Sveučilište u MostaruFakultet prirodoslovno – matematičkih i odgojnih znanosti

studij Zemljopisa

Robert Stojić

GLAD U SVIJETU SA OSVRTOM NA ZEMLJE TREĆEG SVIJETA

Seminarski rad

Mentor: prof. dr. sc. Željka Šiljković

Mostar, 2014.

SADRŽAJ

Uvod .......................................................................................................................3

1. Svjetska glad, teorijske postavke ....................................................................... 4

1.1. Pojam gladi .......................................................................................... 4

1.2. Vrste gladi ........................................................................................... 5

2. Uzroci gladi u svijetu .......................................................................................... 6

2.1. Socijalni uzroci gladi ............................................................................7

2.2. Politički uzroci gladi i globalizacija .....................................................7

3. Glad u zemljama trećeg svijeta ........................................................................... 8

3.1. Rog Afrike – glad koja odnosi živote .................................................. 9

3.2. Glad u siromašnim zemljama Azije .................................................... 10

3.3. Glad u Latinskoj Americi..................................................................... 11

4. Prijedlozi za rješavanje problema gladi ............................................................. 12

Zaključak ................................................................................................................ 13

Popis kratica ........................................................................................................... 14

Popis slika ….…………………………………………………………………..... 15

Literatura i izvori ………………………………………………………………... 16

2

UVOD

Sa nastankom čovjeka, nastali su i problemi koji ograničavaju i sputavaju njegov

opstanak i razvoj kao što su bolesti, glad, siromaštvo. Čovjekov napredak je oduvijek

bio uvjetovan ne samo prirodnim već i društvenim i materijalnim resursima. Ljudi koji

su živjeli u sredinama koje su obilovale prirodnim bogatstvima, npr. rijekama i šumama,

nisu bili gladni, jer su upravo ti resursi omogućavali njihovu borbu za opstanak. Narodi

koji su živjeli na mjestima koja su oskudijevala hranom iz prirode, imali su osnovne

egzistencijalne probleme i bili su prinuđeni da se bore sa surovom prirodom.

Razvoj društva kroz naučno, tehničko, socijalno uzdizanje i napredak ljudske

vrste ponudilo je razna rješenja za rješavanje problema ovakve vrste. Evolucija i

napredak doprinijeli su tome da glad izgubi svoje primitivne predispozicije i da ona ne

ovisi samo od prirodnih faktora. Industrijska revolucija je donijela masovnu

proizvodnju, što je značajno utjecalo na poboljšanje kvaliteta života ljudi širom svijeta.

Međutim, glad kao jedan od vodećih problema u svijetu nije iščeznula, naprotiv neki

teoretičari smatraju da danas postoji u zabrinjavajućem opsegu i da tendencija porasta

tek slijedi.

Glad ima više stajališta, to je jedna složena pojava i mora se promatrati sa svih

stajališta. Ova kompleksna pojava tj. problem mora se promatrati sa kulturne, socijalne,

prostorne i vremenske distance. U ovom radu bit će obrađen pojam ovog problema, kao

i njegovi uzroci, posljedice, dimenzije i tendencije. Neophodno je također napraviti

osvrt na zemlje trećeg svijeta, s obzirom da su upravo te zemlje najugroženije sto se tiče

gladi i siromaštva, i dovodi se u pitanje opstanak tih naroda na zemaljskoj kugli.

Glad je ozbiljan problem u svijetu. Zabrinjavajuća je činjenica što taj problem

postoji i širi se danas, u vrijeme tehnološke ekspanzije i tehničke evolucije. Neophodno

je pronaći rješenje za smanjenje ove pojave tj. eliminiranje gladi, jer ona svakodnevno

odnosi brojne ljudske živote i samim time ugrožava naš opstanak na planeti. U radu će

biti prikazana moguća rješenja za rješavanje problema.

3

1. SVJETSKA GLAD – TEORIJSKE POSTAVKE

1.1. Pojam gladi

U teoriji se pojam gladi često poistovjećuje sa pojmom siromaštva.

Međutim između ova dva pojma postoje bitne razlike. Siromaštvo predstavlja

nedostatak osnovnih uvjeta za život tj. hrane, vode, smještaja, odijevanja i ono se često

može brojčano iskazati. Svjetske institucije govore upravo o tome da se siromašnim

smatraju osobe koje dnevno zarađuju manje od 2$, dok se u nekim publikacijama može

pronaći podatak koji tu sumu svodi na 1$. Glad je nedostatak hrane, a siromaštvo je

nedostatak osnovnih sredstava za život, gdje ugroženi svojim novčanim primanjima ne

mogu osigurati egzistenciju. Glad je osjećaj u organizmu izazvan nedostatkom hrane,

praćen osjećajem nelagode, grčevima, mučninom, opće slabosti i psihičkim klonućem.

Ukoliko se radi o potpunom gladovanju, organizam troši svoje rezerve prvenstveno iz

jetre i mišića a kasnije i vlastite bjelančevine, što dovodi do toga da čovjek može

izgubiti čak preko 90 % svoje ukupne težine. Sve ovo dovodi upravo do toga da čovjek

počinje naglo mršavjeti, zatim mu otkazuju unutarnji organi, i na kraju dolazi do smrti.

Pothranjenost dakle, predstavlja pojavu kada čovjek ne unosi dovoljno hrane koja je

izražena u kilokalorijama i to na dnevnom nivou. UN organizacija za hranu i

poljoprivredu (FAO) definira glad kao uzimanje manje od 1 800 kalorija dnevno, koliko

je minimalno potrebno za zdrav život. FAO tvrdi da je konstantan rast cijena hrane na

svjetskim tržištima utjecao na porast broja gladnih u svijetu. (FAO)

4

1.2. Vrste gladi

Kada je glad u pitanju, postoje mnoge klasifikacije, ali većina njih je ostala

nedorečena. Međutim, teoretičari su razvili ljestvicu prema kojoj se može utvrditi intenzitet

gladi. Prema klasifikaciji koju su prije sedam godina predložili Paul Hough i Stefan Devero,

stupanj rasprostranjenosti kao i "intenzitet" gladi može se mjeriti ljestvicom od nule do pet

stupnjeva. No, u mjerenju gladi se najčešće koristi takozvana IPC skala (Integrated Food

Security Phase Classification), koju je razvio FAO, organizacija za hranu i poljoprivredu

UN-a“. Najviši stupanj na ovoj ljestvici oslikava stanje gladi na rogu Afrike, konkretno

Somaliju, Keniju i Etiopiju. (Knezović, 2007.)

Masovna glad je pojava koja nastaje kada stanovništvo nema dovoljno hrane, i ona

može biti kronična i periodična. Kronična glad je uglavnom uzrokovana trajnim

geografskim, društvenim ili klimatskim okolnostima, kao što su npr. neplodna zemlja ili

prenaseljenost. Periodična glad se razlikuje od kronične po samom trajanju, tj. obuhvaća

kraći vremenski period od kronične gladi ali i drugačije uzroke. Ovdje su ključni uzroci

ratovi, elementarne nepogode ili zarazne bolesti. Postoji još jedna klasifikacija koju je

neophodno spomenuti, a to je upravo podjela koju je izvršila Sylvie Brunel, i to: -

Poricana glad, - Izložena glad, - Kreirana glad. Poricana glad je ona koju izazivaju

političke elite a to znači da svjesno prešućuju stanje jedne nacije radi njene predaje,

premještanja ili smrti. Borbene grupe su često koristile ratne strategije kojima je bio cilj

da kontrolu hrane ostave u rukama dominantnih snaga. To dovodi do izgladnjivanja

civilnih snaga i predstavlja namjernu katastrofu za naciju. Izložena glad je namjerno

korištenje medija radi jačanja neke političke organizacije ili pokreta, mediji stvaraju

sliku o trenutnoj situaciji i apeliraju na javnost da pomogne ugroženim ljudima. Kada

donacije hrane stignu, one su zloupotrebljene od strane režima. Kreirana glad

predstavlja pojavu u kojoj se narod bogat prirodnim resursima i zemljištem namjerno

pljačka, a sela pale i razaraju i to se naknadno prikazuje kao prirodna nepogoda. Kasnije

se ovo stanje pripisuje suši ili poplavama iako su uzroci više nego očigledni. (Petrović,

2008.)

5

2.UZROCI GLADI U SVIJETU

Glad je pojava koja je kompleksna i multidimenzionalna. Ako se upravo ta

kompleksnost uzme u obzir postoji mnogo uzroka gladi, koje možemo podijeliti u dvije

velike grupe, tj. kao prirodne uzroke i socijalne uzroke. Prirodni uvjeti su određivali

način čovjekovog života još prilikom nastanka svijeta. Narodi koji su živjeli u dolinama

rijeka i koristili plodno zemljište, imali su bolje predispozicije za opstanak, razvoj i

prosperitet. Oni drugi, pak, koji su imali priliku da se nađu u pustinjama ili u surovoj

hladnoći bili su ograničeni što se tiče proizvodnje hrane. Međutim, vremena su se

promijenila i čovjek je naučio da od prirode uzme ono najbolje. Danas smo svjedoci

toga da se promjene u vremenu izuzetno teško mogu kontrolirati ili čak i predvidjeti.

Ozonski omotač je oštećen i upravo zato danas imamo ozonske rupe ili efekt staklenika.

To je razlog čestih elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa kao što su suše,

poplave, klizišta, vjetrovi. Sve to ide u prilog činjenici da se planirana proizvodnja često

ne realizira, što dovodi ljudsku vrstu u nepovoljan položaj jer je u tim okolnostima

nemoguće proizvesti potrebnu količinu hrane. Upravo zbog poplava, suša i ekstremnih

vremenskih prilika, može se dogoditi da rezerve hrane postanu sve manje. Nestašica

hrane će posebno ugroziti zemlje sa izraženim demografskim problemima. Prilikom

zemljotresa, poplava, suša, stanje postaje alarmantno i hrana se mora pribaviti kako bi

narodi uspjeli opstati bar u najkraćem periodu, ali i tada je distribucija hrane na lošoj

razini. Proizvodnju hrane više ne možemo predviđati, ako uzmemo u obzir da je priroda

postala surova a da se klimatske promjene ne mogu predvidjeti. Proizvodnja se može

planirati samo okvirno i grubo jer smo i sami svjedoci neočekivanih promjena. Ako se

uzme u obzir i to da mnoge države imaju poljoprivredu kao ključnu djelatnost, onda su

ovakve pojave razarajuće po tu zemlju. Prema podacima svjetske organizacije „world

food “program milijardu ljudi u svijetu je kronično pothranjeno. 18 000 ljudi umre od

gladi svakog dana. Svakih 6 sekundi od gladi umre jedno dijete, velika većina od tog

u Africi i Aziji. U isto vrijeme preko 30% Amerikanaca je pretilo, kao i sličan broj

Europljana. Trenutna financijska kriza digla je troškove hrane/srezala financiranje u toj

mjeri da se procjenjuje kako će te brojke samo rasti, a sve je šira pojava gladi i

u razvijenim državama poput SAD-a. (Blažević, 2010.)

6

1.3.Socijalni uzroci gladi

Socijalnih uzroka gladi je mnogo i na njih se treba posebno staviti naglasak.

Siromaštvo je jedan od osnovnih uzroka. Samim time što veliki broj ljudi zaradi manje

od 2$ dnevno, ne može sebi osigurati osnovne potrebe za svoju obitelj, samim time i

hranu. Ako uzmemo u obzir da je cijena hrane u posljednjem desetljeću znatno porasla,

ovaj problem time postaje veći. Jedan od bitnih problema je i demografske prirode.

Naime, u siromašnim zemljama nije rijedak slučaj da obitelji imaju više od troje djece, a

većina njih ne može osigurati prehranu što uzrokuje upravo to da uslijed gladi dolazi i

do nedovoljnog razvoja organizma. Takvi uvjeti života imaju negativne posljedice, jer

se tjelesne i moždane funkcije djece ne razvijaju na pravi način. Loš obrazovni sistem

utječe na kvalitetu svih društvenih sektora, pa tako i medicinskog sektora, a ugrožena

područja trebaju imati posebno kvalitetan kadar. Nije rijetkost da stanovništvo nema

stalan smještaj, ukoliko ga ima, najčešće nije adekvatan ili u skladu sa standardima.

Nepostojanje osnovnih higijenskih uvjeta dodatno dovodi do širenja bakterija, parazita i

raznih vrsta bolesti, što dodatno i značajno otežava već ionako lošu poziciju u kojoj se

ljudi nalaze. (Kovačević, 2003.)

1.3. Politički uzroci i globalizacija

Ratovi su se oduvijek vodili zbog bogatstava, kako prirodnih, tako i društvenih.

Danas smo svjedoci toga da na istoku vladaju nemiri čiji je glavni uzrok nafta. Rat je

stanje razaranja, uništavanja, širenja bolesti i gladi. Vlade siromašnih zemalja često ne

rade u interesu svojih stanovnika. U zemljama u kojima nema dovoljno hrane, često se

događa da se obradivo zemljište prodaje bogatim zemljama, što stanovništvo stavlja u

još gori položaj. Oskudica hrane i manjak obradivog zemljišta dovodi u pitanje opstanak

ljudi. Globalizacija je proturječan proces kojemu je upravo jedan od ciljeva

izjednačavanje klasnih razlika i prosperitet ljudskog društva u globalu. Međutim, ovaj

proces je suprotno svojim ciljevima uspio produbiti jaz između bogatih i siromašnih.

Globalizacija je doprinijela ekspanziji i mogućnost pojedinaca da uživaju u svim

blagodatima, dok je masama širom svijeta oduzeto to pravo. Klasne razlike su se

dodatno povećale, kako u svijetu, tako i u unutrašnjosti gotovo svake zemlje, dok se ova

pojava najintenzivnije osjeća u zemljama u razvoju. Globalizacija danas nije u interesu

mnogih siromašnih u svijetu. Privatizacija kapitala na svjetskoj razini, gomilanje resursa

7

i moć odlučivanja dovela je do toga da će najjači imati najviše utjecaja i kreirati politiku

na suverenitet, u velikom broju zemalja slabe zdravstveni i obrazovni sistemi, upravo

ključni za mogućnost ostvarivanja ljudskih prava. (Štiglić, 2002.)

2. GLAD U ZEMLJAMA TREĆEG SVIJETA

Podjela svijeta na zemlje prvog, drugog i trećeg svijeta ima prije svega ekonomsku

dimenziju. Zemlje prvog svijeta su bile kapitalistički uređene, to su zemlje

industrijaliziranog Zapada. Drugi svijet su zemlje čije je uređenje bilo pretežno

komunističko, i ove su zemlje težile istoku. Između prvog i drugog bloka zemalja često

su se događala previranja upravo na račun zemalja trećeg svijeta. Zemlje trećeg svijeta u

koje spadaju najsiromašniji dijelovi Azije, Afrike i Latinske Amerike bile su uglavnom

strukturno zavisne privrede, podređene jačim zemljama. Problemi na svim razinama bili

su uobičajeni, a glad i siromaštvo ustaljene pojave.

Sl. 1. Broj gladnih u svijetu, Izvor: FAO

Slika jasno predstavlja stanje gladi u svijetu. Na grafikonu se može vidjeti da se

na prvom mjestu po broju gladnih nalaze Azija i Pacifik, zatim Subsaharska Afrika, dok

nešto manje, ali svakako ne beznačajno sudjeluju Latinska Amerika sa Karibima, a

zatim Bliski istok i Sjeverna Afrika. Može se primijetiti da je problem gladi zastupljen i

u razvijenim zemljama, tj. prema podacima tamo postoji 19 miliona gladnih, što je

daleko manji broj od prethodno navedenih područja. (Kovačević, 2003.)

8

2.1. Rog Afrike – glad koja odnosi živote

Većina gladnih u svijetu živi u zemljama u razvoju. Oko šestina svjetskog

stanovništva je gladna, i svakog dana na tisuće djece umire od gladi. Ako govorimo o

problemu gladi u zemljama trećeg svijeta, onda ovdje glavnu ulogu ima upravo Afrika,

tj. države koje se nalaze na rogu Afrike. Ove godine se situacija znatno pogoršala,

upravo zbog visokog porasta cijena hrane. U kolovozu 2011. godine, glad je službeno

proglašena u Somaliji, mada je situacija krajnje kritična u Keniji. U Somaliji je oko 3,7

miliona ljudi na rubu gladi, što je oko trećina stanovništva te zemlje, a milioni drugih su

u Džibutiju, Etiopiji, Keniji i Ugandi. Djeca umiru svakodnevno, i ovo više nije pitanje

siromaštva, već pitanje opstanka, pitanje gole egzistencije. Ovim problemom počinje

začarani krug, jer glad prouzrokuje bolesti, nemoć za rad, samim tim i nemogućnost

ostvarenja osobnog dohotka. Ovim ljudima opstanak na zemlji je zaista doveden u

pitanje. Visok natalitet čini situaciju još ozbiljnijom. Nedovoljni higijenski uvjeti

dovode do razmnožavanja i bolesti, Afrikom hara virus AIDS. Mnogi moraju birati

hoće li svoju izuzetno nisku zaradu upotrijebiti za kupovinu hrane ili lijekova. (Lukić,

2004.) Postoji mnogo uzroka za ovako alarmantnu situaciju. Institucije koje su nositelji

globalizacije, Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond, uspjeli su da od država u

razvoju naprave strukturno zavisne privredne formacije. Ove zemlje dobivale su kredite

pod uvjetima Svjetske banke, koje su zauzvrat dopustile ulazak multinacionalnim

kompanijama na tržišta siromašnih zemalja. To je dovelo do smanjenja zarada, jer je

glavni cilj ovih kompanija bio profit. Siromašne zemlje imaju izuzetnih problema sa

vraćanjem ovih kredita i tonu u sve dublju recesiju. Ne treba zanemariti ni efekte

kolonizacije. Ovim zemljama je oduzeta velika količina prirodnog bogatstva, kao i

iskorištavanje ljudskih resursa. Ako bi samo dio tog bogatstva bio vraćen oštećenim

državama, njihov napredak bi bio u neku ruku osiguran. Zapadne zemlje su se obogatile

na račun siromašnih i nerazvijenih zemalja. (Cvitanović, 2004.)

9

2.1.Glad u siromašnim zemljama Azije

Po podatcima Svjetske banke, tri četvrtine stanovnika u južnoj Aziji, gotovo 1,2

milijarde ljudi, žive na dva američka dolara dnevno. Preko 400 milijuna ljudi kronično

je gladno u toj regiji. Ozbiljno stanje je u Indiji, ali su pogođeni i Nepal, Bangladeš i

Pakistan. Trećina stanovništva Indije je gladna, a ta brojka bi se mogla dodatno

povećati, jer ova zemlja ima preko milijardu ljudi, a prisutan je trend svakodnevnog

povećanja stanovništva. Iako su glad i neimaština prisutni socijalni faktori u ovoj

zemlji, ona ima tendenciju tehnološkog i ekonomskog napretka. Indija je zemlja snažnih

suprotnosti, jer se, usprkos brzom ekonomskom razvoju zemlje, broj gladnih Indijaca od

sredine 90-ih godina prošlog stoljeća povećao za više od 30 milijuna. U posljednje

vrijeme došlo je do ekonomskog raslojavanja zemalja Azije. Bogate zemlje, kao što su

Kina i Japan, nemaju dovoljno obradivog zemljišta za proizvodnju hrane, ali imaju

dovoljno novca da tu zemlju pribave. Ekonomski napredne zemlje su kupovale

zemljište u nerazvijenim zemljama, što je dovelo do toga da se obradivo zemljište u

vlasništvu siromašnih zemalja znatno umanjilo. Suše, loša distribucija hrane, svjetska

ekonomska kriza i siromaštvo su također uzročnici ovog problema. Ne treba zanemariti

ni činjenicu da su u Vijetnamu glad uzrokovali i Amerikanci, upotrebom pesticida i

različitih razarajućih otrova. Problem je što je ta primjena opasnih supstanci dovela do

toga da proizvodnja hrane nije sigurna na ovim prostorima i da se i danas rađaju bolesna

djeca sa psihičkim i fizičkim nedostacima.

(http://www.index.hr/forum/5/politika/tema/305811 prosinac 2013.)

10

2.2. Glad u Latinskoj Americi

U Latinskoj Americi i na Karibima više od 52 miliona ljudi – 10% stanovništva

u regiji, pati od neuhranjenosti ili gladi. Ono što je veliki paradoks jest činjenica da su

ove zemlje veliki izvoznici hrane. Problem postoji u lošoj distribuciji hrane. Slučaj

Haitija je interesantan, s obzirom da je do prije tri desetljeća ova zemlja bila uspješna u

proizvodnji pirniča za potrebe stanovništva. Međutim, u doba globalne krize, pomoć su

potražili od Međunarodnog monetarnog fonda, što je bilo ključno da ova zemlja postane

zavisna, kako politički, tako i ekonomski, da bi danas uvozili pirnič iz SAD-a. Slična

situacija dogodila se i u Meksiku, kao i u ostalim zemljama Latinske Amerike. Zemlje

Latinske Amerike su jedne od najvećih žrtava svjetske ekonomske krize i globalizacije.

Mnoge multinacionalne kompanije iz Europe i Sjeverne Amerike u ovim zemljama

smještaju svoje proizvodne pogone. Radnici su zbog toga u izuzetno lošem položaju, jer

neke od ovih kompanija godinama nisu uplaćivale ni dolar za socijalno i zdravstveno

osiguranje radnika. Ovo je upravo idealno područje jer se radi o eksploataciji radne

snage, ali također i prirodnih resursa. Mnoge kompanije od javnog značaja kao što su

termoelektrane ili telefonske kompanije su ovdje privatizirane, a nije rijetkost da

zauzimaju upravo monopolske pozicije, što ih dovodi u povoljan položaj kada su u

pitanju cijene javnih dobara. S obzirom na to da se radi o privatnim kompanijama koje

su vođene s ciljem maksimalnog profita, stanovništvo je dovedeno u izuzetno loš

položaj prilikom naglog skoka cijena telefonskih usluga. Banke, kako privatne, tako i

Svjetska banka, imale su priličnu slobodu u formiranju kamatnih stopa i cijena

bankarskih usluga, što je dovelo do ostvarivanja visokih profita. Novac koji je stvoren

na ovaj način korišten je u svrhe financiranja političkih elita i zataškavanja problema

ove vrste. Neka istraživanja govore o tome da je najveći stupanj korupcije u svijetu

upravo u zemljama Latinske Amerike, s naglaskom na Venecuelu. Zaduženost,

eksploatacija prirodnih resursa i radne snage, loša vladajuća politička elita dovode do

toga da stanovništvo ove zemlje nije u mogućnosti da ostvaruje osnovna ljudska prava.

Ovdje prevladava utjecaj društvenih faktora, koji se mogu iskorijeniti, ali to zahtjeva

vrijeme i novac. (FAO)

11

3.PRRIJEDLOZI ZA RJEŠAVANJE GLADI U SVIJETU

Glad nije problem koji je nastao spontano, odjednom, pa se tako ne može ni riješiti.

Situacija u svijetu je krajnje ozbiljna, događa se jedna vrsta katastrofe po ljudski rod.

Kao što se može vidjeti iz prethodnog objašnjenja, problem gladi najveći je upravo u

zemljama u razvoju. Jedini način da se ovaj problem trenutno riješi jest dobivanje

trenutne i hitne pomoći od razvijenih zemalja. Ako promatramo na dugoročnom planu,

pomoć razvijenih zemalja nije dugotrajna i moraju se poduzeti strukturne privredne

reforme. Nerazvijene zemlje su zavisne od razvijenih, to je jedan od učinaka

globalizacije a ekonomska kriza je samo pogoršala ovu situaciju. Problemi u vladajućim

slojevima u nerazvijenim državama također su istaknuti, kao i korupcija na visokoj

razini i loše upravljanje. Ne smiju se zanemariti ni unutarnji problemi u ovim zemljama.

Visok natalitet jest jedan od njih, jer ljudi uglavnom nemaju dovoljno hrane da prehrane

novorođenčad, što utječe na loš rast i razvoj djece. Nije rijetka pojava da broj djece u

obitelji prelazi dvocifren broj, što je loše ako uzmemo u obzir da su i ostali članovi

obitelji ili gladni ili bolesni. U nekim Afričkim državama veliki dio stanovništva je

zaražen HIV virusom, koji se također sa majke prenosi na dijete. (Lukić, 2004.) Ako

uzmemo u obzir da je svjetskog stanovništva sve više, a hrane će biti sve manje, možda

bi se mogla razmotriti i kao mjera za rješavanje ovog problema – kontrola rađanja.

Medicinski i obrazovni sektor se također moraju dovesti na jednu višu razinu, kako bi

stanovništvo imalo neophodnu njegu i bilo sposobno za rad. Svijet trenutno proizvodi

dovoljno hrane za sve ali mnogi ljudi nemaju pristup hrani. Postoje brojni dokazi da se

glad i siromaštvo mogu smanjiti time što će se povećati prihodi siromašnih putem

njihovih proizvodnih aktivnosti, tj. oni svojim radom mogu osigurati novac potreban za

hranu, a samim tim će se razvijati i proizvodnja na nacionalnoj razini. Neophodno je i

poboljšati distribucijski sistem kojim se hrana doprema do stanovništva, jer mnogi ljudi

žive u područjima koja imaju slabo razvijenu infrastrukturu i prometnu mrežu. U

zemljama siromašnim hranom, trebala bi se povećati i aktivna uloga siromašnog

stanovništva kao i njihovo pravo na dobivanje odgovarajuće hrane. Organizacija za

hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda aktivna je u borbi protiv gladi. Njihov cilj je

da svi ljudi treba da imaju fizički i ekonomski pristup dovoljnoj količini hrane za

normalno funkcioniranje. Također se bore da poboljšaju produktivnost u poljoprivredi

kao i poboljšanje ukupne privrede na svjetskoj razini. (Cvitanović, 2004.)

12

ZAKLJUČAK

Glad je problem koji zahtjeva detaljnu i kompleksnu analizu sa vise stajališta,

problem koji ne može riješiti ni pojedinac, niti grupa ljudi, već cijeli svijet aktivno mora

sudjelovati u rješavanju. Ugroženim narodima se mora pomoći, jer glad svakodnevno

uzima sve više maha i u pitanju su ljudski životi. Ne može se glad suzbiti odjednom,

privrede zemalja se moraju unaprijediti kako bi ljudi bili radno aktivni i sposobni da

osiguraju sebi opstanak na planeti. Priroda ovim činjenicama ne ide u prilog. Svjedoci

smo čestih klimatskih promjena, elementarnih nepogoda i činjenice koliko priroda

umije biti surova. Nažalost, to se ne događa slučajno, jer upravo su ljudi ti koji su

utjecali na zagađenje životne sredine i ozonskog omotača. Stručnjaci predviđaju da će

svjetsko stanovništvo imati tendencije velikog porasta i to u bliskoj budućnosti. Ovim

problemom se nadležne institucije i svaka država zasebno mora pozabaviti, jer budući

da danas nema dovoljno hrane za sve, onda u budućnosti možemo očekivati jednu

epidemiju gladi na svjetskoj razini, budući da su i resursi ograničeni. Svjetska

ekonomska kriza i proces globalizacije doprinijeli su da različitosti u svijetu postanu još

izraženije. Surovo je upravo to što neki teoretičari tvrde da u ovom trenutku postoji više

pretilih ljudi nego što je gladnih, što znači da jedni unose prekomjerne količine hrane a

drugi gladuju. Bogati postaju još bogatiji, a siromašni dovode u pitanje svoju

egzistenciju. Politika u većini zemalja ne mari za status svojih stanovnika, pa tako

opada životni standard, smanjuju se državni izdatci za zdravstveni i obrazovni sistem,

što dovodi do narušavanja osnovnih ljudskih potreba. Velike različitosti postoje kako

unutar zemalja, tako i između zemalja. Izvjesno je da se ovakve katastrofe ne događaju

slučajno, jer su one ranije bile rijetkost, a sada su česta pojava. Želja za dominacijom

Zapadnih zemalja nad siromašnim zemljama je više nego očigledna. Nejednakosti u

društvu oduvijek su postajale, ali su one više nego očigledne danas, svuda su prisutne

ogromne različitosti. Stiče se utisak da razvijene zemlje, na čelu sa Amerikom žive na

račun siromašnih. Svoju moć i dominaciju one ostvaruju uz pomoć multinacionalnih

kompanija ali i institucija kao što su Svjetska banka i Međunarodni Monetarni Fond.

Sve svoje napore usmjeravaju da od zemljama u razvoju stvore strukturno zavisne

privrede, kako bi mogle ostvariti svoj utjecaj. Problem bi se mogao riješiti ili barem

smanjiti ukoliko bi se smanjio utjecaj bogatih zemalja na siromašne, i ukoliko bi se

promijenile problematične političke strukture. Proizvodnja, izvoz i prava radnika trebala

bih se staviti u prvi plan.

13

POPIS KRATICA

1. FAO  – Food and Agriculture Organization (Organizacija za hranu i poljoprivredu)

2. SAD – Sjedinjene Američke Države

3. AIDS – Zarazna bolest

4. IPC - Integrated Food Security Phase Classification (Mjerna ljestvica sigurnosti

hrane)

5. WTO – World Trade Organization (Svijetska trgovinska organizacija)

6. itd. – i tako dalje

7. god. - godina

14

PRILOZI

Slika 1. Broj gladnih u svijetu ………………………………………………………… 8

15

Literatura i izvori

1. Blažević, D., 2010.: Financijska kriza, GMO i glad u svijetu

http://www.hrsvijet.net/ (15. 4. 2014.)

2. Cvitanović, M., 2004.: Poljoprivredna kriza u Subsaharskoj Africi

http://www.geografija.hr/ (15. 4. 2014.)

3. Knezović, K., 2007.: Agrogenetički inženjering u suzbijanju siromaštva i gladi u

svijetu., Nova prisutnost: časopis za intelektualna i duhovna pitanja, Zagreb., str.

271-286.

4. Kovačević, B., 2003.: Problematika proizvodnje hrane i glad u svijetu.,

Ekonomski pregled, Mjesečnik Hrvatskog društva ekonomista, Zagreb, br. 3-

4/2003., UDK 330, str. 299-324.

5. Petrović, Z., 2008.: Geopolitika hrane – bitna razvojna komponenta društva u

XXI. stoljeću., Institut za političke studije, Beograd, str. 139.

6. Štiglić, J., 2002.: Proturječnosti globalizacije, SBM-x, Beograd, str. 225.

7. FAO: Food and Agriculture Organization of the United Nations, for a world

without hunger http://www.fao.org/ (15. 4. 2014.)

16