 1924. godine. Dvije godine kasnije, osnovao je tvrtku Toyoda Automatic Loom Works. Kao njegov otac, Kiichiro je bio izumitelj, i za vrijeme posjeta Europi i SAD-u 1920-ih godina, jako se zainteresirao za automobilsku industriju koja je bila u zaecima. Iskoristivi 100,000, koje je Sakichi Toyoda dobio od prodaje prava na patent za svoj automatski stroj za tkanje, Kiichiro je postavio temelje tvrtke Toyota Motor Corporation (TMC), koja je osnovana 1937. Od strojeva za tkanje do automobila, Toyotino iskustvo je oblikovano na temeljima irenja granica proizvodnje. Kao izrazito inovativna marka automobila koja se vrsto etablirala u Europi, Toyota sada ima sve pobjednike karte, kae Didier Leroy, novi predsjednik Toyota Motor Europe, u intervjuu. AUTOservis: Vie nego ikad, kvaliteta je danas Toyotin glavni prioritet. Kako e se Toyota uspjetidokazati u tom pogledu? Didier Leroy: "Toyota uvijek je usmjerena na kvalitetu. Ipak, prije godinu dana - nakon opoziva - odluili smo postaviti nae standarde ak i vee. U svrhu ponovnog poveanja naeg liderstva na tritu. Tako smo zaposlili oko 1.000 inenjera ija je danas jedina briga: kvalitet, pouzdanost i sigurnost naih novih modela. Osim toga, vrijeme razvoja za svaki model proiren je za etiri sedmice, tako da bismo mogli da sve dijelove i komponente stavimo na jo stroije testove. Konano, svakoj regiji je dodijeljen Glavni Direktor za Kvalitet, iji je zadatak osigurati da se od kupaca i prodavaa dobiju jo bre povratne informacije koje dotavimo naim inenjerima. Ako prodava ili distributer prijavi problem, nai strunjaci za kvalitet e doi21

odmah i pronalaziti rjeenje. Glavnu nagradu za kvalitet osvojili smo nedavno i to je dokaz da na novi pristup definitivno radi." Didier Leroy: "Ni ja nisam mogao bolje izrei ovu konstataciju U tom smislu, nai hibridni automobile su pobijediti sve ostale. Oni su doista super-ekonomini i dijelovi motora imaju ak i dui ivotni vijek. Hibridni automobili donijeti potpuno novi oblik prefinjenog uitka u vonji: udobnost i praktinost standardnih automatskih mjenjaa ine vozaa takvim da zaista ele voziti u istiom elektrinim modu to je due mogue. Jednostavnost koritenja ini vie oputeni stil vonje. A to e zauzvrat dovesti do smanjenja troenja, manje kvarova i doista manje nesrea." Didier Leroy: "Drago mi je da ste mi postavili to pitanje. Danas je tri miliona hibridnih Toyota na cesti. To nam prua sve veu riznicu znanja. Niko nema toliko iskustva s elektromotorima i baterijama kao Toyota. Budunost nudi tri mogue tehnologije motora: postoji tradicionalna sa unutranjim sagorjevanjem, elektrini motor, a tu je tehnologija gorivih elija na dohvat ruke. Na hibridni koncept moe se primijeniti na sva tri sistema. Kako bi se odrala potronja goriva, a time i trokovi, unutar granica, metode poput regenerativnog koenja primjenjivat e se sve vie; tehnologija koja se koristi u naim hibridnim elektranama ve due vremena. Iako danas povezujemo elektrini motor sa konvencionalnim motorima s unutranjim sagorjevanjem, za nekoliko godina moemo to kombinovati sa sistemom gorivih elija. Hibridni koncept e uvijek pruiti dodatnu vrijednost. Didier Leroy: "Toyota je hibridnu tehnologiju, od nie, uzela za glavnu stvar. Do nedavno, hibridni automobili su bili vlasnicima izriita izjava. Sada, uz uvoenje Auris HSD to vie nije tako snaan sluaj. U Njemakoj, Auris HSD izabran je automobil budunosti, jer je ve danas dostupan na tritu. Mi ne pokazujemo nerealne konceptne automobile koji nikada nee ii u proizvodnju: implementiramo nau najnoviju tehnologije odmah. Nai konkurenti u praksi rade uglavnom na smanjenju emisije CO2, ali to je samo jedan mali aspekt ekoloke prie. Smanjenje CO2 ima utjecaj na klimu u kojoj e ivjeti djeca nae djece. Naa hibridni automobili ine zrak ii i danas, njihove NO emisije su u potpunosti zanemarljive. Jer oni rade gotovo bez NOx i estica." Didier Leroy: "velik posao! U posljednje vrijeme, nai Evropski dizajnerski centar u Nici je dobio glavnu ulogu u dizajnu svih novih modela. Iskustvo nam govori da je ono to se cijeni u Evropi danas ima tendenciju da sutra postane moda u cijelom svijetu sutra. Svaki novi model e imati uzbudljiv, strastven, visoko individualan i lako prepoznatljiv dizajn. Uskoro emo lansirati na trite Sportski automobil - i izgled koji smo dali sa naim FT-86 II konceptom postavit e smjer". Japanski proizvoa je izjavio da e prema novoj strategiji njegov upravni odbor biti smanjen s 27 na 11 lanova kako bi se ubrzalo donoenje najvanijih odluka, prenosi Reuters.Automobilski div e se vie fokusirati na proizvodnju hibridnih modela. Do 2015. Toyota planira predstaviti ak 10 takvih modela. Takoer, plan je jaati udjel na tritima u razvoju gdje bi se do 2015. trebalo prodavati 50 posto vozila koje proizvede japanska kompanija. Na globalnoj razini, Toyota godinju prodaju u naredne etiri godine planira poveati sa sadanjih 8,4 na 10 milijuna vozila. Prijanjih godina Toyota je predviala i vei rast prodaje, no zbog ogromnih opoziva vozila (od 2009. japanska je kompanija povukla ak 20 milijuna vozila), vei je naglasak na kvaliteti, a ne na kvantiteti. U tekuoj fiskalnoj godini Toyota oekuje operativnudobit u visini od 1 bilijuna jena (12 milijardi dolara), to je dvostruko vie u odnosu na ranije projekcije. Korak 2: Dini Anel I-2333/09 Microsoft

22

Microsoft je amerika softverska kompanija. Osnovali su ju 1975. godine Bill Gates i Paul Allen. Osnovna djelatnost kompanije je razvoj osnovnog raunarskog softvera poput operativnih sistema, razvojnih alata, uredskih programa, baza podataka, itd. Slubeni slogan kompanije glasi Your potential. Our passion. Prvi Microsoftov proizvod bio je Basic prevodilac (eng. interpreter) za prvi komercijalni osobni raunar Altair 8800. Godine 1977. proizveli su i kompajler (eng. compiler) za programski jezik Fortran. U 1978. godini, otvorili su prvi prekomorski prodajni ured u Tokyu u Japanu, a prihod od prodaje te je godine premaio milijun dolara. Godine 1979. prebacuju teite razvoja na softver za 16-bitne mikroprocesore i na njima zasnovane raunare. Pravi poetak uspona Microsofta u vodeu softversku kompaniju poinje 1981, kada je IBM izbacio na trite osobni raunar IBM PC. Raunar je koristilo Microsoftov operativni sistem MS-DOS 1.0 i Microsoftove programske jezike Cobol, Basic i Pascal. Microsoft je zadrao autorska prava na sav navedeni softver pa je rast popularosti IBM PC raunara i njegovih kopija izravno pridonio rastu Microsofta. Microsoft Windows je operativni sistem za raunare zasnovana na IBM PC standardu. Postoje brojne verzije za razliite namjene, od osobnih raunara do mrenih posluitelja (servera). Zbog planetarne rairenosti i popularnosti kopija IBM PC raunara, operativni sistemi Windows smatraju se glavnim Microsoftovim proizvodom. Trenutno je najpopularniji desktop operativni sistem u upotrebi. Instaliran je na najveem broju novih raunara. Microsoft Windows je prvi put napravljen 1985. godine. Posljednja desktop verzija je Windows 7 koji je objavljen 2009. godine. Microsoft Windows omoguava da pokreete aplikacije i da organizirate svoje podatke. Postoji mnogo aplikacija koje dolaze zajedno sa Microsoft Windows operativnim sistemima, pomou kojih moete da itate i piete jednostavne dokumente i slike. Takoer su tu aplikacije koje omoguuju koritenje Interneta, pregled web stranica i itanje e-mail poruka. Zatim je tu aplikacija za sluanje muzike i gledanje videa koja se naziva Windows Media Player. Dosta ljudi vole Microsoft Windows zbog toga to je jednostavan za koritenje i uenje. Microsoft Windows takoer dobro radi sa mnogim razliitim hardverskim komponentama i ureajima. Neki ljudi ne vole Microsoft Windows. Kau za njih da esto prekidaju i prestaju sa radom, te nisu dovoljno sigurni po pitanju Internet privatnosti. Oni takoer smatraju da su Microsoft Windows operativni sistemi preveliki, tj. zauzimaju previe prostora na hard disku, te da koriste previe raunarske memorije. Pored svega Windows opreativni sistem je jo uvijek najraireniji operativni sistem za raunare. Internet Explorer je internetski preglednik kompanije Microsoft i sastavni je dio Microsoft Windows operativnih sistema. Od 1999. godine, je najraireniji internetski preglednik. Jo uvijek je najpopularniji pregleda sa nekih 85 % udjela na tritu, a drugo mjesto dri besplatni Mozilla Firefox. Microsoft Office je softver za uredski rad. Ukljuuje program za obradu teksta Word, tablini kalkulator Excel, uredsku bazu podataka Access, program za izradu prezentacija Power Point te alat za izradu jednostavnih web stranica Front Page, kao i neki drugi program. Microsoft Visual Studio je serija Microsoftovih alata za razvoj softvera. Radi se o korisnikim sueljima (namijenjenim ugodnijem radu programera) povezanim s jezinim procesorima koji podravaju rad s raznim programskim jezicima. Najei su Visual Basic, C++ i C#. Visual Studio podrava i dizajnerski pristup izradi programskog koda - onaj u kojemu kod ne treba pisati, nego se programiranje moe obavljati rasporeivanjem grafikih ikona koje simboliziraju

23

dijelove koda pri emu se upisuju samo neke osnovne znaajke (eng. Properites) tih dijelova koda. Microsoft SQL Server jest vrlo mona i savremena relacijska baza podataka. Osim samog pogona baze (eng. database engine), obuhvaa dodatne alate: konzolu za upravljanje bazom Enterprise Manager, konzolu za upite Query Analyzer te nadzorni alat Profiler. Microsoft Desktop Engine (MSDE) jest besplatna verzija pogona baze koja ne obuhvaa dodatne alate. Za MSDE su razvijeni neki besplatni programi nalik dodatnim alatima Microsoft SQL Servera. Pocket PC je oznaka softversko-hardverskog standarda za vrstu runih raunara. Veliki dio Pocket PC raunara pokree Microsoftov Windows CE operativni sistem, verzija Windowsa posebno pisanog za rune raunare. Pocket PC imaju i svoje posebne verzije ostalog Microsoftovog softvera. Microsoft Xbox je porodica konzola koju je razvio Microsoft. Ova igraa konzola putena je u prodaju 15. novembra 2001. (SAD), i napravljen je kao odgovor Microsofta japanskoj dominaciji na ovom tritu. Do sada su se na tritu pojavile dvije verzije i to Xbox i Xbox 360. Microsoft danas dri znatan dio trita operativnih sistema, internetskih pretraivaa, uredskog softvera i razvojnih alata. Na tritu operativnih sistema namijenjenim osobnim raunarima, Windowsi dri daleko najvei dio trinog udjela. Na tritu operativnih sistema namijenjenih posluiteljima (serveri), Microsoft je pak suoen sa snanom konkurencijom drugih operativnih sistema. Microsoftov internetski pretraiva Internet Explorer rairen je prije svega zato to dolazi upakiran u novije verzije Windows operativnih sistema. Takva vrsta isporuke rezultirala je optubom Microsofta za monopolizam na amerikom sudu. Microsoft je dominantan i na tritu uredskih programa sa svojim paketom Microsoft Office. Korak 2: Sinan erzi I-2276/09 BMW BMW (Bayerische Motoren Werke) je njemaka kompanija koja se bavi proizvodnjom automobila, motocikala, te proizvodnjom motora za trke svjetskog ampionata. Kompanija je osnovana 1916. godine od strane Franca Jozefa Popa. Njeno sjedite nalazi se u Minhenu. Matina kompanija BMW-a je Rolls-Royce Motor Cars. Dioniarska struktura ove firme je slijedea: Stefan Quandt 17,4%, Johanna Quandt 16,7%, Susanne Klatten 12,6%, dok 53,3% dionikog udjela pripada malim dioniarima. 46,7% vlasnitva je u rukama stratekih investitora, 40,6% u posjedu institucionalnih investitora, dok preostalih 12,7 % pripada ostalim investitorima. Kljuni ljudi ove kompanije su Norbert Reithofer i Joachim Milberg. Sa krajem 2010. godine, ova kompanija je zapoljavala ukupno 95.450 radnika. Prihodi ove kompanije za 2010. godinu iznose 60.48 milijardi eura, operativni prihod 5.094 milijardi eura, profit 3.128 milijardi eura, ukupna imovina 108.87 milijardi eura, ukupni kapital 23.10 milijardi eura. BMW proizvodi motocikle pod BMW Motorrad i Husqvarna brendom. Poznat je po svojim performansama i luksuznim vozilima. Postanak ove kompanije vee se za restrukturiranje motora Rapp Motorenwerkeaircraft, proizvodne kompanije iz 1917. godine. 1918. BMW, je bio prisiljen da prestane proizvoditi motore aviona zbog uvjeta Versajskog ugovora. Proizvodnja je stagnirala do 1923., nakon ega se poela poveavati proizvodnja motocikala, a usljedila je i

24

proizvodnja automobila. Prvi BMW-ov znaajni avionski motor, bio je BMW Illa estorazinski motor, koji je hlaen tekuinom, vie napravljen za visinske performanse. Uz ponovno njemako naoruavanje 1930-te godine, kompanija je ponovo poela da proizvodi avionske motore za Luftwaffe. Meu uspjene dizajne motora za vrijeme Drugog svjetskog rata, spada i BMW 132 i BMW 801 zrakom hlaen radijalni motor. Do godine 1959., automobilski odjel BMW-a je bio u financijskim tekoama, te je odran sastanak dioniara na kome se odluivalo hoe li se ii u likvidaciju ili e se pronai nain za rjeenje problema ovog odjela. Odlueno je da e se nastaviti sa proizovodnjom i pokuati investirati gotovinu na konkurentna automobilska trita. Godine 1994. BMW je kupio britanski Rover Group (koji se u to vrijeme sastojao od Rover, Land Rover i MG marki, kao i prava na izumrle brandove, ukljuujui Austin i Morris), i to u vlasnitvu est godina. Do 2000., Rover je stvarao velike gubitke, a BMW je odluio prodati taj kombinat. MG i Rover brend je prodan Phoenix konzorcijumu u formi MG Rover, a Land Rover je preuzeo Ford. BMW, je u meuvremenu, zadrao prava za izgradnju nove Mini, koja je lansirana 2001. U 2006., BMW grupa (ukljuujui i Mini i Rolls-Royce) proizvela je 1.366.838 etverotokaa, koji su proizvedeni u pet zemalja. Godine 2010, je proizvedeno 1.481.253 etverotokaa i 112.271 motocikala (BMW i Husqvarna marka). BMW X3 (E83) napravio je Magna Steyr, podrunica Magne iz Kanade, u Grazu, Austrija pod licencom od BMW-a do 2010. Vie od 45,973 proizvedeno je u 2009. Poetkom oktobra 2010. novi BMW X3 (F25) se poeo proizvoditi u BMW tvornici u Spartanburgu, Junoj Karolini. Oko 56% BMW marke vozila proizvedena su sa benzinskim motorima, a preostalih 44% su dizelski motori. Od tih benzinskih vozila, oko 27% su etiri-cilindarski modeli i oko 9% su osamcilindarski modeli. BMW je zapoeo izgradnju motora, a zatim motocikala nakon Prvog svjetskog rata. Njegovi motocikli su sada poznati kao BMW Motorrad brend. Njihov prvi uspjeni motocikl, nakon to nije uspio Helios i Flink, bio je R32 iz 1923. godine. U julu 2007., italijanski brend Husqvarna motocikli, je kupio BMW za izvjesnih 93.000.000 . BMW Motorrad planira da nastavi raditi uz Husqvarna motocikle kao zasebno preduzee.Kada su u pitanju automobili, BMW je i na ovom polju stalno inovirao i obogaivao svoj proizvodni asortiman. Nova klasa (njemaki: Neue Klasse) je linija kompaktnih limuzina i kupea, ija je proizvodnja zapoeta 1962.godine, a nastavljena je do danas. Do danas; BMW je izdavao svoje proizvode u X1, X3, X4, X5, X6 i X7 serijama, koje su obuhvatale proizvodnju limuzina, kupea, brzih automobila itd. BMW je i aktuelni sudionik ampionata formule 1, svjetskog ampionata u motociklizmu, te uesnik Dakar Relija. BMW ima historiju uspjeha u Formuli jedan. BMW automobili su osvojili 20 utrka formule jedan. Godine 2006 BMW je preuzeo Sauber tim i osvojio konstruktorsku titulu. U 2007 i 2008 ekipa nije uivala neki uspjeh. Njihov tim je osvajao nekoliko pol pozicija, konstruktorskih te pojedinanih titula i sl. Formula 1 iziskuje istraivake projekte koji vrijede i po nekoliko miliona dolara. Jednostavno, da bi bili aktuelan sudionik tog ampionata, morate iz godine u godinu stalno inovirati na svom bolidu, to podrazumijeva angaovanje najeminentnijih strunjaka iz te oblasti, te mnogo novca. BMW je svoju proizvodnju locirao u nekoliko zemalja, a to su: SAD, Kanada, Indija, Kina, Juna Afrika te Egipat. Proizvoai koriste dizajnere za svoje automobile, ali BMW je napravio napore da dobije priznanje za izniman doprinos i podrku umjetnosti, ukljuujui umjetnost izvan dizajniranja motornih vozila. Ovi napori obino se preklapaju sa, ili su dopuna BMWmarketinga i brenda kompanije. Kada je u pitanju drutvena odgovornost, ova kompanija je postala lan amerike agencije za zatitu okoline. Ova agencija prepozanje kompanije koje nastoje uskladiti svoje aktivnosti sa ekolokim standardima. Ona je takoe i lan niza drugih organizacija koje se bore za ekologiju i uspostavljanje ekolokih standarda. Ono na emu ova kompanija radi, jeste proizvodnja automobila sa sve manjom emisijom CO2. Inovacije koje se uvode na tom polju jesu automobili na elektrini pogon, iskoritavnje vodonika kao zamjena za fosilna goriva i sl. BMW se uistinu razlikuje od ostalih proizvoaa u automobilskoj industriji. Duga tradicija, irok proizvodni asortiman, tendencija irenja na nova trita, zasigurno da su

25

osigurali BMW-u opstanak na automobilskom tritu, te prepoznatljivost njegovih proizvoda. Stalno praenje politikih, drutvenih, ekonomskih i tehnolokih trendova, pomogli su ovoj kompaniji da prepozna potrebe trita i u skladu s tim kreira proizvodnu liniju. Sve ove inovacije i mnogobrojni proizvodi, govore da je BMW od samog postanka pa do danas stalno inovirao i pratio trine zahtjeve i potrebe, te u skladu s tim, kreirao svoj proizvodni asortiman. Opstanak u automobilskoj industriji je mogu samo uz stalno inoviranje, jer samo tako moemo odgovoriti na sve vee zahtjeve kupaca i sve vee standarde koji se postavljaju u automobilskoj industriji. Lociranost proizvodnje na gotovo svim kontinentima, je jo jedan podatak, koji govori o stalnoj tendenciji irenja ove kompanije. Mislim da je stalno inoviranje, faktor koji je najzasluniji za uspjeh ove kompanije i njen opstanak. Sve su ovo razlozi zbog kojih je BMW na listi od 50 najinovativnijih kompanija na svijetu, na kraju 2010. godine zauzeo visoko 18 mjesto. Korak 2: Hrni Edin I-2405/09 Nokia Historija- prije-telekomunikacijo doba

Fredrik Idestam , Dravnik Leo osniva tvrtke Mechelin , coNokia. osniva Nokia. Prethodnici moderne Nokia je Nokia Drutva (Nokia Aktiebolag), finski Rubber Works Ltd (Suomen Gummitehdas Oy) i Finski Cable Works Ltd (Suomen Kaapelitehdas Oy). Nokia povijest zapoinje u 1865 kada je inenjer rudarstva Fredrik Idestam osnovana pulpa mlin groundwood na obalama Tammerkoskibrzacima u gradu Tampere , u jugozapadnoj Finskoj, i poeo proizvodnju papira . Godine 1868, Idestam izgraen drugi mlin u blizini grad Nokia , petnaestak kilometara (devet milja) zapadno od Tampereu od Nokianvirta rijeke, koja je imala bolje resursa za hidroenergetskiproizvodnju. Godine 1871, Idestam, uz pomo svog bliskog prijatelja dravnik Leo Mechelin , preimenovan i transformirati njegova tvrtka u udjela tvrtki, ime osnivanja tvrtke Nokia, ime je jo uvijek poznat po jo danas. Krajem 19. stoljea, Mechelin je eli proiriti na struju poslovanja su u prvom osujeen Idestam oporbe. Meutim, Idestam u mirovinu iz menadmenta tvrtke u 1896 doputen Mechelin postati tvrtke predsjednik (od 1898 do 1914) i prodati veinu dioniara o njegovim planovima, ime se ostvaruje njegova vizija. Godine 1902, Nokia dodao elektrine energije za svoje poslovnih aktivnosti. Telekomunikacijsko doba Sjeme trenutni utjelovljenje Nokia je zasaen s osnivanjem elektronika dijela kabela podjele u 1960 i proizvodnjom svog prvog elektronikih ureaja u 1962: puls analizator namijenjen za uporabu u nuklearnim postrojenjima. U 1967 fuzije, taj dio je odvojen u vlastitoj podjeli, i

26

poinje proizvodnju telekomunikacijske opreme. Klju CEO i kasnije predsjednik Upravnog odbora bio je vuorineuvos Bjrn "Nalle" Westerlund (1912-2009), koji je osnovao odjel elektronike i neka ga izvoditi gubitak za 15 godina. Oprema za umreavanje U 1970, Nokia postaje vie ukljueni u telekomunikacijske industrije u razvoju Nokia DX 200 , digitalni prekida za telefonskim centralama . DX 200 postao workhorse podjele mrene opreme. Njegova modularna i fleksibilna arhitektura omoguuje da se razvija u razne prebacivanje proizvoda. Godine 1984, razvoj verzije zamjenu za nordijsko mobilne telefonije mree je poeo Za dok je u 1970, Nokia je mrena oprema za proizvodnju odvojena je na Telefenno, tvrtka u zajednikom vlasnitvu od strane roditelja korporacija i tvrtki u vlasnitvu finske drave.Godine 1987, drava je prodala svoje dionice i Nokia u 1992 mijenja ime u Nokia Telekomunikacije. U 1970-ih i 1980-ih, Nokia razvija Sanomalaitejrjestelm ("Poruka ureaj sustava"), digitalni, prijenosni i kriptirani tekst se temelji komunikacijski ureaj za finski obrambenim snagama . trenutne glavnu jedinicu koristi obrambenim snagama je Sanomalaite M/90 (SANLA M/90). Prvi mobiteli

Mobira Cityman 150, Nokia's NMT-900 mobilni telefon iz 1989 (lijevo), u odnosu na Nokia 1100 iz 2003. Cityman linija Mobira pokrenut je u 1987. Tehnologije, koje je prethodilo moderni stanini mobilne telefonije sustavi su razne "0g" prestanini mobilne telefonije radio standardima. Nokia je proizvodnju komercijalnog i neke vojne pokretna radijska komunikacijska tehnologija od 1960-ih, iako je ovaj dio tvrtka je prodala neko vrijeme prije nego kasnije tvrtka racionalizacije. Od 1964, Nokia je razvila UKW radio paralelno s Salora Oy. U 1966, Nokia i Salora poeo razvijati ARP standard (koja se zalae za Autoradiopuhelin, ili auto radio telefon na engleskom jeziku), auto-temeljen koji se kree radio sustava telefonije i prvi komercijalno operiran javne mobilne telefonske mree u Finskoj. On je otiao online u 1971 i nudi 100% pokrivenost u 1978. Godine 1979, spajanje Nokia i Salora rezultirala u uspostavljanju Mobira Oy. Mobira poeo razvijati mobilne telefone za NMT (Nordic Mobile Telephony) mree standard, prve generacije , prvi potpuno automatski mobilni telefon sustav koji je otiao online u 1981. Godine 1982, Mobira predstavio svoj prvitelefon u automobilu , Mobira senator za NMT-450 mrea. Nokia kupila Salora Oy u 1984 i sada posjeduje 100% tvrtke, promijenio naziv tvrtke telekomunikacije grane na Nokia-Mobira Oy. Mobira Talkman, pokrenut u 1984, bio je jedan od prvi svjetski transportovati telefone. Godine 1987, Nokia uvela jedan od prvi svjetski runi telefon, Mobira Cityman 900 i NMT-900 mree (koja je, u odnosu na NMT-450, ponudio bolji27

signal, ali krae lutaju). Dok Mobira senator iz 1982 imao teio 9,8 kg (22 lb) i Talkman neto manje od 5 kg (11 lb), Mobira Cityman teio je samo 800 g (28 oz) s baterijom i imao cijenom od 24.000 maraka Finski ( oko 4.560 ). Unato visokoj cijeni, prvi telefoni su gotovo otrgnuta prodaje asistenta ruke. U poetku, mobilni telefon je " yuppie "proizvod i statusni simbol . Nokia mobilne telefone je dobio veliki publicitet pogurati u 1987, kada je sovjetski voa Mihail Gorbaov je slika pomou Mobira Cityman kako bi poziv izHelsinkija svojim komunikacijama ministar u Moskvi . To je dovelo do telefona nadimak "Gorba". Godine 1988, Jorma Nieminen, ostavci na mjesto CEO od mobilnog telefona jedinica, zajedno s jo dva djelatnika iz jedinice, zapoeo znaajan mobilni telefon tvrtke iz vlastitih Benefon Oy (od preimenovan u GeoSentric ). Jedan Godinu dana kasnije, Nokia-Mobira Oy postao Nokia mobilne telefone. Sudjelovanje u GSM Nokia je bio jedan od kljunih programeri GSM (Global System za Mobile Communications), Druga generacija mobilne tehnologije koji bi mogao nositi podataka, kao i govorni promet. NMT (Nordic Mobile Telephony), prvi na svijetu mobilne telefonije standard koji omoguen meunarodni roaming , pod uvjetom da vrijedno iskustvo za Nokia za njegov bliski sudjelovanje u razvoju GSM, koji je usvojen u 1987 kao novi europski standard za digitalne mobilne tehnologije. Nokia isporuuje svoje prve GSM mree na finski operator Radiolinja u 1989. [51] Prvi svjetski komercijalni GSM poziv je napravljen na 1. srpnja 1991 u Helsinkiju , Finska preko Nokia isporuuje mreu, tada premijer Finske -a Harri Holkeri , koristei prototip Nokia GSM telefon. Godine 1992, prvi GSM telefon, Nokia 1011 , bio je lansiran. broj modela se odnosi na njenu lansirati datum, 10. studenog. Nokia 1011 nije jo ne zapoljavaju Nokia's karakteristian zvuk zvona, Nokia tune . To je bio uveden kao zvuk zvona u 1994 s Nokia 2100 seriji . GSM-a visoke kvalitete glasovnih poziva, lako meunarodni roaming i podrku za nove usluge poput tekstualnih poruka ( SMS ), postavio temelje za svjetski bum u mobilnom telefonu koristiti. GSM doao dominirati u svijet mobilne telefonije u 1990, u sredinom-2008 raunovodstvo za oko tri milijarde mobilnih telefonskih pretplatnika u svijetu, s vie od 700 mobilnih operatera preko 218 zemalja i teritorija. Nove veze se dodaju po stopi od 15 sekundi, ili 1,3 milijuna eura po danu. Osobna raunala i informatika oprema

Nokia Knjiica 3G mini laptop. U 1980, Nokia raunalo podjela Nokia podataka producirao niz osobnih raunala naziva MikroMikko . MikroMikko je Nokia Data pokuati ui raunalo na tritu poslovanja. Prvi model u liniji, MikroMikko 1, objavljen je 29. rujna 1981, oko isto vrijeme kao prvi IBM PC .Meutim, osobno raunalo podjela je prodana britanski ICL (International28

Computers Limited) u 1991, koja je kasnije postala dio Fujitsu . MikroMikko ostao zatitni znak ICL i Fujitsu kasnije. Meunarodno MikroMikko linija je prodali po Fujitsu kao ErgoPro. Fujitsu kasnije prenosi osobno raunalo poslovanje na Fujitsu Siemens Computers , koja zatvorena jedina tvornica u gradu Espoo , Finska (u Kilo okrugu, gdje je bio raunala proizvodi se od 1960-ih) na kraju oujka 2000, Tako je zavrio velikih PC proizvodnje u zemlji. Nokia je takoer bio poznat po proizvodnji vrlo kvalitetnih CRT i poetkom TFT LCD zaslona za raunala i vee sustave aplikacija. Nokia prikaz proizvoda "branded poslovanje je prodana ViewSonic u 2000. Osim osobnih raunala i prikazuje, Nokia koristi za proizvodnju DSL modema i digitalne set-top box . Nokia ponovno uao u PC trite u kolovozu 2009 uz uvoenje Nokia Knjiica 3G mini laptop. Izazovi rasta U 1980-ih, u vrijeme njegove izvrni direktor Kari Kairamo , Nokia proirila u nova podruja, uglavnom od strane akvizicije. U kasnim 1980-ih i ranih 1990-ih, korporacija ran u ozbiljnim financijskim problemima, glavni razlog njegove teke gubitke od strane proizvodnih podjela televiziji i tvrtke koji su bili ba previe raznolika. Ti problemi, a sumnja ukupno izgaranje , vjerojatno doprinijelo na Kairamo njegov vlastiti ivot u 1988. Nakon Kairamo smrti, Simo Vuorilehto postao Nokia's predsjednik i CEO. U 1990-1993, Finska prola teke ekonomske depresije , koji je takoer udario Nokia. Pod Vuorilehto za upravljanje, Nokia je teko remont. Tvrtka je odgovorio time to e pojednostaviti svoje telekomunikacijske podjele, a sama po sebi oduzimanja na TV i PC divizije. Vjerojatno najvaniji strateki promjenu u Nokia je povijest u 1992, meutim, kada je novi predsjednik Uprave Jorma Ollila je napravio kljunu strateku odluku da se koncentriraju iskljuivo na telekomunikacije. Dakle, tijekom ostatka 1990, guma , kabel i potroake elektronike podjele postupno su se prodavali kao to su Nokia i dalje za sebe osloboditi od svih svojih ne-telekomunikacijske tvrtke. Kao to je kasno u 1991, vie od etvrtine Nokia je promet i dalje dolazila iz prodaje u Finskoj. Meutim, nakon stratekim promjenama iz 1992, Nokia vidio ogroman porast u prodaji u Sjevernoj Americi , Junoj Americi i Aziji . eksplodirajui popularnost irom svijeta mobitela, izvan ak i Nokijine najoptimistinija predvianja, izazvao logistike krize sredinom 1990-ih. To je potaknulo Nokia remont svoj cijeli logistiki rad. Do 1998, Nokia je fokus na telekomunikacije i njegovih ranih investicija u GSM tehnologija je napravio tvrtke najvei svjetski proizvoa mobilnih telefona. Izmeu 1996 i 2001, Nokia je promet povean gotovo peterostruko od 6500000000 do 31 milijardi eura. Logistika i dalje biti jedna od glavnih Nokia prednosti u odnosu na svoje suparnike, uz vee ekonomije razmjera . Novija historija Izdanja proizvoda

29

Evolucija Nokia Communicator . Modeli 9000, 9110, 9210, 9300 i 9500 pokazala. Nokia objavio svoj prvi telefon zaslon osjetljiv na dodir, Nokia 7710, koji je bio ogroman uspjeh. U svibnju 2007, Nokia je objavila da je njegovaNokia 1100 telefon, pokrenut u 2003, s vie od 200 milijuna isporuenih jedinica, je najprodavaniji mobilni telefon svih vremena, a svjetski vrh prodaje potroake elektronike proizvoda. U studenoga 2007, Nokia najavio i objavio Nokia N82 , svoj prvi Nseries telefon sa Xenon bljeskalicom . Na Svjetskom konferenciji Nokia je u prosincu 2007, Nokia najavio je svoje "Comes With Music" program: Nokia ureaj kupci e dobiti godinu besplatan pristup download glazbe. servis postao komercijalno dostupan u drugoj polovici 2008. Nokia Productions bio je prvi mobilni filmskom projektu redatelja Spike Lee . Radovi su poeli u travnju 2008, a film je premijerno prikazan u listopadu 2008. U 2008, Nokia objavio Nokia E71 koja je prodavala se izravno natjecati s drugim BlackBerry tipa ureaja nudi cijeli "qwerty" tipkovnicom i jeftinije cijene. Nokia najavila u kolovozu 2009 da e biti prodaje high-end sustavom Windows -temeljen mini laptop nazvan Nokia Knjiica 3G . Dana 2. rujna 2009, Nokia je lansirala dvije nove glazbe i socijalne umreavanje telefona, X6 i X3. Nokia X6 znaajke 32GB on-board memoriju s 3,2 "prst suelje osjetljivo na dodir i dolazi s vremenom reprodukcije glazbe od 35 sati. Nokia X3 je prva serija 40 Ovi Store-omoguen sprava. X3 je glazbeni ureaj koji dolazi sa stereo zvunike, ugraeni FM radio, a 3,2 megapixel kamera. Dana 10. rujna 2009, Nokia predstavila nove slualice, 7705 Twist, telefon sa sportskim kvadratni oblik koji okretni otvoriti otkriva punu QWERTY tipkovnicu . Novi mobitel, koji e biti dostupan iskljuivo putem Verizon Wireless, ima 3 megapiksela kameru, pregledavanje weba, glasovne naredbe i tei oko 3,44 grama. Plan pokreta Nokia je otvorio svoja Komrom , Maarske mobilnom telefonu tvornica 5. svibnja 2000. U oujku 2007, Nokia potpisala memorandum s okrugu Cluj vijea, Rumunjska otvoriti nove tvornice u blizini grada u Jucu komuni. Premjetanje proizvodnje iz Bochumu , Njemaka tvornica za niske plae zemlja stvorena pometnju u Njemakoj. Korak 3: Nakon razgovora o kompanijama koje smo istraili, odabrali smo kompaniju BMW. Duga tradicija, irok proizvodni asortiman, tendencija irenja na nova trita, zasigurno da su osigurali BMW-u opstanak na automobilskom tritu, te prepoznatljivost njegovih proizvoda. Stalno praenje politikih, drutvenih, ekonomskih i tehnolokih trendova, pomogli su ovoj kompaniji da prepozna potrebe trita i u skladu s tim kreira proizvodnu liniju. Sve ove inovacije i mnogobrojni proizvodi, govore da je BMW od samog postanka pa do danas stalno inovirao i pratio trine zahtjeve i potrebe, te u skladu s tim, kreirao svoj proizvodni asortiman. Opstanak u automobilskoj industriji je mogu samo uz stalno inoviranje, jer samo tako moemo30

odgovoriti na sve vee zahtjeve kupaca i sve vee standarde koji se postavljaju u automobilskoj industriji. Lociranost proizvodnje na gotovo svim kontinentima, je jo jedan podatak, koji govori o stalnoj tendenciji irenja ove kompanije. Mislim da je stalno inoviranje, faktor koji je najzasluniji za uspjeh ove kompanije i njen opstanak. Sve su ovo razlozi zbog kojih je BMW na listi od 50 najinovativnijih kompanija na svijetu, na kraju 2010. godine zauzeo visoko 18 mjesto.

3. ZADATAK PRIMJER PREDUZEA IZ OKRUENJA I INOVATIVNOST Korak 1: Dedi Di