GrgicJosip 2020 pe11 copy 2Jesam li u tome uspio, ocjenu æete dati vi, dragi Łitatelji. I ovaj put...
Transcript of GrgicJosip 2020 pe11 copy 2Jesam li u tome uspio, ocjenu æete dati vi, dragi Łitatelji. I ovaj put...
1
Aforizmi
i epigrami
Josip GrgiÊ
SIDRORAZUMA I SMIJEHA
2
Nakladnici
Ogranak Matice hrvatske u Imotskom
Udruga Don Frane BuliÊ Vranjic, Sekcija Stjepan Benzon
Za nakladnika
Molan Glibota
Urednik
Miroslav VukmaniÊ
Recenzent
Mladen VukoviÊ
Lektor
Blaæ MariËiÊ
Karikature i Pogovor
Naan DumaniÊ
Tisak
Studio Moderna
Zagreb, 2020.
3
Imotski, 2020.
Josip GrgiÊ
SIDRORAZUMA I SMIJEHA
Aforizmi i epigrami
4
CIP zapis dostupan u raËunalnom katalogu
SveuËiliπne knjiænice u Splitu
ISBN 978-953-7692-72-8
5
Kome Biblija nije πtivo æivota,
mora odlaziti na svekolike
poduke.
Ljubi, sine, zemlju svoju,
od nje nikad nemoj iÊi,
nema sreÊe u tuini
nije tamo ko u priËi.
Josip GrgiÊ
6
7
Poπtovani Ëitatelji
Evo me opet, s jedanaestom knjigom aforizama i
epigrama. A πto mogu kad sam aforistiËki ovisnik! Ku-
nem vam se da je ova knjiga neplanski ugledala svjetlo
dana. A zaπto je to tako?
©etajuÊi svoju dnevnu mjeru, padne mi naum je-
dan po meni dojmljiv aforizam. To se ponovilo i sutra-
dan, i to me toliko ponijelo da se nisam zaustavljao
sve dok knjiga nije zavrπena u cijelosti.
Jesam li u tome uspio, ocjenu Êete dati vi, dragi
Ëitatelji. I ovaj put dao sam si truda da posloæim afo-
rizme i epigrame po tematskim sadræajima, te se na
taj naËin lakπe izloæio kritici Ëitatelja.
Svi oni koji se bave aforistikom znaju koliko je to
sloæen, zahtijevan pa i mukotrpan posao, ali moj trud
je u sluæbi Ëitatelja; stoga vas molim da budete blagi
u kritikama.
U oblikovanju knjige Ëudnog naslova Sidro razuma
i smijeha pomogli su mi moji dragi prijatelji i surad-
nici, kojima se ovim putem najtoplije zahvaljujem.
Zaπto Sidro razuma i smijeha? Jednostavno zato
πto smatram: kad ti razum usidri veselje i radost u smi-
jehu, a to sve skupa ti donese spokoj, ima li veÊeg
blagostanja u æivotu od vesele i spokojne duπe?
Na kraju toplo se zahvaljujem darovateljima, bez
kojih se ova knjiga nikako ne bi mogla tiskati.
Dragi prijatelji, suradnici i darovatelji, neka vam
dragi Bog podari zdrav i sretan æivot!
Harni vam,
Josip GrgiÊ
8
9
Aforizmi
Aforizam je roman s porukom i nadom.
Sve je viπe aforista, jer je i problema duæa lista.
Aforizam je kratka misao velikog sadræaja.
Aforizam koji ti ue u uho ostaje ugoda za cijeli
æivot.
Misao jasna, poruka kratka, uz veselu πalu svakom
je slatka.
Alkoholizam
»aπa i Ëaπa, i ode pamet naπa.
Alkoholizam je bolest kojoj je lijek — niπta ne piti.
Kome alkohol odnese glavu, ni noge ga ne sluæe.
S alkoholom treba znati, da ne bi morao puzati.
Ako ti je alkohol drug, ni sâm sebi nisi prijatelj.
Pijanac nikad neÊe priznati, koliko moæe popiti.
Iz kuÊe u koju ue alkohol, izau ukuÊani.
Od alkohola mnogi su pali; kad su trebali, nisu
stali.
Pijanac uvijek æica, da dobije za dva deca.
10
Od alkohola kuÊa se trese; ako se ne stane, dug
sve odnese.
Ambicija
Bez ambicije nema rezultata, a s preambicijom
nema tebe.
Do vrha nije lako doÊi, ako ti volja ne da poÊi.
S ambicijom ne moæeπ postiÊi sve, ali bez nje ne
trebaπ ni krenuti.
Bolesna ambicija ne pomaæe zdravom mozgu.
Postignuti uspjeh tjera ambiciju na joπ veÊi.
Tko ima na poloæaju strica, ne treba mu ambicija.
©to ti vrijedi znanje kao materijal, ako ga s ambi-
cijom ne betoniraπ?
Ambicija ponovno oæivi, ako je neuspjeh ne po-
kopa.
Nema veÊe opasnosti od ambiciozne budale.
Kad se umom sije, a znojem zalijeva, sve dobro
uspijeva.
Biblija
Kome Biblija nije πtivo æivota, mora odlaziti na sve-
kolike poduke.
11
Tko kroz æivot putuje s Biblijom, bræe izraste u
Ëovjeka.
Gdje se ne Ëita Biblija, Ëitaju se sudske presude.
S Biblijom krijepimo duπu, pa nam je i tijelo zdra-
vije.
©tivo iz Biblije pohrani u svojem srcu.
Biblija je enciklopedija æivota.
Biblija je πtivo koje traje tisuÊe godina, zato jer su
to zakoni pisani iz srca.
Nema takvog uzora koji moæe zamijeniti πtivo iz
Biblije.
Blago
©to ti vrijedi i vreÊa blaga, ako si u sluæbi vraga?
Blago ti sigurnost daje, ali u njemu sva sreÊa ne
sjaje.
Tko s drugima blago dijeli, sebe i druge razveseli.
Ako ti je blago cilj, sam Êeπ postati meta.
NajveÊe je blago biti sretan u siromaπtvu.
U sretnoj obitelji djeca su najveÊe blago.
U zdravlju je sve blago; to svaki bolesnik potvruje.
©to ti vrijedi i gomila para, kad ga za podijeliti
nemaπ dara.
12
A kome blago nije drago?
Tko blaga ima dosta, æivi bezbriæno i bez posta.
Novovjeka poruka za bogatstvo je: Bogatstvo je ako
imaπ, a ne πto jesi.
Bol
Koga bol zahvati, niπta ga viπe ne moæe oduπeviti.
Bol duπe je teæa od boli tijela, a tijelo je zdravo kad
je duπa cijela.
Bol duπe traje kad se gubi ono πto ti nadu daje.
Kad gubiπ onog kojeg voliπ, nema utjehe ni kad se
moliπ.
Moja bol je najveÊa ako je u pitanju moje djece
sreÊa.
NeizljeËiva bol je i bol obitelji tvoje.
Tko se s bolom znade nositi, i bol Êe lakπe pod-
nositi.
Borba
U borbi sa svojom savjeπÊu, pobjednik si tek onda
kad je slijediπ.
U borbi za svoja prava ne pretvaraj borbu u tuË-
njavu.
13
Pobjednik u ratu mora znati kako i gubitniku slo-
bodu dati.
Mediji su najjaËa vojska; ubijaju i bez oruæja.
U borbi maËke i miπa, miπ nikada ne pojede maËki
rep.
Borbu treba izbjeÊi, ali ne i pobjeÊi.
14
Brak
Brak je svetinja i za one koji ne odlaze u bogomolje.
Danas se svaki Ëetvrti brak raspada, jer u njega
netko treÊi upada.
Za uspjeπan brak najveÊe je jamstvo ljubav prema
djeci.
Bio je u nekoliko brakova, i svaki put je ispao iz
natjecanja.
Ni jedan brak nije legao, gdje je æena na nogama.
Imam dobar brak, jer svi imaju mene.
Kome brak nije mirna luka, stalno plovi po uzbur-
kanom moru.
Svaki brak cvjeta, kad je muæ vrtlar.
Mnogi se u braku ne snalaze, jer im u njega drugi
ulaze.
Brak bez djece jelo je bez soli.
BuduÊnost
Pospremi buduÊnost u sadaπnjosti.
Tko za buduÊnost ne haje, u starosti se kaje.
Temelj bolje buduÊnosti je u sadaπnjosti.
Ulaganje u buduÊnost nije jamstvo da Êe se ulog i
ostvariti.
15
BuduÊnost naπe zemlje nije upitna, sve dok imamo
otvorene granice.
Kako da doËeka svijetlu buduÊnost onaj kome je
mraËna i sadaπnjost?
Ako nastavimo klimu kvariti, kakva Êe buduÊnost
svima biti?
Premda mi predviaju svijetlu buduÊnost, radije
bih da mi se to dogodi u sadaπnjosti.
Cilj
Nema ostvarenog cilja bez zacrtanog plana.
Kako osvojiti vrhove planina, ako ne uËiniπ prvi
korak?
PolitiËari lako ostvare svoje ciljeve, jer su im sva
sredstva pri ruci.
Nije vaæno iz koliko pokuπaja, vaæno je stiÊi do
cilja.
Ako je neprijatelju cilj tvoje uniπtenje, ne dopusti
da mu budeπ meta.
Djeci kojoj su roditelji putokaz, lako je doÊi do
cilja.
PolitiËari su jedan drugome meta i cilj. Pobjednik
je onaj koji prikupi viπe pogodaka.
Oni koji postavljaju neostvarive ciljeve, na kraju
su sami meta.
16
Lakπe pogodi metu onaj tko viπe vjeæba.
Tko ostavi traga za æivota, ostvari i æivotni cilj.
Naπi politiËari postavili su mnogo ciljeva, ali su
ostvarili malo pogodaka.
»ovjek
S Ëistim srcem Ëovjek je u svakodnevnom slavlju.
Iskustvo iz proπlosti mudro je koristiti u sadaπnjo-
sti.
Gnjevan Ëovjek, osim πto ne koristi sebi, nije ni
drugima od koristi.
Pravedno srce je najveÊi izvor ljepote. Ne daj da ga
pomute naslade æivota.
Preæivljene æivotne oluje dokazuju ËvrstoÊu Ëovje-
kovih temelja.
»ovjek je mlad sve dotle dok je od koristi.
Ako ti je novac dobar sluga, dræi ga sve dok ti ne
postane gospodarom.
Nije dobar Ëovjek koji voli dobro, veÊ onaj koji
mrzi zlo.
Cesta do pobjede poploËana je poniznoπÊu srca.
Ako svatko moæe raditi πto hoÊe, tko Êe raditi ono
πto se mora?
17
Novonastale tehnike i tehnologije olakπavaju Ëo-
vjeku æivot, ali mu steæu duπu.
Demagogija
Demagog govori ono πto ne misli; a πto misli, to ne
kaæe.
Demagogija je πtivo iz kojega politiËari crpe svoje
tirade.
18
Demagog te u srce stavi, dok svoj naum s tobom
ne ostvari.
Nitko ne grijeπi ako se demagoga i demagogije br-
zo rijeπi.
Ne postoji πkola za demagoge, ali u praksi ih ima
mnogo πkolovanih.
Ponekad demagog kazuje istinu — u koju ni sam ne
vjeruje.
Demagog svoju istinu temelji na laæima — koje su
opasnije i od same istine.
Demagog koji ni sâm ne vjeruje u ono πto kaæe, na
putu je izljeËenja.
Djeca
Djeca su Boæji dar i roditeljska ljubav.
Roditelji su djeci putokaz koji ih vodi u pravom
smjeru.
Tamo gdje se brak ruπi, djecu guπi.
Tko s djecom radi, u ljude ih izgradi.
U obitelji gdje srce pjeva, gromoglasna se pjesma
Ëuje.
Djeci koju odgaja ulica, buduÊnost je tamnica.
Ulaganje u djecu je investicija za koju se ne zna
isplativost.
19
Djeca su πtap na koji se roditelji oslanjaju.
Djeca uvijek neπto traæe; dobro je ako roditelji to
i nau.
Kad djecu prati sreÊa, roditeljima je joπ i veÊa.
Dobrota
Svako dobro je dobro — kad ispadne na dobro.
PomoÊi, kad moraπ odmoÊi, dvostruko je dobro.
»ineÊi dobro drugima, najveÊe dobro uËiniπ sebi.
Gdje dobro nadvlada zlo, otvorena su vrata radosti.
Materijalna dobra lijek su tijela i uteg duπe.
Dobri ljudi su biseri koji ukraπavaju ljudski rod.
Ne Ëiniπ dobro — ako ti za to dobro i plate.
Ako se dobro dobrim ne vraÊa, i onda je dobro
Ëiniti dobro.
PomaæuÊi drugima, postajeπ najveÊi donator svoje-
ga srca.
Domoljublje
Tko ne moæe ljubiti domovinu za koju su poginuli
istinski domoljubi?
Domovina je kao majka — jedna i jedinstvena.
20
Teπko domu i domovini gdje nesloga kolo vodi.
S domovinom znaπ tko si, bez nje si niπta i nitko.
Naπa domovina je Hrvatska; uËinimo sve da nas
nosi ljubav bratska.
Tko domovinu otpiπe, izdajica zauvijek se piπe.
Sve i svakoga poπtivati treba, a svoju domovinu
ljubiti do neba.
Tko domoljublja ima, svoj ponos pokazuje svugdje
i svima.
Domoljublje nije nacionalizam, kao πto komunizam
nije antifaπizam.
Ljubi, sine, svoju zemlju, od nje nikad nemoj iÊi,
nema sreÊe u tuini, nije tamo kao u priËi.
Dosada
Dosada je lijek za neradnika i spokoj svakom ne-
radu.
Tko prije ubije dosadu, spasi sebe.
Dosada je ulaznica za svekolike nevolje.
Ako ti je dosada prijatelj, neprijatelja imaπ na sva-
kom koraku.
Tko s dosadom druguje, od rada ne boluje.
Ako ti dosada ukrade vrijeme, znaj da si sâm lopov.
21
Svima koji imaju mnogo vremena, ne manjka ni
gluposti.
Droga
Uzmi bijeli prah, i crno ti se piπe.
Kad uzmeπ drogu, poËni se moliti dragom Bogu.
S drogom nisu u opasnosti samo ti, nego svi vi.
22
Dileri su ubojice bez oruæja.
Droga i drugi opijati uniπtit Êe te, to moraπ znati.
S drogom osjeÊaπ se jak, a nedugo iza toga oËekuje
te mrak.
Dilere treba zatvoriti, kako bi prestali mladeæ tro-
vati.
Teπko kuÊi u koju droga ue; nema mira sve dok
ne izae.
Od droge mnogi su pali, jer nisu znali kad bi stali.
Droga je poπast novoga vijeka; tko je proba, smrt
ga Ëeka.
Glamur
Za glamurozne face manje je vaæno znati; vaænije
od toga je pokazati se.
Uæasno me æivcira kad vidim tko se sve producira.
Od glamura dobro se zaradi; mnogo glume, a malo
se radi.
Ima i onih koji od glamura bjeæe, ne æele da ih se
za glamur veæe.
Gledati to glumatanje — za naciju je zamaranje.
23
Gluma
Hrvatska je velika pozornica s puno glume od ama-
terskih faca.
Gluma je umjetnost koja Ëovjeku puni duhovne
akumulatore.
U svakodnevnom æivotu glumci slabije glume od
naπih politiËara.
Velike predstave ostavljaju peËat radosti za sva
vremena.
Pokloni koje dobijete nisu besplatni; na sebi uvijek
nose skrivenu ceduljicu s cijenom.
Glupost
Kad bi se glupost naplaÊivala, u svijetu ne bi bilo
bogataπa.
Najmanje gluposti prave oni koji znaju πutjeti.
Nisu glupani svi oni koji prave gluposti.
Svi koji se od gluposti okoriste, postaju glupasti
biznismeni.
Znam kad napravim glupost; πteta je πto to nisam
prije znao.
PolitiËari svakodnevno rade gluposti, ali πtetu snosi
narod.
24
Kad dobijeπ pljesak za uËinjenu glupost, znak je
da je ponoviπ.
Grijeh
Nitko ne okaje svoj grijeh dok za njega ima oprav-
danje.
NajveÊa Ëovjekova sloboda je oslobaanje od bilo
kojega grijeha.
Lako se za grijeh zakvaËiti; puno je teæe od njega
se otkvaËiti.
Za uËinjene greπke plaÊamo kazne, a za grijeh
dobijemo oprost.
Vlast lako i brzo grijeπi, ali teπko ispravlja pogreπke.
Æivjeti s grijehom znaËi gubiti dan u sreÊi i smira-
ju.
Navike malog grijeha dovode do velikog zla.
Evina jabuka i danas je mnogima dobar zalogaj.
Svaki put kad grijeh æelimo opravdati, nastanu dva.
Humanizam
PomoÊi znaËi potrebitima do srca doÊi.
Humanist kad nema materijalnog dara, ima srce
koje otvara.
25
26
Tko znade dati, mora znati i primiti.
Æelja da pomognemo drugima dobra je vjeæba za
srce.
Teπko je znati kod koga je sreÊa veÊa, kod davatelja
ili primatelja.
Srce nije sretnije nego kad svojom sreÊom usreÊu-
je druge.
Afrika je nogometno igraliπte na kojem humanisti
odigravaju svoje najbolje utakmice.
Djelo pomaganja uvijek je veledjelo.
Tko ima volje dati, uvijek Êe naÊi one koji æele
primiti.
Isus je najveÊi humanist, koji je i svoj æivot dao za
spas ËovjeËanstva.
Humor
Humor je najbolji lijek za zdrave osobe.
Tko se ne zna smijati, brzo nauËi plakati.
Gdje ima smijeha, nema ni najmanjeg grijeha.
Humoristima nije lako stvarati smijeh svakako.
Kad nas napadaju s glupostima, najbolje im se
nasmijati.
S humorom se ubija tuga i razgali duπa.
27
Humor je takva forma u kojoj je smijeh jedina
norma.
Humor ne trpi laæi, od njega se jedino smijeh traæi.
Humor u kojem nema smijeha nije humor, veÊ
dosada i umor.
Tko se smijehom hrani, taj se duhom okrijepi.
Hvalisanje
Ne hvali sâm sebe, pusti da to uËine drugi.
Ako sâm sebe kontroliraπ, drugi te neÊe ukoriti.
Lijepo je sluπati pohvale, ako ih donose tvoji
rezultati.
Gdje djeca hvale roditelje, teku suze zahvalnice.
Od hvale se ne æivi, ali se za nju æivi.
NajveÊe pohvale stiæu kad ti neprijatelj zahvaljuje
za tvoju milost.
Onaj koji se samoreklamira, pati od nemira.
Hvalisavcu je hvala stalna tema, makar rezultata i
koristi nema.
Najlakπe je prepoznati hvalisavca onda kad mu
zatraæiπ rezultate.
Veliki su oni koji, kad ih se hvali, ostaju uz narod
i mali.
Stalno hvaliti znaËi podilaziti.
28
Karijera
Netko se za karijeru cijeli æivot muËi, a nekima je
dovoljno u krevet leÊi.
Karijeristi za karijeru æive i teπko se bez nje mire.
Bolesne ambicije ne izlijeËi ni kvazikarijera.
S karijerom si kao in, ali ne i obligatno gospodin.
Karijera koju znanje stvori sve blefere s nogu obori.
Karijera nogometaπa dugo traje, ako rezultata ima
i golove daje.
PolitiËari karijeru naprave i onda kad narod pre-
vare.
Kriminal
Kriminalcima niπta po zakonu nije, sve varaju i
svima se smiju.
Lovu krade i tamo i amo, dok u bulju ne zavrπi
stalno.
I u vlasti ima kriminala, razumljivo kad nedostaje
morala.
Veliki lopovi postaju face, dok na kraju budu πtrace.
Posao kriminalca je varati i krasti, do trenutka ka-
da Êe pasti.
Brza i laka zarada kriminalcu je nagrada.
29
Kriminala ima od pamtivijeka i bit Êe ga zanavijeka.
Mafija je moÊna organizacija, s kojom muku muËi
svaka nacija.
Kultura
Izlog svakog naroda nalazi se u kulturi.
Koga kultura ne obogati, ostaje æivjeti u kulturnom
siromaπtvu.
Ne trebaπ imati znanje — za kulturno ponaπanje.
Sve je viπe onih kojima je kultura — tortura.
Tko ostavi kulturoloπki trag u sadaπnjosti, i povijest
mu to potvrdi.
Kultura nije imati, ali za stvarati potrebno je znati.
30
Oni koji za kulturu ne maru, o kulturi malo znaju.
Tamo gdje su se vandali pojavili, kulturni spomenici
su stradali.
Laæ
U svijetu se sve viπe kune istinom, a æivi se u laæima.
Laæljivcu je laæ alat kojim obrauje klijentelu.
Laæ koja postaje istinom ubija i samu istinu.
SluπajuÊi laæljivca, znam toËno πto je istina.
Velike laæi uËine laæljivca slavnim, a narodu ostaju
zlodjela.
Istina je nesreÊa za laæ, kao nepobitna i konaËna.
Za male stvari i sitne laæi oprost se ne taæi.
Kome je laæ navika, nikad od njega Ëovjeka.
Laæ moæe prikriti tragove, ali ne moæe izbrisati isti-
nu.
Lijenost
©to god da ti sposobnost donese, lijenost ti to sve
odnose.
LijenËina sve poslove ostavlja za sutra, a one od
sutra za prekosutra.
31
Kad se umori od nerada, tek tada lijenËina zapo-
Ëinje s radom.
NajveÊi umor je umor od nerada.
Lijenost je na granici grijeha, i samo mu rad moæe
oprati grijehe.
LijenËina svoje uËinke rada mjeri duæinom odmo-
ra.
Lijen Ëovjek æivi æivotom zombija.
Ljepota
Ljepota uvijek dolazi iznutra, rijetko izvana.
Ljepota æivljenja je u ljubavi srca i spokoju duπe.
Ljepota tijela ugoda je oku i drhtaj srca.
Ljepota je prolazna, i u problemima su oni kojima
je glava prazna.
Tko karijeru na ljepoti gradi, u starosti se ne osladi.
©to ljepπe ima od mira i radosti s ljudima?
Ljepota je sve ono πto ti srce razgali.
©to ljepπe ima, nego u skladu i ljepoti doËekati
godinu stotu.
Od Lijepe naπe sve je manje i manje naπe.
32
Ljubav
Ljubavi nikad dosta, za mrænju koje sve viπe ima.
Ljubav je osnovica svakog sretnog æivota.
Sve ljubavi, i za ovog i onog, svekolika su radost i
veselje.
U ljubavi iz interesa na kraju se ostaje bez obojega.
Samo prava ljubav je nemjerljiva.
Ljubav prema ljudima je Boæji dar i Ëovjekova ra-
dost.
U ljubavi se zaboravljaju svi problemi; ostaje samo
radost.
Svatko tko ne ljubi domovinu i obitelj, ljubavi se
ne zasiti.
Mrænja koja razdire Ëovjekovu duπu moæe se izli-
jeËiti jedino ljubavlju.
Ljubav na prodaju ruglo je za ljubav, i za kupca, i
za prodavaËa.
Ljudi
Da ljudski rod ima vjeru i ËistoÊu djetetovog srca,
æivjeli bismo u raju.
NajËeπÊe obiËni ljudi obavljaju neobiËne zadatke.
Od ljudi traæim ono πto mi Ëovjek ne moæe pruæiti.
33
Kad ljudi djeluju u korist pojedinca, nastaje vele-
djelo.
Ljudi u masi rade mnoge gluposti, jer su u grupi u
manjoj opasnosti.
Ljudima je puna kapa kad ih vlast u svemu poklapa.
Mrænja meu ljudima veÊ na Zemlji stvara pakao.
Svako dobro dolazi od ljudi, kao i nevolja od neljudi.
Lako je manipulirati s ljudima; mnogo teæe je s
Ëovjekom.
Vladar koji ne Ëuje glas naroda, ubrzo ostane bez
trona.
34
Mediji
Boæe, pomozi mi da shvatim kako da medije pratim.
Medijima nisu vaæne informacije, koliko senzacije.
Za klasiËne medije pojavom internetskih portala
zainteresiranost je pala.
U svim medijima manje je informacija, a sve viπe
je dezinformacija.
Tko novine i novinare kritizira, automatski bude
eutanaziran.
Mediji su sve manje glas naroda, a sve viπe glas
interesnih skupina.
Mediji sve viπe postaju reklamni odjeli pojedinih
tvrtki.
Umjesto da lijeËe govor mrænje, mediji postaju nji-
hova parlaonica.
Za sve svoje basne, novinari uprihode novce masne.
Umjesto da budu glas naroda, mediji su glasila lije-
vih i desnih tabora.
Mladost
Tko mladost ne proæivi, nema viπe vremena da se
iæivi.
Mladost je cvijet æivota, sve ostalo je trnje.
35
Tko u mladosti ostari, ni starost ga ne pomladi.
U mladosti treba saËuvati kosti starosti.
Mladost je proljeÊe æivota; trudi se da doËekaπ
zimu.
Ljubav iz mladosti je ljubav svega æivota.
Tko iz mladosti uspomena nema, æal ostaje za sva
vremena.
Tko je u mladosti bio vrag, starost Êe ga pretvoriti
u anela.
Tko produæi vrijeme mladosti, ima duæi æivotni
vijek.
Moda
Modni hitovi su rudnik iz kojih biznismeni izvlaËe
zlato.
Sve ono πto je ugoda oku i uhu, najbolja je moda.
Moda moje mladosti je i moda moje starosti.
Kad bi svi ljudi prihvatili modnu odjeÊu, nacije bi
bile uniformirane.
Moda se mijenja brzinom svjetlosti, radi trendova
u umjetnosti.
Pomanjkanjem genijalnih autora, u modi su ostali
nauËnici.
Manekeni su modne lutke koje hodaju pistama.
36
Mrænja
Teπko je spoznati kako Ëovjek podnosi mrænju koju
nosi u sebi.
Mrænja svu ljepotu æivota i æivljenja u svemu uniπti.
Dobrohotnost se mrænjom ne gradi, ona sve pred
sobom razgradi.
Mrzitelj nema prijatelja, a ni sâm sebi mira ne da.
Ako povoda za mrænju ima, oprost je lijek tebi i
njima.
Odbaci mrænju i æivi mirno i sretno.
Od mrænje nikakve koristi, odbaci je i æivi u milosti.
Kad mudro misliπ, od mrænje se lakπe oslobodiπ.
Premda nikad nisam mrzio, mnogi me nisu voljeli.
Muπkarac
Kako æene nisu viπe srne, i muπkarcima je lov sve
manje uspjeπan.
Muπkarac je stoæer u obitelji, u kojoj æena ima pravo
veta.
©to viπe æene napreduju u svojim pravima, toliko
ih muπkarci gube.
Muπkarci traæe kratki uvod, kako bi odmah preπli
na sadræaj.
37
Muπkarcu koji ne moæe skrbiti za obitelj, æena ubr-
zo pronae pomoÊnika.
Muπkarcima sretan æivot moæe osigurati samo æena
i majka.
U sretnom braku muπkarac je osovina koja pokreÊe
motor obitelji.
Nemjerljiva je uloga æene u sretnom æivotu muπ-
karca.
Brakovi se raspadaju kad se partneri jedan od dru-
goga umaraju.
I od macho muπkarca æena moæe lako napraviti
magarca.
38
Narod
Narod je najveÊa snaga, sve dok se ne pretvori u
rulju.
Narod je klica iz koje niËe svako dobro, i poneko
zlo.
Gdje je narod u vladi, nema bijede ni gladi.
Narod koji se dade prevariti teπko se moæe opo-
raviti.
Biti uz narod je Ëast, makar lukavci i karijeristi
ugrabe vlast.
Moj narod vjekovima pati, jer nema vlast koju mo-
æe nazvati mati.
Mudrost uvijek dolazi iz naroda.
Kad narod uzme sudbinu u svoje ruke, ostvari je
bez velike muke.
Svaki narod ima svoje sjeme, a naπe je od Tomisla-
va i Jelene.
Narode! Narode, budi svjestan svoje snage i uloge.
Nada
Nada u tvojem srcu donosi sreÊu i osmijeh na licu.
Nada je motor svekolike uspjeπnosti.
Kad izgubiπ nadu, dobijeπ besane noÊi.
39
Nadati se bez pokriÊa; mora te pohoditi velika sriÊa.
Za nadu u bolje sutra — sve najbolje moraπ pripre-
miti danas.
Ako putujeπ s nadom kroz æivot, svaki cilj ti je
dostiæan.
Nada prati hrabre, a hrabri se nadom hràbre.
Nada je najbliæe onima koji je ostvaruju u znanju
i znoju.
Nada umire kod onog u kojem nije pronaπla dobrog
suradnika.
Ne moæeπ se nadati dobitku na lotu, ako ne uplatiπ
listiÊ.
Narcisoidnost
Narcis je toliko zaljubljen u sebe, da ne primjeÊuje
ni meni ni tebe.
Kako da narcis ljubav nekome pokloni, kad je svu
potroπi na sebe?
Narcisoidi ni domovinu ne ljube, samo zato πto o
sebi skrbe.
Ako pak narcis ljubav podijeli, prvo mjesto uvijek
ostavi sebi.
Nije grijeh voljeti sebe, koliko traæiti da te drugi
cijene.
40
Neprijatelj
Boæe Ëuvaj me od nevjerna prijatelja, od neprijate-
lja Êu se Ëuvati sâm.
Jednak ti je neprijatelj onaj koji ti æeli, kao i onaj
koji ti zlo Ëini.
Konkurent nije tvoj neprijatelj, no svejedno ti ne
æeli dobro.
Kad od neprijatelja dobijeπ prijatelja, pobjeda je
obostrana.
Kad upoznaπ neprijatelja, lakπe ti je osigurati ob-
ranu.
U svijetu zla teπko je znati tko je kome neprijatelj.
U okrπaju s neprijateljem razum je jaËi od oruæja.
Ljubavnik nevjerne æene koristan je neprijatelj.
Neprijatelj pronae i one koji nemaju neprijatelja.
Ako sâm sebi praviπ πtetu, gora je nego πto ti je
moæe napraviti neprijatelj.
Nevjera
Ne moæe se vjerovati onima koje treba provjeravati.
Sumnja je poËetak svake nevjere.
Gdje se nevjera raa, povjerenje umire.
S nevjerom u braku sve se ruπi, a najviπe u mraku.
41
»ovjeku kojemu se ne vjeruje jednako je kao da i
nije u æivotu.
Povjerenje se godinama gradi, a nevjera sve u tre-
nutku razgradi.
PolitiËari Ëesto mijenjaju uvjerenje, pa stoga i gu-
be povjerenje.
Kad ne moæeπ nekome vjerovati, najbolje ga je
izbjegavati.
Gdje se nevjerom stup srama slama, teπko istini jer
se sukob sprema.
Nevjera i zavjera Ëlanice su iste obitelji.
42
Novac
Novac je opasnost i onda kad ga imaπ, i onda kad
ga nemaπ.
Pohlepa za novcem otvori bezbroj pukotina u Ëo-
vjekovom æivotu.
Gomila novca ne donosi brdo sreÊe, ali s njim se
lakπe padne u ponor.
Bez novca si jadan, ali s njim nisi nikada sretan.
Udijeli novac onome kome je potreban, da oboje
budete sretni.
Kad pred ispruæenom rukom siromaha zatvoriπ oËi,
novac te neÊe odvesti sreÊi.
I onda kad ti je potreban, nemoj da te novac kupi.
Nisi velik ako imaπ novca, ali jesi ako ga podijeliπ.
Novac je potreban za æivljenje, ali ne i za iæivljava-
nje.
S novcem moæeπ sve, ali pazi da ne izgubiπ sebe.
Odanost
Ostati odan domu, domovini i obitelji velika je Ëast
i ponos.
Odanost je velika Ëovjekova vrlina i mana neËo-
vjeËnosti.
43
Vjernost u obrani ljudskih vrijednosti odreuje ve-
liËinu Ëovjeka.
Odanost odreuje Ëovjeka; s njom to jesi, a bez
nje si gad.
Odanost vjernom prijatelju treba uzvratiti — veÊom
odanoπÊu.
Odanost sve viπe pada na ljestvici ljudskih vrijed-
nosti.
Nije odan onaj tko nepogovorno sluπa, veÊ onaj
kojemu to srce kaæe.
Biti odan zbog koristi farsa je i sramota odanosti.
Zahvalnost za odanost treba biti osobina onih koji
se æele Ëovjekom zvati.
Ma neka mi odanost koristila nije, ostat Êu odan
kao i prije.
Oni
Oni πto mnogo galame, pred silom najprije utihnu.
Moj svijet nisu oni, a i oni znaju da nisam njihov.
Oni πto kroje tue sudbine, nikad nisu poloæili teËaj
krojenja.
Kad odluËuju o meni, sude mi jer nisam njihov.
Oni πto bi vladali svijetom ne posloæe ni obiteljski
dom.
44
Ako nisi svoj, kako da znaπ tko je tvoj?
Oni πto se zatvaraju u svoj svijet, æele da cijeli
svijet bude oni.
TragaËi pogreπaka u drugima, nikad ih ne primije-
te na sebi.
Kako da voli drugo i druge, onaj koji ne voli ni
svoje.
Oni πto manje snivaju, bræe ostvare svoj san.
Oprost
Opraπtanje je mjera kojom se odreuje Ëovjekova
veliËina.
Oprostom se oslobaa oprostitelj i onaj komu je
oproπteno.
Oprost nam olakπava i najteæe terete.
Za dobivanje oprosta potrebna je promjena srca.
Tko brzo grijeπi, teæe se kaje.
Kome je teπko reÊi: “Oprosti mi”, i dalje je na rubu
grijeha.
Æivjeti s neoprostivim grijesima je æivot koji se veÊ
na Zemlji provodi u paklu.
Dva puta je roen onaj kojemu je oprostom spa-
πen æivot.
Oprostom se Ëovjek oslobaa okova grijeha.
45
46
Osveta
Koga osveta opsjeda, æivjeti i spavati mu ne da.
I onda kad se osvetiπ, ne zacjeljujeπ svoje rane.
Bolje je oprostiti, nego nove rane u sebi nositi.
I u sportu se moæe osvetiti: pobijediti protivnika.
Ne æeliπ se osvetiti jedino kad se svojem srcu hoÊeπ
posvetiti.
Osveta je gruba rijeË; svakako izbjegni osvetniËki
maË.
Poruka je svima sveta: ne daj da te progoni osveta.
Teπko je mnogo toga oprostiti; ali ni osveta ti neÊe
koristiti.
Pamet
Tko znojem zalijeva znanje, iznikne mu mudrost.
Nitko nema toliko razuma kojeg mozak ne bi mo-
gao smjestiti u svoj kutak.
Kad pametan pouËava budalu, rezultat je nepovo-
ljan za obojicu.
Pamet je svakom potrebna — za gluposti koje pra-
vimo.
Dok sluπa gluposti, pametan Ëovjek se opuπta.
47
Pamet se moæe mjeriti, samo zato jer je glupost
nemjerljiva.
Opasno je dokazivati pamet pred naletima buntov-
nika.
Mislio sam da sam pametan, sve dok me nisu opa-
metili.
©to vrijedi pamet onima koji je pametno ne koriste?
Pohlepa
Ako traæiπ viπe kad imaπ dosta, ni tad ti neÊe biti
dosta.
Kad je pohlepa u tebi, nisi pri sebi.
Pohlepa lako Ëovjeka uËini slijepa.
Dok te pohlepa dræi, grijeh u tebi leæi.
Pohlepan Ëovjek nikad sretan nije, pa ni onda kad
ima viπe nego prije.
Tko se bræe pohlepe rijeπi, taj u svemu manje gri-
jeπi.
Nije grijeh poæeljeti, ali jest pod svaku cijenu ustra-
jati.
Kad te pohlepa uzme za druga, potrebna je reha-
bilitacija duga.
Pohlepa je velika ljudska mana; s njom nema sretnih
dana.
48
Bolje je imati i malo, samo da ti do pohlepe nije
stalo.
Pobjeda
Put do pobjede vodi svakog onog tko je zapamtio
pouke iz svih poraza.
U borbi s neprijateljem neka ti najjaËe oruæje bude
ljubav i oprost.
U pobjedi budi velik, kako u porazu ne bi bio
jadan.
Pobjednik svojih poroka najveÊi je pobjedniËki
odliËnik.
Lako je u pobjedi biti velik; trudi se da u porazu
ne budeπ sitan.
I najslabije svjetlo je pobjednik nad mraËnom noÊi.
I bez borbe sa suprugom — uvijek ostanem poraæen.
Kad djeca pobijede roditelje, jednako slave i po-
bjednik i poraæeni.
Politika
Sve πto politika zakuha, narod pojede bez teka.
PoveÊanjem civilnih udruga smanjuje se broj ne-
zaposlenih.
49
Politika je nuæno zlo, koje ponekad ostvari i neko
dobro.
Mnogi se bore za politiËku stolicu, da uhljebe svoju
guzicu.
Novine bez politike i politika bez novinara ne mo-
gu niπta, a pitanje je πto jedni i drugi mogu.
PolitiËari sve svoje zadatke izvrπavaju kroz obeÊanja.
Hrvatski sabor je parlaonica u kojoj svi govore,
ali nitko nikoga ne Ëuje.
Da Hrvatska ima dobre politiËare, i narod bi imao
Hrvatsku.
50
U dræavi u kojoj politika nije jedinstvena, politiËari
stvaraju osobna jedinstva.
PomoÊ
Da olakπate nekome teret, pomozite mu ga nositi.
Nije pomoÊ samo dati; pomoÊ je i sasluπati.
Kad ti ruka pruæa, uËini da bude joπ duæa.
Plemenito srce u pomaganju bræe kuca.
Pomagati treba πto viπe, da sirotinjska duπa lakπe
diπe.
U pomaganju ne smije se stati; uvijek ima onih
kojima treba dati.
Svaka je pomoÊ velika kad stigne u pravom vrijeme.
Kad veliki daruju, televizijske kamere zumiraju.
U pomoÊi su mali ljudi — najveÊi.
Uvijek je dobro Ëiniti dobro, pa i onda kad ti se
dobro ne vraÊa.
Poπtenje
Tko poπtenje moæe prodavati, taj ga nikad nije ni
imao.
Gdje vaga pravde nije ispravna, ni zlo se ne isprav-
lja.
51
Kad bi se poπtenje moglo vagati, kod nekih se ka-
zaljka ne bi niti pomaknula.
Poπtenje je Ëovjekov obraz, a obrazi se najprije
ugledaju.
Poπtenje je πtit u Ëovjekovoj obrani.
Poπten Ëovjek Ëesto pada, ali poπtenje je ta nada
koja ne dâ da se strada.
Poπtenje je mjera za Ëovjeka; ili jesi, ili nisi.
Kome je obraz prljav, ne moæe se ni zacrvenjeti.
Karijeristima poπtenje ne znaËi niπta, ali ni oni za
poπtenje.
Pravda
U pravdi je sve relativno, ovisi samo tko si.
Suci u sudnici sude po zakonu, a ne i po pravdi.
Pravda bi trebala za sve biti ista, samo πto svi nisu
isti.
Sudac koji sudi srcem, ne donosi nepravedne od-
luke.
Laæ koja pobijedi istinu ubije i pravdu i istinu.
Kaæu da je pravda spora, ali dostiæna. ©to Êe ti, ako
je doËekaπ na onom svijetu?
Gdje laæ postane istinom, pravda ostane u sudaË-
koj ladici.
52
Pravda je lako dokaziva, ako ima djeËje svjedoËan-
stvo.
Kad sam se za pravdu borio, uvijek sam izgorio.
Pravda je Ëovjekov obraz, kojega treba stalno prati.
Za pravdu se i gine, da se s obraza ljaga skine.
Prijevara
PolitiËar koji vara narod, od naroda i strada.
U prijevarama svjetskog formata uvijek je prethod-
nica sukoba i rata.
Kad te æena prevari, znak je da za tebe ne mari.
Ako prevareni od prijevare ne izvuËe pouku, pre-
varantu ponovno pruæa ruku.
Bez morala — lako se vara.
Svi oni koji su me prevarili, nisu svoj mir i spokoj
ostvarili.
U prijevari je veliko zlo! IskljuËi se i napusti kolo
to.
Prijatelj
Tko prijateljstvo stvara rijeËima, u nevolji ga izgubi.
Prijateljstvo iz raËuna se ne raËuna.
53
Ako ti je æenin prijatelj najbolji prijatelj, ubrzo Êeπ
ostati bez oboje.
PomoÊ prijatelja donosi dvostruku korist. OjaËa
prijateljstvo i ostvari se korist.
PolitiËari brzo stvaraju prijateljstva, jer lako daju
obeÊanja.
54
Ako problemi prijatelja nisu i tvoji, onda je i prija-
teljstvo u problemima.
Lakπe je preboljeti novËani gubitak, nego nevjeru
prijatelja.
Ciljano biranje prijatelja uvijek promaπi metu.
Proπlost
Neka vam oblak proπlosti ne donese nevrijeme u
sadaπnjosti.
Mudro je proπlost ostaviti iza sebe i graditi staze
za buduÊnost.
Kome je proπlost svijetla, ni danas mu se neÊe za-
tamnjeti.
Pohvale iz proπlosti neÊe ti ni danas ime zatamni-
ti.
»asno æivljenje roditelja ulaznica je djece u æivot.
Ako te proπlost uËinila ærtvom zbog Ëasti, i danas
Êeπ ostati Ëastan, ali ne i ærtva.
Promjena ponaπanja iz proπlosti zapoËinje u pro-
mijenjenom srcu.
Zahvalnost iz proπlosti nije u dæepu, veÊ ono πto ti
se nalazi u srcu.
Da biste svojoj djeci podarili dobru buduÊnost,
darujte im svoje vrijeme.
55
Rad
NauËi se raditi, da ne bi morao gladovati.
Korisni rad je Ëovjekov mar i Boæji dar.
Kako nahraniti one koji od rada ne ogladne?
Umorom od rada Ëovjek se najbolje odmara.
Svaka vlada strada, koja ne radi u interesu naroda.
Tko nauËi djecu raditi, starost moæe mirno provo-
diti.
Imati, a ne raditi, zloËin je kojeg treba kazniti.
Rad koji je slabo plaÊen radnik primi s plaËem.
Bez truda i znoja nema odmora i spokoja.
Kad mislim, radim; a kad radim, onda i izmislim.
Roditelj
Dovoenje djeteta do Ëovjeka najteæi je roditeljski
poziv.
Roditeljski dom je hram ljubavi, zajedniπtva i sreÊe.
Otac je granitni branik u obrani kuÊnog praga.
Djeca kojima su roditelji putokaz, nikad ne skrenu
s pravog puta.
Tepanje i dozivanje djece najveÊe je oËitovanje maj-
Ëine ljubavi.
56
Roditelji su aneli Ëuvari kuÊnog ognjiπta i svoje
djece.
Ljubav svojih roditelja prenesi kad ti budeπ roditelj.
Djeca koja krenu krivim stazama nikad neÊe sazna-
ti koliko su ranila roditeljsko srce.
Svugdje gdje su roditelji u ljubavi, djeca su na no-
gama.
Roditelji su ti dali æivot. Tu blagodat pretvori u
Ëovjeka.
SavjestSavjest je koËnica zla i papuËica gasa za svako do-
bro.
Oruæje za Ëistu savjest nije maË, ali srce ispunjeno
ljubavlju jest.
Iz kuÊe u kojoj ima sklada, uvijek se Ëije pjesma.
Ako ti savjest ne nudi smiraj, znak je da si je negdje
zagubio.
Da bi bila Ëista, potrebno je najprije imati savjest.
Kad blaga poæeliπ, sjeti se koliko ti savjest moæe
ponuditi.
Æivljenjem bez savjesti veÊ na Zemlji osiguravaπ
ulaznicu za pakao.
Poi svugdje gdje te tjera savjest.
57
SlavaKome djela slavu daju, vjeËno sjaju i dugo traju.
Laæni sjaj je bljesak koji se brzo gasi.
Slava se uveÊava onom tko se s njom poniæava.
Sa slavom se treba znati nositi, i istodobno pono-
siti.
Tko se slavom bahati, brzo Êe mu slava izblijedjeti.
Herojima rata treba se diviti i cijelog ih æivota
slaviti.
Od slave se ne æivi, ali lijepo je vidjeti da ti se dive.
I za mala djela postigne se vjeËita slava. To svjedoËi
Majka Tereza mala.
58
SlobodaPrava sloboda je biti svoj i sluga svoje savjesti.
Pretjerana sloboda vodi nas u anarhiju, a anarhija
u sotonizam.
Kad imaπ slobodu izbora, onda moraπ znati: mnogo
je putova koji vode u pakao, a jedan je put do
raja.
Oslobodi se straha, i u slobodi osjeti ljepotu æiv-
ljenja.
Dozirana sloboda jednaka je zdravlju bolesnika koji
æivi na aparatima.
Kako æivjeti ako se ne moæe slobodno misliti?
Bez svakodnevne borbe nema istinske slobode.
Tamo gdje je represija zakon, sloboda se sklanja u
zaklon.
Tko slobodu kupuje, taj s njom ne druguje.
Svakodnevno se za slobodu moraπ boriti, da je mo-
æeπ pridobiti.
Sloboda i demokracija su dvije sestre razliËitih
roditelja.
Nije sloboda raditi πto hoÊeπ, veÊ ono πto trebaπ.
Za slobodu se gine, jer bez nje si ionako mrtav.
U slobodi znaπ tko si, u neslobodi, kaæu, rob si.
Djeca imaju sve viπe slobode, pa time i nepogode.
59
SlogaU sloænoj kuÊi nitko i nikad se ne muËi.
Gdje sloga vlada, uvijek ima kruha i rada.
Zemlji gdje sloge nema buduÊnost teπka se sprema.
Sloga je vaæna graa kojom se ljubav i radost raa.
Sloga u braku vrhunac dosegne u mraku.
Ljubav i sreÊa je u slozi, i uz slogan: Boæe, pomozi!
Dobro je kad se braÊa dijele, da ih sloga ne razdijeli.
Podijeljeni narod ostane uvijek prazne vreÊe.
Sloga je svega baza, zapamtimo, to nije fraza.
Sve je bolje gdje sloge ima, to znamo; pa poæelimo
je svima.
SmijehKome je smijeh lijek, taj doæivi dug vijek.
Manje plaËe onaj tko se viπe smije.
Zamrπene misli samo smijeh i humor mogu razmr-
siti.
Smijehom odlaze brige, a i ne upada se u intrige.
Gdje je viπe smijeha, manje je grijeha.
Smijeh je simbol radosti, a tuga boli i æalosti.
60
Kad ti srce pjeva, a duπa cvate, svi to smijehom
poprate.
SportSportom se baviti znaËi zdravije æivjeti.
Od sporta svi imaju koristi: profesionalci u novcu,
a amateri u radosti i veselju.
Sport je sve viπe profesija, a manje zabava.
Baviti se sportom u mladosti je uobiËajeno, a u
starosti potrebno.
Djevojkama su sportaπi traæena roba; s njima se
sigurnost stvara do groba.
Sportska slava traje — sve dok rezultate daje.
SreÊaSreÊu ti nitko ne daruje, sâm moraπ odabrati put
do nje.
Mnogi putovi donose sreÊu, a ti odaberi onaj ko-
jim Êeπ najbræe doÊi do nje.
Znati biti sretan najveÊa je sreÊa i zadovoljstvo.
Sretan brak usreÊi sve oko sebe.
Kad vidim moju djecu sretnom, ni moja sreÊa nije
manja.
61
GledajuÊi druge kako su sretni, mnogi ostanu ne-
sretni.
Samo oni koji imaju nade, pronau i sreÊu.
NajveÊa sreÊa dotakne onoga tko u istom danu do-
e iz pakla do raja.
62
Najvaænije u æivotu ne trebaπ vidjeti, ali trebaπ os-
jetiti: ljubav, odanost…
Zadovoljan Ëovjek nikad nije nesretan, a neza-
dovoljan nikad dovoljno bogat.
StandardTamo gdje standarda ima, dobro je narodu i vla-
stima.
U dræavi u kojoj standard pada, nedostaje avangar-
da.
Vlast bez vizije i pameti ni dobar standard ne mo-
æe stvoriti.
Demografija u dræavi pada, gdje ima od standarda
jada.
Standard jedne nacije ne stvara se odlaskom u emi-
gracije.
Dugo i pametno treba raditi, da bi se standard mo-
gao ostvariti.
U dræavama gdje nema kvalitetnog rada, jedini kri-
vac je vlast i vlada.
Afrika je kontinent gladi, samo zato jer se malo
radi.
Kad standard pada, bar se kosa diæe.
Vlada mora zadræati mlade — da svoju, a ne tuu
zemlju grade.
63
SusjedZa susjeda mudar Ëovjek najprije traæi dobrog pri-
jatelja.
Prozor prema susjedovoj kuÊi dræi uvijek zatvoren.
Pjesma iz susjedovog doma neka zvoni i u tvojoj
kuÊi.
Dobrosusjedski odnosi mir u kuÊu donose.
Susjedi se slaæu sve dok jedan drugom pomaæu.
Kad æene poËnu kljucati, mir u susjedstvu poËne
pucati.
Od susjeda ne posuuj pare, jer se tad najbræe
odnosi kvare.
PomoÊi susjedu je prirodno i od Boga pohvalno.
©to manje od susjeda traæiπ, to viπe dobijeπ.
Susjeda ne biraπ ti, pa ga je pametno prihvatiti.
©krtacSve πto ima, sprema, a kad mu zatreba, kaæe da
nema.
©krtac radije ostaje gladan, nego da dira svoja blaga.
U gostima πkrcu je svaka hrana ukusna.
Kad ne stoji niπta, πkrcu treba svaπta.
64
Æivot πkrca je strava, samo zato jer sâm sebe vara.
Nije u πoldima sve, ali πkrtac Êe: “A nego u Ëemu
je?”
U πtednji nema mane jedino ako se πtedi za stare
dane.
Svakom πkrcu lova je cilj, makar sâm postaje meta.
TerorTeror je snaga onima koji ne mogu vladati umom.
Kad se u teroru upotrijebi i maË, nastane πkripa
zubi i plaË.
Tko u razumu ima sluha, nikad nikome ne provodi
teror duha.
Teror je niska ljudska pobuda koju provodi glava
luda.
Teror i teroristi su nisko na humanoj listi.
Gdje se teror provodi, æivot se odvija kao u Sodomi
i Gomori.
TugaKad tuga u tebi dugo traje, i æivota je manje.
Tuga je kraljica nevolja, pa radosti ne idu na bolje.
I kad tuga proe, æivot nikad na svoje ne doe.
65
Kad podijeliπ tugu, manje patiπ; ali zato drugima
æivot kratiπ.
©to tuga prije proe, æivot u normalu prije doe.
Tuga golema ne prolazi za sva vremena.
Biti tuæan znaËi provoditi æivot ruæan.
Za male stvari tuga ne mari.
Od tuge mnogi su pali, s tugom se boriti nisu znali.
Kad vidim tugu djece svoje, bol i tuga zahvati srce
moje.
66
TvrdoglavostTvrda glava teπko puca, zna na koja vrata kuca.
Moæeπ ga tuÊi i gnjeËiti, ali mu tvrdoglavost neÊeπ
izlijeËiti.
Za biti svoj tvrdoglavost najuspjeπnije bije boj.
Tvrdoglavost je mana i vrlina, ovisi πto se klima.
Od tvrdoglavca se uËi kako se samoga sebe muËi.
Uvijek kad sam se tvrdoglavio, tad sam i zaglavio.
Tvrdoglavca nikad glava ne boli, jer sve radi po
svojoj volji.
I kad mu se tvrdoglavost osveti, tvrdoglavca ni to
ne opameti.
Æene se viπe tvrdoglave, jer tako lakπe svoj naum
ostvare.
UhljebKoja korist od onoga tko uvijek odnosi, a nikad
niπta ne donosi?
U politici je najviπe uhljeba. Tamo nema kruha sa
sedam kora.
Kad brat uhvati stolicu, osigura svojemu rado gu-
zicu.
Uhljebi traæe mjesta i hladovinu — da neradom osi-
guraju mirovinu.
67
Gdje je uhljeba viπe, narod teæe diπe.
Uhljebi nemaju srama πto kruh otimaju svima nama.
U radiπe niπta viπe, u uhljeba svega — i joπ viπe.
Kad uhljeb kruh izgubi, galami: “Kakva je to
pravda, ljudi!”
Zbijte se drug do druga, stvara se od uhljeba udru-
ga.
Ulizica»ovjek ulizica je Ëovjek sa stotinu lica.
Za korist svoju, ulizica Êe prodati i vjeru svoju.
Da se gadi sâm sebi, ne bi upadao u guzicu tebi.
»ovjek ulizice ne voli, ali njih za to glava ne boli.
Ulizice nisu ljudi od povjerenja, jer lako mijenjaju
uvjerenja.
Mulja tamo, moli amo, sve za siÊu i besramno.
Ne volim ulizice sresti, a kamoli s njima sjesti.
Boæe, saËuvaj tajne podatke, jer Êe ulizice sve za
siÊu prokazati.
I kad poraz doæivi, i dalje se ulizuje i s istinom se
ne miri.
Od ulizice nikad Ëovjeka, od sada pa dovijeka.
68
UspjehUspjeti znaËi puno pametno raditi i rezultatima se
iskazati.
Rezultati uspjeh tvore, uz neprospavane noÊi i po-
neke more.
Svi koji nakon postignutog uspjeha ostanu na
zemlji, odu u visine.
Sportski rezultati donose slavu, a ponekima odnesu
glavu.
Kad djeca slave pobjede, to je najveÊi roditeljski
uspjeh.
I najveÊi uspjesi izbriπu se u mrænji i osveti.
Za uspjeh, osim znati, mora se i medije imati.
Uspjeh je pobijediti u ratu, a joπ je veÊi ne uniπtiti
neprijatelja.
Uspjeh je i braËnom drugu u devedesetima zaæe-
ljeti laku noÊ.
Nobelova nagrada je velik uspjeh, a joπ je veÊi znati
se nositi s njom.
UzorAko traæiπ uzora za sebe, uzmi Bibliju u ruke.
Ludost je traæiti uzora za darove koje mi ne po-
sjedujemo.
69
S krivim uzorima ne pronae se pravi put.
Ako uzora nemaπ u svojem domu, promijeni dom.
Od uzora uËi, ali sâm se muËi.
Kad pobijediπ uzora, predaj mu svoja odliËja.
UËenjem od laænog uzora brzo se doe do luzera.
70
VjeraVeÊi strah ima onaj tko manje vjeruje.
Ludost je vjerovati svima, kao i ne vjerovati niko-
me.
Istinska ljubav sidro je svake vjere.
Vjera u bolje sutra ostvari se samo onima kojima
je dobro i danas.
»vrstu vjeru imaju samo oni kojima to i srce po-
tvrdi.
Provjeravati ne znaËi i vjerovati.
Bræe ozdrave oni koji u Gospodinu prepoznaju
svojega LijeËnika.
Vjerovati ne znaËi povjerovati tek onda kad se ne-
πto i dogodi.
VlastLako je vladati, kad se narodu raËune ne treba po-
lagati.
Premda vladati nije lako, u vlast se gura svatko.
Nije vlast za svakoga, ali svatko hoÊe vlast.
VladajuÊi imaju Ëast i lovu, i æestoko se bore za
stolicu svoju.
Nije lako vladati, lako i brzo se moæe nastradati.
71
U politici svi se kunu, ali ipak lako svoje dæepove
napune.
U politici se lako penjati, ali je teπko kad se mora
padati.
PolitiËari trebaju moj glas, a poslije trebaju puno
nas.
Politika je teπko zanimanje, mora uvijek pronala-
ziti nove oblike obeÊavanja.
Vlast koja ostvari blagostanje, narod potvrdi Ëuva-
juÊi svoje imanje.
VrijemeKako da povratiπ vrijeme koje si potroπio uzaludno?
Ako ti je vrijeme saveznik, ne budi mu protivnik.
Od vremena do vremena Ëesto mi nedostaje vre-
mena.
Vrijeme brzo leti; pretekni ga da ti ne ugrozi pla-
nove.
Vrijeme mladosti je vrijeme æivota. Ako ga ne isko-
ristiπ, viπe ti nema vremena za to.
PolitiËari uvijek kupuju vrijeme — za obeÊanja koja
daju.
U æivotu Ëovjeka niπta se viπe ne troπi od vremena.
Tko se Ëesto odmara, sve uokolo sebe umara.
72
Tko na vrijeme iskoristi svoje vrijeme, sve preosta-
lo mu je od koristi.
Kad vrijeme ide svojem kraju, sjeÊanja idu na po-
Ëetak.
ZakonDa se sudi po pravdi, a ne po zakonu, bilo bi viπe
istine.
Zakoni se brzo mijenjaju, radi novih grijeha koji
dolaze.
Sucima je lakπe suditi po zakonu, nego onima koje
sude.
Sudac koji ne poπtuje zakon, provodi bezakonje.
Lako je sucima suditi male ribe; od velikih im za-
stane kost u grlu.
Suci koji zatvore oËi nad zakonom, otvaraju kri-
minalcima vrata zatvora.
Kad bi zakon za sve bio isti, mnogi ne bi bili na
slobodi.
Sudski postupak koji dugo traje malo za pravdu i
pravo haje.
Ni sucima nije lako — kad privilegirane moraju
osloboditi svakako.
Pravosue je rak-rana, kad je u sluæbi bezakonja.
73
74
ZavistSvaki put kad mi padne na bankovni raËun, pora-
ste broj jalnika.
Zavidnik poæeli i da mu prinos ljetine bude manji,
samo da je susjedu mnogo veÊi gubitak.
Zavidan Ëovjek se hrani jalom, ali nikako da dobije
na teæini.
Imati zavidna Ëovjeka za prijatelja je isto kao da
pod krevetom dræite minu.
Zavist je bolest, kojoj je lijek jedino tua nevolja.
Pa πto da ja imam kad susjed ima viπe?
Bolesna ambicija je klica zaraze za svakog jalnika.
Zavidnik za prijatelja bira uvijek onog koji ima i
zna manje.
ZemljaZemlja i zemljani napreduju u svemu onome πto ih
vodi u propast.
Svijet ide svojem kraju, zbog biznisa koji ide svo-
jem vrhuncu.
Zemljani nevienom brzinom troπe Zemlju, kao da
imaju joπ jednu.
Zemljani æive u laæima. Veliki ih fabriciraju, a mali
ih prakticiraju.
75
Kako joπ ne mogu ratovati s vanzemaljcima, zem-
ljani su stalno u sukobu meu sobom.
Zemljom vladaju prirodni zakoni, koje Ëovjek æeli
mijenjati sebi u korist.
Zemljom Êe zavladati blagostanje kad biznismeni
svoj kapital prebace na Mars.
ZloZlo je proizvod Sotone. Tamo gdje ga ima, tamo je
pakao.
»ineÊi zlo, Ëovjek gubi sve odlike ËovjeËnosti.
Manji je grijeh onome koji zlo Ëini, od njegovog
naredbodavca.
Zlo je zlo, pa i onda kad je za neko dobro.
ZloËinac se za zloËine ne kaje i za njih uopÊe ne
haje.
ZloËinac se izlijeËi — kad ga se zatvorom sprijeËi.
Manje zlo se moæe oprostiti samo ako se viπe neÊe
ponoviti.
Da nema zla i zloËinaca, veÊ sad bismo na Zemlji
æivjeli u raju.
Teπko se moæe oprostiti onom tko zlo Ëini iz koristi.
Tragovi zla ostaju i kad ih se dobro izbriπe.
76
ÆenaO æenama se moæe pisati svaπta, ali bez njih se ne
moæe niπta.
Æene kojima je forma vaænija od sadræaja, brzo is-
padnu iz forme.
Æenama se treba diviti, ali ne i fantazirati.
Æena-majka Himalaja je ljudskog roda.
Kad æena voli æenu, ne treba suditi, ali joπ manje
pljeskati.
Æene mnogo polaæu na svoj izgled, kako bi πto viπe
bile izloæene pogledu.
Æena domaÊica i majka — iz snova je ispisana baj-
ka.
Æenska prava nisu viπe strava; samo da muπkiÊi ne
poËnu traæiti svoja prava.
Svoju æenu treba ljubiti, a druge poπtovati.
Ako je muæ glava obitelji, πto je æena na kojoj sve
stoji?
Kaæu da je æenskar onaj koji voli æene; a kako
nazvati æene koje vole muπkarce?
Æene su temelj na kojem se gradi cijeli ljudski rod.
77
78
ÆivotKako Êe ti biti sutra, ovisi πto si uËinio danas.
Nije bitno koliko godina imaπ, veÊ koliko si æivota
u njima imao.
Tko u æivotu ne ostavi traga æivljenja, kao da nije
niti æivio.
Ako od tvog æivota ovise drugi æivoti, budi im
putokaz ljubavi i sreÊe.
Za ostvariti miran æivot treba se svakodnevno boriti.
Æivot je Boæji dar, a darovi se primaju sa zahval-
noπÊu.
Tko provodi æivot na tui raËun, kraj doËeka u
bankrotu.
Bogatstvo æivljenja je viπe nego sve bogatstvo u
æivotu.
Nije u æivotu najvaænije imati, vaænije od toga je
dati.
U æivotu uËini sve da ti smrt ne izbriπe besmrtnost.
Je li ono zaπ to æivite i vrijedno vaπeg æivota?
Æivot se ne raËuna na temelju bankovnog raËuna.
OglaπavajuÊi mrtve, novine ostaju na æivotu.
Æivot je poput knjige; listajuÊi njezin sadræaj — do-
eπ do kraja.
79
80
81
E P I G R A M I
AlkoholiËarSvakodnevno pije
vino kao lijek,
misli da Êe tako
duæi proæivjeti vijek.
AnarhistNe ljubi red ni zakon
i niti jednu vlast,
u bezvlau æeli æivjeti
uz radost i veliku slast.
AntifaπizamAntifaπizam je pokret
trajne vrijednosti;
naæalost, sve je viπe
pokret od osobne koristi.
AntikristUporno tvrdi
kako nema Boga,
ali nikako da pronae
nekoga boga svoga.
○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○
82
BanditKriminalac i ubojica
faca je od zanata,
a za svoju korist
ubio bi i svoga brata.
BirokratZahtijeva sve po zakonu,
bez æurbe, polako,
ali do rjeπenja
dolazi se teπko i nikako.
BiznismenBiznismen je Ëovjek
sa puno dara,
koji s lakoÊom
nakupi gomilu para.
BraniteljDanas su u nemilosti
od onih πto su spavali,
dok su oni po planinama
za Domovinu ratovali.
83
BudalaTeπko je za nekoga
reÊi da je budala,
ali sve πto je dobro —
za njega je πala mala.
CinikNa sve primjedbe ima,
i sve podcjenjuje,
i bez ikakva srama
ciniËno se osmjehuje.
Civilne udrugeIma ih na tisuÊe,
ali uËinkovitosti je malo;
rade za svoju korist,
za ostale im nije stalo.
Crvena zvijezdaCrvena zvijezda
i danas sjaji,
provocirajuÊi stalno,
nikoga se ne boji.
84
DesniËarProzivaju ga desniËarom
zato πto Domovinu zlati,
a nije hulja da je
pljuje i blati.
DobriËinaKaæu za dobra Ëovjeka
da je naivËina,
samo zato
πto je dobriËina.
DouπnikUho mu sluæi
za prisluπkivanje,
te brzinom zvuka
gazdama dojavljuje.
EgoistEgoist je Ëovjek
koji samo grabi sebi,
kako nikad nikom
pomogao ne bi.
85
86
FakinSimpatiËni mangup
sa dosta mana,
ali uvijek mu prevagne
loπija strana.
FarsaSmijeπno je gledati
kako se politiËari prikazuju,
i svem puku bez srama
oËi zamazuju.
GalamdæijaMisli da Êe s galamom
neπto profitirati,
a na kraju Êe
samo galama ostati.
HuliganUvijek je u problemu,
misli da je od zakona jaËi,
al nakon svih gluposti
zakon ga ipak zakvaËi.
87
IzdajicaBez etike i naËela,
joπ k tome ulizica,
a povrh svega —
Ëovjek izdajica.
KavalirNikad mu nije teπko
pomagati damama u svemu,
i na raspolaganju biti
u svakom vremenu.
KockarDok zadnju kunu
na kocki ne ostavi,
od kockarskoga stola
on se ne odvoji.
KokoπarLopov najniæe klase
koji kokoπke krade,
i za malu cijenu
napuni πaku brade.
88
KomiËarZanimanje je teπko
nasmijan uvijek biti;
i kad mu se plaËe
mora se smijati.
KrivokletnikBoæe moj,
kakvih sve ljudi ima,
da za svoje interese
napakosti lako svima.
Lake æeneSvoj zanat
obavljaju bez problema,
i s isplatom
zastoja nema.
LegendaZa legendu se kaæe
da je povijesna liËnost,
πto u danaπnje vrijeme
nema nikakvu sliËnost.
89
90
LihvarIskoriπtava ljude,
a najviπe sirotinju,
i za njihovo blago
daje im milostinju.
LupetinaGdje god stigne,
gluposti lupa,
i nikako da se urazumi
glava tupa.
LijenËinaNajviπe voli
niπta ne raditi,
i u ljenËarenju
dobro se odmoriti.
LjigavacBolje ga je izbjeÊi
nego sresti,
jer njegovu ljigavost
teπko je pomesti.
91
LjubavnikKad netko pored æene
druge æene traæi,
koliko li mu æena treba
da zadovolji svoje draæi?
Manipulant»ovjek koji se igra
sa sudbinama ljudi,
ostvari za sebe korist
a da se nimalo ne potrudi.
MirotvoracSvu ljubav iz srca
za mir i spokoj daje,
æeli da meu ljudima
blagostanje i mir traje.
MladeæMladeæi ima
dobre i loπe,
ali jednima i drugima
dobro se ne piπe.
92
NeradnikNe voli raditi,
voli uæivati,
ali se ne zna tko Êe
sve to platiti.
NevjernikNe vjeruje ni u πto
i ne vjeruje nikome,
ali kad mu zatreba,
obraÊa se svakome.
NiπtarijaKad za nekoga kaæu
niπtarija da je,
makni ga, Boæe,
iz blizine moje.
ObveznikSvoje obveze rjeπava
i manje i veÊe;
ali plaÊanje za uhljebe —
to ne æeli i neÊe.
93
OËajnikKad mu loπe krene
u oËaj pada,
a bude mu i teæe
jer ga izdaje nada.
OvisnikKad si ovisnik,
nisi svoj,
svaËiji si onda rob
i polagano ode æivot tvoj.
94
OsvetnikNema mira
dok se ne osveti;
onda se svom
nemiru posveti.
PametnjakoviÊMudruje li, mudruje
svakom i uvijek;
hoÊe li se opametiti
ili ostati takav zauvijek?
Podanik»ovjek podanik
sluæi usrdno svakome,
ako on neπto zatreba —
onda ne treba nikome.
PolitikaPolitika je Ëasno zanimanje,
ali politiËari zakaæu,
i umjesto da sluæe narodu —
oni ga stalno laæu.
95
RazvratnikÆivi bogohulnim æivotom
bez stida i srama,
razvratno i bez posljedica
æenska srca slama.
RevizorRevizori reviziju prave
samo za slabe i male,
jer veliki od njih
uvijek naprave budale.
RobotI bez robotike
Ëovjek je postao robot,
i tako sve viπe
provodi svoj æivot.
SabornikSmijeπno mi je gledati
Sabor i sabornike,
kako svoje rasprave
pretvaraju u prepirke i replike.
96
SamoreklamerI kad nema zaπto,
sebe reklamira,
i to mu je recept
da viπe profitira.
SilovateljUzimati ljubav na silu
najveÊa je ljudska sramota,
koja ærtvi ostavlja bol
cijeloga æivota.
SlinavacStalno slini i cmizdri
traæeÊi svoja prava,
a ni guzicom da mrdne,
a ne sluæi ga ni glava.
SveznadarNema tog pitanja
na kojeg odgovora nema,
a kad odgovor ne zna,
izvuËe se bez problema.
97
©ampionZa postati πampion
mnogo truda i znoja treba,
jer nikom neÊe kruna
pasti s neba.
98
©kolaracRadosti, ljubavi i veselja
najljepπeg æivotnog doba,
nikad se ponoviti neÊe
sve do kraja i do groba.
©upljoglavac©uplje je glave,
ali pamet prodaje svima,
i nikako da prizna
da s glavom problema ima.
©valerKao pËela skaËe
od djevojke do djevojke,
i svakoj obeÊava
ljubavi nezaboravne, velike.
©vercerKupi jeftino
i skupo proda,
i bolja mu je zarada
od bilo kojeg rada.
99
TinejdæerBezbriæan æivot
u zabavi provodi;
sve bi isto Ëinio
da se opet rodi.
TlaËiteljSa svojim priËama
ne zna stati,
misli da Êe tako
bolji status imati.
TragiËarSve πto dodirne
u krivo mu poe,
pa i pobjede —
ako do njih doe.
TuæibabaDjeËja su posla
tuæakati sve i svaπta,
svakom se dodvoravati —
djeËja su maπta.
100
TvrdoglavacTvrda glava
lako puca;
kada kljuca,
nikad ne zamuca.
Udomitelj»ovjek velikog srca
u nevolji ljudima pomaæe,
i mnogima bez doma
svoj dom pokaæe.
UhodaUhoda svakakvih ima,
slobodnih i po zadatku,
a djelatnost najËeπÊe
obavljaju po mraku.
UmirovljenikNije lako
umirovljenikom postati,
za mirovinu doËekati
treba u zdravlju ostati.
101
102
VandaliKroz povijest, ali i danas,
samo πtete rade,
sve pred sobom ruπe,
ali nikad niπta da sagrade.
VizionarMalo je takvih
πto vide unaprijed,
da sve πto Ëovjeku treba
brzo ide naprijed.
Vjetropir©to ti vjetropir kaæe,
podijeli na pola,
pa i onda neÊeπ znati
πto je istina gola.
VucibatinaProblem sebi i drugima,
ta ljudska niπtarija;
i jedino πto ga krasi
snalaæljivost je i farbarija.
103
ZavjerenikKakav je to Ëovjek
πto se urotom bavi?
No sreÊa je i pravda
da takav brzo zaglavi.
ZombiMrtvac koji hoda,
i niπta viπe,
i jedino πto slobodno
moæe — da diπe.
Zub vremenaStarËad se boji
zuba vremena;
a koliki li su
otiπli prije vremena?
ZvijezdaZa popularne i uspjeπne
kaæu da su zvijezde,
a toliko toga ima —
da su prave najezde.
104
ÆenaProvoditi æivot
s voljenim biÊem
sreÊa je najveÊa —
sa svim svojim æiÊem.
ÆrtvaAko netko hoÊe
svjesno da pati,
onda nema pravo
ærtvom se zvati.
105
Biljeπka o piscu
Josip GrgiÊ roen je u Vranjicu, 16. kolovoza 1939.
godine. Osnovnu πkolu zavrπio je u rodnom mjestu,
osmogodiπnju u Solinu, srednju tehniËku u Splitu, a
Viπu πkolu na Strojarskom fakultetu u Zagrebu.
Dugo se bavio enigmatikom, a radove je objavljivao
u dnevnim tiskovinama. Dugo surauje, s prekidima,
u sluπanoj i omiljenoj humoristiËnoj emisiji Kad se smi-
jah, tad i bijah Hrvatskog radija Split.
Na meunarodnom festivalu humora “Dani smija”
u Blatu na KorËuli osvojio je prvu nagradu za aforizam
— “Zlatnu puntinu”, 2004. godine.
106
Objavio je zbirke poezije: Nemir mira (2002.), Ka-
meni grad (2010.) te zbirku Korijeni (1998.) sa sinom
Antom, a zbirku Pokuπaji (1992.) sa skupinom auto-
ra.
Objavio je deset knjiga aforizama i epigrama: Afo-
rizmi (1999.); Moja glava, moja briga (2000.); Afori-
stika i epigramijada (2003.); nagraenu knjigu Smije-
hom do mudrosti (2004.); Mudrost novog vremena
(2005.); Mudrost na kvadrat (2007.); Od danas do
sutra (2009.); Zadnji zalogaj (2017.); Od poËetka do
poËinka (2017.) i Kap mudrosti — vrelo smijeha
(2018.).
Osim spomenutih uradaka, objavio je humoreske i
dramolete iz svojega mjesta u knjizi Vranjic u aneg-
dotama (2001.), kao i monografiju Nogometni klub
Omladinac 1914.—2004. (2004.).
Godine 2008. objavio je dopunjeno izdanje zbirke
pjesama Korijeni te prozno djelo Vranjic 20. stoljeÊa.
107
Uza libar Josipa GrgiÊa Sidrorazuma i smija
Nota san mu piπtulu brez grija
Na besidu nama ovod blisku
A tako je πjor Josip i tija
Sve u glendu onako po spli’sku.
Ka’ naπkrivaπ libar, uËinija si puno; pet je veÊ æivot-
no dilo, a jedanaest cila biblioteka. U naπega Josipa
GrgiÊa jema ji juπto toko samo oni o’ aforizmi, druge
neÊu ni kontat. Cila fuzbalska maπa, furbasti balunje-
ri, a sve centarfori, oni Ëa gole zabijedu iz svij poæic-
juni.
Tot se tuËe najprin glavon, pa prsiman, s obadvi
noge, najskoli srcen i duπon. Lobuje se, uklizaje, igra
dupli pas, dribla, felπaje, striπaje, puntaje, πpicaje, pe-
ton dodaje i onda πuca juπto volejon, punon nogon u
devedeset di se πtange ’jubu.
Malo je takovi igraËi Ëa sve znadu, Ëa sve moredu
igrat, Êa pritu sa svij bandi. Uvik su u fermu kaluni,
dugi i kratki baluni, bravure, ma va’ja znat i na balun
stat. Jemat mire i vire, uvik podan iste bandire, nika’
ne sforcat, πkrokat oli u vitar orcat.
Razumili ste, lipi moji, ovod su beside-balun, plac-
libar, a balunjer naπ bezvremenski aforista Josip.
Na svojoj vranjiËkoj batelini πjor Jozo nima jidra,
ni vesla altroke motorin ma jopet burdiæa, jidri, vogaje
u moru besid pa one najlipje intraje i stivaje. I svima
se smije, brez da ankoru surga i pamet larga. Zaraj
tega se libar i zove Sidro razuma i smija, jerbo se
suotin sidron on Ëoviku za srce taka, rauzmon mu du-
πu otvori i smij na Ëunku mekne.
108
Va’ja Êutit i znat u malo besid puno tega kazat, da
riË leti ka’ paperje, a da jopet piza, da je deboto ne
Ëujeπ, a da u juπi bota. To nemore svaki, Ëovik to jema
use, takvi se raja, æive i drugima darije kroza svoje
libre.
Barba Josip oli po spli’sku πjor Bepo je meπtar o’
tega lavura, ma ke meπtar, dotur. Ka’ ti on sinja ricetu
i aforistiËku pecetu su dva miligrama epigrama, mo-
raπ se rekuperat. Jedino Ëa πtioc va’ja jemat regulu,
pa libar tiπÊat na kantunal i svaki dan prin vengo pojde
leÊ vazest doæu mudrosnic, jerbo ni dobro ni medika-
mentiman za moæjane prikardaπit. Po manje, ma slaje,
a i du’je traje, bo’je opuπta, Ëovik lipje guπta.
Prin malo vrimena ka’ se u MaruliÊa pristav’ja prvi
Zbornik hrvatskih aforizama — Zlatni rez, u foje je
jedna naπa lipa novinarka sinjala da je πjor GrgiÊ en-
gleski gospodin splitske aforistiËke scene. To ne znaËi
da se pravi Ingleæ u kariranu jaketu, vengo timbraje
’nako po gospojsku, jema mota, grandece i riπpeta, a
jopet sve zaËini na starinski sa vranjiËkin uæancan.
A sa’ gremo onako po mandrilski mrvu i libar vi-
æitat. U prvi dil jema za privrnit 84 pojma o’velega
dojma, kroza kolure caklene prizme pribireπ aforizme,
πentencu cilu Ëa Ëeka u filu.
Niπta ni uteklo od ambicjuni do cukuni, od smija
do grija, od monade do limunade, od πkrtuni do bor-
tuni, od lipote do grijote, od dobrote do sirote, od
riπpeta do diπpeta, od frajuna do golduna, od bavula
do leπo kavula, od trabakula do tabernakula, od more-
ti do πpanjuleti, od Ëimavice do bo’je polovice, pa ma-
ter, ËaËa, susidi i braÊa, svega brimena za vrimena,
kuÊarina sriÊe, vese’ja vriÊe, a na kraj ka’ za’nja rota
gre tinbar æivota.
Je, je cila filoæofija viri iza kantuna, ispo’ matuna,
iz portuna, najskoli podan lancuna. Ka’ san broja sve
109
110
batude, doπa san do 766, umorilo me kontat, a tek
proπtit, perfin ji sve sinjat, veli lavur svitu. Aforizme
obisimo podan bankina, epigrame sa’ vadimo iz πkafe-
tina.
Epigrami juπto 77 jema
Æenske noge, u tombulu bota
A svi su krem dela krema
Pa san i ja to ka’ epigram nota.
Svaπta van tot slidi
Ma bome i vridi
Stari birokrati, mladi penπjunati
Ruvinane πpiritjere, πkorcane dentjere.
Anarkisti, antikristi, egoisti
Svi na jednoj listi,
©etebandjere, primavere,
Primadone i sve druge mone.
Æbiri, muzuviri,
Mirotvorci, falπi borci
Lake æene, teπki judi
Fil pametni, pa fil ludi.
U barba Joze
Ne fali svita
Kalma, brez norvoze
©tijte, mirita.
Ka Êutite uncu fibre,
LiËite se uz GrgiÊa libre.
111
O’guπta san za mojega Josipa ovo sinja, ma zapra-
vo reË ja san samo lapiπ tiπÊa i vata na kartu Ëa je iz
libra u arju biæalo, a to svak more, ma izumislit va’ja.
Prof. Naan DumaniÊ
Ogranak Matice hrvatske u Imotskom
Udruga Don Frane BuliÊ Vranjic,
Sekcija Stjepan Benzon
112
Aforizam je kratka misaovelikog sadræaja.
Kome je smijeh lijek, tajdoæivi dug vijek.
Gdje se ne Ëita Biblija,Ëitaju se sudske presude.
Imam dobar brak, jer sviimaju mene.
Tko s djecom radi, uljude ih izgradi.
Tko se ne zna smijati,brzo nauËi plakati.
NajveÊi umor je umor odnerada.
Sretan brak usreÊi sveoko sebe.
Kad sam se za pravduborio, uvijek sam izgorio.
Ogranak Matice hrvatske u ImotskomUdruga Don Frane BuliÊ Vranjic, Sekcija Stjepan Benzon