GOUDA 20 DECEMBAR 2004 Platforma Bosna/Nasa Bosna 2 (Platforma).pdf · GOUDA 20 DECEMBAR 2004...

GOUDA 20 DECEMBAR 2004

Platforma - list gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji 1

Platforma

List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji

TULIPANI NAS NE MIRISU VISE

Pise : HALIL DZANANOVIC

LICNOST GODINE U HOLANDSKOJ DIJASPORI

Halil Dzananovic

Kolektivne ovozemaljske svijesti o poimanju : svjeta, boga i sebe nisu nista drugo do sveopste ludilo, koje ce trajati sve dok mi budemo pjevali ode sebi po kojima smo samo mi bogom dani a svi ostali nistavila i zrela djubriva za vatre dzehenemske. Nakon nepromisljenog ( samo ) ubilackog cina, kojim je usutkan razljuceni i ‘’razlajani’ najpoznatiji holandski TV zabavljac, kontroverzni kolumnist i reziser Theo Van Gogh, stanje u zemlji tulipana ce poprimiti oblike vanrednog stanja. Ozbiljniji analiticari se pitaju jeli pucnj u Thea ovjerio nezvanican pocetak ’’lova na vjestice’’. Medijska kampanja koja je propratila ovaj divljacki dogadjaj ne jenjava vec naprotiv puneci stranice crne hronike uz osvojene TV kanale-kanalise i kidise na islamsku grupaciju zavirujuci pod zenske ma(h)rame u kuce, u dzamije... cudeci se obicajima milionske populacije kao da ju je tek juce bura ( koja inace pustosi muslimanske zemlje) dopuhala ! Medjutim ako se prisjetite smaknuca Pima Fortuyna, koje su u prvim momentima’’nasi domacini’’ propratili rjecima ‘’samo da ubica nije musliman’’, mozemo se s pravom zapitati jeli ovaj dogadjaj iscekivan i pripreman (nesto poput 11 septembra) ili su pronicljiviji jednostavno izracunali vrijeme kad ce pljuvanje na jednu religiju dotaci dno, iz kog ce, kao sto vidimo, zinuti najcrnji ponor u istoriji najdemokraticnije zemlje na svjetu. Da se nastali ponor izmedju islamske religije i javnog mijenja Holandije jos vise produbi pomoci ce dakako i polupismene hodzice u smislu ne pruzanja ruke vec razljucenoj ministrici Riti Verdonk. Nakon sto su prvi plamenovi islamskih skola obasjali nebo nad Holandijom, a pozar zahvatio i nekoliko crkava uz dugosatnu pucnjavu u Den Haagu, tokom savladjivanja zabarakadiranih Marokanaca, gospodin Balkenende je zijaretijo marokansku dzamiju i ponudio dijalog. S druge strane sva raspoloziva medijska sredstva osula su paljibu u pravcu islamiziranih terorista, piskarala svih boja i oblika i dalje ostre olovke natapajuci ih najcrnjom tintom cija se mrlja siri preko Njemacke i ostalih zemalja rjesenih da ucutkaju ‘’zlo’’ koje se nadvilo nad Evropom i svjetom.

Broj 2

Decembar 2004



Sta se to tice nas, uzviknut ce neko. Nas, za kojima je Evropa vapila stoljecima i iskoristila ’’pravo sutnje’’ za vrijeme pokolja u Bosni samo da bi se domogla svjeze i blagoslovljene krvi, koja ce oplemeniti i podmladiti ostarjele Evropske populacije. Mi smo, uostalom, provjereni uz vec poznatu cinjenicu da smo se najbrze uklopili tj integrirali. Ima vise uporista za zakljucak da su Bosnjaci sad za sad izuzeti od hajke ali ima i vec ozivjele one nase starinske ‘’u sali zavali’’, uz malo teze dobijanje zaposlenja, subsidija i sl. Za pocetak samo malo upozerenja od nasih domacina tek da znamo da nas znaju. Zlokobna parola tokom ispracaja u nikud pokojnog ateiste Thea sve se vise umnozava, a ona jednostavno glasi : napolje islamski teroristi. Neki od Bosnjaka, koji su na sopstvenoj kozi osjetili bic mrznje i progonstva, morali su potraziti medecinsku pomoc. Ali vecina nas ipak se nada (u tome smo nenadmasni) da ce ukoliko dodje do ozbiljnijeg sudaranja bosnjacka populacija biti postedjena tj. nagradjena za dobro vladanje. Sve i da bude tako mi smo ipak rizicna grupa jer ovako razjedinjeni i neslozni sa maticom, nad kojom kruze lesinari najpogodnije smo tlo za umnozavanje nesreca. Istina, drugaciji smo od ostalih ali i mi toliko pricamo o islamu da se s pravom postavlja pitanje zivi li ga bilo ko ? Zivjeli ne zivjeli- zivi bili. Skupstina Platforme Dijaspora treba jedinstveno nastupati

Skup desetak klubova i udruzenja Dijaspore BiH u Holandiji na kom je bilo vise uglednih, naucnih, kulturnih javnih radnika koji je odrzan 02. Oktobra u Utrechtu, za razliku od slicnih skupova nekih proslih godina , bio je najbolji po mnogo cemu. Ustvari mnogi su uzimajuci ucesvce u radu, isticali da hoce da se angazuju i pomognu sebi i Dijaspori na kvalitetniji nacin nego sto je to do sada cinjeno, a u isto vrijeme ne poricuci ranije postignuto. Ovo je kao osnovno isticala vecina prisutnih, kako dalje ici vrijedi se dogovoriti i dogovoreno realizovati. Koliko se ovom skupu pridavalo znacaja govori i cinjenica da je u radu uzeo ucesce ambasador BiH u Holandiji Zeljko Jerkic sa osobljem, a obracao se skupu u dva navrata. Novo rukovodstvo Zajednice udruzenja gradjana BiH Platforma nakon pola godine djelovanja ( od dana izbora na sastanku u Amsterdamu ) potrudilo se da predstavnicima udruzenja i klubova, kao i ostalima koji su se odazvali pozivu da prisustvuju, prezentiraju sta su uradili za proteklih pola godine, i sta predstoji dijaspori da radi sledecih mjeseci u Holandiji i BiH. Uprava ce koordinirati akcije oko pojedinih projekata sa kojima ce konkurisati kod holandskih institucija. Tako ce biti i kod nastupa u BiH.

Skupstini Platforme su prisustvovali istaknuti naucni, kulturni, javni radnici: dr. prof. Kemal Hanjalic, dr. Suada Hanjalic, dr. Senail Sivro, pjesnik Vjekoslav Vukadin, poznati interpretator sevdalinki Emir Dedic.



Predsjednik platforme dr. Ferid Hajdarevic i podprjedsednik ing. Becir Zecic uspjesno su definisali dnevni red i vodili sastanak, dok su se prisutni slozili da ovo bude i rad Skupstine. Uz znalacku pomoc elektronike moglo se dosta toga vizuelno podkrjepiti. Odluka da se sastanak smatra redovnim zasjedanjem Skupstine platforme naisla je na protivljenje predstavnika udruzenja MaMus iz Utrechta. Oni su se upitali “ kada je odrzana osnvacka Skupstina platforme i kakav status imaju prisutni na ovom skupu”? Glasanjem, velika vecina se slozila, da se nastavi sa radom u svojstvu Skupstine a o ovim pitanjima shodno Statutu treba pripremiti odgovore za narednu Skupstinu. Nakon usvajanja ovog zakljucka dva predstavnika MaMusa su demonstrativno napustila skup sto je vecina ucesnika osudila. Cinjenica da je u Utrecht doputovalo oko pedesetak ljudi dovoljno govori da u Holandiji dijaspora hoce da radi i da unese novi kvalitet na dobrobit svih jer formalna pitanja nebi smjela biti kocnica. Naravno da su dosadasnji rezultati starog rukovodstva neosporni, ali novo rukovodstvo u cvrscoj saradnji sa udruzenjima, zeli vise i kvalitetnije da postigne. Uz zastupanje i postovanje specificnih interesa pojedinih asocijacija.

Dzevad Kuric iz rukovodstva Platforme izlaze rezultate iz svog sektora rada U prilog tome govore i izvjestaji clanova uprave Platforme koji su podjeljeni po razlicitim oblastima djelovanja. Mnogo toga se mora pokrenuti kako ovdje tako i u BiH a sve zbog kalitetnijeg zivljenja. Platforma ce se ukljuciti i pokrenuti incijative u zajednici sa SSD BiH i clanovima Glavnog odbora SSD BiH. O ovom pitanju je govorio Becir Zecic zaduzen za odnose sa SSD BiH. Naida Ribic, koja je ove godine ucestvovala na II Kongresu SSD BiH u Sarajevu, zaduzena je da djeluje u oblastima kulture i obrazovanja. Konstatovano je da u Holandiji postoji jedan broj BH dopunskih skola kao sto je skola u Roterdamu,



Amsterdamu, Eindhovenu…ali to ni blizu ne zadovoljava potrebe pa je stoga sugerisano da se zainteresovani povezu i konsultuju sa Sefkijom Hadziarapovicem, clanom uprave BH platforme ( koji je takodje podnio izvjestaj ) zaduzenim za sveru obrazovanja, koji ujedno i vodi BH skolu u Eindhovenu. Pavle Crnogorac govorio je o mogucnostima pribavljanja informacija putem Interneta o mogucnostima ulaganja u BH privredu i pokretanja raznoraznih projekata u sferi biznisa. Dzevad Kuric apelovao je na snaznije povezivanje izmedju klubova i udruzenja i govorio o vaznosti informisanja dijaspore u Holandiji. U svojstvu urednika BH glasila, koje izdaje Platforma i ciji je prvi broj izasao u avgustu ove godine, on je pozvao prisutne ( sto vazi i za sve ostale BH gradjane) da se oglasavaju u biltenu Platforme i ucestvuju u njenom kreiranju. Redakcija Platforme ( za sada je to radni naziv do iznalazenja prikladnijeg) usvojila je osnovnu koncepciju po kojoj ce se ici ka kvalitetnijem, shodno aktivnostima dijaspore. List zapravo mora podrzvati interese dijaspore u Holandiji uz interese drzave BiH i svojim tekstovima olaksavati zivot i integraciju, odnosno reemigraciju onima koji to hoce. Posebnu paznju prisutnih izazvalo je izlaganje Amira Cengica oko pokretanja incijative za podizanje spomenika u Den Haagu zrtvama Srebrenice. Ovu incijativu podrzale su neke znacajnije licnosti iz politickog miljea Holandije, a da su to potvrdili pristankom da budu clanovi Odbora za pripremu i podizanje spomenika - naglasio je Cengic. Ukoliko ova humana incijativa bude sprovedena u djelo spomenik bi se otkrio 11 jula 2005 godine. na desetogodisnjicu stradanja srebrenickih zrtava. Elvedin Kodzaga najavio je dane BH kulture koji ce se odrzati u mjesecu maju 2005 god. U Almeru. Kodzaga je naglasio da su ovaj veoma znacajan projekat prihvatili da finansiski potpomognu pojedinci i organizacije iz Almerea koji su se do sad vec istakli u pomaganju slicnih projekata u Holandiju, dok su sa vise projekata pomogli oporavak BH gradova Jablanice i Gorazda. Da je ovaj skup predstavnika klubova i udruzenja bio drugaciji nego sto smo to do sada dozivljavali govore i nastupi dvojice pjesnika. Izmedju pojedinih tacaka dnevnog reda nastupali su naizmjenicno Vjekoslav Vukadin iz Zoetermeera i Halil Dzananovic iz Amsterdama. Odlicnim i nadahnutim kazivanjem svojih stihova izmamljivali su gromke i duge aplauze prisutnih. Time su i na najbolji nacin nagradjivali umijece pjesnika sa zeljom da se cesce oglasavaju i ovim umjetnickim cinom naglasavaju prisustvo BH kulture u dijaspori. U ovakvom pjesnickom raspolozenju skupstina je i zavrsila svoj rad u kasnim popodnevnim satima. Mujo Midzic



MLADI BiH KONSTITUISALI SVOJU ORGANIZACIJU UNUTAR PLATFORME BiH Dana 18.12.2004 u Utrechtu je u organizaciji Platforme zajednice gradjana BiH u Holandiji konstituisana Omladinska organizacija BiH gradjana koji zive u Holandiji. Organizacija je uspostavljena na nivou cijele Holandije. U jednoj izuzetno konstruktivnoj atmosferi, uz licno predstavljanje prisutnih i u veoma ugodnom ambijentu, izabrano je petoclano rukovodstvo mladih BiH:

Elita mladih Bosanaca za okruglim stolom

Izuzetno kvalitetan sastav izabran je demokratski, metodom tajnog glasanja prisutnih. Sastanku je prisustvovalo 16 lica medju kojima inzenjeri, prevodioci, pravnici, umjetnici,novinari i dr. Bio je to jedan izuzetno intelektualan i akademski jak sastav mladih Bosanaca i Hercegovaca. Mnogi su bili sprijeceni da dodju ali su obecali da ce aktivno doprinositi radu i jacanju BiH omladinske organizacije. Sastanak je trajao 3 sata. Ispred rukovodstva Platforme i organizaciji skupa su prisustvovali podpredsjednik Zecic Becir, koji je vodio sastanak i Amir Cengic, koji je inace zaduzen za rad omladine . Kao gost na sastanku je prisustvovao Halil Dzananovic, koji je prethodnog dana proglasen za najuspjesniju licnost BiH dijaspore u Holandiji. On je svojim pjesmama jos vise ozracio lica mladih i izjavio da je ovaj konstituirajuci skup omladine nesto najljepse sto nam se moglo desiti pred kraj ove kalendarske godine. Za dekoraciju sale pobrinuli su se sami ucesnici skupa koji su BiH drzavnim zastavama ukrasili salu cime su na samom pocetku iskazali kreativnost, patriotizam i ljubav za svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu. Treba istaci nasu mladu Indiru Bektas iz agencije Travelant (www.travelant.nl), koja je i ovaj put bila sponzor Platforme BiH. Izabrani, svjesni svoje obaveze i odgovornosti, su se zahvalili na ukazanom povjerenju. Odmah je zakazan i naredni sastanak za 07 januar 2005 u 20 sati u gradu Gouda, Hildenburg br 1, u objektu koji koristi renomirani klub BH zajednice Sevdah. Za kontakte i vise informacija zainteresovani se mogu obratiti gosp. Cilasevic Ernadu na e-mail adresu: [email protected] .

Cilasevic Ernad, profesor istorije - predsjednik, Fazlic Admira, student zurnalistike -potpredsjednik Jatic Amir, masinski inzenjer - sekretar za bosanski jezik, Dzigal Lamija, student turizma - sekretar za holandski jezik, Agovic Kemal, apsolvent elektrotehnike - blagajnik.



SASTANAK GO SSD BiH U NORVESKOJ Dijaspora moze znacajno uticati na promjene u BiH DRAMMEN - U petak, subotu i nedjelju, 19, 20 i 21. novembra, u norveskom gradu Drammenu odrzan je prvi sastanak GO SSDBiH, nakon Drugog kongresa odrzanog u junu u Sarajevu. Na dnevnom redu predstavnika bh. dijaspore bila je analiza rada II Kongresa, finansiranje SSD BiH i plan rada za naredni period. Specijalni gost clanova SSD BiH u Norveskoj bio je dr. Haris Silajdzic, koji je govorio o Dejton-skom ustavu i potrebi njegovog mijenjanja. U elitni hotel "First", gdje se odrzavao skup, predstavnici bh. dijaspore poceli su pristizati u petak, u prijepodnevnim satima. Zvanicni, radni dio sastanka poceo je u subotu, u 10 sati, dobrodoslicom u Norvesku koju je pozeljela gospodja Refka Kovac, clan GO SSDBIH, predsjednik Saveza udruzenja gradjana BiH u Norveskoj u ime domacina, organizatora sastanka. Prisutnima se zatim obratila gospodja Aase Klundelien, sef Ureda za kulturu norveske pokrajine Buskerud, a onda je skup pozdravio Rade Colic, generalni konzul BiH u Norveskoj. God dag Bosnia og Hercegovina, God dag kjare Bosniere! (Dobar dan Bosno i Hercegovino, Dobar dan dragi Bosanci). Ovim rijecima je prisutne na sastanku GO SSD BiH u norveskom gradu Drammenu pozdravila gospodja Aase Klundelien, sef Ureda za kulturu norveske pokrajine Buskerud. "Mi Bosance poznajemo od Drugog svjetskog rata. Bolje smo ih upoznali posljednjih desetak godina. Bosanci su grupacija doseljenika u nasu zemlju koja se najbolje uklopila u nase drustvo. To su izuzetno vrijedni ljudi i veliki potencijal norveskog drusta danas." Nakon pozdravnog obracanja Bosancima gospodje Klundelien, v.d. generalnog konzula u Norveskoj,gospodina Radeta Zolica i gospodje Refke Kovac, ispred Saveza u Norveskoj, domacina sastanka, prisutnima je govorio dr. Haris Silajdzic. Na pocetku svog obracanja gospodin Silajdzic je istakao pozitivan aspekt gradjana BiH u dijaspori kojisu odigrali znacajnu ulogu u upoznavanju Zapadne i Istocne Evrope. Posebno u upoznavanju svijeta sa Bosnom i Hercegovinom. BiH je danas preteca onoga sto hoce biti Evropa. Bosna i Hercegovina je evropska paradigma. Govoreci na temu Dejtonskog sporazuma i zahtjevima za njegovim promjenama Haris Silajdzic je, izmedju ostalog rekao: "Dejtonski sporazum, Dejtonski mirovni ugovor nastao je novembra 1995. godine. U Ohaju, SAD odrzana je konferencija na kojoj je napravljen jedan sveopsti mirovni sporazum koji ukljucuje i Aneks 4, a to je Ustav BiH, tzv. Dejtonski ustav. Kad govorimo o promjenama Dejtonskog sporazuma, mi govorimo o promjeni ustava, to jest Aneksa 4. Zasto? Zbog toga sto se sve drugo mijenja. Razne komisije, uloga UN-a, svi ti dijelovi Dejtonskog sporazuma su zavrseni izuzev aneksa 4, jer se radi o veoma vaznoj stavci. Kada smo to radili bio nam je cilj da zaustavimo, prije svega ubijanje, patnju i

SVJETSKI SAVEZ DIJASPORE BiH



rusenje. To je bio cilj Dejtonskog sporazuma. On je trebao da zaustavi rat. Zbog toga taj ustav izgleda tako kako izgleda: nefunkcionalno, kontradiktorno. Cilj je bio dati nesto svakoj tzv. strani u pregovorima da bi se postigao mir. Mi smo u Dejtonu imali faktor Milosevica koji je tada bio prestavljen kao stozer buduce stabilnosti na prostoru Balkana i covjek mira, jer je tada tako trebalo onima koji su tu konferenciju organizovali i, s druge strane - Franju Tudjmana u naponu snage. Nas cilj u Dejtonu,moj, rahmetli predsjednika Izetbegovica i drugih u nasoj delegaciji bio je BiH drzava u svojim istorijskim granicama sa kontinuitetom na medjunarodnom planu. Dakle, ne nova drzava. Taj cilj je u Dejtonu ostvaren. To je cilj koji je postigla jedna generacija. Ova nasa generacija. Sta ce druge generacije raditi, to cemo vidjeti. Prvi paragraf, prvog clana Dejtonskog ustava govori da BiH nastavlja sa svojim postojanjem u skladu sa medjunarodnim zakonima. Na osnovu toga i zatrazeno je clanstvo u Ujedinjenim nacijama koje je i dobijeno 22. maja 1996. godine, zajedno sa Hrvatskom i Slovenijom. Kada govorimo o promjenama u Dejtonskom sporazumu, sto se mene tice, moze se sve promijeniti izuzev prvog paragrafa i prvog clana koji garantuje nastavak BiH kao drzave. Dejton je posluzio svojoj svrhi, ali nije napisan u kamenu, niti je to Kur an ili Biblija i njega treba mijenjati. Danas medjunarodna zajednica sama zahtijeva promjene Dejtonskog sporazuma. BiH ne moze biti podijeljena, ne moze sluziti samo elitama, nego gradjanima BiH. BiH mora usvajati standarde one integracije u koju ulazi. Moja opcija je gradjanska drzava u kojoj svaki gradjanin ima jednako pravo i iznad kojih je zakon za svakog isti. U BiH je izvrsena naopaka privatizacija. BiH mora biti jedinstven ekonomski prostor.Nad njom je trenutno jato lesinara. Moramo raditi i na promjeni duha u BiH koji nije dobar." Prema rijecima Harisa Silajdzica, na promjeni Dejtonskog ustava ozbiljno ce se poceti raditi na proljece. Dijaspora moze znacajno uticati na promjene u BiH. Ona se treba i mora oglasiti. Reci kakvu BiH zeli. Dijaspora ima znacajno, dragocjeno evropsko i svjetsko iskustvo koje gradjani u BiH nemaju. Nisu bili izlozeni promjenama, demokratiji koju dijaspora ima.Nakon obracanja dr. Harisa Silajdzica clanovima Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore BiH i domacinima, na sastanku u Norveskoj i odgovora na njihova pitanja koja su se kretala, od toga, zasto su bh. vlasti zaboravile ratnevojne invalide, bolesne i traumatizirane, zbog cega se BiH jos uvijek odnosi macehinski prema jednoj trecini svoga stanovnistva, povratku imovine - do priznavanja diploma stecenih u inostranstvu i pitanja vezanih za dvojno drzavljanstvo, clanovi GO analizirali su II Kongres koji je 12. i 13. juna odrzan u Sarajevu. Zakljuceno je da je Kongres bio veoma uspjesan, posebno rad po okruglim stolovima i njegovi zakljucci. Konstatovani su i svi organizacijski problemi, kao i onikoji su se pojavili na samom Kongresu koji nisu uticali na njegov uspjesan rad. SSD BiH pismeno ce se zahvaliti svima koji su pomogli organizovanju II Kongresa. SSD BiH ce i dalje raditi na svim pitanjima koja muce bh. dijasporu, ukljucujuci i programe pomoci u obnovi BiH i njenim reformama. Savez trebabiti neraskidiva spona gradjana BiH u dijaspori i domovini. Na sastanku u Drammenu oformljene su strucne radne grupe koje ce se baviti izradom projekata i njihovom realizacijom po pojedinim oblastima.



U radnoj grupi, sekciji za oblast kulture, obrazovanja i informisanja su: Naida Ribic-Gradecak (Holandija), prof. dr. Ramiz Zupcevic (Svedska), Haris Halilovic (Njemacka), Namik Alimajstorovic (Engleska) i Refka Kovac (Norveska). U radnoj grupi za sport su: Fadil Mesan (Belgija), Anes Ceric (Engleska), Haris Halilovic (Njemacka), Hajrudin Isovic (ranjenici, traumatizirani i logorasi) i Rizvan Halilovic (Makedonija). U radnoj grupi za humanitarne djelatnosti su: Enisa Bukvic (Italija), Zaim Pasic (Engleska), Hajrudin Isovic (ranjenici, traumatizirani i logorasi) i Rizvan Halilovic (Makedonija). U grupi za pravne poslove su: Faruk Ticic (Engleska), Hajrudin Omerovic (Danska), Nihad Filipovic ( Engleska) i Zaim Pasic (Engleska). U radnoj grupi koja ce brinuti o finansijama Saveza su: Anes Ceric (Engleska), Zaim Pasic (Engleska),Rizvan Halilovic (Makedonija), Namik Alimajstorovic (Engleska), Andrej Dedic (Njemacka) i Naida Ribic-Gradecak (Holandija). Na sastanku u Drammenu usvojen je prijedlog da se svake godine organizuje Svjetsko prvenstvo dijaspore u malom fudbalu. Za domacina prvenstva 2005. godine uskoro ce biti raspisan konkurs. Pokusace se organizovati i godisnji festivali kulturnog stvaralastva gradjana BiH u dijaspori. Predstavnici Italije, Norveske, Njemacke, Svedske i Danske su prisutne informisali o aktivnostima bh. asocijacija koje se trenutno vode u njihovim zemljama. Na sastanku u Drammenu iskazana je i potreba aktivnijeg ukljucivanja omladine u rad Saveza. Pohvaljena su sva sredstva informisanja koja su o Kongresu u Sarajevu objektivno pisala.Posebno evropsko izdanje "Oslobodjenja" koje je i zvanicno glasilo SSDBiH. Odluceno je da se, izmedju ostalih, realizuje i odluka Kongresa vezana za broj delegata iz Njemacke. Savez udruzenja gradjana BiH u Norveskoj, organizator i domacin sastanka je u subotu navecer organizovao bogat kulturno-zabavni program za svoje goste. Osim clanova GO SSDBiH medju prisutnima su bili predstavnici norveskih vlasti, predstavnici GK BiH u Norveskoj, predstavnici bh.udruzenja u Norveskoj, predstavnici Islamske zajednice u Norveskoj, kao i dr. Haris Silajdzic. Umjesto uobicajenog obracanja prisutnima, dr. Silajdzic je prisutnima recitovao jednu svoju pjesmu. Posvecenu Starom mostu u Mostaru i Neretvi. Bio je nagradjenaplauzom, kao i ostali ucesnici programa. Bosanke u Norveskoj su za svoje goste pripremile pregrst bosanskih specijaliteta. Na izuzetno dobroj organizaciji sastanka u Norveskoj, u ime SSDBiH, Savezu u Norveskoj zahvalio se Namik Alimajstorovic, predsjednik. Haris HALILOVIC DOGOVOR O UJEDINJENOM DJELOVANJU DIJASPORE HOLANDIJE I BELGIJE Preliminarni razgovori vode ka formiranju dijaspore BiH u zemljama BENELUXA Na sastanku uprave Platforme udruzenja gradjana BiH u Holandiji i predstavnika dijaspore BiH u Belgiji /predsjednika Harisa Lokvancica i podpredsjednika Rusmira Trokica/, koji je odrzan 17. decembra 2004. godine u Utrehtu, izrazena je obostrana spremnost za odredjen stepen organizacionog, informativnog i akcionog povezivanja i saradnje postojecih organizacija. Komplementarnost interesa je evidentna u mnogim oblastima i u tom smislu ce predstavnici Belgijske dijaspore kontaktirati Luksemburg i upriliciti zajednicki susret pocetkom naredne godine.



Dana 17-12-2004 izvrsen je po prvi put izbor najuspjesnije bosanskohercegovacke licnosti za 2004 godinu u Holandiji. Na sastanku rukovodstva organizacije “Platforma” udruzenje gradjana Bosne i Hercegovine koji zive u Holandiji, taj pocasni naziv dobio je gospodin Dzananovic Halil, koji zivi u Amsterdamu. Ovo laskavo priznanje dodijeljeno je gospodinu Dzananovicu za neumoran rad na sirenju istine o Bosni i Hercegovini i veoma aktivnoj ulozi u klubu Bosna u Amsterdamu gdje vec nekoliko godina djeluje u svojstvu koordinatora. To je prije svega jedan volonterski rad gdje je ulozio sebe za promociju Bosne i Hercegovine na najbolji moguci nacin. Inace, Halil je poznat i siroj publici BiH i Holandije kao pjesnik, ciji pjesnicki izraz daje poseban pecat njegove licnosti i ukupne aktivnosi. Gotovo je nezamisliv kulturni susret u Holandiji bez gosp. Dzananovica, koji svojim pjesmama i lijepom rijeci razgaljuje duse ljudi u BiH dijaspori. U Holandiju dolazi 1994. god., gdje ucestvuje u prvom dokumentarnom filmu o stradanju BiH i njenog najbrojnijeg naroda. Film “ Volle Mand Boven Bosnië”- “Pun mjesec iznad Bosne “ dobija nagrade u Amsterdamu i Tilburgu. Iste godine pjesma “Cuj Evropo” biva prevedena na vise jezika povodom cega autor dobija ponudu od Evropske zajednice za publikaciju poezije sto on svojeglavo odbija uz obrazlozenje “netreba mi sponzorstvo corave Evrope”. Svake godine 11-jula se u Den Haagu odrzi prikladni skup povodom Srebrenicke tragedije. Ucesce i vodeca uloga u kreiranju prikladnog programa za tu priliku nezamisliva je bez ovog Srebrenicanina. Za vrijeme trajanja ankete u holandskom Parlamentu o stravicnom genocidu pocinjenom pred trupama UN-a u Srebrenici angazovan je kao komentator ispred BiH izbjeglica na internet stranici holandske televizije K.R.O. Ucestvuje u TV emisiji Deset godina Tribunala naseg novinara Mustafe Hadziibrahimovica sa TV West, Den Haag. OD 2002. god. uredjuje i vodi radio program na nasem jeziku u Amsterdamu. Nakon raspada organizacije “Zera”, koja je brinula o radiju, zajedno sa novinarom Mujom Midzicem spasava radio od gasenja uz potrebnu reorganizaciju i nesebicnu pomoc Uprave BiH Platforme. Dopisnik je vise BiH novinskih i elektronskih izdanja, kao sto je “Dnevni avaz”, list BiH Platforme u Holandiji, “Bosnacica” Belgija, holandsko izdanje lista za Juzne evropljanje “Zeg-Nieuws”, itd. Saradnik je u programu BH radija emisija za Dijasporu “Most”, te sa bivsom BiH satelitskom TV i aktuelnom BiH TV Hayat. Ucesnik je II kongresa Svjetskog Saveza BiH Dijaspore koji je odrzan ove godine u Sarajevu. I pored niza veoma istaknutih pojedinaca i uspjesnih ljudi, profesora, doktora, biznismena, studenata, slikara, mladih knjizevnika i drugih, komisija rukovodstva Platforme se odlucila za gospodina Dzananovica. Ova nagrda mu je dodijeljena za visegodisnji uspjesan rad u Platformi gradjana BiH u Holandiji, pri cemu je uvijek na najboji nacin predstavljao Bosnu i Hercegovinu i zajedno sa svojim sunarodnjacima trudio se da nasi gradjani jacaju svoju poziciju u holanskom drustvu, kako bi na taj nacin uspjesnije pomogli i svoju domovinu – Bosnu i Hercegovinu.

DZANANOVIC HALIL – NAJUSPJESNIJA LICNOST BiH U HOLANDIJI 2004



RIJEC IZ SEHARE Odmah na pocetku njenog postojanja 1992 Sehara je u prostorijama AZC Putten organizirala odrzavanje kulturnih dana BiH, koji su bili posveceni danu drzavnosti BiH 25 novembra 1992. Dani kulture su imali za cilj da se tokom dvije nedjelje u ovoj maloj zemlji, snazno prezentira kulturna bastina naroda BiH i da se na organizovan i plodan nacin ukaze ljudima na agresiju na BiH. Buduce aktivnosti u Sehari ce doprinijeti toliko potrebnom adekvatnom i pravom predstavljanju Bosne i Hercegovine u medijima i ustanovama. DUH NOVE LOKACIJE Na novoj prezentaciji BiH tri godine kasnije u mjestu Culemborg Sehara je organizirala "Nedjelju mira". Sehara je pokazala da se kulturom konkretno moze uciniti da i u ovoj zemlji Bosna i Hercegovina sve vise osvaja srca naroda Evrope. Na samom pocetku manifestacije debitovali su BiH slikari. Njihove slike govorile su o BiH u kojima je centralno stajao profil jednog mirnog i druzeljubivog naroda koji dolazi iz jedne drzave u srcu Evrope, koja se zove Bosna i Hercegovina. Slicno se moglo vidjeti i u kasnijem programu kada su, pored ostalog, foklor, narodne pjesme, stihovi, okrugli stolovi o BiH ucinili mnogo na razbijanju krutih i duboko ukorijenjenih predrasuda o Bosni i Hercegovini. Ostaje da se upamti jedna nedjelja koja je pokazala entuzijazam naroda Bosne i Hercegovine. Na osnovu rekacija u medijima i lokalnog stanovnistva stvorena je jedna stabilna slika naroda i drzave koji ce se boriti svim sredstvima za svoju buducnost u Evropi i svijetu.

DOGOVOR O STRATEGIJI Za naredne godine dogovorena je sasvim druga strategija. Najprije je objavljen Bosansko-Holandski rjecnik, koji ce biti upucen na adrese mnogih javnih licnosti u Holandiji, kao: Kraljici, Premijeru i svim gradonacelnicima vecih gradova u Holandiji. Rjecnik je imao vise reklamnu ulogu i poruku da je Bosanski jezik jedan od razvijenih jezika naroda Evrope. Odmah po prijemu rjecnika, stigla je zahvalnica i reakcija od svih navedenih licnosti, a cuvamo ih u nasoj Sehari za uspomenu na jedan lijep period. I premijer nam je kasnije omogucio da se napravi i javna promocija u prostorijama Tweede Kamer u Den Haagu. SAMO ZAJEDNO MOZEMO DALJE Jos 1995 godine Sehara se pojavila sa idejom zajednickih okruglih stolova, treninga i debatnih kubova po vitalnim pitanjima BiH zajednice u Holandiji. Sehara je morala posvetiti mnogo vise paznje komunikaciji i podizanju nivoa informiranosti unutar BiH zajednice. Da se to dogodi, spremili smo se na jedan 5-godisnji period u kojem smo investirali u znaje i informacije o Holandskom drustvu.

PREDSTAVLJANJE AKTIVNOSTI BH UDRUZENJA U HOLANDIJI



Sehara je pojacala ovu inicijativu sa stampanjem manjih brosura o temama kao sto su: zaposljavanje, staracki domovi u NL, osnovno i srednje obrazovanje u NL, fondovi u NL, registracija organizacije, zastita okoline i mnoge druge. U pocetku je Sehara organizovala 3-dnevne treninge za 50-tak polaznika na vise lokacija u Holandiji, gdje je bila ukljucena kompletna akomodacija i studijski materijal. Ono sto je prije samog treninga, a i poslije, davalo pecat cijeloj akciji bila je izuzetno prijatna atmosfera, kao i cesto ponavljana zelja, koja je godila uhu, da se sto prije ponovo organizira slican meeting. Izmijesani bosanski ucesnici po starosti, spolu, vjeri su uzivali u predavanjima experata sa univerziteta. Isto tako, uzivali su u drazi da sami u odvojenim workshop-ovima daju vlastitu autenticnost ovim okupljanjima. U ovom tempu organizirana su dva (nekad tri) skupa u jednoj godini i tako apsolutno ispunjena neophodnost zajednickog komuniciranja. Nakon pet godina smo se nasli pred uspjehom od 15 saveznih treninga od po tri puna dana i brojem od oko 1000 ucesnika. Autori treninga bili su odgovorni za kvalitetan prenos informacija, sto je i bilo uvijek potvrdjeno od strane ucesnika u formi jednog formulara za evaluaciju. BOSANSKI TRIJUMF Brojni gradjani Bosne i Hercegovine podijelili su sa Seharom lijepe trenutke druzenja i zajednickog trijumfa. Dugo godina Ambasador nase zemlje, Sehara je odusevljena svojom ulogom. Rezultati su izvanredni. Poruka holandskom drustvu je izuzetna, bas zbog toga sto je pokazan duh bosansko-hercegovacke kulture i inspiracije, duh saradnje koji nasu BiH cine interesantnom. Ferid Hajdarevic

LJUBAV ZA BOSNU “Raselio sam se potocima, morima. Kako svom izvoru da se vratim”. Mehmedalija – Mak Dizdar Ako je neko rekao, u redu, ako nije, kazem ja: Zavicaj je vjecni pratilac, kao dusa. Samo se uz zvuke zavicaja moze usnuti. Samo u zavicaju insanskoj dusi moze biti potaman. Bez zavicaja, cijeli dunjaluk je tijesan. Kad su nasu bosansku zemlju uzduz i poprijeko komadali barbari i nekoc pitome gajeve, sela i gradove su destruirali u nastojanju i sa zeljom (na srecu neostvarenom) da se vise ne cuje glas nas Bosnjaka – Bosanca, da se ne vide tragovi kulture, obicaja i civilizacijskog zivota nasih ljudi, koji preko noci postadose tudjinci u svojoj zemlji. Dusmani nam namijenise smrt i progonstvo.Pod teretom tih dogadjaja raselismo se diljem svijeta. Tada rekoh sam sebi, zavjetujuci se:

Mr.sci.Fehim Begtasevic, ministar u bivsoj vladi BiH, dugogodisnji aktivista i rukovodilac Sehare, porucuje: Neka vam rad u Platformi pruza zadovoljstvo, cini cast i obogacuje um! Inspirisan entuzijazmom redakcije lista i rukovodstva Platforme poslao je svoj prilog



Dok je Bosna u meni i ne samo u meni, nego u svima koji su od njene gline i njene gladi i sna oblikovani, ona nece nestati. Ona ce zivjeti dok zive snovi o njoj, a oni su vjecni i neunistivi. Danas vec daleke 1992. godine grupa bosanskih intelektualaca mnogostrukog dara osnovala je u Holandiji Bosansko-Holandsko udruzenje Sehara. Zelja nam je bila i ostala da zivotu u izgnanstvu dajemo formu nade, smisla-razloga, da se bude i traje, svoj nevolji u prkos. Zasto smo se odlucili da se udruzenje zove Sehara? U nasim kucama sehara je imala povlasteno mjesto i to ono najljepse, okrenuto Suncu. Bila je sukladnih dimenzija, u izrezbarenoj ornamentici, prekrivena vezenim platnom. Bila je dio naseg kucnog namjestaja. Sehara je u nasim zivotima imala posebnu vrijednost. S njom se uvijek nesto pocinjalo ili se, pak, nesto zavrsavalo. Sehara je bila budzak u koji se odlagalo sve ono sto je imalo posebnu vrijednost ili sto je na bilo koji nacin zasluzivalo posebnu paznju. Mi zelimo da pricu o nasoj sehari i njenu zivotu nikad ne zavrsimo, jer prica je to o nama, o nasim korjenima, o nasoj kulturi, jeziku, o onom sto smo bili i sto nam valja biti. Sehara u Holandiji razvija i cuva nasu ljubav i neosporno umijece nasih clanova i svih onih Bosanaca i Hercegovaca kojima je multietnicka, multireligijska BiH u srcu. To je odgovor na gore postavljeno pitanje. Njegujmo i cuvajmo ono bosanstvo koje, prije svega, oznacava drzavu i pripadnost jednoj drzavi. Drzava je, kako rece Hegel, kotao za opstanak i zivot naroda. Takvo bosanstvo ne negira bosansko hrvatsvo, bosansko srpstvo, bosansko bosnjastvo, bosansko jevrejstvo… Takvo bosanstvo ne ponistava niti mu je cilj da nekakvom sintetickom, politickom ili kulturnom ideologijom nadoknadjuje vjeru i kulturu naroda BiH. Zelimo promovirati ono bosanstvo koje o drugima i drugacijima brine. Prvi ozbilja i uspjesan projekat, kao lijep trag koji Sehara ostavlja iza sebe, je prvi Bosansko- Holandski rjecnik, izradjen u zelji da se stvori strucno utemeljena podloga za izradu standardnog rjecnika ova dva jezika. O potrebi komunikacije izmedju dva govorna podrucja suvisno je i govoriti. Na desetine hiljada Bosanaca suocilo se proteklih godina sa novim kulturnim okruzenjem i potrebom vladanja novim jezikom. Neophodnost da jedni druge shvatimo i prihvatimo neminovno vodi preko onoga sto je najdirektniji odraz covjekovog nacina misljenja i osjecanja – preko jezika. Siguran sam da je ovaj Rjecnik otskrinuo vrata izmedju dva kulturna blaga. Iz toga blaga stice se mudrost, a bez mudrosti i razboritosti covjeku je tesko zivjeti. Nas velikan pisane rijeci, knizevnik Alija Isakovic, istice: “Nas jezik je nas moral”. Bosansko-Holandski Rjecnik nije ostao nezapazen u holandskoj kulturnoj, strucnoj i naucnoj javnosti. Rijeci pohvale i ohrabrenja stigle su i iz Kabineta Holandske Kraljice, Predsjednika Vlade, gradonacelnika Den Haga, Amsterdama, Utrehta, Roterdama, Eindhovena, Mastrihta i dr. Zahvaljujuci ovakvoj paznji zivot dobija ljepsu stranu, pa ukoliko se u to vjeruje i buducnost moze biti ljepsa. Fehim Begtasevic RUKOVODSTVO PLATFORME U POSJETI RADIU BOSNA U AMSTERDAMU



Predsjednik Platforme dr. Ferid Hajdarevic, njegov zamjenik dipl.ing.Becir Zecic i clan Uprave Dzevad Kuric bili su gosti Radia Bosna u Amsterdamu pocetkom ovog mjeseca. Njihov domacin bio je voditelj ovog radia poznati novinar Halil Dzananovic. Gosti su ucestvovali u emisiji i obavijestili slusaoce o tekucim i predstojecim aktivnostima Platforme udruzenja gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji.

Dz. Kuric, H. Dzananovic i dr. F. Hajdarevic

Iskrena pomoc ne poznaje granice Burni aplauz koji je propratio zvanican pristup Humanitarne organizacije Merhamet iz Utrechta u Udruzenje gradjana BiH Platforma na skupstini 02. oktobra dovoljno govori sta ljudi misle o njihovom radu. Puno toga se vec i culo o aktivnostima i pomoci koju su pruzili gradjanima BiH, ali iz njihove skromnosti i zelje da budu sto anonimniji ostace puno toga nepoznato. To je ustvari sustina etike i cinjenja dobra kako ga ovi vrijedni humanitarci i poimaju. Merhamet Plava i Gusinja koji djeluje u Utrechtu osnovan je 1993. god. u vrijeme najzescih sukoba u BiH sa ciljem da se pomogne Bosnjacima i svima koji su BiH poimali kao maticnu drzavu.Na incijativu Merhameta iz Njujorka saradnja je prosirena i na organizacije u Njemackoj koje su i najbrojnije. Za vrijeme trajanja rata, kako je zabiljezeno u poslovnim knjigama ovih humanitaraca, u BiH je upucena pomoc u vrijednosti jednog miliona americkih dolara. Kupovali su hranu, odjecu, lijekove i druge potrebstine za napacene, a pomoc je upucvana i izbjeglicama iz Hercegovine koji su privremeno skloniste nasli kog sirokogrudnih Plavljana i Gusinjana. Ljudi ovih malih varosi na sjeveru Crne Gore primili su mnoge bosnjacke porodice koje su 1993. i 94. god. bile protjerane iz svojih domova. I kad su ispod visokih Prokletija odlazili u Evropu i Ameriku i tamo su ih docekivali aktivisti Merhameta, posebno oni u Njujorku. Posto su jos aktivni ovih dana su imali skup u Utrechtu gdje se okupilo blizu pet stotina aktivista, koji su se dogovorili o daljnem pruzanju pomoci izbjeglicama koji

HUMANITARNI RAD

Nakon jednosatne emisije obavljen je preliminarni dogovor o dugorocnoj saradnji Platforme i Radia Bosna. Izrazeni su zajednicki i komplementarni interesi obiju strana. Narednog mjeseca bice sklopljen i potpisan ugovor o saradanji. Radio Bosnu mozete slusati i preko interneta svake subote od 19.00 do 20.00 na web site: www.salto.nl /Wereld FM/Ether99,4 slusa cijeli svijet



ima puno i u Holandiji sa nerjesenim statusom i bez nade da se u skorije vrijeme negdje skrase.

Pasa Sahmanovic Kad je rat poceo u BiH duboko sam osjecao potrebu da se i sa ove daljine treba i mora pomoci Bosnjacima i svim drugima koji su Bosnu i Hercegovinu osjecali kao svoju drzavu. Probudila se u meni i nacionalna svijest. Jednostavno morao sam se ukljuciti u pomoc BiH koja je bila ugrozena nasrtajem agresora. To mi je davalo snage da istrajem na celu uprave od sedam ljudi skoro jednu deceniju, rekao nam je u kracem razgovoru Pasa Sahmanovic. Pored Merhameta u Utrechtu u Holandiji postoji jos jedna organizacija koja u svom imenu ima Plav i Gusinje, lijepih varosi punih plemenitih i nesebicnih ljudi-zakljucuje Sahmanovic. M.M. IN MEMORIAM Holandjanina Martina Kaaga, prijatelja Bosne, nema vise medju nama Marinus Cornelis van der Kaag, zvani Martin iznenada je preminuo sredinom augusta 2004. godine u 46.godini zivota. Svi nasi ljudi koji su bili prisutni na Pleinu ispred holandskog Parlamenta 11. jula o.g. u vrijeme obiljezavanja genocida u Srebrenici culi su muzicara Martina koji je tananim zvucima svoje trube slao signale tuge, upozorenja i protesta holandskim politicarima, javnosti Holandije, Evrope i svijeta zbog svega sto se dogodilo i sto se jos dogadja sa Srebrenicom, srebrenicanima i zemljom Bosnom. Holandjanin dobrog srca Martin je aktivno ucestvovao posljednjih nekoliko godina na ovim manifestacijama kao dobrovoljac i aktivista holandskog udruzenja Stari Most. Tako je davao primjer i mnogim Bosancima i Hercegovcima u Holandiji. Mjesec dana nakon ove manifestacije a nedjelju dana prije njegove smrti Martin je u jednom uredu Douane u luci Roterdam, gdje je radio, sa kolegama razgovorao o svojim izvanrednim utiscima koje nosi iz posjete Bosni i Jadranu prije rata. Bio je odusevljen tim krajevima i nasim ljudima koji se u Holandiji izvanredno dobro snalaze. Kazu da se najljepse stvari u zivotu ne mogu dodirnuti. Mogu se samo srcem osjetiti. Tako je bilo i sa zvucima Martinove trube na Denhaskom pleinu. CESTITKA MINISTARSTVA ZA LJUDSKA PRAVA I IZBJEGLICE

Deset godina Merhamet Plava i Gusinja vodio je s ljubavlju i pozrtvovanjem Pasa Sahmanovic, rodjen u Plavu. Sad je na celu Nadzornog odbora, a vodjstvo je prepustio mladjim i ambicioznijim. Pasa je sada svom snagom angazovan u Islamskom kulturnom centru, jer se i tu moze puno sto sta uciniti da se lakse preboljevaju izbjeglicke rane i lakse integrise u novo drustvo.



PLATFORMI ZAJEDNICE UDRUŽENJA GRAĐANA BOSNE I HERCEGOVINE U HOLANDIJI Sarajevo, 19.08.2004. godine Broj: 10-194/04/RF Poštovani, Povodom izlaska prvog broja "Platforme"- lista grañana Bosne i Hercegovine u Holandiji, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, koje je nadležno u oblasti iseljeništva Bosne i Hercegovine ovim putem upućuje Vam čestitke za uložene napore i dosadašnje postignute rezulate na očuvanju bosanskohercegovačke kulture i tradicije, a posebno na afirmaciji bosanskog jezika.Novoizabranom rukovodstvu Platforme organizacije grañana BiH u Holandiji želimo mnogo uspjeha u budućem radu. Takoñer, pozdravljamo napore na zaštiti interesa grañana Bosne i Hercegovine koji u Holandiji privremeno ili stalno borave, kao i dosadašnje aktivnosti na povezivanju bosanskohercegovačkih organizacija i udruženja.Vjerujemo da će naša buduća saradnja biti na obostrano zadovoljstvo i doprinijeti jačem povezivanju bosanskohercegovačkih grañana u Holandiji sa matičnom domovinom. S poštovanjem, Ruzmira Tihić Kadrić, pomocnik ministra

K U L T U R A

Postovana Gospodjo Tihic-Kadric,

U ime Rukovodstva Platforme -Udruzenja gradjana BiH u Holandiji i u ime redakcije lista Platforma najiskrenije vam se zahvaljujem na lijepim zeljama povodom prvog broja lista i izbora novog pradsjednistva Platforme. Mogu vas informisati da najozbiljnije radimo i raduje nas sa vase strane iskazana spremnost na saradnju.Pored objektivnih problema koji postoje na obje strane neiscrpne su mogucnosti saradje izmedju dijaspore i matice zemlje. U tom smislu moramo se i potvrditi. S postovanjem, Becir Zecic, Zamjenik predjednika Platforme



Predstavljanje pjesnika: Vjekoslav Vukadin Crtica o maternjem jeziku Oduvijek su pripadnici odreñenih naroda, iz subjektivnih ili objektivnih razloga, prelazili iz jedne jezične zone u drugu, noseći sa sobom maternji jezik i kulturne navike svog podneblja. U novoj Zemlji pridošlice nastoje da se što prije uklope u novo društvo.Stariji se teško prilagoñavaju novim uslovima življenja.Od momenta dolaska pa sve do kraja života ne napušta ih osjećaj stranca. Njihova djeca se lakše snalaze u novoj sredini. Pogotovo nove generacije, roñene u novoj domovini, postaju sastavni dio te kulture. A jezik koji njihovi očevi i djedovi nazivaju stranim, govore bolje nego maternji. Kad čovjek u svakodnevnoj komunikaciji pored maternjeg upotrebljava i neki strani jezik, ovu pojavu naučnici jezika nazvaju – bilingvizmom. A u vezi sa znanjem stranih jezika narodna poslovica kaže:”Koliko jezika govoriš, toliko ljudi vrijediš.” I stvarno i jeste tako. Sa znanjem svijetskih jezika osjećaš se svuda sigurno kao kod kuće. U toj bilingvističkoj poziciji naš čovjek daje prednost novom jeziku, s pravim razlogom.. Zahvaljujući njemu našao je svoje mjesto u novoj domovini, u kojoj će zasigurno stalno ostati. Bosanska populacija ovdje u Nizozemskoj stalno koristi holandski jezik - na poslu, u školi, a i u kući, unutar porodice. Na taj način se nesvjesno i neosjetno vrši odnaroñavanje, udaljavanje od svojih korijena, od svoje kulture i svoga jezika, koji bi mogao jednog dana potpuno iščeznuti. Lijepo je znati jezike svih naroda, ali prije svih treba znati i čuvati jezik svoga roda. Ne prepuštajmo se stihiji. Ne zaboravimo maternji jezik, bez obzira kako ga imenovali – da l’ po i imenu naroda kojem pripadamo, ili po imenu Zemlje iz koje potičemo. Upamtimo – Narodi BiH govore istim jezikom, jezikom kojim su se vjekovima sporazumijevali i kojim će se još uvijek sporazumijevati, nadam se bez prevodilaca i samozvanih lingvističkih posrednika. Svaku našu riječ čuvajmo kao najveće blago. To su riječi kojima su satkane naše najljepše pjesme i priče, ali i naša bogata istorija. A jedna sveta izreka kaže: ”Narod koji izgubi svoje riječi prestaje biti narod.” Onog trena kad vam se desi da sanjate na tuñem jeziku, zabrinite se i ozbiljno shvatite svoje stanje. Ponovo prizovite riječi maternje, kako bi vam naredni snovi bili ljepši. BIOGRAFSKO-BIBLIOGRAFSKI PODACI Vjekoslav Vukadin, roñen je 6. oktobra 1952.godine u Sjetlini, kod Sarajeva. Završio je studije srpskohrvatskog jezika i jugoslovenske književnosti. Najveći dio života i radnog vijeka proveo je u Sarajevu. Trenutno živi i radi u Nizozemskoj. Pjesme, lirske zapise i eseje objavljivao je u mnogim književnim časopisima i listovima: ”Odjek”, Sarajevo; ”Lica”, Sarajevo; ”Život”, Sarajevo; ”Izraz”, Sarajevo;



”Osloboñenje”,Sarajevo; ”Naši dani”, Sarajevo; ”Prosvjetni list”, Sarajevo; ”Mostovi”, Pljevlja; ”Stvaranje”, Podgorica, ”Skadarlija”, Beograd; ”Književna reč”, Beograd; ”Dečije novine”, Gornji Milanovac; ”Vesela sveska”, Sarajevo. Zastupljen je i u brojnim zbornicima i antologijama savremene poezije. Dosad je objavio sljedeće zbirke pjesama (u Sarajevu): ”Naslonjeni na nebo” (1978); “Pješčana lira” (1980); ”Pčela na rani” (1983); ”Djevojčice i dječaci” ( Igrokaz, dva izdanja, 1984. i 1989); ”Veseli bus” (Igrokaz, dva izdanja u istoj godini, 1987); Knjiga pjesama i lirskih zapisa”Tumač trenutka”objavljena je 1994. godine. Knjiga ”Tumač trenutka” prevedena je na holandski jezik i štampana je1999. godine. Knjiga ”Medaljoni sa Sjevernog mora” (Izabrane i nove pjesme (2001). Izdavačko – grafička agencija GNOSOS iz Zemuna dodjelila je nagradu BESTSELER DIJASPORE za najbolju knjigu poezije u 2001. godini, Vjekoslavu Vukadinu (Holandija), za knjigu pjesama ”Medaljoni sa Sjevernog mora”. Vukadin je dobitnik i drugih nagrada iz inostranstva i zemlje (KOČIĆEVO PERO, za najbolju knjigu poezije u dijaspori, za knjigu poezije ”Medaljoni sa Sjevernog mora”- 2002.godine). Vjekoslav VUKADIN Adriaan Kluitstraat 95 Telefon: 0031-79-323 83 84 ROTTERDAM E -mail: [email protected] NOVA POEZIJA

Zapis

Posjećujem pjesničke susrete ne bih li pjesmu sreo. Prepoznajem igre riječi, ponirem u zamucane slike slobodnih stihova i nepotrebno zamršene misli. Motivi - obično stari, u novom stilu neoštro oslikani. Očekujem pjesmu novu po svemu. Pažljivo slušam poetese i pjesnike, ženske i muške rime, ritmizirane želje, vizije, oštre kritike, aluzije i sve što je u pjesmu stalo. Poredim ovdasnje stihove sa savevremenim Danteovim, s velikanima minulih doba. I pitam se: Moze li se danas sresti - Ta bozanstvena pjesma? 08.02.2003.

Umilni zvuk ljubavne lire ne čuje se danas u mojoj poeziji. U mladosti pjevah o ljubavi zanosnu pjesmu; himnu čednosti i ljepoti - budućih majki. Stidljive ljubavnice nastanjivale su tada moje sonete. Strastveni čitaoci razigravali čula Gdje li su sad ti motivi? Presahli nisu (Zaostala slika stare ljubavi na tren prizove ih) Druga su vremena, pa i osjecaji o smjernoj ljubavi ne pjeva se vise. Ljubav je danas razgolicena, i u njoj gola stvarnost obituje.



o laureatu nagrade ‘’Zlatni Plamen’’ Hoda Evropskim velegradima uspravan i razljucen zbog sutnji i pokusaja da se obnavljanjem “Starog” prica o Mostaru i njegovim ratnim stradanjem i sadasnjim patnjama odlozi u ad-akta. Platio je veliku cjenu u smislu samodricanje od zivota kojim su zivjeli mladaici pristigli iz BiH, odnosno Mostara, samo da bi stigao na mjesto koje mu pripada i sa kojeg moze ispricati autenticnu pricu svoga grada i svojih vrsnjaka. San u kom ce u svom novom filmu ‘’Sanjari’’ pokusati da na filmskoj vrpci ovjekovjeci dogadjaje koji su sa ‘’‘Starim’’ baceni u Neretvu i njene virove po svoj prilici ce se obistinti. Drugacije nije ni moguce kao sto ni duh Mostara nije moguce unistiti. Zove se Amir Grabus. Rodjen je 1972.god. u vrijeme dok je njegov grad pjevajuci grlio one koji ce doci da ga u pepeo pretvore. Za vrijeme djecastva sanjao da postane pilot ali sudbina to nije uslisila. 1993.god. sa teskim bremenom neostvarenih snova i iskustvom, koje se generacijama u BiH prenosi sa koljena na koljeno, probudio se u tudjem svijetu sam i gorak. Slijedilo je mrcvarenje po Azilskim centrima, rad po fabrikama i gradilistima, rad u najtezim uslovima, stednja i scenariji koji ce se kasnije u filmove premetnuti. Nakon uobicajene neizvjesnosti i sumnje u sebe i sve oko sebe Amir je primljen na holandsku Akademiju za filmsku umjetnost- odsjek rezija, koju ce uspjesno okoncati sa kracim crno-bjelim filmom “Ni rijeci vise”. U Utrechtu ce 2000.god. primiti prvu znacajniju nagradu za svoj kratki film ‘’Brain Strip”. Ta nagrada kao da je osvjetlila sav ovaj mrak, reci ce Amir, po primanju nagrade “Zlatni Plamen” i nastavit ce sa nesmanjenom upornoscu koja je svojstvena samo odabranim.

Film koji je nagradjen na festivalu u Utrechtu nominovan je za Roterdamski filmski festival, na kom ce uskoro biti prikazan. Od dosadasnjih ostvarenja Amir izdvaja: kraci film “Miror”1996, “Miso i uticaj zaba na svjetsku knjizevnost” ( dokumentarac) 1999, “U sjenci guzve” ( dokumentarac)2000, “Brain Strip” 2000, Pilot TV program za ATV 2001, i “Ni rijeci vise” 2004, na cijim osnovama i pocinje scenario koji momentalno radi za svoj prvi dugometrazni igrani film koji ce se zvati “Sanjari” i ni rjeci vise, ostalo cemo vidjeti uskoro, a od Amira je za ocekivati sve vise i vise. H.Dz.



Pjesmom protiv podjela Pred punom salom kulturnog centra Heuvel u Roterdamu u petak osmog oktobra odrzano je uspjesno knjizevno vece gdje su se predstavili knjzevnik Enes Kisevic iz Zagreba i pjesnici koji zive i stvaraju u Holandiji a dosli su sa Balkana i Istocne Evrope. Uz poznatog i popularnog Kisevica nastupili su pjesnici Ana Barakova, Vjekoslav Vukadin, Pero Šenda i Halil Dzananovic. U skoro dvocasovnom programu, koji je u prvom djelu bio posvecen djeci Dopunske BiH skole u Roterdamu, pjesnici su se predstavili uglavnom sa novijim ostvarenjima. Pjesnici Vukadin, Šenda i Dzananovic govorili su i stihove koji su se doticali zivota u izbjeglistvu. Oni su dosli u Holandiju kad je poceo krvavi raspad bivse zajednice Jugoslavije sto je i njihovo stvaralastvo na umjetnicki nacin zabiljezilo. Prisutna publika, koju su sacinjavali izbjegli iz BiH uz prisustvo jednog broja holandjana, znala je to nagraditi sa gromoglasnim aplauzima. Uspjesni organizatori ove knjizevne veceri su Dopunska BH skola i Udruzenje Wij voor vrede iz Roterdama. Vrijedi istaci da su se po prvi put na ovakvim susretima u Holandiji, na poziv organizatora, pojavili i zvanicni predstavnici udruzenja BiH iz Amsterdama sa pjesnikom Dzananovicem novinarom BH radija Mujom Midzicem i predsjednikom IKC-a dzemata Amsterdam Asmirom Babacom. Pjesnike i publiku je u ime zajednice zajednice udruzenja i klubova koja okulja gradjane BiH pod nazivom platforma pozdravio njen podpredsjednik Becir Zecic, pozelivsi vise ovakvih susreta na dobrobit dijaspore. Vrijedi takodje napomenuti da je jedna clanica odnosno organizator ove uspjele knjizevne veceri Wij voor vrede ozbiljna clanica platforme cijim se skupovima i svim znacajnim akcijama uvjek pridruzuju njeni agilni clanovi Ivo Colic i Pavle Crnogorac.

Pjesnici: P. Senda, V.Vukadin, A. Barakova i E. Kisevic

Platforma - list gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji

Uspjesni organizatori ove knjizevne veceri su Dopunska BH skola i Udruzenje Wij voor vrede iz Roterdama. Vrijedi istaci da su se po prvi put na ovakvim susretima u Holandiji, na poziv organizatora, pojavili i Amsterdama sa pjesnikom Dzananovicem novinarom BH radija Mujom Midzicem i predsjednikom IKC-a dzemata Amsterdam Asmirom Babacom.

Pjesnike i publiku je u ime zajednice udruzenja i klubova koja okuplja gradjane BiH pod nazivom Platforma pozdravio njen podpredsjednik Becir Zecic, pozelivsi vise ovakvih susreta na dobrobit dijaspore.Vrijedi takodje napomenuti da je jedna clanica odnosno organizator ove uspjele knjizevne veceri Wij voor vrede ozbiljna clanica platforme ciznacajnim akcijama uvjek pridruzuju njeni agilni clanovi Ivo Colic i Pavle Crnogorac.MM Mijn zoon Sinko Jij spreekt deze vreemde taal Ti ovajAls jouw moeder taal Kao maternji jezik Als iemand jou ooit iets over Ako te kadgod stogodBosnië vraagt zou jij o Bosni priuHet meest vertelen najvise ces reciAls je zwijgt ako budes sutio Als jij er dan nog bent Ako budesAls jij dan nog bestaat I ako te bude Halil Dzananovic

* * *

Alok van Loon

Publikacija:Alok van Loonkoja revnosno prati sudbinu zena i djece Srebrenice.

U svojoj publikaciji “SREBRENICA, SITUACIJA

2004” navodi da je situacija srebrenickih familija jos

uvijek ocajna. Mnoge zene i djeca koji su 1995. godine

morala izbjeci iz enklave jos uvijek zive u izbjeglickim

kampovima dok se neizvjesna sudbina njihovih

i oceva nastavlja.

ona daje ponovo cinjenice o predstavljanju interesa ovih

zena u 2004.godini. U jednom otvorenom pismu

Ministarstvu vanjskih poslova ona podvlaci nuznost

nastavka finasijske pomoci ovim zenama. T

rezultata jer, kako izgleda, sredstva za Srebrenicu ce se

u svakom slucaju odrzati.

Zainteresovani za publikaciju imaju kontakt adresu:

Srebrenica [email protected]


list gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji

Uspjesni organizatori ove knjizevne veceri su Dopunska BH skola i Udruzenje Wij voor vrede iz Roterdama. Vrijedi istaci da su se po prvi put na ovakvim susretima u Holandiji, na poziv organizatora, pojavili i zvanicni predstavnici udruzenja BiH iz Amsterdama sa pjesnikom Dzananovicem novinarom BH radija Mujom Midzicem i

a dzemata Amsterdam Asmirom Babacom.

Pjesnike i publiku je u ime zajednice udruzenja i klubova koja okuplja gradjane BiH nazivom Platforma pozdravio njen podpredsjednik Becir Zecic, pozelivsi vise

ovakvih susreta na dobrobit dijaspore. Vrijedi takodje napomenuti da je jedna clanica odnosno organizator ove uspjele knjizevne veceri Wij voor vrede ozbiljna clanica platforme cijim se skupovima i svim znacajnim akcijama uvjek pridruzuju njeni agilni clanovi Ivo Colic i Pavle Crnogorac.

Mijn zoon Sinko

Jij spreekt deze vreemde taal Ti ovaj tudjinski Als jouw moeder taal Kao maternji jezik-jezicas

Als iemand jou ooit iets over Ako te kadgod stogod Bosnië vraagt zou jij o Bosni priupitaju Het meest vertelen najvise ces reci Als je zwijgt ako budes sutio

Als jij er dan nog bent Ako budes dan nog bestaat I ako te bude

Publikacija: SREBRENICA, SITUACIJA 2004Alok van Loon je nezavisna novinarka/pisackoja revnosno prati sudbinu zena i djece Srebrenice.





kampovima dok se neizvjesna sudbina njihovih muzeva

i oceva nastavlja. To je neljudski! U ovoj publikaciji


zena u 2004.godini. U jednom otvorenom pismu


nastavka finasijske pomoci ovim zenama. To ne cini bez


u svakom slucaju odrzati.


Srebrenica [email protected]


list gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji 20

Uspjesni organizatori ove knjizevne veceri su Dopunska BH skola i Udruzenje Wij voor vrede iz Roterdama. Vrijedi istaci da su se po prvi put na ovakvim susretima u

zvanicni predstavnici udruzenja BiH iz Amsterdama sa pjesnikom Dzananovicem novinarom BH radija Mujom Midzicem i

Pjesnike i publiku je u ime zajednice udruzenja i klubova koja okuplja gradjane BiH nazivom Platforma pozdravio njen podpredsjednik Becir Zecic, pozelivsi vise

Vrijedi takodje napomenuti da je jedna clanica odnosno organizator ove uspjele jim se skupovima i svim

znacajnim akcijama uvjek pridruzuju njeni agilni clanovi Ivo Colic i Pavle Crnogorac.

SREBRENICA, SITUACIJA 2004 je nezavisna novinarka/pisac

koja revnosno prati sudbinu zena i djece Srebrenice.





muzeva

U ovoj publikaciji



o ne cini bez





Amsterdam-Utrecht-Den Haag

Duginim Bojama u Integraciju

U organizaciji udruzenja AIDA iz Amsterdama krajem septembra u centru glavnog grada Holandije organizovana je likovna izlozba pod nazivom od Azerbejdzana do Stad kanaal-a. Sa po tri rada, u dvije velike sale poznate galerije Arti Et Amicitiae u Amsterdamu predstavio se 41 umjetnik. Medju ovim stvaraocima naslo se i 9 umjetnika sa prostora bivse Jugoslavie koji su u Holandiju dosli pocetkom proslog stoljeca kad je poceo krvavi raspad zemlje. Svoje radove prezentirali su Tatjana Macic, Nena Sesic Fiser, Dragan Despotovic, Dragan Gucunski, Senad Alic, Sefcet Emini, Nail Celovic, i Zorica Lapcevic. Ucestvovao je i redatelj Vuk Janjic sa svojim filmom Kraj igre na DVD-u. Inace medju umjetnicima iz bivse Jugoslavije ovdje nesto duze borave Zorica Lapcevic i Dragan Gucunski. Likovni umjetnici sa Balkana ( medju njima umjetnici iz Bugarske i Rumunije ) izazvali su duznu paznju, kako temama kojim su se bavili tako i koristenjem modernih tehnika kojim su se izrazavali. Naravno ovim se ne umanjuje vrijednost tridesetak drugih od Kine do Cilea. Ovdje posebno treba istaci da su se medju izlagacima nasla tri umjetnika koji su svoje likovno obrazovanje sticali na Akademiji u Sarajevu. To su Dragan Despotovic, Nena Sesic Fiser i Nail Celovic. Oni redovno izlazu u Holandiji, a Celovic se trenutno predstavl;ja i u Bosni i Hercegovini. Izlagao je u Tuzli i Zenici , dok ce tridesetak radova velikog formata biti predstavljeno u decembru u Bihacu. Izlozba 41 umjetnika koji su svoj likovni zivot nastavili u Holandiji trajala je u Amsterdamu dvije sedmice uz svakodnevnu veliku posjetu publike, sto dovoljno govori da se imalo sta kvalitetno i vidjeti. Ova postavka je takodje prezentirana i u Utrechtu i Den Haagu u reprezentativnim prostorima. M.M.

Iz seriala “Kokoske”- ulje na platnu Senad Alic



DESNICAR PIM FORTUYN – OTAC HOLANDSKE NACIJE

Pim(pek)

Veliki

Što smo mi gori od Haaga?!

A taj vam desničar, voña jedne, u početku, beznačajne stranke, vjerovali ili ne, u politici nije imao nikakvih konkretnih planova! Osim, naravno, da uspije. Da postane slavan. Jer, bogat je već bio. Pisac (nezapaženih) knjiga. Elokventan. Deklarirani homić.

Piše: Goran Sarić Grebi ga, u posljednje je vrijeme sve krenulo nekako naopako. Prvo je ubijen Theo van Gogh, pa planule ovdašnje škole i bogomolje ( i još se uvijek dime)... No, što se mene tiče, gorki šlag na tortu došao je tek u drugoj polovini studenog: u velikoj anketi nizozemske državne televizije Pim Fortuyn izabran za najvećeg ‘Tulipana’ svih vremena! I to, trebam li vas uopće podsjećati, kraj ‘oca nacije’, Willema od Oranja, kraj Vincenta van Gogha, Rembranta, sirote Ane Frank… Pa čak i živog-živcijatog Johana Cruyff-a, najboljeg europskog gurača napuhane mješine svih vremena! Tako je, nakon sličnih izbora u Njemačkoj i Velikoj Britaniji, ‘naš’ Pim stao uz bok takvim povijesnim gromadama kao što su Churchill i Adenauer! Jedan drugorazredni političar, još ‘drugorazredniji’ pisac, čovjek čija je jedina zasluga što se svojevremeno usudio da u Nizozemskoj napokon ‘otvori’ pitanje stranaca. ‘Neprilagoñenih’, onih koji ovdje žive godinama, pa i desetljećima, a ne uče jezik, ne trude se naći posao, ne mare za ovdašnje običaje… Svakog mjeseca ‘ubiru’ socijalu, a da bi guzicom mrdnuli da sami nešto privrijede - ni slučajno! (A ima takvih, što jest – jest! I prema njima bi Vlada doista trebala oštrije postupati. Ali, to rade i mnogi ‘pravi’, ležeći Nizozemci, pa nikom ništa. O njima nitko ni habera. Pim Fortuyn, za života – ponajmanje.) Eto, o tome je Pim, glasnogovornik isfrustriranih nižih slojeva, ali i rasističkog ‘bijelog establišmenta’, prvi počeo ‘truniti’. Do njega to bijaše tabu-tema. Jer, zaboga, Zapad je trezven, napredan, progresivan. Otkud, bolan, ovdje sukoba civilizacija?! A taj vam desničar, voña jedne, u početku, beznačajne stranke, vjerovali ili ne, u politici nije imao nikakvih konkretnih planova! Osim, naravno, da uspije. Da postane slavan. Jer, bogat je već bio. Kolekcionar, vlasnik ‘ergele auta’, vila u zemlji i inozemstvu... Pisac (nezapaženih) knjiga. Elokventan. Deklarirani homić. (No, to vam se ovdje već odavno ne računa kao minus. Kad biste, recimo, iznervirani, nekom viknuli ‘pederu nijedan’, taj bi vas namah tužio. Ali, ne za uvredu



časti, nego za – diskriminaciju homoseksualaca!) Eto, tog i takvog ‘velikana’ su trezveni Nizozemci izabrali za Mr. Personality No.1! Doduše, glasalo je ‘samo’ 400.000 duša. A i novine su sutradan objavile da je nakon emisije došlo mnogo glasova za ‘oca nacije’ Willema od Oranja, da su se glasačke mašine ‘nešto pokvarile’… Kad sve to slušam, duboko deprimiran, pitam se: kako li je samo lukavi Pim, koji već nekoliko godina plovi nebesima – ubio ga ‘pravi’ Nizozemac, suludi borac za zaštitu okoliša i ljubitelj životinja – izučio sve te trikove u vezi sa namještanjem izbora? Mora da je odozgo, kukala mu majka, dobro prostudirao sve nedozvoljenje radnje, makinacije svog velikog američkog uzora, Džordžija, spiritus movens-a recentnih krvavih sukoba meñu ‘civilizacijama’?! I nek’ mi samo netko još kaže da su Nizozemci trezven narod! 30.11.2004.

Artikal preuzet iz Dnevnog Avaza. Porudzbina knjige “Nase ruze niko ne dira” Nensija Mujcinovica na adresu: [email protected] i knjige “Muzej” Eldina Eminovica preko: www.interliber.com

Platforma je list gradjana BiH Izlazi kvartalno Glavni urednik: Dz.Kuric Clanovi redakcije: H.Dzananovic, M. Midzic [email protected] [email protected] www.bihplatform.nl ziro racun ABN.AMRO br. 41.19.38.363

RADIO BOSNA, koji se emituje iz studija u Amsterdamu,od sada i na internetu: www.salto.nl / FM Wereld Svake subote od 19.00 do 20.00 mozete slusati i ucestvovati u kontakt programu. Prijatno uz zvuke rodnog kraja i ostale sadrzaje! Urednik i voditelj programa: Halil Dzananovic

GOUDA 20 DECEMBAR 2004 Platforma Bosna/Nasa Bosna 2 (Platforma).pdf · GOUDA 20 DECEMBAR 2004...

Documents

Transcript of GOUDA 20 DECEMBAR 2004 Platforma Bosna/Nasa Bosna 2 (Platforma).pdf · GOUDA 20 DECEMBAR 2004...