FINANCIRANJE LEASINGOM U REPUBLICI HRVATSKOJoliver.efri.hr/zavrsni/129.pdf · donedavno manje...
Transcript of FINANCIRANJE LEASINGOM U REPUBLICI HRVATSKOJoliver.efri.hr/zavrsni/129.pdf · donedavno manje...
!
!
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
MAJA KOŠIR
FINANCIRANJE LEASINGOM U REPUBLICI HRVATSKOJ
DIPLOMSKI RAD II
Rijeka, 2014.
!
!
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
FINANCIRANJE LEASINGOM U REPUBLICI HRVATSKOJ
DIPLOMSKI RAD II
Kolegij: Monetarna ekonomija
Mentor: Prof.dr.sc. Zdenko Prohaska
Student: Maja Košir
Broj indeksa: 24165
Rijeka, rujan 2014.
!
!
SADRŽAJ
Stranica
1. UVOD .................................................................................................................................... 1
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ....................................................................... 1
1.2. Radna hipoteza .............................................................................................................. 1
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................................ 2
1.4. Znanstvene metode ........................................................................................................ 2
1.5. Struktura rada ............................................................................................................... 2
2. TEMELJNE ZNAČAJKE LEASINGA ............................................................................. 4
2.1. Povijesni razvoj leasinga u svijetu i Republici Hrvatskoj ......................................... 4
2.2. Pojam i temeljne karakteristike leasinga .................................................................... 6
2.3. Prednosti i nedostaci financiranja leasingom ............................................................. 8
2.4. Gospodarsko značenje leasinga .................................................................................. 10
3. KLASIFIKACIJA I PRAVNI ASPEKT LEASINGA U REPUBLICI
HHHRVATSKOJ ................................................................................................................... 12
3.1. Vrste leasinga ............................................................................................................... 12
3.1.1. Financijski i operativni leasing ........................................................................... 13
3.1.2. Izravni i neizravni leasing ................................................................................... 18
3.1.3. Ostale vrste leasinga ........................................................................................... 21
3.2. Usporedba ugovora o leasingu sa srodnim ugovorima ............................................ 22
3.3. Zakonska regulativa leasinga u Republici Hrvatskoj .............................................. 24
3.3.1. Zakon o leasingu ................................................................................................. 25
3.3.2. Ugovor o leasingu ............................................................................................... 25
3.4. Funkcije leasing društva ............................................................................................. 29
4. ANALIZA HRVATSKOG LEASING TRŽIŠTA I POSLOVANJA LEASING
DDDRUŠTAVA ...................................................................................................................... 32
4.1. Leasing društva na hrvatskom tržištu ....................................................................... 32
4.2. Pregled stanja i kretanja osnovnih pokazatelja leasing industrije ......................... 37
4.2.1. Struktura portfelja djelatnosti leasinga po razdobljima i objektima leasinga ..... 38
4.2.2. Analiza financijskog poslovanja leasing društava .............................................. 48
!
!
!
4.3. Perspektive daljnjeg razvoja leasing društva i leasinga u Republici
Hrvatskoj ...................................................................................................................... 52
5. ZAKLJUČAK ..................................................................................................................... 54
LITERATURA ....................................................................................................................... 58
POPIS TABLICA ................................................................................................................... 60
POPIS GRAFIKONA ............................................................................................................ 61
POPIS SHEMA ...................................................................................................................... 62
"!
!
1. UVOD
Liberalizacijom hrvatskog gospodarstva na našem su se tržištu pojavili neki
donedavno manje poznati i korišteni oblici poslovanja. Jedan od takvih oblika
razvijenih tržišnih gospodarstava svakako predstavlja i leasing. Leasing se u
suvremenom poslovanju pojavljuje u različitim oblicima i postaje jedan od ključnih
instrumenata poslovne politike i izvozne strategije proizvođača određenih dobara,
zainteresiranih korisnika tih dobara i leasing društava, koja se najčešće uključuju kao
financijeri tih poslova.
Leasing predstavlja specifičan oblik vanjskog financiranja, odnosno financiranja
iz posuđenih izvora pomoću kojeg pretežito mala i srednje velika poduzeća mogu
pribaviti proizvodna sredstva i druga dobra bez trošenja vlastitih sredstava i bez
uzimanja kredita na financijskom tržištu.
1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja
U Republici Hrvatskoj tržište leasinga počelo se intenzivnije razvijati od 1997.
godine, a tek je donošenjem Zakona o leasingu 2006. godine djelatnost leasinga postala
sustavno nadzirana i zakonodavno regulirana. Problem istraživanja vezan je uz pitanje
nedovoljnog saznanja o prednostima koje pruža leasing kao oblik financiranja.
Iz takve problematike definiran je i predmet istraživanja: istražiti bitne
značajke leasinga, analizirati bitne pokazatelje razvijenosti leasing djelatnosti te ispitati
mogućnosti njegovog bržeg razvoja.
Objekt istraživanja jest leasing poslovanje kao jedan od temeljnih načina
financiranja suvremenog gospodarstva.
1.2. Radna hipoteza
U okviru tako definiranih problema i predmeta istraživanja postavljena je
temeljna radna hipoteza: konzistentnim spoznajama o razvoju leasing tržišta u
Republici Hrvatskoj može se dokazati da je njegov nesrazmjeran rast do financijske
krize u odnosu na ukupan financijski sustav bio uzrokovan neadekvatnom zakonskom
regulativom i visokom likvidnosti u hrvatskom bankarskom sustavu.
#!
!
1.3. Svrha i ciljevi istraživanja
Imajući na umu problem i predmet istraživanja, određeni su svrha te ciljevi
istraživanja. Svrha istraživanja je istražiti temeljne značajke i karakteristike leasinga
unutar financijskog tržišta.
Cilj istraživanja je znanstvenim metodama dokazati postavljenu hipotezu te
istaknuti ulogu i važnost leasinga za suvremeno poslovanje.
Pitanja na koja se želi odgovoriti kroz rad su:
1.Što je leasing i kako je tekao njegov povijesni razvoj?
2.Koje su prednosti i nedostaci te gospodarski značaj financiranja leasingom?
3.Koje vrste leasinga postoje?
4.Kako je leasing zakonski reguliran?
5.Što su leasing društva i koja je njihova funkcija?
6.Kakvo je stanje i struktura na hrvatsko leasing tržištu?
7.Kakva je budućnost leasinga u Republici Hrvatskoj?
1.4. Znanstvene metode
Tijekom proučavanja ove teme, poslužile su razne znanstvene metode, koje su
olakšale, te stvorile određenu pozadinu prilikom shvaćanja djela. To su metoda analize
i sinteze, kompilacijska metoda, povijesna metoda, analitičko - sintetička metoda,
metoda apstrakcije, metoda dedukcije i indukcije, te matematičko-statističke metode.
1.5. Struktura rada
Građa diplomskog rada, s naslovom Financiranje leasingom u Republici
Hrvatskoj podijeljena je na pet cjelina.
U prvom dijelu, UVODU, objašnjen je problem, definiran predmet i objekt
istraživanja, postavljena temeljna hipoteza, određeni su svrha i ciljevi istraživanja,
$!
!
navedene znanstvene metode koje su korištene prilikom istraživanja, te je objašnjena
struktura diplomskog rada.
Drugi dio ima naslov TEMELJNE ZNAČAJKE LEASINGA. U njemu se
analizira povijesni razvoj leasinga u svijetu i Republici Hrvatskoj, pojam i temeljne
karakteristike leasinga te prednosti i nedostaci financiranja leasingom kao i njegov
gospodarski značaj.
U trećem dijelu KLASIFIKACIJA I PRAVNI ASPEKT LEASINGA
LEASINGA U REPUBLICI HRVATSKOJ dat je pregled svih vrsta leasinga,
usporedba ugovora o leasingu sa srodnim ugovorima te pregled zakonske regulative
leasinga u Republici Hrvatskoj.
Od posebnog značaja za istraživanje je četvrti dio s naslovom ANALIZA
HRVATSKOG LEASING TRŽIŠTA I POSLOVANJA LEASING DRUŠTAVA u
kojem de daju karakteristike leasing društva te pregled stanja i kretanja osnovnih
pokazatelja leasing industrije kao i perspektive daljnjeg razvoja leasing društva i
leasinga u Republici Hrvatskoj.
U posljednjem, petom dijelu diplomskog rada ZAKLJUČKU, dana je sinteza i
pregled završnog rada.
%!
!
2. TEMELJNE ZNAČAJKE LEASINGA
U ovom će se poglavlju prikazati bitne značajke leasinga, povijesni pregled,
definiranje samog pojma te značaj leasinga za gospodarstvo i to kroz: 1) povijesni
razvoj leasinga u svijetu i Republici Hrvatskoj, 2) pojam i temeljne karakteristike
leasinga, 3) prednosti i nedostaci financiranja leasingom te 4) gospodarsko
značenje leasinga.
2.1. Povijesni razvoj leasinga u svijetu i Republici Hrvatskoj
Povijest leasinga seže daleko u prošlost, smatra se da je čak starija i od danas
poznatih i priznatih financijskih institucija. Leko definira financijske institucije kao
posrednike na financijskom tržištu kojima je zadatak prikupljati financijska sredstva i
usmjeravati ih u financijske plasmane.1
Prve leasing operacije započele još davne 3100. godine prije Krista u starom
Egiptu za vrijeme prvog faraona Menesa, a kao dokaz tome služi pronađen zapis
egipatskog profesora M. el. Mokhtar Benu-a. On je navodno vrlo često koristio leasing
kakav danas poznajemo, odnosno iznajmljivao je ratarske alate za svoje
poljoprivrednike. Drugi povjesničari tvrde da je povijest leasinga čak i starija. Sredinom
osamdesetih godina prošlog stoljeća otkrivene su glinene pločice koje su pravi opipljivi
dokumentirani dokaz o leasingu, u drevnom gradu Uru, u Mezopotamiji, oko 300
kilometara od današnjeg Bagdada. Svećenici koji su upravljali gradom
poljoprivrednicima su iznajmljivali plugove, lopate, ali i zemlju. To su ujedno postale
prve prave zabilježene transakcije u leasingu. Poslije je babilonski kralj Hamurabi pod
leasing davao cijeli niz predmeta i alata kao i osobnu imovinu, a takvu su praksu poslije
koristili i Rimljani i Grci. Čak je i iznajmljivanje brodova poznato još od vremena
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!1 Leko, V.: Financijske institucije i tržišta, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2004., str.
15.
&!
!
drevnih moreplovaca i trgovaca Feničana, što je, prema današnjim kriterijima, prvi
pravi leasing opreme.2
Unatoč dvojbama oko početaka nastanka leasinga, većina autora se slaže da se
korjeni leasinga nalaze u SAD-u, gdje je američka kompanija "The Bell Telephone
Company" iz New Yorka, 1877. godine prva poduzela poslovni pothvat iz kojeg se
kasnije razvio leasing.3 Ta je kompanija prešla sa prodaje telefonskih aparata na
njihovo iznajmljivanje, a ugovori koji su pratili te poslove kasnije su dobili naziv
"leasing". Godine 1952. osnovano je prvo leasing društvo s nazivom "US Leasing
Corporation". Iz SAD-a leasing se ubrzo proširio i u Europu, pa je već 1960. godine u
Velikoj Britaniji osnovana prva europska podružnica, odakle se proširila cijelom
zapadnom Europom. Leasing kompanije pojedinih zemalja ubrzo osnivaju svoja
udruženja, koja se povezuju u međunarodna profesionalna udruženja putem kojih
ostvaruju svoje zajedničke ciljeve.4
Prema publiciranim podacima Europske unije na njihovom teritoriju u
poslovima leasinga ostvaruje se oko 80 milijardi dolara godišnje prometa. U
Sjedinjenim Američkim Državama trećina ukupnih ulaganja odvija se kroz leasing. Za
razliku od Europe i Japana gdje posao u sve većoj mjeri preuzimaju banke, u Americi se
leasingom bave velike industrijske kompanije poput Genera Electrics, AT&T, IBM-a i
dr.5
Leasing se postepeno počeo razvijati za vrijeme bivše Jugoslavije, tek oko 1970.
godine i to bez posebnih zakonskih regulativa, a njime su se prvenstveno bavili pravni
teoretičari (Golštajn, Rosenberg, Bukljaš, Marušić i dr.) prvenstveno prenoseći
inozemna iskustva. Tadašnja politička i gospodarska klima nije išla na ruke
poduzetnicima te je zabilježeno da je 1972. neslavno propao pokušaj osnivanja prvog
leasing društva. Tek donošenjem Zakona o poduzećima iz 1988. godine bilo je
individualnih pokušaja pokretanja leasing poslova, ponajprije od inozemnih tvtki robe
široke potrošnje, pretežno automobila, što je zapravo bila prodaja uz odgodu plaćanja,
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!2 Puškarić, K.: Od faraona, preko ergela konja do financijskog i operativnog leasinga, dostupno na:
http://www.poslovni.hr/trzista/od-faraona-preko-ergela-konja-do-financijskog-i-operativnog-leasinga-
78554#, 09.07.2010.
!3 Jelić, M.: Leasing i njegovi pravni aspekti, Pravnik, 28, 2(56), 1995., str. 85.
4 Braovac, I., Jurić, M.: Leasing u teoriji i praksi, Zagreb : Poslovni zbornik, 2009., str. 22.
5 Masnjak, B.: op.cit., str. 61.
'!
!
pri čemu se je leasing javljao kao garancija plaćanja. Također je bilo i slučajeva da su
naša privatna poduzeća uzimala automobile od inozemnog leasing društva te ih potom
pod pogrešnim imenom leasinga jednostavno prodavale. Tadašnje nepovoljne carinske
odredbe prema Carinskom zakonu koji je bio na snazi od 1976. do 1988. godine su još
više usporile razvoj leasinga kod nas jer se je leasing s kupnje smatrao kupoprodajom, a
ne kao privremeni uvoz čime je naplaćivana carina kao da se radi o uvozu. Donošenjem
Zakona o trgovačkim društvima 1993. godine te novim carinskim i poreznim zakonima,
stvorena je povoljnija poduzetnička klima za razvoj leasinga i inozemna ulaganja.6
Koncem 2006. godine donesen je Zakon o leasingu (Narodne Novine, 135/06)
kojim je regulirana djelatnost leasinga.7
2.2. Pojam i temeljne karakteristike leasinga
U suvremenom poslovanju, leasing se nametnuo kao jedini način financiranja
koji može konkurirati kupnji u gotovini ili kupnji na kredit, te zauzeo značajno mjesto u
suvremenoj ekonomiji.
Riječ leasing potječe iz engleskog govornog područja, najčešće u značenju
davanja u zakup zemljišta, kuće, stana drugome uz točno određenu naknadu, te je u
izvornom korijenskom obliku prenijeta i u druge jezike (npr. njemački, talijanski,
španjolski).8 Pokušaj da se pronađe odgovarajući izraz, termin ili riječ kojom bi preveli
leasing na hrvatski jezik ne može biti uspješan s obzirom da se radi o pravnoj kreaciji i
institutu specifičnog izvorišta u kojem je izraz nastao, a potom je prenijet te je kao takav
i udomaćen u cijelome svijetu.
Postoje dvije grupacije definicije leasinga; ekonomska, sa stajališta svrhovitosti
ili gospodarskog cilja sklapanja leasing posla, i pravna, koja polazi od pravnih
odrednica i karakteristika ugovora o leasingu te Zakona o leasingu.
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!6 Kaleb, Z.: Ugovor o leasingu - pravni i ekonomski aspekti, Hrvatska pravna revija, glavni urednik
Hrvoje
Momčinović, 4, 2004, 1, str. 17. 7 Više o razvoju leasing tržišta od 2000. godine u 3. i 4. poglavlju rada
8 Jelinić, S.: Leasing – od oblikovanja ekonomske ponude do pravnog obuhvata, Zbornik Pravnog
fakulteta
Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 1991., v.19, Supplement, str. 1062.
(!
!
Tako Poslovni rječnik definira leasing kao "…poslovni odnos, u kojem jedna
osoba (davatelj leasinga) daje na odredeno vrijeme na korištenje drugoj osobi (primaocu
leasinga) određenu stvar, a primalac plaća davaocu ugovorenu svotu, s time da je na
kraju ugovorenog perioda korištenja stvari a) primalac vraća stvar davaocu, b) da se
period korištenja produžava ili c) da primalac otkupljuje stvar od davatelja i da ta stvar
prelazi iz vlasništva davaoca u vlasništvo primaoca, pri čemu se do tada isplaćene svote
uračunavaju u plaćanje ugovorene cijene, tako da primalac plaća samo razliku između
već isplaćenih iznosa i ukupne cijene".9
Prema ekonomskoj definiciji leasing je oblik financiranja nabave pokretnih i
nepokretnih dobara koja se na temelju posebnog ugovora daju na upotrebu korisniku
(primatelju) leasinga uz određenu naknadu i na određeno vrijeme.10
Terak definira leasing kao specifičan pravni posao, nastao u međunarodnoj
poslovnoj praksi, a najsličniji je ugovoru o zakupu i ugovoru o najmu. Ugovor o
leasingu definira kao atipični ugovor koji predstavlja poseban način financiranja nabave
i korištenja pokretnih stvari, ali i nekretnina.11
Donošenjem i stupanjem na snagu Zakona o leasingu nastala je nova pravna
situacija jer je neimenovan ugovor o leasingu postao imenovani ugovor, a leasing je
definiran kao pravni posao u kojem davatelj leasinga prema zahtjevu primatelja leasinga
sklapa ugovor s dobavljačem objekta leasinga na temelju kojeg stječe pravo vlasništva
na objektu leasinga kojeg je odredio primatelj leasinga te s primateljem leasinga sklapa
ugovor o leasingu na temelju kojeg primatelj leasinga stječe pravo korištenja tog
objekta uz naknadu.12
Svim navedenim definicijama zajedničko je što leasing definiraju kao ugovorni
odnos koji primatelju leasinga daje pravo korištenja predmeta leasinga uz određenu
naknadu i na određeno vrijeme.
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!9 Jurković, P. et al.: Poslovni rječnik, 3. dopunjeno izdanje, Masmedia, Zagreb, 1995.,str.284.
10 Grupa autora: Ekonomski leksikon, leksikografski zavod "Miroslav Krleža" i Masmedia, Zagreb,
1995., str.
462. 11
Terek, D.: Ugovor o leasingu, Računovodstvo i financije, 2/2003., str. 85. 12
Zakon o leasingu, Narodne Novine, br. 135/06, čl.5.
)!
!
2.3. Prednosti i nedostaci financiranja leasingom
Uzimajući u obzir činjenicu da u Republici Hrvatskoj još uvijek postoje
određene predrasude kada je u pitanju financiranje leasingom, potrebno je navesti
prednosti i nedostatke koje pruža. Te prednosti i nedostatke mora imati na umu svaki
poslovni subjekt koji razmatra takav način finaciranja te na temelju toga mora
usporediti da li mu je isplativije dignuti kredit pa tim sredstvima kupiti potrebnu
imovinu ili ju uzeti na financijski ili operativni leasing.
Uzimajući u obzir specifičnosti leasinga, kao prednosti leasinga navode se
ušteda kapitala – kod leasinga postoji mogućnost ne ulaganja i ne angažiranja vlastitih
sredstva na početku leasing posla, već se taj kapital može iskoristiti za financiranje
tekućeg poslovanja poduzeća, leasing naknada, koja ponekad premašuje kupovnu cijenu
određenog dobra, otplaćuje se iz prihoda ostvarenih upotrebom objekta leasinga, a što
može izravno utjecati na likvidnost primatelja leasinga, leasing rata (obroci)
predstavljaju isključivo materijalne troškove, a u nekim zemljama i odbitnu stavku o
poreza, koristeći se opcijom kupnje primatelj leasinga može dobiti investicijsko dobro,
koje je objektom ugovora o leasingu jeftinije jer plaća cijenu prema preostaloj –
neamortiziranoj vrijednosti dobra, za nacionalno gospodarstvo takav oblik financiranja
daje mogućnost korištenja najnovije visoke tehnologije, koja je inače zbog visoke cijene
u većini slučajeva nedostupna, a često se ne može nabaviti niti putem kreditnih
aranžmana, upotrebom najnovije visoke tehnologije primatelj leasinga će najvjerojatnije
povećati svoju konkurentsku sposobnost, ne samo na domaćem već i na inozemnom
tržištu, jedan od rizika za opremu se prebacuje na leasing društvo, koje osigurava
neprekidnost i trajnost radnog procesa, jer ono servisira i održava investicijsko dobro u
stanju besprijekorne radne sposobnosti. U tom slučaju primatelj leasinga ne mora imati
servisnu službu. Svaki zastoj u proizvodnom procesu koji nije prouzročen greškom
osoblja primatelja leasinga, nadoknađuje davatelj leasinga, brže se i jednostavnije
dobije od bankarskog kredita, pa se može brže angažirati u poslovne svrhe od
bankarskog kredita.13
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!13
Andrijanić, I.: Vanjska trgovina:kako trgovati s inozemstvom, Mikrorad, Zagreb, 2001., str. 416.
*!
!
Nedostaci financiranja leasingom su činjenica da predstavlja skuplji izvor
financiranja ukoliko se leasingom financira 100% vrijednosti imovine, porezna korist
može biti privremena, obveza plaćanja leasinga za korisnika je fiksna čije ne plaćanje
može izazvati sankcije prekidanja ugovora i oduzimanja predmeta leasinga, korisnik
nema vlasništvo na unajmljenoj imovini, u leasing aranžmanima može doći do
neravnopravnosti stranaka uslijed ekonomske premoći davatelja leasinga, koji može
prisiliti primatelja leasinga na nepovoljan ugovor. 14
Leasing se može ostvariti u unutarnjoj, ali i u vanjskoj trgovini. Vrlo česta
tehnika izvođenja izvoznog leasing posloa jest ona pri kojoj proizvođač izvoznik
prodaje leasing dobro određenom domicilnom leasing društvu u vlastitoj zemlji čime
proizvođač izbjegava rizike vezane uz izvozni posao. Leasing sruštvo potom
inozemnom leasing korisniku ispostavlja predmet leasinga putem svoje ispostave ili
korespodentnog sruštva u zemlji uvoznika, a zauzvrat im primatelj leasinga otplaćuje
leasing naknadu. Ovaj je odnos moguće urediti i na drugačije načine, primjerice
uvoznik može sklopiti neposredan ugovor s izvoznikom, po sklapanju kojeg će mu
isplatiti određeni avans, a preostali iznos će isplatiti putem nekog leasing društva.
Korištenje leasinga ima brojne prednosti za izvoznika:15
- dugoročni izvozni posao sa svim pratećim rizicima izvoznog kreditiranja
postaje "tuzemni gotovinski posao",
- izvoznik ne mora snositi rizik likvidnosti uvoznika, niti tražiti instrumente
osiguranja plaćanja,
- dobivena gotovinska sredstva može odmah koristiti u daljnjem poslovanju.
Shodno s navedenim prednostima korištenja leasinga u izvozu, kao načina
financiranja inozemnih kupaca, leasing postaje važan instrument izvozne strategije,
kojeg sve više koriste izvoznici iz razvijenih zemalja, ali i zemalja u razvoju.
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!14
Braobac, I., Jurić, M.: op.cit., str. 46. 15
Andrijanić, I.: op.cit., str. 627.
"+!
!
2.4. Gospodarsko značenje leasinga
Procesi globalizacije koji diktiraju suvremenu tehnologiju stvarajući jedinstveno
tržište na kojem je sve teže konkurirati, od poslovodstva zahtijevaju minimiziranje
troškova kako bi sve bilo u skladu s tim i povećala se dobit poduzeća. Leasing se
pokazao kao vrlo koristan instrument financiranja osobito u uvjetima nedostatka
financijskog kapitala u poduzeću.
Ako neki poduzetnik želi nabaviti novu opremu, na raspolaganju mu stoje dva
temeljna i klasična načina dobave, kupnja za gotovinu i kupnja na zajam, koji može biti
ili zajam od banke ili zajam od isporučitelja opreme. U svakom od ta dva načina
dobavljanje opreme radi se o kupoprodaji, gdje kupac postaje njezinim vlasnikom. Ako
je roba kupljena za gotovinu, poduzetniku je potrebna čitava svota kupovine u času
nabave ili u času plaćanja, ako je ugovoreno neko odgođeno plaćanje. Ako je oprema
kupljena na zajam, kupac kao zajmoprima na sebe preuzima obvezu plaćanja njene pune
cijene. Zajmoprimac je dužan kredit otplatiti, a zajmodavca ne zanima isplativost
ulaganja sredstava dobivenih putem zajma. Kupac, dakle, preuzima punu odgovornost
za plaćanje zajma, a preuzima i sve ostale rizike vezane uz opremu i to za čitavo
vrijeme za koje ostaje njezin vlasnik. Rizici vlasnika su mnogobrojni, počevši od rizika
propasti stvari pa sve do rizika tehnološkog zastarijevanja opreme. Poduzetnik s
vlasništvom preuzima brigu i što će s opremom učiniti kad mu prestane potreba za
njezinim korištenjem ili kad oprema tehnološki zastari. U našem pravu, kod kupnje
vlasništvo eventualno prelazi na korisnika leasinga tek na kraju leasinga, ako je tako
ugovoreno.
Gospodarsko opravdanje leasinga nalazi se u mogućnosti korištenja opreme,
nekretnina ili drugih vrednijih predmeta bez potrebe da ih se kupi. Uzimanje na leasing
vrši se uz plaćanje obročne naknade za vrijeme uporabe predmeta leasinga. Dok se
kupnja opreme putem kreditiranja odvija u dva potpuno odvojena i nepovezana pravna
odnosa, koji uopće nisu međusobno koordinirani što se se tiče odgovornosti. Činjenica
je da moderna tehnologija ubrzo zastarijeva. Vlasništvo opreme stoga može biti veliki
teret, jer se kupljena oprema mora brzo promijeniti kako bi poduzetnik zaddržao
konkurentnu sposobnost s onima koji imaju novu i učinkovitiju opremu. Zbog toga nije
uvijek moguće opremu u cijelosti amortizirati prije nego što se mora nabaviti nova
""!
!
oprema, dok kod kupnje uvijek postoji opasnost da oprema zastari u tehnološkom
smislu prije nego što je amortizirana, dotle leasing daje mogućnost da se oprema
promijeni kad tehnološki zastari. Budući da se za opremu uzetu u leasing plaćaju
mjesečni obroci, time se omogućuje plaćanje usporedno s ostvarivanjem zarade iz posla
u kojem se ta oprema koristi. Za vrijeme trajanja leasinga oprema se može iskorištavati
tako da se privređuje, a kad potreba za njenom uporabom prestane, oprema se vraća
davatelju leasinga.
Leasing je posebice privlačan s računovodstvenog i poreznog stajališta, jer
plaćanje leasing naknade predstavlja za poduzetnika trošak kojis e priznaje kao trošak u
pogledu poreza i koji ne podliježe ograničenjima koja mogu postojati na amortizaciju
neke opreme. Nadalje, leasing ne opterećuje kreditnu sposobnost korisnika leasinga, jer
nema zajma. Isto tako, budući da nema zajma, nema potrebe niti za nekim posebnim
osiguranjem potraživanja, kao što su bankarske garancije, hipotekarna jamstva i slično.
Ono gleda može li korisnik plaćati mjesečne rate za opremu uzetu na leasing, a ne može
li otplatiti čitavi kredit koji bi mu bio potreban za kupnju te iste opreme. Mnogo se više
poduzetnika može kvalificirati za mjesečne otplate opreme uzete na leasing nego za
klasični zajam za njenu kupnju. Oprema ostaje vlasništvo leasing poduzeća, tako da
sama oprema služi kao osiguranje od propasti poduzetnika. Budući da davanje leasinga
zadržava vlasništvo opreme, on ima sigurnost da će opremu moći izuzeti iz stečajne
mase ako primatelj leasinga ode u stečaj. Leasing, dakle, izravno koristi porastu
poduzetničke djelatnosti i stoga je leasing važan instrument razvojne politike neke
države. To je objašnjenje zbog čega su i međunarodne financijske institucije
zainteresirane proširiti primjenu lekasinga u zemljama u razvoju i u tranzicijskim
zemljama.16
Gledajući s gospodarskog stajališta, negativna strana leasinga je u njegovoj
cijeni jer je ta uvijek viša od cijene oprema na tržištu u odnosu prema kupoprodaji. Ipak,
sa stajališta korisnika leasinga, vremensko ograničeno korištenje neke opreme uvijek je
jeftinije od kupnje.
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!16
Vukmir, B.: Ugovor o leasingu, Pravo i porezi, br.10., str. 20.
"#!
!
3. KLASIFIKACIJA I PRAVNI ASPEKT LEASINGA U REPUBLICI
HRVATSKOJ
S razvitkom tržišne ekonomije širila su se i područja ekonomsko-pravnih
poslova, pa se uz najam i zakup razvio i leasing. Leasing sadrži elemente najma i
zakupa, ali u jednom novom preobraženom obliku i predstavlja posebnu metodu
srednjeročnog i dugoročnog financiranja koja se temelji na korištenju, a ne na
posjedovanju investicijskog dobra. Potreba za tim novim institutom slijedila je iz
nedovoljnosti vlastitog kapitala mnogih poduzeća, sve bržeg zastarijevanja proizvodnih
i prometnih sredstava te zbog povećanog ekonomskog rizika i opasnosti od smanjenja
konkurentske sposobnosti poduzeća.
Leasing je ugovorni odnos kojim se davatelj leasinga obvezuje pribaviti objekt
leasinga (pokretna ili nepokretna stvar) od dobavljača objekta leasinga i primatelju
leasinga odobriti pravo korištenja tog objekta leasinga na određeno razdoblje, a ovaj se
obvezuje plaćati mu za to određenu naknadu. Primatelj lesinga dužan je po prestanku
ugovora o leasingu bez odgađanja vratiti davatelju leasinga objekt leasinga i u stanju
određenim ugovorom o leasingu, osim ako je sukladno ugovoru ispunio uvjete kojima
stječe pravo vlasništva nad objektom leasinga, pravo produženja ugovora o leasingu ili
je za taj oblik leasinga sklopljen novi ugovor o leasingu.
Leasingom se mogu financirati vozila (osobna, laka dostavna, gospodarska,
teretna), građevinski i radni strojevi, oprema (medicinska, tiskarska, građevinska, IT,...),
plovila, nekretnine i ostala dobra.
3.1. Vrste leasinga
Leasing se može podijeliti prema različitim kriterijima, a osnovna je podjela na
financijski i operativni leasing. Kod određivanja o kojoj je vrsti leasinga riječ, najvažniji
kriterij je prijenos rizika i koristi vezanih uz vlasništvo predmeta leasinga. Rizici
uključuju mogućnost gubitka od neiskorištenosti kapaciteta ili tehnološke zastarjelosti
kao i od variranja prihoda zbog promjene ekonomskih uvjeta. Koristi mogu predstavljati
"$!
!
očekivanja profitabilnih poslova tijekom ekonomskog vijeka trajanja sredstava i dobitke
od povećanja ili realizacije ostatka vrijednosti.
3.1.1. Financijski i operativni leasing
Poslovi leasinga, ovisno o ugovoru koji su sklopile dvije strane, mogu imati
obilježja najma ili kupoprodaje, pa se prema tome razlikuju dvije osnovne vrste
leasinga:
a) Financijski leasing (financijski najam) i
b) Operativni leasing (poslovni leasing, poslovni najam).
Zakonom o leasingu posao financijskog leasinga je definiran kao pravni posao
u kojem primatelj leasinga u razdoblju korištenja objeta leasinga plaća davatelju
leasinga naknadu koja uzima u obzir cjelokupnu vrijednosti objekta leasinga, snosi
troškove amortizacije tog objekta leasinga i opcijom kupnje može steći pravo vlasništva
nad tim objektom leasinga po određenoj cijeni koja je u trenutku izvršenja te opcije
manja od stvarne vrijednosti objekta leasinga u tom trenutku.17
Financijski leasing je takav leasing koji se zaključuje na vrijeme u kojem će
davatelj leasinga amortizirati sve svoje investicijske troškove. U novije se vrijeme u
nekim zemljama (posebice Njemačkoj) financijskim leasingom smatra i onaj leasing
kod kojeg ukupna leasing naknada ne pokriva u potpunosti investicijske troškove
davatelja leasinga. To su ugovori djelomične amortizacije, koji se razlikuju od
operativnog leasinga po tomu što primatelj leasinga snosi sve troškove i rizike u svezi s
opremom koju je uzeo u leasing.18
Financijski leasing, koji daju financijske institucije, uglavnom se koristi za
tešku, kapitalnu opremu. Kod te vrste leasinga nije dopušten jednostrani raskid ugovora
u svako vrijeme, kao što je to kod operativnog leasinga. Ovdje ugovor o leasingu traje
sve do pune amortizacije opreme i stoga ti ugovori traju obično između tri do šest
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!17
Zakon o leasingu, op.cit., čl. 5. 18
Kaleb, Z.: Ugovor o leasingu: pravni i ekonomski aspekt, Hrvatska pravna revija, siječanj 2004., str.
20.
"%!
!
godina. Kod ove vrste leasinga, svi troškovi osiguranja, rezervnih dijelova i drugi
padaju na teret primatelja leasinga. Kod financijskih leasinga iznos naknade je uvijek
viši od cijene opreme, jer naknada u sebi sadrži i cijenu kapitala za dobavu opreme, kao
i sve druge troškove vezane uz opremu danu na leasing. Pretpostavlja se da je kod
financijskog leasinga oprema u cijelosti amortizirana na kraju ugovornog razdoblja.
Glavnu ulogu ima leasing poduzeće, jer ono kupuje i financira kupnju opreme koja je
potrebna korisniku leasinga, ono ostaje vlasnikom te opreme za vrijeme trajanja
leasinga i ono prima naknadu za korištene te opreme.19
U ekonomskom smislu, financijski leasing je izjednačen s kupoprodajom. Zbog
toga davatelj leasinga ustupanje sredstva na korištenje primatelju leasinga evidentira
kao prodaju na kredit, a primatelj kao kupnju. Financijski se leasing razlikuje od kredita
po tome što kod financijskog leasinga formalno pravno vlasništvo nad predmetom
leasinga prelazi na primatelja tek nakon otplate posljednje najamnine. Kod prodaje na
kredit to se dešava odmah nakon isporuke dobra.
PDV se može obračunati po isporuci predmeta leasinga na ukupni iznos
zaduženja (glavnica + kamata) i može se odbiti kao predporez. Druga mogućnost je
financijski leasing s financiranjem PDV-a, gdje se PDV obračunava na neto vrijednost
predmeta leasinga, aa preostali PDV na kamatu pbračunava se mjesečno i ulazi u
predporez. Prilikom sklapanja ugovora korisnik leasinga uplaćuje akontaciju koja
umanjuje iznos financiranja i otplate. Kod financijskog leasinga korisnik leasinga ne
može otkazati ugovor o leasingu unutar baznog perioda, dok davatelj leasinga to može
učiniti samo ako se korisnik leasinga ne pridržava svojih obveza, prvenstveno ukoliko
ne plaća ugovorenu leasing naknadu. Osnovne karakteristike financijskog leasinga su
slijedeće:20
• vlasništvo nad predmetom leasinga po završetku ugovora o leasingu prenosi se
sa davatelja na korisnika leasinga,
• trajanje leasinga odnosi se na veći dio korisnog vijeka trajanja samog predmeta
leasinga,
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!19
Vukmir, B.: Ugovor o leasingu, Pravo i porezi : časopis za pravnu i ekonomsku teoriju i praksu, 8,
1999,
10, str. 22. 20
www.business-navigator.biz/kreditnivodic, 9.07.2010.
"&!
!
• korisnik leasinga ima opciju kupiti predmet leasinga po cijeni za koju predviđa
da će biti dosta niža od fer vrijednosti za vrijeme trajanja same opcije, tako da je
na početku najma dosta izvjesno da će se ta opcija izvršiti,
• predmet leasinga je posebne vrste tako da ga samo korisnik leasionga može
koristiti bez većih modifikacija,
• na početku najma sadašnja vrijednost minimalnih plaćanja najma veća je ili
jednaka cjelokupnoj ili fer vrijednosti predmeta najma.
Leasing se može svrstati kao oblik financijskog leasinga ako korisnik leasinga
ima opciju otkaza leasinga, ali snosi gubitke davatelja leasinga; dobici ili gubici
proistekli iz fluktuacije fer vrijednosti padaju na teret korisnika leasinga, te ako korisnik
leasinga ima mogućnost nastaviti leasing u drugom razdoblju uz najamninu koja je
uglavnom niža od tržišne.
Financijski leasing se evidentira kao nabava predmeta dugotrajne imovine.
Kamata se plaća i tereti po obračunskim razdobljima, a mora se obračunavati i
amortizacija predmeta leasinga. Ako nije izvjesno da će korisnik leasinga steći
vlasništvo nad predmetom leasinga u vremenu trajanja ugovora, sam predmet treba biti
u cijelosti amortiziran u tom vremenu ili tijekom njegovog korisnog vijeka trajanja u
ovisnosti o tome koji je period kraći. Obveza plaćanja PDV-a nastaje u momentu
preuzimanja predmeta leasinga i to u ukupnom iznosu PDV-a koji se mora platiti na
predmet leasinga. Porezna obveza za ukupnu vrijednost leasinga nastaje istekom
obračunskog razdoblja u kojem je iusporučen predmet leasinga. Na kamatu se PDV
plaća sukcesivno.
Za razliku od financijskog leasinga, operativni leasing jest kratkoročni leasing-
ugovor, koji se može raskinuti u svakom trenutku, prema uvjetima koji su navedeni u
ugovoru o leasingu. Zakon o leasingu definira da je posao operativnog leasinga pravni
posao u kojem primatelj leasinga u razdoblju korištenja objekta leasinga plaća davatelju
leasinga određenu naknadu koja ne mora uzimati u obzir cjelokupnu vrijednost objekta
leasinga, davatelj leasinga snosi troškove amortizacije tog objekta leasinga i primatelj
leasinga nema određenu opciju kupnje, može se prekinuti korištenje uz određene
uvjete.21
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!21
Zakon o leasingu, čl.5.
"'!
!
Operativni leasing je u pravilu kratkoročni leasing kod kojeg stranke imaju
pravo otkaza ugovora u bilo koje vrijeme njegova trajanja, a prema uvjetima
navedenima u u govoru za ovu situaciju. Ugovor o operativnom leasingu zaključuje se
na razdoblje koje je kraće od gospodarskog vijeka trajanja investicijskog dobra koje je
predmet leasinga. Davatelj leasinga snosi rizik tehnološkog zastarijevanja opreme, kao i
rizik eventualnog gubitka opreme, a isto tako on plaća i osiguranje te troškove
održavanja i serviranja opreme. Međutim, davatelj leasinga sve navedene troškove
ukalkulira u leasing naknadu koju mu, u dogovorenim vremenskim razdobljima, plaća
primatelj leasinga. Operativni leasing se naziva i ugovorom preostale knjižne vrijednosti
jer davatelj leasinga s obzirom na kratko trajanje ugovora može amortizirati samo dio
svojih investicijskih troškova kroz naknadu koju mu daje primatelj leasinga. Nakon
raskida ugovora o leasingu davatelj leasinga može, u svrhu amortizacije preostalog
dijela svojih investicijskih troškova, dati objekt leasinga u drugi leasing, a može ga i
sam koristiti. Zbog svega navedenog može se reći da je operativni leasing, u biti, ugovor
o zakupu.22
Pravni i ekonomski vlasnik predmeta leasinga je davatelj leasinga. Nakon isteka
ugovora predmet leasinga vraća se vlasniku. Predmet leasinga otpisuje se u knjigama
davatelja leasinga te tako ne opterećuje bilancu korisnika leasinga. Prilikom sklapanja
ugovora korisnik leasinga uplaćuje jamčevinu, koja umanjuje iznos financiranja i
otplate, koja se nakon isteka ugovora vraća korisniku. Primatelj leasinga mjesečno
prima račun s posebno istaknutim PDV-om, a mjesečna rata leasinga ulazi u trošak
poslovanja, a PDV se odbija kao pretporez. Operativni leasing namijenjen je i pravnim i
fizičkim osobama, a naročito onima koji su u sustavu PDV-a.
Prednosti operativnog leasinga za njegova korisnika jesu:23
• u bilanci se ne tretira kao obveza te je izvanbilančna stavka,
• u odnosu na kupnju ima tu prednost što je moguće u dogovoru zamijeniti za
drugi predmet leasinga na cjenovno efikasniji način uz anuliranje dijela
poslovnih rizika u koje spada i tehnološka zastara sredstava za rad,
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!22
Kaleb, Z.: op.cit., str.18. 23
www.business-navigator.biz/start/pretrazivanjeleasinga, 9.07.2010.
"(!
!
• obveza PDV-a dospijeva mjesečno, za razliku od financijskog leasinga, gdje
obveza PDV-a dospijeva po isporuci predmeta leasinga u iznosu kompletnog
PDV-a,
• obroci leasinga ulaze u trošak razdoblja.
Prilikom potpisivanja ugovora o operativnom leasingu, uplaćuje se akontacija i
jamčevina i to u određenom postotku od vrijednosti ugovora tj. vrijednosti predmeta
leasinga. Akontacija je dio najamnine, a jamčevina sredstvo osiguranja. Ako se
akontacija nakon završetka ugovora o leasingu neće vratiti korisniku leasinga, na nju se
mora platiti PDV.
Razlika između financijskog leasinga i operativnog leasinga očituju se u naknadi
koju plaća primatelj leasinga, u snošenju troškova amortizacije objekta leasinga, u opciji
kupnje i stjecanju vlasništva objekta leasinga te u (ne)mogućnosti da se prekine
korištenje objekta leasinga, a razlike se prikazuju u Tablici 1.
Tablica 1: Razlike između financijskog i operativnog leasinga
FINANCIJSKI OPERATIVNI
Knjigovodstveni opis robni kredit najam
Troškovi cijena financiranja mjesečni obroci
najma
Amortizacija Najmoprimac najmodavac
PDV po preuzimanju predmeta leasinga
na ukupan iznos leasinga
mjesečno na obroke
Zaduženje dugoročno na ukupan iznos najma mjesečno
Mogućnost zamjene/
Povrata
NE DA
Mogućnost povrata
pologa
NE DA
Izvor: http://www.info-leasing.hr/oleasingu4.html, 16.07.2010.
Razlike između financijskog leasinga i operativnog leasinga su mnogostruke;
prema knjigovodstvenom opisi, financijski leasing pripada robnom kreditu, a trošak je
")!
!
cijena financiranja dok oparativni leasing knjigovodstveno pripada najmu, a njegov su
trošak mjesečni obroci. Trošak amortizacije objekta financijskog leasinga na teret je
najmoprimca, a kod operativnog tereti najmodavca. Iz tablice je vidljiva i razlika kod
obračuna PDV-a i zeduženja te mogućnost zamjene i povrata pologa koja postoji samo
kod operativnog leasinga.
3.1.2. Izravni i neizravni leasing
Svaki financijski i operativni leasing može biti izravni i neizravni.
Izravni leasing karakterizira to što se u poslu ne pojavljuje leasing društvo, te se
javljaju samo dva subjekta jednog ugovornog odnosa, i to davatelj leasinga (proizvođač
objekta ili trgovac isporučitelj) i primatelj leasinga, a ne i leasing društvo, pri čemu
primatelj obično preuzima i obvezu servisiranja i isporuke rezervnih dijelova.24
Međutim, ovdje bi se radilo o običnom odnosu najma ili zakupa kada ne bi
postojao odlučujući element koji leasing izdvaja u zasebnu metodu financiranja, a to je
postojanje trećeg subjekta koji je involviran u ovaj odnos, i to u osobi kreditnog instituta
odnosno financijske podrške cjelokupnog projekta. Konstrukcija ugovora o leasingu u
širem smislu sastoji se u zaključivanju ugovora o zakupu ili najmu između
proiuzvođača u smislu davatelja i zakupoprimca ili najmoprimca u svojstvu primatelja
predmeta najma, a postupak koji prethodi zaključivanju ovog odnosa isti je kao i kod
leasinga u užem smislu.25
Najmoprimac ili zakupodavac je slobodan u izboru najpovoljnijeg proizvođača
određenog investicijskog dobra, te s njim definira sve elemente odnosa, poput tehničkih
pojedinosti, specifikacije, cijene, modaliteta isporuke. Ovi elementi ulaze u ugovor o
najmu odnosno zakupu koji oni potom zaključuju, s time da još točno utvrđuju iznos
najamnine ili zakupnine te dinamiku plaćanja tog iznosa. Kod direktnog leasinga,
proizvođač je i dalje vlasnik investicijskog dobra koje se daje u zakup ili najam, za
razliku od indirektnog leasinga kod kojeg proizvođač prenosi svoje vlasništvo na
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!24
Pešutić, A.: Ugovor o leasingu, Pravo i porezi : časopis za pravnu i ekonomsku teoriju i praksu, 16,
2007,
5, str. 23.
25
Rosenberg, Lj.: Bankarski poslovi, Zagreb, 1988., str. 342.-347.
"*!
!
leasing poduzeće. Proizvođač nužno treba sredstva za proizvodnju određenog
konkretnog investicijskog dobra koje je predmet konkretnog ugovora, a budući da
sredstva od zakupnine odnosno najamnine može očekivati tek u nekom budućem
razdoblju, on se obraća kreditnoj instituciji koja će isfinancirati cijeli taj leasing pothvat.
U ovom trenutku nastaje drugi ugovorni odnos, i to između proizvođača investicijskog
dobra s jedne strane i kreditne institucije s druge strane. Ovdje se radi o ugovoru u
kojem proizvođač prodaje, a banka koja financira proizvođača kupuje tražbinu što je
proizvođač ima prema uzimatelju leasinga. Naime, kod direktnog leasinga ne radi se o
kupopredaji predmeta leasinga, već se radi o kupoprodaji tražbine dospjele zakupnine ili
najamnine te je uobičajeno da ugovor o leasingu između proizviđača i uzimatelja
leasinga sastavlja financijska ustanova koja i kreditira cjelokupni aranžman, propisujući
minimalne uvjete ispod kojih proizvođač ne smije ići, jer u protivnom ne bi bilo
financiranja.26
Na sljedećoj se shemi prikazuje direktni leasing te međusobni odnos
proizvođača investicijskog dobra, korisnika leasinga te financijske institucije.
Shema 1: Shematski prikaz direktnog leasinga
Odnos na temelju ugovora
Isporuka predmeta leasinga
Izvor: Baban, Lj., Marijanović, G.: Međunarodna ekonomija, 3. Izmijenjeno i
dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 1998., str. 250.
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!26
Kaleb, Z.: op.cit., str. 19.
PROIZVOĐAČ
INVESTICIJSKOG
DOBRA
KORISNIK
LEASINGA
FINANCIRAJUĆA
ORGANIZACIJA !
#+!
!
Iz prethodnog se prikaza uočava da se direktni leasing sastoji od tri komponente
koje su međusobno povezane, odnosno proizvođač investicijskog dobra, korisnik
leasinga, te financirajuća organizacija koja predstavlja poveznicu između ostala dva
subjekta leasing posla.
Neizravni leasing takav je leasing u kojem sudjeluju najmanje tri subjekta i dva
ugovorna odnosa. Tu se kao subjekti pojavljuju - proizvođač ili isporučitelj objekta
leasinga, davatelj leasinga (leasing društvo) i primatelj leasinga. Ovakav odnos
pretpostavlja sklapanje dva različita ugovora. Prvo proizvođač investicijskog dobra
sklapa s leasing društvom ugovor o prodaji, a zatim leasing društvo sklapa s korisnikom
leasinga ugovor kojim će mu to dobro dati u najam na određeno vrijeme uz plaćanje
određene naknade. Tek nakon što su između proizvođača opreme i korisnika leasinga
ugovoreni svi bitni elementi isporuke, slijedi sklapanje ugovora o prodaji između
proizvođača i leasing društva. Nakon sklapanja ugovora, slijedi isporuka opreme
korisniku leasinga. Vlasništvo nad predmetom leasinga stječe leasing društvo, a
korisnik leasinga stječe pravo korištenja tog dobra uz plaćanje ugovorene leasing
naknade. Kod sklapanja ove vrste leasinga središnje mjesto zauzima leasing društvo jer
ono u ovakvom ugovotnom odnosu ima tri važne funkcije. Leasing društvo vrši funkciju
financiranjam, funkciju snošenja rizika i funkciju pružanja ostalih usluga korisniku
leasinga. Zbog te značajne uloge, leasing društvo je izloženo velikom riziku od kojeg se
na odgovarajući način mora osigurati. Rizik financiranja sastoji se od obveze plaćanja
kupovne cijene investicijskog dobra proizvođaču i rizika da korisnik leasinga neće u
ugovornom roku uredno podmirivati svoju obvezu plaćanja leasing naknade. Leasing
društvo se u slučaju isporuke opreme veće vrijednosti mora osigurati na način da cedira
osiguravajućem društvu svoje potraživanje prema korisniku leasinga. Leasing društvo
također pruža i druge usluge korisniku leasinga kao što su pomoć u sastavljanju
ugovora, pomoć kroz davanje savjeta iz domene financiranja, pomoć u održavanju i/
servisiranju opreme te mnoge druge usluge.27
Na sljedećoj se shemi daje shematski prikaz indirektnog leasinga.
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!27
Andrijanić, I.: op.cit., str.34.
#"!
!
Shema 2: Shematski prikaz indirektnog leasinga
Izvor: Baban, Lj., Marijanović, G.: Međunarodna ekonomija, 3. Izmijenjeno i
dopunjeno
izdanje, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 1998., str.250.
Kao što je i vidljivo iz shematskog prikaza indirektnoga leasinga, temeljni
subjekti ove vrste leasinga su proizvođač investicijskog dobra, korisnik leasinga te
leasing organizacija koja ima glavnu ulogu budući je izravno povezana s ostala dva
subjekta budući sa proizvođačem investicijskog dobra sklapa ugovor o prodaji, a s
korisnikom leasinga ugovor kojim će mu to dobro dati u najam na određeno vrijeme uz
plaćanje određene naknade.
3.1.3. Ostale vrste leasinga
Osim temeljne podjele leasinga prema karakteru i stupnju ugovorne obveze u
praksi su poznate podjele leasinga prema trajanju leasinga na kratkoročni leasing i
dugoročni leasing; prema održavanju predmeta leasinga na neto i bruto leasing; prema
predmetu leasinga na leasing investicijske opreme, leasing kompletnih postrojenja i
leasing robe široke potrošnje trajnije vrijednosti; prema korištenju predmeta leasinga na
leasing neupotrebljavanih i upotrebljavanih dobara; prema određenosti predmeta
leasinga na individualni neupotrebljavanih dobara i blanketni upotrebljavanih dobara;
PROIZVOĐAČ
INVESTICIJSKOG
DOBRA
KORISNIK
LEASINGA
LEASING
ORGANIZACIJA
##!
!
prema vrsti leasing ugovora na normalni (standardni) leasing ugovor, ugovor s pravom
opcije i ugovor s klauzulom o pravu kupnje (otkupa); te ostale vrste leasinga koje
podrazumijevaju vremenski leasing, rotirajući leasing, povratni leasing i leasing s
odlukom o kupoprodaji.
3.2. Usporedba ugovora o leasingu sa srodnim ugovorima
Ugovor o leasingu je ugovor suvremenog gospodarstva, kojeg su stvorile potrebe
međunarodnog poslovanja. Po svojoj je prirodi sličan drugim srodnim ugovorima, no
ponajviše ugovoru o zakupu. Sličnost leasinga i zakupa vidljiva je u tome što se kod oba
ugovora stvar predaje na uporabu i za to se plaća unaprijed ugovorena zakupnina,
odnosno leasing naknada.
Predmet ugovora o zakupu čine oprema, stvari, alati ili nepokretna dobra, koja
zakupac može koristiti tijekom trajanja zakupa, za uporabu kojih je obvezan plaćati
zakupninu. Ugovorom o zakupu i ugovorom o leasingu stvar odnosno predmet leasinga
daje se na korištenje uz plaćanje određenog iznosa zakupa odnosno leasing naknade.
Premda je kod oba ugovora riječ o naknadi za korištenje stvari, karakter zakupnine i
leasing naknade ipak je različit. Vrstu i visinu zakupnine stranke slobodno određuju i
ona je u svojoj biti naknada za korištenje stvari. Riječ je o obročnom plaćanju (najčešće
u unaprijed određenim vremenskim intervalima određenim ugovorom, zakonom ili
kako je u mjestu ispunjenja uobičajeno), smisao kojeg je plaćanje zakupodavcu za
mogućnost korištenja u pravilu njegove stvari određeno vrijeme bez namjere da se
isplati vrijednost stvari koja je predmet zakupa. Cilj koji se želi postići plaćanjem
leasing naknade je drugačiji - da se kroz određeni vremenski interval isplati vrijednost
ili dio vrijednosti objekta leasinga zajedno s amortizacijom i svim ostalim troškovima.
Stoga je u praksi iznos zakupnine u pravilu manji od iznosa leasing naknade.28
Temeljna sličnost zakupa i leasinga leži u činjenici da se u oba ugovora
određena stvar, na određeno vrijeme predaje na korištenje zakupoprimcu, odnosno
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!28
Keglević, A.: Ugovor o leasingu - novi imenovani ugovor hrvatskog prava, Liber amicorum Nikola
Gavella, urednici Igor Gliha ... et. al., Zagreb, 2007., szt. 637.
#$!
!
korisniku leasinga koji za njeno korištenje plaća naknadu. No, između ova dva ugovora
postoje i određene razlike, koje leže u pojedinostima koje se vežu uz leasing i to bez
obzira radi li se o financijskom ili operativnom leasingu. Prvenstveno postoji razlika
glede forme u kojoj se ovi ugovori sklapaju, ugovori o zakupu su neformalni, a ugovori
o leasingu formalni i sklapaju se u pismenom obliku. Pri leasingu su stvari uglavnom
namijenjene profesionalnom korištenju, a kod zakupa individualnom. Jedna od razlika
je i činjenica što se nakon isteka trajanja zakupa, zakupoprimcu ne pruža mogućnost
kupovine predmeta zakupa, dok se to kod leasinga vrlo često primjenjuje.
Uz zakup, postoje i drugi ugovori srodni ugovoru o leasingu, a to su: ugovor o
prodaji te ugovor o najmu. Kod ugovora o prodaji, prenosi se vlasništvo s jedne osobe
(prodavatelja) na drugu osobu (kupca), dok se pri ugovoru o leasingu ne prenosi
vlasništvo. Korisnik leasinga nije zainteresiran za vlasništvo, već samo za pravo
korištenja stvari ili opreme koja se daje u leasing. Upravo je u navedenom razlika
između ugovora o leasingu i ugovora o prodaji, te u istom leži i svrha sklapanja jednog
ili drugog ugovora. Pri prodaji sa zadržajem vlasništva prodavatelj zadržava vlasništvo
dok kupac ne isplati u cijelosti cijenu. Kako osnovna svrha ugovora o leasingu nije
prodaja stvari, ne postoji sličnost između ova dva ugovorna oblika osim u slučaju kada
ugovor o leasingu sadrži opciju kupnje. No, i u takvom slučaju korisnik stvari može
postati njenim vlasnikom tek ako izabere tu mogućnost, što nije uvijek slučaj.29
Kao i kod zakupa, osnovna je razlika ugovora o najmu i leasingu u činjenici da
najmoprimac stekne mogućnost uporabe stvari, a najmodavac dobije naknadu u obliku
plaćanja najamnine. Primatelj leasinga koristi se objektom leasinga uz pravo ubiranja
plodova i drugih koristi od stvari, a davatelj leasinga ubire leasing naknadu koja bi po
isteku razdoblja na koji je ugovor o leasingu sklopljen trebala odgovarati vrijednost ili
dijelu vrijednosti samog objekta leasinga zajedno s amortizacijom i svim ostalim
troškovima. U praksi je stoga iznos leasing naknade u pravilu viši od iznosa najamnine.
Jedna od razlika očituje se u karakteru najamnine i leasing naknade. Najmoprimac je
dužan plaćati najamninu u rokovima određenim ugovorom ili zakonom, a u nedostatku
ugovorne ili zakonske odredbe, kako je uobičajeno u mjestu predaje stvari
najmoprimcu. Ako nije drukčije ugovoreno ili propisano, najamnina se plaća nakon
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!29
Jelinić, S.: Leasing – od oblikovanja ekonomske ponude do pravnog obuhvata, zbornik Pravnog
fakulteta,
vol.19., Supplement, 1991., str. 1076.
#%!
!
isteka vremena najma, odnosno polugodišnje ako je najam sklopljen na jednu ili više
godina, a ako je ugovor sklopljen na neodređeno vrijeme, a drukčije nije ugovoreno,
najamnina se plaća mjesečno.30
Leasing naknada je naknada koja se plaća za korištenje
objekta leasinga, koja bi po isteku razdoblja trajanja leasinga odgovarala vrijednosti ili
dijelu vrijednosti samog objekta leasinga zajedno s amortizacijom i svim ostalim
troškovima.
3.3. Zakonska regulativa leasinga u Republici Hrvatskoj
Leasing poslovima se bave leasing društva – specijalizirani financijski
posrednici koji uz naknadu daju na uporabu određenu opremu ili predmete. Prema
Zakonu o leasingu, leasing društvo je definirano kao pravna osoba sa sjedištem u
Republici Hrvatskoj koja je upisana u sudski registar na temelju odobrenja Hrvatske
agencije za nadzor financijskih usluga za obavljanje poslova leasinga.
Zakonom o leasingu uređuju se uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada
leasing društva te nadzor nad istim. Leasing društvo može biti osnovano kao dioničko
društvo, odnosno društvo s ograničenom odgovornošću. Ako je leasing društvo
osnovano kao dioničko društvo, dionice društva moraju glasiti na ime te biti izdane u
nematerijaliziranom obliku. Povlaštene dionice leasing društva osnovanog kao dioničko
društvo mogu biti do najviše 25% ukupnih dionica. Temeljni kapital leasing društva ne
može biti manji od iznosa 1 (jedan) milijun kuna. Temeljni kapital mora biti u cijelosti
uplaćen u novcu prije upisa osnivanja ili upisa povećanja temeljnog kapitala leasing
društva u sudski registar osim u slučaju spajanja ili pripajanja leasing društava, odnosno
u slučaju podjele leasing društva. Sredstva temeljnog kapitala leasing društva ne mogu
biti iz zajmova ili kredita niti biti opterećena na bilo koji način. 31
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!30
Zakon o obveznim odnosima, Narodne Novine, 35/05, 41/08, 125/11čl. 563. 31
Zakon o leasingu, Narodne Novine, br.135/06, čl. 1. – čl. 64.
#&!
!
3.3.1. Zakon o leasingu
Donošenjem i stupanjem na snagu Zakona o leasingu (Narodne Novine,
br.135/06) ugovor o leasingu je iz neimenovanog ugovora autonomnog trgovačkog
prava postao imenovani ugovor. Zakonom o leasingu se uređuju:32
1. uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada leasing društva,
2. ugovor o leasingu,
3. prava i obveze subjekata u poslovima leasinga,
4. financijsko izvještavanje,
5. nadzor nad poslovanjem leasing društava,
6. upravljanje rizicima.
Zakon o leasingu dao je u svojim općim odredbama pojam poslova leasinga.
Prema odredbama čl. 5. st. 1. “posao leasinga je pravni posao u kojem davatelj leasinga
na temelju kupoprodajnog ugovora sa dobavljačem objekta leasinga stječe pravo
vlasništva na objektu leasinga i primatelju leasinga na temelju ugovora o leasingu
odobrava pravo korištenja tog objekta leasinga na određeno razdoblje, a ovaj za to plaća
određenu naknadu. Zakonodavac je time dao i opću definiciju leasing posla. Razlikuje
pri tome leasing posao od ugovora o leasingu po definiciji i sadržaju. Po definiciji,
leasing posao širi je pojam od ugovora o leasingu jer osim postojanja ugovora o
leasingu između davatelja i primatelja leasinga predviđa (obuhvaća) i postojanje
ugovora (jednog ili više) s trećim osobama.
Zakon također definira subjekte u poslovima leasinga; davatelj leasinga je svaka
osoba koja ima pravo obavljati poslove leasinga, primatelj leasinga je svaka osoba koja
na osnovi ugovora o leasingu stječe pravo korištenja objekta leasinga uz obvezu
plaćanja ugovorene naknade, dobavljač objekta leasinga je pravna ili fizička osoba koja
posluje i obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o trgovačkim društvima,
odnosno propisima o obrtu, koja s davateljem leasinga sklapa ugovor na osnovi kojeg
davatelj leasinga stječe pravo vlasništva na objektu leasinga, osim ako dobavljač
objekta leasinga i davatelj leasinga nisu ista osoba.
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!32
Zakon o leasingu, op.cit., čl.1.
#'!
!
Člankom 5. Zakona o leasingu definirano je leasing društvo kao pravna osoba
sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je upisana u sudski registar na temelju
odobrenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za obavljanje poslova
leasinga, a može biti osnovano kao dioničko društvo, odnosno društvo s ograničenom
odgovornošću. Leasing društvo može obavljati posao financijskog leasinga i posao
operativnog leasinga te iznimno i poslove koji su u neposrednoj ili posrednoj vezi s
poslovima leasinga, a ne smije odobravati kredite niti odobravati zajmove. Temeljni
kapital leasing društva ne može biti manji od iznosa 1 (jedan) milijun kuna, a mora biti
u cijelosti uplaćen u novcu prije upisa osnivanja ili upisa povećanja temeljnog kapitala
leasing društva u sudski registar. Sredstva temeljnog kapitala leasing društva ne mogu
biti iz zajmova ili kredita niti biti opterećena na bilo koji način.
Leasing društvo mora organizirati svoje poslovanje i voditi poslovne knjige,
poslovnu dokumentaciju te ostale evidencije na način koji omogućuje provjeru posluje
li leasing društvo u skladu s propisima i standardima struke. Također je dužno
sastavljati i objavljivati financijske izvještaje u skladu sa Zakonom o računovodstvu te
obavljati reviziju godišnjih financijskih izvještaja. Na postupak revizije godišnjih
financijskih izvještaja leasing društava primjenjuju se odredbe Zakona o reviziji, ako
ovim Zakonom nije drugačije određeno. Leasing društvo je dužno Hrvatskoj agenciji za
nadzor financijskih usluga i dostaviti revidirane financijske izvještaje u roku od petnaest
dana od dana sastavljanja izvješća revizora o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih
izvještaja, a najkasnije u roku od četiri mjeseca nakon isteka poslovne godine za koju se
izvještaji sastavljaju. Isto revizorsko društvo ili samostalni revizor mogu u istom leasing
društvu uzastopno obaviti najviše četiri revizije financijskih izvještaja te ne može u istoj
poslovnoj godini obavljati reviziju financijskih izvještaja i pružati konzultantske usluge
istom leasing društvu.33
Leasing društvo mora imati upravu i nadzorni odbor. Uprava leasing društva
mora imati najmanje dva člana. Najmanje jedan član uprave leasing društva mora znati
hrvatski jezik i najmanje jedan član uprave mora u Republici Hrvatskoj imati
prebivalište. Članovi uprave leasing društva moraju biti u radnom odnosu s leasing
društvom na puno radno vrijeme, a uprava mora obavljati poslove u Republici
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!33
Ibidem, čl.56., 57., 58.
#(!
!
Hrvatskoj. Član uprave leasing društva može biti osoba koja ima visoku stručnu spremu
i ma odgovarajuće stručne kvalifikacije, sposobnost i iskustvo potrebno za vođenje
poslova društva, nije bila član uprave leasing društva ili drugog trgovačkog društva
kojem je oduzeto odobrenje za obavljanje poslova ili nad kojim je pokrenut stečajni
postupak, ispunjava uvjete za člana uprave u skladu sa Zakonom o trgovačkim
društvima te da nije član uprave, odnosno prokurist drugog leasing društva.34
Odredbe vezane uz nadzorni odbor leasing društva daju se u članku 24. Zakona
o leasingu. Nadzorni odbor leasing društva sastoji se od najmanje tri člana, a
osnivačkim se aktom leasing društva može odrediti da nadzorni odbor ima više članova,
ali njihov broj mora biti neparan. Članom nadzornog odbora leasing društva ne može
biti imenovana osoba koja je povezana s pravnim osobama u kojima leasing društvo ima
više od 5% prava glasa ili takav udio u njegovu temeljnom kapitalu, član nadzornog
odbora ili uprave ili prokurist u drugom leasing društvu. Za člana nadzornog odbora
leasing društva može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete iz Zakona o
trgovačkim društvima za člana nadzornog odbora, nije bila član uprave društva nad
kojim se provodi ili je proveden stečajni postupak. Osim nadležnosti koje nadzorni
odbor ima u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima, nadzorni odbor leasing
društva 1. daje suglasnost upravi za određivanje poslovne politike leasing društva, za
određivanje financijskog plana leasing društva, za određivanje ustrojstva sustava
unutarnjih kontrola te odlučuje o drugim poslovima određenim Zakonom o leasingu.
Članovi su također dužni raspravljati o činjenicama koje je utvrdila Hrvatska agencija
za nadzor financijskih usluga i druga nadzorna tijela tijekom postupka nadzora nad
leasing društvom, provjeravati financijske izvještaje leasing društva i o tome sastaviti
pisano izvješće skupštini, obrazlagati skupštini dioničara, odnosno članovima društva
svoje mišljenje uz godišnje izvješće uprave. Članovi su solidarno odgovorni društvu za
štetu koja je nastala zbog zanemarivanja navedenih obveza, osim ako dokažu da su
pošteno i savjesno ispunjavali svoje dužnosti.35
Zakon o leasingu regulira i ugovor o leasingu. Pregled bitnih odredbi ugovora o
leasingu daje se u sljedećem poglavlju.
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!34
Ibidem, čl.19., 20. 35
Ibidem, čl.24., 25., 26., i 27.
#)!
!
3.3.2. Ugovor o leasingu
Osim financijskog i operativnog leasinga u praksi se pojavljuju i drugi oblici i
podvrste. Ne smije se smetnuti s uma da je leasing relativno mlada institucija koja se
stalno mijenja, dograđuje, isprepleće i nudi sve novija rješenja. Tako su, primjerice u
Njemačkoj od 60-ih godina nicala leasing društva kao davatelji financijskog leasinga pa
su vlasti iz fiskalnih i kontrolnih razloga donijele propise kojima su znatno pooštrile
uvjete u tom području poslovanja. Leasing društva se stoga počela izbjegavati oblike
financijskog leasibga kao full-pay-out ugovora pa se razvila tzv. druga generacija
leasinga u kojoj se kao financijski leasing u praksi smatra i onaj leasing pri kojemu se
financijski objekt leasinga ne mora amortizirati tijekom neotkazivog vremena trajanja
ugovora, što je izvorno bilo obilježje operativnog leasinga. Pri definiranju ugovora o
leasingu potrebno je poštivati Smjernice EU koje se odnose na financiranje i zaštitu
potrošača.36
U novije se vrijeme zakonodavci u cilju zaštite potrošača ne zadovoljavaju
samo s utvrđivanjem bitnih sastavnica kao kod starijih ugovora, već preciziraju i njihov
sadržaj.
Prema Zakonu o leasingu, ugovor o leasingu obvezno mora sadržavati:37
1. tvrtku i sjedište davatelja leasinga,
2. tvrtku i sjedište, odnosno ime, prezime i adresu primatelja leasinga,
3. određenje posla leasinga (financijski ili operativni),
4. detaljno određenje objekta leasinga,
5. vrijednost objekta leasinga,
6. ukupni iznos naknada,
7. iznos pojedine naknade,
8. vrijeme trajanja ugovora,
9. razloge i uvjete prijevremenog prestanka ugovora.
Osim navedenog, ugovor može sadržavati i druge odredbe kojima se uređuju
rizici od kojih se objekt leasinga mora osigurati i način osiguranja, vrijeme, mjesto i
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!36
Pešutić, A.: op.cit., str. 27. 37
Zakon o leasingu, op.cit., čl.36.
#*!
!
način preuzimanja objekta leasinga, troškovi prijevoza objekta leasinga, troškovi
montaže i instalacije u slučaju da se radi o kompleksnom objektu leasinga, troškove
održavanja objekta leasinga, mogućnost obuke osoblja primatelja leasinga za korištenje
objekta leasinga, kao i druge podatke. Ugovor o leasingu mora biti sklopljen u pisanom
obliku te napisan na pregledan i razumljiv način primatelju leasinga.
U dosadašnjoj su praksi zbog nedostatka zakonskog uređenja prilikom sklapanja
ugovora o leasingu, opći uvjeti poslovanja bili izvor prava. Davatelji leasinga koji su
donosili takve opće uvjete uključuju ih kao sastavne dijelove ugovora u unaprijed
pripremljene tipske obrasce ugovora. To je dovodilo do poželjne standardizacije
uobičajenih klauzula, ali je i krilo opasnost unošenja u ugovore i nametanja drugoj
ugovornoj strani takvih klauzula kojima davatelj leasinga nastoji prenijeti na primatelja
leasinga što više rizika kojima su izložene ugovorne strane.38
U odnosu na navedeno, Donošenjem Zakona o leasingu uređena su prava i
obveze ugovaratelja, a odnose se na obveze davatelja leasinga, obveze primatelja
leasinga te obveze dobavljača objekta leasinga. Glavne obveze davatelja leasinga
odnose se na pribavljanje objekta leasinga, odgovornost za pravne nedostatke i
isključenje odgovornosti za štetu nastalu korištenjem objekta leasinga. Zakonom
određene obveze primatelja leasinga su preuzimanje objekta leasinga, korištenje objekta
leasinga, plaćanje leasing naknade te vraćanje objekta leasinga. Iako dobavljač leasinga
nije ugovorna strana ugovora o leasingu već samo sudionik pravnog posla leasinga
bitno utječe na međusobna prava i obveze primatelja i davatelja leasinga. Obveze
dobavljača objekta leasinga odnose se na obvezu isporuke objekta leasinga,
dobavljačevu odgovornost prema primatelju leasinga i solidarnu odgovornost sa
davateljem leasinga.
3.4. Funkcije leasing društva
Značenje leasing društava ogleda se u povezivanju interesa proizvođača i
potrošača, gdje se ova društva pojavljuju kao centralni subjekti i organizatori
financiranja cjelokupnog leasing posla. Prije nego što su postojala specijalizirana
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!38
Brežanski, J.: Ugovor o leasingu - novo zakonsko uređenje, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u
Rijeci, glavni i odgovorni urednik Lujo Margetić, 29, 2008, 1, str. 626.
$+!
!
leasing društva, proizvođači i trgovci preuzimali su ulogu davatelja leasinga. Međutim,
došlo se do zaključka kako je mnogo racionalnije i efikasnije leasing poslove prenijeti
na specijalizirana leasing društva. Najznačajnije uloge koje danas pružaju ta
specijalizirana leasing društva jesu:39
• kupovanje nove opreme,
• rješavanje problematike zastarjele ili istrošene opreme,
• održavanje i popravak opreme,
• zaštita klijenata od rizika zastarjelosti kroz ugovaranje mogućnosti otkazivanja
leasing aranžmana ili kroz pogodnosti zamjene opreme "staro za novo",
• plaćanje poreza i pripadajućih licencnih troškova,
• praćenje protokola i izrada operativnih izvještaja,
• savjetodavne i konzultantske usluge.
Specijalizacijom, leasing društva su postala nositelji funkcije financiranja koja
se očituje u tome što leasing društvo plaća kupovnu cijenu dobavljaču objekta leasinga
u trenutku zaključivanja ugovora, odnosno u trenutku dospjelosti obveze plaćanja
kupovne cijene. S druge strane, dobiva ta sredstva uvećana za kamate i određenu dobit
tek za nekoliko godina, uz preuzeti rizik urednog izvršenja ili neizvršenja obveze
plaćanja ugovorene i dospjele leasing naknade.40
Kod operativnog leasinga funkcija
financiranja nema jednako značenje kao kod financijskog leasinga. Naime, operativni
leasing sa stajališta korisnika leasinga je fleksibilna metoda za ostvarivanje mogućnosti
korištenja investicijskih dobara bez obveza koje su vezane uz vlasništvo, dok kod
financijskog leasinga ovo je primarna funkcija koju obavlja davatelj leasinga. Kamata
koju on zaračunava na novac koji je investirao u investicijska dobra je razlog zašto je
ukupni iznos leasing naknade veći od kupovne cijene investicijskog dobra.41
U praksi
postoji mnogo situacija u kojima davatelj leasinga nastupa samo kao posrednik dobivši
potrebni kapital iz konvencionalnih izvora i koristeći ga dalje za kupnju investicijskih
dobara koja zatim daje na korištenje primatelju leasinga prema ugovoru o leasingu.
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!39
Korica, M.: Velike mogućnosti razvoja leasing poslova u međunarodnom i domaćem marketingu,
Tržište,
Zagreb, Vol. 9., br. 12., 1997., str. 127. 40
Ibidem 41
Ibidem, str. 129.
$"!
!
Ovakva situacija može izazvati sumnju da li je davatelj leasinga obavio stvarnu funkciju
financiranja kao isporučitelj kapitala korisniku.
Sljedeća je funkcija preuzimanja rizika koja se može raščlaniti na rizik kredita i
rizik investicija. Rizik kredita za leasing društvo nastaje u slučaju kada primatelj
leasinga pravovremeno ili uopće ne izvrši svoju obvezu u vidu podmirenja obveze
plaćanja ugovorene leasing naknade. Ovaj rizik se u potpunosti ne može eliminirati, ali
mogu se poduzimati odgovarajuće mjere za njegovo korištenje kao što su ispitivanje i
stalno praćenje kreditne sposobnosti korisnika leasinga ili osiguranje potraživanja kod
osiguravajućih zavoda. Rizik investicije nastaje zbog tehničko-tehnološkog i
gospodarskog zastarijevanja objekta leasinga, ali i zbog mogućnosti oštećenja objekta
leasinga u tehnološkom procesu. Zbog toga leasing društva moraju pratiti informacije o
tehničkim investicijama , ispravno kvantificirati tehničko i ekonomsko trošenje i vijek
trajanja dotičnog investicijskog dobra, nadzirati rad investicijskog sredstva, osigurati
servisiranje te voditi odgovarajuću politiku održavanja. 42
Funkcija pružanja usluga proizlazi iz dopunske djelatnosti leasing društava, a
ogleda se u pružanju usluga postojećim i potencijalnim korisnicima leasing
investicijskih dobara. Usluge obuhvaćaju tehničku, pravnu, marketinšku i financijsku
pomoć u sagledavanju određenih investicijskih planova, sve do njihove realizacije. One
sadrže sve vrste informacija, savjetovanja, kao i razne servisne djelatnosti. Kod
operativnog leasinga usluge koje će pružati leasing društva ulaze kao kumulativni
element u kalkulaciju leasing naknade i ovisit će od vrste i troškova usluge. Ova je
funkcija zapravo kumulacija mnoštva troškova povezanih s posjedovanjem
investicijskog dobra, a kroz leasing posao primatelj leasinga izbjegava direktno plaćanje
troškova.43
!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!42
Ibidem, str. 128. 43
Ibidem, str. 130.
$#!
!
4. ANALIZA HRVATSKOG LEASING TRŽIŠTA I POSLOVANJA LEASING
DRUŠTVA
Da bi se predočilo stvarno stanje leasing industrije, u ovom će se poglavlju
analizirati: 1) leasing društva na hrvatskom tržištu, 2) pregled stanja i kretanja
osnovnih pokazatelja leasing industrije te 3) perspektive daljnjeg razvoja leasing
društva i leasinga u Republici Hrvatskoj.
4.1. Leasing društva na hrvatskom tržištu
Tržište leasinga u Republici Hrvatskoj počelo se intenzivnije razvijati od 1997.
godine. Prikupljanje podataka o poslovanju leasing društava započela je 2003. Hrvatska
narodna banka, ali sve do donošenja Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih
usluga te donošenja Zakona o leasingu djelatnost leasinga u Republici Hrvatskoj nije
bila sustavno nadzirana niti zakonodavno regulirana. Zakonom o leasingu, koji je stupio
na snagu 21.12.2006., regulirano je osnivanje, poslovanje i nadzor leasing društava u
Republici Hrvatskoj, čime se dobiva pravi uvid u broj leasing društava na tržištu
Republike Hrvatske. Tako je broj društava registriranih za obavljanje poslova leasinga u
razdoblju 2003. – 2006. kontinuirano rastao, da bi se tijekom 2007., kao posljedica
obveze usklađenja društava koja su obavljala poslove leasinga s odredbama Zakona o
leasingu, znatno smanjio.
Jedan od pokazatelja značajnosti leasinga na hrvatskom financijskom tržištu
zasigurno jest i odnos leasing društva s ostalim financijskim institicijama. Sljedeći
grafikon prikazuje udio leasing društava i ostalih financijskih institucija u Republici
Hrvatskoj.
$$!
!
Grafikon 1: Značaj leasing društava i ostalih financijskih institucija u hrvatskom
financijskom sustavu na dan 31.12.2012. godine
Izvor: izrada studentice prema http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2012/h-god-
2012.pdf, (10.08.2013.)
Višegodišnji trend promjene strukture financijskog sektora prema kojem raste
udio obveznih mirovinskih fondova i pada udio društava za leasing nastavio se i u 2012.
godini. Među ostalim bankarskim institucijama udio je investicijskih fondova porastao,
dok su udjeli stambenih štedionica i fonda hrvatskih branitelja blago smanjeni.
Istodobno je kod nebankarskih financijskih institucija – društava za osiguranje i
reosiguranje te društava za faktoring zabilježen porast udjela u imovini financijskog
sektora. Najveći udio zauzimaju banke, i to 73,80%, zatim obvezni mirovinski fondovi
sa 9,40%, a slijede društva za osiguranje i reosiguranje sa 6,40%. Društva za leasing
sudjeluju sa udjelom od 4,10%, dok je najmanji udio kreditnih unija i fonda Hrvatskih
branitelja.
Najbolji pokazatelji stanja leasing društava na hrvatskom tržištu jesu osnovni
podaci o djelatnosti leasinga u Republici Hrvatskoj, i to: broj aktivnih leasing društava,
ukupna aktiva leasing društava te broj zaposlenih.
Na sljedećoj se tablici prikazuje broj aktivnih leasing društava u Republici
Hrvatskoj zaključno sa danom 31.12.2012.
$%!
!
Grafikon 2: Kretanje broja leasing društava u Republici Hrvatskoj u razdoblju od
2003. do 2012. godine
Izvor: izrada studentice prema http://www.ripe.hanfa.hr/hr/publiciranje/statistike/,
(10.08.2013.)
Grafikon 2 prikazuje broj aktivnih leasing društava u razdoblju od 2003. do
2012. godine. Vidljiv je rast broja leasing društava do 2006. godinu kada je zabilježeno
57 leasing društava na teritoriju Republike Hrvatske, nakon čega broj društava opada.
Trenutno je u Republici Hrvatskoj aktivno 25 leasing društava, a jednak je broj društava
bio aktivan i u prethodnoj 2011. godini.
Leasing i leasing poslovi su bili vrlo snažan uzročnik porasta hrvatskog
gospodarstva u razdoblju od hrvatskog osamostaljenja pa sve do 2008. godine. Većina
leasing društava bila su u sustavu velikih multinacionalnih financijskih holdinga, u
okviru kojih dominira velika i snažna inozemna banka. Upravo su te banke,
posredstvom svojih banaka kćeri, plasirale ogromne količine inozemnog kapitala u
zemlje u razvoju pa tako i u hrvatsko gospodarstvo što je pomoglo razvoju financijskog
tržišta. Navedena su kretanja imala i negativne posljedice za hrvatsko gospodarstvo te
su se leasing društva počela enormno zaduživati. Padu broja leasing društava i
smanjenju obima poslovanja leasing industrije pogodovala je i globalna ekonomska
kriza te su se planovi za plasman novca morali prilagoditi nepovoljnim gospodarskim
kretanjima te su leasing društva pooštrila svoje kriterije te se odobravalo manje kriterija
$&!
!
i manje leasinga. Također, kako su i banke ostajale bez svježeg kapitala uslijed
financijske krize tako su i neke leasing kuće, iza kojih su stajale banke, ostajale bez
likvidnih sredstava.
Pregled stanja u djelatnosti lesinga, odnosno ukupna aktiva leasing društava te
vrijednost novozaključenih i aktivnih ugovora u milijardama kuna prikazana je u tablici
koja slijedi.
Tablica 2: Pregled stanja u djelatnosti leasinga u Republici Hrvatskoj u razdoblju
od 2006. do 2012. godine
Ukupna aktiva
(mlrd kn)
Broj novozaključenih
ugovora
Broj aktivnih ugovora
Operativni
leasing
Financijski
leasing
Operativni
leasing
Financijski
leasing
31.12.2006. 27 19.529 19.743 63.613 47.975
31.12.2007. 30,3 25.405 30.430 76.615 61.795
31.12.2008. 35,1 25.606 33.804 87.279 73.080
31.12.2009. 33,6 12.032 19.549 81.886 73.438
31.12.2010. 29 12.073 16.401 73.154 70.410
31.12.2011. 25,9 15.718 14.938 66.805 67.811
31.12.2012. 22,2 12.244 14.428 54.160 63.182
Izvor: izrada studentice prema http://www.ripe.hanfa.hr/hr/publiciranje/statistike/,
(10.08.2013.)
Promatrajući tablicu uočava se da broj novozaključenih ugovora tijekom 2012.
godine iznosi 26.672 ugovora, što je smanjenje za 3.148 novozaključenih ugovora u
odnosu na 2011. godinu, te je značajniji pad ostvaren kod operativnog leasinga. Broj
aktivnih ugovora u konstantnom je porastu do 2009. godine nakon koje slijedi pad broja
aktivnih ugovora sve do kraja prikazanog razdoblja.
Iz tablice je također vidljivo da ukupna aktiva leasing društava u Republici
Hrvatskoj sa s stanjem na dan 31.12.2012. iznosi 22,2 milijardi kuna što predstavlja
$'!
!
najnižu vrijednost u svim godinama analiziranoga razdoblja, odnosno smanjenje za 3,7
milijardi kuna, odnosno 14,3% u odnosu na aktivu iskazanu u 2011. U odnosu na
početnu godinu analiziranog razdoblja, 2006., evidentiran je pad od 4,8 milijardi kuna
odnosmo samanjenje za 17,78%. Trend kretanja vrijednosti ukupne aktive prikazuje i
grafikon koji slijedi.
Grafikon 3: Kretanje ukupne aktive leasing društava u Republici Hrvatskoj u
razdoblju od 2006. do 2012. godine
Izvor: izrada studentice prema podacima iz Tablice 2
Grafikon pokazuje uzlaznu krivulju kretanja ukupne aktive leasing društava u
Republici Hrvatskoj do 2008. godine kada počinje naglo opadati.
Broj zaposlenih u leasing društvima također nam govori o stanju leasing
društava na hrvatskom financijskom tržištu. Broj zaposlenih prikazuje se u Tablici 3.
$(!
!
Tablica 3: Broj zaposlenih u leasing društvima u Republici Hrvatskoj u razdoblju
od 2006. do 2012. godine
Broj
zaposlenih
Bazni indeks
2006.=100
Verižni
indeks
31.12.2006. 868 100 -
31.12.2007. 997 114,86 114,86
31.12.2008. 1009 116,24 101,20
31.12.2009. 993 114,40 98,41
31.12.2010. 995 114,63 100,20
31.12.2011. 958 110,37 96,28
31.03.2012. 940 108,24 98,12
Izvor: www.hanfa.hr, i izrada studentice (28.07.2013.)
U promatranom razdoblju broj zaposlenih u leasing društima je u porastu do
2008. godine kada je evidentiran najveći broj zaposlenih u leasing društvima, njih
1009, što je za 16,24% više u odnosu na 2006. godinu kada je zabilježeno najmanje, 868
zaposlenih u leasing društvima. U prvom kvartalu 2012. godini zabilježeno je 940
zaposlenih, što je za 1,88% manje u odnosu na 2011. godinu.
4.2. Pregled stanja i kretanja osnovnih pokazatelja leasing industrije
U prethodnom je poglavlju analiziran broj aktivnih leasing društava, ukupna
aktiva leasing društava te broj zaposlenih, kao i usporedba sa leasing tržištem u regiji.
Da bi se dao detaljan pregled stanja leasing industije u Republici Hrvatskoj, potrebno je
analizirati i ostale pokazatelje, tako će se u ovom poglavlju analizirati struktura
portfelja djelatnosti leasinga po razdobljima i objektima leasinga te analiza financijskog
poslovanja leasing društava.
$)!
!
4.2.1.Struktura portfelja djelatnosti leasinga po razdobljima i objektima
leasinga
Broj novozaključenih ugovora te njihova vrijednost bitan je pokazatelj
razvijenosti hrvatskog leasing tržišta. U sljedećoj se tablici analiziraju navedeni
pokazatelji za razdoblje od 2006. do 2012. godine.
Tablica 4: Broj i vrijednost novozaključenih ugovora u Republici Hrvatskoj u
razdoblju od 2006. do 2012. godine
Broj novozaključenih
Ugovora
Verižni
indeks
Vrijednost
novozaključenih
ugovora (kn)
Verižni
indeks
31.12.2006. 54.344 - 13.344.148 -
31.12.2007. 55.835 102,7 13.816.969 103,5
31.12.2008. 59.410 106,4 15.461.251 111,9
31.12.2009. 31.581 53,2 8.212.234 53,1
31.12.2010. 28.446 90,07 5.701.295 69,42
31.12.2011. 30.656 107,77 5.564.905 97,60
31.12.2012. 26.672 87,00 4.855.324 87,25
Izvor: www.hanfa.hr, i izrada studentice
Prema podacima HANFA-e, najveći je broj novozaključenih leasing ugovora
sklopljen u 2008. godini, ukupno 59.410, a najmanje u 2012. godini, i to 26.672, što je
za 13% manje u odnosu na prethodnu godinu. Također je vidljiv porast broja
novozaključenih ugovora sve do 2008. godine. U skladu s brojem novozaključenih
ugovora mijenja se i vrijednost novozaključenih ugovora. Tako je najveća vrijednost
zabilježena 2008. godine kada je i sklopljen najveći broj novozaključenih leasing
ugovora koji su ukupno vrijedili 15.461.251 kn. Najmanja je vrijednost u 2012. godine
kada je ukupna vrijednost iznosila 4.855.324 kn, što je za 12,75% manje u odnosu na
2011. godinu. Najveći je porast uočen 2008. godine, kada je vrijednost novozaključenih
ugovora bila 11,9% veća u odnosu na 2007. godinu. Navedeno se prikazuje na
sljedećem grafikonu, posebno za financijski i operativni leasing.
$*!
!
Grafikon 4: Vrijednost novozaključenih ugovora u Republici Hrvatskoj za
razdoblje od 2006. do 2012. godine
Izvor: izrada studentice prema podacima iz Tablice 4
Grafikon 4. prikazuje usporednu analizu vrijednosti novozaključenih ugovora za
razdoblje od 2006. do 2012. godine. Uočava se nagli i značajni pad vrijednosti ugovora
sklopljenih u 2009. u odnosu na 2008. godinu za nešto više od 5 mil kuna.
Udio operativnog leasinga u odnosu na financijski leasing po broju
novozaključenih ugovora 2012. godine prikazuje se na sljedećem grafikonu.
Grafikon 5: Struktura novozaključenih ugovora prema djelatnostima leasinga u
Republici Hrvatskoj u 2012. godini
Izvor: izrada studentice prema podacima iz Tablice 2
%+!
!
Za razliku od udjela operativnog leasinga u odnosu na financijski leasing po
broju novozaključenih ugovora gdje je taj odnos otprilike podjednak (45,9%:54,1%),
tijekom 2012. godine bilježi se pad udjela operativnog leasinga ovisno o vrijednosti
novozaključenih udjela s 51,27% tijekom 2011. godine na 45,9% u 2012. godini. Uzroci
se mogu tražiti u valutnoj izloženosti bilance leasing društva te politikama upravljanja
rizicima.
Stanje leasing tržišta može se ocijeniti analizirajući aktivne i ugovorene leasing
ugovore prema objektu leasinga, ovisno jesu li objekt leasinga osobni automobili,
gospodarska vozila, strojevi i oprema, postrojenja, nekretnine, plovila ili ostali objekti.
U sljedećoj se tablici daje prikaz broja aktivnih ugovora o operativnom leasingu prema
objektu leasinga u razdoblju od 2006.-2012. te izračunata struktura za 2012. godinu kao
i indeksi u odnosu na prethodnu godinu te početnu godinu analiziranog razdoblja.
Tablica 5: Broj aktivnih ugovora o operativnom leasingu prema objektu leasinga u
Republici Hrvatskoj u 2011. i 2012. godini
Objekt leasinga 2011 2012 Verižni
indeks
Udio 2012
(%)
Nekretnine 84 89 105,95 0,16
Osobni automobili 55.223 44.120 79,89 81,46
Gospodarska vozila 6.850 6.715 98,03 12,40
Plovila 841 717 85,26 1,32
Letjelice 1 1 100 0,01
Postrojenja,
strojevi, transportni
uređaji i oprema
2.663 2.371 89,03 4,38
Ostalo 223 147 65,92 0,27
Ukupno 65.885 54.160 82,20 100,00
Izvor: www.hanfa.hr i izrada studentice
%"!
!
U odnosu na vrstu objekta leasinga, vidljivo je da se u obje godine najveći broj
odnosi na osobne automobile i to 55.223 ugovora u 2011. godini te 44.120 u 2012, što
predstavlja smanjenje od 21,11 %. Također je uočen porast aktivnih ugovora kod
leasinga nekretnina za 5,95%, dok se broj ostalih aktivnih ugora prema ostalim
objektima leasinga smanjio 2012. godine.
Ukupan broj ugovora o leasingu je u padu za 17,80%, odnosno za 11.725
aktivnih ugovora.
Struktura aktivnih ugovora o operativnom leasingu prema objektu leasinga u
2012. godini prikazana je na Grafikonu 6.
Grafikon 6: Struktura broja aktivnih ugovora o operativnom leasingu prema
objektu leasinga u Republici Hrvatskoj na dan 31.12.2012. godine
Izvor: izrada studentice prema podacima iz Tablice 5
Analizom strukture broja aktivnih ugovora o operativnom leasingu razvrstanih
po objektima leasinga, vidljivo je da na dan 31.12.2012. najveći udio pripada osobnim
autobobilima i iznosi 81,46%, odnosno 44.120 aktivnih ugovora. Drugo mjesto
%#!
!
zauzimaju gospodarska vozila sa ukupno 6.715 aktivnih ugovora u 2012. godini.
Najmanji udio odnosi se na letjelice sa svega 0,01%.
Vrijednost aktivnih ugovora predstavlja nedospjela ugovorena vrijednost
podijeljena sa nedospjelim potraživanjima, a vrijednost aktivnih ugovora o operativnom
leasingu prema objektu leasinga prikazana je u Tablici 6.
Tablica 6: Vrijednost aktivnih ugovora o operativnom leasingu prema objektu
leasinga u Republici Hrvatskoj u 2011. i 2012. godini u tisućama kuna
Objekt leasinga 2011 2012 Verižni
indeks
Udio 2012
(%)
Nekretnine 1.159.976 1.180.707 101,79 25,85
Osobni
automobili
3.012.677 2.200.646 73,05 48,19
Gospodarska
vozila
511.704 427.747 83,59 9,37
Plovila 426.062 340.259 79,86 7,45
Letjelice 682 2.389 350,10 0,05
Postrojenja,
strojevi, transportni
uređaji i oprema
489.649 414.401 84,63 9,08
Ostalo 5.657 520 9,19 0,01
Ukupno 5.606.407 4.566.668 81,45 100,00
Izvor: www.hanfa.hr i izrada studentice
Ukupna vrijednost aktivnih ugovora o operativnom leasingu u 2012. godini
iznosila jed 4.566.668 tisuća kuna te se smanjila u odnosu na 2011. godinu za 18,55%,
u odnosu na 2008. godinu. Najbrže je rasla ugovorena vrijednost ugovora o leasingu
plovila koja je 2009. godine bila veća za 84,75% u odnosu na početnu 2006. godinu
analiziranog razdoblja. Ukupna vrijednost ugovora o leasingu osobnih vozila raste
svake godine osim posljednje godine analiziranog razdoblja. Struktura prema objektu
prikazana je na grafikonu koji slijedi.
%$!
!
Grafikon 7: Struktura ugovorene vrijednosti aktivnih ugovora o operativnom
leasingu prema objektu leasinga u Republici Hrvatskoj na dan
31.12.2012. godine go
Izvor: izrada studentice prema podacima iz Tablice 6
Analizom strukture ugovorene vrijednosti aktivnih ugovora razvrstanih po
objektima leasinga, vidljivo je da na dan 31.12.2012. najveći udio pripada osobnim
automobilima, točnije taj udio iznosi 48,19% ukupne vrijednost. Na drugom mjestu je
leasing nekretnina sa 25,85%, a slijede gospodarska vozila s 9,37%, dok je najmanji
udio ostalih objekata i iznosi 0,01%.
%%!
!
Tablica 7: Broj aktivnih ugovora o financijskom leasingu prema objektu leasinga u
Republici Hrvatskoj u 2011. i 2012. godini
Objekt leasinga 2011 2012 Verižni
indeks
Udio 2012
(%)
Nekretnine 1.098 1.068 97,27 1,67
Osobni automobili 40.844 36.490 89,34 57,75
Gospodarska vozila 15.662 15.428 98,51 24,42
Plovila 786 731 93,00 1,17
Letjelice 2 1 50 0,01
Postrojenja, strojevi,
transportni uređaji i
oprema
9.392 8.913 94,90 14,11
Ostalo 924 551 59,63 0,87
Ukupno 68.708 63.182 91,96 100
Izvor: www.hanfa.hr i izrada studentice
Na dan 31.12.2012. prema podacima od 25 leasing društava broj aktivnih
ugovora o financijskom leasingu je 63.182. Na isti dan prethodne godine ta je brojka
bila veća za 8,04%, što iznosi 68.708 ugovora. U promatranom se razdoblju smanjio
broj aktivnih ugovora prema svim objektima, a najveći je pad evidentiran kod letjelica
(50%) dok je najmanji kod gospodarskih vozila, za 1,49% te nekretnina za 2,73% 2012.
u odnosu na 2011. godinu.
U strukturi broja aktivnih ugovora o financijskom leasingu prema objektu
leasinga na dan 31.12.2012. najveći broj se odnosi na leasing osobnih automobila, a
cjelokupna je struktura prikazana na Grafikonu 8.
%&!
!
Grafikon 8: Struktura broja aktivnih ugovora o financijskom leasingu prema
objektu leasinga u Republici Hrvatskoj na dan 31.12.2012.
Izvor: izrada studentice prema podacima iz Tablice 7
Iz prikazane strukture broja aktivnih ugovora o financijskom leasingu prema
objektu leasinga na dan 31.12.2012. vidljivo je da od ukupnog broja aktivnih ugovora
(63.182) najveći udio pripada leasingu osobnih automomila sa udjelom od 57,75%.
Slijedi leasing gospodarskih vozila sa 24,42% te leasing postrojenja, strojeva,
transportnih uređaja i opreme sa udjelom od 14,11%. U tablici 8. prikazana je
vrijednost aktivnih ugovora o financijskom leasingu prema objektu leasinga u
Republici Hrvatskoj za 2011. i 2012. godinu.
%'!
!
Tablica 8: Vrijednost aktivnih ugovora o financijskom leasingu prema objektu
leasinga u Republici Hrvatskoj za 2011. i 2012. godinu u tisućama kuna
Objekt leasinga 2011 2012 Verižni
indeks
Udio 2012
(%)
Nekretnine 4.427.953 3.952.330 89,26 35,40
Osobni automobili 2.381.648 2.019.592 84,80 18,09
Gospodarska vozila 2.660.833 2.330.454 87,58 20,88
Plovila 342.573 308.668 90,10 2,77
Letjelice 36.637 1.844 5,03 0,02
Postrojenja, strojevi,
transportni uređaji i
oprema
2.826.048 2.488.815 88,07 22,29
Ostalo 192.071 61.522 32,03 0,55
Ukupno 12.867.764 11.163.224 86,75 100,00
Izvor: www.hanfa.hr i izrada studentice
Ukupna financirana vrijednost aktivnih ugovora o financijskom leasingu prema
objektu leasinga svih leasing društava na dan 31.12.2012. iznosila je 11.163.224 tisuća
kuna, što je za 1.704.540 milijardi kuna, odnosno 13,35% manje nego na isti datum
prethodne godine. U isto vrijeme, dolazi do konstantnog pada svih leasing ugovora, a
najveće smanjenje bilježi leasing letjelica za 94,97% i ostalih objekata za 77,97%:
Najmanji je pad evidentiran kod financijskog leasinga te leasinga plovila sa padom od
9,90% te nekretnina za 10,74%.
Od ukupno financirane vrijednosti aktivnih ugovora o financijskom leasingu
najveći se dio sa 3.952.330 tisuća kuna odnosi na nekretnine, a najmanji sa 1.844 tisuća
kuna na leasing letjelica. Detaljna se struktura prikazuje na grafikonu u nastavku.
%(!
!
Grafikon 9: Struktura financirane vrijednosti aktivnih ugovora o financijskom
leasingu prema objektu leasinga u Republici Hrvatskoj na dan
31.12.2012. godine
Izvor: izrada studentice prema podacima iz Tablice 8
Analizom strukture financirane vrijednosti aktivnih ugovora razvrstanih po
objektima leasinga, vidljivo je da na dan 31.12.2012. najveći udio sa 35,14% pripada
leasingu nekretnina i ta je vrijednost nešto manja od 4 mijijardi kuna. Na drugom mjestu
je leasing osobnih automobila sa 23,45% od ukupne financirane vrijednosti. Slijede
ugovori za leasing postrojenja, strojeva, transportnih uređaja i opreme sa 22,29%, dok je
najmanji udio leasinga lejelica sa 0,02%.
Da bi se bolje prikazao odnos aktivnih i novozaključenih ugovora potrebno je
usporediti kretanje te dvije veličine u 2011. i 2012. godini (Grafikon 10).
%)!
!
Grafikon 10: Vrijednost aktivnih i novozaključenih ugovora operativnog i
financijskog leasinga u Republici Hrvatskoj Republici Hrvatskoj u
2011. i 2012. godini
Izvor: www.hanfa.hr i izrada studentice
Kao što je iz grafikona vidljivo broj vrijednosti aktivnih ugovora u 2011. godini
veći je kod obje vrste leasinga u odnosu na 2012. godinu, a ista je situacija zabilježena i
kod broja novozaključenih ugovora. Vrijednost novozaključenih ugovora o
financijskom leasingu viša je u obje godine u odnosu na vrijednost operativnog
leasinga.
4.2.2.Analiza financijskog poslovanja leasing društava
Analiza financijskog poslovanja leasing društava u Republici Hrvatskoj može se
izvršiti promatrajući leasing društva s najvećim brojem i vrijednosti novozaključenih
ugovora kao što je i predstavljeno u Tablici 9.
%*!
!
Tablica 9: Leasing društva s najvećim brojem i vrijednosti novozaključenih
ugovora u Republici Hrvatskoj u 2012. godini
Naziv društva Broj ugovora Vrijednost
ugovora
Udio u ukupnoj
vrijednosti (%)
Erste &
Steiermärkische
S-Leasing d.o.o.
2.413
513.872
10,58
Porsche Leasing d.o.o. 4.413 306.375 6,31
UniCredit Leasing
Croatia d.o.o.
3.144
600.390
12,36
VB Leasing d.o.o. 2.924 444.839 9,16
PBZ-LEASING d.o.o. 1.429 661.566 13,63
Mercedes-Benz
Leasing Hrvatska
d.o.o.
1.152
246.992
5,09
Ostali (19 društvo) 11.197 2.081.290 42,87
UKUPNO 26.672
4.855.324
100
Izvor: www.hanfa.hr i izrada studentice
Prethodna tablica prikazuje usporedni prikaz 6 leasing društava s najvećim
brojem i vrijednosti novozaključenih ugovora u 2012. godini. Na prvom mjestu kod
broja novozaključenih ugovora je Porsche Leasing d.o.o. sa 4.413 ugovora, zatim
UniCredit Leasing Croatia d.o.o. sa 3.144 novozaključenih ugovora ugovorene
vrijednosti 60.390 tisuća kuna što predstavlja visokih 12,36% u ukupnoj vrijednosti.
Usporede li se leasing sruštva prema kriteriju vrijednosti novozaključenih ugovora
PBZ-LEASING d.o.o. zauzima vodeće mjesto sa 661.566 tisuća kuna što ujedno
predstavlja i najveći udio od 13,63% ukupne vrijednosti. Na drugom je mjestu
UniCredit Leasing Croatia d.o.o.. sa udjelom od 12,26%, a slijede Erste &
Steiermärkische S-Leasing d.o.o. i VB Leasing d.o.o..
Prema podacima iz bilance djelatnosti leasinga ukupna aktiva 25 leasing
društava na dan 31.12.2012. iznosi 22,2 milijardi kuna, a struktura ukupne aktive i
ukupne pasive prikazana je na grafikonima u nastavku.
&+!
!
Grafikon 11: Struktura aktive djelatnosti leasinga u Republici Hrvatskoj na dan
31.12.2012. godine
Izvor: www.hanfa.hr i izrada studentice
U strukturi ukupne aktive najveći udjel (68,81%) odnosi se na dugotrajnu
imovinu, kratkotrajna imovina čini 30,18% ukupne aktive, dok plaćeni troškovi
budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda u ukupnoj aktivi djelatnosti leasinga
sudjeluju s neznatnih 1,01%. Struktura pasive djelatnosti leasinga u Republici Hrvatskoj
na dan 31.12.2012. godine prikazana je Grafikonom 12.
Grafikon 12: Struktura pasive djelatnosti leasinga u Republici Hrvatskoj na dan
31.12.2012. godine
Izvor: www.hanfa.hr i izrada studentice
&"!
!
U strukturi ukupno iskazane pasive 25 leasing društava na dan 31.12.2012.
najveći udjel, od 55,60%, odnosi se na dugoročne obveze. Kratkoročne obveze čine
37,45%, a kapital ii rezerve 4,355. Stavka odgođeno plaćanje troškova i prihod
budućeg razdoblja čini 2,03% pasive, sa najmanjim udjelom od 0,57% sudjeluju
rezerviranja.
U sljedećoj se tablica prikazuju iznosi bilanci za leasing društva s najvećim
udjelima u aktivi/pasivi te udjeli u odnosu na ukupnu vrijednost.
Tablica 10: Usporedba računa dobiti i gubitka djelatnosti leasinga u Republici
Hrvatskoj u 2011. i 2012. godini u tisućama kuna
OPIS 2011. 2012. POSTOTNA
PROMJENA
Prihodi od kamata 1.108.193 946.224 -14,62%
Rashodi po osnovi kamata 720.533 596.233 -17,25%
Dobit/gubitak od kamata 387.659 349.992 -9,72%
Prihodi od provizija i naknada 86.596 57.057 -34,11%
Rashodi za provizije i naknade 33.835 31.080 -8,14%
Dobit/gubitak od provizija i
naknada 52.761 25.977 -50,76%
Ostali poslovni prihodi 2.870.444 2.447.138 -14,75%
Ostali poslovni rashodi 2.778.765 2.397.907 -13,71%
Dobit/gubitak iz ostalih prihoda
i rashoda 91.679 49.231 -46,30%
Dobit/gubitak prije troškova
ispravka vrijednosti za gubitke od
umanjenja
532.099 425.201 -20,09%
Troškovi ispravka vrijednosti za
gubitke od umanjenja (troškovi
vrijednosnog usklađenja)
639.182 214.156 -66,50%
Dobit/gubitak prije poreza na
dobit -107.083 211.045 -297,08%
Porez na dobit 32.329 68.446 111,72%
Dobit/gubitak nakon poreza na
dobit -139.412 142.599 -202,29%
Izvor: www.hanfa.hr i izrada studentice
&#!
!
Na razini djelatnosti leasinga u razdoblju 01.01.212. do 31.12.2012. iskazan je
dobitak nakon oporezivanja u visini od 142,6 milijuna kuna, što u odnosu na 2011. kada
je ostvaren gubitak od 139,4 milijun kuna, predstavlja značajnu stavku i povećanje za
više od 2005. Na iskazani rezultat poslovanja u 2012. godini značajnoj je mjeri utjecala
iskazana dobit od kamata u iznosu od skoro 350 mil. kn, dok je s osnove provizija i
naknada iskazana dobit u iznosu 26 mil. kn.
U razdoblju od 1. siječnja 2011. do 31. prosinca 2011. na razini djelatnosti
leasinga iskazan je gubitak nakon oporezivanja u visini od 139,4 mil. kuna, a gledano
po stavkama, na iskazani rezultat poslovanja u 2011. u najvećoj su mjeri utjecali
troškovi ispravka vrijednosti za gubitke od umanjenja (troškovi vrijednosnog
usklađenja), koji su iznosili 639,2 mil. kuna dok su iste u 2012. godini smanjene za
66,50%.
4.3.Perspektive daljnjeg razvoja leasing društva i leasinga u Republici
Hrvatskoj
Leasing je zasigurno jedan od najpropulzivnijih dijelova domaćeg financijskog
sektora. Jedan od glavnih razloga razvoja leasinga jest razvoj ukupnog tržišta, poticanje
poduzetništva i upoznavanje poduzetnika s prednostima ovog oblika financiranja.
Razvoju leasinga je doprinijela bolja informiranost klijenata, komparativne prednosti u
odnosu na druge oblike financiranja, rast povjerenja u leasing društva te promotivne
kampanje.
Budućnost razvoja leasinga poslova leži u specijaliziranju leasing društava
prema sektorima koje financiraju. Na taj način postiže se nov i specifičan način
zadovoljenja investicijske potražnje. Specijalizacijom, leasing društva tako postaju
nositelji triju značajnih funkcija; funkcije financiranja, funkcije preuzimamanja rizika i
funkcije pružanja usluga. Osnivači današnjih leasing društava su među ostalim i snažne
komercijalne banke. Osnivanjem leasing društava čiji su vlasnici u cijelosti ili u većem
dijelu banke, bankarski sektor gospodarstva prilagođava se suvremenim strukturalnim
promjenama, stvarajući na taj način novu infrastrukturu preko koje pruža svojim
&$!
!
klijentima najraznovrsniji spektar financijskih usluga. Osim prilagodbe strukturalnim
promjenama, banke su osnivanju leasing društava pristupile i zato jer su morale pronaći
i rješenja za prilagodbu izmijenjenim zakonskim propisima. Tako je naglom rastu
domaćeg tržišta leasinga "pomogla" i Hrvatska Narodna Banka, koja je restriktivnim
mjerama prema kreditima usmjerenim na smanjivanje vanjskog duga zapravo prisilila
banke da pronađu druge kanale plasmana novca. Kako na leasing plasmane nije bilo
ograničavajućih mjera središnje banke kao na klasične kredite zaduživanje se nije
smanjilo. Kod samostalnih leasing društava uloga banaka u njihovu financiranju ogleda
se kroz kreditne odnose banke i leasing društva.
Danas je sve veći broj malih i srednjih poduzetnika, koji su nositelji hrvatskog
gospodarstva, prepoznao prednosti leasing financiranja, no činjenica je da njegov
razvojni potencijal nije dovoljno iskorišten. Činjenica je da mala i srednja poduzeća
nemaju jednak pristup bankarskim kreditima i drugim oblicima financiranja kao velike i
renomirane trvtke te se leasing kao oblik financiranja nameće kao jedno od značajnih
rješenja. U budućnosti se također očekuje i porast udjela privatnih osoba koje leasing
smatraju i koriste kao alternativu klasičnom financiranju putem kredita.
Zaključno, od 2007. godine u Republici Hrvatskoj evidentiran je pad leasing
tržišta u gotovo svim aspektima, te se i u budućnosti očekuje daljnji pad ili stagnacija,
posebno s obzirom na smanjene potrebe za kreditiranjem.
&%!
!
5. ZAKLJUČAK
U vrijeme sve bržeg znanstvenog i tehničko-tehnološkog napretka i sveopćih
promjena koje se u vezi s tim pojavljuju tradicionalni izvori financiranja ne mogu
udovoljiti potrebama za financiranjem investicija u proizvodnji i prometu. Kao
alternativu postojećim načinima financiranja praksa razvija nove tehnike financiranja, a
kao jedna od takvih jest i leasing koji je danas sastavni dio financijskog tržišta.
Pojam leasinga širi je od pojmova zakupa i najma, a razvio se upravo iz tih
ugovornih odnosa te sadrži njihove elemente u preobraženom obliku. U Hrvatskoj
leasing se postepeno počeo razvijati tek oko 1970. godine i to bez posebnih zakonskih
regulativa, a njime su se prvenstveno bavili pravni teoretičari prvenstveno prenoseći
inozemna iskustva. Za leasing se može reći da je definiran kao pravni posao u kojem
davatelj leasinga prema zahtjevu primatelja leasinga sklapa ugovor s dobavljačem
objekta leasinga na temelju kojeg stječe pravo vlasništva na objektu leasinga kojeg je
odredio primatelj leasinga te s primateljem leasinga sklapa ugovor o leasingu na temelju
kojeg primatelj leasinga stječe pravo korištenja tog objekta uz naknadu.
Leasing se može podijeliti prema različitim kriterijima,a osnovna je podjela na
financijski i operativni leasing, koji može biti izravni ili neizravni. Razlika između
financijskog leasinga i operativnog leasinga očituju se u naknadi koju plaća primatelj
leasinga, u snošenju troškova amortizacije objekta leasinga, u opciji kupnje i stjecanju
vlasništva objekta leasinga te u (ne)mogućnosti da se prekine korištenje objekta
leasinga. Kao možda najveća prednost leasinga može se navesti mogućnost da korisnik
leasinga uvijek ima na raspolaganju novu i modernu opremu s kojom može ostvariti
konkurentnost na tržištu. Korisnik leasinga po isteku ugovora može predmeta leasinga
vratiti davatelju ili ga zamijeniti novim. Zamjena je moguća i prije isteka ugovora uz
plaćanje određene naknade.
Donošenjem i stupanjem na snagu Zakona o leasingu krajem 2006. godine
ugovor o leasingu je iz neimenovanog ugovora autonomnog trgovačkog prava
postao imenovani ugovor. Zakonom o leasingu se uređuju uvjeti za osnivanje,
poslovanje i prestanak rada leasing društva, ugovor o leasingu, prava i obveze subjekata
u poslovima leasinga, financijsko izvještavanje, nadzor nad poslovanjem leasing
društava, te upravljanje rizicima.
&&!
!
Tržište leasinga u Republici Hrvatskoj počelo se intenzivnije razvijati od 1997.
godine. Prikupljanje podataka o poslovanju leasing društava započela je 2003. Hrvatska
narodna banka, ali sve do donošenja Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih
usluga te donošenja Zakona o leasingu djelatnost leasinga u Republici Hrvatskoj nije
bila sustavno nadzirana niti zakonodavno regulirana. Zakonom o leasingu, koji je stupio
na snagu 21.12.2006., regulirano je osnivanje, poslovanje i nadzor leasing društava u
Republici Hrvatskoj, čime se dobiva pravi uvid u broj leasing društava na tržištu
Republike Hrvatske. U Hrvatskoj trenutno djeluje 26 leasing društava i većina njih su
kćerke austrijskih, njemačkih i talijanskih financijskih grupacija te zauzimaju 7,00%
ukupnog financijskog tržišta.
Osnovni podaci o djelatnosti leasinga u Republici Hrvatskoj ukazuju na porast
broja leasing društava do 2006. godinu kada je zabilježeno 57 leasing društava na
teritoriju Republike Hrvatske, nakon čega broj društava opada, isto kao i kretanje
ukupne aktive leasing društva te broj zaposlenih , a na dan 31.12.2012. u Republici
Hrvatskoj ih je evidentirano 25. U razdoblju 01.01.-31.12.2012. na razini djelatnosti
leasinga u Republici Hrvatskoj kao rezultat poslovanja iskazana je dobit nakon
oporezivanja u iznosu od 142,6 mil. kn, a najveći udio pripada dobit od kamata u iznosu
od skoro 350 mil. kn, dok je s osnove provizija i naknada iskazana dobit u iznosu 26
mil. kn. Ukupna aktiva leasing društava na dan 31.12.2012. iznosi 22,2 mlrd. kn i manja
je za 3,3 mlrd. kn ili 13,10% u odnosu na ukupnu aktivu iskazanu na dan 31.12.2011.
godine. U strukturi aktive najznačajniji dio čini dugotrajna imovina sa udjelom os
68,81%, dok istovremeno u strukturi pasive leasing društava na dan 31.12.2012. najveći
dio čine dugoročne obveze od 55,60%.
Broj aktivnih ugovora o operativnom leasingu na dan 31.12.2012. iznosi 54.160
te u odnosu na isti dan prethodne godine bilježi smanjenje od 17,8%. Istodobno
vrijednost aktivnih ugovora o operativnom leasingu iznosi 4,56 mlrd. kn, što
predstavlja smanjenje od 18,55% u odnosu na prethodnu godinu. Kretanje broja
aktivnih ugovora financijskog leasinga također je smanjeno dan 31.03.2012. za 8,04% u
odnosu na dan 31.12.2011. godine. U strukturi broja aktivnih ugovora o financijskom
leasingu prema objektu leasinga na dan 31.12.2012. najveći broj se odnosi na leasing
osobnih automobila sa 57,75%. Najveći broj novozaključenih leasing ugovora
sklopljen je u 2008. godini, ukupno 59.410, a najmanje u 2012. godini, i to 26.672, što
&'!
!
je za 13% manje u odnosu na prethodnu 2011. godinu. U skladu s brojem
novozaključenih ugovora mijenja se njihova vrijednost, a najmanja je ostvarena u 2012.
godine kada je ukupna vrijednost iznosila 4.855.324 kn, što je za 12,75% manje u
odnosu na 2011. godinu. Udio operativnog leasinga u odnosu na financijski leasing po
broju novozaključenih ugovora je otprilike podjednak (45,9%:54,1%), a tijekom 2012.
godine bilježi se pad udjela operativnog leasinga ovisno o vrijednosti novozaključenih
udjela s 51,27% tijekom 2011. godine na 45,9% u 2012. godini. U strukturi portfelja
novozaključenih ugovora prema objektima leasinga u 2012.došlo je do smanjenja
ukupne vrijednosti novozaključenih ugovora uz istovremeno smanjenje ukupnog broja
novozaključenih ugovora u odnosu na 2011. godinu. Najveće smanjenje vrijednosti
novozaključenih ugovora bilježe letjelica, za 94,97% dok istovremeno najmanje
smanjenje udjela bilježe plovila od 9,90%. Leasing društava s najvećim brojem i
vrijednosti novozaključenih ugovora u 2012. godini su Porsche Leasing d.o.o. sa 4.413
ugovora i UniCredit Leasing Croatia d.o.o. sa 3.144 novozaključenih ugovora
ugovorene vrijednosti 60.390 tisuća kuna, što predstavlja visokih 12,36% u ukupnoj
vrijednosti.
Leasing i leasing poslovi su bili vrlo snažan uzročnik porasta hrvatskog
gospodarstva u razdoblju od hrvatskog osamostaljenja pa sve do 2008. godine. Većina
leasing društava bila su u sustavu velikih multinacionalnih financijskih holdinga, u
okviru kojih dominira velika i snažna inozemna banka. Upravo su te banke,
posredstvom svojih banaka kćeri, plasirale ogromne količine inozemnog kapitala u
zemlje u razvoju pa tako i u hrvatsko gospodarstvo što je pomoglo razvoju financijskog
tržišta. Navedena su kretanja imala i negativne posljedice za hrvatsko gospodarstvo te
su se leasing društva počela enormno zaduživati. Padu broja leasing društava i
smanjenju obima poslovanja leasing industrije pogodovala je i globalna ekonomska
kriza te su se planovi za plasman novca morali prilagoditi nepovoljnim gospodarskim
kretanjima te su leasing društva pooštrila svoje kriterije te se odobravalo manje kriterija
i manje leasinga. Također, kako su i banke ostajale bez svježeg kapitala uslijed
financijske krize tako su i neke leasing kuće, iza kojih su stajale banke, ostajale bez
likvidnih sredstava.
Tijekom 2008. nastavljeno je nadograđivanje zakonskog okvira za tržište
leasinga iz 2007, a leasing društvima je zabranjeno odobravanje kredita i zajmova, te
&(!
!
smiju obavljati samo poslove financijskog i operativnog leasinga, kao i poslove
posredovanja kod prodaje, odnosno prodaje predmeta koji pripadaju leasing društvu po
osnovi obavljanja poslova leasinga. Navedene promjene su tijekom 2007. i 2008. imale
neposredan i značajan utjecaj na tržište leasinga na kojem dolazi do promjena u
vlasničkoj strukturi leasing društava kao i do promjena u broju aktivnih leasing
društava, čime se posredno mijenja i stanje na ukupnom financijskom tržištu te se
potvrđuje postavljena hipoteza da nepovoljna gospodarska kretanja utječu na razvoj
leasinga.
Danas je sve veći broj malih i srednjih poduzetnika, koji su nositelji hrvatskog
gospodarstva, prepoznao prednosti leasing financiranja, no činjenica je da njegov
razvojni potencijal nije dovoljno iskorišten. Kako pokazuju istraživanja i faktori koji
utječu na financijske institucije izvan leasinga dalje bi trebalo doći do porasta plasmana
leasingom te dovesti do stvaranja nove vrijednosti i rasta gospodarskih aktivnosti.
&)!
!
LITERATURA
1) KNJIGE
1. Andrijanić, I.: Vanjska trgovina:kako trgovati s inozemstvom, Mikrorad, Zagreb,
2001.
2. Baban, Lj., Marijanović, G.: Međunarodna ekonomija, 3. Izmijenjeno i
dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 1998.
3. Braovac, I., Jurić, M.: Leasing u teoriji i praksi, Poslovni zbornik d.o.o., Zagreb,
2009.
4. Leko, V.: Financijske institucije i tržišta, Ekonomski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu, Zagreb, 2004.
5. Rosenberg, Lj.: Bankarski poslovi, Informator, Zagreb, 1988.
2)ČLANCI
6. Brežanski, J.: Ugovor o leasingu - novo zakonsko uređenje, Zbornik Pravnog
fakulteta Sveučilišta u Rijeci, glavni i odgovorni urednik Lujo Margetić, vol. 29,
br. 1, 2008., str. 615 - 642
7. Jelić, M.: Leasing i njegovi pravni aspekti, Pravnik, vol. 2(56), br. 28, 1995., str.
53 -71
8. Jelinić, S.: Leasing – od oblikovanja ekonomske ponude do pravnog obuhvata,
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, br. 19, 1991., str. 1065 - 1082
9. Kaleb, Z.: Ugovor o leasingu - pravni i ekonomski aspekti, Hrvatska pravna
revija, glavni urednik Hrvoje Momčinović, vol. 4, br. 1, 2004., str. 16 - 24
10. Keglević, A,.: Ugovor o leasingu - novi imenovani ugovor hrvatskog prava,
Liber amicorum Nikola Gavella, urednici Igor Gliha ... et. al., Zagreb, 2007., str.
607 -657
11. Korica, M.: Velike mogućnosti razvoja leasing poslova u međunarodnom i
domaćem marketingu, Tržište, Zagreb, vol. 9, br. 12, 1997., str. 39 -58
12. Pešutić, A.: Ugovor o leasingu, Pravo i porezi : časopis za pravnu i ekonomsku
teoriju i praksu, vol. 16, br. 5, 2007., str. 23 - 33
13. Terek, D.: Ugovor o leasingu, Računovodstvo i financije, br. 2, 2003., str. 85 -89
&*!
!
14. Vukmir, B.: Ugovor o leasingu, Pravo i porezi : časopis za pravnu i ekonomsku
teoriju i praksu, vol. 10, br. 8, 1999., str. 20 – 27
3)INTERNET I OSTALI IZVORI
15. Grupa autora: Ekonomski leksikon, Leksikografski zavod "Miroslav Krleža" i
Masmedia, Zagreb, 1995.
16. Puškarić, K.: Od faraona, preko ergela konja do financijskog i operativnog
leasinga, dostupno na: http://www.poslovni.hr/trzista/od-faraona-preko-ergela-
konja-do-financijskog-i-operativnog-leasinga-78554#, 09.07.2010.
17. Zakon o leasingu, Narodne Novine, br.135/06
18. Zakon o obveznim odnosima, Narodne Novine, 35/05, 41/08, 125/11
19. www.business-navigator.biz/kreditnivodic, (09.07.2010.)
20. www.business-navigator.biz/start/pretrazivanjeleasinga, (09.07.2010.)
21. www.euroleasing.hr (28.07.2010.)
22. www.hnb.hr (10.08.2013.)
23. www.hanfa.hr ( 10.08.2013.)
24. http://www.info-leasing.hr/oleasingu4.html, (16.07.2010.)
25. http://www.sapientia.hr/?spec=novosti&nid=7, (19.7.2010.)
'+!
!
POPIS TABLICA
Redni
broj Naslov tablice Str
1. Razlike između financijskog i operativnog leasinga 17
2. Pregled stanja u djelatnosti leasinga u Republici Hrvatskoj u razdoblju od
2006. do 2012. godine
35
3. Broj zaposlenih u leasing društavima u Republici Hrvatskoj u razdoblju
od 2006. do 2012. Godine
37
4. Broj i vrijednost novozaključenih ugovora u razdoblju od 2006.-2012.
godine u Republici Hrvatskoj
38
5. Broj aktivnih ugovora o operativnom leasingu prema objektu leasinga u
2011. i 2012. godini u Republici Hrvatskoj
40
6. Vrijednost aktivnih ugovora o operativnom leasingu prema objektu
leasinga u Republici Hrvatskoj u 2011. i 2012. godini u tisućama kuna
42
7. Broj aktivnih ugovora o financijskom leasingu prema objektu leasinga u
Republici Hrvatskoj u 2011. i 2012. godini
44
8. Vrijednost aktivnih ugovora o financijskom leasingu prema objektu
leasinga u Republici Hrvatskoj za 2011. i 2012. godinu u tisućama kuna
46
9. Leasing društva s najvećim udjelima u vrijednosti novozaključenih
ugovora u Republici Hrvatskoj u 2012. godini
49
10. Usporedba računa dobiti i gubitka djelatnosti leasinga u Republici
Hrvatskoj u 2011. i 2012. godini u tisućama kuna
51
'"!
!
POPIS GRAFIKONA
Redni
broj
Naslov grafikona Str
1. Leasing društva i ostale financijske institucije u Republici Hrvatskoj na dan
31.12.2012. godine
33
2. Kretanje broja leasing društava u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2003.
do 2012. godine
34
3. Kretanje ukupne aktive leasing društava u Republici Hrvatskoj u razdoblju
od 2006. do 2012. godine
36
4. Vrijednost novozaključenih ugovora u razdoblju od 2006. do 2012. Godine 39
5. Struktura novozaključenih ugovora prema djelatnostima leasinga u 2012.
godini
39
6. Struktura broja aktivnih ugovora o operativnom leasingu prema objektu
leasinga na dan 31.12.2012. godine
41
7. Struktura ugovorene vrijednosti aktivnih ugovora o operativnom leasingu
prema objektu leasinga na dan 31.12.2012. godine
43
8. Struktura broja aktivnih ugovora o financijskom leasingu prema objektu
leasinga na dan 31.12.2012. godine
45
9. Struktura financirane vrijednosti aktivnih ugovora o financijskom leasingu
prema objektu leasinga na dan 31.12.2012. godine
47
10. Vrijednost aktivnih i novozaključenih ugovora operativnog i financijskog
leasinga u 2011. i 2012. godini
48
11. Struktura aktive djelatnosti leasinga na dan 31.12.2012. godine 50
12. Struktura pasive djelatnosti leasinga na dan 31.12.2012. godine 50
'#!
!
POPIS SHEMA
Redni
broj
Naslov Str
1. Shematski prikaz direktnog leasinga 19
2. Shematski prikaz indirektnog leasinga 21