Glasilo Hrvatske katoličke zajednice Mainz

god. LII JESEN - ZIMA 2020. br. 2 (160)

Infoblatt der Kroat. Kath. Gemeinde Mainz

Od staha i panike do opuštenosti i teorija zavjere

Bliži se kraj zime 2019. Kina je u panici. Europa i ostali dijelovi svijeta su u strahu. Pojavio se novi virus. Za njega nema cjepiva. Nema ni odgovarajućih lijekova. Širi se nesmiljenom brzinom: COVID - 19 prijeti čovječanstvu.

Nejasno je kako se širi, tko su prenosnici, kakve su posljedice, koliko će trajati - samo da ne dođe do pandemije.

Države osnivaju epidemiološke stožere, uvode se razne mjere, ograničenja i zabrane. Država za državom proglašava pandemiju. Zatvara se gotovo sve. Još samo rade pradavaonice sa živežnim namirnicama. Život se potpuno zaustavio. Poziv - #OSTANIMODOMA - na svim je uređajima. Slike pretrpanih bolnica iz sjeverne Italije izazivaju nevjericu. Grade se poljske bolnice diljem svijeta. Hoće li biti dovoljno bolničkoga osoblja, kreveta, respiratora...

Moliti se može samo privatno, jer i crkve su zatvorene za javna okupljanja. Mise slave župnici sami. Vjernici se uključuju u slavlja samo virtualno. TV kuće omogućuju dnevne prijenose sv. misa. Prakticira se duhovna pričest. Papa nam iz kišnoga i pustoga Rima dijeli blagoslov urbi et orbi i nagrađuje nas potpunim oprostom. Nije li i ovo vrijeme milosti?!

Hoće li privreda izdržati? Koliki će biti pad proizvodnje? Mnogi ostaju bez posla. Slabije države će doživjeti krah. Samo da se brzo završi. Jer, depresija kuca na vrata - iziđite iz kuće!

I onda se polako otvara: sve pod posebnim uvjetima. Poziv - #OSTANIMODOMA - pretvorio se u poziv - #OSTANIMOODGOVORNI. Restorani, škole, crkve, slavlja, druženja, putovanja - sve pod posebnim epidemiološkim uvjetima. Sve se može, ali ... I broj zaraženih je opao. Samo da se ne pojavi drugi val.

Javljaju se sumnje. Coronu je netko izmislio. To nas netko hoće uništiti! Netko ima nekakav plan. Žele nas sve cijepiti i ugraditi nam čip ... Nekako je nestao strah. Maske su više na bradi nego na nosu. I vjernici su se osokolili. Ne paze na razmak. Pozdravljaju se zagrljajem ili pružanjem ruku. Budi jak u vjeri i ne boj se!

I onda, broj zaraženih ponovno raste. Svakim danom novi rekordi. Hoće li se uvesti nove mjere? Hoćemo li se vratiti na zabrane i ograničenja iz proljetnih mjeseci? Može li privreda sve to preživjeti...? Može li čovjek živjeti zatvoren? Je li novi val došao?

Ljudski je život ograničen. Podložan je raznim bolestima i virusima. Na koncu je podložan smrti!Ovih ćemo se dana sjećati svojih pokojnika. Prebirat ćemo sjećanja. Od čega su umrli - od starosti, od bolesti raka, neke druge bolesti ili možda od COVIDa -19? Zar je to važno? Može li odgovor na ova pitanja nešto promijeniti?

Mi kršćani vjerujemo u život. Bolest je samo put, COVID je samo put, smrt je samo put - u život.

Radujmo se životu: ovdje na zemlji - čuvajmo se i #BUDIMOODGOVORNI, ali posebno se radujmo životu u zajedništvu sa svima našima, gore na nebesima i #BUDIMOVJERNI.

Vaš župnik, fra Jure Zebić 2

#OSTANIMODOMA

#OSTANIMOODGOVORNI

Peter Kohlgraf Bischof von Mainz

U došašću, 2020. Drage sestre i braćo,

srdačno Vas pozdravljam u ovo predbožićno vrijeme i želim Vam Božji blagoslov za nadolazeće blagdane i za Novu 2021. god.

Ako bacimo pogled unatrag na ovu godinu koja se bliži svome kraju, ni pogled na Božić nas neće odmaknuti od misli na mjesece koji su obilježeni korona-pandemijom, koja nam je donijela poteškoće i različite izazove. Ovo zasiguro nije bila jedna normalna godina. Kriza nam je uzrokovala mnoge procese - u dobrom i u lošem. Ona je iz mnogih ljudi izvukla ono najbolje, ali ima i drugačijih iskustava. Prigodom ovogodišnjeg Božića, želim svima zahvaliti, koji su i u ovakvim vremenima uspjeli i društvu i Crkvi pomoći da sačuvamo ljudsko dostojanstvo. Uza sve poteškoće, moglo se primjetiti da su ljudi i u takvoj situaciji spremni činiti dobro i odgovoriti izazovima.

Ove je godine Božić u mnogočemu drugačiji nego u ranijim godinama. Svete su mise praznije, držimo razmak, posjeti su nam svedeni samo na minimum. Neka nas izvanjski razmak ne dovede do unutranje distance od ljudi. Upravo, na Božić vas pozivam, da osjetite što je drugima potrebno. Možda je susjed ove godine osamljen? Netko je bolestan? Upravo na Božić će se mnogi sjetiti svojih pokojnika koji su umrli u ovoj godini, a nisu se mogli od njih dostojno oprostiti. Možda im je potreban netko tko će to s njima izdržati. Božić nije samo ono što se događa u srcu. On poziva na djelovanje i pokret. Političko nas stanje u svijetu poziva da pogladamo i izvan vlastitoga tanjura. Otvoreno srce i

ispružena ruka služi svakom čovjeku u potrebi, posebno onima koji su u ratom zahvaćenim područjima pa su u bijegu.

Isus, Božji sin, postaje čovjekom. Tako je Božić jedan blagdan Božje blizine. Bog traži blizinu, želi biti s nama. I nakon svoje smrti i uskrsnuća, on neće napustiti svijet, on s nama ostaje. Zato Božić nije samo neko osjećajno sjećanje na jedan prošli događaj, nego je to blagdan jake Božje blizine. I mi u Crkvi moramo razvijati ideje kako ćemo još upečatljivije postati znakovi i oruđe te Božje blizine. Mi to pokušavamo na Sinodalnom putu u cijeloj Njemačkoj, ali i na Pastoralnom putu u našoj biskupiji. Ne radi se o ponovnom uspostavljanju zlatnih vremena, nego se radi o Božjoj ruci i prisustvu na putu i na ulicama današnjega vremena. Uvjeren sam da nas Duh Božji nije napustio.

Gdje je bila Crkva? Često se u ovoj godini pitalo. Crkva je bila ovdje: u ljudima koji su molili i slavili svete mise, jedno vrijeme virtualno ili u malim krugovima; u onim ljudima koji nisu okrećali glave kada su drugi trebali pomoći; u sakramentima, koji su i u tim vremenima slavljeni, u navještaju Evanđelja i u mnogim drugim prilikama. Mi moramo ostati jedna bliza Crkva ali i ponovno postati. Naravno, nije sve bilo izvrsno. Kako bi i moglo biti savršeno u jednoj takvoj situaciji? „Mi ćemo sebi nakon krize mnogo toga morati oprostiti“ - rekao je gosp. Spahn, savezni ministar zdravstva. To vrijedi i za nas u Crkvi. Neka nam Božić bude jedna dobra prigoda da zahvalimo za sve što smo uspjeli ali i da otvorimo svoje srce za oprost tamo gdje nije sve bilo dobro, kako unutar tako i izvan Crkve.

Bog će biti s nama i u slijedećoj godini. Neka nas sve blagoslovi dobri i ljudima prijateljski Bog, koji je u Isusu među nama postao čovjekom.

Vaš

biskup iz Mainza

3

Domstraße 12

55116 Mainz

Telefon: (06131) 253-101

Telefax: (06131) 253-105

E-Mail: bischof@bistum-mainz.de

FRAMA - primanja i obećanja Prije nepunih godinu dana u zajednicu Franjevačke mladeži - Framu, primili smo 14

mladih koji su odlučili svojim životom slijediti Krista po primjeru sv. Franje Asiškoga.

Frama nije samo skup mladih već obitelj, braća i sestre koji djeluju u zajedništvu s Bogom Ocem nadahnuti franjefačkim duhom. Na tjednim susretima se druže i obrađuju odabranu temu koju se nastoji utkati u život mladih današnjice u modernom svijetu.

Ove godine, na prvu nedjelju došašća, 29. studenoga u 14.00 sati, naši će primljenici izreći svoja obećanja, te ćemo u Framu primiti i nove članove.

Svi oni koji imaju 15-30 godina i željeli bi se pridružiti franjevačkoj mladeži, dobro su nam došli.

Vaši FRAMAŠI!

SLAVLJA PRVE PRIČESTI Zbog posebne situacije u kojoj smo se našli pandemijom virusa COVID - 19, ove godine Prvu svetu Pričest nismo mogli slaviti u proljeće kako smo planirali. Stoga smo morali prvopričesnike podijeliti u tri grupe. Prve dvije grupe naših prvopričesnika Prvu svetu pričest su proslavili 27. rujna i 04. listopada 2020. Treća grupa

sakramenat Prve svete Pričesti primit će 11. travnja 2021. godine.

Djeca koja su svojom životnom dobi predviđena za slavlje Prve Pričesti slijedeće 2021. godine, Prvu će pričest proslaviti na Duhove, 23. svibnja.

Molimo sve roditelje koji još nisu prijavili svoju djecu na vjeronauk da to učine što prije kako bismo mogli formirati grupe i započeti s vjeronaukom odmah poslije jesenskih praznika.

SLAVLJA SAKRAMENTA SV. POTVRDE - KRIZME

Virusna je pandemija dovela do toga da ove godine nije bilo ni Krizme. Zato će u 2021. godini krizmu primiti dvije generacije.

Zbog većeg broja kandidata neće biti moguće sve kandidate krizmati u jednome slavlju. U dogovoru sa dijeliteljem sakramenta, slavlje svete krizme će biti podijeljeno na dvije svete mise. Obje će biti u nedjelju, 30. svibnja 2021. u crkvi sv. Bonifacija. Prva u 12.00 , a druga u 13.30 sati. Sv. Potvrdu će podijeliti mjesni biskup, Peter Kolgraf.

Prijave za vjeronauk za obje generacije krizmanika su u tijeku. Molimo roditelje da prijave svoje kandidate.

4

NIKOLA TAVELIĆ

Spomendan sv. Nikole Tavelića slavi se 14. studenoga.

Nikola Tavalić rodio se oko 1340. godine u Šibenku. Pristupio je kao mladić Franjevačkom redu. S 25 godina zaređen je za svećenika. Ubrzo po završetku studija, bl. Bartul Alvernski koji je tada upravljalo franjevačkom zajednicom u Bosni, na nagovor pape Grgura XI. zatražio je šezdeset dobrih i učenih redovnika koji će širiti Kristovo Evanđelje u Bosni. U Bosni je, naime, u to vrijeme bilo puno raskolnika i krivovjeraca. Pri tome se misli na bogumile. Nikola je u tim krajevima proboravio dvanaest godina, propovjedajući Evanđelje. Tu je doživio i radost obraćenja i tugu neuspjeha.

Iako je Bosna bila misijska zemlja, i u njoj je već dobro osjetio tvrdoću i nepristupačnost ljudskom srcu, njegovo je srce težilo odlasku u Svetu Zemlju. Sam je odlazak bio pod velikim rizikom i Nikolu su braća odgovarala od odlaska, no vođen Pavlovom izjavom da „jao njemu ako ne propovijeda“ skupa s trojicom subraće odvažio se na put.

Došavši u Jeruzalem isprva je ispovijedao hodočasnike i malobrojne vjernike, no njegovo je

srce težilo tome da sve one koji nisu upoznali Krista, privuče k njemu, da obraća ljude.

Smatrao je da će najbolji uspjeh polučiti ako krene od samoga vrha i preobrati islamske vjerske službenike. Jednom zgodom uputio se, stoga u Omarovu džamiju u Jeruzalemu s namjerom da pridobije poglavara kadiju. Kad je kadiji otvoreno progovorio o Isusu Kristu, kadija mu je zaprijetio smrću. No, Nikola i njegova subraća koji su bili s njime, nisu se dali pokolebati. Muslimani su ih tada zatvorili u tamnicu gdje su ih tri dana mučili. Kad je kadijinu odluku potvrdio i građanski sud, po načelu kadija me tuži, kadija mi sudi, Nikola i subraća osuđeni su na smrt. Raskomadali su ih mačevima i njihova tijela bacili na lomaču. Za

njihov se grob ne zna.

Premda se za njihov grob ne zna, njihova su imena postala slavna. O njihovoj mučeničkoj smrti detaljno izvješće poslao je fra Gerard Chalvet.

Papa Lav XIII. proglasio ga je blaženim 1889., a papa Pavao VI. svetim 21. lipnja 1970. godine.

Sveti Nikola prvi je hrvatski svetac i štuje ga se kao zaštitinika hrvatskog naroda.

U ovoj se godini posebno sjećamo našega sveca slaveći 50 godina od njegova uzdizanja na oltar svetosti. Neka i ova crtica o njemu bude mali prilog toj proslavi.

5

Sveti Nikola Taveliću, moli za

hrvatski narod!

SVI SVETI

Svete mise na svetkovinu:

9.30 sati: Sv. Pavao - Ingelheim 12.00 sati: Sv. Bonifacije - Mainz

14.00 sati: Sv. Bonifacije - Mainz

Prvoga dana mjeseca studenoga svetkovina je Svih svetih. Ovaj dan se slave svi sveci koji su kanonizirani kao i oni koji još nisu proglašeni svetima ali su svojim životom ostvarili ideal kršćanskog života. Riječ je o beskrajnom mnoštvu običnih ljudi, koji nam svjedoče da svetost nije nešto običnom čovjeku nedostupno. Svi smo mi pozvani na svetost. Budite sveti kao što sam ja svet - govori Gospodin. Kako je papa Benedikt XVI. rekao da ne trebamo činiti izvandredna djela niti posjedovati posebne karzime i moći da

bismo bili sveti. Jednostavno je dovoljno služiti Kristu, slušati ga i slijediti bez obeshrabrenja u teškim trenutcima.

Svi sveci nebeski, molite za nas!

DUŠNI DAN

Sveta misa:

19.30 Sv. Emmeran – Mainz U ponedjeljak, 2. studenoga slavimo Dušni dan ili Dan svih vjernih mrtvih. Na taj se dan sjećamo svojih dragih pokojnika. Kao znak poštovanja, ljubavi i vjere, vjernici ovih dana posjećuju grobove i mole za duše svojih pokojnika. Za njih pale svijeće i sudjeluju na svetoj

misi, moleći Božje milosrđe da ih očisti i uvede u svoje kraljevstvo. Dan je ovo i izraz kršćanske nade i vjere kako se u liturgiji često istiće: „Tvojim se vjernima, Gospodine, život ne oduzima nego mijenja. I pošto se

raspadne dom ovozemnog boravka, stječe se vječno prebivalište na

nebesima.“ Amen.

Duše svih naših pokojnih, počivale u miru Božjem.

6

Krizanteme i svijeće - nezaobilazni

znak sjećanja

7

SVETI JERONIM OPROSTI MI, GOSPODINE, JER SAM DALMATINAC.

Za svetog Jeronima se voli reći da je “naše gore list”, iako se povjesničari ne slažu oko točnog mjesta njegova rođenja. Sveti Jeronim rodio se oko 347. godine u Stridonu, Dalmacija. Preminuo je u Betlehemu, 30.09.420. 30. rujna Crkva časti sv. Jeronima, crkvenog naučitelja, pisca, pokornika, prevoditelja Svetog pisma na latinski jezik, zaštitnika arheologa, bibličara, knjižničara, arhivista, prevoditelja, zaštitnika Dalmacije…, pobožnog i umnog čovjeka oporog jezika... Posebno ga časti vjerni puk u Dalmaciji gdje su mu posvećene mnoge crkve i kapele. Tako je Dalmacija bila i ove godine sa svojim Jeronimom organiziravši svečane akademije, znanstvene skupove, predstavljanja novih publikacija - sve Jeronimu u čast.

Svetog Jeronima se svijet sjeća i časti kao da je jučer otišao s ove zemlje, a ne prije 1600 godina. Živio je u jednome od najkritičnijih razdoblja Crkve i unatoč raznim nevoljama i ljudskim nerazumijevanjima, postao je jedan od najvećih velikana kršćanske kulture i europske i svjetske civilizacije. Stvorio je golemi teološki i književni opus, a najviše je postao glasovit kad je s izvornih tekstova preveo i ispravio sve prijašnje prijevode Biblije na latinski, zvanu Vulgata. Prema njoj se kroz svu povijest učilo i živjelo te s nje se na sve narodne jezike prevodilo Sveto pismo.

Iako je rođen u kršćanskoj obitelji, svoj je život

započeo naklonjen svjetovnim vrijednostima, izgrađujući se prije svega u znanju, a manje u vjeri. Ipak, s vremenom će u njemu upravo rasti želja za skladnošću između obrazovanja i vjere, te će postati po znanju erudit, a po vjeri izniman uzor.

Tako je nakon krštenja, vjerojatno 366. godine, najprije otišao u Akvileju i ondje započeo asketski život, a potom se odlučio na još strožu pokoru, živeći kao pustinjak nedaleko od grada Alepa u Siriji, te istovremeno

napredujući u učenju i znanju. Kao izvrstan poznavatelj grčkoga i dobar poznavatelj hebrejskoga jezika, prevodio je mnoga djela, posebno patrističku literaturu.

Kada je papa Damaz umro, odlazi 385. god. iz Rima u Svetu zemlju, pa u Egipat, te se potom trajno nastanjuje u Betlehemu, zauzimajući se i riječju i djelom za pokazivanje ljepote vjere, te je uz to posebno vodio brigu o

prihvatu hodočasnika koji su dolazili posjetiti Kristovo mjesto rođenja. Živeći skromno u samostanu koji je izgrađen velikodušnošću neke plemenitašice, umro je u svojoj ćeliji, nedaleko od špilje Isusova rođenja, 30. rujna 419. ili 420. god.

Treba posebno istaknuti njegovo književno-povijesno djelo “O slavnim muževima”, u kojem abecedno navodi životopise i djela 135 kršćanskih pisaca, od početaka do njegova vremena, a koje spada među prve biografije i bibliografije.

Uz svetog se Jeronima vezuje i legenda, prema kojoj mu je ljubimac i prijatelj bio lav, a kojemu je izvadio trn iz noge. Slikari ga zato često znaju prikazivati upravo s tom životinjom.

Svjestan svoje žestoke južnjačke naravi, često je znao moliti: “Parce mihi, Domine, quia Dalmata sum”.

8

Molitva Stvoritelju Gospodine i Oče čovječanstva,

koji si stvorio sva ljudska bića s istim dostojanstvom,

ulij u naša srca bratski duh.

Ispuni nas vjerom u naš san o novom susretu, dijalogu, pravdi i miru.

Potakni nas na stvaranje zdravijeg društva i vrjednijeg svijeta,

bez gladi, bez siromaštva, bez nasilja, bez ratova.

Neka se naše srce otvori svim narodima i državama svijeta,

kako bismo prepoznali ljepotu i dobrotu koju si u svakome od njih posijao,

i mogli stvoriti veze jedinstva, zajedničkih projekata i zajedničkih nada.

Amen.

Ekumenska kršćanska molitva Bože naš, Trojstvo ljubavi,

iz snažnog zajedništva tvoje božanske bliskosti

izlij među nas rijeku bratske ljubavi.

Daj nam ljubav koja se pokazala u Isusovim gestama,

u njegovoj obitelji iz Nazareta i u prvoj kršćanskoj zajednici.

Daj nama kršćanima da živimo Evanđelje

i da prepoznamo Krista u svakom čovjeku,

da ga vidimo razapetog u tjeskobi napuštenih

i zaboravljenih ovoga svijeta i uskrslog u svakom bratu koji ustane.

Dođi, Duše Sveti!

Pokaži nam svoju ljepotu koja se ogleda u svim ljudima na zemlji,

da otkrijemo da su svi važni, da su svi neophodni,

da su to različita lica istog čovječanstva koje Bog voli. Amen.

Iz enciklike Fratelli tutti, 04.10.2020., papa Franjo

Mnogi naši vjernici nisu se čak od prošlog Božića uspjeli ispovijediti. Pandemija Covida učinila je zbrku i u sakramentalnom životu kršćana.

Kršćanin bi trebao pokazati da je jači i od pandemije - naći načina da dođe do svećenika te se ispovjedi.

Mi u našim crkvama pola sata prije svake svete mise nudimo mogućnost za sv. ispovjed. Svatko tko se prijavi za misu, samo treba svećeniku izraziti želju za ispovijeđu i bit će ispovjeđen.

Do sada je bio običaj da bi se za Božić organizirala skupna ispovijed. U ovakvim uvjetima je za sada to nemoguće. Ali to ne znači, da će bilo tko, tko želi ispovijed, bez nje i ostati.

Ispovjediti se možete:

pola sata prije svetih misa

nazvati svećenika i dogovoriti termin

u dane pred Božić svakodnevno u najavljeno vrijeme (pratite obavijesti)

Svakako bi bilo važno da svatko ovoga Božića nađe načina pomiriti se s Bogom kako bi čista srca i u miru s braćom ljudima dočekali radosni dan rođenja našega Spasitelja.

Smiluj nam se ,Gospodine Isuse!

9

10

„Narodi nam se Kralj nebeski!“

Dragi čitatelji ovoga listića od srca vam

želimo da se i u vašim srcima ovoga

Božića rodi Kralj nebeski.

Sretan i veseo Božić žele gđa. Marija

Lovrić - Holenda, s. Dionizija i fra Jure!

11

GODIŠNJI BLAGOSLOV OBITELJI I STANOVA

Hrvati, katolici, u božićnom vremenu njeguju različite božićne običaje. Jedan od

upečatljivijih običaja je da u tom vremenu svećenik posjeti obitelji i blagoslovi

stanove i stanovnike koji u njima žive.

S počekom Nove, 2021. godine, i u našoj će zajednici biti moguće prijaviti se i

dočekati svećenika za blagoslov obitelji i stana.

Svi koji žele posjet svećenika, neka mu se osobno obrate i s njim dogovore dan i

vrijeme posjeta.

SVIMA ŽELIMO SRETNU I BLAGOSLOVLJENU NOVU 2021. GODINU!

HRV. KAT. ZAJEDNICA MAINZ

Kroatische Kath. Gemeinde

ŽUPNI URED - PFARRBÜRO

UREDOVNO VRIJEME - BÜROZEITEN

PASTORALNO OSOBLJE:

RADNIM DANOM:

Utorkom i petkom: u 19.30 sati u crkvi sv. Emerana, Emmeransstr. 17, 55116 Mainz

NEDJELJOM:

u 09.30 sati u crkvi sv. Pavla u Ingelheimu, Veit-Stoß-Str. 5 u 12.00 i u 14.00 sati u crkvi sv. Bonifacija u Mainzu, Bonifazius Platz 1

RADNIM DANOM: Utorkom i petkom: pola sata prije sv. mise

NEDJELJOM: pola sata prije svetih misa

Utorkom i petkom pola sata prije svete mise molimo krunicu.

U došašću slavimo svete mise zornice svako jutro u 06.30 sati.

Svakog prvog petka u mjesecu nakon mise u 19.30 sati klanjanje i blagoslov sa Presvetim

Ponedjeljkom: 16.30 sati: 4. i 5. razred Utorkom: 16.00 i 17.00 sati: 9. razred (krizman.)

Petkom: 16.00 sati: 4. i 5. razred

17.00 sati: 8. razred (krizmanici)

Subotom: 10.00 sati: 1. i 2. razred

11.00 sati: prvopričesnici (4. razred)

14.00 sati: 3. razred (prvopričesnici)

16.00 sati: svi osim prvopričesnika i krizmanika koji ne mogu kroz tjedan

Frama: Petkom ili nedjeljom u 18.00 sati Ministranti: Subotom po dogovoru

Probe pjevanja: MLADI po dogovoru

ODRASLI čet. u 19.00 i po dogovoru

Probe folklora: Do daljnjega nema proba