infoenterprise europe

Broj 68, 27. kolovoza 2012.

BICRO je odabrao 97 inovativnih projekata čija će učinkovitost biti provjerena uz sufinanciranje vrijedno 23 milijuna kuna. Za sada je osigurano pet milijuna kuna za financiranje prvih 20 projekata s listePoslovno-inovacijska agencija BICRO primila je 241 prijavu u četvrtom kru-gu u Program provjere inovativnog koncepta – PoC (Proof of Concept), koji je pokrenut još 2010. godine.

Provedeno je ocjenjivanje projekata kroz odbore sastavljene od neovisnih stručnjaka i donesene su preporuke o sufinanciranju za 97 projekata. Ukupna vrijednost traženih sredstava iz progra-ma iznosi preko 23 milijuna kuna, a iz privatnog sektora se očekuje ulaganje dodatnih 12,5 milijuna kuna u projekte.Programom provjere inovativnog kon-cepta rješava se jedno od uskih grla u ranoj fazi komercijalizacije istraživačkih rezultata, a inovatorima je pružena mo-gućnost provjere je li njihova tehnolo-gija ostvariva i može li imati komercijal-nu primjenu.

Program financiraju hrvatska vlada i Svjetska banka, a pokrenut je u suradnji s partnerima: Centrom za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Znanstveno-tehnologijskim

parkom Sveučilišta u Rijeci – SteP Ri, Tehnološkim parkom Varaždin, Tehno-loško-inovacijskim centrom Međimurje, TERA Tehnopolisom te Uredom za tran-sfer tehnologije Sveučilišta u Splitu.

Najveći broj projekata koji su prihvaće-ni u ovom krugu, njih gotovo trećina, je iz područja elektronike i elektrotehnike (29,89 posto), slijede informacijske teh-nologije (23,71 posto), te projekti iz po-dručja prehrambene tehnologije, na-prednih materijala i medicine. Od 97 prihvaćenih prijava u drugom dijelu evaluacije više od polovine odnosno 52 projekta dolaze iz privatnog sektora, a 45 su pripremile znanstvene i istraživač-ke institucije.

U svakom krugu zaprimanja prijava u Program broj prijava je sve veći, tako da je u četvrtom krugu BICRO zaprimio 241 prijavu na evaluaciju, a njihov je broj premašio ukupan broj zaprimljenih prijava u prethodna tri kruga provedbe Programa. Projekti će se financirati pre-ma sastavljenoj rang-listi do visine tre-

nutno raspoloživih sredstava od goto-vo pet milijuna kuna. Lista je dostupna na internetskim stranicama www.bicro.hr. Za preostale projekte BICRO će ra-diti na pronalaženju izvora financiranja u nadležnim ministarstvima i institu-cijama. Na sredstva uložena iz Progra-ma za prvih 20 projekata s liste korisni-ci će uložiti dodatnih 3,4 milijuna kuna, što znači da će se na svaku kunu držav-nih sredstava privući 72 lipe iz sredsta-va korisnika.

Zbog velikog odaziva natjecatelja i bo-lje regionalne pokrivenosti BICRO je u studenom prošle godine odabrao šest novih prepoznatih centara, i to Istar-sku razvojnu agenciju – IDA, Razvoj-nu agenciju Zagreb – TPZ, Poduzet-nički centar Pakrac, ZADRA – Razvojnu agenciju zadarske županije, Institut Ru-đer Bošković te Poduzetnički inkubator BIOS. Prepoznati centri imaju vrlo važ-nu ulogu u provedbi PoC programa jer ostvaruju prvi kontakt s potencijalnim natjecateljima kojima pomažu u pripre-mi projekata i postupku prijave.

Što donosi PoC

PROVjERA INOVATIVNOg kONCEPTA

Program provjere inovativ-nog koncepta bespovrat-nim sredstvima u iznosima do 350.000 kuna po projek-tu financira provjeru i zašti-tu intelektualnog vlasništva, demonstraciju tehničke izve-divosti i izradu funkcionalnog prototipa. Provjerom inova-tivnog koncepta žele se tvr-diti tehničke karakteristike i komercijalni potencijal rezul-tata istraživanja čime se pro-moštava jaz između istraživa-nja i razvoja i tržišta. Program provjere inova-tivnog koncepta podupire predkomercijalne aktivno-sti istraživača, znanstvenika i poduzetnika na razvoju no-vih proizvoda, usluga i tehno-

loških procesa, i pru-ža im potporu u

ranoj fazi ra-zvoja inova-cije, kako bi se pomogao i usmjerio

daljnji razvoj i smanjio rizik

investicije u ka-snijoj fazi.

Odabrano 97 novih projekata

enterprise europe

Međunarodna trgovačka komora ICC izdala je revidirana Arbitražna pravila, koja su stupila na snagu 1. siječnja ove godine. Kako bi bila do-stupna svima, Hrvatska gospodar-ska komora i Nacionalni odbor ICC-a Hrvatska izdali su dvojezičnu hrvat-sko-englesku publikaciju revidiranih pravila.

Globalizacija i sve veća internaciona-lizacija poslovanja povećava potrebe međunarodne poslovne zajednice za novim mehanizmima rješavanja po-tencijalnih sporova. Upravo s ciljem bržeg i ekonomičnijeg arbitražnog po-

stupka, u nova revidirana pravila uvr-štene su trenutačne potrebe s kojima se poslovni subjekti suočavaju u glo-balnoj međunarodnoj trgovini te re-zultiraju razvojem arbitražne prakse i procedure. Kako bi se naše tvrtke što bolje pripremile za ulazak na jedin-stveno tržište EU-a, seminar će također sadržavati praktične smjernice u sluča-ju postupka arbitraže u procesima spa-janja i preuzimanja te arbitraže u gra-diteljstvu.

Zbog interesa poduzetnika Hrvatski nacionalni odbor Međunarodne trgo-vačke komore ICC Hrvatska organizi-

ra stručni seminar ICC Arbitražna pravi-la 2012 koji će se održati 6. rujna 2012. u 9 sati u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Rooseveltov trg 2, Zagreb.

Glavni predavači su Andreas Reiner, od-vjetnik iz Austrije, te profesori Pravnog fakulteta u Zagrebu, stručnjaci iz pod-ručja arbitraže Hrvoje Sikirić, Siniša Pe-trović te Davor Babić.

Seminar je namijenjen arbitrima, od-vjetnicima, pravnicima, tvrtkama te svim pojedincima koji žele biti upozna-ti s Arbitražnim pravilima 2012. Radni jezik seminara je engleski, uz simultani prijevod na hrvatski.

Kotizacija za seminar iznosi 400 kuna za članove ICC-a Hrvatska, 750 kuna za ostale gospodarske subjekte, te 100 eura za inozemstvo. Ukoliko se unutar iste tvrtke prijave dva ili više polaznika, ostvaruje se popust od 10 posto na sva-kog prijavljenog sudionika.

Kontakt osoba je Sandra Vidović, stručni suradnik, tel. 01/4561 693, 01/4828 380, e-mail: icc@hgk.hr

Partneri u Europskoj poduzetnič-koj mreži (EEN) Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu, Hrvatska gospodarska komora i Poslovno-inovacijski centar Hrvat-ske BICRO te strani partneri iz mre-že pozivaju na treće međunarod-ne gospodarske susrete na sajmu SASO.

Ovaj zanimljiv i koristan format do-gađanja prilika je za besplatnu pro-mociju i pronalazak partnera za nove poslovne uspjehe. Registracija za su-djelovanje moguća je na web strani-ci: http://saso.talkb2b.net, a pozivni-ca za susrete nalazi se na http://goo.gl/5eG93

Za sve dodatne informacije i pomoć pri registraciji kontakt je Nikola Balić, Sveučilište u Splitu, Centar za znan-stveno-tehnologijski razvitak, Ured za transfer tehnologije, Livanjska 5, HR-21000 Split, +385 (0)21 30 24 30, +385 (0)92 285 32 72, www.een.hr, www.utt.hr.

Seminar o arbitražnim pravilima Gospodarski susreti na sajmu SASO

U Gradecu nedaleko Vrbovca otvore-no je prvo Agrokorovo bioplinsko po-strojenje. Do ove investicije došlo je u suradnji Agrokora i slovenske tvrt-ke GH Holding, te uz zajam Europske banke za obnovu i razvitak vrijedan pet milijuna eura.

Ova investicija je ujedno i ulazak najve-će hrvatske kompanije, Agrokor koncer-na, u proizvodnju električne i toplinske energije na ekološki obnovljiv način. U čitav kompleks Gradec, dvije farme i bi-oplinsko postrojenje ukupno je uloženo 170 milijuna kuna.

Bioplinsko postrojenje Gradec predstav-lja ekološki najprikladniji način zbrinja-vanja raznih organskih sirovina iz kojih nastaju tri proizvoda: organsko gnojivo, toplinska i električna energija. Ovo po-strojenje u proizvodnji bioplina koristi svinjsku gnojovku kao dominantnu siro-vinu u količini od 65 posto ukupnih si-rovina, a ostatak sirovine pribavlja se od kooperanata iz različitih područja pre-hrambene proizvodnje. Snaga postro-jenja je jedan megavat, a kogeneracij-sko postrojenje će godišnje raditi 8000 radnih sati i proizvesti 8000 megavatsa-ti električne i 9000 megavatsati toplinske

energije. Toplinska energija će se utroši-ti za zagrijavanje fermentora, grijanje na-stambi na farmama Gradec I i Gradec II, te za sušenje digestata koji se koristi kao prvorazredno organsko gnojivo i pred-stavlja zamjenu za mineralna gnojiva.

Herman Seidl, direktor Agrokor energi-je, ističe kako je ovo bioplinsko postro-

jenje dokaz da se ciljanom investicijom u modernu tehnologiju poštuju direkti-ve Europske komisije koje imaju za cilj postaviti norme u smislu održivosti i brige za budućnost. “I materijali poput svinjske gnojovke mogu poslužiti kao sirovina za proizvodnju visokokvalitet-nog organskog gnojiva, toplinske i elek-trične energije. Ovim projektom Agro-

kor energija postaje igrač na svjetskoj energetskoj sceni jer osim što ćemo graditi bioelektrane za svoje potrebe i koje će raditi na našu sirovinu, s ovim konceptom se pojavljujemo i na tržištu i nudimo kompletna rješenja i maksima-lan komfor u najkraćem mogućem vre-menu te uz relativno nisku cijenu”, isti-če Seidl.

Izvršni potpredsjednik Agrokor koncerna Mislav Galić ističe kako je ovo samo jed-na u nizu investicija koje su u tijeku; slje-deći mjesec otvaraju novu tvornicu traj-nih salama, novo skladište gotove robe i pakirnicu za proizvodnju prerađevi-na u PIK-u Vrbovec, te utovarno-istovar-nu rampu u Luci Vukovar. “Hrvatska je u recesiji već četiri godine, a čeka nas bu-dućnost na oštrom europskom tržištu. Mi u Agrokoru vjerujemo da su investi-cije jedini put za izlaz iz krize”, ističe Galić.U Agrokoru su najavili i nastavak investi-cija u energetska postrojenja. U planu je u roku od godinu-dvije izgraditi četiri do pet ovakvih postrojenja s ukupnom sna-gom od 15 megavata. Većina postroje-nja bila bi slična ovom prvome i bit će izgrađena uz farme. Višak toplinske ener-gije iskorištavao bi se i za staklenički uz-goj hrane.

EKOENERGETIKA

Prva biOenerGAnA u nizuAgrokor je uz pomoć zajma Europske investicijske banke otvorio prvo bioplinsko postrojenje vrijedno 55 milijuna kuna. Snaga kogeneracijskog postrojenja je jedan megavat, a godišnje će proizvoditi 8000 megavatsati električne i 9000 megavatsati toplinske energije

2 3www.een.hr 27. kolovoza 2012.

Hrvatske tvrtke na poslovnim susretima u KiniŠest hrvatskih tvrtki iz farmaceutske, prehrambene, drvne i automobilske in-dustrije sačinjavat će gospodarsko iza-slanstvo koje vodi Hrvatska gospodar-ska komora na skup Euro China Business Meeting (http://jilin.euro-china.net/in-dex_en.aspx), koji se od 8. do 10. rujna održava u Changchunu, u kineskoj po-krajini Jilin. Susretom se žele potaknuti

investicije i gospodarska suradnja izme-đu Europe i Kine i povezivanje predstav-nika europskih i kineskih tvrtki. Osim uspostave poslovne komunikacije, eu-ropski će predstavnici kinesku stranu upoznati i s mogućnostima investira-nja u europskim državama. Na skupu se očekuju predstavnici 200 najvećih tvrtki pokrajine Jilin, i to iz proizvodnje želje-zničkih i cestovnih vozila, strojogradnje, farmaceutske i prehrambene industri-

je te drugih sektora. Događaj je organi-zirala vlada pokrajine Jilin i Macro Euro China Entrepreneurs Club (MECEC).

Objavljen natječaj u okviru mjera strukturne politike u ribarstvuMinistarstvo poljoprivrede objavilo je natječaj u okviru mjera strukturne po-litike u ribarstvu namijenjen gospo-darskim ribarima na moru. Natječaj je objavljen na temelju Pravilnika o pro-

vedbi mjera strukturne politike u ribar-stvu kroz sufinanciranje troškova kupnje ribolovnih alata, opreme i pogonskih strojeva za obavljanje gospodarskog ri-bolova na moru u 2012. godini, a pra-vilnici, natječaji i potrebni obrasci do-stupni su na stranicama Ministarstva poljoprivrede, Uprave ribarstva (www.mps.hr/ribarstvo) i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom ra-zvoju (www.apprrr.hr).

Krešimir Sočković

Unatoč krizi europske tvrtke će po-većati ulaganja u istraživanje i razvoj, pokazuje istraživanje Europske komi-sije. Vodeće istraživačke tvrtke najav-ljuju kako će u razdoblju od 2012. do 2014. godine ulaganja godišnje rasti za četiri posto.

Taj broj je za jedan posto niži od onog dobivenog prethodnim istraživanjem, no činjenica da će se i u krizi poveća-vati ulaganja u istraživanje i razvoj po-kazuje kako većina tvrtki smatra da nji-hova budućnost - njihov rast i razvoj - leži upravo u ulaganjima u usavršava-nje proizvoda i pripremanje novih proi-zvoda za tržište.

Najveći porast ulaganja u istraživanje i razvoj očekuju kompanije koje se bave razvojem računalnih programa i tvrtke koje daju usluge u računalnom sektoru

koje će u ovoj i idućoj godinu povećati ulaganja za po 11 posto.

Uz ulaganje u istraživanje koje ponajprije potiče inovacije, tvrtkama je važno i ula-ganje u istraživanje tržišta i druge aktiv-nosti vezane uz uvođenje novih proizvo-da na tržište.

Ovaj pozitivan trend korporacija u ula-ganju u istraživanje i razvoj je ključan za europsku konkurentnost, procjenju-je Máire Geoghegan-Quinn, europska povjerenica za istraživanje, inovacije i znanost. “Ove tvrtke su glavni pokreta-či koji mogu europsku ekonomiju učini-ti pametnijom i više baziranom na zna-nju. Naš budući istraživački i inovacijski program Horizon 2020. upravo će po-moći jačanju inovativnih tvrtki”, dodaje Máire Geoghegan-Quinn. Istraživanje je pokazalo kako tvrtke očekuju jake pozi-tivne posljedice fiskalnih promjena koje će stimulirati ulaganja u istraživanja kao

i pomoć kroz nacionalne zajmove, fi-nancijsku pomoć Europske unije te ja-čanje suradnje javnog i privatnog sek-tora na nacionalnim razinama ali i na europskom nivou.

No tvrtke upozoravaju kako je i nadalje najveći problem vrijeme potrebno da se dobije zaštita intelektualnog vlasništva kao i cijena tog procesa.

U istraživanju su kompanije upitane i o važnosti različitih načina širenja znanja. Prema njima, sporazumi o suradnji s drugim tvrtkama najvažniji su oblik šire-nja znanja. U tvrtkama koje rade u sek-torima s visokim intenzitetom istraživa-nja i razvoja procjenjuju kako je drugo po važnosti licenciranje s drugim tvrt-kama kao i sporazumi s institucijama visokog obrazovanja kao i drugim jav-nim istraživačkim organizacijama. Tvrt-ke s manjim intenzitetom ulaganja u istraživanja procjenjuju kako im je važ-

nija suradnja s obrazovnim institucija-ma i istraživačkim centrima nego licen-ciranje.

Europsko istraživanje o trendovima ula-ganja tvrtki u istraživanje i razvoj proveo je Joint Research Centre (JRC) s Institu-tom za perspektivne tehnološke studije (IPTS) i Generalnim direktoratom za istra-živanje i razvoj. U istraživanju je odgovo-re dalo 187 uglavnom velikih kompanija s liste 1000 najboljih tvrtki u istraživanju i razvoju, a prikupljeni su u razdoblju od siječnja do travnja ove godine.

Ovih 187 tvrtki je u istraživanje i razvoj uložilo gotovo 45 milijardi eura te čine 40 posto ukupnog investiranja liste 1000 kompanija koje najviše ulažu u istraživa-nje i razvoj. Krajem ove godine Europska komisija će objaviti novu listu ulaganja u industrijsko istraživanje i razvoj na kojoj će se naći najveći ulagači u istraživanja u Europskoj uniji.

ISTRAžIvANJE I RAzvOJ

Unatoč krizi raSt ulaganja u istraživanjeEuropska poduzeća najavljuju kako će u sljedeće dvije godine prosječno uložiti četiri posto više u istraživanje i razvoj unatoč krizi. Najveći porast očekuju tvrtke koje se bave razvojem računalnih programa i usluga u informacijskom sektoru

enterprise europe

Lada Stipić-Niseteo Preduvjeti za proširenje EU-a sve su stroži – novi kriteriji i provjere za funk-cioniranje pravne države i eliminaci-ju aktivnosti podzemlja i njegove spre-ge s političarima testiraju se na Crnoj Gori. Glavnina posla obavljena je na do-sjeu Hrvatske, iskristalizirana kroz mre-žu mjerila i dovedena do razine gdje je svaki korak uglavnom definiran.

Naravno, kao i do sada, proširenje će zapi-njati, osim na razini pripremljenosti kandi-datske zemlje, i na tzv. bilateralnim pitanji-ma koja su za EU dužnosnike nepostojeća iako kadra zaustaviti proces preko svih gra-nica pristojnosti. Nakon Hrvatske, koja, iako s datumom ulaska u džepu još nije sigurna hoće li se on i dogoditi, na nišanu bilaterale je Island. Zemlja u Schengenu i europskoj ekonomskoj zoni tek treba načeti poglavlje ribarstva – ribarenje je za ekonomiju sjever-noatlantskog otoka od presudnog značaja – a susjedi su veoma voljni svojim ribarica-ma zadrijeti u prostor islandskog gospo-darskog pojasa, jedinog mjesta na svijetu na kojem je pametna državna politika do-stigla održivost ribolova. Naravno, prošire-nje je uvijek “nosilo dobre vijesti” – što je u potpunom raskoraku s tretmanom kan-

didata i spremnošću recesijom pogođe-ne zajednice da se dogovori o, recimo, be-skrajnom i ničim racionalnim opravdanom otezanju Grčke (a s njom i Cipra) da Make-doniju postave u pregovarački trak sve dok je aktualan bizarni prijepor oko njezinog imena.

Razlika će se održatiEkonomska je kriza u interakciju EU-a i nje-zine čekaonice unijela novi element. Po-vjerenik za proširenje Štefan Füle nekidan je u intervjuu za portal EurActiv na češkom naglasio da je ekonomska kriza promije-nila i način gledanja zajednice na prošire-nje. Trenutno se razmatraju načini kako se sve mijene koje je donijela kriza i načini su-protstavljanja recesiji odražavaju na proces proširenja, dakle više nije riječ o “gledanju u prošlost” kroz analiziranje u kojoj su mje-ri kandidati aplicirali zajedničku pravnu ste-čevinu (acquis) nego o prilagođavanju bu-dućnosti.

O tome Füle veli: “Želimo što je moguće više proces proširenja približiti sadašnjim problemima i izazovima. U biti, kandidat-ska bi se zemlja trebala postupno uvoditi u sustav odlučivanja unutar EU-a”. Prema ide-ji iz Opće uprave za proširenje Europske ko-misije dijalog s kandidatima o financijskim

PrOCES PrOŠIrENjA SvE TEŽI ZA kANdIdATE

Uz pravnu državu traži se i pRoRačuNSka diScipLiNaKad je riječ o Srbiji, pomak prema otvaranju pregovora s EU-om odredit će, u prvom redu, dobrosusjedstvo s Kosovom. Crna Gora bi tijekom iduće godine otvorila prva poglavlja. Makedonija je na čekanju, a Bosna i Hercegovina mogla bi ove godine aplicirati za članstvo

POTENCIjAlI, SlUčAj ŠPANjOlSkE:

Zelena ekonomija udara na nezaposlenostLada Stipić-Niseteo

Zeleno svjetlo oporavku trebala bi osigurati zelena ekonomija. U anali-zi slučaja Španjolske, zemlje ozbiljno uzdrmane krizom i s postotkom neza-poslenih (blizu 25 posto) ravnim ze-mljama trećeg svijeta, utjecaj zelene ekonomije mogao bi postati presud-nim.

Zapravo, već danas mjere promocije održi-vog gospodarstva u ovoj zemlji daju prve rezultate, taman u vrijeme kada su najpo-trebniji – i radi smanjivanja tereta nezapo-slenosti i težine recesije, ali i kao potvrda da je zelena boja dobra boja za nacional-ne financije. danas na zelenu ekonomi-ju otpada svega 2,2 posto zaposlenih koji stvaraju 2,4 posto BdP-a. Brojkama, radi se o 400.000 do 500.000 ljudi – ali samo u tzv.

tradicionalnom zelenom sektoru, bez no-vosti kakve donosi usvajanje novih teho-logija i proizvoda. Glavnina radnih mjesta stvorena je u sektorima energije i uprav-ljanja otpadom, gotovo pola. Nakon što je ocijenila da joj mnogo toga ovisi o ulaga-njima u obnovljive izvore energije te se ba-cila na sunce i vjetar, Španjolska je svjedo-čila vrtoglavim postocima zapošljavanja, preko trećine više svake godine ili uz rast od 3000 posto (!!!) u rasponu desetljeća za-ključenog 2009. godinom.

Po zelenjenju ekonomije Španjolska je na samom europskom vrhu, uz Njemačku i Skandinavce. Ona se također našla u če-tvorki, skupa s Francuskom, Njemačkom i velikom Britanijom, koja stimuliranje gos-podarstva temelji baš na mjerama štednje energije, u širokom spektru od energetski efikasnih zgrada do vozila niske emisije.

U dosjeu Španjolske su brojke – početkom ove godine izvan rada je bilo pet i pol mi-lijuna radno sposobnih i skoro polovina mlađih od 25 godina. Težinu krize ilustrira i podatak da je broj nezaposlenih nabujao za tri i pol milijuna u četiri godine, počev-ši od 2008.

kad Bdp skače uvisSektor obnovljive energije u ovoj zemlji dao je posao za oko 150.000 ljudi. Unos u BdP zemlje je 7,4 milijarde eura – ili udvostručenje za 10 godina. Indirektan doprinos sektora mjeri se s tri milijar-de, tako da je kompletan doprinos BdP-u Španjolske blizu jedan posto. Imaju-ći u vidu zajedničke europske ciljeve omeđene 2020. godinom sa značajnim udjelom obnovljivih izvora energije u energetskom portfelju (petina je donja granica), Španjolska bi mogla izvući još

125.000 radnih mjesta direktno vezanih uz obnovljive izvore energije. Paralelno s tim očekuje se intenzivan rast potra-žnje za radnicima u proizvodnji solarnih panela ili u termalnoj energiji. Nažalost, neki su projekti odgođeni za bolja vre-mena što će sniziti potencijale zapošlja-vanja za kojih tridesetak tisuća radnih mjesta. Zanimljiv detalj procjena jest i da će rad u sektoru obnovljive energije koristiti muškarcima – na koje otpadaju dvije trećine radnih mjesta i koje je ne-zaposlenost teže pogodila negoli ženski dio populacije. Iduća je velika rezerva u sektoru održivog prometa, u kome se ve-ćina radnih mjesta tretira kao zeleno za-pošljavanje. do 2020. godine bi, prema nekim studijama, održivi promet stvorio 40 posto više radnih mjesta nego što ih je danas, dakle sa 560.000 na 770.000 za-poslenih.

Na zelenu ekonomiju Španjolske sada otpada svega 2,2 posto zaposlenih koji stvaraju 2,4 posto BDP-a. U slijedećim godinama mogli bi u proizvodnji zelene energije otvoriti novih 125.000 radnih mjesta, a potencijali postoje i u održivom prometu, energetskoj učinkovitosti i reciklaži

4 5www.een.hr 27. kolovoza 2012.

Uz pravnu državu traži se i proračunska disciplinai ekonomskim pitanjima i problemima išao bi uporedo s pristupnim pregovo-

rima. Članice EU-a već su odradile dru-gi krug tzv. Europskog semestra, provje-

re i koordinacije nacionalnih proračuna. U ovaj bi se proces postupno i samo s njego-vim osnovnim elementima uključivale kan-didatske zemlje. Povjerenik za proširenje smatra da bi se u pripreme mogle uključiti i aspirantice (BiH, Albanija, Kosovo) – s pravi-lima blažim od onih za članice EU-a. Ideja je otvorena za danskog predsjedanja EU-om, članicama se svidjela, a trenutno je na ra-zradi u Općoj upravi EK-a za financije sa za-datkom osmišljavanja Europskog semestra za kandidatske zemlje. On bi se primjenji-vao prije njihovog ulaska u EU, pripremaju-ći ih i u ovom segmentu za članstvo. EK ga opisuje kao “sinkronizaciju”. Naravno, za ra-zliku od članica EU-a kojima svaki propust u semestru znači prijetnju kaznenim mje-rama, rezultati provjere stanja nacionalnih proračuna i eventualni propusti završili bi samo neobvezujućim preporukama i, vje-rojatno, novim zastojem u pregovorima. “Držat ćemo razliku između članica i kandi-data”, obećao je povjerenik.

od crne Gore rade slučajU pregovore će postupno ulaziti zemlje uz-drmane krizom i s rekordno visokim postot-

kom nezaposlenosti, što se sve nadograđu-je na kronične boljke slabo funkcionirajuće države i probleme u pravosudnom sustavu. Čekaonica je primila vijest o novom polju uvježbavanja članstva s uljudno iskazanim interesom – EK očekuje da će zanimanje rasti kako proces približavanja bude napre-dovao.

Članicama EU-a ipak je od ekonomskog ja-čanja čekaonice draže baviti se pravosu-đem, ljudskim pravima, pravnom državom, sprečavanjem djelovanja kriminala i pranja novca, antikorupcijskom borbom. Već bivši ministar vanjskih poslova Crne Gore Milan Roćen mogao je s punim pravom na otva-ranju pregovora prigovoriti EU-u da od njegove zemlje rade slučaj iako sve broj-ke ukazuju na to da je kriminal prisutan ni više ni manje nego u drugim sredinama, no nadignuta galama, zajedno s postroženim uvjetima, stavila je između najnovije zemlje u pregovorima i podzemlja znak jednako-sti. Novi element u pregovorima je i rani start poglavlja 23 i 24 (pravosuđe, unutarnji poslovi) - za Srbiju, Makedoniju i Crnu Goru screening je napravljen prije početka pre-govora. Ta poglavlja će se zatvarati zadnja, a u pregovaračke okvire unesena je opcija da mogu, u slučaju sporog napretka, zasta-viti cijeli proces. Usporedbe radi, Hrvatska

je oba poglavlja otvorila relativno kasno tijekom procesa, za ispunjavanje brojnih mjerila utrošila je godinu dana, poglavlja su, istina, zatvorena među zadnjima, ali je proces konzumirao daleko manje vremena nego što predstoji ostatku čekaonice.

Naravno, sve se ovo ne radi kako bi se EU uvjerio da će minijaturna Crna Gora biti spremna za članstvo i očišćena od aktiv-nosti podzemlja – sustav se nadograđuje isključivo radi Turske. Turska je pregovore počela nekoliko sati prije Hrvatske, ali nje-zini su pregovori gotovo sedam godina od starta i dalje na mizernom broju otvorenih poglavlja i s jednim jedinim zatvorenim. Još nije ni dotaknula pravosuđe.

Za Srbiju, EU će čekati da se uvjeri u eu-ropsku orijentaciju nove vladajuće garnitu-re, no pomaka prema otvaranju pregovora neće biti dok ne bude zadovoljen princip dobrosusjedstva, prvenstveno s Kosovom. Crna Gora bi tijekom iduće godine otvori-la prva poglavlja. Makedonija je na čekanju, Bosna i Hercegovina mogla bi ove godine aplicirati za članstvo zadovolji li preostale kriterije. Albanija zna svojih 12 ključnih po-dručja akcije; usklađene su specifične mje-re čija realizacija vodi prema preporuci EK-a o davanju statusa kandidata.

Kad je riječ o Srbiji, pomak prema otvaranju pregovora s EU-om odredit će, u prvom redu, dobrosusjedstvo s Kosovom. Crna Gora bi tijekom iduće godine otvorila prva poglavlja. Makedonija je na čekanju, a Bosna i Hercegovina mogla bi ove godine aplicirati za članstvo

POTENCIJAlI, SlUČAJ ŠPANJOlSKE:

Zelena ekonomija udara na nezaposlenostGrađevinarstvo najugroženijeVeoma značajan segment španjolske eko-nomije, građevinarstvo, najviše je osjeti-lo recesiju. Nakon što je na njemu građen španjolski rast, sektor se suočio sa strmo-

glavim padom zaposlenosti i gotovo pola milijuna nezaposlenih građevinskih radni-ka. Zelena ekonomija s obvezama obnove i prilagodbe objekata strožim standardima mogla bi pridonijeti ozdravljenju domaćeg građevinarstva s obzirom na računicu da je

u zemlji 25 milijuna stambenih jedinica od kojih bi svake godine na red za moderni-zaciju došlo dva posto ili nešto preko pola milijuna objekata.

Na duže staze, oko 58 posto stambenih je-dinica bilo bi tretirano u smislu poboljša-nja energetske efikasnosti i osuvremenja-vanja. Kompletan bi projekt značio 100.000 stalnih i stabilnih poslova krajem desetlje-ća, ali i 1,37 milijuna radnika tijekom njego-ve realizacije.

Upravljanje otpadom također otvara zna-čajne mogućnosti s obzirom na to da bi svako četvrto radno mjesto u sustavu ze-lene ekonomije bilo stvoreno baš u tom segmentu. Jedna je španjolska agencija izračunala da bi samo uhodan sustav tre-tmana ambalaže za pića donio oko 14.000 novih radnih mjesta.

Na zelenu ekonomiju Španjolske sada otpada svega 2,2 posto zaposlenih koji stvaraju 2,4 posto BDP-a. U slijedećim godinama mogli bi u proizvodnji zelene energije otvoriti novih 125.000 radnih mjesta, a potencijali postoje i u održivom prometu, energetskoj učinkovitosti i reciklaži

Zelena ekonomija s obvezama obnove i prilagodbe objekata

strožim standardima mogla bi pridonijeti ozdravljenju

Španjolskog građevinarstva

enterprise europe

EU NATJEČAJIOvi i drugi natječaji mogu se pro-naći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted.europa.eu

PoPrAvcI I održAvANJE skENErACarina Republike Makedonije traži uslu-gu popravaka i održavanja skenera X-zrakama. Natječaj je otvoren do 10. ruj-na, a prijave na makedonskom jeziku predaju se na Customs Administrati-on of the Republic of Macedonia, Lazar Lichenovski 13, For the attention of: Ve-sna Zmajsek, Marinela Bojadzieva, 1000 Skopje, FRY Macedonia, vesna.zmaj-sek@customs.gov.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

GrAdNJASBB Infrastruktur, Projekte, Netzprojekte, Elektroprojekte, Luzern, Švicarska, traži us-luge izgradnje. Natječaj je otvoren do 16.

studenog, a prijave na njemačkom jezi-ku predaju se na SBB Infrastruktur, Projek-te, Netzprojekte, Elektroprojekte, Zentral-strasse 1, Postfach 4267, For the attention of: Zeno Portmann, 6002 Luzern, Switzer-land, zeno.portmann@sbb.ch. Više poda-taka o nadmetanju na istoj adresi.

koNdomIThe Crown Agents for Oversea Go-vernments and Administrations Ltd, Singapur, traži nabavu kondoma i ispo-ruku u zdravstvene službe dvadesetak zemalja. Natječaj je otvoren do 20. ruj-na, a prijave na engleskom jeziku pre-daju se na The Crown Agents for Over-sea Governments and Administrations Ltd, 152 Beach Road #11-01, Gateway East, Singapore 189721, For the atten-tion of: Mrs Daisy Tan, 189721 Singa-pore, Singapore, daisy@crownagents.com.sg. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.

INžENJErskE UslUGEOffice fédéral des routes OFROU filiale de Zofingue Zofingue, Švicarska, traži inženjerske usluge. Natječaj je otvoren do 25. rujna, a prijave na njemačkom jeziku predaju se na Office fédéral des routes OFROU filiale de Zofingue, Brühl-

strasse 3, For the attention of: gesti-on des projets centre, 4800 Zofingue, Switzerland, beschaffung.zofingen@astra.admin.ch. Više podataka o nadme-tanju na istoj adresi.

PoPrAvcI I održAvANJEStatens vegvesen Region midt, Molde, Norveška, traži usluge održavanja i po-pravaka kontrolnih uređaja. Natječaj je otvoren do 16. studenog, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Statens vegvesen Region midt, Fylkeshuset, Tra-fikant-og kjøretøyavdelingen, For the attention of: Bjørn Fremstad, 6404 Mo-lde, Norway firmapost-midt@vegvesen.no. Više podataka o natječaju na istoj adresi.

UslUGE U IzGrAdNJISociété du Grand Paris, Saint-Denis, Francuska, traži arhitektonske, inže-

njerske, konstrukcijske i usluge nad-zora. Natječaj je otvoren do 8. listo-pada, a prijave na francuskom jeziku predaju se na Société du Grand Pa-ris, immeuble le Cézanne, 30 ave-nue des Fruitiers, For the attenti-on of: Mlle Martinat Séverine, 93200 Saint-Denis, France. Više podata-ka o nadmetanju na http://www. societedugrandparis.fr

ElEkTrIČNI vodovIEnemalta Corporation, Marsa, Malta, traži nabavu nadzemnih električnih vo-dova. Natječaj je otvoren do 16. listopa-da, a prijave na engleskom jeziku preda-ju se na Department of Contracts. Notre Dame Ravelin, For the attention of: Di-rector General, Floriana, FRN 1600, Mal-ta, info.contracts@gov.mt. Više poda-taka o nadmetanju na www.contracts. gov.mt.

EU NATJEČAJI

Na internetskoj stranici www.een. hr svakog mjeseca možete prona-ći najnoviju ponudu stranih tvrt-ki koje su objavljene u bazi Enter-prise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvat-skoj. Ispunjavanjem obrasca na in-ternetskoj stranici moguće je i svo-ju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani.

ENErGETskI UČINkovITE solArNE zGrAdE (20120615004)Slovenska tvrtka, specijalizirana za projektiranje i proizvodnju energetski učinkovitih solarnih zgrada pomoću napredne tehnologije i materijala, tra-ži trgovačkog posrednika (distribute-ra), podugovaranje – outsourcing ak-tivnosti, te nudi distribuciju za slične proizvode.

krovoPokrIvAČkA dJElATNosT (20120615036)Poljski proizvođač krovnog pribora i li-menih građevinskih elemenata nudi krovopokrivačke usluge, distribuciju, aktivnosti recipročne proizvodnje te se nudi kao podizvođač za potencijalnog partnera.

sAvJETodAvNE I loGIsTIČkE UslUGE (20120618036)Francuska tvrtka, koja upravlja indu-strijskim parkom nudi usluge savjeto-vanja i logistike tvrtkama koje žele za-početi djelatnost u Francuskoj. Tvrtka nudi globalno poslovanje i logističku potporu prije, tijekom i nakon projekta.

ProIzvodI od smrzNUToG TIJEsTA (20120619004)Grčka tvrtka, jedna od najvećih u po-dručju proizvoda od smrznutog tije-sta, traži ekskluzivnog distributera za maloprodaju ovih proizvoda. Tvrtka je također zainteresirana za recipročnu proizvodnju i traži partnere koji nude logistiku/prijevoz.

rAdNA I zAšTITNA odJEćA (20120619021)Mađarska tvrtka, aktivna na području proizvodnje radne i zaštitne odjeće i radnih odijela, kao i distribucije opre-me za zaštitu na radu, traži trgovačke

posrednike diljem Europe za distribu-ciju svojih proizvoda. Tvrtka proizvo-di uniforme za zdravstvenu industri-ju, vatrogasnu službu, catering... Tvrtka

također traži i nudi kapacitete za reci-pročnu proizvodnju, te nudi svoje slo-bodne proizvodne kapacitete za po-dugovaranje.

NAmJEšTAJ (20120704016)Poljska tvrtka, dizajner i proizvođač namještaja s više od 30 godina isku-stva, traži i nudi trgovačko-posrednič-ke usluge. Tvrtka traži partnere za joint venture i recipročnu proizvodnju, a ta-kođer je spremna djelovati kao podu-govaratelj.

vENTIlAcIJskI sUsTAvI, cENTrAlNo GrIJANJE, koNsTrUkcIJE (20120705056)Poljska tvrtka, specijalizirana za indu-strijske usluge. traži partnere za po-dugovarateljske aktivnosti. Tvrtka se

bavi investicijskim projektima veza-nim uz proizvodnju, montažu i popra-vak ventilacijskih instalacija, instalaci-ja za centralno grijanje i kanalizacijskih instalacija, proizvodnjom industrijskih postrojenja, sastavljanjem čeličnih i energetskih konstrukcija.

AUTomATI zA ProdAJU (20120709019)Mađarska tvrtka specijalizirana za proi-zvodnju jedinstvenih automata za pro-daju traži poslovne partnere u istoj djelatnosti zbog pružanja trgovačko-posredničkih usluga mađarskoj tvrtki, odnosno za distribuciju svojih proizvo-da. Tvrtka je također zainteresirana za recipročnu proizvodnju.

GrAđEvINskI mATErIJAlI (20120619026)Turska tvrtka za prodaju građevin-skih materijala, kao što su gips i gipsa-ni proizvodi (žbuka...), traži partnere za distribuciju proizvoda.

koNzAlTING I UPrAvlJANJE (20120615045)Srpska tvrtka koja se bavi savjetova-njem i upravljanjem nudi podugova-ranje i traži vanjskotrgovinske partnere kao agente. Tvrtka nudi sljedeće uslu-ge: izrada investicijske studije, poslov-nih planova, studija izvedivosti...

PoslovNE PoNUdE Iz EU-aPoslovNE PoNUdE Iz EU-a

6 7www.een.hr 27. kolovoza 2012.

RAPEX izvjEšćE

RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi su-stav za obavještavanje o svim opa-snim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključu-ju hranu, farmaceutske i medicin-ske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među ze-mljama članicama preko nacional-nih kontakt točaka i Europske ko-misije kako bi se pokrenule mjere za sprječavanje prodaje ili upo-rabe proizvoda koji predstavlja-ju ozbiljan rizik za zdravlje i si-

gurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/dyna/ rapex/rapex_archives_en.cfm.

Privjesci za ključeve u obliku patkice i delfina, brend LG Imports, oznake KC Duck Aquarium nr 7787 i KC Water Do-lphin nr 779. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer sadrži nadražujuće tekući-ne koje mogu oštetiti grlo i pluća ako se progutaju ili inhaliraju. Proizvod nije u skladu s REACH regulativom. (slika 1)

Peć na pelete, brend Tectro, serijski broj 11.500.000372, proizveden u Italiji. Pro-izvod predstavlja rizik za korisnike jer su prilikom korištenja izloženi dijelovi

peći koji su pod naponom. Proizvod nije u skladu s direktivom o pro-izvodima niskog napona i stan-

dardom EN 60335. (slika 2)

Sapun Bubble Ice Bullying, brend Jia Tian, model JT511, oznake IM 3124 8059070515107. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer sadrži previsok broj mikroba i oblikom podsjeća na hranu. Proizvod nije u skladu s direktivom o igračkama. (slika 3)

Usisavač Valeting Machine Wet & Dry with Accessories, model PC310, brend Sealey Power Products. Proizvod pred-stavlja rizik za kupca jer spoj između pumpe za sredstvo za pranje i cijevi može puštati vodu pa može doći do strujnog udara. Proizvod nije u skladu s direktivom o niskonaponskim uređa-jima. (slika 4)

Automobil Peugeot, modeli 807 i Expert, brojevi šasija od VF3EBRHD8CZ004758 do VF3EBRHH8CZ005798 i VF3XZAHZ-8CZ004200 do VF3XDAHZ8CZ005947.

Proizvod predstavlja rizik za kupca jer prednja lijeva guma može biti ošteće-na u proizvodnji. (slika 5)

Igračka Formula 1, brend Yao Chang, No 3611, barkod 8 009549342819. Pro-izvod predstavlja rizik za kupca jer sa-drži previsok udio ftalata u plastici od koje je napravljen i nije u skladu s RE-ACH direktivom. (slika 6)

Kružna pila, brend AWD, model AW-D400A. Proizvod predstavlja rizik za kupca jer štitnik oštrice ne pokriva ci-jelu oštricu kad je zatvoren, odnosno štitnik je preuzak. Proizvod nije u skla-du s direktivom o strojevima i standar-dom EN 1870. (slika 7)

Motocikl Ducatti, model 1199 Panigale, serijskih brojeva ZDMH800ABBB000030 do ZDMH800ABCB007709 i ZDMH801AACB000283 do ZDMH801ABCB007697. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer pojedini dijelovi - ven-tili ispušnog sustava, amortizeri, spojni vijci te cilindar prednje kočni-ce nisu zadovoljavajuće kvalitete. (slika 8)

PotRAžnjA zA tEhnologijAmAUpite vezane uz potražnju tehnolo-gije uputite na een@bicro.hr.

Proizvodnja elektroluminiscentne žice (Ref: 12 iE 51S6 3PBt) · Irski MSP traži proizvođača elektroluminiscentne (EL) žice. Tvrtka treba tehnologiju, uključujući strojeve za proizvodnju EL žice. Tehnolo-gija će biti raspoređena u maloj radioni-ci/tvornici gdje će se sastavljati novi pro-izvod.

Proizvođač čeličnih konstrukcija tre-ba informacijski sustav za kontrolu protoka materijala (Ref: 12 Pl 63AX 3P8F) · Srednje velika tvrtka iz Donje Šle-ske u Poljskoj koja proizvodi čelične kon-strukcije za rudarsku industriju, elektrane i off-shore (istraživanja podmorja) traži IT sustav za upravljanje protokom materi-jala (sredstava) u skladištu i na području proizvodnje. Tehnologija bi trebala biti u potpunosti razvijena.

traži se komplementarni know-how za sigurnosnu procjenu nanomate-rijala (Ref: 12 FR 32i9 3oUF) · Francu-ski istraživački tim specijaliziran u ICT sek-toru razvio je sustav upravljanja znanjem na osnovi ontologija, baze podataka i po-slovnih pravila za analizu i simulaciju slo-ženih sustava. Organizacija traži tehničku suradnju i komplementarna znanja o na-

nomaterijalima i procjeni sigurnosti kroz kolaborativni projekt na daljnjem razvoju prilagođenih softverskih rješenja.

nova upotreba i opcija oporavka za otpadnu električnu i elektronič-ku opremu (WEEE) (Ref.: 12 gB 46P5 3P30) · Škotsko poduzeće bavi se obra-dom kućnog i poslovnog otpada elek-trične i elektroničke opreme (WEEE) kroz recikliranje i ponovno korištenje. Tra-že partnere koji mogu podijeliti znanja o novim oblicima ponovnog korištenja i popravka za WEEE ili koji su možda iden-tificirali korištenje određenih WEEE kom-ponenti i proizvoda, uključujući uređaje za napajanje, optičke uređaje, videokaze-te, proizvode za igru, televizore i računala.

novi inovativni metalik premazi/za-vršne glazure za primjenu na die-cast podlogama od cinka (Ref: 12 iE 51S6 3Pgg) · Irska tvrtka za proizvodnju die-

cast proizvoda od cinka, uključujući pro-zore, vrata i namještaj, traži nove inovativ-ne premaze i rješenja za završnu obradu metala. Tvrtka je zainteresirana za razgo-vor s tvrtkama s novim rješenjima pre-maza u cjelini, ali će imati posebnu po-trebu za neelektronanosnim premazima koji stvaraju završni sjajni metalni izgled.

mehaničko sjeckanje/rezanje/mace-racija travne silaže (Ref: 12 iE 51S6 3oo3) · Irski MSP traži uređaj koji će sjec-kati/rezati/namakati travnu silažu. Uređaj bi trebao biti u mogućnosti rezati travnu silažu dužine od 500mm do 5mm. Tvrtka se fokusira na mikroskalu anaerobnih di-gestora za proizvodnju metana za gene-riranje procesa zagrijavanja vode.

novi materijali i dizajn za brzu prera-du i rukovanje osjetljivim stavkama (Ref: 12 gB 4103 3Pm9) · Tvrtka iz Ve-like Britanije prerađuje aluminijske i kosi-

trene tanjure i limenke. Kako oni postaju sve tanji, a postrojenja sve brža, potrebni su novi načini kontrole kinetičke energi-je. Prije svega, za izbjegavanje udubljenja ali i uštede energije i održavanja postro-jenja. Rješenja će vjerojatno doći iz podu-zeća koja se bave specifičnim rješenjima za različite proizvode. Tip suradnje može uključivati daljnji razvoj i prilagodbu.

Proizvodni kapaciteti za ugljiko-ve nanomaterijale (Ref: 12 nl 60Ah 3P6Q) · Spin-off tvrtka s Tehnološkog sveučilišta u Nizozemskoj ima za cilj ra-zviti valorizator, jedinstveni oblik inte-lektualnog vlasništva u nanotehnologiji. Glavna tehnologija uključuje nanokata-lizator za stvaranje ugljičnih nanostruk-turiranih materijala, tzv. ugljične nano-mreže. Traže se proizvodni pogoni za izgaranje postupkom kemijske parne dekompozicije kako bi se povećala proi-zvodnja ovog novog nanomaterijala.

PotRAžnjA zA tEhnologijAmA

RAPEX izvjEšćE

1

5

3

7

8

42

6

8 27. kolovoza 2012.enterprise europe

30. kolovoza - Poslovni susreti na Međunarodnom sajmu Timber - Klagenfurt, Austrija5. rujna - MariMatch, multilateralni poslovni susreti na sajmu SMM, Hamburg, Njemačka5.-7. rujna - seminar Ruske inovacije, Zagreb11. rujna - Poslovni susreti Contact-

Contract MSV 2012, Brno, Češka12. rujna - Radionica za žene poduzetnice - Rijeka13. rujna - poslovni susreti na sajmu MOS, Celje, Slovenija20. rujna - sajam Eurasia Packaging, Istanbul, Turska2. listopada - Radionica za žene poduzetnice - Split

8. listopada - Otvoreni dani 2012. - Europski tjedan regija i gradova12. listopada - Bussines Randez-vous, Ostrava, Češka25.-27. listopada - Greenvest Croatia, Međunarodni gospodarsko-investicijski dani i sajam razvoja, proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu, Zagreb

Kalendar događanja u organizaciji EEN-a Prilog EEN info ZA EEN HrVATSKA PriPrEMA

glAVNi urEdNiKdarko Buković

urEdNiK PrilogAKrešimir Sočković

U okviru Europske poduzetničke mreže, Poslovno-inovacijska agencija Hr-vatske BICRO i Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Za-grebu u suradnji sa Sveučilištem u Moskvi, Ruskom unijom inovacijskih i tehnoloških centara te drugim partnerima iz Ruske Federacije najavljuju seminar i poslovne susrete Ruske inovacije.

Tematski fokus konferencije bit će nanotehnologija i novi materijali te tehnolo-gija vezana uz zaštitu okoliša i sigurnost. Tijekom dva dana ruski istraživači pred-stavit će rezultate recentnih istraživanja u tim područjima, a nakon svake sesije predviđeno je vrijeme za razgovore sa zainteresiranim istraživačima i tvrtkama iz Hrvatske. Susret je zamišljen kao platforma za početak pregovora ruskih i hrvat-skih predstavnika nacionalnih inovacijskih sustava: potpornih institucija, istraži-vačko-razvojnih organizacija te inovativnih poduzeća.

Osim konferencijskog dijela predviđen je i posjet ruske delegacije odabranim in-stitucijama i tvrtkama iz područja nanotehnologije te zaštite okoliša. Hrvatski do-maćini na taj će način partnerima predstaviti dosadašnje inicijative i buduće pla-nove razvoja kapaciteta u sferi nanotehnologije, a razmotrit će se i potencijal za zajedničke razvojno-istraživačke projekte ili transfer tehnologije između Hrvat-ske i Ruske Federacije. Prijave za sudjelovanje primaju se do 3. rujna, isključivo putem online obrasca za prijavu na https://docs.google.com/spreadsheet/viewform?fromEmail=true&formkey=dHkxY09BZVQ2eHFGVTB5X0ZTYXZtUHc6MQ.

Eurasia Packaging 2012 Istanbul je 18. međunarodni sajam ambalažne industrije u organizaciji sajma TÜYAP, u suradnji s ASD udruženjem proi-zvođača pakiranja i uz potporu AMD strojeva za pakiranje, s ESD udrugom proizvođača oznaka, KASAD udru-gom pakiranja kartona, MASD udru-gom pakiranja metalnih proizvoda, OMÜD udruženjem proizvođača va-lovitog kartona i SEPA proizvođačem krute plastike. Sajam se održava od 20. do 23. rujna u Centru za sajmove i kongrese TÜYAP, Büyükçekmece, Ista-nbul, Turska.

Ovaj sajam je najveći, najopsežniji i naj-posjećeniji sajam euroazijske regije što ga čini jednim od pet najvažnijih saj-mova u Europi i aktivan je član Global-nog udruženja izlagačke industrije (UFI) te COPE - konfederacije organizatora saj-mova pakiranja. Godine 2011. na sajmu

je sudjelovala 1031 tvrtka iz 33 zemlje, koje posluju u Americi, Europi i Aziji.

Ukupno je sajam posjetilo 40.753 profe-sionalca - 4761 iz 81 zemlje, a 305.992 iz 78 turskih gradova.

Osim iz Turske, posjetitelja je bilo iz Sred-nje i Istočne Europe, ali i Balkana. U us-poredbi sa 2010. godinom, broj stra-nih posjetitelja povećan je za 16 posto. Osim individualnih posjeta, organiziraju se međunarodne delegacije iz Afganista-na, Albanije, Azerbejdžana, Bosne i Her-cegovine, Bugarske, Egipta, Gruzije, Nje-mačke, Grčke, Irana, Iraka, Italije, Jordana, Kazahstana, Kosova, Kirgistana, Makedo-nije, Rumunjske, Moldavije, Rusije, Srbi-je, Tadžikistana, Tunisa, Turkmenistana, Ukrajine i Uzbekistana.

Više informacija o prijavama meže se naći na www.packagingfair.com.

Hrvatska gospodarska komora-Žu-panijska komora Rijeka i Europska poduzetnička mreža Hrvatske po-zivaju Vas na poslovne susrete koji će se održati 13. rujna u Celju za vri-jeme održavanja sajma obrta MOS.

Poslovni razgovori se organiziraju u okviru mreže komora Nova Alpe Adria, u suradnji Obrtničke komore Slove-nije s gospodarskim komorama Trst, Udine, Rijeka, Pula, gospodarskom ko-morom Koruške te Centrom za vanj-sku trgovinu regije Veneto. Pozivaju se tvrtke iz sljedećih sektora:

· obnovljivi izvori energije· metaloprerađivačka industrija· graditeljstvo· drvoprerađivačka industrija· elektroindustija· proizvodnja plastikeRegistrirati se možete na web stranici www.b2match.eu/slovenia2012 na ko-joj će biti profili svih prijavljenih tvrtki među kojima ćete moći odrabrati su-govornika za poslovne razgovore. Mje-sto susreta bit će Celjski sajam, Dečko-va 1, Celje. Sudjelovanje na poslovnim susretima je besplatno, a službeni jezik je engleski.

Hrvatska gospodarska komora na-javljuje trodnevnu radionicu za po-tencijalne poduzetnice koja će se održati od 12. do 14. rujna u Župa-nijskoj komori Rijeka, na adresi Bule-var oslobođenja 23. Radionica će se

organizirati u suradnji s projektnim partnerima,

a cilj je dovesti zainte-resirane žene (nezapo-slene, studentice...) na razinu pokretanja vla-

stite tvrtke.

Radionica se održava u sklo-pu projekta Entreprene-

urSHEp Croatia - Europska mreža žena ambasadori-ca poduzetništva,

koji provodi HGK sa svojim projektnim par-

tnerima - Visokom ško-lom za ekonomiju, po-

duzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski iz Za-

greba, Tera Tehnopolisom iz Osijeka i Tehnološkim parkom

Varaždin. Nakon onih u Osije-ku i Zagrebu, ovo je treća u

nizu od pet radionica koje će se održati ove godine u pet različitih hrvatskih gra-dova. Preostale dvije radionice će se odr-žati u Splitu od 2. do 4. listopada 2012., te Varaždinu (točan termin još nije utvr-đen). Informacije i materijali s dosadaš-njih radionica dostupni su na službenoj stranici projekta EntrepreneurSHEp Cro-atia na http://entrepreneurshep.een.hr/hr/radionice/.

Svakodnevno se obrađuju dva modu-la, pa će biti pokrivene sljedeće teme: Od poslovne ideje do profita, Sve je marke-ting, marketing je sve, Poslovno planiranje – od kuda krenuti, Organizirajte svoj po-sao, Poduzetnik u elektroničkom poslova-nju te Mogući pravni oblici organiziranja poduzetništva i poslovne odgovornosti.

Kvalitetu seminara osigurat će iskusni predavači partnerske institucije projek-ta - Visoke škole za ekonomiju, poduzet-ništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski iz Zagreba, dok će navedene teme pot-krijepiti svojim primjerima dobre prak-se ambasadorice ženskog poduzetništva koje su najavile svoj dolazak: Lela Blekić, Mira Shalabi, Gordana Nikolić, Diana An-tičić i Maša Smokrović.

Europska poduzetnička mreža po-ziva na poslovne razgovore pod na-zivom Contact-ContractMSV 2012 koji će se održati 11. i 12. rujna u češkom Brnu.

Cilj ovog događanja je pomoći malim i srednjim poduzećima u otvaranju no-vih tržišta i ostvarivanju održivih par-tnerskih veza putem kvalitetnih, una-prijed pažljivo pripremljenih poslovnih kontakata. “Ovo je već osma godina ot-kako organiziramo poslovne susrete i treća da ih organiziramo u okviru Me-

đunarodnog sajma strojarstva u Brnu. Zanimanje za ovakva događanja po-stupno raste pa je tako broj sudionika prošle godine premašio 1800”, istaknuo je izvršni direktor regionalne Gospo-darske komore iz Brna Petr Bajer. U dva dana poslovnih razgovora u Brnu 2011. održano je preko 800 bilateralnih sasta-naka između 122 tvrtke iz 14 različitih zemalja, uključujući Irak i Tursku.

Web stranica događanja je http://c o n n e c t . b 2 b - m a t c h . c o m / m s v / p_index.php.

Međunarodni poslovni susreti u Celju

Seminar i poslovni susreti “Ruske inovacije”

Contact-ContractMSV 2012

Eurasia Packaging 2012 İstanbul

Radionica za poduzetnice