Graansko procesno pravo

1

GRAANSKO PROCESNO PRAVO

122. Pravni lijekovi? Pravni lijek je parnina radnja stranke ili druge ovlatene osobe kojom od nadlenog suda trai da ukine ili da preinai odluku suda za koju tvrdi da je za nju nepravilna i nezakonita.

S obzirom na to mogu li se podnositi prije ili nakon pravomonosti sudske odluke, pravni lijekovi se dijele na redovne i izvanredne. Redovni pravni lijekovi podnose se protiv nepravomonih, a izvanredni pravni lijekovi protiv pravomonih sudskih odluka. Redovni pravni lijekovi, pa i samo trajanje roka za njihovo podnoenje, spreavaju nastupanje pravomonosti, te se podnose dok postupak jo traje i predstavljaju jedan od stadija parnice pokrenute tubom. Izvanredni pravni lijekovi podnose se tek nakon prestanka litispendencije. Redovni pravni lijekovi jesu: alba protiv presude, alba protiv rjeenja i prigovor protiv platnog naloga. Izvanredni pravni lijekovi jesu: revizija protiv presude, revizija protiv rjeenja, zahtjev za zatitu zakonitosti, prijedlog za ponavljanje postupka, te posebni izvanredni pravni lijek: tuba za ponitaj presude izbranog suda.

S obzirom na to kome se sudu stavlja u nadlenost odluivanje o pravnom lijeku, pravni lijekovi su devolutivni o kojima rjeava vii sud, i remonstrativni o kojima rjeava isti sud koji je donio odluku protiv koje se pravni lijek podnosi. Po ZPP-u devolutivni pravni lijekovi su: alba protiv presude, alba protiv rjeenja, revizija protiv presude, revizija protiv rjeenja, zahtjev za zatitu zakonitosti. Remonstrativni pravni lijekovi su: prigovor protiv platnog naloga, prijedlog za ponavljanje postupka (koji je devolutivan izuzetno ako se razlog za ponavljanje postupka odnosi na postupak iskljuivo pred viim sudom).

S obzirom na to odlau li nastupanje ovrnosti odnosno djelotvornosti napadane odluke, pravni lijekovi su suspenzivni koji spreavaju ovrnost kondemnatorne odluke odnosno djelotvornost ostalih odluka (alba protiv presude i prigovor protiv platnog naloga), i nesuspenzivni koji ne spreavaju nastupanje ovrnosti napadane odluke odnosno njene djelotvornosti. I sam rok za podnoenje suspenzivnih pravnih lijekova spreava nastupanje ovrnosti odluke. alba protiv rjeenja ima u pravilu susprenzivan znaaj, ako zakonom nije drukije propisano. Izvanredni pravni lijekovi nisu suspenzivni po zakonu. Teke ili neotlonjive posljedice provedbe ovrhe, unato tome to je protiv odluke uloen nesuspenzivni pravni lijek, moi e se prvenstveno sprijeiti izuteznim odobravanjem odgode ovrhe.

Ako se protivniku podnosioca pravnog lijeka mora pruiti mogunost da se izjasni o zahtjevima osobe koja je podnijela pravni lijek pravni lijek je dovostaran. Ako mu tu mogunost ne treba pruiti pravni lijek je jednostran. Po ZPP-u jednostrani pravni lijek je samo alba protiv rjeenja, a ostali pravni lijekovi su dvostrani.

Ako se moe podnijeti odvojen pravni lijek onada je on samostalan. Ako zakon odreuje da se odluka moe pobijati samo u pravnom lijeku protiv neke druge odluke takav pravni lijek je nesamostalan. Prema ZPP-u nesamostalan pravni lijek je samo izuzetno alba protiv rjeenja, ako zakon izriito odreuje da posebna alba nije doputena.

123. alba protiv presude? alba protiv presude je univerzalni pravni lijek protiv prvosupanjskih nepravomonih presuda svih sudova. Protiv presude donesene u prvom stupnju stranke mogu podnijeti albu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. U mjeninim i ekovnim sporovima, sporovima zbog smetanja posjeda, sporovima male vrijednosti i trgovakim taj je rok 8 dana. Pravovremeno podnesena alba spreava da presuda postane pravomona u dijelu koji se pobija albom.

alba protiv presude je:

redovan pravni lijek jer spreava da presuda postane pravomona,

devolutivan jer o njemu meritorno odluuje vii sud,

suspenzivan jer odlae ovrnost i djelotvornost napadane presude,

dvostran jer se mora dostaviti protivniku na odgovor,

samostalan jer se o njemu odluuje nezavisno od drugih pravnih lijekova.

alba se podnosi u formi podneska, koji u pravilu moe nadomjestiti usmena izjava na zapisnik kod parninog suda. Poeljno je da alba sadri: 1) oznaku presude protiv koje se podnosi;

2) izjavu da se presuda pobija u cijelosti ili u odreenom dijelu;

3) razloge albe;

4) potpis podnositelja.

alba protiv udovoljava zahtjevima minimalnog sadraja ako se iz nje vidi koja se presuda njome pobija i ako je potpisana. Ako se na temelju podataka iz albe ne moe utvrditi koja se presuda pobija ili ako nije potpisana (nepotpuna alba), prvostupanjski sud e rjeenjem, protiv kojega nije doputena alba, pozvati alitelja da u odreenom roku dopuni ili ispravi albu podneskom ili na zapisnik kod toga suda. Ako alitelj u odreenom roku ne postupi po traenju suda, sud e rjeenjem odbaciti albu kao nepotpunu. Ako alba po svojem sadraju ima drugih nedostataka, prvostupanjski e sud albu dostaviti drugostupanjskom sudu ne pozivajui alitelja da je dopuni odnosno ispravi.

U albi se mogu iznositi nove injenice i predlagati novi dokazi. Pozivajui se na nove injenice alitelj je duan navesti dokaze kojima bi se te injenice utvrdile, a predlaui nove dokaze duan je navesti injenice koje tim dokazima treba utvrditi. Nove injenice koje se tiu merituma mogu potjecati samo iz razdoblja koje prethodi trenutku na koji se presuda odnosi, a za dokaze je svejedno kada su nastali, bitno je da se odnose na injenice koje su nastale prije nastanka presude. alitelj je ovlaten iznositi novote i kad je za njih znao jo u vijeme dok se vodio postupak pred prvostupanjskim sudom. Pravo na iznoenje novota je ipak ogranieno. Novote:

ne mogu biti takve da uvjetuju preinaku tubenog zahtjeva (jer se tuba moe preinaiti do zakljuenja glavne rasprave)

se ne mogu isticati ni u albi protiv presude na osnovi priznanja i protiv presude zbog izostanka (jer se ove presude ne mogu napadati zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja).

alitelj koji nije uinio vjerojatnim da je iz opravdanih razloga propustio u prvostupanjskom postupku poloiti iznos potreban za podmirenje trokova u povodu izvoenja predloenog dokaza ne moe u albi predloiti da se taj dokaz izvede. Prigovor radi prebijanja koji nije iznesen pred provstupanjskim sudom ne moe se iznostiti u albi. Ako su zbog iznoenja novih injenica i predlaganja novih dokaza uzrokovani trokovi u postupku u povodu albe, te e trokove podmirivati ona strana koja je iznijela nove injenice odnosno predloila nove dokaze.

124. Razlozi za albu protiv presude? Presuda se moe pobijati zbog:

1. bitne povrede odredaba parninog postupka;

2. pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja;

3. pogrene primjene materijalnog prava.

Presuda zbog izostanka ne moe se pobijati zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja, a moe se pobijati zbog bitne povrede odredaba parninog postupka, pogrene primjene materijalnog prava, te zbog to je stranka izostala zbog zablude, ili pod utjecajem prisile ili prijevare. Presuda na temelju priznanja ne moe se pobijati ni zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja ni zbog pogrene primjene materijalnog prava, ve se moe pobijati zbog bitne povrede odredaba parninog postupka ili zbog toga to je izjava o priznanju odnosno o odricanju dana u zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare.

125. Bitne povrede odredaba parninog postupka? Povredu odredaba parninog postupka ini sud kad god u provoenju postupka ne primjeni ili kad pogreno primjeni neko procesno pravilo.

Povrede odredaba parninog postupka mogu biti relativno bitne i apsolutno bitne. Relativno bitna povreda postoji ako sud u tijeku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio neku odredbu procesnog prava, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na donoenje zakonite i pravilne presude. Zakon ne navodi poimenino relativno bitne povrede procesnog prava. Njihov broj je neogranien. Svaka procesna radnja suda moe predstavljati povredu procesnog prava. To e biti npr. povreda koja se sastoji u tome to je sud neosnovano propustio izvoenje nekih dokaza pa se pokae da je upravo neizvoenje tih dokaza dovelo do nepravilno utvrenog injeninog stanja. Za razloge relativne nitavosti karakteristino je da o njima albeni sud vodi rauna samo ako se alitelj na takvu povredu u albi pozove. Apsolutno bitna povreda odredaba parninog postupka predstavlja takvu povredu zbog koje, po izriitoj odredbi zakona, treba uvijek ukinuti presudu koja je donesena u postupku u kome je mogla utjecati na pravilnost presude. Razlozi apsolutno bitnih povreda taksativno su u ZPP-u navedeni bitna povreda odredaba parninog postupka uvijek postoji:

1. ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u donoenju presude sudjelovao sudac ili sudac porotnik koji nije sudjelovao na glavnoj raspravi;

2. ako je u donoenju presude sudjelovao sudac ili sudac porotnik koji se po zakonu mora izuzeti;

3. ako je odlueno o zahtjevu spora koji ne ide u sudsku nadlenost,

4. ako je sud odluio o tubenom zahtjevu za koji je stvarno nadlean vii sud iste vrste, redovni sud druge vrste ili ako je u povodu prigovora stranaka, u odluci koja je unesena u presudu, nepravilno odluio da je mjesno nadlean, a stranka se zbog toga ali;

5. ako je protivno odredbama ZPP-a sud utemeljio svoju odluku na nedoputenim raspolaganjima stranaka;

6. ako je protivno odredbama ZPP-a sud donio presudu: zbog izostanka, na temelju priznanja ili na temelju odricanja;

7. ako je stranci nezakonitim postupanjem, a osobito proputanjem dostave, nije dana mogunost da raspravlja pred sudom;

8. ako je protivno odredbama ZPP-a sud odbio zahtjev stranke da se u postupku slui svojim jezikom i pismom i da prati tijek postupka na svom jeziku, a stranka se zbog tog ali;

9. ako je sud donio presudu bez glavne rasprave, a bio je duan odrati glavnu raspravu;

10. ako je u postupku kao tuitelj ili tuenik sudjelovala osoba koja ne moe biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlatena osoba, ili ako parnino nesposobnu stranku nije zastupao zz ili ako zz odnosno punomonik stranke nije imao potrebno ovlatenje za voenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako voenje parnice odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno;

11. ako je odlueno o zahtjevu o kome ve tee parnica, ili o kojemu je ve prije pravomono presueno, ili o kojemu je ve zakljuena sudska nagodba;

12. ako je protivno zakonu bila iskljuena javnost na glavnoj raspravi,

13. ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne moe ispitati, a osobito ako je izreka nerazumljiva, ako proturjei sama sebi ili razlozima presude, ili ako nema uope razloga, ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlunim injenicama, ili su ti razlozi nejasni ili proturjeni, ili ako u odlunim injenicama postoji proturjenost izmeu onoga to se u razlozima presude navodi o sadraju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

126. Pogreno i nepotpuno utvreno injenino stanje postoji kad je sud kakvu odlunu injenicu pogreno utvrdio, odnosno kad je nije utvrdio. injenino stanje je pogreno utvreno kad je sud utvrivao sve relevantne injenice, ali je o postojanju svih tih injenica ili samo nekih od njih stekao nepravilne predodbe i formirao nepravilan zakljuak. injenica je pogreno utvrena kad sud uzme da odreena injenica postoji iako je uz pravilno prikupljanje i ocjenu raspravnog materijala trebalo da izvede zakljuak da ona ne postoji. injenino stanje je nepotpuno utvreno kad sud propusti zauzti stav o odreenoj injenici koja je meutim relevantna za pravilnu primjenu prava. Za takvu injenicu sud ne smatra da postoji niti da ne postoji. On je uope nije uzeo u razmatranje. Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji i kad na to upozoravaju nove injenice i novi dokazi.

127. Pogreana primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebalo primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio.

128. Postupak u povodu albe protiv presude? U tom stadiju pokrenutom sudjeluju dva suda; prvostupanjski sud koji je doni napadanu presudu i kome se alba podnosi (judex a quo) i drugostupanjski sud nadlean da odluuje o albi albeni sud (judex ad quem). Prvostupanjski sud prima albu i odluuje da li je podobna za meritorno razmatranje. Drugostupanjski sud odluuje o osnovanosti albe, no i on moe i mora odluivati je li podobna za meritorno razmatranje, ako je to prvostupanjski sud propustio uiniti ili je o tome pogreno odluio.

alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

Da bi se alba mogla uzeti u meritorno razmatranje ona mora biti doputena, potpuna i pravodobna. alba je nedoputena: -ako je albu podnijela osoba koja nije ovlatena na podnoenje albe; ili

-osoba koja se odrekala prava na podnoenje albe; ili

-osoba koja je odustala od ve uloene albe; ili

-ako osoba koja je podnijela albu nema za to pravnog interesa.

alba protiv presude na temelju priznanja i protiv presude na temelju odricanja nije doputena ni ako je uloena zbog nepravilno utvrenog injeninog stanja ili zbog progreene primjene matrijalnog prava. alba protiv presude zbog izostanka nije doputena ako je uloena zbog nepravilno utvrenog injeninog stanja.

alba je nepotpuna ako se iz nje ne moe utvrditi koja se presuda pobija ili ako alba nije potpisana. alba je nepravodobna ako je podnesena nakon proteka zakonskog roka za njezino podnoenje. Nepravodobnu, nepotpunu ili nedoputenu albu odbacit e rjeenjem predsjednik vijea prvostupanjskog suda bez odravanja roita, nakon to prethodno poduzme to je potrebno radi otkalnjanja nedostataka. Ako on to propusti, odbacit e je drugostupanjski sud.

Primjerak pravodobne, potpune i doputene albe dostavit e prvostupanjski sud protivnoj stranci koja moe u roku od 8 dana podnijeti tome sudu odgovor na albu. Primjerak odgovora dostavit e prvostupanjski sud alitelju. Nepravodobno podnesen odgovor na albu nee se odbaciti, ve e se dostaviti drugostupanjskom sudu koji e ga uzeti u obzir, ako je to jo mogue. Nakon primitka odgovora na albu ili nakon proteka roka za odgovor na albu predsjednik vijea e albu i odgovor na albu, ako je podnesen, sa svim spisima dostaviti drugostupanjskom sudu. Ako alitelj tvrdi da su u prvostupanjskom postupku povrijeene odredbe parninog postupka, predsjednik vijea prvostupanjskog suda dat e objanjenje u povodu navoda albe koji se tiu tih povreda, a prema potrebi e provesti i izviaje da provjeri istinitost tih navoda u albi.

Kad spisi po albi stignu drugostupanjskom sudu, predsjednik albenog vijea odreuje suca izvjestitelja. Sudac izvjestitelj moe, prema potrebi, od prvostupanjskog suda pribaviti izvjetaj o povredama odredaba postupka i zatraiti da se radi utvrivanja tih povreda provedu izviaji.

Drugostupanjski sud odluuje o albi, u pravilu, bez rasprave. Kad vijee nae da je radi pravilnog utvrivanja injeninog stanja potrebno da se pred drugostupanjskim sudom ponove ve izvedeni dokazi, zakazat e raspravu pred drugostupanjskim sudom. Na raspravu se pozivaju stranke odnosno njihovi zz ili punomonici, a i oni svjedoci i vjetaci za koje sud odlui da se sasluaju. Ako izostane jedna stranka ili obje stranke, sud e raspravljati o albi i donijeti odluku uzimajui u obzir osobito ono to je izneseno u albi i odgovoru na albu. Rasprava pred drugostupanjskim sudom poinje izvjetajem izvjestitelja, koji izlae stanje stvari ne dajui svoje miljenje o osnovanosti albe. Nakon toga proitat e se presuda ili dio presude na koji se odnosi alba, a prema potrebi i zapisnik o glavnoj raspravi pred prvostupanjskim sudom. Zatim e alitelj obrazloiti svoju albu, a protivna stranka odgovor na albu. Stranka moe na raspravi iznositi injenice i predlagati dokaze koje nije iznijela odnosno predloila u albi, ali ne moe isticati prigovor radi prebijanja koji nije istaknula pred prvostupanjskim sudom. albeni sud o novim injenicama i dokazima nee moi meritorno odluivati, ve e morati ukinuti presudu i predmet vratiti na ponovno suenje prvostupanjskom sudu.

Ako albeni sud ukine presudu i vrati predmet prvostupanjskom sudu na novo suenje, prvostupanjski sud je duan u ponovnom postupku izvesti sva sporna pitanja na koja je ukazao albeni sud u svome rjeenju. Pri donoenju odluke o rezultatima ponovnog raspravljanja prvostupanjski sud nije vezan za pravna shvaanja izraena u obrazloenju rjeenja drugostupanjskog suda. Prvostupanjski sud je vezan za pravne stavove albenog suda o procesnim pitanjima.

129. Granice ispitivanja prvostupanjske presude? Drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u onom dijelu kojem se pobija albom; ako se iz albe ne vidi u kojem se dijelu pobija, prvostupanjski sud e uzeti da se presuda pobija u dijelu u kojem stranka nije uspjela u sporu.

Drugostopanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u albi. Od ovog pravila postoje znaajni izuzeci. Tako sud uvijek vodi rauna po slubenoj dunosti o apsolutno bitnim povredama odredaba parninog postupka (osim o povredi: mjesne nadlenosti, pravila o jeziku i o prekoreenju tubenog zahtjeva), pogrenoj primjeni materijalnog prava, te na pogreno i nepotpuno utvreno injenino stanje ako albeni sud rjeavajui o albi opravdano posumnja u pravilnost utvrenja prvostupanjskog suda u pogledu injeninog stanja na kome je zasnovao presudu. Na prekoraenje tubenog zahtjeva drugostupanjski sud pazi samo na zahtjev stranke.

130. Odluke drugostupanjskog suda o albi? Drugostupanjski sud moe u sjednici vijea ili na temelju odrane rasprave:-odbaciti albu kao nepavodobnu, nepotpunu ili kao nedoputenu,

-odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu,

-ukinuti tu presudu i uputiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suenje,

-ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti tubu ili

-preinaiti prvostupanjsku presudu.

Drugostupanjski sud moe ukinuti presudu i kad stranka trai njezinu preinaku, a moe preinaiti presudu iako stranka trai da se ona ukine. Pravna shvaanja stranaka ne obvezuju sud.

Nepravodobnu, nepotpunu ili nedoputenu albu odbacit e drugostupanjski sud rjeenjem, ako to nije uinio prvostupanjski sud.

Drugostupanjski sud e presudom odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu kad ustanovi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po slubenoj dunosti.

Drugostupanjski sud rjeenjem ukida presudu i upuuje predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suenje:

kad utvrdi da postoji neka bitna povreda odredaba parninog postupka ovdje spadaju svi razlozi relativno bitnih povreda, a od razloga apsolutno bitnih sve osim povrede pravila o sudskoj nadlenosti, negativnim procesnim pretpostavkama, te povrede o stranakoj i parninoj sposobnosti i o zastupanju, ukoliko su neotklonjive prirode;

ako posumnja da su ispitane injenice nepravilno utvrene ili da neke relevantne injenice nisu uope utvrivane, pa smatra da radi pravilnog utvrivanja injeninog stanja treba odrati novu glavnu raspravu pred prvostupanjskim sudom. Tako e drugostupanjski sud postupiti i kad stranka nije pobijala presudu zbog pogreno ili nepotpuno utvrenoga injeninog stanja, a ako se pri rjeavanju o albi pojavi opravdana sumnja da su injenice na kojima je utemeljena prvostupanjska presuda pravilno utvrene.

ako drugostupanjski sud u sjednici vijea ili na raspravi ustanovi da radi pravilnog utvrivanja injeninog stanja treba utvrditi nove injenice ili izvesti nove dokaze.

Kad ukine presudu prvostupanjskog suda i vrati predmet istom sudu na ponovno suenje, drugostupanjski sud moe narediti da se nova glavna rasprava odri pred drugim vijeem.

Drugostupanjski sud e rjeenjem ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti tubu ako nae da nije bilo procesnih pretpostavaka za meritorno odluivanje u prvostupanjskom postupku: bilo zbog toga to je ustanovio odsutnost sudske nadlenosti ili postojanje negativne procesne pretpostavke, bilo zato to je ustanovio da su nedostaci stranake i parnine sposobnosti, odnosno zastupanja takve naravi da se ne mogu otkloniti.

Drugostupanjski sud je ovlaten meritornom presudom preinaiti prvostupanjsku presudu u pet razliitih sluajeva:

1. ako je na temelju rezultata rasprave utvrdio drugaije injenino stanje nego to je ono u prvostupanjskoj presudi;

2. ako je prvostupanjski sud pogreno ocijenio isprave ili posredno izvedene dokaze, a njegova je odluka utemeljena iskljuivo na tim dokazima;

3. ako je prvostupanjski sud iz injenica to ih je utvrdio izveo nepravilan zakljuak o postojanju drugih injenica, a na tim injenicma je utemeljena presuda;

4. ako smatra da je u prvostupanjskoj presudi injenino stanje pravilno utvreno, ali da je prvostupanjaki sud pogreno primijenio materijalno pravo:

5. ako utvrdi da je prvostupanjskom presudom prekoraen tubeni zahtjev.

Drugostupanjski sud ne moe preinaiti presudu na tetu stranke koja se alila ako je samo ona podnijela albu zabrana tzv. reformacije in pejus.

U obrazloenju presude odnosno rjeenja drugostupanjski sud treba ocijeniti albene navode koji su od odlunog znaenja i oznaiti razloge koje je uzeo u obzir po slubenoj dunosti. Kad se provostupanjska presuda ukida zbog bitnih povreda odredaba parninog postupka u obrazloenju treba navesti koje su odredbe povrijeene i u emu se povrede sastoje. Ako se prvostupanjska presuda ukida i predmet vraa prvostupanjskom sudu na ponovno suenje radi pravilnog utvrivanja injeninog stanja, navest e u emu se sastoje nedostaci u utvrivanju injeninog stanja odnosno zato su nove injenice i dokazi vani i od utjecaja za donoenje pravilne odluke. Drugostupanjski sud vratiti e sve spise sudu prvog stupnja s dovoljnim brojem ovjerenih prijepisa svoje odluke radi predaje strankama i drugim zainteresiranim osobama.

131. alba protiv rjeenja rjeenja je redovan, devolutivan, jednostran i u pravilu suspenzivan pravni lijek protiv rjeenja prvostupanjskog suda. Za reim albe protiv rjeenja vrijede ova pravila:

1. alba protiv rjeenja doputena je u svm sluajevima osim kad je zakonom izriito zabranjena;

2. kad je doputena ona je samostalna, osim kad zakon neposredno, ili sud na temelju zakonskog ovlatenja, odredi da je doputena samo vezana, nesamostalna alba;

3. kad je doputena alba, ona je suspenzivna, osim kad zakon neposredno, ili sud na temelju zakonskog ovlatenja, odredi da alba ne zadrava izvrenje rjeenja.

U postupku po albi protiv rjeenja odgovarajue se primjenjuju odredbe koje vae za albu protiv presude, osim odredaba o odgovoru na albu i o odravanju rasprave pred drugostupanjskim sudom. Rjeavajui o albi drugostupanjski sud moe:

1. odbaciti albu kao nepravodobnu, nepotpunu ili nedoputenu;

2. odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi rjeenje prostupanjskog suda;

3. uvaiti albu i rjenje preinaiti ili ukinuti te prema potrebi predmet vratiti na ponovan postupak.

PAGE 1