1

GRAÐEVINSKA PROTUPOŽARNA PREVENTIVA - BITNI DIO PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

Dragica Bobinec Naprta, dipl.ing.arh.

NADING, d.o.o., Zagreb, Mlinovi 7 a, tel./fax: 01 4673555 Sažetak: Cinjenica da ce se veliki požar razviti od maloga, obvezuje nas da sukladno pravilima struke i zakonskoj regulativi osmislimo, izgradimo i opremimo zgradu mjerama gradevinske protupožarne preventive i tako osiguramo nesmetano i sigurno napuštanje gradevine te umanjenje materijalnih šteta nastalih od požara. 1. UVOD U Hrvatskoj, prema statistickim podacima, nastaje svakodnevno 20-tak požara koji uzrokuju smrtnost 35 osoba, povrede 104 osobe te štetu od preko 500.000.000,00 kuna godišnje. Samo u 2001. godini na gradevinama su se dogodila 2.812 požara. Ili, svaki drugi tjedan pogine jedna osoba u požaru, a svaki treci dan jedna je od istog ozlijedena. Od kada je covjecanstva u današnjem smislu, imala je vatra za covjeka dvojako znacenje: • kao toplinska energija koja je bila znacajni cimbenik njegovog razvitka do današnjih

razina • uništavajuca vatra koja je razarala i uništavala njegova dobra i dostignuca te

donosila tugu i bol. Požar na obitavalištu znacio je tada gubitak doma i radnog mjesta jer se obavljalo sve pod jednim krovom. Još od požara Rima pa preko srednjeg vijeka covjek pokušava kroz razlicite nacine sprijeciti izbijanje požara i njegovo širenje što je i glavna zadaca svih propisa i zahtjeva koje poznajemo danas ili cemo dobiti sutra. 2. PREVENTIVNA ZAŠTITA OD POŽARA Da li je preventivna zaštita od požara uopce važna, da li je potrebna? Životna iskustva nas upozoravaju da se u svakom trenu može racunati s nastajanjem požara. Sretna okolnost da u mnogim zgradama kroz više desetljeca nije došlo do požara ne znaci da ne postoji opasnost, vec je to bila sreca za stanovnike ili korisnike na koju se ne treba zauvijek racunati.

2

Na požar kao kategoriju koja donosi veliku štetu treba gledati kao cinjenicu koja je uvijek moguca bilo da uništi materijalne ili kulturne vrijednosti ili ugrozi ljudske živote. Da bi ova nastojanja bila što ucinkovitija, poznavanje požarnih opasnosti i rizika te uzroka nastajanja požara veoma je važno za olakšavanje provedbe i odabir mjera zaštite. Ova tema poprima sve veci interes kod strucne publike, arhitekata, gradevinskih inženjera, proizvodaca i isporucioca sustava za protupožarnu zaštitu te rezultira izlaženjem i sve obuhvatnijih i zahtjevnijih zakonskih propisa. Isto tako, ova tema cesto izaziva "glavobolju" kod projektanata i investitora zbog "poskupljenja" projekta ili u neku ruku ogranicavajucih mogucnosti u projektiranju zbog potrebe uvažavanja protupožarnih zahtjeva zakonodavca. Najvece uštede na ovom podrucju, a i jedini ispravni put k sigurno osmišljenoj zgradi je planiranje zaštite od požara u svim fazama njezinog projektiranja. Zaštita od požara mora znaciti ili bolje receno njome se mora postici potpuna zaštita od šteta uzrokovanih požarom, u prvom redu ljudskih života a nakon otoga i materijalnih dobara. 3. KONCEPT ZAŠTITE OD POŽARA Temeljna pretpostavka gore postavljenih ciljeva je postaviti dobar koncept zaštite od požara za ma koji objekt. Dobar koncept znaci da ce ujediniti i predvidjeti sve bitne cimbenike koji ce u prvom redu polaziti od namjene zgrade, požarnog opterecenja, prilaznih površina za vatrogasna i druga interventna vozila, opskrbe vodom za gašenje požara do geometrije zgrade, instalacijskih postrojenja, izolacija od buke, topline ili hladnoce i vlage, do organizacijskih i pogonsko radnih preventivnih mjera zaštite od požara. Upotrebom inženjerskih metoda, analiza i proracuna u postupku organiziranja koncepta zaštite dolazi se do optimalnih rješenja zaštite koja pretpostavljaju i buduce moguce preinake i rekonstrukcije pri cemu se u sigurnosti objekta nece ništa znacajno promijeniti. Još jedan bitan cimbenik požarnog rizika je ekološki sustav vrijednosti koje sudjeluju u konceptu zaštite od požara. Tako, primjerice treba voditi racuna o materijalima koji se ugraduju u zgradu, kao PVC ili PU koji ce iako obradeni kao teško gorivi materijali gorenjem biti razloženi na plinove koji ce narušiti osnovnu supstancu konstrukcije zgrade. Primjerice, celicna konstrukcija koja nije bila izravno u požaru, ali je na nju padao dim i plinovi iz požara, može tijekom sanacije pokazati da joj je bitno smanjena nosivost uslijed korozije. Kod sanacije štete nakon požara ovakvim ce konstrukcijama biti narušene nosivosti i dovesti u pitanje njihove staticke cvrstoce za daljnju primjenu u objektu.

3

Svi navedeni cinitelji kada se postave u odgovarajuce medusobne odnose doprinijeti ce sveukupnoj sigurnosti zgrade i požarne rizike svesti na minimum. Koncept protupožarne zaštite razraduje se, sukladno zakonskim zahtjevima, u projektnoj dokumentaciji tocnije receno u glavnom projektu, u dijelu pod naslovom "Prikaz predvidenih propisanih i posebnim uvjetima gradenja traženih mjera zaštite od požara". Iskustvo, znanje, umješnost i spretnost projektanta mjera zaštite od požara dolazi u ovom dijelu do potpunog izražaja. Projektant može osmisliti veoma sigurnu zgradu s možda neznatnim mjerama zaštite, a da ove budu sukladne zahtjevima posebnih propisa. S druge pak strane, projektant bez iskustva može s maksimalnim mjerama po najstrožim i cesto predimenzioniranim kriterijima napraviti projekt za zgradu koja ce na kraju gradenja uz nestrucan i aljkav nadzor i izvodenje biti nesigurna. U fazi postavljanja koncepta protupožarne zaštite za zgradu projektant voden zakonskim i posebnim propisima može nacelno istu temeljiti na dva osnovna nacela. 4. AKTIVNA I PASIVNA ZAŠTITA

Koncept se može sastojati od iskljucivo, ali rjede, tehnicke zaštite, u strucnom rjecniku cešce nazivane aktivnom zaštitom i pasivnom ili gradevinskom zaštitom. U najvecem broju projekata ovi su koncepti medusobno povezani i razgraniceni na istom objektu. Princip projektiranja obicno daje prednost jednom na "štetu" drugog ili obrnuto. Projektantov odabir je cesto uvjetovan "utjecajima" od strane investitora, održavanjem, cijenom gradnje ili održavanja, a i sagledavanjem možebitnih posljedica kvara ili neispravnosti tehnickih sustava.

Aktivna ili tehnicka zaštita predstavlja preventivne mjere koje se aktivno, dakle izravno suprotstavljaju požaru tako da se uz odredene signalizatore aktiviraju i gase

4

požar. U takve sustave ubrajamo vatrodojavu s dimnim ili toplinskim javljacima požara, sprinklere, vatrogasne aparate, sustave za odimljavanje ili centrale za dojavu razlicitih opasnosti u objektu, primjerice prisutnost nekih plinova. Pasivna protupožarna zaštita podrazumijeva sve gradevinske zahvate na objektu objedinjene u gradevinske protupožarne preventivne mjere koje ce jamciti minimalni rizik nastajanja požara s tim da se eventualno nastali požar nece proširiti iz mjesta svog nastanka. Pasivna protupožarna zaštita stoga nema zadatak da izravno utjece na požar, ali utjece na smanjivanje pretpostavki za njegovo nastajanje i ogranicava širenje. Prostornost i geometrija zgrade, stropovi te zidovi s njima pripadajucim otvorima (kao razgranicavajucim elementima zgrade), mobilno i imobilno požarno opterecenje kroz gorive materijale konstrukcija ili uredenja zgrade su cimbenici koji ce doprinijeti sprecavanju razvoja požara ili njegovom munjevitom širenju do katastrofalnih razmjera. Ove spoznaje nedvojbeno "kataliziraju" projektantske mjere gradevinske protupožarne preventive kroz koje ce se umanjiti ukupni rizik od požara, a kao važnije možemo izdvojiti: • nisko požarno opterecenje planiranjem uporabe negorivih (klasa A) ili najviše teško

gorivih (klasa B1) gradevinskih i inih materijala, • napuštanje zgrade osmišljenim i sigurnim evakuacijskim putevima, • ogranicavanje širenja požara i umanjenje ukupne štete odabirom gradevinskih

konstrukcija i njihovih dijelova s visokom klasom otpornosti na požar (F90, S90, L90, T60).

Osnovni zahtjevi preventivne protupožarne zaštite u RH izraženi su clancima 5., 6. i 8. Zakona o zaštiti od požara te clankom 8. Zakona o gradnji u kojem doslovce piše: Gradevina mora biti projektirana i izgradena tako da se u slucajau požara: • ocuva nosivost konstrukcije tijekom odredenog vremena utvrdenog posebnim

propisom, • sprijeci širenje vatre i dima unutar gradevine, • omoguci da osobe mogu neozlijedene napustiti gradevinu, odnosno da se omoguci

njihovo spašavanje, • omoguci zaštita spašavatelja. Pored posebnih propisa za pojedine vrste objekata, prihvacenih pravila tehnicke prakse drugih zemalja u dijelu nepostojanja domacih propisa, bitna je grupa normi DIN 4102 koje su u Republici Hrvatskoj prihvacene kao hrvatske norme HRN DIN 4102 sa svojih 18 dijelova te prataca regulativa koja proizlazi iz ove norme.

5

5. POŽARNI SEKTOR Za provedbu gore navedenih zahtjeva kod projektiranja polazi se od temeljnog pregradivanja zgrade u dijelove koji u organizacijskom, gradevinskom i protupožarnom smislu cine cjelinu koju nazivamo POŽARNI SEKTOR.

Požarni sektor se "ograduje" u cilju sprecavanja nastanka požara, a u slucaju da do požara i dode da se isti lokalizira i sprijeci njegovo širenje na ostale dijelove zgrade. Kako bi osigurao gornje zahtjeve, požarni sektor se omeduje konstrukcijama odredene, uglavnom visoke vatrootpornosti u svim smjerovima, što znaci da je to dio prostora koji ce imati vatrootporne zidove i medukatne konstrukcije sa zašticenim svim otvorima u njima.

Požarni sektori su posebno važni kod zgrada koje svojom trodimenzionalnom geometrijom variraju pa tako cine s vanjske strane razigranu cjelinu. Razlike u namjeni ili iste odredene posebnim propisima biti ce razlog za sektoriranje zgrade u okomitom i vodoravnom smjeru na nacin da ce možda samo dio tlocrta ili samo jedna prostorija postati požarno odvojena cjelina. Našim posebnim propisima i prihvacenim pravilima tehnicke prakse odredene su namjene prostora koje moraju biti zasebni požarni sektori, primjerice: svi energetski prostori, evakuacijski putevi, skladišta i dr. Požarni sektor omeduje se POŽARNIM ZIDOVIMA kao temeljnim pojmom pri projektiranju gradevinske preventivne zaštite u zgradama. Cesto je ovaj konstrukcijski element shvacen pojednostavljeno pa se pod razgranicenjem zgrade na sektore misli da je dovoljno pretpostaviti odgovarajuce zidove te da se time rješava problem požarnih sektora. No, tu se gotovo redovito izostavljaju detalji kao što su razliciti otvori u istom, od kojih se u našoj praksi sigurno zatvaraju samo otvori vratiju. Ostali otvori, ma kako oni bili veliki ili mali bez problema ce se ostaviti nezašticeni, omogucavajuci tako prelaz požara iz jednog sektora u drugi i širenje brzinom koja se cesto i ne naslucuje.

6

Ovaj problem cesto susrecemo u praksi, na gradilištima gdje se, pretpostavljam iz aljkavosti ostavlja u gornjim dijelovima zida iznad instalacija neobraden i nezatvoren otvor koji se cini potpuno nepotrebnim i kao takav i "zaboravlja". To se ne smije dozvoliti. Odgovornost za ovakve propuste koji ce možda mnoge duboko unesreciti leži ponajprije na izvoditelju i nadzornom inženjeru na gradilištu.

Iako je zakonski predvidena odgovornost za ovakove propuste, praksa upravo na ovim "detaljcicima" cesto poništava sve ostale predvidene i izvedene mjere protupožarne zaštite. Temeljem navedenog zakljucujemo da su "suvremene" opasnosti za covjeka i okoliš koje proizlaze iz požara kroz dim, plamen i otrovne plinove sve izrazitije. Opasnost se povecava s velicinom zgrade i njenom namjenom osobito ako je industrijskog tipa.

Cesti su zahtjevi za takve objekte da se zgrada opremi sustavom za odvodenje dima i topline cime se postižu višestruki ucinci kao: • ogranicavanje zadimljenja i

nastalog požara na definiranu zonu cime se osiguravaju slobodni putevi izlaženja,

• lakše gašenje požara u vidljivoj atmosferi opožarene zone,

• smanjenje požarnog opterecenja na gradevinske konstrukcije,

• smanjenje štete nastale od plinova i produkata termickih razaranja u požaru,

• sprecavanje nastajanja eksplozije i "flash over" kao posljedice daljnjeg paljenja plinskih produkata gorenja, stvaranjem dimnih sektora.

Moderne tehnologije proizvodnje materijala sukladno potrebama proizvode danas za ovakvu namjenu vatrootporne tkanine, razlicitih gustoca i težina, razlicitih dezena i kvalitete, a prema potrebi namjene i odabiru arhitekte.

7

Protupožarne tkanine su napravljene iz posebnim premazom ojacanih staklenih mrežica, negorive su u klasi A1 materijala i mogu podnijeti temperaturu višu od 1000 oC duže od jednog sata. Osim za izvodenje dimnih sektora, ove se tkanine upotrebljavaju i za odjeljivanje požarnih sektora u slucaju prolaza tehnološke trake kroz požarni zid. Danas postoji razraden niz sustava zatvaranja tehnoloških otvora pomocu negorivih tkanina. Sve se više "zahtjevaju" i dekorativne tkanine koje ne ugrožavaju ljude u zgradama za masovna okupljanja kao što su velesajamske hale, diskoteke, koncertne hale, kina i kazališta. U ovim se zgradama, temeljem sve zahtjevnijih propisa, provode posebne mjere zaštite ljudi, pa se primjerice u Njemackoj danas sve više koriste negorive tkanine za izradu zaštitnih zastora na pozornicama ili privremenih laganih krovova i tendi, dekoracija prostora ili zaštitu od sunca. Treba napomenuti da su ove tkanine ujedno i dobri zvucni apsorberi. U bolnicama i domovima za starije osobe od ovih se tkanina danas izraduju zavjese na prozorima ili paravani u bolnicama i slicnim objektima te svi tekstilni dijelovi namještaja. Osim opisanih izolacijskih materijala za zaštitu od požara koji su zanimljivi arhitektima, danas postoji citava industrija pratecih materijala kojima se zašticuju razliciti cjevovodi i druge instalacije kod prolaza kroz protupožarne konstrukcije. Svi ovi materijali imaju zadatak što bolje zaštiti covjeka i njegov okoliš najsuvremenijim nacinima, koji uz zaštitnu namjenu s estetske strane nicim na prvi pogled ne ukazuju da su istovremeno i posebne protupožarne namjene. Na ovaj nacin se protupožarna gradevinska zaštita zahvaljujuci suvremenim tehnologijama "humanizira" kako nebi izazivala podozrenje pri primjeni u svakodnevnom životu, a najcešce se, ukoliko je ispravno izvedena, i ne može utvrditi njezino "prisustvo" u objektu. Za kraj - citat iz njemackog kaznenog zakona: "Tko pri planiranju, gradnji ili opremanju objekta prekrši opce priznate propise i pravila te time ugrozi i izloži opasnosti živote može biti kažnjen novcano ili oduzimanjem slobode." Summary: The fact that the big fire would be grown from the small one, make us obliged in accordance with the principles of the profession, to design, build and equip the building with preventive fire protection measures, in order to secure undistructed and safety exit and to lessen the material damages caused by the fire.

8

MINISTARSTVU ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG UREÐENJA RH Ul. Republike Austrije 20, 10000 Zagreb Predmet: Prijedlog NADING-a za izmjene i dopune

ZAKONA O GRADNJI (NN. 52/99, 57/99, 75/99, 117/01.) - uvodenje revizije za protupožarnu zaštitu - Clancima 6. do 12. Zakona o gradnji (NN. 52/99, 57/99, 75/99, 117/01.) utvrdeni su u dijelu II. Bitni zahtjevi za gradevinu i to: - mehanicka otpornost i stabilnost, - zaštita od požara, - higijena, zdravlje i zaštita okoliša, - sigurnost u korištenju, - zaštita od buke, - ušteda energije i toplinska zaštita. Medutim u clanku 48. u tocki (1) Kontrola glavnog projekta utvrdene su obvezne kontrole dijelova glavnog projekta koje se moraju obaviti i to: 1. mehanicka otpornost i stabilnost, 2. zaštita od buke, 3. ušteda energije i toplinska zaštita. Kao što je vidljivo "ispuštena" je obvezna kontrola za podrucje zaštite od požara, iako je ona pobrojana pod bitnim zahtjevima za gradevinu. Isto tako zaštita od buke je prakticki sastavnicom procjene u tzv. "fizici zgrade" (buka, vlaga, toplinska zaštita), a posebice je izrijekom navedena. Pri tomu treba imati u vidu da su zahtjevi koji se danas postavljaju pred gradevinski objekt za podrucje protupožarne zaštite danas u Europi u pravilu daleko iznad zahtjeva koje pred objekt postavljaju kriteriji statike te se danas u projektiranju drži da kad se zadovolje protupožarni zahtjevi da su u pravilu zadovoljeni i zahtjevi statike. Isto tako u procesu skracivanja procedure oko dobivanja dokumentacije potrebne za gradnju potrebno je istovremeno pooštiriti proceduru za izradu projekta, jer bi se u protvnom moglo dogoditi da se "snizi" kvaliteta projektiranja i izgradnje. Nažalost o ovim cinjenicama povratno dobivamo informacije tek kad se dogodi neki požar (primjerice nedavni hotela "Ambasador" u Opatiji ili Robnog centra "Merkur" u Zagrebu) gdje je uocljivo da nakon naglašene cinjenice da je hotel nedavno bio potpuno obnovljen vidimo da je potupno zatajila i aktivna i pasivna ("obvezna") protupožarna zaštita. Srecom, možemo samo pretpostavljati kakve bi bile posljedice da se to dogodilo u punoj turistickoj sezoni.

PRIJEDLOG: U clanku 48. tocki (1) Kontrola glavnog projekta potrebno je proširiti utvrdene obvezne kontrole dijelova glavnog projekta koje se moraju obaviti dodavanjem nove tocke: 4. zaštita od požara.