ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA...
Transcript of ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA...
1
OSNOVNA ŠKOLA SVETI ĐURĐ
ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA UČENIKA
U OSNOVNOJ ŠKOLI SVETI ĐURĐ
za 2014. / 2015. školsku godinu
rujan 2014.
2
Temeljem čl. 3. stavka 2. Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, Školski odbor Osnovne škole Sveti Đurđ, Sveti
Đurđ Cvjetna 4, na sjednici održanoj 30. rujna 2014. godine, na prijedlog Učiteljskog vijeća i po razmatranju na sjednici Vijeća roditelja, donio je
Elemente ocjenjivanja, načine i postupke vrednovanja učenika u Osnovnoj školi Sveti Đurđ za 2014./2015. školsku godinu.
1. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz hrvatskog jezika --------------------------------------- 2.
2. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz likovne kulture --------------------------------------- 24.
3. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz glazbene kulture --------------------------------------- 26.
4. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz engleskog jezika --------------------------------------- 28.
5. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz njemačkog jezika --------------------------------------- 35.
6. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz prirodne grupe predmeta --------------------------------------- 41.
7. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz matematike --------------------------------------- 42.
8. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz geografije --------------------------------------- 55.
9. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz povijesti --------------------------------------- 58.
10. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz tehničke kulture --------------------------------------- 61.
11. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz tjelesne i zdravstvene kulture --------------------------------------- 63.
12. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz informatike --------------------------------------- 65.
13. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz vjeronauka --------------------------------------- 67.
14. Elementi ocjenjivanja, načini i postupci vrednovanja učenika iz razredne nastave --------------------------------------- 70.
3
1. ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA UČENIKA IZ HRVATSKOG JEZIKA U
OSNOVNOJ ŠKOLI SVETI ĐURĐ
Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 5. Područje: Hrvatski jezik
Ocj
ena
Hrvatski jezik (prošlost,
sadašnjost, dvojezičnost)
Nepromjenjive vrste
riječi
Imenice
(Sklonidba imenica)
Pridjevi
(određeni i neodređeni oblik
pridjeva; sklonidba i
stupnjevanje pridjeva)
Zamjenice Brojevi Glagoli Subjekt i
predikat
ned
ovo
ljan
Učenik ne razumije razliku između
jednojezičnoga i dvojezičnoga ovladavanja hrvatskim jezikom, ne
razumije ulogu službenoga jezika
niti manjinskoga jezika. Ne razlikuje zavičajne idiome niti ih
prepoznaje u tekstu.
Učenik ne razumije razliku
između promjenjivih i nepromjenjivih riječi. Na
primjerima ne uočava
nepromjenjive riječi.
Učenik ne prepoznaje
imenice u tekstu. Ne zna nabrojiti padeže s padežnim
pitanjima.
Učenik ne prepoznaje pridjeve u
tekstu. Ne razumije razliku između određenog i neodređenog
oblika pridjeva. Ni uz učiteljičinu
pomoć ne može sklanjati niti komparirati pridjeve.
Učenik ne prepoznaje
zamjenice. Ne razumije razliku između govorne,
sugovorne i negovorne
osobe.
Učenik ne može prepoznati
brojeve u tekstu. Ne razumije razliku između
glavnoga i rednoga broja.
Ne piše brojeve u skladu s pravopisom.
Učenik ne može
odrediti glagolski broj i glagolsku
osobu glagolu.
Teško prepoznaje glagole u rečenici.
Učenik u rečenici ne
zna prepoznati predikat i subjekt.
do
vo
ljan
Učenik se uz učiteljičinu pomoć prisjeća razlike između
jednojezičnoga i dvojezičnoga
ovladavanja hrvatskim jezikom, kao i uloge službenoga i
manjinskoga jezika. Uz pomoć
razlikuje zavičajne idiome i prepoznaje ih u tekstu.
Učenik se uz učiteljičinu pomoć dosjeća što su i koje
su nepromjenjive vrste riječi.
Samo ih uz pomoć može prepoznati na primjerima.
Učenik u tekstu prepoznaje imenice. Uz pomoć može
nabrojit padeže s padežnim
pitanjima, ali ih ne zna primijeniti na primjerima.
Učenik uz pomoć pronalazi pridjeve u tekstu određuje im
vrstu te ih komparira.
Reproducira, ali ne razumije razliku između određenog i
neodređenog pridjeva. Ni uz
pomoć ne može pridjevu odrediti padež.
Učenik uz učiteljičinu pomoć u tekstu
prepoznaje osobne
zamjenice u nominativu, ali im ne može odrediti
osobu i broj.
Učenik uz učiteljičinu pomoć pronalazi brojeve u
tekstu te ih razvrstava na
glavne i redne. Ni uz pomoć ne može sklanjati
brojeve. Griješi u pisanju
brojeva.
Učenik uz pomoć mijenja glagole po
glagolskim
osobama u oba broja, ali ih na
tekstu ne može
odrediti.
Učenik uz učiteljičinu pomoć
može odrediti
predikat i subjekt (samo izrečeni).
do
bar
Učenik bez pomoći učiteljice zna
reproducirati pojmove, ali bez njihovoga razumijevanja u
potpunosti. Reproducira primjere
zavičajnih idioma koji su obrađeni na satu ili spomenuti u udžbeniku,
ali se ne snalazi na novom,
nepoznatom tekstu. Nije u
potpunosti osvijestio razliku
službenoga jezika i zavičajnoga
idioma jer u govoru i pismu koristi dijalektizme.
Učenik samostalno definira
nepromjenjive vrste riječi i uglavnom ih samostalno
prepoznaje u tekstu, ali
ponekad miješa promjenjive i nepromjenjive vrste riječi.
Griješi u imenovanju
nepromjenjivih riječi.
Učenik je ovladao nazivima
padeža i padežnim pitanjima na razini reprodukcije. Na
primjerima često griješi,
postavlja kriva padežna pitanja.
Učenik reproducira naučene
primjere određenih i neodređenih pridjeva, ali razliku ne razumije u
potpunosti. Samostalno
komparira pridjeve, no griješi u nepravilnoj komparaciji. Uz
učiteljičinu pomoć pridjevima
može odrediti padež.
Učenik samostalno
reproducira pojam zamjenice, ali ga ne
razumije u potpunosti.
Zna nabrojiti zamjenice, ali često griješi pri
određivanju osobe koju
zamjenice zamjenjuju i
broja. Uz pomoć
uspijeva zamijeniti
imenice, pridjeve i brojeve zamjenicama.
Učenik samostalno
prepoznaje brojeve na primjerima, razvrstava ih
na glavne i redne, ali ne
može samostalno objasniti razliku u njihovu značenju.
Uz pomoć uspijeva
sklanjati brojeve.
Učenik
samostalno mijenja glagole po
glagolskim
osobama u jednini i množini,
prošlosti,
sadašnjosti i
budućnosti, a uz
pomoć uspijeva i
u tekstu odrediti osobu i broj.
Učenik samostalno
definira pojmove, no ima teškoća u
njihovoj primjeni u
rečenici. Izostavlja pomoćne glagole
prilikom
određivanja
predikata te ima
teškoća s
određivanjem neizrečenoga
subjekta.
vrl
o d
ob
ar
Učenik je usvojio ključne pojmove
na očekivanoj razini razumijevanja i primjene. Za svaki pojam iznosi
vlastite primjere. Ponekad se u
govoru i pismu služi zavičajnim idiomom.
Učenik je ovladao
nepromjenjivim riječima na razini samostalnog
prepoznavanja,
razumijevanja i primjene. Samostalno ih određuje i
imenuje. Ponekad griješi u
uporabi prijedloga s(a), k(a) te priloga gdje, kamo, kuda.
Učenik je na očekivanoj
razini ovladao sklonidbom imenica. Postavlja ispravna,
proširena padežna pitanja.
Ponekad miješa dativ i lokativ. Rijetko griješi u
uporabi padežnih oblika u
govoru i pismu.
Učenik je na razini
prepoznavanja, razumijevanja i primjene ovladao komparacijom i
sklonidbom pridjeva te
razlikovanjem određenog i neodređenog pridjeva. Rijetko
griješi u određivanju padeža i
stupnja pridjeva te u uporabi neodređenoga oblika pridjeva.
Učenik prepoznaje,
razumije i primjenjuje naučene pojmove.
Zamjenicama uglavnom
samostalno određuje osobe koje zamjenjuju te
broj. Uglavnom
samostalno zamjenjuje imenice, pridjeve i
brojeve.
Učenik je uglavnom
ovladao brojevima kao vrstom riječi, razumije
razliku između glavnih i
rednih brojeva. Samostalno sklanja brojeve, ali
ponekad griješi u sklonidbi
i uporabi brojeva dva, tri i četiri.
Učenik je usvoji
gradivo na razini prepoznavanja,
razumijevanja i
primjene. Vrlo rijetko griješi u
određivanju
glagolske osobe, broja i vremena.
Učenik samostalno
određuje predikat i subjekt, rijetko
izostavlja pomoćne
glagole. Teškoće mu predstavljaju
rečenice s više
subjekata.
4
od
liča
n
Učenik samostalno definira,
zaključuje i povezuje gradivo. Služi
se dodatnim izvorima znanja. Naučeno samostalno primjenjuje u
govoru i pismu.
Učenik samostalno
prepoznaje, definira,
razlikuje, analizira i zaključuje gradivo. Ne
miješa promjenjive i nepromjenjive riječi.
Pravilno ih upotrebljava u
govoru i pismu.
Učenik je u potpunosti
ovladao sklonidbom padeža
na razini prepoznavanja, definiranja, razlikovanja,
analize i zaključivanja. Ne griješi u određivanju padeža,
prepoznaje jednake oblike
riječi u različitim padežima te se ispravno služi padežnim
oblicima u govoru i pismu.
Učenik samostalno određuje i
pronalazi vlastite primjere
određenih i neodređenih oblika pridjeva te ih pravilno
upotrebljava u govoru i pismu. Samostalno određuje padeže uz
pomoć proširenih padežnih
pitanja. U govoru i pismu pravilno rabi padežne nastavke
određenih i neodređenih pridjeva.
Samostalno komparira pridjeve,
razumije njihove odnose u
stupnjevanju te pravilno rabi
komparative i superlative.
Učenik samostalno
definira, zaključuje i
povezuje gradivo. Bez teškoća pronalazi
zamjenice u tekstu, određuje im osobu i broj
te ih pravilno rabi u
govoru i pismu.
Učenik je u potpunosti
ovladao brojevima kao
vrstom riječi, samostalno ih sklanja, ne griješi ni u
sklonidbi brojeva ni u uporabi brojeva u skladu s
pravopisom.
Učenik
samostalno
definira, zaključuje,
primjenjuje i povezuje gradivo.
Ispravno
upotrebljava glagolske osobe u
govoru i pismu.
Učenik samostalno
primjenjuje i
povezuje gradivo. Samostalno
određuje i gramatički opisuje
gl. predikat i
subjekt.
Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 5. Područje: Jezično izražavanje
Ocj
ena
Veliko početno slovo
(nazivi kontinenata,
država, zemalja,
naroda i naseljenih
mjesta)
Subjektivno i objektivno
pripovijedanje
Subjektivno i
objektivno opisivanje
osobe
Pripovijedanje u
1. i 3. osobi
Stvaralačko
prepričavanje
Rečenični
znakovi
Interpretativno
čitanje književnih
tekstova
Književni i
neknjiževni
tekstovi
ned
ovo
ljan
Učenik nije usvojio pravila o
pisanju velikoga početnog slova u nazivima kontinenata,
država, zemalja, naroda i
naseljenih mjesta.
Učenik ne razumije razliku
između subjektivnog i objektivnog pripovijedanja, ne
može subjektivno i objektivno
iznositi događaje (usmeno i pisano).
Učenik ne razumije razliku
između subjektivnoga i objektivnoga opisa osobe, ne
može stvarati usmeni i pisani
subjektivni i objektivni opis osobe.
Učenik ne razlikuje
pripovijedanje u prvoj i pripovijedanje u trećoj
osobi, tj. ne prepoznaje
sudionika i promatrača zbivanja.
Učenik ne zna stvaralački
prepričavati.
Učenik ne poznaje
pravilo o stavljanju zareza ispred veznika a
i ali te iza usklika i
riječi u vokativu.
Učenik ne poznaje
vrjednote govorenoga jezika stoga ne može
prikladno interpretirati
tekstove.
Učenik ne razlikuje
književne i neknjiževne tekstove.
do
vo
ljan
Učenik je uglavnom usvojio
pravila o pisanju velikoga
početnog slova u nazivima kontinenata, država, zemalja,
naroda i naseljenih mjesta, ali
ih ne zna primijeniti na prikladnim primjerima u skladu
s pravopisom.
Učenik razumije razliku između
subjektivnoga i objektivnoga
pripovijedanja, ali naučeno ne primjenjuje ni u govoru ni u
pismu.
Učenik razumije razliku
između subjektivnoga i
objektivnoga opisivanja osobe, ali naučeno ne
primjenjuje ni u govoru ni u
pismu.
Učenik razlikuje
pripovijedanje u prvoj i
trećoj osobi, ali naučeno ne može primijeniti u
vlastitim pisanim
radovima i usmenom pripovijedanju.
Učenik uz učiteljičinu
pomoć može stvaralački
prepričati kratke priče uvođenjem novog događaja
ili novog lika.
Učenik reproducira
pravila o pisanju
zareza, ali ih ne primjenjuje u pismu.
Učenik uočava razlike u
doživljaju
književnoumjetničkoga djela s obzirom na
različite govorne
interpretacije. Slabo poznaje vrednote
govorenoga jezika stoga
loše interpretativno čita. Nepravilno artikulira
glasove č, ć, dž, đ.
Učenik reproducira
pojmove, ali ih ne zna
prepoznati na primjerima različitih
tekstova.
5
do
bar
Učenik je usvojio pravila o
pisanju velikoga početnog
slova u nazivima kontinenata, država, zemalja, naroda i
naseljenih mjesta, ali često griješi u pisanom izražavanju.
Učenik razlikuje subjektivno i
objektivno pripovijedanje. Uz
pomoć subjektivno i objektivno iznosi događaje (usmeno i
pisano).
Učenik uz pomoć stvara
subjektivni i objektivni opis
osobe (usmeni i pisani). Ne pazi na kompoziciju.
Učenik uz učiteljičinu
pomoć preoblikuje
pripovijedanje u prvoj osobi u pripovijedanje u
trećoj i obrnuto. Ne pazi na kompoziciju
pripovijedanja.
Učenik gotovo samostalno
stvaralački prepričava
događaje uvođenjem jednog do dva nova
elementa. Ne pazi na kompoziciju.
Učenik poznaje pravila
i primjenjuje ih u
pismu, ali često griješi.
Učenik je na prosječnoj
razini ovladao
interpretativnim čitanjem. Čita s nepravilnim
izgovorom nenaglasnica, ne poštuje rečenične
znakove, ima poteškoća s
artikulacijom glasova č, ć, dž, đ.
Učenik uglavnom
samostalno razlikuje
književne i neknjiževne tekstove.
Ne daje vlastite primjere.
vrl
o d
ob
ar
Učenik samostalno definira i
primjenjuje pravila o pisanju velikoga početnoga slova.
Većinu vlastitih pogrješaka ne
uočava sam, ali ih osvješćuje i ispravlja na učiteljičin poticaj.
Učenik prepoznaje i zna
obilježja subjektivnog i objektivnog pripovijedanja,
naučeno samostalno primjenjuje
u govoru i pismu. Rijetko griješi u preoblikovanju subjektivnoga
u objektivno pripovijedanje i
obrnuto.
Učenik prepoznaje i zna
obilježja subjektivnog i objektivnog opisivanja,
naučeno samostalno
primjenjuje u govoru i pismu. Rijetko griješi u
preoblikovanju
subjektivnoga u objektivno opisivanje i obrnuto.
Učenik prepoznaje i zna
obilježja pripovijedanja u prvoj i trećoj osobi,
naučeno samostalno
primjenjuje u govoru i pismu. Rijetko griješi u
preoblikovanju
pripovijedanja iz prve u treću osobu i obrnuto.
Učenik prepoznaje i zna
obilježja stvaralačkog prepričavanja. Zna
stvaralački prepričavati
uvođenjem više novih elemenata.
Učenik samostalno
definira i primjenjuje
pravila o pisanju
zareza. Većinu vlastitih pogrješaka ne uočava
sam, ali ih osvješćuje i
ispravlja na učiteljičin poticaj.
Učenik je uspješno
ovladao interpretativnim čitanjem, pravilno se služi
vrjednotama govorenoga
jezika, griješi jedino u izgovoru glasova č, ć, đ i
dž.
Učenik samostalno
definira, prepoznaje i primjenjuje obilježja
književnih i
neknjiževnih tekstova. Daje vlastite primjere.
od
liča
n
Učenik je ovladao, osvijestio,
usustavio pravila o pisanju
velikoga početnoga slova. Sustavno ih primjenjuje u
pismu. Istražuje i komentira
pravopisnu problematiku.
Učenik prepoznaje, zna,
zaključuje i komentira obilježja
subjektivnog i objektivnog pripovijedanja, pravilno ih
koristi u govoru i pismu, pazi na
kompoziciju. Prepoznaje subjektivno i objektivno
pripovijedanje u pripovjednim
tekstovima. Samostalno preoblikuje način pripovijedanja.
Učenik prepoznaje, zna,
zaključuje i komentira
obilježja subjektivnog i objektivnog opisivanja
osobe, pravilno ga koristi u
govoru i pismu, pazi na kompoziciju. Prepoznaje
subjektivno i objektivno
pripovijedanje u pripovjednim tekstovima.
Samostalno preoblikuje
način opisivanja.
Učenik prepoznaje, zna,
zaključuje i komentira
obilježja pripovijedanja u prvoj i trećoj osobi.,
pravilno ih koristi u
govoru i pismu, pazi na kompoziciju. Prepoznaje
subjektivno i objektivno
pripovijedanje u pripovjednim
tekstovima. Samostalno
preoblikuje način pripovijedanja.
Učenik prepoznaje, zna,
zaključuje i komentira
obilježja stvaralačkog prepričavanja, pravilno ih
koristi u govoru i pismu,
pazi na kompoziciju. Vrlo je originalan u stvaranju
novih sadržaja.
Učenik je ovladao,
osvijestio, usustavio
pravila o stavljanju zareza . Sustavno ih
primjenjuje u pismu.
Istražuje i komentira pravopisnu
problematiku.
Učenik je u potpunosti
ovladao interpretativnim
čitanjem prema kojemu pokazuje izrazitu
sklonost. Pokazuje visoki
stupanj usvojenosti ortoepske norme.
Učenik prepoznaje,
zna, zaključuje i
komentira obilježja književnih i
neknjiževnih tekstova.
Zamjećuje ulogu pridjeva i imenica te
slikovitih izraza u
tekstu.
Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 5. Područje: Književnost
Ocj
ena
Višeznačnost riječi
(preneseno značenje riječi)
Obilježja lirike Obilježja epike
(lik, fabula,
pustolovni roman)
Obilježja lirike (motivi,
pjesničke slike, stih, vrste
lirskih pjesama)
Stilska izražajna sredstva
(personifikacija, epitet,
onomatopeja, kontrast,
usporedba)
Obilježja drame
ned
ovolj
an
Učenik ne razumije i ne može
reproducirati pojmove osnovnog i
prenesenog značenja riječi. U
tekstu ne prepoznaje riječi
prenesenoga značenja.
Učenik ne raspoznaje
obilježja lirike. Ne
pokazuje interes za
čitanje i interpretaciju
lirskih djela.
Učenik ne raspoznaje
obilježja epike. Ne
pokazuje interes za
čitanje i interpretaciju
epskih djela.
Učenik ne može samostalno
reproducirati ključne pojmove. Ne
može odrediti vrstu pjesme prema
temi. Ne razlikuje vezani od
slobodnoga stiha niti vrstu stiha
prema broju slogova. Ne raspoznaje
motive.
Učenik ne može samostalno
reproducirati ključne
pojmove. Ne prepoznaje ih u
poetskome i pripovjednome
tekstu.
Učenik ne razlikuje dramu kao poseban
književni rod. Ne uočava obilježja
dramskoga teksta. Ne razlikuje dijalog od
monologa. Ne razumije ulogu didaskalija.
Ne pokazuje interes za čitanje dramskoga
teksta.
6
dovolj
an
Učenik se uz učiteljičinu pomoć
prisjeća razlike između osnovnog
i prenesenog značenja. U tekstu
označenim riječima može odrediti
jesu li u osnovnom ili u
prenesenom značenju.
Učenik uz učiteljičinu
pomoć reproducira
obilježja lirike, ali ih ne
može prepoznati i
primijeniti na primjerima.
Učenik djelomično
reproducira obilježja
epike. Ne može ih
prepoznati na
primjerima. Miješa
lirska i epska
obilježja.
Učenik uz pomoć reproducira
ključne pojmove te razlikuje vezani
od slobodnog stiha. Zajedno s
učiteljicom određuje vrstu lirske
pjesme i vrste stihova prema broju
slogova.
Učenik uz učiteljičinu pomoć
reproducira ključne pojmove,
ali ih ne prepoznaje u
poetskome i pripovjednome
tekstu.
Učenik uz pomoć reproducira ključne
pojmove, prepoznaje dramu kao književni
rod, razlikuje dijalog od monologa. Uz
učiteljičinu pomoć objašnjava ulogu
didaskalija.
dobar
Učenik sam reproducira pojmove
jednoznačnosti i višeznačnosti,
ali bez njihovog razumijevanja u
potpunosti. Ne može vlastitim
primjerima oprimjeriti
višeznačne riječi, već samo
primjerima iz udžbenika.
Višeznačne riječi ne primjenjuje
prikladno u jezičnim
djelatnostima. U govoru i tekstu
može uočiti riječ prenesenog
značenja, ali ne može objasniti
njezino stvarno značenje.
Učenik uglavnom
samostalno reproducira
obilježja lirike i uz pomoć
ih pronalazi na
primjerima lirskih
pjesama.
Učenik uglavnom
samostalno definira
obilježja epike.
Uočava pripovijedanje
kao temeljni epski
postupak, prepoznaje
glavne i sporedne
likove. Uz učiteljičinu
pomoć prepoznaje i
imenuje dijelove
fabule i uočava
osnovnu misao teksta.
Učenik uglavnom samostalno
reproducira ključne pojmove.
Samostalno razlikuje vezani od
slobodnog stiha. Zna definirati vrstu
stiha prema broju slogova, ali često
griješi u primjeni na pjesmi. Navodi
primjere obrađene na satu.
Učenik uglavnom samostalno
definira ključne pojmove, a
uz učiteljičinu pomoć ih
prepoznaje u primjerima.
Učenik uglavnom samostalno definira
ključne pojmove, a uz učiteljičinu pomoć
ih prepoznaje u primjerima.
vrl
o d
ob
ar
Učenik prepoznaje, razumije i
primjenjuje naučene pojmove.
Vlastitim primjerima može
oprimjeriti višeznačne riječi.
Ponekad griješi u uporabi
višeznačnih riječi u jezičnim
djelatnostima.
Učenik gotovo
samostalno uočava
obilježja lirike na
primjerima lirskih
pjesama. Aktivno
sudjeluje u obradi lirskih
djela.
Učenik gotovo
samostalno uočava
obilježja epike u
tekstu. Samostalno
uočava osnovnu misao
teksta, imenuje
dijelove fabule,
uočava poglavlja.
Aktivno sudjeluje u
obradi epskih djela.
Učenik gotovo samostalno
prepoznaje, definira i primjenjuje
naučene pojmove. Navodi vlastite
primjere. Aktivno sudjeluje u
interpretaciji lirskih djela.
Učenik gotovo samostalno
prepoznaje, definira i
primjenjuje naučene pojmove.
Aktivno sudjeluje u
interpretaciji poetskoga i
pripovjednoga teksta.
Učenik gotovo samostalno prepoznaje,
definira i primjenjuje naučene pojmove.
Aktivno sudjeluje u interpretaciji
dramskoga teksta.
odli
čan
Učenik samostalno zaključuje i
definira gradivo te ga prikladno
primjenjuje u jezičnim
djelatnostima (govorenje,
slušanje, čitanje, pisanje).
Učenik u potpunosti
prepoznaje, razumije,
objašnjava, analizira,
raščlanjuje lirska
obilježja. Uočava
kratkoću i osjećajnost kao
bitne sastavnice u
nastajanju lirskih djela.
Učenik u potpunosti
prepoznaje, razumije,
objašnjava, analizira,
raščlanjuje epska
obilježja. Vodi iscrpan
dnevnik čitanja. Čita
više od zadanoga.
Učenik u potpunosti prepoznaje,
razumije, objašnjava, analizira,
raščlanjuje gradivo. Povezuje i
komentira naučeno gradivo pri
interpretaciji novih lirskih pjesama.
Učenik sve naučene pojmove
samostalno definira, razumije,
uočava. Povezuje i komentira
naučeno gradivo pri
interpretaciji novih poetskih i
pripovjednih tekstova.
Učenik sve naučene pojmove samostalno
definira, razumije, uočava. Povezuje i
komentira naučeno gradivo pri
interpretaciji novih dramskih tekstova.
Povezuje dramski tekst s kazališnim
izražajnim sredstvima.
Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 5. Područje: Medijska kultura
Ocj
ena
Mediji Filmski rodovi Animirani film Tisak Kazalište
7
ned
ovolj
an Učenik ne razumije ulogu medija
kao prijenosnika poruke ni tijek
priopćajnoga procesa. Ni uz
pomoć ne može razvrstati medije
na tradicionalne i na suvremene.
Učenik ne prepoznaje i ne
razlikuje filmske rodove. Ne
pokazuje interes za film.
Učenik ne prepoznaje i ne
razlikuje filmske rodove, ne
može reproducirati osnovna
obilježja animiranoga filma.
Ne pokazuje interes za
gledanje animiranoga filma.
Učenik ne prepoznaje i ne
razlikuje vrste tiska.
Učenik ne može prepoznati kazališna
izražajna sredstva. Ne pokazuje interes za
kazalište.
dovolj
an
Učenik uz učiteljičinu pomoć zna
razvrstati medije na tradicionalne
i na suvremene, no ne može
objasniti tijek priopćajnog
procesa.
Učenik uz pomoć zna
nabrojiti filmske rodove te
svaki oprimjeriti primjerima
obrađenima na satu.
Učenik uz učiteljičinu
pomoć reproducira osnovna
obilježja animiranog filma.
Ne razlikuje crtani film od
lutkarskoga filma.
Učenik uz pomoć zna nabrojiti
vrste tiska, ali ih ne zna
oprimjeriti.
Učenik na razini dosjećanja, uz
učiteljičinu pomoć, zna nabrojiti izražajna
sredstva, ali ih ne može prepoznati u
predstavi.
dobar
Učenik samostalno razvrstava
medije, ali mu nije u potpunosti
jasna uloga medija kao
posrednika između pošiljatelja i
primatelja.
Učenik uglavnom samostalno
prepoznaje i razlikuje filmske
rodove.
Učenik uglavnom
samostalno reproducira
osnovna obilježja
animiranoga filma te uz
učiteljičinu pomoć
objašnjava razliku između
crtanoga i lutkarskoga
filma.
Učenik uglavnom samostalno
prepoznaje i razlikuje vrste
tiska.
Učenik uglavnom samostalno definira i
prepoznaje kazališna izražajna sredstva u
predstavi (scenografiju, kostimografiju,
rasvjetu).
vrl
o d
ob
ar
Učenik je ovladao pojmovima o
medijima na razini razumijevanja
i primjene. Pokazuje interes samo
za pojedinu vrstu medija.
Učenik gotovo u
potpunostiprepoznaje,
definira, razumije, objašnjava,
, oprimjeruje i primjenjuje
znanje o filmskim rodovima,
ali ne pokazuje interes za
istraživački i stvaralački rad.
Učenik gotovo u
potpunostiprepoznaje,
definira, razumije,
objašnjava, , oprimjeruje i
primjenjuje znanje o
animiranom filmu, ali ne
pokazuje interes za
istraživački.
Učenik gotovo u potpunosti
prepoznaje, definira, razumije,
objašnjava, , oprimjeruje i
primjenjuje znanje o tisku, ali
ne pokazuje interes za
istraživački i stvaralački rad.
Učenik je ovladao pojmovima kazališnih
izražajnih sredstava na razini
prepoznavanja, razumijevanja i primjene,
ali ne pokazuje interes za istraživački i
stvaralački rad.
odli
čan
Učenik u potpunosti prepoznaje,
definira, razumije, objašnjava, ,
oprimjeruje i primjenjuje znanje o
medijima.
Samostalno istražuje.
Učenik u potpunosti
prepoznaje, definira,
razumije, objašnjava, ,
oprimjeruje i primjenjuje
znanje o filmskim rodovima.
Samostalno istražuje.
Učenik u potpunosti
prepoznaje, definira,
razumije, objašnjava, ,
oprimjeruje i primjenjuje
znanje o animiranome
filmu. Samostalno istražuje.
Učenik u potpunosti
prepoznaje, definira, razumije,
objašnjava, , oprimjeruje i
primjenjuje znanje o tisku.
Samostalno čita i istražuje.
Učenik u potpunosti prepoznaje, definira,
razumije, objašnjava, , oprimjeruje i
primjenjuje znanje o kazališnim
izražajnim sredstvima.
Samostalno istražuje i stvara.
8
Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 6. Područje: Hrvatski jezik
Ocj
ena
Vrste zamjenica
(osobne, posvojne,
povratno-posvojna,
povratna, pokazne)
Glagoli po vidu i
predmetu radnje
Nesprezivi glagolski
oblici (infinitiv, gl.
pridjevi) i gl. im.
Prezent Prošli glagolski oblici
(perfekt, aorist,
imperfekt,
pluskvamperfekt)
Futur 1. i futur 2. Glagolski načini
(kondicional i
imperativ)
Vrste
predikata
Počeci hrvatske
pismenosti
ned
ov
olj
an
Učenik ne razumije,
ne prepoznaje, ne
zna definirati
zamjenice. Ne zna
sklanjati zamjenice.
Ne prepoznaje, ne
razlikuje i ne zna
definirati glagole po
predmetu radnje i po
vidu.
Učenik ne prepoznaje,
ne razlikuje i ne zna
definirati nesprezive
glagolske oblike.
Ne prepoznaje, ne
zna definirati
prezent. Ne može
sprezati glagole u
prezentu.
Ne prepoznaje i ne
razlikuje prošle
glagolske oblike. Ne
zna definirati prošle
glagolske oblike.
Ne razumije i ne
prepoznaje future.
Ne zna ih niti
definirati.
Ne razlikuje i ne
uočava glagolske
načine.
Ne prepoznaje
predikate. Ne
razlikuje
imenski i
glagolski
predikat.
Ne razlikuje
latinicu, ćirilicu i
glagoljicu. Ne zna
ništa o počecima
hrvatske
pismenosti.
do
vo
ljan
S teškoćama sklanja
zamjenice. Uz
pomoć definira
zamjenice, ali ih ne
prepoznaje u tekstu.
Uz pomoć uspijeva
definirati i razlikovati
glagole po vidu i
predmetu radnje.
Uz pomoć prepoznaje
i razlikuje infinitiv i
gl. pridjeve, definira
infinitivne završetke i
tvori glagolske
pridjeve.
Spreže glagole u
prezentu uz pomoć.
Može definirati i
prepoznati prezent.
Prepoznaje perfekt i
vlada oblicima perfekta
pomoćnih glagola.
Može definirati neke
prošle glagolske oblike.
Prepoznaje jednostavne
i složene glagolske
oblike.
Uz pomoć
prepoznaje futur
prvi i drugi, ali ih
ne piše niti
izgovara pravilno.
Uz pomoć
prepoznaje
imperative, iskazuje
zapovijed i molbu
imperativom.
Prepoznaje
kondicionale.
Uz pomoć
uočava
glagolski
predikat.
Razlikuje latinicu,
ćirilicu i
glagoljicu.
Prepoznaje pismo
kojim je pisan
tekst. Zna samo
neke podatke o
Baščanskoj ploči.
do
bar
U tekstu djelomično
prepoznaje
zamjenice. Uspijeva
sklanjati zamjenice.
Prepoznaje
naglašene i
nenaglašene oblike
zamjenica.
Može definirati,
razlikovati i
prepoznati glagole po
vidu i predmetu
radnje. Uočava i
razlikuje najčešće
vidske parnjake.
Prepoznaje i tvori
glagolske pridjeve, ali
ih ne rabi pravilno.
Razlikuje i pravilno
rabi infinitiv i
glagolsku imenicu.
Prepoznaje prezent,
usvojio prezent
pomoćnih glagola,
spreže glagole uz
poteškoće. Katkad
ne rabi prezent
prikladno u govoru i
pismu.
Prepoznaje oblike
perfekta i prikladno ga
rabi u govoru i pismu.
Uz pomoć prepoznaje i
ostale prošle oblike,
razlikuje jednostavne i
složene gl. oblike.
Uočava i
prepoznaje future,
pravilno ih piše i
izgovara. Spreže
glagole u futuru
prvom.
Razumijeva značenje
i tvorbu imperativa i
kondicionala.
Prepoznaje glagolske
načine u tekstu. Ne
rabi uvijek pravilno
kondicionale u
govoru i pismu.
Definira
imenski i
glagolski
predikat, ali ih
rijetko
prepoznaje u
rečenici.
Zna osnovne
podatke o
Baščanskoj ploči i
prvoj tiskanoj
knjizi.
vrl
o d
ob
ar
Učenik definira,
prepoznaje i
razumije zamjenice.
Bez poteškoća
sklanja zamjenice.
Bez poteškoća
razlikuje i prepoznaje
glagole po vidu i
predmetu radnje.
Uočava i razlikuje
najčešće vidske
parnjake. Rabi glagole
po predmetu radnje u
skladu s normom.
Prepoznaje, tvori i
pravilno rabi gl.
pridjeve i gl. imenice.
Razlikuje i pravilno
rabi infinitiv.
Razumije ulogu
infinitiva u tvorbi
glagolskih oblika i u
dopuni glagola.
Bez poteškoća
spreže glagole u
prezentu, razlikuje
prezent pomoćnih
glagola. Prikladno
rabi prezent u
govoru i pismu.
Učenik samostalno
prepoznaje prošle
glagolske oblike.
Uspješno zamjenjuje
aorist, imperfekt i
pluskvamperfekt
perfektom.
Razumije značenja
i tvorbe futura. Bez
teškoća ih uočava i
spreže glagole u
futuru. Uglavnom
pravilno
zamjenjuje futur
drugi svršenim
prezentom.
Razlikuje
istoobličnice
imperativa i prezenta
u rečenici. Pravilno
tvori, prepoznaje i
koristi glagolske
načine.
Razumije i
uglavnom bez
teškoća
prepoznaje
predikate.
Zna gotovo sve
podatke o
spomenicima
hrvatske
pismenosti.
9
od
liča
n
Učenik samostalno
prepoznaje, definira,
razlikuje, analizira i
zaključuje gradivo.
Naučenim se služi u
govoru i pismu.
Učenik razumije,
prepoznaje, razlikuje i
analizira glagole po
vidu i predmetu
radnje. S lakoćom daje
vlastite primjere.
Bez poteškoća
prepoznaje, razlikuje,
tvori, rabi i analizira
nesprezive gl. oblike i
gl. imenice.
Razumije i bez
poteškoća
prepoznaje prezent,
spreže glagole u
prezentu i uvijek
prikladno rabi
prezent u govoru i
pismu.
Samostalno i bez
poteškoća prepoznaje i
razumije prošle
glagolske oblike,
prikladno ih rabi u
govoru i pismu.
Razumije,
prepoznaje i tvori
futur 1. i 2.
Pravilno
zamjenjuje futur 2.
svršenim
prezentom i
preoblikuje prezent
u oba futura.
Bez poteškoća
uočava, razumije
razlikuje, tvori i rabi
glagolske oblike.
Razumije,
prepoznaje i
analizira
predikate.
Navodi vlastite
primjere.
Izvrsno usvojio
gradivo o
počecima hrvatske
pismenosti. Zna
sve važne
povijesne podatke.
Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 6. Područje: Jezično izražavanje
Ocj
ena
Veliko početno slovo Rečenični i pravopisni
znakovi
Prepričavanje
(stvaralačko,
sažeto)
Razgovor Portret Opis otvorenoga i
zatvorenoga prostora
Dramatizacija
pripovjednoga
teksta
Interpretativno čitanje
i krasnoslov
ned
ov
olj
an
Učenik ne zna pravila o
pisanju velikog početnog
slova. Pravilno piše samo
najjednostavnije primjere.
Ne poznaje, ne razumije
trotočje, izostavnik,
crticu, zagradu, ne
primjenjuje ih u pisanju.
Ne može niti uz
pomoć stvaralački
prepričati tekst niti
ga sažeti.
Ne razlikuje
službeni i privatni
razgovor. Ne
sudjeluje u
razgovoru.
Ne razlikuje vanjski
od unutarnjeg opisa
lika. Ne zna opisati
lik.
Ne zna opisati
otvoreni i zatvoreni
prostor.
Ne zna preoblikovati
pripovjedni tekst u
dramski.
Čita s poteškoćama i bez
izražajnosti, ne zna
krasnosloviti.
do
vo
ljan
Učenik zna neka pravila o
pisanju velikog početnog
slova, ali griješi u primjeni.
Samo uz pomoć
uspijeva razlikovati
rečenične i pravopisne
znakove. Pravilno piše
samo najjednostavnije
primjere.
Uz pomoć sažeto
prepričava glavne
događaje i bitne
pojedinosti.
Razlikuje primjere
službenog i
privatnog
razgovora.
Uz pomoć razlikuje
vanjski od
unutarnjeg opisa
lika. Uz pomoć
opisuje lik.
Pokušava opisati
otvoreni i zatvoreni
prostor. Nema plan
opisa.
Uz pomoć uspijeva
preoblikovati
pripovjedni tekst u
vrlo jednostavan
dramski.
Čita uz manje teškoće, ne
zna izraziti doživljaj
teksta prikladnim
interpretativnim
čitanjem. Krasnoslovi uz
poteškoće.
do
bar
Učenik poznaje većinu
pravila o pisanju velikog
početnog slova i djelomično
ih primjenjuje. Koristi
pravopis uz poticaj.
Razlikuje rečenične i
pravopisne znakove,
djelomično razumije
njihovu upotrebu i
uglavnom ih pravilno
piše.
Može bez pomoći
sažeti tekst, ali treba
pomoć u
prepričavanju s
promjenom
gledišta.
Navodi vlastite
primjere situacija u
kojima se vodi
službeni i privatni
razgovor.
Razlikuje vanjski od
unutarnjeg opisa
lika. Stvara plan
opisa, pokušava
portretirati lik, ali
nije dosljedan u
opisivanju.
Nepotpun plan opisa
pa opis otvorenog i
zatvorenog prostora
nije skladan. Ne
poštuje dosljedno
gramatička i
pravopisna pravila.
Dramatizira
pripovjedni tekst
koristeći dijalog i
monolog.
U čitanju ne izražava
uvijek doživljaj teksta.
Krasnoslovi uz manje
teškoće. Ne poštuje
uvijek vrednote
govorenog jezika.
10
vrl
o d
ob
ar
Učenik razumije većinu
pravila o pisanju velikog
početnog slova i uglavnom
ih dosljedno primjenjuje.
Samostalno se služi
pravopisom.
Razumije rečenične i
pravopisne znakove,
pravilno ih piše i
uglavnom ih zna
ostvariti u čitanju.
Samostalno
oblikuje sažetak
(usmeno i pisano).
Prepričava tekst
usmeno i pisano
mijenjajući gledište.
Usvojio pravila
dobrog i kulturnog
razgovora. Rado
sudjeluje u
razgovoru na satu.
Samostalno
portretira lik na
temelju prethodno
stvorenoga plana.
Uglavnom poštuje
gramatička i
pravopisna pravila.
Na temelju plana
opisa stvara dobar
opis otvorenog i
zatvorenog prostora.
Uglavnom poštuje
gramatička i
pravopisna pravila.
Uspješno dramatizira
pripovjedni tekst
koristeći dijalog,
monolog i
didaskalije.
Sudjeluje u
uprizorenju
dramskog teksta.
Uglavnom uspješno
interpretativno čita i
krasnoslovi poštujući
vrednote govorenog
jezika.
od
liča
n
Učenik je ovladao i
osvijestio sva pravila o
pisanju velikog početnog
slova. Sustavno ih i bez
poteškoća primjenjuje.
Učenik u potpunosti
razumije i primjenjuje
rečenične i pravopisne
znakove. Bez teškoća
primjenjuje naučena
pravila u pisanju i
čitanju.
Samostalno i bez
poteškoća oblikuje
usmeni i pisani
sažetak i prepričava
tekst usmeno i
pisano mijenjajući
gledište.
Bez teškoća
sudjeluje u
razgovoru poštujući
vrednote govorenog
jezika. Ima bogat
rječnik. Spretno se
izražava, poštuje
temu i svrhu
razgovora.
Iznimno uspješan u
portretiranju lika.
Poštuje gramatička i
pravopisna pravila.
Ima bogat rječnik.
Iznimno uspješan u
opisivanju otvorenog i
zatvorenog prostora.
Zapaža detalje, stvara
skladnu kompoziciju
opisa. Ima bogat
rječnik.
Vrlo uspješan u
dramatizaciji teksta.
Rado sudjeluje u
uprizorenju
dramskog teksta,
izrađuje scenografiju
i kostime.
S lakoćom i vrlo
uspješno interpretativno
čita i krasnoslovi.
Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 6. Područje: Književnost
Ocj
ena
Usmena narodna
književnost
Prozne vrste: basna,
bajka, crtica,
anegdota, vic, roman
Povjestice Stilska izražajna sredstva:
usporedba, epitet,
kontrast, personifikacija,
preneseno značenje,
onomatopeja, ponavljanje,
asonanca, aliteracija
Obilježja lirike
(motivi,
pjesničke slike,
stih, vrste lirskih
pjesama)
Dijalektno
pjesništvo
Vrste kitica, vrste
rima
Dramski tekst
ned
ov
olj
an
Ne prepoznaje obilježja
usmene narodne
književnosti. Ne
sudjeluje u
interpretaciji književnih
djela.
Ne prepoznaje i ne
uočava obilježja
proznih vrsta. Ne
sudjeluje u
interpretaciji
književnih djela.
Ne razumije i ne
prepoznaje obilježja
povjestice. Ne
sudjeluje u
interpretaciji
književnih djela.
Učenik se prisjeća naziva
stilskih izražajnih sredstava,
ali ih ne zna definirati niti
uočiti u književnom tekstu.
Učenik ne može
samostalno
reproducirati
ključne pojmove.
Ne uočava, ne
razumije zavičajne
motive i govore.
Ne razlikuje vrste kitica
prema broju stihova niti
vrste rima.
Ne uočava obilježja
dramskog teksta.
do
vo
ljan
Prisjeća se osnovnih
obilježja usmene
narodne književnosti,
ali ih ne prepoznaje u
tekstu. Ne razumije
odnose među likovima.
Prisjeća se osnovnih
obilježja proznih
vrsta, ali ih ne uočava
u tekstu. Ne razumije
odnose među
likovima.
Prisjeća se osnovnih
obilježja povjestice,
ali ih ne uočava u
tekstu. Ne razlikuje
povjesticu od lirske
pjesme.
Učenik definira pojmove i
uočava ih u poznatim
tekstovima.
Uočava pjesničke
slike, motive, vrste
stiha samo u
poznatim
tekstovima.
Razlikuje pjesme
pisane kajkavskim,
čakavskim i
štokavskim
narječjem, ali ne
uočava zavičajne
motive.
Uz pomoć se prisjeća i
imenuje neke vrste
kitica i rima.
Uz pomoć se prisjeća
obilježja dramskog
teksta te uočava samo
neka obilježja u
poznatim tekstovima.
11
do
bar
Uglavnom prepoznaje
osobine usmene
narodne književnosti i
uočava ih u književnom
djelu. Uglavnom
uočava postupke likova
i njihove odnose.
Razumije i uočava
samo neke osobine
proznih vrsta.
Uglavnom razumije
postupke likova i
njihove odnose.
Uglavnom razumije i
uočava obilježja
povjestice. Razlikuje
ju od lirske pjesme.
Uglavnom uočava
obilježja pjesničkog i
pripovjednog
izražavanja.
Učenik razumije i definira
pojmove, prepoznaje ih u
poznatim i nepoznatim
književnim tekstovima.
Uglavnom razumije
i uočava pjesničke
slike u poznatim i
nepoznatim
tekstovima,
prepoznaje motive,
može odrediti vrstu
pjesme.
Uglavnom
prepoznaje i
razumije suodnos
zavičajnog govora i
zavičajnih tema i
motiva.
Uglavnom prepoznaje
vrste rime i imenuje
vrste kitica prema broju
stihova.
Uglavnom uočava
obilježja i dijelove
dramskog teksta.
vrl
o d
ob
ar
Samostalno uočava
osobine usmene
narodne književnosti,
uočava odnose među
likovima i komentira
njihove postupke.
Uglavnom samostalno
uočava osobine
proznih vrsta i odnose
među likovima.
Komentira postupke
likova.
Samostalno uočava
gotovo sva obilježja
povjestice. Komentira
postupke likova.
Prepoznaje i objašnjava
ulogu stilskih izražajnih
sredstava u književnim
tekstovima.
Samostalno uočava
gotovo sve vrste
pjesničkih slika,
izdvaja motive,
samostalno određuje
vrstu stiha i vrstu
pjesme.
Samostalno
prepoznaje i
razumije suodnos
zavičajnog govora i
zavičajnih tema i
motiva. Uočava
ritmičnost u
pjesmama.
Samostalno prepoznaje
i imenuje većinu kitica.
Uočava rimu u
poznatim i nepoznatim
tekstovima i imenuje
vrste rime.
Samostalno uočava
obilježja i dijelove
dramskog teksta.
Prepoznaje dramski
sukob kao temelj
dramske radnje.
od
liča
n
Prepoznaje, razumije,
objašnjava, analizira
obilježja usmene
narodne književnosti.
Samostalno nalazi sva
obilježja u novim
tekstovima. Razumije i
komentira postupke
likova.
Prepoznaje, razumije,
objašnjava, analizira
obilježja proznih
vrsta. Samostalno
nalazi sva obilježja u
novim tekstovima.
Razumije i komentira
postupke likova.
Prepoznaje, razumije,
objašnjava, analizira
obilježja povjestice.
Samostalno nalazi sva
obilježja u novim
tekstovima. Razumije
i komentira postupke
likova.
Učenik s lakoćom definira,
uočava i razumije stilska
sredstva. Povezuje i
komentira naučeno gradivo
pri interpretaciji novih
književnih djela. Ostvaruje
tekstove sa zadanim
stilskim sredstvima.
S lakoćom
prepoznaje,
razumije,
objašnjava i
analizira sve ključne
pojmove. Navodi
vlastite primjere.
S lakoćom
prepoznaje,
razumije,
objašnjava i
analizira dijalektno
pjesništvo. Stvara
pjesme na svom
dijalektu.
Bez poteškoća
prepoznaje i imenuje
sve vrste kitica i rima.
Sam stvara pjesme s
uspješnim primjerima
rime.
Bez poteškoća
prepoznaje, razumije,
objašnjava i analizira
obilježja i dijelove
dramskog teksta.
Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 6. Područje: Medijska kultura
Ocj
ena
Filmska izražajna sredstva Mreža (internet) Strip
ned
ov
olj
an
Ne prepoznaje i ne razumije filmska
izražajna sredstva.
Ne koristi se i ne snalazi na mrežnim
stranicama.
Ne prepoznaje izražajna sredstva stripa.
do
vo
ljan
Uz pomoć prepoznaje samo neka filmska
izražajna sredstva.
Uz pomoć nalazi mrežne stranice s temama
iz hrvatskog jezika i književnosti.
Uz pomoć prepoznaje izražajna sredstva stripa
na poznatim primjerima.
12
do
bar
Uglavnom prepoznaje i uočava filmska
izražajna sredstva.
Uglavnom samostalno pretražuje i nalazi
tražene podatke na mrežnim stranicama.
Uglavnom prepoznaje izražajna sredstva stripa
na poznatim i nepoznatim primjerima. Uočava
sličnosti između filmskog kadra i kvadrata
stripa.
vrl
o d
ob
ar
Samostalno razlikuje i uočava vrste kadrova,
planova i kutove snimanja.
Samostalno pretražuje i nalazi tražene
podatke na mrežnim stranicama.
Samostalno prepoznaje izražajna sredstva
stripa. Uočava sličnosti i razlike između
filmskog kadra i kvadrata stripa.
od
liča
n
S lakoćom uočava, razlikuje, objašnjava i
analizira filmska izražajna sredstva.
Pronalazi, uspoređuje i analizira različite
mrežne stranice. Kritički ih prosuđuje.
Bez poteškoća prepoznaje, uspoređuje i
analizira izražajna sredstva stripa. Samostalno
izrađuje strip. Kritički prosuđuje različite vrste
stripova.
Kriterij ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 7. Područje: Jezik
ocjena Objekt Priložne oznake Atribut i apozicija Zamjenice i njihova
uloga u rečenici
Jednostavna rečenica,
subjekt i predikat
Složena rečenica Nezavisno složena
rečenica
nedovoljan Ne zna definirati objekt, ne prepoznaje ga u rečenici.
Učenik ne zna definirati priložne oznake, ne
prepoznaje ih u
rečenici.
Učenik ne zna definirati atribut i apoziciju, ne
prepoznaje ih u
rečenici.
Učenik ne zna objasniti zamjenice, navesti vrste
zamjenica, ne
prepoznaje ih u tekst.
Učenik ne zna objasniti pojam jednostavne
rečenice, ne zna
objasniti pojam subjekt i predikat.
Ne zna objasniti pojam, ne zna navesti načine
kojim nastaju složene
rečenice.
Ne zna objasniti pojam, i uz pomoć učitelja ne
može riješiti
najjednostavniji zadatak.
dovoljan Zna definirati objekt, prepoznaje ga u rečenici samo uz pomoć učitelja.
Zna definirati priložne oznake, prepoznaje ih u
rečenici samo uz pomoć
učitelja.
Zna definirati atribut i apoziciju, prepoznaje ih
u rečenici samo uz
pomoć učitelja.
Učenik zna navesti i objasniti navedene
pojmove, ali ih
prepoznaje samo uz pomoć učitelja.
Zna objasniti pojam, navodi vrste
jednostavnih rečenica.
Teže prepoznaje neoglagoljenu i
besubjektnu rečenicu, uz pomoć prepoznaje
subjekt i predikat.
Zna objasniti pojam, navodi vrste nastajanja
složenih rečenica, ne
prepoznaje veznička sredstva, ne može
samostalno riješiti zadatke.
Učenik definira NSR, ali ju prepoznaje samo
uz pomoć učitelja.
13
dobar Učenik zna objasniti objekt,
prepoznaje ga u rečenici, zna objasniti
razliku između izravnog i neizravnog objekta, ali u rečenici griješi u
određivanju vrste objekta.
Učenik zna objasniti
priložne oznake,
prepoznaje ih u rečenici, zna navesti
vrste priložnih oznaka (POM, PON, POV), ali
griješi prilikom
određivanja priložnih oznaka u rečenici.
Učenik zna definirati
atribut i apoziciju, zna
navesti vrste atributa, objasniti atributni i
apozicijski skup. U rečenici griješi u
određivanju apozicije i
atributa.
Učenik zna navesti i
objasniti upitne,
odnosne i neodređene zamjenice. Griješi u
uporabi povratne i povratno – posvojne
zamjenice. Teže
prepoznaje upitne i odnosne zamjenice u
rečenici.
Zna objasniti ,
prepoznati i navesti
vrste jednostavnih rečenica. Griješi u
prepoznavanju i slaganju subjekta i
predikata te riječi koje
dopunjuju predikat i subjekt.
Definira pojam, zna
navesti načine sklapanja
jednostavnih rečenica, zna navesti veznička
sredstva, ali ih često ne prepoznaje u rečenici.
Definira pojam, zna
navesti vezničke i
nevezničke rečenice. Razumije pojam
surečenice. Griješi prilikom udruživanja
jednostavnih rečenica u
NSR.
vrlo dobar Učenik definira, prepoznaje i razumije objekt. Zna ga prepoznati u rečenici,
zna odrediti vrstu objekta. Zna
objasniti pojam dijelnog genitiva, ali ga teže prepoznaje u rečenici.
Učenik definira, prepoznaje i razumije
priložne oznake. Zna ih
prepoznati u rečenici, zna odrediti vrstu
priložnih oznaka.
Učenik definira, prepoznaje i razumije
atribut i apoziciju. Zna
navesti vrste atributa, objasniti atributni i
apozicijski skup. Zna ih
prepoznati u rečenici.
Zna prepoznati i objasniti upitne,
odnosne i neodređene
zamjenice. Pravilno rabi padežne oblike upitnih,
odnosnih i neodređenih
zamjenica u govorenju i pisanju.
Učenik je usvojio pojmove, prepoznaje ih,
poznaje strukturu
proširene rečenice.
Učenik je usvojio gradivo, uglavnom
samostalno rješava
zadatke, primjenjuje naučeno gradivo u
govoru i pismu.
Definira, prepoznaje, razumije i daje primjere
za ključne pojmove.
odličan Učenik samostalno definira,
prepoznaje, razlikuje, analizira,
zaključuje gradivo. Prepoznaje objekt
koji je izrečen dijelnim genitivom,
prepoznaje objektni skup i prijedložni
objekt.
Učenik samostalno
definira, prepoznaje,
razlikuje , analizira,
zaključuje gradivo.
Daje vlastite primjere,
zna da postoje i POK, POU, POS, POD.
Učenik je u potpunosti
svladao gradivo. Zna
razlikovati i prepoznati
u rečenici apoziciju i
imenički atribut.
Prikladno rabi atribut i apoziciju u govorenju i
pisanju, pravilno piše
zarez kod apozicije i apozicijskog skupa u
poslijeimeničnom
položaju.
Učenik samostalno
definira, prepoznaje,
razlikuje, analizira,
zaključuje gradivo.
Samostalno se u govoru
i pismu služi zamjenicama.
Učenik samostalno
definira, prepoznaje,
razlikuje , analizira,
zaključuje gradivo.
Naučeno gradivo
primjenjuje u govoru i pismu.
Učenik je u potpunosti
svladao gradivo, bez
poteškoća se u pisanom
izražavanju koristi
složenim rečenicama.
Samostalan u rješavanju zadataka.
U potpunosti svladao
gradivo, samostalno
povezuje, razumije i
zaključuje.
Kriterij ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 7. Područje: Jezik
ocjena Vrste nezavisno
složenih rečenica
(NSR)
Zavisno složena rečenica (ZSR) Naglasak Riječi (vrsta riječi, samoznačne
i suznačne)
Povijest hrvatskog književnog jezika
nedovoljan Ne zna navesti vrste
NSR.
Učenik ne zna definirati zavisno
složenu rečenicu, ne zna navesti
vrste.
Ne zna što je naglasak, ne
zna vrste naglasaka.
Ne zna definirati vrste riječi,
pojmove samoznačne i suznačne
riječi.
Učenik se ne sjeća naučenog prethodnog
gradiva, nije naučio osnovne podatke.
dovoljan Zna navesti vrste NSR i
njihove veznike, ali
rečenice prepoznaje
Zna definirati ZSR, navesti vrste, ali
zadatke može riješiti samo uz
Zna što je naglasak i vrste
naglasaka.
Učenik zna navesti i objasniti
navedene pojmove, ali ih
prepoznaje samo uz pomoć
Zna navesti autora , naslov i godinu
izdanja prve hrvatske gramatike i
rječnika. Zna objasniti Gajevu reformu.
14
samo uz pomoć učitelja. pomoć učitelja. učitelja. Na razini sjećanja zna pojmove vezane za
najstariju pisanu kulturu.
dobar Zna navesti vrste NSR i
njihove veznike. Često
griješi u prepoznavanju,
ne piše pravilno zarez u
svim NSR.
Učenik zna objasniti pojam ZSR,
uočava glavnu i zavisnu surečenicu,
često griješi pri prepoznavanju vrste
ZSR.
Zna što je naglasak i vrste
naglasaka. Zna navesti
pravila o raspodjeli
naglasaka, ali griješi pri
određivanju vrste naglasaka.
Razlikuje sve vrte riječi.
Razlikuje samoznačne i suznačne
riječi, razlikuje naglasnice i
nenaglasnice. Griješi u uporabi
prednaglasnica i zanaglasnica.
Teže prepoznaje naglasne cjeline.
Zna navesti i objasniti nastanak temeljnih
jezičnih priručnika. Zna objasniti
najstariju pisane spomenike.
vrlo dobar Učenik definira,
prepoznaje i razumije
NSR. Razumije
značenja različitih vrsta
NSR. Pravilno piše
zarez u svim NSR.
Učenik definira, prepoznaje i
razumije ZSR. Zna ih prepoznati i
odrediti vrstu. Zamjenjuje rečenične
dijelove zavisnom surečenicom.
Uočava inverziju i umetnutu
rečenicu te veznčke riječi. Zna pisati
zarez u ZSR.
Prepoznaje i prema uzoru
pravilno rabi naglaske u
govorenju i čitanju, određuje
naglasna obilježja: mjesto,
dužinu i ton u tipičnim
riječima.
Zna prepoznati i imenovati sve
vrste riječi. Može objasniti
samoznačne i suznačne riječi.
Pravilno rabi prednaglasnice i
zanaglasnice u izgovoru i pisanju.
Prepoznaje naglasne cjeline,
pravilno izgovara naglašene i
nenaglašene riječi.
Zna opširnije navesti i objasniti nastanak
temeljnih jezičnih priručnika. Razumije
ulogu i važnost pojave tiskanih rječnika i
slovnice u razvoju hrvatskog jezika.
Razumije razloge koji su doveli do
Gajeve reforme.
odličan Učenik samostalno
definira, prepoznaje,
razlikuje, analizira,
zaključuje gradivo.
Primjenjuje naučeno
gradivo u pismu i
govoru. Daje vlastite
primjere.
Učenik samostalno definira,
prepoznaje, razlikuje, analizira i
zaključuje gradivo. Daje vlastite
primjere. Naučenim se u potpunosti
služi u govoru i pismu.
Prepoznaje i prema uzoru
pravilno rabi naglaske u
govorenju i čitanju, određuje
naglasna obilježja: mjesto,
dužinu i ton u tipičnim
riječima. Razlikuje vlastiti
naglasak i naglasak
književnog naglasnog
sustava.
Učenik samostalno definira,
prepoznaje, razlikuje, analizira,
zaključuje gradivo. Samostalno
se u govoru i pismu služi
samoznačnim i suznačnim
riječima. S lakoćom navodi
vlastite primjere.
U potpunosti usvojio sve podatke i
činjenice. Učenik samostalno povezuje,
razumije, zaključuje, analizira i
procjenjuje naučeno o razvoju HJ kroz
povijest.
Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 7. Područje: Jezično izražavanje
Ocj
ena
Poštivanje pravopisne
norme (veliko slovo,
upravni govor, Č/Ć,
ije/je..)
Pripovijedanje pisano i
usmeno (statičan i
dinamičan opis)
Biografija i
autobiografija
Vijest i komentar Odnosi među riječima Načini
sporazumijevanja
Izražajno čitanje i
krasnoslov
Natuknica i bilješka
ned
ovo
ljan
Učenik ne poznaje, ne
razumije i ne primjenjuje pravopisna pravila.
Ne zna elemente fabule, ne
povezuje rečenice u smislene cjeline ni
usmeno, ni pismeno. Ne
prepoznaje ni statičan, ni dinamičan opis.
Ne zna objasniti ni
prepoznati biografiju i autobiografiju.
Ne zna objasniti
navedene pojmove niti ih prepoznati.
Ne uočava odnose među
riječima, ne zna objasniti navedene pojmove.
Ne zna objasniti i
navesti načine sporazumijevanja.
Ne sluša izražajno
čitanje, ne poštuje rečenične znakove,
nije naučio
krasnosloviti nijedan lirski tekst.
Ne zna izdvojiti ključne
pojmove. Ne zna se koristiti natuknicom i
bilješkom.
dovo
ljan
Učenik reproducira osnovna
pravopisna pravila, ali griješi
u primjeni. Pravilno piše samo najjednostavnije
primjere.
Zna navesti elemente
fabule, razlikuje statičan i
dinamičan opis, u pisanom i usmenom izražavanju
potrebna je pomoć učitelja.
Zna objasniti navedene
pojmove, ne uspijeva
uz pomoć natuknica napisati biografiju.
Zna objasniti navedene
pojmove, teško ih
oblikuje u govoru i pismu.
Zna objasniti navedene
pojmove i navesti primjer.
Djelomično se služi
vrjednotama govorenog
jezika.
Krasnoslovi pjesmu uz
pomoć učitelja. U
čitanju često ne poštuje rečenične
znakove.
Uz pomoć učitelja
izdvaja ključne pojmove
i piše natuknice i bilješke.
15
do
bar
Učenik poznaje i djelomično
primjenjuje većinu
pravopisnih pravila o pisanju velikog slova, rečeničnih i
pravopisnih znakova, glasova č, ć, đ,dž, ije, je,
kratica, upravnog govora.
Pravopisom se služi uz poticaj. Učinjene pravopisne
pogreške uočava i ispravlja
uz učiteljičinu pomoć.
Zna objasniti , razlikovati i
većim dijelom primijeniti
navedene pojmove, nedjelotvorno se koristi
dijalogom u pripovijedanju.
Zna objasniti navedene
pojmove, potrebna
pomoć pri pisanju biografije.
Zna objasniti navedene
pojmove, razlikuje ih,
uz pomoć učitelja oblikuje vijest i
komentar u govoru i pismu.
Zna objasniti navedene
pojmove i navesti primjer.
Uz pomoć učitelja preoblikuje tekst
zamjenjujući pojedine riječi značenjskim
srodnima.
Služi se vrjednotama
govorenog jezika, ne
koristi se djelotvorno nejezičnim sredstvima
u uljuđenoj govornoj komunikaciji.
Krasnoslovi pjesmu na
prosječnoj razini.
Izdvaja ključne pojmove,
no ne koristi se
djelotvorno bilješkama i natuknicama u pripremi
izvješća, komentara.
vrl
o d
ob
ar
Učenik je osvijestio većinu pravopisnih pravila i
primjenjuje ih u pismu.
Većinu vlastitih pogrešaka uočava sam, a poneke
ispravlja uz poticaj učitelja.
Učenik razlikuje i izdvaja dijelove fabule u govorenju
i pisanju, pripovijeda na
temelju zadanih dijelova fabule, djelotvorno se
koristi dijalogom i opisom
u pripovijedanju.
Zna objasniti navedene pojmove, uglavnom
bez teškoća piše
biografiju, izdvaja najvažnije podatke iz
autobiografije.
Gotovo u potpunosti usvojio pojmove,
samostalno oblikuje
vijest i komentar u govoru i pismu.
Ponekad ne razlikuje
vijest od komentara.
Usvojio pojmove, prepoznaje ih, uočava
različite značenjske
odnose među riječima.
Poznaje vrjednote govorenog jezika i
nejezičnih sredstava
sporazumijevanja te zamjećuje njihovu
obavijesnu funkciju.
Krasnoslovi pjesmu na vrlo dobroj razini.
Poštuje rečenične
znakove u čitanju. Pažljivo sluša
izražajno čitanje.
Gotovo u potpunosti i izdvaja ključne pojmove
iz vezanog teksta,
djelotvorno se služi bilješkama i
natuknicama u pripremi
komentara.
odli
čan
Učenik je ovladao, osvijestio
pravopisna pravila.
Sustavno ih primjenjuje. Istražuje i komentira
pravopisnu problematiku.
U potpunosti razlikuje i
izdvaja dijelove fabule,
djelotvorno se koristi pripovijedanjem i
opisivanjem u govorenju i
pisanju.
U potpunosti usvojio
navedene pojmove,
uspoređuje,navodi samostalne primjere
autobiografskih i
biografskih djela.
U potpunosti usvojio
pojmove, brzo i lako
oblikuje vijest i komentar u govoru i
pismu, razlikuje vijest
od komentara.
Usvojio pojmove,
prepoznaje ih, uočava
različite značenjske odnose među riječima
Prevodi zavičajne
sinonime na standardni
jezik.
U potpunosti usvojio i
primjenjuje vrjednote
govorenog jezika i nejezična sredstva
sporazumijevanja.
Krasnoslovi pjesmu na
visokoj razini.
Zamjećuje ulogu rečeničnih znakova i
njihovu vezu s
govornim vrjednotama
jezika.
U potpunosti i izdvaja
ključne pojmove iz
vezanog teksta, djelotvorno se služi
bilješkama i
natuknicama u pripremi
komentara
Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 7. Područje: Književnost
Ocj
ena
Mit i legenda Vrste lirskih i(i epsko-lirskih)
pjesama prema sadržaju i
obliku (socijalna, misaona,
refleksivna, sonet, balada)
Sve obrađene prozne vrste, ideja,
kronološki slijed događaja,
retrospekcija
Karakterizacija likova Stilska izražajna sredstva:
usporedba, epitet, kontrast,
personifikacija, onomatopeja,
ponavljanje, asonanca,
aliteracija metafora, hiperbola,
gradacija
Dramske vrste Obilježja lirike
(motivi, pjesničke
slike, stih, vrsta
strofe, vrsta rime)
ned
ovo
ljan
Ne zna objasniti,
prepoznati mit i legendu.
Ne uočava i ne razumije
obilježja navedenih vrsta. Ne sudjeluje u interpretaciji. Teško
iskazuje svoj doživljaj teksta.
Ne zna definirati i ne razumije
ključne pojmove. Prisjeća se samo naziva.
Ne zna navesti načine karakterizacije
likova, ne uočava osobine likova.
Ne zna definirati i ne razumije
navedena stilska izražajna sredstva.
Ne zna navesti dramske
vrste niti ih objasniti.
Učenik ne može
samostalno reproducirati ključne
pojmove.
dovo
ljan
Zna definirati navedene
pojmove, teško ih
prepoznaje i navodi primjere.
Učenik zna objasniti navedene
književne vrste, ali ih teže
prepoznaje, u interpretaciji nije dovoljno aktivan.
Definira ključne pojmove, ali ih ne
prepoznaje samostalno.
Navodi načine karakterizacije lika, ali
ne uspijeva samostalno
okarakterizirati lik, pronaći primjere za pojedine osobine likova.
Zna definirati navedena stilska
izražajna sredstva, ali ih ne
prepoznaje.
Navodi dramske vrste,
objašnjava ih, ali ih ne
prepoznaje. Ne primjenjuje naučeno
gradivo.
Uočava pjesničke
slike, motive, vrste
stiha samo u poznatim tekstovima.
16
dob
ar
Zna objasniti navedene
pojmove, prepoznati ih,
navesti primjere. Teže objašnjava razliku između
mita i legende.
Usvojio je navedene pojmove,
sudjeluje u interpretaciji, ali
katkad miješa pojedine književne vrste, često ih ne
prepoznaje.
Definira ključne pojmove, uočava
motive i značajke likova u
kriminalističkom romanu. Ne razlikuje ideju od pouke.
Zna navesti načine karakterizacije
lika, samostalno karakterizira lik, ali
često griješi pri određivanju vrste karakterizacije.
Zna definirati navedena stilska
izražajna sredstva, ali često griješi
u prepoznavanju.
Zna navesti i objasniti
dramske vrste,
uglavnom ih prepoznaje, ne uočava
razliku između drame u užem smislu riječi i
drame (književni rod)
Uglavnom razumije i
uočava pjesničke slike
u poznatim i nepoznatim
tekstovima, prepoznaje motive,
može odrediti vrstu
pjesme.
vrl
o d
ob
ar
Zna objasniti, prepoznati navedene pojmove.
Navesti primjere, uočava
razliku između mita i legende, uočava značajku
lika u mitu i legendi.
Učenik samostalno uočava obilježja navedenih vrsta.
Sudjeluje u interpretaciji.
Uočava sličnosti i razlike među navedenim književnim
vrstama.
Usvojio i razumio navedene pojmove, razlikuje ideju od pouke.
Uočava retrospekciju i kronološki
slijed u pripovjednom djelu.
Uočava značajke lika u književnom djelu, prepoznaje načine
karakterizacije lika u književnom
djelu, određuje portret lika u književnom djelu.
Usvojio navedena stilska izražajna sredstva, gotovo ih u
potpunosti prepoznaje.
Zna objasniti, prepoznati i navesti
obilježja dramskih
vrsta. Uočava dramski prizor.
Samostalno uočava gotovo sve vrste
pjesničkih slika,
izdvaja motive, samostalno određuje
vrstu stiha i vrstu
pjesme.
odli
čan
U potpunosti usvojio
pojmove, razlikuje mit i
legendu, navodi obilježja, uočava značajke mita.
Učenik samostalno uočava
obilježja navedenih vrsta.
Sudjeluje u interpretaciji. Uočava sličnosti i razlike među
navedenim književnim
vrstama. Povezuje i analizira naučene književne pojmove.
U potpunosti usvojio, razumio
navedene pojmove, razlikuje ideju
od pouke. Uočava retrospekciju i kronološki slijed u pripovjednom
djelu. Uspoređuje, procjenjuje i
komentira različita djela.
Uočava značajke lika u književnom
djelu, prepoznaje načine
karakterizacije lika u književnom djelu, određuje portret lika u
književnom djelu.
Uočava motiviranost postupka likova i njihove međuodnose.
Učenik razumije, objašnjava i
prepoznaje navedena stilska
izražajna sredstva, povezuje ih i uspoređuje. Navodi vlastite
primjere.
Zna objasniti,
prepoznati i navesti
obilježja dramskih vrsta. Uočava dramski
prizor. Povezuje
naučeno gradivo, kreativno izražava svoj
doživljaj djela i
uspoređuje ih s drugim
djelima.
S lakoćom
prepoznaje, razumije,
objašnjava i analizira sve ključne pojmove.
Navodi vlastite
primjere.
Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 7. Područje: Medijska kultura
Ocj
ena
Filmski rodovi (animirani,
dokumentarni i igrani film)
Igrani film Televizijske emisije Radio Knjižnica
ned
ovo
ljan
Ne razlikuje filmske rodove,
ne zna objasniti pojam.
Ne zna objasniti pojam niti
navesti vrste igranog filma.
Ne zna objasniti i navesti vrste
televizijskih emisija.
Ne zna objasniti ključne pojmove. Ne zna objasniti pojam
knjižne građe.
do
vo
ljan
Zna objasniti pojam,
razlikuje filmske rodove.
Zna objasniti pojam i navesti
vrste igranog filma, ali ne navodi
primjere i teže prepoznaje vrste
igranog filma.
Zna objasniti pojam, ali teže navodi
vrste.
Ključne pojmove objašnjava uz pomoć
učitelja.
Objašnjava pojam knjižne
građe, ali se samostalno ne
služi referentnom zbirkom.
17
do
bar
Razlikuje filmske rodove, ali
teže uočava tematsku-idejnu
nit filma te filmska izražajna
sredstva.
Zna objasniti i navesti vrste
igranog filma. Lako navodi
primjere, ali teže uočava odnose
među likovima i izražajna
sredstva.
Zna objasniti pojam, navodi vrste,
ali ih teže razlikuje s obzirom na
njihovu namjenu.
Navodi i objašnjava ključne pojmove, ali
ne prepoznaje radijska izražajna sredstva.
Razumije i zna objasniti
pojam knjižne građe, teže se (i
rijetko) služi referentnom
zbirkom.
vrl
o d
ob
ar Razlikuje filmske rodove
navodi primjere, uočava
filmska izražajna sredstva,
ideju filma i odnose među
likovima.
Usvojio obilježja igranog filma,
navodi primjere, uočava filmska
izražajna sredstva, ideju filma i
odnose među likovima.
Zna objasniti i navesti vrste
televizijskih emisija te ih prepoznati.
Razumije i objašnjava ključne pojmove.
Prepoznaje radijska izražajna sredstva,
razlikuje vrste radijskih emisija.
Usvojio pojam s
razumijevanjem. Samostalno
se služi referentnom zbirkom.
od
liča
n
Učenik u potpunosti
prepoznaje, definira,
razumije, objašnjava, ,
oprimjeruje i primjenjuje
znanje o filmskim rodovima,
filmskim izražajnim
sredstvima, uočava ideju
filma.
Usvojio obilježja igranog filma,
navodi primjere. Uočava filmska
izražajna sredstva, ideju filma i
odnose među likovima.
Uspoređuje film s književnim
djelom
Zna objasniti i navesti vrste
televizijskih emisija te ih
prepoznaje. Samostalno ih analizira,
uspoređuje i zaključuje.
Razumije i objašnjava ključne pojmove.
Prepoznaje radijska izražajna sredstva,
razlikuje vrste radijskih emisija.
Osvještava obavijesnu , obrazovnu i
zabavnu ulogu radija.
Usvojio pojam s
razumijevanjem. Samostalno
se služi referentnom zbirkom.
Uspoređuje, analizira i
samostalno zaključuje.
Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 8. Područje: Hrvatski jezik
Ocj
ena
Riječi (vrsta riječi,
služba riječi)
Nastajanje i podrijetlo
riječi, riječi jednaka oblika,
a različita značenja
Frazemi Glasovi i glasovne
promjene
Zamjenjivanje
zavisnih surečenica
gl. prilozima
Složena i višestruko
složena rečenica
Hrvatska narječja:
štokavsko,
kajkavsko, čakavsko
Povijest
hrvatskoga jezika
ned
ov
olj
an
Ne zna definirati vrste
riječi, ne može navesti
dijelove rečenice.
Učenik ne razumije i ne zna
definirati ključne pojmove. Ni uz
pomoć ne razlikuje istozvučnice od istopisnica i istoobličnica. Ne
zna nabrojiti načine nastajanja
novih riječi; ne razlikuje domaće od stranih riječi
Učenik ne zna definirati
frazem. Ne prepoznaje
ga u tekstu.
Učenik ne razumije, ne
definira i ne prepoznaje
osnovne ključne pojmove. Ne razlikuje glasovne
promjene.
Učenik ne razumije, ne
definira i ne prepoznaje
osnovne ključne pojmove. Ne
prepoznaje glagolske
oblike i složenu rečenicu.
Učenik ne raščlanjuje
složenu rečenicu i ne
zna odrediti njihov međusobni odnos. Ne
pokazuje interes za
gradivo.
Učenik ne prepoznaje
hrvatska narječja, ne zna
na kojim se područjima koje narječje govori. Ne
razlikuje štokavsko
narječje od standarda.
Učenik se ne sjeća
prethodnoga gradiva o
povijesti HKJ niti je naučio osnovne
podatke o HJ u 20 i
21. st.
do
vo
ljan
Učenik može definirati
sve vrste riječi, definira službu riječi,
ali navedene pojmove
prepoznaje samo uz pomoć učitelja.
Učenik samo uz pomoć
prepoznaje najčešće istozvučnice i istopisnice. Uz učiteljičinu
pomoć prisjeća se načina
nastajanja novih riječi. Nije osvijestio potrebu o njegovanju
hrvatskoga jezika. Samo uz
pomoć razlikuje i prepoznaje književne riječi i strane riječi
Učenik definira frazem,
ali ga samo uz pomoć prepoznaje u tekstu. Ne
zna osnovna obilježja
frazema, a samo najjednostavnije
primjere uz pomoć
tumači.
Učenik definira ključne
pojmove, ali ih ne razumije. Najjednostavnije
zadatke rješava samo uz
pomoć.
Učenik se uz pomoć
prisjeća gl. oblika i prepoznaje gl. priloge,
ali ne razumije njihovo
značenje. Ni uz pomoć ne zna preoblikovati ZR
gl. prilozima.
Učenik uz pomoć
raščlanjuje složenu rečenicu, ali često
griješi u određivanju
međusobnoga odnosa sureč. Griješi u slaganju
f. 1. i f. 2. u ZSR. Ne
razlikuje pogodbu i uvjet.
Učenik definira ključne
pojmove, ali ne razumije njihovo značenje. Uz
pomoć prepoznaje
obilježja svakoga hrvatskoga narječja.
Učenik se uz pomoć
prisjeća samo nekih osnovnih podataka o
hrvatskom jeziku u 20.
i 21. st.
18
do
bar
Razlikuje sve vrste
riječi, prepoznaje
službu riječi, ali griješi u imenovanju.
Učenik zna objasniti razliku
između istopisnica, istoobličnica i
istozvučnica, ali često griješi u njihovu prepoznavanju u tekstu.
Zna objasniti načine nastajanja novih riječi, ali samo uz pomoć
stvara nove riječi proširivanjem
značenja i promjenom oblika. Nije u potpunosti osvijestio
potrebu njegovanja hrvatskoga
jezika jer se u govoru na satu i u
pismu nepotrebno služi tuđicama.
Učenik definira,
prepoznaje i tumači
poznate frazeme, ali ne daje vlastite primjere.
Učenik definira,
prepoznaje i tumači
ključne pojmove. Prepoznaje glasovne
promjene samo u najjednostavnijim
primjerima. Ne provodi
dosljedno pravila o glasovnim promjenama u
govoru i pismu.
Učenik definira i
razlikuje gl. prilog
prošli i sadašnji. Griješi u tvorbi glagolskih
priloga i zamjeni zavisnih surečenica
glagolskim prilozima.
Uz pomoć određuje vrste zavisnih
surečenica koje treba
preoblikovati gl.
prilozima.
Učenik prepoznaje
obilježja složene
rečenice. Prepoznaje, raščlanjuje i imenuje
jednostavnije odnose među surečenicama.
Griješi u sastavljanju
višestruko složene rečenice u govoru i
pismu.
Učenik definira i
razumije ključne
pojmove. Samostalno prepoznaje i imenuje
samo najuočljivija obilježja svakoga
narječja, određuje
područja na kojima se koje narječje govori, ne
razumije u potpunosti
odnos hrvatsko književni
jezik i hrvatski
standardni jezik.
Učenik prepoznaje i
objašnjava većinu
podataka o HJ u 20. i 21. st. Potrebna mu je
pomoć u razumijevanju
povijesnih događaja u
razvoju HJ.
vrl
o d
ob
ar
Učenik definira,
prepoznaje i razumije vrste riječi i službu
riječi. Zna ih
prepoznati u rečenici, zna odrediti vrstu
objekta, atributa,
priložnih oznaka.
Ključne pojmove učenik je
usvojio na očekivanoj razini: razumije ih i primjenjuje,
oprimjeruje.
Učenik definira,
prepoznaje, razumije i tumači frazeme; poznaje
osnovna obilježja
frazema, daje vlastite primjere, ali griješi u
uporabi.
Učenik definira,
prepoznaje, razumije i daje primjere za ključne
pojmove. Razumije
nastanak glasova i glasovnih promjena.
Učenik prepoznaje i
razlikuje gl. priloge, razumije njihovo
značenje, ali ponekad
griješi u njihovoj tvorbi i zamjenjivanju ZR gl.
prilozima.
Učenik uglavnom
samostalno prepoznaje, raščlanjuje i određuje
vrste surečenica.
Naučeno primjenjuje u govoru i pismu.
Učenik uglavnom
razlikuje i prepoznaje hrvatska narječja.
Uočava i imenuje
najvažnija njihova obilježja i prostore gdje
se govore.
Učenik uglavnom
prepoznaje, objašnjava,
primjenjuje naučeno iz
prethodnih razreda. Razumije razvoj HJ
kroz povijest.
od
liča
n
Učenik samostalno definira, prepoznaje,
razlikuje, analizira,
zaključuje gradivo. S lakoćom navodi
vlastite primjere.
Učenik samostalno prepoznaje, definira, razlikuje, analizira,
povezuje i zaključuje gradivo.
Naučenim se samostalno služi u govoru i pismu
Učenik se samostalno i bez pogrješaka služi
frazemima u govoru i
pismu. Tumači ih s lakoćom i daje vlastite
primjere.
Učenik je u potpunosti svladao gradivo. Daje
vlastite primjere s
provedenim glasovnim promjenama i tumači ih.
Sustavno provodi glasovne
promjene u govoru i pismu.
Učenik samostalno prepoznaje, definira,
razlikuje, analizira,
povezuje i zaključuje gradivo. Raščlanjuje
složenu rečenicu, služi
se gl. prilozima u govoru i pismu.
Učenik samostalno prepoznaje, definira,
razlikuje, analizira,
povezuje naučeno o složenoj i višestruko
složenoj rečenici.
Naučenim se u potpunosti koristi u
govoru i pismu.
Učenik razumije, povezuje, uspoređuje i
komentira riječi, izraze i
rečenice na narječjima. U potpunosti razlikuje i
razumije odnos HKJ i
hrv. standardnog jezika.
Učenik samostalno povezuje, razumije,
zaključuje, analizira i
procjenjuje naučeno o razvoju HJ kroz
povijest.
Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 8. Područje: Jezično izražavanje
Ocj
e
na Poštivanje pravopisne norme Vrste stilova Rasprava Problemski članak, životopis, osvrt ili prikaz, pismo Red riječi u rečenici
ned
ov
olj
an
Učenik ne poznaje, ne razumije,
stoga i ne primjenjuje pravila o
pisanju velikoga slova, rečeničnih i
pravopisnih znakova, č, ć, dž, đ,
ije/je, kratica, upravnoga govora.
Ne služi se pravopisom ni na
poticaj.
Učenik ne prepoznaje i ne
razlikuje vrste stilova.
Neprimjereno se služi
razgovornim stilom u
svakodnevnoj komunikaciji.
Učenik ne želi sudjelovati u
raspravi. Ne sluša i neprimjereno
nastupa u raspravi. Ometa druge
učenike u govoru. Ne razumije
temu rasprave. Izlaganje je
nesređeno.
Učenik ne poznaje obilježja problemskoga članka,
osvrta i pisma. Prikaz nije prihvatljiv. Učenik griješi u
kompoziciji teksta. Rječnik je izrazito siromašan.
Rečenice nisu ulančane. Pisanje je stilski nesređeno.
Učenik mnogo griješi u pisanju riječi i rečenica te u
primjeni pravopisnih pravila. Učenik ne piše jasno
čitljivim pisanim slovima.
Učenik mnogo griješi u
redoslijedu riječi u rečenici.
Ne razlikuje stilski
neobilježen i stilski
obilježen red riječi.
19
do
vo
ljan
Učenik reproducira osnovna
pravopisna pravila, ali griješi u
primjeni. Pravilno piše samo
najjednostavnije primjere.
Uzastopce ponavlja iste pogrješke
koje primjećuje i ispravlja samo uz
učiteljičinu pomoć.
Učenik prepoznaje kojim je
stilom koji tekst napisan, ali ne
zamjećuje obilježja svakoga stila.
Uobičajene administrativne
obrasce ispunjava uz pomoć.
Griješi u pisanju intervjua i služi
se neprimjerenim izrazima.
Učenik sluša i primjereno nastupa u
raspravi, ali nije osvijestio bitnost
dokazivanja u komunikaciji. Iznosi
nejasne dokaze.
Učenik prepoznaje i zna većinu osnovnih obilježja
problemskog članka, osvrta i pisma. Djelomice
ostvaruje povezanost teme i sadržaja. U pisanju
vezanoga teksta uočava se siromaštvo rječnika. Često
griješi u kompoziciji teksta. Rečenice pretežno nisu
ulančane. Pisanje je stilski nesređeno. Često griješi u
primjeni pravopisnih pravila. Treba vježbati čitko
pisanje.
Učenik zna objasniti razliku
između stilski obilježenog i
neobilježenog reda riječi, ali
naučeno ne primjenjuje.
do
bar
Učenik poznaje i djelomično
primjenjuje većinu pravopisnih
pravila o pisanju velikoga slova,
rečeničnih i pravopisnih znakova,
č, ć, dž, đ, ije/je, kratica, upravnoga
govora. Pravopisom se služi uz
poticaj. Učinjene pravopisne
pogrješke uočava i ispravlja uz
učiteljičinu pomoć.
Učenik poznaje i prepoznaje
najčešća obilježja svakoga stila.
Uz pomoć zamjećuje stilsku i
obavijesnu vrijednost
dijalektizama žargonizama,
lokalizama. Ispunjava bez
poteškoća uobičajene
administrativne obrasce, ali čini
pravopisne pogrješke. Djelomice
izdvaja najvažnije obavijesti iz
novinskoga članka.
Učenik razumije bitnost
argumentacije u raspravi. Većinom
jasno, ali na poticaj iznosi svoje
dokaze. Griješi u oblikovanju
govorne poruke. Služi se previše
elementima razgovornoga jezika u
raspravi.
Učenik prepoznaje i zna obilježja problemskoga članka,
osvrta i pisma. Samostalno sastavlja zadani oblik
vezanog teksta prema obrađenom modelu, ali nedostaje
originalnosti u izrazu. Rečenice su pretežno ulančane,
učenik uglavnom poštuje uzročno-posljedični slijed.
Rječnik je djelomično razvijen. Učenik ponekad griješi
u izboru i uporabi riječi. Uglavnom poštuje pravopisna
pravila. Učenik piše čitljivo i uvlakama označuje
kompozicijske dijelove.
Učenik razlikuje
neobilježeni od obilježenog
reda riječi. Djelomice
pravilno rabi nenaglasnice u
rečenici.
vrl
o d
ob
ar
Učenik je osvijestio većinu
pravopisna pravila i primjenjuje ih
u pismu. Samostalno se služi
pravopisom. Većinu vlastitih
pogrješke ne uočava sam, ali ih
osvješćuje i ispravlja na učiteljičin
poticaj.
Učenik razumije i razlikuje
stilove. Pisano se izražava
novinarskim i administrativnim
stilom pazeći na pravopisnu
normu. Primjereno se služi
razgovornim stilom i neverbalnim
sredstvima u različitim
komunikacijskim situacijama.
Učenik sluša i primjereno nastupa u
raspravi, osvijestio je bitnost
dokazivanja u komunikaciji. Jasno
iznosi svoje dokaze izražavajući
svoje misli i stavove.
Učenik prepoznaje i zna obilježja problemskoga članka,
osvrta i pisma. Samostalno sastavlja zadan oblik
vezanoga teksta prema obrađenom modelu i trudi se
postići originalnost u izrazu. Rečenice su uzročno-
-posljedično povezane. U obradi teme nedostaje
potrebne argumentacije. Učenik gotovo u potpunosti
poštuje pravopisna pravila. Piše rukopisnim pismom i
točno oblikuje slova.
Učenik razlikuje
neobilježeni od obilježenog
reda riječi. Razumije ulogu
različitoga poretka riječi u
rečenici. Uglavnom
pravilno rabi nenaglasnice u
rečenici.
od
liča
n
Učenik je ovladao, osvijestio,
usustavio sva naučena pravopisna
pravila. Sustavno ih primjenjuje u
pismu. Istražuje i komentira
pravopisnu problematiku.
Učenik razumije, razlikuje i
komentira stilove. S lakoćom se
pisano izražava novinarskim i
administrativnim stilom pazeći na
pravopisnu normu. Primjereno se
služi razgovornim stilom i
neverbalnim sredstvima u
različitim komunikacijskim
situacijama.
Učenik spretno i jasno oblikuje
dokaze izražavajući svoje misli i
stavove. Samostalno istražuje i
priprema materijale za raspravu.
Ima bogat rječnik. Daje
konstruktivne primjedbe u raspravi
o temi. Kritički promišlja o temi.
Učenik prepoznaje, zna, zaključuje i komentira
obilježja problemskoga članka, osvrta i pisma. Točno i
jasno razrađuje zadanu temu trudeći se pri tom
originalno pristupiti obradi teme. Učenik valjano
logički zaključuje. Rječnik je bogat i učenik se pravilno
služi riječima i izrazima. Učenik u potpunosti poštuje
pravopisna pravila Točno piše riječi i rečenice.
Razvidni su kompozicijski dijelovi vezanoga teksta u
skladu s kompozicijom. Učenik uredno i čitljivo piše,
točno oblikuje slova.
Učenik samostalno
prepoznaje, definira,
razlikuje, analizira,
povezuje i zaključuje
gradivo. Naučenim se
samostalno služi u govoru i
pismu. Pravilno rabi
nenaglasnice u jeziku i
pismu.
20
Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 8. Područje: Književnost
Ocj
ena
Putopis Sve epske vrste (novo:
novela, ep, moderna
bajka)
Humor, ironija, satira Sva obrađena stilska izražajna
sredstva (novo: simbol,
alegorija, elipsa, inverzija,
opkoračenje, prebacivanje) i
ritam
Kompozicija lirske pjesme Dramske vrste Književna baština
ned
ov
olj
an
Učenik ne uočava
obilježja putopisa ni
uz pomoć.
Učenik ne uočava i ne
razumije obilježja epike. Ne
sudjeluje u interpretaciji
književnih djela. Teško
iskazuje svoj doživljaj
teksta. Ne razumije odnose
među likovima.
Učenik ne zna definirati
i ne razumije ključne
pojmove. Prisjeća se
samo naziva.
Učenik se samo prisjeća naziva
ključnih pojmova, ali ih ne
definira i ne uočava u književnom
djelu.
Učenik ne uočava
povezanost teme i motiva u
lirskoj pjesmi. Prisjeća se,
ali ne zna nabrojiti obilježja
pjesme u prozi.
Učenik ne zna definirati
ključne pojmove niti ih
uočava u književnom djelu.
Učenik ne zna tko je otac
hrvatske književnosti.
do
vo
ljan
Učenik djelomice, uz
učiteljičinu pomoć,
uočava obilježja
putopisa, ali ne
razumije
asocijativnost kao
važan postupak u
nastajanju putopisa.
Učenik zna nabrojiti
obilježja epskih vrsta, ali ih
ne razumije i ne uočava u
tekstu. Uz pomoć učiteljice
razlikuje modernu bajku od
klasične. Ne navodi vlastite
primjere za navedene
prozne vrste.
Učenik definira ključne
pojmove, ali ih
samostalno ne pronalazi
u književnom tekstu. Ne
razumije razlike između
ironije, humora i satire.
Učenik definira ključne pojmove,
ali ih uočava samo u poznatim
primjerima. Ne navodi vlastite
primjere.
Učenik uglavnom točno
uočava povezanost teme i
motiva u lirskoj pjesmi.
Uglavnom zna nabrojiti
obilježja pjesme u prozi.
Učenik djelomice uočava
obilježja monodrame i
unutarnjeg monologa na
interpretiranom ulomku.
Učenik zna tko je Marko
Marulić i koje je njegovo
najznačajnije književno
djelo. Ne razumije zašto se
on smatra ocem hrvatske
književnosti.
do
bar
Učenik uglavnom
uočava obilježja
putopisa. Samostalno
oblikuje vlastiti
doživljaj pročitanoga
putopisa.
Učenik uglavnom
prepoznaje obilježja epskih
vrsta i uočava ih u
književnom djelu.
Uglavnom uočava postupke
likova i njihove međusobne
odnose u interpretiranim
književnim djelima, ali ih
samostalno teže uočava u
novom, nepoznatom
književnom djelu.
Učenik definira i
objašnjava humor,
satiru i ironiju u
interpretiranim
književnim djelima, ali
ih teže pronalazi u
samostalnoj
interpretaciji.
Učenik definira i uglavnom
razumije ključne pojmove.
Prepoznaje ih u poznatim
primjerima. Navodi vlastite
primjere.
Učenik definira i uglavnom
točno uočava povezanost
teme i motiva. Uočava
obilježja pjesme u prozi na
interpretiranom primjeru.
Učenik definira i razumije
obilježja monodrame i
unutarnjeg monologa.
Uglavnom točno imenuje
protagonista i antagonista u
dramskom djelu.
Učenik zna osnovne
podatke o Marku Maruliću.
Razumije koja je njegova
važnost za razvoj hrvatske
autorske književnosti.
vrl
o d
ob
ar
Učenik samostalno
uočava obilježja
putopisa u zadanom
tekstu. Aktivno
sudjeluje u obradi
književnoga djela i
izriče svoj doživljaj
djela.
Učenik samostalno uočava
obilježja epskih vrsta u
interpretiranim djelima.
Uočava odnose među
likovima i komentira
njihove postupke.
Učenik uglavnom
samostalno uočava
odnos pisca prema temi.
Definira, razumije
ključne pojmove i
primjenjuje naučeno u
novim situacijama.
Učenik definira, razumije i
uočava stilska izražajna sredstva
u književnome djelu. Prepoznaje i
objašnjava alegoriju u pripovijetki
i pjesmi. Navodi više vlastitih
primjera.
Učenik definira, razumije i
uočava povezanost teme i
motiva. Uočava obilježja
pjesme u prozi. Navodi
vlastite primjere.
Učenik većinom točno
uočava obilježja dramskoga
književnog roda u
interpretaciji književnoga
djela. Definira, razumije,
objašnjava, primjenjuje i
oprimjeruje ključne
pojmove.
Učenik razumije povijesne
okolnosti u kojima je
stvarao Marko Marulić i
razumije njegovu važnost u
razvoju hrvatske
književnosti.
21
od
liča
n
Učenik prepoznaje,
razumije, objašnjava,
analizira, raščlanjuje
obilježja putopisa.
Samostalno
uspoređuje putopisnu
prozu. Uočava i
razumije
asocijativnost kao
bitan postupak u
nastajanju putopisa.
Učenik prepoznaje,
razumije, objašnjava,
analizira, raščlanjuje
obilježja epskih vrsta.
Razumije, komentira i
povezuje odnose među
likovima. Samostalno
pronalazi sva obilježja u
novim, nepoznatim
tekstovima.
Učenik prepoznaje,
razumije, objašnjava,
analizira, raščlanjuje
ključne pojmove.
Komentira i procjenjuje
samostalno odnos pisca
prema temi.
Učenik sve naučene pojmove
samostalno definira, razumije,
uočava. Povezuje i komentira
naučeno gradivo pri interpretaciji
novih književnih djela.
Samostalno ostvaruje tekstove sa
zadanim stilskim izražajnim
sredstvima.
Učenik prepoznaje,
razumije, objašnjava,
analizira, raščlanjuje
povezanost teme i motiva.
Samostalno točno uočava
obilježja lirske pjesme u
prozi,
Učenik prepoznaje,
razumije, objašnjava,
analizira dramska obilježja
u dramskom djelu. Povezuje
naučeno gradivo. Kreativno
iskazuje svoj doživljaj djela.
Učenik povezuje gradivo
povijesti (povijesne,
društvene i gospodarske
prilike) s važnošću
djelovanja Marka Marulića.
Iznosi svoj stav o važnosti
autorske književnosti na
materinskom jeziku. Navodi
nekoliko autora starije
hrvatske književnosti iz
svoga zavičaja.
Kriteriji ocjenjivanja uspjeha učenika iz hrvatskoga jezika Razred: 8. Područje: Medijska kultura
Ocj
ena
Scenarij i knjiga snimanja Filmski rodovi (animirani,
dokumentarni i igrani film)
Dokumentarni film Zagrebačka škola crtanoga filma U potrazi za knjigom
ned
ov
olj
an Učenik ne razumije i ne razlikuje
ključne pojmove: scenarij, knjiga
snimanja, redatelj.
Ne razlikuje filmske rodove, ne
zna objasniti pojam.
Učenik ne razlikuje filmske rodove. Ne
zna ni na razini reprodukcije obilježja i
vrste dokumentarnoga filma.
Učenik nije uopće zainteresiran za
usvajanje gradiva o Zagrebačkoj školi
crtanoga filma. Treba ga poticati na rad i
gledanje filma Surogat.
Učenik ni uz pomoć knjižničarke ne
pronalazi podatke o određenom
književnom naslovu u katalozima. Ne
pokazuje interes da to uopće nauči.
do
vo
ljan
Učenik djelomice prepoznaje i
reproducira naučene pojmove.
Zna objasniti pojam, razlikuje
filmske rodove.
Učenik djelomice razlikuje
dokumentarni film od ostalih filmskih
rodova; vrste dokumentarnoga filma
razlikuje samo uz pomoć i poticajna
pitanja; samo uz pomoć uočava filmska
izražajna sredstva u dokumentarnom
filmu.
Učenik djelomice uočava obilježja
Zagrebačke škole crtanoga filma u filmu
Surogat. Uz pomoć učiteljice se prisjeća
imena najznačajnijih autora.
Učenik djelomice samostalno pronalazi
podatke o određenom književnom
naslovu u katalozima. Treba ga poticati
na odlazak u knjižnicu i služenje
knjigama u knjižnici.
do
bar
Učenik uglavnom prepoznaje,
definira, razlikuje, objašnjava i
primjenjuje naučene ključne
pojmove. Razlikuje scenarij i
knjigu snimanja. Uočava ulogu
redatelja.
Razlikuje filmske rodove, ali teže
uočava tematsku-idejnu nit filma
te filmska izražajna sredstva.
Učenik uglavnom razlikuje
dokumentarni film od ostalih filmskih
rodova; vrste dokumentarnoga filma
uglavnom razlikuje; uglavnom uočava
filmska izražajna sredstva u odgledanim
dokumentarnim filmovima.
Učenik uglavnom uočava obilježja
Zagrebačke škole crtanoga filma u
Surogatu.. Navodi imena većine
najznačajnijih autora. Uz pomoć
učiteljice razumije temu filma.
Učenik uglavnom samostalno pronalazi
podatke o određenom književnom
naslovu u katalozima.
vrl
o d
ob
ar
Učenik gotovo u potpunosti
prepoznaje, razlikuje, razumije,
objašnjava, raščlanjuje, uopćava,
primjenjuje i proširuje znanje o
scenariju i knjizi snimanja, ali ne
pokazuje interes za istraživački rad.
Razlikuje filmske rodove navodi
primjere, uočava filmska
izražajna sredstva, ideju filma i
odnose među likovima.
Učenik gotovo u potpunosti prepoznaje,
razlikuje, razumije, objašnjava,
raščlanjuje, uopćava, primjenjuje i
proširuje znanje o dokumentarnom
filmu i filmskim izražajnim sredstvima
u dokumentarnom filmu. Uglavnom u
odgledanim dokumentarnim filmovima
uočava obilježja dokumentarnoga filma.
Učenik u Surogatu uočava većinu
obilježja Zagrebačke škole crtanoga
filma. Razumije i komentira temu filma.
Zna nabrojiti imena najznačajnijih autora.
Učenik većinom samostalno pronalazi
podatke o određenom književnom
naslovu u katalozima. Samostalno
pronalazi podatke u knjigama u
čitaonici.
22
od
liča
n
Učenik u potpunosti prepoznaje,
definira, razumije, objašnjava,
raščlanjuje, uopćava, oprimjeruje i
primjenjuje znanje o knjizi
snimanja i scenariju. Samostalno
istražuje.
Učenik u potpunosti prepoznaje,
definira, razumije, objašnjava, ,
oprimjeruje i primjenjuje znanje
o filmskim rodovima, filmskim
izražajnim sredstvima, uočava
ideju filma.
Učenik u potpunosti prepoznaje,
definira, razumije, objašnjava,
raščlanjuje, uopćava, oprimjeruje,
primjenjuje znanje o dokumentarnom
filmu. Samostalno analizira odgledane
dokumentarne filmove i uočava njihove
sličnosti i razlike. Kritički pristupa
obradi dokumentarnoga filma i
samostalno istražuje o filmu.
Učenik samostalno i u potpunosti
gledajući film Surogat prepoznaje,
definira, razumije, objašnjava,
raščlanjuje, uopćava, oprimjeruje
obilježja Zagrebačke škole crtanoga
filma. Kritički pristupa obradi teme
filma.
Učenik samostalno pronalazi podatke o
određenom književnom naslovu u
katalozima.
Elementi, načini i postupci vrjednovanja znanja hrvatskoga jezika u OŠ Sveti Đurđ
Pisane provjere znanja
Prvo polugodište:
Hrvatski jezik : inicijalna provjera znanja i najmanje jedna, a najviše dvije pisane provjere znanja.
Diktat: jedan.
Jedna školska zadaća.
Književnost: provjera čitanja s razumijevanjem (jedna ili dvije) ili jedna pisana provjera usvojenosti književnoteorijskih pojmova
Drugo polugodište:
Hrvatski jezik : najmanje dvije pisane provjere znanja.
Diktat: najmanje jedan, najviše dva.
Jedna školska zadaća.
Učiteljica ocjenjuje provježbane oblike vezanih tekstova prema Nacionalnom okvirnom kurikulumu i nastavnom planu i programu za svaki razred.
U ocjenjivanju različitih oblika vezanoga teksta učiteljica se služi opisivačima primjerenim za svaki oblik teksta (prema K. Visinko, Jezično izražavanje i stvaranje). Ocjenjuje
se kompozicija i sadržaj sastavka, stil, gramatička i pravopisna točnost te formalno-pojavni izgled sastavka.
Književnost: provjera čitanja s razumijevanjem (dvije ili tri) ili pisana provjera usvojenosti književnoteorijskih pojmova (jedna ili dvije)
Kriterij ocjenjivanja pisane provjere znanja:
0% - 49% = 1
50% - 59% = 2
60% - 75% = 3
76% - 89% = 4
90% - 100% = 5
Brojčane ocjene iz pisanih provjera znanja upisuju se u rubriku, a broj ostvarenih i mogućih bodova (ili postotak riješenosti) u pisanoj provjeri bilježe se u rubriku
bilježaka.
Učenici koji dobiju nedovoljnu ocjenu iz pisane provjere znanja, imaju mogućnost ispravka ocjene bilo usmeno bilo pisano.
Ocjena dobivena iz ispravka upisuje se brojčanom ocjenom u rubriku.
Prema potrebi organiziraju se i kratke provjere znanja (do 15 minuta), a rezultati se bilježe u rubriku bilježaka. Nakon takvih nekoliko kratkih provjera (najčešće 3)
bilježi se srednja ocjena u rubriku.
23
Usmena provjera znanja
Usmeno se ispitivanje u pravilu provodi bez prethodne najave. Učitelj ima pravo ispitivati sve dosadašnje obrađeno gradivo (ključne pojmove iz prijašnjih razreda).
Hrvatski jezik: najmanje jedna usmena provjera znanja u polugodištu.
Književnost: najmanje jedna usmena provjera znanja u polugodištu. Ocjenu učenik može zaslužiti i svojim stalnim zalaganjem na satima obrade književnih djela u kojima
učiteljica u neposrednoj komunikaciji procjenjuje kako učenik na tekstu primjenjuje naučeno o književnoteorijskim pojmovima, razinu razumijevanja teksta (primjeren dobi i
razvoju učenika), sposobnost doživljavanja djela i izricanja vlastitoga mišljenja o pročitanom.
Kriteriji na usmenoj provjeri znanja:
Nedovoljan: učenik ni na razini reprodukcije uz učiteljičinu pomoć ne zna ključne pojmove.
Dovoljan: učenik je usvojio ključne pojmove na razini reprodukcije, ali ih većinu ne razumije. Naučene pojmove primjenjuje jedino uz učiteljičinu pomoć.
Dobar: učenik definira, razumije i primjenjuje većinu naučenoga gradiva.
Vrlo dobar: učenik definira, razumije, primjenjuje, analizira naučeno gradivo. Samostalno rješava zadatke.
Odličan: učenik definira, razumije, primjenjuje, analizira, povezuje i procjenjuje naučeno gradivo.
Jezično izražavanje:
Usmeno: u svakom polugodištu najmanje jedan krasnoslov (ili govorna vježba) i ocjenjivanje izražajnoga čitanja.
Učiteljica tijekom školske godine prati učenikov napredak u govoru (bogatstvo rječnika, primjenu pravogovornih pravila, govornih vrednota, pravilnu uporabu riječi i izraza,
sposobnost prenošenja poruke; učiteljica prati učenikov napredak u izražajnom čitanju (poboljšanju tehnike čitanja).
Medijska kultura:
Moguća je usmena provjera znanja jednom u školskoj godini ili kraća pisana provjera znanja u trajanju od 20 minuta.
Učenicima se ocjenjuje rad na satu (rješavanje nastavnog listića), plakati i prezentacije.
Domaća zadaća
Učenici trebaju redovito pisati domaće zadaće kako bi uvježbali i naučili obrađeno gradivo. Točnost zadaća u pravilu se provjerava na sljedećem satu ili se objašnjavaju zadaci
koje učenici nisu razumjeli. Ako učenik ne napiše tri domaće zadaće, dobit će nedovoljnu ocjenu. Nadnevci kad učenik nema domaću zadaću učiteljica bilježi u rubriku
bilježaka ili drugačije (u svoju evidenciju). Učiteljica može i ocijeniti neke zadaće.
Bilježnica
Učiteljica redovito pregledava urednost bilježnice i jesu li školski radovi u cijelosti u nju zapisani. U pravilu brojčanom ocjenom ocjenjuje i bilježnice.
Lektira
Nepročitano lektirno djelo ocjenjuje se negativnom ocjenom.
Učiteljica redovito vodi zapažanja (elementi vrednovanja):
- je li učenik pročitao lektirno djelo u cijelosti
- razumije li lektirno djelo
- je li točno riješio zadane lektirne zadatke
- jesu li učenički odgovori napisani u skladu s gramatičkim i pravopisnim načelima
24
- uočava li učenik književnoteorijske pojmove u interpretaciji lektirnoga djela
- uočava li učenik odnose među likovima i problematiku o kojoj pisac progovara u lektirnom djelu
- kako je učenik doživio lektirno djelo
- učenikovu aktivnost na satovima interpretacije lektirnoga djela i način iznošenja zapažanja
- izrada plakata, prezentacija, ilustracija
Zaključna ocjena
Zaključna ocjena ne proizlazi iz aritmetičke sredine.
Da bi bila zaključena pozitivna ocjena iz predmeta hrvatski jezik, niti jedno područje predmeta (hrvatski jezik, književnost, lektira, pisano izražavanje, usmeno
izražavanje, medijska kultura) ne smije biti negativno ocijenjeno.
Priručnik za učenike o ocjenjivanju u nastavi HJ može se naći i na mrežnim stranicama: http://www.scribd.com/doc/55253176/Priru%C4%8Dnik-za-u%C4%8Denike
25
2. ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA UČENIKA IZ LIKOVNE KULTURE
Opisno praćenje
Upisuje se u lijevu rubriku u imeniku i riječima opisuje rad učenice/ka u I. i II. obrazovnom razdoblju.
Elementi vrednovanja:
a) Sposobnosti učenice/ka
b) Interes i motivacija za sadržaje nastavnog predmeta
c) Odnos prema radu, suučenicima i nastavniku
Ocjenjivanje rada i likovnog uratka
Brojčano ocjenjivanje se dijeli prema likovnim područjima rada: crtanje, slikanje, trodimenzionalno oblikovanje, grafičko oblikovanje i razumijevanje osnovnih likovnih odnosa
unutar likovno-umjetničkog djela i likovnog uratka učenika.
Ocjenjuje se brojčano ocjenama: dovoljan (2), dobar (3), vrlo dobar (4) i odličan (5).
Elementi vrednovanja likovnog uratka:
a) Originalnost
b) Praćenje likovnog zadatka
c) Tehnička izvedba rada
d) Odnos prema radu
Učenica/učenik će za sljedeća postignuća biti ocijenjen/a ocjenom:
ODLIČAN (5):
a) Učenica/učenik je jedinstveno i istražujući primijenila/o sadržaj rada
b) Učenica/učenik je samostalno pratila/o likovni sadržaj rada i bogatim se likovnim jezikom izrazila/o crtom, bojom, tonom, volumenom ili grafički te ga pratila/o u
cijelosti
c) Učenica/učenik je pratila/o i primijenila/o određene tehnike rada (npr. olovkom, temperom, kolaž-papirom, glinamolom, grafičkim tehnikama) visokom spretnošću i
dosljednošću
d) Učenica/učenik je miran i pristojan na satu, ne ometa ostale u radu, pridržava se dogovorenih pravila rada.
VRLO DOBAR (4)
a) Učenica/učenik je primijenila/o sadržaj rada s manje osobnog istraživanja
b) Učenica/učenik je uz djelomičnu samostalnost pratila/o likovni sadržaj rada i jednostavnim se likovnim jezikom izrazila/o crtom, bojom, tonom, volumenom ili grafički
ili ga nije pratila/o u cijelosti
c) Učenica/učenik je pratila/o i primijenila/o određene tehnike rada (npr. olovkom, temperom, kolaž-papirom, glinamolom, grafičkim tehnikama) spretno i dosljedno
d) Učenica/učenik je miran i pristojan na satu, ne ometa ostale u radu, djelomično se pridržava dogovorenih pravila rada
26
DOBAR (3)
a) Učenica/učenik je primijenila/o sadržaj rada bez osobnog istraživanja
b) Učenica/učenik je uz poticaj pratila/o likovni sadržaj rada i šturim se likovnim jezikom izrazila/o crtom, bojom, tonom, volumenom ili grafički te nije pratila/o likovni
sadržaj rada
c) Učenica/učenik nije pratila/o i primijenila/o određene tehnike rada (npr. olovkom, temperom, kolaž-papirom, glinamolom, grafičkim tehnikama) dosljedno nego
površno
d) Učenica/učenik je nemiran i nepristojan na satu, ometa ostale u radu, ne pridržava se dogovorenih pravila rada
DOVOLJAN (2)
a) Učenica/učenik uopće nije istraživala unutar likovnog izričaja i likovnog zadatka
b) Učenica/učenik ni uz poticaj nije pratila/o likovni sadržaj rada i iznimno se šturim likovnim jezikom izrazila/o crtom, bojom, tonom, volumenom ili grafički
c) Učenica/učenik nije pratila/o niti primijenila/o određene tehnike rada (npr. olovkom, temperom, kolaž-papirom, glinamolom, grafičkim tehnikama)
d) Učenica/učenik je nemiran i nepristojan na satu, ometa ostale u radu, ne pridržava se dogovorenih pravila rada
VREDNOVANJE UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
Učenici s teškoćama prate se, vrednuju i ocjenjuju prema istim kriterijima unutar njihovih mogućnosti.
PRIPREMLJENOST ZA RAD se očituje donošenjem dogovorenog pribora za svaki nastavni sat i odražava na ukupnu ocjenu odnosa prema radu učenice/ka u jednom
obrazovnom razdoblju.
Napomena: Ukoliko učenica/k ne donese potrebiti pribor za rad za određeni nastavni sat, radit će priborom koji ima ili je dostupan u školi.
ZAKLJUČNA OCJENA
Zaključna ocjena proizlazi iz aritmetičke sredine ocjena likovnih područja rada, iz njihovih aritmetičkih sredina.
Izradila učiteljica likovne kulture
Đurkin Sonja
27
3. ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA UČENIKA IZ GLAZBENE KULTURE
OPĆE NAPOMENE:
Prilikom razrade vlastitoga kriterija vrednovanja znanja i postignuća u predmetu glazbene kulture treba poći od nekoliko opće poznatih činjenica. Ponajprije, učenici će jedva
moći postići sličnu razinu znanja zato što nemaju iste sposobnosti.
Osim toga koncepcija nastave glazbene kulture u osnovnoj školi, zasnovana samo na jednom satu nastave na tjedan, ne omogućuje dovoljnu individualizaciju nastave. Zato sva
djeca ne mogu jednako usvojiti programske sadržaje niti se njihova postignuća mogu jednako ocijeniti. Obradu sadržaja i vrednovanje znanja treba prilagoditi stvarnim
mogućnostima djece.
1. PJEVANJE I SVIRANJE
- imenik – prva rubrika
Razvoj interpretativnih sposobnosti i težište vrednovanja postignuća – pravilna reprodukcija naučenih pjesama. Učenici koji zbog objektivnih okolnosti nikako ne mogu
reproducirati naučene pjesme, ne treba inzistirati na pjevanju nego im treba zadati zamjenske zadatke (otpljeskati ritam neka jednostavne pjesme).
2. OSNOVE GLAZBENE PISMENOSTI
- imenik – druga rubrika
Notno opismenjavanje još je sastavni dio programa glazbene kulture, ali u dosta smanjenom obliku. Sama njegova postojanost zahtijeva da se u radu s učenicima postigne takva
razina znanja koja će omogućiti učeniku da samostalno odsvira naučenu pjesmu ritmički i melodijski. Ovakav nivo znanja može se postići samo kod nadarenih učenika. manje
nadareni učenici zapisuju jednostavne ritmove na stihove iz nekih njima poznatih pjesama.
a) intonacija – zadaci se odnose na tonalitete do dva predznaka do kraja 6. razreda
NADARENI UČENICI:
- samostalno otpjevati dursku i molsku ljestvicu solmizacijom i abecedom
- prepoznati ljestvicu na temelju predznaka i završnog tona
- bilo koji ton pokazati ili odsvirati na klavijaturu
MANJE NADARENI UČENICI:
- poznavati solmizacijski niz u durskoj i molskoj ljestvici
- prepoznati i imenovati ljestvicu uz pomoć učitelja
3. SLUŠANJE GLAZBE
- imenik – treća rubrika
SVI UČENICI:
- slušanjem prepoznati je li pjesma narodna, umjetnička, duhovna ili domoljubna (6.raz)
- slušno razlikovati jednoglasne od višeglasnih skladbi (5.raz)
- znati nazive vokalnih skladbi, imena skladatelja (4.raz)
- znati imenovati skupine glazbala (7.raz)
- znati imenovati i prepoznati glazbala na slici (5. i 6.raz)
- znati usmeno obilježja glazbala u skladu s onim što je o njima rečeno na nastavi (5. 6. i 7.raz)
28
- slušno prepoznati dvodijelnu i trodijelnu pjesmu (5.raz)
- slušno prepoznati solo pjesmu, rondo i temu s varijacijama (6.raz)
- poznavati pojmove suita, sonata, sonatni oblik, gudački kvartet, koncert, simfonija, simfonijska pjesma, programna glazba (7.raz)
- prepoznati tempo i dinamiku na slušnim primjerima (4. 5. i 6.raz)
- poznavati pojmove opera, opereta, mjuzikl, rock opera, kantata, oratorij ( 8.raz)
- poznavati pojmove društveni plesovi, jazz, balet, zabavna glazba, elektronička glazba, suvremena glazba 20 i 21. stoljeća (8.razred)
NADARENI
- slušno prepoznati pojedine instrumente kao i skupine glazbala (7.raz)
- slušno prepoznati vrste orkestara ( 7.raz)
- slušno razlikovati homofone i polifone skladbe (7.raz)
- analiza glazbenog djela – oblik, tempo, dinamika (8.raz)
4. AKTIVNOST
- imenik – četvrta rubrika
U rubriku aktivnost vrednuje se aktivnost učenika kod obrade i ponavljanja nastavnih sadržaja, ponašanje učenika za vrijeme trajanja nastavnog sata, donošenje potrebnog
pribora, pridržavanje pravila ponašanja, poštivanje kućnog reda škole ...
OPISNO PRAĆENJE UČENIKA
U opisnom praćenju učenikova rada treba naznačiti njegove mogućnosti i sposobnosti. na kraju prvog polugodišta napisati zapažanja o učenikovim sposobnostima, a na
završetku školske godine sažeto opisasti njegov napredak (ako ga ja bilo).
Učenik se opisno može ocijeniti na više načina.
NADARENI UČENICI:
- intonira točno melodijski i ritmički svaku naučenu pjesmu
- pokazuje izraženije zanimanje za glazbu
- ima solidne slušne sposobnosti i pouzdano prepoznaje glazbene pojave
- ima dobar osjećaj za ritam i voli svirati na ritmičkim udaraljkama
- zainteresiran za glazbu, posjećuje glazbene priredbe
- aktivno sudjeluje pri skupnom izvođenju glazbe
MANJE NADARENI
- zalaganje osrednje, potreban poticaj
- nedovoljno precizan u izlaganju glazbenih pojmove
- radi samo na poticaj
29
4. ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA UČENIKA IZ ENGLESKOG JEZIKA
za učenike od 1. do 4. razreda
Učitelj: Sandra Kurtek Školska godina 2014./2015. Svrha dokumenta: Ovaj dokument razrađuje načine, područja i kriterije pojedinačnog ocjenjivanja tijekom školske godine, te završnog ocjenjivanja tj. zaključivanja ocjena, a isto tako daje uvid u mogućnosti i uvjete za ispravljanje negativnih ocjena. Područja ocjenjivanja Slušanje Čitanje Usmeno Pisano Zalaganje Slušanje se ocjenjuje u pravilu 2 puta u polugodištu u obliku na temelju obrađenog gradiva gdje se želi utvrditi stupanj razumijevanja na osnovi onog što učenik percipira samim slušanjem. Učenik svoje znanje iskazuje zaokruživanjem, spajanjam, crtanjem, bojanjem i sličnim postupcima. Ocjena odličan -samostalno i potpuno razumijevanje i izvršavanje uputa i kratkih jednostavnih naredbi - samostalno povezivanje vidnog i slušnog jezičnog sadržaja -samostalno raspoznavanje i razumijevanje fonoloških, ritmičkih, naglasnih i intonacijskih osobina engleskog jezika -samostalno i potpuno razumijevanje kraćih jednostavnih izjavnih rečenica, pitanja, naredbi i uputa te razumijevanje osnovne namjere sugovornika Ocjena vrlo dobar -relativno uspješno razumijevanje i izvršavanje uputa i kratkih jednostavnih naredbi - povezivanje vidnog i slušnog jezičnog sadržaja uz minimalne pogreške -razumijevanje kraćih jednostavnih izjavnih rečenica i pitanja te razumijevanje osnovne namjere sugovornika uz male intervencije nastavnika -globalno razumijevanje kratkog teksta poznate tematike Ocjena dobar -prosječno razumijevanje i izvršavanje uputa i kratkih jednostavnih naredbi - povezivanje vidnog i slušnog jezičnog sadržaja uz mnogobrojne pogreške - površno razumijevanje kraćih jednostavnih izjavnih rečenica i pitanja te razumijevanje osnovne namjere sugovornika uz male intervencije nastavnika -djelomično razumijevanje kratkog teksta poznate tematike Ocjena dovoljan -slabo razumijevanje i izvršavanje uputa i kratkih jednostavnih naredbi - povezivanje vidnog i slušnog jezičnog sadržaja uz mnogobrojne pogreške
30
- površno razumijevanje kraćih jednostavnih izjavnih rečenica i pitanja -djelomično razumijevanje kratkog teksta poznate tematike, više razumijevanje izoliranih riječi nego cjeline Ocjena nedovoljan -nerazumijevanje i neizvršavanje uputa i kratkih jednostavnih naredbi - nepovezivanje vidnog i slušnog jezičnog sadržaja uz mnogobrojne pogreške - nerazumijevanje kraćih jednostavnih izjavnih rečenica i pitanja Čitanje se ocjenjuje u pravilu 2 puta u polugodištu na temelju obrađenih tekstova; priča, pjesmica, brojalica i sl. Učenici čitanje mogu vježbati koristeći CD-e koji su u sklopu udžbenika iz engleskog jezika. Ocjena odličan -pamćenje pismovne slike riječi i rečenica na razini prethodno usvojenih zvučnih uzoraka -uočavanje razlika između pisanja i čitanja kod učestalih riječi -sposobnost samostalnog čitanja rečenica i dijaloga nakon odslušanih zvučnih uzoraka -prepoznavanje, razumijevanje poznatih imena, riječi i osnovnih rečenica u kratkim pisanim uputama -razumijevanje pročitanih rečenica i jednostavnih tekstova o poznatim sadržajima -samostalno i potpuno razumijevanje kratkih i jednostavnih poruka i obavijesti u svakodnevnim situacijama Ocjena vrlo dobar -pamćenje pismovne slike riječi i rečenica na razini prethodno usvojenih zvučnih uzoraka uz male poteškoće i pogreške -uočavanje razlika između pisanja i čitanja kod učestalih riječi -sposobnost čitanja rečenica i dijaloga nakon odslušanih zvučnih uzoraka uz minimalne pogreške i minimalne intervencije nastavnika -prepoznavanje, razumijevanje poznatih imena, riječi i osnovnih rečenica u kratkim pisanim uputama - relativno uspješno razumijevanje pročitanih rečenica i jednostavnih tekstova o poznatim sadržajima -relativno uspješno razumijevanje kratkih i jednostavnih poruka i obavijesti u svakodnevnim situacijama Ocjena dobar -pamćenje pismovne slike riječi i rečenica na razini prethodno usvojenih zvučnih uzoraka uz veće poteškoće -slabije uočavanje razlika između pisanja i čitanja kod učestalih riječi -slabija sposobnost čitanja rečenica i dijaloga nakon odslušanih zvučnih uzoraka uz česte pogreške i česte intervencije nastavnika -prosječno prepoznavanje, razumijevanje poznatih imena, riječi i osnovnih rečenica u kratkim pisanim uputama Ocjena dovoljan -pamćenje pismovne slike riječi i rečenica na razini prethodno usvojenih zvučnih uzoraka uz velike poteškoće i povremenu reprodukciju usvojenog -nepoštivanje razlika između pisanja i čitanja kod učestalih riječi -slabija sposobnost čitanja rečenica i dijaloga nakon odslušanih zvučnih uzoraka uz česte pogreške i česte intervencije nastavnika - površno i nepotpuno razumijevanje pročitanih rečenica i jednostavnih tekstova o poznatim sadržajima, ali ne i u novim situacijama -loše i nepotpuno razumijevanje kratkih i jednostavnih poruka i obavijesti u svakodnevnim situacijama Ocjena nedovoljan -nemogućnost pamćenja pismovne slike riječi i rečenica, nesposobnost čitanja nakon odslušanog i uvježbavanog, nerazumijevanje eventualno pročitanog
31
Usmeno izražavanje ocjenjuje se u pravilu 2 puta u polugodištu na temelju obrađenog gradiva; vezanog uz naučeni vokabular i gramatičke strukture. Ocjena odličan -u potpunosti ovladan vokabular i fraze te samostalno, tečno i točno primjenjivanje u okviru zadanih situacija. Vladanje osnovnim elementima izgovora i intonacije. Ocjena vrlo dobar - tečno izražavanje kraćih misli, ali s manjim pogreškama ili uz povremenu pomoć učiteljice. U pojedinim elementima izgovora i intonacije nesigurnost Ocjena dobar - korištenje osnovnog repertoara vokabulara i fraza vezanih uz konkretne situacije uz pomoć učiteljice. Često griješenje pri odgovaranju napostavljena pitanja i u izgovoru Ocjena dovoljan -razumijevanje i korištenje minimalnog repertoara vokabulara i izoliranih riječi vezanih uz određene konkretne situacije, ali uz obilnu pomoć učiteljice te uz ozbiljne pogreške pri odgovaranju na pitanja i u izgovoru. Ocjena nedovoljan -nemogućnost razumljivog odgovaranja na postavljena pitanja, te nepoznavanje obrađenog vokabulara Pisano izražavanje ocjenjuje se u pravilu 2 puta u polugodištu na temelju obrađenog gradiva vezanog uz naučeni vokabular i gramatičke strukture. Prema broju bodova radi se tabela za ocjene za svaki razred. Ocjena odličan - prepisivanje uredno i bez pogreške , točno pisanje po diktatu, samostalnost u pisanju riječi koje se često ponavljaju, razumijevanje pisanih zadataka i uspješna upotreba naučenog vokabulara i jezičnih struktura Ocjena vrlo dobar -prepisivanje zadanog teksta uredno i s rijetkim pogreškama -zapažanje i ispravljanje manjih pogrešaka u pisanju riječi koje se češće ponavljaju -relativna uspješnost u rješavanju pismenih zadataka, korištenje naučenog gradiva uz manje pogreške Ocjena dobar - prepisivanje zadanog teksta s pogreškama, a pri pisanju pojedinih riječi po diktatu česte pogreške -pri uočavanju pogrešaka potrebna je veća pomoć učiteljice Ocjena dovoljan -puno pogrešaka pri prepisivanju zadanoga teksta, teško pisanje po diktatu -pri spajanju slikovnoga i pisanoga oblika riječi potrebna je velika pomoć učiteljice Ocjena nedovoljan -nemogućnost prepisivanja zadanog teksta i spajanja slikovnog i pisanog oblika riječi ni uz pomoć učiteljice kao i nerazumijevanje pismenih zadataka Zalaganje se ocjenjuje u pravilu jednom mjesečno, i to na kraju svakog mjeseca. Ocjena se temelji na 2 činjenice; a to je praćenje pisanja domaćih zadaća kroz mjesec dana, te praćenje učenikove aktivnosti i rada te ponašanja na satovima kroz mjesec dana. Ocjena odličan -kontinuirano javljanje i pokazivanje interesa na satu te redovito pisanje domaćih zadaća Ocjena vrlo dobar
32
-manje-više kontinuirano javljanje i pokazivanje interesa na satu te manje –više redovito pisanje domaćih zadaća Ocjena dobar -slabo javljanje i nepokazivanje interesa na satu te neredovito pisanje domaćih zadaća Ocjena dovoljan -slabo javljanje i nepokazivanje interesa na satu te neredovito pisanje domaćih zadaća Ocjena nedovoljan -nejavljanje na satu, nesudjelovanje u zadacima i aktivnostima, nepisanje domaćih zadaća te zaboravljanje pribora za rad Ostale napomene Za učenike s prilagođenim programom izrađuju s individualno prilagođeni testovi i zadaci za ispitivanje usvojenosti sadržaja, a i usmeno ispitivanje se provodi na njima prilagođen način. Svaka negativna ocjena može se ispraviti (i pojedinačna i zaključna), a način i termin ispravljanja dogovara se s učiteljicom. Pojedinačne negativne ocjene ispravljaju se tijekom istog polugodišta, a zaključne negativne ocjene tijekom 2.polugodišta Pri zaključivanju ocjene uzimaju se u obzir sve ocjene dobivene tokom cijele školske godine iako ocjene iz usmenog i pisanog ispitivanja imaju najveću težinu jer su najveći pokazatelj usvojenosti nastavnih sadržaja. Prema svemu gore navedenom vidljivo je da se kod zaključivanja ocjena NE gleda aritmetička sredina svih ocjena. Prvo polugodište 1.razreda ne spada u ovdje razrađivan kriterij, ono je specifično jer se učenika prati kroz „opisno ocjenivanje“, a nema ni zaključivanja na kraju 1.polugodišta. Brojčano ocjenjivanje uvodimo u 2.polugodištu, i tek tu započinju načini ispitivanja znanja gdje se najviše pažnje posvećuje razvijanju vještinja slušanja s razumijevanjem i usmenom izražavanju, te ispitivanju i ocjenjivanju istih. U Svetom Đurđu, rujan 2014. Sandra Kurtek; učiteljica engleskog jezika
33
ELEMENTE OCJENJIVANJA, NAČINE I POSTUPKE VREDNOVANJA UČENIKA IZ ENGLESKOG JEZIKA U OSNOVNOJ ŠKOLI
SVETI ĐURĐ
OD 5. DO 8. RAZREDA
Školska godina 2014./2015.
Tema dokumenta
Ovaj dokument razrađuje postupke i kriterije ocjenjivanja, ispravljanja negativnih ocjena i zaključivanja završnih ocjena.
Pisano ocjenjivanje
Pisana provjera sastoji se od dvije cjeline i donosi dvije ravnopravne ocjene i to od:
a) gramatičkog testa
b) testa razumijevanja slušanog i pisanog teksta te pisanja sastavka.
Svaka od ovih cjelina se provjerava s određenim brojem zadataka različite težine i donosi određeni broj bodova. Broj bodova pojedinog zadatka proporcionalan je težini
zadatka. Za svaku od cjelina izračunava se postotak postignutih bodova (zaokruženo na cijeli broj) u odnosu na ukupni broj bodova za tu cjelinu.
Ocjena za svaku cjelinu određuje se prema tablici:
Raspon postotka bodova Ocjena
0 - 49 nedovoljan (1)
51- 60 dovoljan (2)
61-80 dobar (3)
81-90 vrlo dobar (4)
91-100 odličan (5)
Za učenike s prilagođenim programom izrađuje se individualno prilagođeni test.
Za pozitivnu ocjenu je potrebno riješiti 20% ukupnog broja bodova.
Negativne ocjene je moguće ispraviti.Ispravljena negativna ocjena prestaje biti važeća.
Postupak ispravljanja negativne ocjene za sve učenike je sljedeći:
Za svaku negativnu ocjenu iz određene cjeline testa organizira se dopunska nastava i to najkasnije s početkom u sljedećem radnom tjednu nakon objave rezultata testa. Nastava
traje najmanje tri radna sata. Prisustvovanje dopunskoj nastavi nije obavezno. Po završetku dopunske nastave, a najkasnije tijekom prvog radnog tjedna nakon zadnjeg sata
učenici pišu ispravak testa. Kriteriji ocjenjivanja ispravka isti su kao kriteriji testa. Ako učenik iz neopravdanog razloga ne pristupi testu, negativna ocjena mu ostaje. Izostanak
opravdava razrednik.
Za opravdane izostanke dogovara se novi termin do kraja polugodišta.
34
Usmeno ocjenjivanje
Elementi usmene ocjene jesu:
a) Razumijevanje
odličan: Potpuno razumije postavljeno pitanje i tečno i dosta pravilno odgovara na njega. Poznaje obrađeni vokabular i pravilno ga upotrebljava.
Samostalan je u upotrebi poznatoga vokabulara u novim situacijama. Bez pojašnjenja uspješno spaja akustičku sliku i pojam. Uspješno
izvršava jednostavne zapovijedi bez učiteljičine pomoći.
vrlo dobar: Razumije postavljeno pitanje i odgovara na njega, ali čini manje pogrješke. Obrađeni vokabular, uz manje ispravke, pravilno upotrebljava.
Spreman je poznati vokabular upotrijebiti u novom kontekstu, ali uz pomoć i pojašnjenje.
dobar: Razumije sporiji govor, a pitanja je potrebno pojednostavniti. Obrađeni vokabular upotrebljava uz pomoć i to samo u poznatom kontekstu.
dovoljan: Razina znanja se svodi na prepoznavanje. Potrebna je velika pomoć učiteljice. Ne snalazi se u primjeni poznatoga, obrađenoga vokabulara u
drugačijem kontekstu.
nedovoljan: Nije u stanju razumjeti postavljeno pitanje ni uz pojednostavljenja.
b) Govorne sposobnosti
odličan: U potpunosti ovladao vokabularom i frazama te ih samostalno, tečno i točno primjenjuje u okviru zadanih situacija. Vlada osnovnim
elementima izgovora i intonacije.
vrlo dobar: Kraće misli izražava tečno, ali s manjim pogrješkama ili uz povremenu pomoć učiteljice. U pojedinim elementima izgovora i intonacije nije
siguran.
dobar: U izražavanju misli koristi osnovni repertoar vokabulara i fraza vezanih uz konkretne situacije uz pomoć učiteljice. Često griješi pri
odgovaranju na postavljena pitanja i u izgovoru.
dovoljan: Razumije i može koristiti minimalan repertoar vokabulara i izoliranih riječi vezanih uz određene konkretne situacije, ali uz obilnu pomoć
učiteljice. Pravi ozbiljne pogrješke pri odgovaranju na pitanja i u izgovoru.
nedovoljan: Nije u stanju razumljivo odgovoriti na postavljena pitanja, a obrađenim vokabularom nije ovladao.
c) Jezične zakonitosti - gramatika
odličan: Jezične zakonitosti temeljito poznaje i primjenjuje u govoru bez većih pogrješaka. Uočava odnose među gramatičkim kategorijama.
vrlo dobar: Jezične zakonitosti temeljito poznaje, ali u primjeni u govoru ponekad pravi pogrješke. Povremene pogrješke može naknadno samostalno ispraviti.
dobar: Jezične zakonitosti i kategorije poznaje, ali u govoru čini puno pogrješaka u njihovoj primjeni pa je smisao ponekad djelomično nejasan zbog toga. Neke
jednostavne strukture koristi uglavnom točno, uz poneku pogrješku.
dovoljan: Jezične zakonitosti i strukture slabije poznaje (na razini prepoznavanja). U primjeni u govoru često griješi pa se teže zaključuje što želi reći.
nedovoljan: Jezične zakonitosti poznaje slabo ili nikako pa ih ne može ni primjenjivati.
35
Ispravljanje negativne usmene ocjene se učeniku mora omogućiti unutar 2 radna tjedna po izricanju ocjene. Ispravljena negativna ocjena prestaje biti važeća. Ako učenik odbije
odgovarati ili ne ispravi ocjenu, ocjena ostaje. U slučaju izostanka vrijede pravila kao za ispravak pisanog testa.
Naziv
ispitivanja
Ocjena Faktor težine ocjene Umnožak ocjene i
faktora težine
Pisano 1 do 5 1,1 1.1 do 5.5
….
….
Usmeno 1 do 5 1,0 1,0 do 5,0
….
….
Zbroj Ukupni zbroj faktora
težina
Zbroj umnožaka
| |
| |------------ Zbroj umnožaka
|--------------------------------------- Zbroj faktora težine
Zaključivanje ocjene na kraju školske godine
Tijekom drugog polugodišta učenik mora pristupiti ispravku negativne ocjene s kraja prvog polugodišta. Učenik ima pravo na tri pokušaja ispravljanja unutar dogovorenog
termina s učiteljem.Učitelj najavljuje učeniku sadržaj i način provjere i to najmanje 3 tjedna prije svake provjere. Nakon neuspješnih ispravaka, učenik mora ići na popravni
ispit.
Pojedinačne negativne ocjene iz prvog polugodišta se ne mogu ispraviti tijekom drugog polugodišta.
Pri zaključivanju ocjene za kraj školske godine uzimaju se u obzir sve ocjene iz pisanog i usmenog provjeravanja tijekom cijele godine.
Pisana provjera je zahtjevnija pa te ocjene pri zaključivanju imaju veću težinu i izračunava se prema formuli (1).
Miljenka Gerić, prof.
36
5. ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA UČENIKA IZ NJEMAČKOG JEZIKA U OSNOVNOJ ŠKOLI
SVETI ĐURĐ
5.1. ZADANI ELEMENTI PRAĆENJA, PROVJERAVANJA I OCJENJIVANJA UČENIKA OD 1. – 4. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE (NJEMAČKI KAO PRVI I
DRUGI STRANI JEZIK)
1) ČITANJE I SLUŠANJE S RAZUMIJEVANJEM
2) USMENO IZRAŽAVANJE
3) PISANO IZRAŽAVANJE
4) AKTIVNOST I ZALAGANJE NA SATU, DOMAĆI URADAK
ELEMENT
odličan (5)
vrlo dobar (5)
dobar (3)
dovoljan (2)
nedovoljan (1)
ČITANJE I
SLUŠANJE S
RAZUMIJEVANJEM
(AKTIVNOST I
ZALAGANJE NA
SATU)
Brzo i samostalno
razumije riječi i kratke
izraze slušanjem zvučnog,
audio-vizualnog zapisa ili
učitelja.
U potpunosti razumije
pitanja i upute. Uspješno
izvršava jednostavne
naredbe učiteljice bez
potrebnog prevođenja ili
dodatnog pojašnjenja.
Bez objašnjavanja uspješno
spaja sliku i slušni zapis.
Samostalno prepoznaje
riječi ili kratke izraze u
naslovima, imenima,
karticama ili kraćim
tekstovima te ih pravilno
reproducira.
Samostalno dolazi do
značenja novih riječi i
fraza logičkim
zaključivanjem.
Razumije riječi i kratke
izraze ili upute, slušanjem
audio, audio-vizualnog
zapisa ili učitelja, uz malu
pomoć ili poticaj samog
učitelja.
Uz malu pomoć razumije
upute, pitanja, riječi,
osnovne fraze.
Obrađeni vokabular aktivno
upotrebljava, ali potrebne su
dodatne korekcije u izgovoru.
Upotrebljava vokabular u
novim jezičnim situacijama,
ali je potrebna pomoć i
pojašnjenje učiteljice.
Prepoznaje riječi ili kratke
izraze u naslovima,
imenima, karticama ili
kraćim tekstovima i
pravilno ih reproducira uz
malu pomoć učitelja.
Traži pomoć učitelja ili
Razumije riječi, izraze ili
upute, slušanjem zvučnog,
audio- vizualnog zapisa ili
učitelja, ali tek nakon
nekoliko ponavljanja.
Razumije osnovne riječi i
poznate fraze koje se tiču
njih samih i njihove
neposredne okoline kada
sugovornik govori sporo i
razgovjetno.
Poznati vokabular ne
uspijeva rabiti u novim
jezičnim situacijama, već
uz sugestije i asistenciju
učiteljice. Isti vokabular
upotrebljava samo u dobro
naučenim i usvojenim
jezičnim situacijama.
Djelomično razumije
riječi, izraze ili naredbe
slušanjem zvučnog,
audiovizualnog
zapisa ili učitelja uz
višestruko ponavljanje i
upute učitelja.
Učenik teško prepoznaje
obrađeni vokabular. Ne
snalazi se u primjeni
vokabulara u jezičnim
situacijama u kojima bi
trebao biti sposoban
aktivno ih upotrijebiti.
Slabiji interes i
sposobnosti.
Riječi ili izraze reproducira
samo uz
veliku pomoć učitelja.
Treba ga stalno poticati i
pomagati mu.
Nije sposoban poznati
vokabular primijeniti u
Učenik nije usvojio
minimum obrađenog
vokabulara, ne razumije
postavljeno pitanje ni uz
najveću asistenciju
učiteljice. Ne pokazuje
interes da ovlada
sadržajima.
Ne razumije pisane
sadržaje jer ne zna niti
pročitati riječ, rečenicu ili
tekst. Odbija rad.
37
Interes i sposobnosti
razvijeni su na najvišoj
razini.
Vrlo uporan u promišljanju,
uči radosno i temeljito.
otkriva sam značenja iz
rječnika. Razumije i složenije
rečenice.
Trudi se naučiti sadržaje koje
ne poznaje.
Pokazuje interes na satu.
novim jezičnim okvirima.
USMENO
IZRAŽAVANJE I
AKTIVNOST
(AKTIVNOST I
ZALAGANJE NA
SATU)
Učenik je u potpunosti
svladao vokabular i nove
fraze te ga svjesno koristi u
poznatim ili novim jezičnim
situacijama.
Učenik potpuno razumije
postavljeno pitanje, tečno i
potpunim odgovorima
odgovara na njega.
Aktivan je u
konverzaciji, s pravilnim
izgovorom i intonacijom.
Razumije pročitano.
Obrađene tekstove čita bez
pogrešaka.
Uspješno vlada osnovnim
elementima izgovora i
intonacije.
Uspješno izražava kraće misli,
ali uz manje pogreške.
Primjetna nesigurnost u
određenim intonativnim
aspektima jezičnog
izražavanja.
Potreban je mali
poticaj. Poruke se u
cijelosti mogu razumjeti.
U potpunosti usvaja obrađeni
vokabular i s manjim
greškama sastavlja rečenice
bazirane na obrađenom
vokabularu.
Potpunim odgovorom, s malo
grešaka, odgovara na
postavljena pitanja. Obrađene
tekstove čita s malo
pogrešaka.
Ima poteškoća u izgovoru i
intonaciji, ali je u cjelini još
uvijek razumljiv.
Učenik koristi u izražavanju
misli i onaj repertoar
vokabulara koji bez
pogrešaka može uporabiti u
jezičnom izražavanju,
čineći intonativne pogreške.
Djelomično usvojio
jezične strukture.
Djelomično usvojio
obrađeni vokabular i uz
pomoć učitelja sastavlja
rečenice bazirane na
obrađenom vokabularu.
Potrebna je asistencija
učiteljice kod izgovora.
Ponekad ne razumije
postavljeno pitanje, griješi
u odgovaranju na
postavljeno pitanje ili
odgovara kratkim
odgovorom.
Obrađene tekstove čita s
više pogrešaka.
Razumije i koristi
mininalan repertoar
obrađenog vokabulara.
Izolirano koristi pojedine
naučene pojmove, ali čineći
pogreške (intonativne).
Ne razumije postavljeno
pitanje, ne može na nj
odgovoriti ili na pitanja
odgovara kratko, bez
strukture rečenice, uz
velike greške u izgovoru.
Usvojio jako malo
obrađenog vokabulara. Nije
u stanju samostalno
sastavljati rečenice, može
pravilno ponoviti po
modelu. Potrebna je aktivna
asistencija učiteljice kako u
razumijevanju pitanja, tako
i u davanju odgovora.
Samostalno čita
samo najjednostavnije
riječi.
Nedovoljno usvojio
obrađeni vokabular. Ne
može primijeniti vokabular,
razumjeti postavljeno
pitanje i na nj odgovoriti.
Ne pokazuje interes na
nastavi. Ne čita i ne
odgovara na pitanja niti uz
pomoć učitelja.
PISANO
IZRAŽAVANJE
(AKTIVNOST I
ZALAGANJE NA
SATU, DOMAĆI
Uredno, precizno i bez
pisane pogreške prepisuje
određeni tekst.
Pisano se izražava
samostalno bez većih
ortografskih pogrešaka.
Redovito izvršava sve
pisane zadatke i aktivnosti.
Bez pogrešaka prepisuje
riječi i rečenice. Bez
pogrešaka dopunjava kraće
Uredno, ali s povremenim
pogreškama prepisuje
određeni tekst, riječi ili
rečenice piše po diktatu (3. i 4.
razred) te rješava zadatke s
dopunjaljkama i križaljkama.
Uz manju pomoć učiteljice
učenik je sposoban zapaziti i
samostalno korigirati pogreške
u pisanim zadacima.
U pisanim zadacima ponekad
S više grešaka prepisuje
riječi i rečenice, dopunjava
kraće tekstove, postavlja i
odgovara na pitanja,
opisuje, piše jednostavne
poruke.
Vokabular koji se često
ponavlja za vrijeme sata
nije sposoban napisati bez
pogreške te uočiti pogrešku.
Često griješi pri pisanju
Čini puno pogrešaka u
prepisivanju zadanog
teksta. Ima puno pogrešaka
kada piše zadane pojmove
po diktatu. Ne uočava
vlastite ortografske
pogreške. Potrebno je
učeniku zorno prikazati
kako se ispravno piše
određena riječ da bi
ispravio pisanu pogrešku.
S jako puno pogrešaka
prepisuje riječi i rečenice.
Učenik ne razumije svrhu
diktata ili prepisivanja
pojedinih pojmova zbog
čega čini česte ortografske
pogreške.
U riječima se pojavljuju
ortografski simboli koji
službeno ne pripadaju
njemačkim ortografskim
38
URADAK) tekstove, postavlja i
odgovara na pitanja,
opisuje i piše jednostavne
poruke.
Bez pomoći rješava zadatake
sa dopunjaljkama ili
križaljke.
Sposoban je obrađeni
vokabular (koji se često
ponavlja u tekstovima ili
govoru) samostalno i točno
napisati bez učiteljičine
pomoći (u 3. i 4. razredu)
Učenik zna bez pomoći
učiteljice napisati kraće
rečenice i riječi koje čuje
(npr.pisanje s
razumijevanjem, diktat – 3. i
4. razred).
Može samostalno i bez
pogreške napisati par kraćih
rečenica o sebi (ime,
prezime, mjesto stanovanja,
navesti članove obitelji,
prijatelje i sl.) (3. i 4. razred)
radi ortografske pogreške koje
ispravlja uz manju asistenciju
učiteljice.
Gotovo redovito ima sve
pisane radove.
pojedinih pojomova po
diktatu (3. i 4. razred).
Kako bi učenik uočio
vlastite ortografske
pogreške, potrebna je
znatna asistencija učiteljice.
Teže se snalazi u pisanim
zadacima s dopunjaljkama i
križaljkama.
Trud vidljiv
unatoč svemu.
U rješavanju zadataka s
dopunjaljkama i
križaljkama ima velikih
poteškoća, ne razumije što
se od njega traži. Takve
situacije često utječu na
učenikovo sveopće
razumijevanje stranog
jezika.
Kod spajanja slikovnih i
pisanih pojmova, slikovih i
audio pojmova potrebna je
konstantna asistencija
učiteljice.
Učenik može eventualno
napisati određene riječi
koje se često ponavljaju u
jezičnom i pisanom obliku
za vrijeme nastave, a kraće
rečenice piše s puno
pogrešaka.
simbolima.
Kod spajanja slikovnog i
pisanog pojma ima
poteškoća u razumijevanju,
čak i kad je u pitanju
konstantna asistencija
učiteljice.
Učenik nije sposoban česte
već poznate pojmove
napisati bez ortografskih
pogrešaka, kao niti napisati
kraću izjavnu rečenicu ili
pismeno odgovoriti na
postavljeno pitanje (3. i 4.
razred).
Sastavila predmetna učiteljica: Snežana Dezić-Markulinčić
PISANE PROVJERE
Uvodno ili inicijalno provjeravanje znanja neće se provoditi. Pisane provjere sadržajno i vokabularom obuhvaćaju obrađene cjeline te gramatičko jezične sadržaje obrađivane u obuhvaćenim cjelinama. Tipovi zadataka koji će biti
zastupljeni u provjeri prethodno se najave i prezentiraju učenicima.
Kriterij ocjenjivanja pisanih provjera znanja:
NEDOVOLJAN (1) : 0% - 45% = 1
DOVOLJAN (2): 46% - 59% = 2
DOBAR (3): 60% - 74% = 3
VRLO DOBAR (4) 75% - 89% = 4
ODLIČAN (5): 90% - 100% = 5
39
Brojčane ocjene iz pisanih provjera znanja upisuju se u rubriku.
Ako je učenik tijekom pisane provjere odsutan, navedenu će pisati u dogovoru s učiteljem u roku od 15 dana od dana povratka u školu, a ako je odsutnost trajala samo jedan
dan, tada ju piše odmah sljedeći sat.
Tijekom školske godine piše se 3-5 pisanih provjera znanja. Na početku svakog obrazovnog razdoblja izrađuje se vremenik pisanih provjera.
USMENE PROVJERE
Usmene provjere obuhvaćaju provjeru sposobnosti govorne produkcije i mogućnost kreativne primjene usvojenog vokabulara i gramatičkih struktura u obliku prepričavanja,
prijevoda, usmeno-slikovnih prezentacija, aktivnog i redovitog uključivanja u nastavni proces kao i sudjelovanja u kreiranju nastavnog sata.
DOMAĆE ZADAĆE
Od učenika se očekuje redovito pisanje domaćih zadaća. Domaće zadaće treba pisati redovito radi uvježbavanja i utvrđivanja naučenog gradiva. Nakon određenog broja
domaćih zadaća iste se ocjenjuju te se ocjena upisuje u rubriku pisano izražavanje. Ocjenjuje se redovitost pisanja, urednost i točnost. Ako je učenik zaboravio bilježnicu i ne
može učitelju predočiti domaću zadaću, ona se vrednuje kao nenapisana. Prepisana domaća zadaća (učenici imaju jednaku zadaću s istim pogreškama), vrednuje se kao
nenapisana. Na kraju nastavne godine bilješke o redovitosti pisanja domaćih zadaća utječu na zaključnu ocjenu.
Sastavila predmetna učiteljica: Snežana Dezić-Markulinčić
40
5.2. ZADANI ELEMENTI PRAĆENJA, PROVJERAVANJA I OCJENJIVANJA UČENIKA OD 5. – 8. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE (NJEMAČKI KAO PRVI I
DRUGI STRANI JEZIK)
ZADANI ELEMENTI:
1) RAZUMIJEVANJE
2) GOVORNE SPOSOBNOSTI
3) PISANO IZRAŽAVANJE
4) JEZIČNE ZAKONITOSTI- GRAMATIKA
ELEMENT odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1)
RAZUMIJEVANJE
Samostalno prevodi tekst u
duhu hrvatskog jezika,
samostalno čita tekstove
nepoznate i poznate
tematike, razumije govor u
potpunosti. U potpunosti
razumije usmeno i
pismeno postavljene
zadatke. Učenik redovito
aktivno prati nastavu,
zalaže se svojim radom za
vrijeme sata.
Razumije većinu obrađenih
sadržaja uz
minimalne pogreške –
uočava detalje u tekstu;
prepoznaje rečenice (sav
vokabular), ali ne
prevodi u duhu hrvatskog
jezika i uz minimalna
sadržajna odstupanja.
Potpuno, ali uz malu
pomoć (podpitanja)
razumije usmeno i
pismeno postavljene
zadatke; aktivno prati
nastavu.
Točno čita poznate
tekstove, a nepoznate uz
manje pogreške. Uglavnom
razumije govor.
Učenik razumije
postavljeno pitanje ili
govor u normalnom tempu,
no potrebno je to isto više
puta ponoviti ili možda čak
pojednostaviti pitanje ili
govor.
Učenik ne razumije tekst u
cjelini, isto tako ne
razumije pojedinosti koje
se pojavljuju u okviru
obrađenog teksta. Globalno
razumije pročitani i slušani
tekst. Globalno prevodi
temu, usvaja ključne riječi
i fraze, prepoznaje ih u
kontekstu te ih samostalno
prevodi u sklopu
obrađenog teksta.
Učenik se ne snalazi u
razumijevanju nepoznatog
teksta - eventualno
prepoznaje tek osnovni
vokabular koji je usvojio u
prethodnim lekcijama.
Učenik ima velikih
poteškoća u razumijevanju
postavljenog pitanja kao i
razumijevanju govora.
Djelomično razumije tekst
– samo izolirane rečenice i
rečenične dijelove i riječi –
i to uz pomoć. Čita
izolirane rečenice uz puno
pogrešaka u izgovoru i
intonaciji. Prevodi uz pomoć. Teško razumije
pitanje čak i ako mu se
više puta postavi.
Učenik s velikim
poteškoćama stvara
razumijevanje naspram
tekstu u cjelini, a ne
razumije određene
pojedinosti u okviru
obrađenog teksta.
Teško se snalazi u
nadopunjavanju teksta
nepoznatim pojmovima.
Često ne prepoznaje već
Učenik ne razumije
postavljeno pitanje, govor
normalnog tempa. Ne
razumije tekst čak ni uz
pomoć nastavnika. Ima
poteškoća u razumijevanju
već poznatih tekstova, a
također nije sposoban
razumijeti neki noviji,
kraći tekst.
Često ne razumije osnovni
vokabular koji se iznova
javlja i u novim
tekstovima.
Ne prevodi čak ni uz
pomoć.
Nije u stanju pročitati niti
izolirane rečenice ili riječi.
Odbija pomoć i ne
sudjeluje u radu.
41
Učenik tek kroz
ponovljeno čitanje bolje
razumije tekst ili spoznaje
okvirno strukturu teksta.
Razumijevanje teksta lakše
iskazuje ako su u pitanju
višestruki odabiri.
Samostalno čita kratke
tekstove poznate tematike i
razumije jednostavne
poruke.
ranije obrađeni pojam i ne
prepoznaje ga kao takvog
unutar teksta.
Uz pomoć učiteljice,
učenik je u mogućnosti
iskazati razumijevanje
kada je riječ o zadacima
višestrukog odabira.
GOVORNE
SPOSOBNOSTI
Iznosi vlastito mišljenje o
poznatim i nepoznatim
temama koje se obrađuju
na satu i uspoređuje sa
svojim iskustvom, aktivno
sudjeluje u razgovoru i
raspravama, rečenice
složene, gramatički
točne i jasno definiranog
sadržaja.
Bez poteškoća se snalazi u
odgovaranju na postavljena
pitanja.
Aktivno koristi naučene
fraze i sve to lako
primjenjuje u novim
govornim situacijama.
Izgovor i intonacija
rečenice u potpunosti
točan.
Iznosi vlastito mišljenje o
poznatim temama, aktivno
se uključuje u rasprave, ali
nije samoinicijativan u
vođenju razgovora; varira
u kvaliteti govorne
produkcije. Potrebno je
dosta učiteljevih potpitanja
da bi se došlo do odgovora.
Pravilno čita, komunicira,
opisuje i prepričava uz
manje pogreške. Pri
nepoznatim temama radi
gramatičke i strukturalne
pogreške.
Neadekvatno
upotrijebljene fraze ili
riječi može ispravno
primijeniti u novim
situacijama ukoliko ga
učiteljica ispravi za
vrijeme govora.
Uz manju pomoć
učiteljice, učenik je
sposoban primijeniti
određeni opseg vokabulara
u novim govornim
situacijama.
Često je nakon izgovorene
govorne pogreške svjestan
kako je treba ispraviti.
Učenik se govorno
sporazumijeva tek na
osnovnoj razini.
Izražava se jednostavnim i
kratkim rečenicama o
poznatim temama,
u razgovoru otežano
odgovara na postavljena
pitanja (ugl. zbog šturog
razumijevanja i
neusvojenog vokabulara),
ne započinje komunikaciju
samostalno, ne uključuje se
u rasprave.
Upotrebljava jednostavne
rečenice i koristi oskudan
vokabular. Izgovor je
uglavnom točan.
Često nije svjestan vlastitih
govornih pogrešaka, već uz
napomenu ili asistenciju
učiteljice.
Sposoban je određene česte
pojmove koje krivo
izgovara ispraviti i
ispravno upamtiti, ali uz
prethodnu napomenu
učiteljice.
Ne snalazi se u novim
govornim situacijama.
Učenik pravi veoma velike
i česte pogreške za vrijeme
govora. Ne izražava se
samostalno i izgovor
netočan .Odgovara na
sugestivna pitanja (da/ne)
uz stalni poticaj.
Već naučene ili često
korištene fraze i pojmove
ne zna upotrijebiti čak niti
u nekim poznatim
govornim situacijama.
Sudjeluje u razgovoru
samo uz pomoć
nastavnika.
Zalaganje je manjkavo.
Ne razumije tekst čak ni uz
pomoć nastavnika.
Nije u stanju pročitati niti
izolirane rečenice ili riječi.
Nije usvojio osnovne fraze
i vokabular kako bi
usmeno formulirao kraću
rečenicu ili odgovorio na
pitanje čak niti uz pomoć.
Odbija pomoć i ne
sudjeluje u radu.
42
PISANO
IZRAŽAVANJE
Sposoban je usvojeni
vokabular primijeniti u
novim ili zahtjevnijim
pisanim zadacima.
Kreativno i originalno,
koristeći samostalno
naučene fraze učenik
opisuje svoja iskustva i
životne situacije u
vidu slobodnih i vođenih
sastava, odgovora na
postavljena pitanja od
strane nastavnika ili
zadane literature korištene
u nastavi . Učenik piše
opširno, gramatički i
pravopisno točno.
Učenik precizno i točno
rješava postavljene
gramatičke probleme, te
obrađene teme s lakoćom i
točnošću prenosi pismeno
u rečenice. Precizno i
detaljno prenosi
poruku bez pravopisnih i
gramatičkih pogrešaka.
Primjenjuje stečeno znanje
u novim situacijama.
Nešto manje
bogatim rječnikom,
gramatički uglavnom točno
opisuje svoju životnu
situaciju u formi osobnog
pisma, vođenog sastava,
odgovora na zadana
pitanja. Detaljno prenosi
poruku uz
manje pravopisne i
gramatičke pogreške u
okvirima obrađenih tema
samo manje pogreške.
Novi vokabular
primjenjuje u novim ili
zahtjevnijim zadacima
čineći manje gramatičke i
ortografske pogreške.
Učenik je nakon
upozorenja učiteljice
svjestan pisane pogreške i
često nakon toga zapisuje
te pojmove u ispravnom
obliku.
Učenik ne može bez
pomoći izraziti svoje misli
ili ideje., a pri tome čini
znatno veće gramatičke i
ortografske pogreške.
Kod pisanja diktata čini
često pogreške. Ponekad i
često ponavljane pojmove
krivo zapisuje.
Učenik često zaboravlja na
pisane pogreške koje često
radi i potrebno ga je stalno
upozoravati.
Nije sposoban samostalno
se pisano izražavati ili s
razumijevanjem
upotrebljavati omanji fond
pojmova, kako bi pismeno
formulirao rečenicu ili
odgovor.
U pisanju diktata čini
veoma puno pogrešaka
(kako gramatičkih, tako
ortografskih).
Učenik i nakon ispravka
pisanog teksta radi iste
pogreške u daljnjem
pisanju diktata.
Učeniku je potrebna velika
pomoć u pisanom
izražavanju.
Jednostavnim jezikom,
otežano, opisuje svoju
životnu situaciju. Nije u
stanju izraziti se u obliku
kratkih poruka ili sastava,
pri čemu pravi gramatičke
i pravopisne pogreške.
Nemaran u pisanju
domaćih uradaka.
Učenik nije sposoban
pismeno se izražavati.
Potrebna mu je pomoć
učiteljice.
U pisanju diktata često ne
razumije pojam zbog čega
čini veoma česte pogreške
u ortografiji ili gramatičkoj
formulaciji rečenice.
Ne uspijeva svoje misli
izraziti u pisanom
obliku. Piše nedovršene
rečenice, poruka nejasna.
Ne trudi se niti za vrijeme
sata niti kod kuće pisano se
izraziti na zadanu temu,
pitanja i sl. Ne piše
domaće uratke.
JEZIČNE
ZAKONITOSTI-
GRAMATIKA
Gramatičke strukture i
zakonitosti primjenjuje
samostalno i točno.
Točno i svjesno
primjenjuje zakonitosti u
poznatim i izmijenjenim
situacijama.
Razumije bit gramatičkog
problema i može
obrazložiti na vlastitim
primjerima.
Učenik uočava odnose
među različitim
gramatičkim kategorijama.
Također je sposoban
Učenik posjeduje znanje o
obrađenim gramatičkim i
jezičnim strukturama te ih
uglavnom pravilno
primjenjuje na zadanim
problemima i u usmenom
izražavanju uz manje
pogreške.
Učenik nema problema u
razumijevanju gramatičkih
zakonitosti.
Sposoban je povremene
pogreške osvijestiti i
ispraviti ih.
Uz manje pogreške
Poznaje jezične
zakonitosti, ali pri pisanom
i usmenom izražavanju
ne primjenjuje ih
dosljedno, uz mnoštvo
pogrešaka.
Ponekad ne spoznaje
smisao nekih gramatičkih
struktura, no lakše ih uoči
uz pomoć učiteljice.
Jednostavne gramatičke
strukture upotrebljava u
točnom obliku.
Učenik poznaje gramatičke
strukture samo na razini
prepoznavanja.
U gramatičkoj pisanoj i
usmenoj formulaciji radi
veoma česte pogreške.
Nikako ne može stvoriti
poveznice između
različitih gramatičkih
kategorija.
Nije sposoban uporabiti
jednostavne gramatičke
strukture.
Potrebna je konstantna
pomoć učiteljice.
Učenik slabo ili uopće ne
razumije gramatičke
zakonitosti.
Ne prepoznaje gramatičku
strukturu i kategoriju.
Nije sposoban primijeniti
gramatičke zakonitosti u
pisanom ili usmenom
obliku.
Ne trudi se niti uz pomoć i
poticaj.
43
uporabiti gramatičke
strukture u pisanoj i
govornoj formulaciji
vlastitih misli.
povezuje različite
gramatičke kategorije..
Može sam objasniti
učinjene gramatičke
pogreške.
Sastavila predmetna učiteljica: Andreja Kišiček-Pepelko, prof.
PISANE PROVJERE
Uvodno ili inicijalno provjeravanje znanja neće se provoditi. Pisane provjere sadržajno i vokabularom obuhvaćaju obrađene cjeline te gramatičko jezične sadržaje obrađivane u obuhvaćenim cjelinama. Tipovi zadataka koji će biti
zastupljeni u provjeri prethodno se najave i prezentiraju učenicima.
Kriterij ocjenjivanja pisanih provjera znanja:
PRVI STRANI JEZIK:
NEDOVOLJAN (1) : 0% - 49% = 1
DOVOLJAN (2): 50% - 59% = 2
DOBAR (3): 60% - 77% = 3
VRLO DOBAR (4) 78% - 89% = 4
ODLIČAN (5): 90% - 100% = 5
DRUGI STRANI JEZIK:
NEDOVOLJAN (1) : 0% - 40% = 1
DOVOLJAN (2): 41% - 59% = 2
DOBAR (3): 60% - 70% = 3
VRLO DOBAR (4) 71% - 84% = 4
ODLIČAN (5): 85% - 100% = 5
Brojčane ocjene iz pisanih provjera znanja upisuju se u rubriku, a broj ostvarenih i mogućih bodova (ili postotak riješenosti) u pisanoj provjeri bilježe se u rubriku bilježaka.
Učenici koji dobiju nedovoljnu ocjenu iz pisane provjere znanja imaju mogućnost ispravka ocjene bilo usmeno bilo pisano.
Ocjena dobivena iz ispravka upisuje se brojčanom ocjenom u rubriku.
Ako je učenik tijekom pisane provjere odsutan, navedenu će pisati u dogovoru s učiteljem u roku od 15 dana od dana povratka u školu, a ako je odsutnost trajala samo jedan
dan, tada ju piše odmah sljedeći sat.
Tijekom školske godine piše se 3-5 pisanih provjera znanja i 2-4 diktata. Na početku svakog obrazovnog razdoblja izrađuje se vremenik pisanih provjera.
Višeminutne provjere znanja kojima se ispituje usvojenost vokabulara i pravopisa pišu se uz pravovremenu najavu. Ocjene iz višeminutnih provjera upisuju se u imenik kao
prosjek zbroja tri individualne provjere. Te ocjene evidentiraju se u rubrikama razumijevanje ili jezične zakonitosti - gramatika (ovisno o vrsti provjere).
USMENE PROVJERE
44
Usmene provjere obuhvaćaju provjeru sposobnosti govorne produkcije i mogućnost kreativne primjene usvojenog vokabulara i gramatičkih struktura u obliku prepričavanja,
prijevoda, usmeno-slikovnih prezentacija, aktivnog sudjelovanja u kreiranju nastavnog sata, rezimiranja obrađivanih tema i područja. Učenik se u pravilu ispituje jednom
tijekom jednog obrazovnog razdoblja, ali i svojim aktivnim i redovnim uključivanjem u nastavni proces.
DOMAĆE ZADAĆE
Od učenika se očekuje redovito pisanje domaćih zadaća. Domaće zadaće treba pisati redovito radi uvježbavanja i utvrđivanja naučenog gradiva. Tri nenapisane domaće zadaće
u jednom obrazovnom razdoblju vrednuju se nedovoljnom ocjenom i upisuje se u bilješke. Ako je učenik zaboravio bilježnicu i ne može učitelju predočiti domaću zadaću, ona
se vrednuje kao nenapisana. Prepisana domaća zadaća (učenici imaju jednaku zadaću s istim pogreškama), vrednuje se kao nenapisana. Ako je pregledana, zadaća može biti i
ocijenjena u kućicu pojedinog elementa sukladno njezinu sadržaju. Evidencija o domaćim zadaćama vodi se na obrascu za praćenje učenika i opisno i brojčano upisuje u
rubriku za praćenje učenika. Na kraju nastavne godine bilješke o redovitosti pisanja domaćih zadaća utječu na zaključnu ocjenu.
SASTAVNICE OPISNOG PRAĆENJA
SPOSOBNOSTI UČENICE/UČENIKA mogu biti:
- veoma razvijene
- razvijene
- prosječne
- slabe
- nedovoljno razvijene
UČENICA/UČENIK može učiti :
- s lakoćom
- s razumijevanjem
- bez razumijevanja
- usvajajući sadržaj bez razumijevanja, ali i praktične primjene
INTERES I PAŽNJA UČENICE/UČENIKA može biti:
- izrazit
- veoma dobar
- dobar
- slab
- pojačan za rad u skupini
- nedovoljan za rad u skupini
UČENICA/UČENIK tijekom sata:
- pozorno sluša
- usredotočen/a je na rad
- odsutan/na je duhom
- zaokupljen/a je drugim aktivnostima
RADNI TEMPO UČENICE / UČENIKA može biti:
- visok
- umjeren
45
- promjenjiv
- nizak
SAMOSTALNOST, RADNE NAVIKE, ZALAGANJE UČENICE/ UČENIKA:
- radi samostalno
- redovito izvršava zadatke
- marljiv(a )
- izrazito marljiv(a)
- ulaže napor i trudi se da postigne više
- radi brzo, točno i sigurno
- uporan(a) i ustrajan (na )
- uredno, točno i na vrijeme izvršava zadatke
- otežano rješava zadatke
- potrebno ju/ga je poticati u radu
- otežano poštuje rokove za izvršenje zadataka
Učiteljica redovito pregledava urednost bilježnice i jesu li školski radovi u cijelosti u nju zapisani.
Ako neki učenik ne zadovolji gore navedene kriterije i mora pristupiti popravnom ispitu, ispravlja samo sadržaje koje nije zadovoljio. Na kraju godine popravak ocjene vrši se
pisanim i usmenim putem. Ako učenik ostvari lošiji rezultat u pisanom dijelu ispita, moguće je te pogreške razjasniti, obrazložiti i popraviti u usmenom dijelu.
Na polugodištu nema zaključnog ocjenjivanja.
Andreja Kišiček-Pepelko, prof.
46
6. ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA UČENIKA IZ PRIRODNE GRUPE PREDMETA:
MATEMATIKA, PRIRODA, BIOLOGIJA, KEMIJA I FIZIKA
članak 1
Uvodno ili inicijalno provjeravanje znanja neće se provoditi.
članak 2
Pisano provjeravanje znanja vršit će se 2 puta u toku polugodišta, nakon obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja. Datum provjere biti će poznat već početkom
polugodišta a o sadržaju pisane provjere učenici će biti obaviješteni najkasnije tjedan dana prije. Nakon pisane provjere s neočekivanim postignućem učenika učitelj istu na
mora ponoviti a ako se odluči za ponavljanje pisane provjere prije toga mora održati dopunsku nastavu.
Način vrednovanja pisane provjere: 50 – 63% --------------------- dovoljan (2)
64 – 76% ---------------------- dobar (3)
77 – 89 % --------------------- vrlo dobar (4)
90 – 100 % ------------------- odličan (5)
navedeni kriteriji odnose se na pisane provjere iz prirode, biologije, fizike i geografije dok će
za kemiju će vrijediti malo blaži kriteriji i to:
45 – 57% --------------------- dovoljan (2)
58 – 75% ---------------------- dobar (3)
76 – 87 % --------------------- vrlo dobar (4)
88 – 100 % ------------------- odličan (5)
članak 3
Postignuća učenika prilikom usmenog provjeravanja vrednovat će se prema postignutim razinama kompetencija učenika.
- ocjena nedovoljan (1): učenik nije usvojio minimum temeljnih pojmova te se loše odnos prema učenju i radu
- ocjena dovoljan (2): učenik može reproducirati naučeno u izvornom obliku, poredati i nabrojiti pojmove, izreći definicije, imenovati stvari i pojave,
prepoznati i poredati pojmove, znati oznake fizičkih veličina te osnovne mjerne jedinice. Uz pomoć učitelja dolazi do
povoljnih rezultata
- ocjena dobar (3): učenik može uočavati i povezivati glavne sadržaje, opisati tijek događaja pokusa ili procesa, objasniti neke jednostavnije
procese i pojave, može pretvarati osnovne fizikalne veličine, snalazi se na karti, može izvesti neke jednostavnije laboratorijske vježbe, rješava
jednostavnije zadatke te posjeduje prosječne sposobnosti i kompetencije
- ocjena vrlo dobar (4): učenik može riješiti neki jednostavniji problemski zadatak, primijeniti stečeno znanje u novoj situaciji, donositi zaključke,
47
objasniti neke složenije pokuse i napisati pripadajuće jednadžbe, raščlanjivati informacije kako bi utvrdio uzroke i
posljedice.
- ocjena odličan (5): učenik može rješavati složene probleme koji do tada nisu rješavani u nastavi, kritički procijeniti činjenice, objasniti složene
pokuse i napisati pripadajuće jednadžbe, predložiti rješenja problema, naći korelacije između predmeta, može praktički primijeniti znanje te koristi i
druge izvore znanja
članak 4
Zaključna ocjena iz nastavnog predmeta biti će izraz postignute razine učeničke kompetencije iz pojedinog nastavnog predmeta, kao rezultat ukupnog procesa vrednovanja i
ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena.
članak 5
Ako učenik želi ispraviti ocjenu kojom nije zadovoljan, sve aktivnosti dogovara sa predmetnim nastavnikom. Sve ocjene upisane u rubriku utječu na konačnu ocjenu.
Dva tjedna prije završetka nastavne godine učitelj nije dužan ispitivati za ispravak ocjene.
7. ELEMENTE OCJENJIVANJA, NAČINE I POSTUPKE VREDNOVANJA UČENIKA IZ MATEMATIKE U 5.AB i 7.AB RAZREDU
U predmetu matematika zaključna ocjena učenika proizlazi iz cjelokupnog rada , zainteresiranosti , zalaganja i nivoa usvojenosti gradiva koji se sustavno vrednuje
prikupljanjem podataka u procesu učenja i ona ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena .
Tokom školske godine učenici dobivaju ocjene iz usvojenosti, razumijevanja i primjene programskih sadržaja koja se provjerava usmeno, u pisanim provjerama znanja i u
domaćim zadaćama, te iz aktivnosti.
1. Ocjenjivanje usvojenosti , razumijevanja i primjene programskih sadržaja
Usvojenost, razumijevanje i primjena programskih sadržaja provjerava se usmenim i pisanim putem , a ocjena ovisi o složenosti sadržaja , povezivanju sadržaja međusobno
, primjeni sadržaja na problemske zadatke iz svakodnevnog života ,zaključivanju, preciznosti u konstrukcijskim zadacima , samostalnosti , te kontinuiranosti u radu. U
skladu s tim je i ocjena koju će učenik dobiti .
Ocjenu nedovoljan (1) dobit će učenik koji nije usvojio niti osnove gradiva . Ne barata matematičkom terminologijom i ne snalazi se niti u računskim niti u pisanim
zadacina. Ne može samostalno rješavati niti najjednostavnije zadatke. Gradiva se prisjeća uz mnoštvo pogrešaka i nagađanja i snalazi se metodom pokušaja i pogrešaka. U
geometrijskim zadacima je neprecizan i neuredan.
48
Ocjenu dovoljan (2) dobit će učenici koji su usvojili osnove gradiva i mogu se samostalno snalaziti u najjednostavnijim računskim i konstrukcijskim zadacima. Ne povezuju
sadržaje i teže se snalaze u matematičkoj terminologiji ; prepoznaju je , ali je samostalno ne koriste. Ne uče s razumijevanjem nego po modelu, često griješe i ne uočavaju
pogrešku.
Ocjenu dobar (3) dobit će očenici koji su usvojili osnovne sadržaje i mogu ih primjenjivati u jednostavnim zadacima i povezuju naučeno gradivo . Osim osnovnih sadržaja
gradivo nisu usvojili u potpunosti nego djelomično. Dijelove gradiva samo prepoznaju i ne mogu se u njemu samostalno snalaziti. Matematičku terminologiju razumiju , ali
je teže koriste. Često griješe u složenijim zadacima i potrebna im je stalna pomoć i usmjeravanje. Djelomično se uključuju u nastavu i nisu kontinuirani u radu.
Ocjenu vrlo dobar (4) dobit će učenici koji su usvojili večinu sadržaja. Pokušavaju rješavati složenije zadatke samostalno , ali griješe. Razumiju gradivo i primjenjuju ga
po modelu, dok se u zadacima koji se pojavljuju prvi put teže snalaze. Može objasniti i povezati gradivo, ali je nesiguran u samostalnom radu. Matematičku terminologiju
su usvojili i koriste je u nastavi.
Ocjenu odličan (5) dobit će učenici koji su usvojili cjelokuono gradivo s razumijevanjem. Mogu ga primjenjivati i poveziivati u računskim, konstruktivnim i problemskim
tzadacima. Mogu samostalno analizirati zadatak, postaviti ga , riješiti , objasniti rješenje i navesti vlastite primjere. Kontinuirani su u radu i snalaze se u novim zadacima
vezanim uz gradivo koje do tada nisu rješavali. Usvojili su matematičku terminologiju i svakodnevno se njome koriste.
Ovi kriteriji primjenjuju se u usmenom i pisanom ispitivanju i očituju se u raznovrsnosti zadataka različite težine . U pisanim radovima uvijek su zastupljeni zadci različite
težine tako da učenici mogu prema svojim sposobnostina, zalaganju i usvojenosti sadržaja dobiti ocjenu koju su zaslužili. U pisanom radu nalazi se brojčano najviše zadataka iz
osnovnog dijela gradiva ( za ocjenu dovoljan ) jer je za njihovo rješavanje potrebno najmanje vremena , dok se s povećanjem složenosti smanjuje njihov broj. Obrnuto tome
najjednostavniji se zadaci boduju s jednim bodom , dok se složeniji boduju s više bodova ovisno o njihovoj složenosti. Ocjena iz pismenog rada proizlazi iz postotka riješenosti:
0% - 49% - nedovoljan (1)
50% - 63% - dovoljan (2) – bodovi iz najjednostavnijih zadataka
64% - 76% - dobar (3)
77% - 89% - vrlo bobar (4)
90% - 100% - odličan (5)
2. Aktivnost
Ocjena iz aktivnosti odraz je učenikova sudjelovanja u radu na satovima i izvršavanja obaveza .
Ocjenu odličan (5) zaslužuju učenici koji aktivno sudjeluju na satu, redovito izvršavaju obaveze, redovito nose pribor, uključuju se u grupni rad i samostalno ili u grupi
izrađuju pisane radove (plakate, prezentacije , crteže , referate i sl.).
Ocjenu vrlo dobar (4) zaslužuju učenici koji su aktivni na satu , ali su nesigurni u sebe , uključuju se u rad ali ne preuzimaju odgovornost, redovito nose pribor ,u
radovima kod kuće povremeno griješe.
49
Ocjenu dobar (3) zaslužuju učenici koji se povremeno uključuju u rad i potrebno ih je poticati, povremeno zaboravljaju pribor i izbjegavaju rad kod kuće.
Ocjenu dovoljan (2) zaslužuju učenici koji ne pokazuju interes za predmet i ne uključuju se aktivno u rad već pasivno prepisuju plan ploče, u grupnom radu večinom
traže pomoć drugih članova, često zaboravljaju pribor.
Ocjenu nedovoljan (1) zaslužuju učenici koji se ne uključuju u rad, na satu su nepažljivi i smetaju u radu, ne nose pribor i ne žele niti pasivno prepisivati gradivo i ne
uključuju se u nikakve aktivnosti vezane uz gradivo.
u skladu s navedenim, učenička postignuća iz pojedinih cjelina ocjenjuju se različitim ocjenama :
5. RAZRED
1. Prirodni brojevi
DOVOLJAN (2) DOBAR (3) VRLO DOBAR (4) ODLIČAN (5) NEDOVOLJAN (1)
Učenici koji su zaslužili
ocjenu dovoljan (2) :
- znaju čitati i zapisivati
prirodne brojeve
- razlikuju parne i neparne
prirodne brojeve
- mogu samostalno koristiti
znakove >, < , = i
- mogu računati s prirodnim
brojevima ( zbrajati ,
oduzimati , množiti i dijeliti )
- mogu navesti i svojim
riječima objasniti svojstvo
komutativnosti i
- prikazivati prirodne brojeve
točkama pravca
Učenici koji su zaslužili
ocjenu dobar (3) :
- znaju svojstva zbrajanja
prirodnih brojeva i mogu ih
primjenjivati u
jednostavnijim zadacima
- znaju svojstva množenja i
mogu ih primjenjivati na
zadacima
- dobro barataju osnovnim
računskim radnjama i mogu
rješavati zadatke s dvije i tri
računske radnje
- usvojili su svojstvo
distributivnosti množenja
prema zbrajanju
Učenici koji su zaslužili
ocjenu vrlo dobar (4) :
- rješavaju zadatke s
nekoliko računskih
radnji i sa zagradama
- primjenjuju svojstva
zbrajanja i množenja
u složenijim
zadacima
- rješavaju
jednostavnije
matematičke
probleme
- primjenjuju
distributivnost
množenja prema
zbrajanju
Učenici koji su zaslužili
ocjenu odličan (5) :
- samostalno rješavaju
računske zadatke s
više računskih radnji
i više zagrada
- mogu samostalno
postaviti zadatak i
uspješno ga s
razumijevanjem
riješiti
- analiziraju
matematički problem
i primjenom
naučenog gradiva
rješavaju ga
argumentirajući
postupak i rješenje
Ocjenu nedovoljan (1) dobit
će nezainteresirani učenici
koji zbog nemara i nerada ne
izvršavaju svoje dužnosti ,te
zbog toga nisu usvojili
osnove gradiva i ne mogu
primjenjivati naučeno
gradivo i ne mogu
reproducirati naučeno , a u
pokušajima rješavanja
zadataka pokušavaju doći do
rješenja pogađanjem i nizom
nelogičnih postupaka.
50
2. Djeljivost prirodnih brojeva
Učenici koji su zaslužili
ocjenu dovoljan (2) :
- usvojili su pojam
višekratnika i djelitelja
-mogu prepoznati brojeve
djeljive s 2 , 3 , 5 , 9 i 10
-znaju razlikovati proste i
složene brojeve
- mogu rastaviti
dvoznamenkaste brojeve na
proste faktore (jednostavnijui
primjeri)
- mogu odrediti zajedničke
djelitelje i višekratnike za
dva broja
Učenici koji su zaslužili
ocjenu dobar (3) :
- znaju algoritam
pronalaženja
najvećeg
zajedničkog djelitelja
i najmanjeg
zajedničkog
višekratnika
- mogu rastavljati na
proste faktore
višeznamenkaste
brojeve jer su
memorirali proste
brojeve do 20
Učenici koji su zaslužili
ocjenu vrlo dobar (4) :
- snalaze se u
zadacima s
određivanjem
nepoznate znamenke
broja kojemu je
određena djeljivost
zadanim brojem
- mogu odrediti
najveći zajednički
djelitelj i najmanji
zajednički
višekratnik za više
od dva broja
- usvojili su pravila za
djeljivost zbroja ,
razlike i umnoška i
mogu ih
primjenjivati u
zadacima
Učenici koji su zaslužili
ocjenu odličan (5) :
- primjenjuju naučeno na
problemskim zadacima iz
svakodnevnog života
- samostalno rješavaju
složenije računske zadatke s
višeznamenkastim brojevima
- usvojili su proste brojeve
veće od 20
- mogu zaključivati i
povezivati gradivo , te
napamet odrediti najveći
zajednički djelitelj i najmanji
zajednički višekratniik za
dva broja
Ocjenu nedovoljan (1) dobit
će učenici koji zbog nemara,
nezainteresiranosti i ne
izvršavanja obaveza nisu
usvojili niti osnove gradiva i
ne mogu ga primjenjivati, a
zadatke rješavaju metodom
pokušaja i pogrešaka bez
razumijevanja
3. Skupovi točaka u ravnini
Učenici koji su zaslužili
ocjenu dovoljan (2) :
- mogu nacrtati, razlikovati i
pravilno označiti dužinu,
pravac i polupravac
Učenici koji su zaslužili
ocjenu dobar (3) :
- usvijili su pojmove dužine ,
pravca i polupravca i mogu
određivati njihove
Učenici koji su zaslužili
ocjenu vrlo dobar (4) :
- usvojili su pojam dijagonala
četverokuta i njihove
karakteristike
Učenici koji su zaslužili
ocjenu odličan (5) :
- mogu odrediti udaljenost
točke od pravca
- mogu konstruirati
Ocjenu nedovoljan (1) dobit
će učenici koji ne nose
geometrijski pribor, ne prate
nastavu i zbog toga nisu
usvojili niti osnove gradiva ,
te ne pokazuju nikakav
51
- znaju se služiti s dva
trokuta za crtanje paralela i
okomica
- razlikuju krug i kružnicu
- mogu naznačiti i razlikovati
polumjer i promjer
- mogu odrediti koje točke
pripadaju , a koje ne
pripadaju kružnici , tj. krugu
- razlikuju pravokutnik i
kvadrat i mogu ih nacrtati
- razlikuju vrste trokuta i
pravilno označuju vrhove i
stranice
- znaju vrste kutova i snalaze
se u mjerenju kutova
kutomjerom
- mogu konstruirati simetralu
dužine
- crtaju najjednostavnije
primjere osne simetije
međusobne položaje i
presjeke
- mogu odrediti jednake
pravceusvojili su pojam
tetive
- mogu navesti inacrtati
dijelove kružnice i kruga
- mogu odrediti međusobni
položaj kružnice i pravca
- usvojili su pojam
paralelograma i njegova
svojstva
- usvojili su pojam opsega i
mogu ga izračunavati u
trokutima i četverokutima
- preračunavaju kutne
stupnjeve u kutne minute i
sekunde
- prema veličini kuta mogu
odrediti vrstu kuta
- preračunavaju mjerne
jedinice za duljinu i površinu
- mogu iz zadanog opsega ili
površine odrediti četverokut
- usvojili su pojam vršnih,i
susjednih i suplementarnih
kutova, znaju njihove
karakteristike i mogu
izračunati veličine
nepoznatih kutova
- mogu izračunati površinu
pravokutnog trokuta i
objasniti postupak
- usvojili su nazive stranica
za pravokutni i
jednakokračni trokut
- samostalno konstruiraju
simetrale stranica
geometrijskih likovacrtaju
složenije primjere osne
simetrije
paralelogram
- znaju primijeniti svojstva
dijagonala kvadrata i
pravokutnika za konstrukciju
- iz zadanog opsega i stranice
mogu odrediti duljinu druge
stranice kvadrata i
pravokutnika
- iz zadane površine i jedne
stranice mogu odrediti
duljinu druge stranice
kvadrata i pravokutnika
- iz površine pravokutnog
trokuta i jedne katete mogu
odrediti duljinu druge katete
- primjenjuju znanje o
simetrali dužine na
konstruktivnim zadacima
interes za nastavu.
4. Razlomci
Učenici koji su zaslužili
ocjenu dovoljan (2) :
Učenici koji su zaslužili
ocjenu dobar (3) :
Učenici koji su zaslužili
ocjenu vrlo dobar (4) :
Učenici koji su zaslužili
ocjenu odličan (5):
Ocjenu nedovoljan (1) dobit
će učenici koji nisu usvojili
osnove gradiva i zadatke
pokušavaju rješavati
52
- usvojili su pojam razlomka
i mogu ga pravilno pročitatati
i zapisati
- razlikuju brojnik i nazivnik
- mogu razlomak prikazati
crtežom i obrnuto
- mogu odrediti koliko
jednakih dijelova čini cjelinu
- mogu odrediti koji je
razlomak manji , a koji veći
od 1
- usvojili su pojam
mješovitog broja i mogu ga
preračunati u razlomak i
obrnuto ( jednostavniji
primjeri)
- samostalno mogu usporediti
razlomke jednakih nazivnika
- samostalno mogu zbrajati i
oduzimati razlomke jednakih
nazivnika
- usvojili su pojam
skraćivanja i proširivanja
razlomaka i rješavaju
najjednostavnije zadatke
- mogu preračunati prirodni
broj u razlomak i odrediti
koji je od razlomaka jednak
nekom prirodnom broju
- mogu odrediti dio cjeline
određen razlomkom
- prepoznaje razlomke koje je
moguće preračunati u
mješoviti broj i preračunava
složenije zadatke
- može poredati razlomke
jednakih nazivnika prema
velićini i može odrediti
nepoznati član niza
- može povezivati zbrajanje i
oduzimanje razlomaka
jednakih nazivnika
- mogu razlomak skratiti do
kraja
- može odrediti broj kojim
treba proširiti razlomak do
željenog brojnika ili
nazivnika
- mogu odrediti dio mjerne
jedinice određen razlomkom
, ili odrediti razlomak koji
određuje dio neke cjeline
- mogu odrediti nepoznati
brojnik ili nazivnik razlomka
jednakog prirodnom broju
- mogu odrediti rješenje
produžene nejednakosti
- samostalno određuju
nepoznati pribrojnik u
zbrajanju razlomaka jednakih
nazivnika i umanjenik ili
umanjitelj u oduzimanju
- proširivanjem određuju
nepoznati brojnik ili nazivnik
jednakih razlomaka
- barataju s razlomcima u
različitim mjernim
jedinicama ( određuju
razlomak ili dio određen
razlomkom )
- primjenjuju naučeno u
problemskim zadacima iz
svakodnevnog života
- samostalno rješava zadatke
određivanja nepoznatog broja
u jednakostima
metodom pokušaja i
pogrešaka bez razumijevanja.
5. Decimalni brojevi
53
Učenici koji su zaslužili
ocjenu dovoljan (2) :
- usvojili su pojam
decimalnog broja, mogu ga
pravilno pročitati i zapisati i
razumiju njegovo značenje
- mogu zapisati decimalni
broj kao razlomak i obrnuto
- samostalno mogu
uspoređivati decimalne
brojeve
- zaokružuju decimalne
brojeve na određeni broj
decimala
- mogu samostalno zbrajati,
oduzimati , množiti i dijeliti
decimalne brojeve
Učenici koji su zaslužili
ocjenu dobar (3) :
- mogu rješavati zadatke s
nadopunjavanjem ( odrediti
nepoznato dekadsko mjesto
ili decimalu )
- mogu samostalno
prikazivati decimalne brojeve
na brojevnom pravcu ili
odrediti koji su decimalni
brojevi već prikazani
- mogu poredati niz
decimalnih brojeva od
najmanjeg do najvećeg člana
ili obrnuto
- mogu samostalno rješavati
zadatke s više računskih
radnji
Učenici koji su zaslužili
ocjenu vrlo dobar (4) :
- mogu samostalno rješavati
zadatke s više računskih
radnji i sa zagradama
- mogu riješiti produženu
nejednakost
- mogu samostalno
preračunavati mjerne jedinice
- primjenjuju naučeno
grdaivo na zadacima iz
svkodnevnog života
- mogu samostalno
analizirati, postaviti i riješiti
jednostavniji problemski
zadatak
Učenici koji su zaslužili
ocjenu odličan (5) :
- mogu samostalno analizirati
, postaviti i logički riješiti
složeniji problemski zadatak
- samostalno rješavaju
računske zadatke s više
računskih radnji i više vrsta
zagrada
- rješavaju složenije zadatke
s nadopunjavanjem
Ocjenu nedovoljan (1) dobit
će učenici koji zbog
nezainteresiranosti i nemara
nisu usvojili niti osnove
gradiva i ne mogu ga
primjenjivati niti u
najjednostavnijim zadacima ,
a zadatke rješavaju
pogađajući metodom
pokušaja i pogrešaka
7. RAZRED
1. Koordinatni sustav u ravnini , proporcionalnost i obrnuta proporcionalnost
Učenici koji su zaslužili
ocjenu dovoljan (2) :
- usvojili su pojam
Učenici koji su zaslužili
ocjenu dobar (3) :
- mogu u koordinatni sustav
Učenici koji su zaslužili
ocjenu vrlo dobar (4) :
- samostalno mogu odrediti
Učenici koji su zaslužili
ocjenu odličan (5) :
- primjenjuju naučeno i
Ocjenu nedovoljan (1) dobit
će učenici koji nisu usvojili
niti osnove gradiva i ne
mogu ga primjenjivati niti u
54
koordinatnog sustava na
pravcu i u ravnini i mogu u
njega smještavati točke sa
zadanim cjelobrojnim
koordinatama i mogu
isčitavati koordinate točaka u
sustavu
-- usvojili su pojam omjera i
mogu ga pravilno pročitati i
zapisati
- mogu odrediti
najjednostavnije omjere
različitih vrsta i pravilno ih
pročitati
- pravilno čitaju proporcije i
mogu ih zapisati kao
razlomke i obrnuto
- mogu odrediti nepoznati
član proporcije u
najjednostavnijim zadacima
- usvojili su pojam
proporcionalnih i obrnuto
proporcionalnih veličina i
mogu ih primjenjivati u
najjednostavnijim zadacima
- grafički samostalno
prikazuju proporcionalnost
smjestiti točke kojima
koordinate nisu cjelobrojne i
mogu iščitavati njihove
koordinate
- mogu bez crtanja odrediti u
kojem se kvadrantu nalazi
zadana točka
- mogu omjer zapisivati u
obliku neskrativog razlomka
- razumije omjer različitih
vrsta i može ih određivcati
- određuju nepoznati član
proporcije u složenijim
zadacima s cijelim brojevima
- mogu primjenjivati
proporcionalnost i obrnutu
proporcionalnost u zadacima
iz svakodnevnog života
- mogu usporediti dva
grafička prikaza
jediničnu dužinu koja im je
potrbna za smještavanje
točaka s racionalnim
koordinatama
- određuju samostalno
koordinate nepoznatih točaka
prema određenim kriterijima
- snalaze su izračunavanju
omjera s mjernim jedinicama
- određuju nepoznati član
prorprcije u zadacima s
racionalnim brojevima i
mogu samostalno odrediti
vrijedi li navedena proporcija
- primjenjuju
proporcionalnost i obrnutu
proporcionalnost u
složenijim zadacima
- mogu analizirati grafički
prikaz proporcionalnosti
određuju koordinate
osnosimetričnih i
centralnosimetričnih točaka
- povezuju gradivo naučeno u
šestom razredu vezano uz
tokut i četverokut
- primjenjuje naučeno u
rješavanju zadataka iz
svakodnevnog života
samostalno ih postavljajujući
i analizirajući
- mogu primijeniti naučeno o
proporcijama u problemskim
zadacima iz svakodnevnog
života
- primjenjuju
proporcionalnost i obrnutu
proporcionalnost u
problemskim zadacima
- samostalno određuju
koeficijent proporcionalnosti
- analizom grafičkog prikaza
mogu odrediti nepoznate
veličine u proporcionalnim
veličinama
najjednostavnijim zadacima i
koji ne pokazuju nikakav
interes za predmet
55
2. Postotak , analiza podataka i vjerojatnos
Učenici koji su zaslužili
ocjenu dovoljan (2) :
- usvojili su pojam postotka
i mogu preračunavati
postotak u decimalni broj i
razlomak i obrnuto
- samostalno mogu
izračunati postotni iznos
- mogu izračunati novu
cijenu nakon poskupljenja i
pojeftinjenja
- samostalno mogu
izračunati kamate u
jeednostavnom kamatnom
računu
- mogumogu skupiti podatke
bilježenjem „crtica“ i
prikazati ih stupčastim
dijagramom frekvencija
- mogu izračunati
aritmetičku sredinu
Učenici koji su zaslužili
ocjenu dobar (3) :
- omjer mogu zapisati u
obliku postotka
- samostalno mogu
izračunati postotak ili
osnovnu vrijednost uz
poznate preostale dvije
veličine postotnog računa
- snalaze se u izračunavanju
kamata u zadacima u kojima
vrijeme nije izraženo u
godinama
- samostalno mogu
izračunati relativnu
frekvenciju
- izračunavaju vjerojatnost
slučajnog događaja
Učenici koji su zaslužili
ocjenu vrlo dobar (4) :
- mogu izračunati staru
cijenu nako je poznata
cijena nakon poskupljenja
ili pojeftinjenja
- samostalno se snalaze u
računskim zadacima u
jednostavnom kamatnom
računu u kojim atreba
izračunati ostale veličine
osim kamata
- prikazuju podatke kružnim
dijagramom
Učenici koji su zaslužili
ocjenu odličan (5) :
- rješavaju samostalno
problemske zadatke vezane
uz poskupljenja i
pojeftinjenja
- samostalno rješavaju
složene problemske zadatke
vezane uz jednostavni
kamatni račun i
izračunavanju njegovih
nepoznatih veličina
- crtaju višestruke stupčaste
dijagrame
- samostalno se snalaze u
izračunavanju vjerojatnosti
slučajnog događaja u
složenijim zadacima
Ocjenu nedovoljan (1)
dobit će učenici koji nisu
usvojili niti osnove
gradiva i ne mogu ga
primjenjivati niti u
najjednostavnijim
zadacima i koji ne
pokazuju nikakav interes
za predmet
56
3. Mnogokuti i sličnost
Učenici koji su zaslužili
ocjenu dovoljan (2) :
- usvojili su pojam
mnogokuta i mogu ga
prepoznati , nacrtati i
imenovati
- usvojili su pojam
susjednih vrhova i stranica
- mogu izračunati zbroj
veličina kutova u
mnogokutu
- usvojili su pojam pravilnih
mnogokuta i znaju
imizračunati opseg
- mogu prepoznati slične
geometrijske likove
- mogu nabrojiti i
reproducirati poučke o
sličnosti trokuta
- mogu dijeliti dužine na
jednake dijelove pomoću
simetrale i sličnosti
Učenici koji su zaslužili
ocjenu dobar (3) :
- mogu navesti vrhove ,
kutove i stranice mnogokuta
- usvojili su pojam
dijagonale mnogokuta i
mogu odrediti broj
dijagonala u mnogokutu
pomoću crtanja
- određuje središnji kut
pravilnog mnogokuta i
njegov unutarnji kut
- usvojili su karakteristike
sličnih mnogokuta
- dijele dužine u zadanom
omjeru
Učenici koji su zaslužili
ocjenu vrlo dobar (4) :
- mogu samostalno bez
crtanja odrediti broj
dijagonala iz jednog vrha
mnogokuta
- mogu odrediti veličinu
pojedinog kuta mnogokuta
izračunavši zbroj veličina
- samostalno može
konstruirati pravilni
mnogokut
- mogu primijeniti
karakteristike sličnih
mnogokuta u izračunavanju
nepoznatih stranica ili
kutova
- može primjenjivati poučke
o sličnosti trokuta uz pomoć
i usmjeravanje učitelja
Učenici koji su zaslužili
ocjenu odličan (5) :
- mogu samostalno odrediti
vrstu mnogokuta iz broja
dijagonala iz jednog vrha ili
ukupnog broja dijagonala
- iz zbroja unutarnjih kutova
mogu izračunati vrstu
mnogokuta
- primjenjuju površine
jednostavnijih likova iz
prethodnih razreda u
izračunavanju površine
mnogokuta
- primjenjuju sličnos u
složenim geometijskim
zadacima
- samostalno primjenjuj
poučke o sličnosti
- primjenjuju omjere opsega
i površina sličnih trokuta u
problemskim zadacima
Ocjenu nedovoljan (1) dobit
će učenici koji nisu usvojili
niti osnove gradiva i ne
mogu ga primjenjivati niti u
najjednostavnijim zadacima,
te nisu usvojili potrbnu
matematičku terminologiju
da bi mogli razumijeti
gradivo.
4. Kružnica i krug
57
Učenici koji su zaslužili
ocjenu dovoljan (2) :
- prepoznaju kružnicu ikrug
- znaju razliku između
polumjera i promjera
- mogu nacrtati kružnicu lil
krug kojemu je zadan
promjer ili polumjer
- usvojili su dijelove kružnice
i kruga
- mogu nacrtati 3 međusobna
položaja pravca i kružnice
- mogu nacrtati 3 međusobna
položaja dviju kružnica
- usvojili su pojam središnjeg
kuta i obodnog kuta i mogu
ih nacrtati
- mogu izeačunati opseg i
površinu kruga
Učenici koji su zaslužili
ocjenu dobar (3) :
- usvojili su pojam tetive i
međusobni položaj točke i
kružnice ili kruga
- usvojili su pojam sekante i
tangente
- mogu računski odrediti
međusobni položaj dviju
kružnica kojim su poznati
polumjeri
- povezuju kružni luk i
njegov središnji i obodni kut
- mogu izračunati veličinu
obodnog kuta ako je poznat
središnji nad istim kružnim
lukom i obrnuto u računima
sa stupnjevima
Učenici koji su zaslužili
ocjenu vrlo dobar (4) :
- znaju odnos tangente i
polumjera i mogu
konstruirati tangentu na
kružnicu u zadanoj točki
- primjenjuju određenost
kružnice i konstruiraju je
- mogu izračunati veličinu
obodnog kuta ako je poznat
središnji nad istim kružnim
lukom i obrnuto u računima
sa stupnjevima i kutnim
minutama i sekundama
- izračunavaju duljinu
kružnice i kružnog luka i
površinu kružnog isječka
Učenici koji su zaslužili
ocjenu odličan (5) :
- samostalno rješavaju
složene konstrukcijske
zadatke
- mogu samostalno odrediti
pripadnost kružnih lukova
zadanim kutovima i obrnuto
- primjenjuju poučak o
obodnom i središnjem kutu u
složenim zadacima
- usvojili su i samostalno
primjenjuju Talesov poučak
Ocjenu nedovoljan (1) dobit
će učenici koji nisu usvojili
niti minimum gradiva i ne
prepoznaju matematičku
terminologiju , a u
konstruktivnim zadacima su
neuredni i neprecizni.
58
5. Sustav dviju linearnih jednadždi s dvjema nepoznanicama
Učenici koji su zaslužili
ocjenu dovoljan (2) :
- mogu samostalno riješiti
linearnu jednadžbu
- usvojili su pojam rješenja
jednadžbe
- usvojili su pojam sustava i
njegovog rješenja
- mogu samostalno provjeriti
je li zadani uređeni par
rješenje sustava
- rješavaju najjednostavnije
zadatke metodom supstitucije
i suprotnih koeficijenata
Učenici koji su zaslužili
ocjenu dovoljan dobar (3) :
- mogu sustav preračunati u
standardni oblik (zadaci sa
seljenjem članova i
zagradama)
Učenici koji su zaslužili
ocjenu vrlo dobar (4) :
- preračunavaju složene
sustave sa zagradama i
razlomcima u standardni
oblik i rješavaju ih
Učenici koji su zaslužili
ocjenu odličan (5) :
- primjenjuju metode
rješavanja sustava u
problemskim
zadacima iz
svakodnevnog života
i najsloženije
računske zadatke
Ocjenu nedovoljan (1) dobit
će učenici koji nisu usvojili
niti minimum gradiva i ne
prepoznaju matematičku
terminologiju , a u
konstruktivnim zadacima su
neuredni i neprecizni.
6. Linearna funkcija
Učenici koji su zaslužili
ocjenu dovoljan (2) :
- usvojili su pojam linearne
funkcije i modu
izračunavati njezinu
vrijednost za zadane
Učenici koji su zaslužili ocjenu
dobar (3) :
- mogu samostalno izračunati
argument za zadanu vrijednost
funkcije
Učenici koji su zaslužili ocjenu
vrlo dobar (4) :
- izračunavaju vrijednost
funkcije ili argument u zadacima
s racionalnim brojevima
Učenici koji su zaslužili ocjenu
odličan (5) :
- mogu primjenjivati linearnu
funkciju u problemskim
zadacima iz svakodnevnog
života i određivati ovisnost
Ocjenu nedovoljan (1) dobit
će učenici koji nisu usvojili
niti minimum gradiva i ne
59
argumente
- mogu samostalno nacrtati
graf jednostavnijih
linearnih funkcija
- mogu izračunati
jednadžbu pravca kojemu
je zadan nagib i jedna
točka koja pripada grafu
funkcije
- preračunava eksplicitnu
jednadžbu pravca u
implicitnu i obrnuto
- znaju provjeriti pripada li
zadana točka grafu funkcije
- usvojili su pojam odsječka na
osi y i nagiba pravca i mogu ga
odrediti
- usvojili su pojam nul-točke
- prepoznaju pravce usporedne s
osima koordinatnog sustava
- usvojili su karakteristike
usporednih pravaca i mogu
izračunati jednadžbu
- mogu odrediti formulu linearne
funkcije u zadatku zadanom
riječima
- s grafa očitavaju drugu
koordinatu točke kojoj je
poznata jedna koordinata
- znaju iz linearne funkcije
odrediti prolazi li pravac koroz
ishodište
- određuju koja je funkcija
rastuća , a koja padajuća i mogu
obrazložiti
dviju veličina
- mogu nacrtati graf funkcije i s
njega očitavati potrebne veličine
da bi riješili složene zadatke
- mogu samostalno odrediti kut
kojega pravac zatvara s osi x i
mogu odrediti koji ima veći , a
koji manji nagib
- mogu samostalno grafički
riješiti sustav linearnih
jednadžbi
prepoznaju matematičku
terminologiju , a u
konstruktivnim zadacima su
neuredni i neprecizni.
Kriterije izradila učiteljica matematike Nevenka Dožajić
60
8. ELEMENTE OCJENJIVANJA, NAČINE I POSTUPKE VREDNOVANJA UČENIKA IZ GEOGRAFIJE U OSNOVNOJ ŠKOLI SVETI ĐURĐ
Ocjenjivački kriterij za usmenu provjeru znanja
Odličan (5) Učenik/ca
Ključni pojmovi usvojeni u potpunosti
Nastavno gradivo razumije vrlo brzo i točno
Dokazuje, povezuje i obrazlaže vrlo temeljito, logično i argumentirano
Znanje primjenjuje vrlo brzo, prikladno, samostalno i točno
Samostalno izvodi zaključke i uočava uzročno-posljedične veze
Uvijek spreman/a iskazati znanje sposobnosti i vještine
Odgovoran/a prema radu, učenicima i učitelju/ici
Pokazuje volju i želju za stjecanjem novih znanja, sposobnosti i vještina
Posjeduje izrazito iznadprosječna znanja, sposobnosti i vještine
Vrlo dobar (4) Učenik/ca
Ključne pojmove usvojio/la gotovo u potpunosti
Nastavno gradivo razumije brzo i točno
Dokazuje, povezuje i obrazlaže temeljito, logično i argumentirano
Znanje primjenjuje prilično brzo, prikladno, samostalno i točno
Zaključke i uzročno-posljedične veze obrazlaže naučenim primjerima
Gotovo uvijek spreman/a iskazati znanje, sposobnosti i vještine
Odgovoran/a prema radu, učenicima/cama i učitelju/ici
Pokazuje volju za stjecanjem novih znanja, sposobnosti i vještina
Posjeduje iznadprosječna znanja, sposobnosti i vještine
Dobar (3) Učenik/ca
Ključne pojmove usvojio/la najvećim dijelom
Nastavno gradivo razumije gotovo uvijek brzo i točno
Dobro dokazuje, povezuje i obrazlaže
Znanje primjenjuje prikladno, ali uz pomoć učitelja/ ice
Pokazuje volju i želju za stjecanjem novih znanja, sposobnosti i vještina
61
Odgovoran/a prema radu učenicima/cama i učitelju/ici
Posjeduje prosječna znanja sposobnosti i vještine
Dovoljan (2) Učenik/ca
Ključne pojmove usvojio/la polovično
Nastavno gradivo ne razumije u potpunosti
Pri dokazivanju, povezivanju i obrazlaganju nailazi na veće probleme
Znanje ne primjenjuje uvijek prikladno i točno, ali uz pomoć učitelja/ice dolazi do dovoljnih rezultata
Zaključke i uzročno-posljedične veze ne donosi samostalno te ima problema kod obrazlaganja naučenih primjera
Duže razdoblje nespreman/a iskazati znanje, sposobnosti i vještine
Gotovo uvijek odgovoran/a prema radu, učenicima/cama i učitelju/ici
Ponekad ne pokazuje volju i želju za stjecanjem novih znanja, sposobnosti i vještina
Posjeduje ispodprosječna znanja, sposobnosti i vještine
Nedovoljan (1) Učenik/ca
Nije usvojio/la ključne pojmove
Nastavno gradivo ne razumije
Rijetko spreman/a dokazivati,povezivati i obrazlagati
Znanje ne primjenjuje prikladno i točno te uz pomoć učitelja/ice ne dolazi do dovoljnih rezultata
Zaključke i uzročno-posljedične veze ne donosi samostalno te ima većih problema kod obrazlaganja naučenih primjera
Gotovo nikad spreman/a iskazati znanje, sposobnosti i vještine
Neodgovoran/a prema radu, učenicima/cama i učitelju/ici
Ne pokazuje volju za stjecanjem novih znanja, sposobnosti i vještina
Posjeduje izrazito ispodprosječna znanja, sposobnosti i vještine
62
Kriterij za pismenu provjeru znanja iz geografije
Pismena provjera znanja provodi se četiri puta tijekom školske godine. Učenici bi trebali biti obaviješteni o datumu provođenja pismene provjere znanja najkasnije tjedan
dana ranije. Ujedno, godišnji raspored pisanja pismenih provjera znanja treba biti dostupan učenicima i usklađen sa terminima pismenih provjera iz drugih predmeta. U
provjerama se koriste zadaci objektivnog tipa.
Ocjena / postotak
Nedovoljan / 0 – 49%
Dovoljan / 50 – 62%
Dobar / 63 – 75%
Vrlo dobar / 76 – 88%
Odličan / 89 - 100%
prof. Jurica Potnar
63
9. ELEMENTE OCJENJIVANJA, NAČINE I POSTUPKE VREDNOVANJA UČENIKA IZ POVIJESTI U OSNOVNOJ ŠKOLI
SVETI ĐURĐ
1. Usvojenost osnovnih podataka
2. Uočavanje uzročno – posljedičnih veza
3. Snalaženje u vremenu i prostoru
1. USVOJENOST OSNOVNIH PODATAKA
Odličan (5):
Zna sve tražene povijesne događaje, pojave i pojmove. Može ih produktivno uporabiti. Vrlo dobro razumije nastavno gradivo. Ne zbunjuju ga dodatna nastavnikova pitanja.
Pokazuje veliku samostalnost u izlaganju i opisivanju problema. Iznosi neke primjere te uči isključivo iz udžbenika.
Vrlo dobar(4):
Zna većinu povijesnih događaja, pojava i pojmova. Nije uvijek samostalan i pouzdan. Razumije nastavno gradivo i zna temeljne elemente gradiva. Odgovore oblikuje vlastitim
riječima te uči isključivo iz udžbenika. Objašnjava logično, povezuje sličnosti i uočava razlike.
Dobar (3):
Prepoznaje najvažnije povijesne događaje, pojave i pojmove. Pri tom mu je potrebna pomoć nastavnika. Pokazuje dobro znanje, razumije nastavno gradivo, ali bez pojedinosti.
Mogu se primjetiti nepotpunosti u znanju. Nastavno gradivo izlaže na temelju bilježaka u bilježnici, a ne na temelju udžbenika.
Dovoljan (2):
Prisjeća se i nabraja glavne povijesne događaje, pojave i pojmove. Pokazuje prilično nepovezano znanje, slabo razumije nastavno gradivo. Usvojio je osnovne elemente
nastavnog gradiva. Treba pomoć nastavnika.
Nedovoljan (1):
Učenik nije dosegao minimalni standard znanja. Ne zna ili zna vrlo malo nastavnog gradiva, brka pojmove, pogrešno objašnjava, ne zna činjenice, imena i događaje.
2. UOČAVANJE UZROČNO – POSLJEDIČNIH VEZA
Odličan (5):
Shvaća značenje povijesnih događaja i pojava. Pouzdano razlikuje uzroke od posljedica.
Svojim riječima izlaže uzroke i posljedice te ih potkrjepljuje vlastitim primjerima.
Vrlo dobar(4):
Svojim riječima izlaže uzroke i posljedice te ih potkrepljuje s nastavnikovim primjerima. Pouzdano razlikuje uzroke od posljedica.
64
Dobar (3):
Nabraja i pokušava objasniti najvažnije uzroke i posljedice. Potrebna mu je pomoć nastavnika. Nije uvijek pouzdan u razlikovanju uzroka i posljedica.
Dovoljan (2):
Navodi osnovne uzroke i posljedice svake nastavne cjeline. Pri tom mu je potrebna pomoć.
Nedovoljan (1):
Učenik nije dosegao minimalni standard znanja.
3. SNALAŽENJE U VREMENU I PROSTORU
Snalaženje u vremenu
Odličan (5):
Pouzdano i pravilno kronološki određuje i razvrstava događaje, pojave i razdoblja.
Vrlo dobar(4):
Pravilno kronološki određuje i razvrstava događaje, pojave i razdoblja. Nije samostalan i pouzdan.
Dobar (3):
Događaje, pojave i razdoblja pokušava kronološki odrediti i razvrstati. Pri tom mu je potrebna nastavnikova pomoć.
Dovoljan (2):
Učenik je sposoban kronološki odrediti glavna povijesna razdoblja.
Nedovoljan (1):
Učenik nije dosegao minimalni standard znanja. Ne povezuje povijesne činjenice s kronologijom.
Snalaženje u prostoru
Odličan (5):
Pronalazi sve potrebne podatke na zemljovidu i legendi, donosi zaključke i svojim
riječima opisuje događaje ili pojave.
Vrlo dobar(4):
Pronalazi većinu potrebnih podatka na zemljovidu i legendi i prema njima zaključuje i opisuje događaje ili pojave. Ponekad ga je potrebno usmjeriti.
Dobar (3):
Na zemljovidu i legendi pronalazi najvažnije podatke i prema njima opisuje događaje ili
pojave. Često mu je potrebna pomoć nastavnika.
Dovoljan (2):
Uz nastavnikovu pomoć uočava podatke sa zemljovida i legendi i prema njima pokušava
opisati povijesne događaje ili pojave.
65
Nedovoljan (1):
Učenik nije dosegao minimalni standard znanja. Ne snalazi se na povijesnom zemljovidu.
Kriteriji ocjenjivanja učenika iz predmeta povijesti:
PISANE PROVJERE USMENE PROVJERE
4 x tokom nastavne godine (usvojenost
osnovnih podataka, uočavanje uzročno –
posljedičnih veza, snalaženje u vremenu
i prostoru)
Minimalno 6 x tokom nastavne godine
pišu se kratke provjere znanja (usvojenost
osnovnih podataka, uočavanje uzročno –
posljedičnih veza)
Odličan: 90-100%; vrlo dobar: 76-89%;
dobar: 61-75%; dovoljan: 46-60%;
nedovoljan: 0-45%
minimalno 4 x tokom nastavne godine
(usvojenost osnovnih podataka,
uočavanje uzročno – posljedičnih veza,
snalaženje u vremenu i prostoru)
AKTIVNOST
na svakom satu povijesti ( domaća zadaća, prezentacije i radovi učenika, nošenje pribora,
sudjelovanje u nastavnim aktivnostima)
SASTAVILA: Sanja Pirc
66
10. ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA UČENIKA IZ TEHNIČKE KULTURE U OSNOVNOJ ŠKOLI
SVETI ĐURĐ
Članak 1
Uvodno i inicijalno provjeravanje znanja neće se provoditi.
Članak 2
Postignuća učenika prilikom provjeravanja znanja vrednovat će se prema postignutim razinama kompetencija učenika:
ocjena Usvojenost sadržaja Primjena znanja
NEDOVOLJAN
(1)
Neusvojenost minimuma temeljnih pojmova
Nepoznavanje osnovne tematike
Ni uz pomoć ne uspijeva savladati
predviđene zadatke
DOVOLJAN
(2)
Učenik se prisjeća osnovnih pojmova uz pomoć
nastavnika
Prepoznaje pojmove, kod nabrajanja od 6 nabroji 3 itd.
Učenik radi uz pomoć i ne uočava
greške samostalno
DOBAR
(3)
Reproducira temeljne pojmove uči na pamet bez
razumijevanja
Razumije gradivo ali ga ne zna primijeniti niti
obrazložiti vlastitim primjerom
Nije dovoljno samostalan pa uz pomoć nastavnika
rješava jednostavnije zadatke
Učenik radi uz povremenu pomoć,
greške uočava, i ispravlja ih uz
pomoć nastavnika
VRLO DOBAR
(4)
Razumije gradivo i služi se usvojenim znanjem
Analizira sadržaje
Navodi vlastite primjere
Rješava složenije zadatke samostalno ili uz pomoć
učitelja
Pomaže drugim učenicima
Služi se dodatnim izvorima znanja
Učenik primjenjuje stečeno znanje,
samostalno uočava pogreške i
ispravlja ih
ODLIČAN
(5)
Stvara nove vrijednosti
Stečeno znanje primjenjuje u praksi
Analizira i donosi valjane zaključke
Navodi i vlastite primjere
Te samostalno rješava složenije zadatke
Učenik kreativno primjenjuje
usvojene vještine u novim
situacijama
67
Uspješno korelira sa srodnim predmetima i sadržajima
Sposoban je prenijeti znanje drugim učenicima,
pomaže drugim učenicima
Služi se dodatnim izvorima znanja i informacija iz
različitih medija
Članak 3
Nakon svake obrađene i uvježbane nastavne cjeline provodi se radna ili praktična vježba primjene znanja te se ista ocjenjuje.
Članak 4
Pisano provjeravanje znanja vršit će se najmanje jednom u toku polugodišta, nakon obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja. Datum provjere biti će poznat već
početkom polugodišta , a o sadržaj pisane provjere učenici će biti obaviješteni najkasnije 14 dana prije. Nakon pisane provjere s neočekivanim postignućem učenika učitelj istu
ne mora ponoviti. Učenik koji nije pristupio pisanju provjere, istu će pisati idući školski sat kada bude na nastavi tehničke kulture.
Način vrednovanja pisane provjere: 0 – 40 ° nedovoljan (1)
41 – 59 dovoljan (2)
60 – 75 dobar (3)
76 – 89 vrlo dobar (4)
90 – 100 odličan (5)
Ispravak negativne ocjene pisane provjere provodi se za sve učenike s negativnom ocjenom iz pisane provjere 7/14 dana nakon pisane, a nakon toga u dogovoru s učiteljicom.
14 dana prije kraja polugodišta ili nastavne godine učitelj nije dužan ispitivati za ispravak negativne ocjene.
Članak 5
Odnos prema radu ocjenjuje se najmanje dva puta u toku polugodišta. U obzir za tu ocjenu uzimaju se elementi radne bilježnice, bilježnice, nošenje pribora za rad, te aktivnost i
ponašanje na satu.
Članak 6
Ostali elementi vrednovanja provode se u skladu s Pravilnikom o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj školi koji je donijelo Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i športa 27.09.2010.
68
11. ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA UČENIKA IZ TJELESNE I
ZDRAVSTVENE KULTURE
Sa stajališta predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura, u užem smislu, praćenje se prvenstveno odnosi na sustavni uvid u obrazovne, antropološke i odgojne promjene učenika.
Postupak provjeravanja organizacijski je preduvjet ocjenjivanju, a ocjenjivanje je u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom području proces objektivnog
vrednovanja bilo kojeg predmeta provjeravanja. Predmet provjeravanja koji se ocjenjuje može biti nastavni sadržaj ili odgojni učinak.
Ocjenjeni nastavni sadržaj vrednuje se ocjenom po Likertovoj skali od 1 do 5 i upisuje u rubriku pripadajuće sastavnice ocjenjivanja.
SASTAVNICE OCJENJIVANJA
Ocjenjivanjem bi trebalo obuhvatiti obrazovne, antropološke i odgojne zadaće tjelesne i zdravstvene kulture, čiji su predstavnici sastavnice ocjenjivanja koje su u
imeniku navedene kao:
1. motorička znanja
2. motorička p(d)ostignuća
3. motoričke sposobnosti
4. funkcionalne sposobnosti
5. odgojni učinci rada
Postotni udio sastavnice:
motorička znanja – 30%
motorička p(d)ostignuća – 10%
motoričke sposobnosti – 10%
funkcionalne sposobnosti – 10%
odgojni učinci rada – 40%
zaključna ocjena – 100%
SASTAVNICA MOTORIČKIH ZNANJA
U sastavnicu motoričkih znanja upisuju se ocjene o razini usvojenosti određenih motoričkih gibanja (nastavnih tema) koje su uvrštene u nastavni plan i program tjelesne
i zdravstvene kulture za određeni razred.
Motorička znanja provjeravaju se kontinuirano tijekom čitave školske godine.
Provjeravanje i ocjenjivanje vršimo testovima motoričkih znanja i to ocjenom:
ODLIČAN (5) - motoričko gibanje izvedeno pravilno i sa sigurnošću u svim fazama, uz estetsku dotjeranost.
69
VRLO DOBAR (4) - motoričko gibanje izvedeno pravilno i sigurno, uz manje tehničke ili estetske nedostatke; nije narušena osnovna struktura kretanja (nebitne – male
pogreške).
DOBAR (3) – učenik izvodi motoričko gibanje u kojem pojedine dijelove gibanja izvodi pravilno, a kod preostalih bitno odstupa od idealnih trajektorija gibanja (bitne – velike
pogreške).
DOVOLJAN (2) - motoričko gibanje izvedeno slabo i nesigurno, kretnje su toliko nekoordinirane (grube, nespretne) da presudno odstupaju od idealnih struktura gibanja
(presudne – prevelike pogreške).
NEDOVOLJAN (1) - učenik ne može izvesti motoričko gibanje ni u jednom obliku, dakle ni uz pomoć učiteljice, premda može imati predodžbu kako se to gibanje izvodi.
SASTAVNICA MOTORIČKIH P(D)OSTIGNUĆA
U sastavnicu motorička postignuća upisuju se ocjene o najvećim osobnim vrijednostima određenih motoričkih sadržaja (nastavnih tema) koje je moguće objektivno
mjeriti i iskazati u fizikalnim veličinama.
Motorička p(d)ostignuća su sprega motoričkih znanja i motoričkih sposobnosti (ili funkcionalnih sposobnosti) s ciljem postizanja osobno najboljeg rezultata.
Motorička p(d)ostignuća provjeravaju se kontinuirano tijekom čitave školske godine.
Provjeravanje i ocjenjivanje vršimo testovima motoričkih dostignuća pri čemu kao rezultat dobijemo konkretne vrijednosti izražene brojkom i jedinicom mjere (metar, minuta,
broj postignutih ponavljanja) i to ocjenom:
ODLIČAN (5) - rezultat koji se nalazi u prvoj četvrtini po vrijednosti dobivenih rezultata.
VRLO DOBAR (4) - rezultat druge četvrtine dobivenih rezultata.
DOBAR (3) - svi rezultati u trećoj četvrtini po vrijednosti.
DOVOLJAN (2) - svi rezultati u posljednjoj četvrtini po vrijednosti izmjerenih rezultata.
NEDOVOLJAN (1) - ocjena za nepotrebno odustajanje, povredu pravila, diskvalifikaciju i sl.
SASTAVNICA KINANTROPOLOŠKIH POSTIGNUĆA
Kinantropološkim postignućima vrednuju se i ocjenjuju postignuća učenika iz tri podprostora: morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti.
70
Morfološka obilježja su tjelesne mjere iz prostora longitudinalne dimenzionalnosti skeleta, transverzalne dimenzionalnosti skeleta, volumena i mase tijela te potkožnog masnog
tkiva.
Mjere za praćenje morfoloških obilježja su: visina, težina, postotak masnog tkiva, indeks tjelesne mase.
Motoričke sposobnosti se odnose na potencijal osobe u izvođenju jednostavnijih, složenijih i složenih voljnih gibanja koje se izvode djelovanjem skeletnih mišića.
Testovi za praćenje motoričkih sposobnosti su: prenošenje pretrčavanjem, pretklon u uskom raznožnom položaju, podizanje trupa iz ležanja.
Funkcionalne sposobnosti definiraju se kao sposobnosti organizma koje omogućuju transport i proizvodnju energije u ljudskom organizmu.
Testovi za praćenje funkcionalnih sposobnosti su: trčanje na 600 metara za učenice i trčanje na 800 metara za učenike, kao test opće izdržljivosti.
Vrijednosti morfoloških mjera, motoričke i funkcionalne sposobnosti ne ocjenjuju se kao apsolutne vrijednosti pojedinih varijabli, već kao razlike promjena između početne i
završne dijagnostike stanja. Temeljem analize razlika između početnog i završnog provjeravanja ocjenjuje se napredak učenika, a time i njihova kinantropološka postignuća.
SASTAVNICA ODGOJNI UČINCI
Odgojni učinci procjenjuju se praćenjem i provjeravanjem slijedećih varijabli:
1. aktivnost učenika u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture
2. sudjelovanje učenika u izvannastavnim aktivnostima u tjelesnij i zdravstvenoj kulturi
3. stečene zdravstveno-higijenske navike
4. teorijska znanja
ODLIČAN (5) - radi redovito, ispunjava gore navedene zahtjeve i sudjeluje u športskim izvannastavnim aktivnostima
VRLO DOBAR (4) - radi redovito, ispunjava većinu gore navedenih zahtjeva i ne sudjeluje u športskim izvannastavnim aktivnostima
DOBAR (3) - radi redovito sa više opravdanih izostanaka
DOVOLJAN (2) - radi neredovito i ne ispunjava većinu gore postavljenih zadataka
NEDOVOLJAN (1) - redovito ne radi
71
Zaključna ocjena izraz je ukupne količine i kakvoće promjena u učenika, utmeljena prvenstveno na vrednovanju sadržaja nastavnog plana i programa tjelesne i zdravstvene
kulture određene školske godine.
Zaključna ocjena ne treba biti aritmetička sredina.
SASTAVILA: Anica Sitar Dvorski, prof.
72
12. NAČINI, POSTUPCI I ELEMENTI VREDNOVANJA UČENIKA IZ INFORMATIKE
Kriteriji vrednovanja i ocjenjivanja: U
svo
jen
ost
sad
ržaj
a
5 Brzo, samostalno, točno, temeljito i argumentirano odgovara na teoretska pitanja. Naučeno primjenjuje u
rješavanju zadataka.
4 Umjereno brzo, samostalno, uz povremenu učiteljevu pomoć s potpitanjima odgovara na teoretska pitanja.
Naučeno primjenjuje u rješavanju zadataka.
3 Polako i uz pomoć učitelja odgovara na teoretska pitanja. Zadatke rješava sporo i bez primjene naučenog,
povremeno opaža svoje pogreške i popravlja ih.
2 Samo uz pomoć učitelja odgovara na teoretska pitanja. Jednostavne zadatke rješava sporo, bez primjene
naučenog i uz puno pogrešaka, slabo sudjeluje u radu na nastavi.
1 Ni uz pomoć učitelja ne uspijeva odgovoriti na teoretska pitanja i riješiti jednostavne zadatke,
nezainteresirano i neaktivno odnošenje prema radu na nastavi.
Pri
mje
na
znan
ja
5
Zadatke na računalu rješava samostalno, brzo, točno, uredno i pazi na detalje. Vješt u analiziranju uvjeta
zadataka. Ima osobit smisao za isticanje važnih podataka. Rješenja često originalna. Konstrukcije algoritma
precizne, crteži i sheme u funkciji zadatka.
4
Zadatke na računalu rješava redovito, uredno i točno uz povremenu pomoć učitelja. Rješenja zadataka
odgovaraju najvažnijim postavkama, no ne uvijek i svim mjerilima. Konstrukcije algoritma nisu uvijek točne.
Složenije probleme ne uspijeva samostalno riješiti.
3
Zadatke na računalu rješava uglavnom redovito, ne uvijek i u cijelosti točno i samostalno. Konstrukcije
algoritma nisu uvijek točne. Rješenja zadataka često ne odgovaraju zadanim postavkama. Nema naknadne
samokontrole rješenja.
2 Zadatke na računalu rješava sporo i nezainteresirano, ne uvijek i u cijelosti točno i samostalno. Rješenja
73
netočna, a postupci manjkavi. Konstrukcije algoritma često nisu u funkciji zadataka.
1 Zadatke na računalu ne rješava i ne obavlja svoje obaveze na satu. O
dn
os
pre
ma
rad
u
5
U radnu bilježnicu i bilježnicu zapisuje sve redovito, uredno i točno. Aktivan kod obrade novog gradiva i
ponavljanja. Na satu sve zadatke uspješno savladava. Ne ometa nastavu. Zainteresiran uvijek za dodatne
mogućnosti zadataka.
4
U radnu bilježnicu i bilježnicu zapisuje redovito, ali ne u cijelosti i točno. Aktivno sudjeluje u nastavi i
raspravama. Na satu sve zadatke savladava uz povremenu pomoć učitelja. Ne ometa nastavu. Nije
zainteresiran za dodatne mogućnosti zadataka.
3
U radnu bilježnicu i bilježnicu zapisuje neredovito i s pogreškama. Ne sudjeluje aktivno u nastavi i
raspravama. Na satu sve zadatke savladava uz čestu pomoć učitelja. Nesamostalan u radu, ali povremeno
pokazuje interes za svladavanje nastavnog gradiva.
2
U radnu bilježnicu i bilježnicu zapisuje neredovito, nedovoljno uredno i s pogreškama. Gradivo i zadaci
nepotpuno prepisani s ploče. Postupci manjkavi. Algoritmi i programi često nisu u funkciji zadataka.
Nesamostalan u radu i povremeno ometa nastavu.
1
Ne prati nastavu, upozorenja za mirno i aktivno praćenje nastave ne usvaja, ne nosi pribor, radnu bilježnicu
i/ili bilježnicu na sat. Ne rješava zadatke zadane za samostalni rad ili ne zapisuje u bilježnici što se piše po
ploči. Neaktivan i nemaran u praćenju nastavu. Tijekom duljeg vremena nemaran u rješavanju zadataka za
vrijeme nastavnog sata.
74
Popis nastavnih cjelina i načina završnog vrednovanja pojedine cjeline:
5. razred
Naziv cjeline Način završnog vrednovanja
Prvi koraci
Pisana provjera znanja Jezik računala
Osnove rada računala
Osnove crtanja Praktična provjera znanja
Obrada teksta Praktična provjera znanja
Programiranje - Programski jezik Small Basic Pisana provjera znanja uz rad na računalu
Internet Pisana provjera znanja uz rad na računalu
6. razred
Naziv cjeline Način završnog vrednovanja
Pohrana i prikaz podataka Pisana provjera znanja uz rad na računalu
Obrada teksta
Programiranje Pisana provjera znanja uz rad na računalu
Računalne mreže Pisana provjera znanja
75
Internet
Multimediji Praktična provjera znanja
Izrada prezentacija Praktična provjera znanja
7. razred
Naziv cjeline Način završnog vrednovanja
Izrada prezentacija Praktična provjera znanja
Proračunske tablice Pisana provjera znanja uz rad na računalu
Programiranje Pisana provjera znanja uz rad na računalu
Internet Pisana provjera znanja
Izrada web stranica Praktična provjera znanja
8. razred
Naziv cjeline Način završnog vrednovanja
Strojna oprema računala Pisana provjera znanja
Izrada prezentacija Praktična provjera znanja
Logičke osnove računala Pisana provjera znanja uz rad na računalu
76
Programiranje
Baze podataka Pisana provjera znanja uz rad na računalu
Izrada web-mjesta Praktična provjera znanja
Odnos prema internetu Usmena provjera znanja
77
13. ELEMENTE OCJENJIVANJA, NAČINE I POSTUPKE VREDNOVANJA UČENIKA IZ VJERONAUKA U OSNOVNOJ ŠKOLI SVETI ĐURĐ
1. ZNANJE
2. ZALAGANJE
3. KULTURA MEĐUSOBNIH ODNOSA
4. STVARALAČKO IZRAŽAVANJE
1. ZNANJE
IZUZETAN TRUD-5
Učenik je potpno usvojio teme i sadržaje propisane planom i programom, koje reproducira i stvaralački ga primjenjuje. Naučeno primjenjuje s puno detalja. Učenik sam sebe
usmjerava, svoje znanje primjenjuje u pisanom i usmenom izražavanju, bez pomoći nastavnika.
VELIKI TRUD-4
Učenik je dosta dobro usvojio teme i sadržaje propisane planom i programom, zna primjenjivati usvojeno znanje uz malu pomoć nastavnika . Ima samoinicijativu i dobro se
snalazi u opširnosti sadržaja. Svoje znanje primjenjuje u pismenom i usmenom izražavanju uz mali poticaj nastavnika.
ZADOVOLJAVAJUĆI TRUD-3
Učenik je teme i sadržaje propisane planom i programom većinom usvojio. Dobro poznaje sadržaj, ali ga ne zna primjeniti bez pomoći nastavnika. Uz više ustrajnijeg i
samostalnijeg rada može postići i bolje rezultate.
NEDOSLJEDAN TRUD-2
Učenik je samo djelomice usvojio teme i sadržaje propisane planom i programom. Slabo prati i reproducira obrađeni sadržaj. Nastavnik puno pomaže, postavlja potpitanja.
OGRANIČEN TRUD- 1
Učenik nije usvojio obrađeni sadržaj, ne prati, ne reproducira i ne primjenjuje obrađene teme i sadržaje.
2. ZALAGANJE
IZUZETAN TRUD-5
Učenik često i iznimno dobro surađuje tijekom nastavnog procesa, često nudeći odgovore i aktivnosti vezane uz rad. Uvijek spreman odraditi svaki oblik rada, potičući druge na
što bolji rad i odradu zadatka.
VELIKI TRUD-4
Učenik dosta dobro sudjeluje u različitim aktivnostima vezanim uz rad. Često je aktivan te ima sposobnost izražavanja. Potiče druge na rad, predlažući različite oblike rada i
rješenja zadataka.
ZADOVOLJAVAJUĆI TRUD-3
78
Učenik je povremeno aktivan, te povremeno sudjeluje u aktivnostima vezanim uz rad. Samo ponekad nudi odgovore, te mu je često potreban poticaj drugih.
NEDOSLJEDAN TRUD-2
Učenik gotovo nikada ne sudjeluje tijekom nastavnog procesa, nikada ne nudi odgovore i aktivnosti vezane uz rad. Gotovo nikad nije spreman odraditi oblike rada, te ne potiče
druge na bolji rad i odradu zadatka.
OGRANIČEN TRUD-1
Učenik nikada ne surađuje tijekom nastavnog procesa, te nikada ne nudi odgovore i način odrade različitih aktivnosti. Nikada nije spreman sebe i druge potaknuti na rad i
aktivno sudjelovanje u nastavi.
3.KULTURA MEĐUSOBNIH ODNOSA
IZUZETAN TRUD-5
Učenik izvrsno surađuje s ostalim učenicima i učiteljem. Aktivno sudjeluje u nastavnom procesu, zainteresiran za rad, traži izazove, pažljivo sluša, ljubazan prema drugima.
Uzornim ponašanjem vrlo pozitivno djeluje na ostale učenike. Otvoren za suradnju, razgovor i razumijevanje.
VELIKI TRUD-4
Učenik dosta dobro surađuje s ostalim učenicima i učiteljem. Na satu aktivan, ima razvijene sposobnosti slušanja, razgovora, suradnje i pomaganja drugima. Uzorno se ponaša
na satu.
ZADOVOLJAVAJUĆI TRUD-3
Učenik povremeno ostvaruje suradnju s drugim učenicima i učiteljem. Učenik na veliki poticaj učitelja sudjeluje u razrednim raspravama.Ponekad ometa zajednički rad drugih
učitelja i učenika , zabavlja se raznim igračkama.
NEDOSLJEDAN TRUD-2
Učenik gotovo uopće ne ostvaruje suradnju s drugim učenicima i učiteljem. Učenika treba poticati na pozitivnu verbalnu komunikaciju, često ometa rad, nepristojan.
OGRANIČEN TRUD-1
Učenik ne ostvaruje nikakvu suradnju s drugim učenicima i učiteljam. Ni uz pomoć učitelja ne sudjeluje u nastavnom procesu. Vrlo često ometa međusovnu komunikaciju u
razredu, nepristojan, prijeti, potiče druge na neposluh.
4.STVARALAČKO IZRAŽAVANJE
IZUZETAN TRUD-5
Vrlo razvijena sposobnost slušanja, govorenja, uspoređivanja. Učenik pokazuje samostalnost u izražavanju novih pojava unutar obrađenih sadržaja. Posjeduje osjetljivost i
otvorenost za transedentalno, izrazito kreativan i komunikativan, te se vrlo maštovito likovno, pismeno i scenski izražava. Uredna bilježnica.
VELIKI TRUD-4
Učenik ima razvijenu sposobnost slušanja, govorenja, uspoređivanja. Redovito traži izazov, dobro uočava i otkriva nove situacijeunutar obrađenog sadržaja, uz manju pomoć
učitelja. Učenik je kreativan i komunikativan, ima sposobnosti za likovno, pismeno i scensko izražavanje. Lijepa i uredna bilježnica.
79
ZADOVOLJAVAJUĆI TRUD-3
Kod učenika uglavnom razvijena sposobnost slušanja, govorenja, uspoređivanja. Uočava, otkriva nove situacije unutar obrađenog sadržaja te taj sadržaj može interpretirati tek
uz veliku pomoć nastavnika. Zalaže se prema svojim mogućnostima u različitim oblicima stvaralačkog izražavanja. Bilježnica može biti puno bolja.
NEDOSLJEDAN TRUD-2
Kod učenika djelomice razvijene sposobnosti slušanja, govorenja, uspoređivanja, razlikovanja unutar obrađenog sadržaja. Vrlo teško i uz pomoć nastavnika može interpretirati
biblijski i drugi sadržaj. Nemaštovit u likovnom, pismenom i scenskom izražavanju. Često nema bilježnicu.
OGRANIČEN TRUD-1
Nema razvijene sposobnosti uspoređivanja, razlikovanja, govorenja. Ni uz pomoć nastavnika ne može interpretirati biblijski i drugi sadržaj. Ne želi niti pismeno, usmeno niti
likovno izražavanje. Nema bilježnicu.
Kriteriji ocjenjivanja učenika iz predmeta vjeronauka:
PISMENE PROVJERE USMENE PROVJERE
1 x u 1. polugodištu (usvojenost osnovnih
podataka, uočavanje uzročno –
posljedičnih veza)
1 x u 2. polugodištu (usvojenost osnovnih
podataka, uočavanje uzročno –
posljedičnih veza)
Odličan: 90-100%; vrlo dobar: 76-89%;
dobar: 61-75%; dovoljan: 46-60%;
nedovoljan: 0-45%
minimalno 2 x u 1. polugodištu
(usvojenost osnovnih podataka,
uočavanje uzročno – posljedičnih veza)
minimalno 2 x u 2. polugodištu
(usvojenost osnovnih podataka,
uočavanje uzročno – posljedičnih veza)
STVARALAČKO IZRAŽAVANJE
na svakom satu vjeronauka( domaća zadaća, prezentacije i radovi učenika, nošenje pribora,
sudjelovanje u nastavnim aktivnostima)
SASTAVILE: Branka Japec Orlović i Kristina Špoljarić
80
14. ELEMENTI OCJENJIVANJA, NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA UČENIKA U RAZREDNOJ NASTAVI U OSNOVNOJ ŠKOLI SVETI ĐURĐ
UČITELJI : Davorka Božić, Dolores Gale, Katica Horvat, Snježana Hranić, Vera Jadanić, Slađana Kunić, Jasminka Sačer i
Dražen Vađunec
KRITERIJI OCJENJIVANJA – PISMENE PROVJERE
0 – 50 % - nedovoljan ( 1 )
51 – 64 % - dovoljan ( 2 )
65 – 79 % - dobar ( 3 )
80 – 90 % - vrlo dobar ( 4 )
91 – 100 % - odličan ( 5 )
Posebne odredbe:
- ako je učenik tijekom pismene provjere odsutan, navedenu će pisati u dogovoru s učiteljem u roku od 15 dana od dana povratka u školu, ako je odsutnost trajala samo jedan
dan tada ju piše odmah slijedeći sat
- kod predmeta Tjelesno zdravstvena kultura upisuje se i rubrika odgojni učinci rada
- učenik može u jednom mjesecu u rubrici imati upisane i dvije ocjene ( ispravljanje nekog područja, provjeravanje dviju manjih cjelina)
- prazne rubrike u području ocjenjivanja ne precrtavamo
- lektira se može provjeravati usmeno i pismeno
81
HRVATSKI JEZIK
OCJENA JEZIK KNJIŽEVNOST LEKTIRA JEZIČNO IZRAŽAVANJE
(usmeno i pismeno)
MEDIJSKA
KULTURA
DOMAĆI
URADAK
OD
LIČ
AN
( 5
)
- s potpunim
razumijevanjem
usvaja jezične
sadržaje
- s lakoćom usvaja
pravopisna pravila
- usvojeno znanje
pravilno i točno
primjenjuje u
usmenom i
pisanom
izražavanju
- prepoznaje i imenuje
vrstu književnog djela
- usvaja sve nove
književnoteorijske
pojmove i prepoznaje
ih u tekstu
- izvrsno uočava i
prepoznaje tematski
sadržaj i odnose među
likovima u
književnom tekstu
- ističe se aktivnim
sudjelovanjem u
interpretaciji novih
književnih tekstova
izražavajući svoje
osjećaje i raspoloženje
- izvrsno
interpretira i
analizira
lektirna djela
- ističe se u
otkrivanju
poruka i
karakterizaciji
likova
- čita tečno i izražajno,
intonacijski oblikuje
izgovornu cjelinu, u
potpunosti razumije pročitano
- s lakoćom i vrlo uspješno
samostalno priča, prepričava i
opisuje
- svi oblici govornih vježbi
intonacijski su ispravni
- uspješno piše po diktatu,
odgovara na pitanja
cjelovitom rečenicom jasno i
točno
-u stvaralačkom pisanom
izražavanju logičan u slijedu
misli, pravilno stilski i
sadržajno formira rečenice
-stvaralački pisani radovi
ističu se kreativnošću i
maštovitošću
- piše uredno, čitljivim
rukopisom, pravopisno i
gramatički točno
- s lakoćom
usvaja
ključne
pojmove iz
medijska
kulture te ih
primjereno
povezuje na
konkretnim
primjerima
- domaće
uratke piše
redovito,
samostalno,
izrazito
uredno i
točno
82
OCJENA JEZIK KNJIŽEVNOST LEKTIRA
JEZIČNO
IZRAŽAVANJE
(usmeno i pismeno)
MEDIJSKA
KULTURA
DOMAĆI
URADAK
VR
LO
DO
BA
R (
4 )
- s razumijeva-
njem i skoro u
potpunosti
usvaja jezične
sadržaje
- pravopisna
pravila usvaja
bez
poteškoća
- usvojeno znanje
najčešće pravilno
primjenjuje u
pismenom
izražavanju
- usvaja knjiže-
vnoteorijske
pojmove i
prepoznaje ih
u tekstu
- prepoznaje
tematske
sadržaje i uspje-
šno karakterizira
likove na osnovi
njihovih postu-
paka
-sudjeluje u
interpretaciji
književnih
tekstova
- čita propisanu
lektiru
-sudjeluje u inter-
pretaciji i analizi
lektirnog djela
- ponekad izostaje
sigurnost u izno-
šenju zaključaka
- čita tečno i izražajno
s rijetkim pogreška-
ma, razumije proči-
tano
-samostalno priča,
prepričava i opisuje
uspješno piše po
diktatu
- stvaralački pisani ra-
dovi tematski su
korektni
- pazi na kompoziciju
sastavka
-ponekad griješi u
stilskom formiranju
rečenice
-piše uredno, čitljivim
rukopisom, pravopis-
no i gramatički
uglavnom točno
-uspješno
usvaja
sadržaje iz
medijske
kulture
i reproducira
ga s
razumije-
vanjem
- ponekad
prisutna nesi-
gurnost u
ispoljavanju
vlastitih pro-
sudbi
-domaće
uratke
piše re-
dovito.
uredno i
pretežno
točno
83
OCJENA JEZIK KNJIŽEVNOST LEKTIRA JEZIČNO IZRAŽAVANJE
(usmeno i pismeno)
MEDIJSKA
KULTURA
DOMAĆI
URADAK
DO
BA
R (
3 )
- usvaja jezične
sadržaje bez
većih poteško-
ća ali s dozom
nesigurnosti
- pravopisna
pravila usvaja
ali ne primje -
njuje ih uvijek
u pismenom
izražavanju
- prepoznaje i
imenuje samo
neke vrste
književnih
djela
- književnoteorij-
ske pojmove
usvaja na razini
reproduciranja
ali ih u tekstu
rijetko kad uoča-
va
- u interpretaciju
književnih
tekstova rijetko
se uključuje
-redovito čita
lek-
tiru, ali često
površno, bez
udubljavanja
- u
interpretaciju
se uključuje na
poticaj
- teško izražava
svoje mišljenje,
osjećaje i
doživljaje
- čita prosječnom brzi-
nom, zastajkuje u
isčitavanju duljih
riječi, netočno proči-
tane riječi ne ispravlja;
pročitano djelomično
razumije
- usmeni izraz nije uvijek
jezgrovit i izražajan,
zbog oskudnijeg rječni-
ka teško nalazi riječi
za izražavanje svojih
misli
- u stvaralačkom pisme-
nom izražavanju obraća
pozornost na sadržaj ali
često stilski i sadržajno
griješi u formiranju
rečenice; česte su gra-
matičke i pravopisne
pogreške
-rukopis nedovoljno či-
tak i prilično neuredan
- interes za
medijsku
kulturu
povremen i
slabo
izražen
-djelomično
usvaja
ključne
pojmove
- u raspravu i
komentare o
filmu, TV-
emisiji ili
kazališnom
djelu
uključuje se
tek uz poticaj
- domaće
uratke
piše
redovito ali
ne uvijek
točno i
temeljito
84
OCJENA JEZIK KNJIŽEVNOST LEKTIRA JEZIČNO IZRAŽAVANJE
(usmeno i pismeno)
MEDIJSKA
KULTURA
DOMAĆI
URADAK
DO
VO
LJA
N (
2 )
- djelomično us-
vaja jezične i
pravopisne
sadržaje koje,
kroz dopunski
rad, treba
višekratno ope-
tovati
- naučene jezične
i pravopisne
sadržaje rijetko
kad primjenjuje
u pisanom izra-
žavanju
- nesiguran u pre-
poznavanju i
imenovanju
knji-
ževnih vrsta
-teško usvaja knji
ževnoteorijske
pojmove i
otežano
ih prepoznaje na
tekstu
- naučene
nastavne sadržaje
reproducira bez
razumijevanja i
kratkoročno ih
pamti
-u analizi
književnih
djela samo
povremeno
sudjeluje
-čita zadana lek-
tirna djela ali
uglavnom
površno, bez
razumijevanja
- teško uočava
poruku lektirnog
djela i odnose
među likovima
- nesigurno
rješava zadatke
vezane za
lektirno djelo
-čita veoma sporo,
teško ili pogrešno
iščitava većinu riječi, ne
poštuje interpunkcijske
znakove ; u maloj mjeri
razumije pročitano
-usmeno se otežano
izražava, koristi lokalne
neknjiževne izraze,
govorne poruke oblikuje uz
pomoć
- veoma se teško pismeno
izražava, i stilski i sadržajno
loše formira rečenice,
izostaje logičnost u slijedu
misli; u pisanom izražavanju
česte su pravopisne i
gramatičke pogreške
-interes za
medijsku
kulturu veo-
ma slabo
izražen
-gradivo
reproducira
s
poteškoćama
u
razumijevanju
-u rad se
uključuje uz
učiteljevu
pomoć
- ponekad
zaboravlja
napisati
domaći
uradak
- uradci su
često
površni i
netočni
85
OCJENA JEZIK KNJIŽEVNOST LEKTIRA JEZIČNO IZRAŽAVANJE
(usmeno i pismeno)
MEDIJSKA
KULTURA
DOMAĆI
URADAK
NE
DO
VO
LJA
N (
1 )
- jezične sadržaje
nije usvojio u
dovoljnoj mjeri
-ne primjenjuje
većinu pravo-
pisnih pravila
- nema predzna-
nja pa teško
prati nastavu
-ne prepoznaje i ne
imenuje veći-
nu književnih
vrsta
- ne usvaja knji-
ževnoteorijske
pojmove
- na satovima
interpretacije
novih književnih
tekstova nikad
ne sudjeluje
- većinu lektirnih
djela ne čita ili
ih čita površno
- u interpretaciju
lektirnih djela
nikada se ne
uključuje
- čita izrazito sporo,
slovkajući, teško uspijeva
povezati slovo u riječ; ne
razumije pročitano
- veoma se teško usmeno
izražava, ima vrlo oskudan
rječnik
- ne sudjeluje u pričanju,
prepričavanju i usmenom
opisivanju
-netočno piše po diktatu
- pisani izraz nije primjeren
dobi, često se ne pridržava
zadane teme, teško formira ili
uopće ne formira rečenice, ne
može izraziti misli; pisani
radovi obiluju stilskim,
pravopisnim i gramatičkim
pogreškama
-izrazito
teško usvaja
gradivo
-pojmov
obrazlaže
nesuvislo,
bez razumi-
jevanja
-znanje je
manjkavo pa
nema njegove
primjene
- ne piše re
dovito
domaće
uratke
- uradci su
površni,
često
netočni i
neuredni
86
GLAZBENA KULTURA
ODLIČAN ( 5 )
VRLO DOBAR ( 4 ) DOBAR ( 3 ) DOVOLJAN ( 2 ) NEDOVOLJAN ( 1 )
Samostalno izražajno i točno
pjeva te jasno izgovara tekst
obrađenih pjesama.
Posjeduje naročito dobro
glazbeno pamćenje.
Slušno razlikuje pjesme
različitog tempa i dinamike
lako i točno izvodi
melodijsko ritamske cjeline
glasom i udaraljkama.
Lako slušno percipira
glazbeno izražajne sastavnice
skladbe.
Naročito zainteresiran za
glazbene aktivnosti.
Vrlo kreativan pri
improviziranju i izvođenju
male ritamske, melodijske i
meloritamske cjeline glasom,
udaraljkama i pokretom
Sigurno i izražajno pjeva
većinu obrađenih pjesmica.
Posjeduje vrlo razvijeno
glazbeno pamćenje.
Bez većih poteškoća
samostalno izvodi dijelove
skladbe različitom glasnoćom
i tempom (glasno i tiho,
polagano i brzo)
Slušno razlikuje većinu
pjesama različitog tempa i
dinamike
Točno i umjereno brzo
percipira visine i trajanja
tonova.
Bez učiteljeve pomoći točno
i umjereno brzo samostalno
svira i razlikuje ritam i dobe
obrađenih pjesama i brojalica
Improvizira i izvodi male
ritamske, melodijske i
meloritamske cjeline glasom,
udaraljkama i pokretom.
Razvijen interes za glazbeno
izražavanje. U radu je
samostalan i temeljit .
Donekle samostalno točno
pjeva i izgovara tekst
obrađenih pjesama
Slabije je razvijeno glazbeno
pamćenje.
Polako i uglavnom točno
izvodi dijelove skladbe
različitom glasnoćom i
tempom (glasno i tiho
polagano i brzo)
Djelomično slušno razlikuje
pjesme različitog tempa i
dinamike .
Sporije percipira visine i
trajanja tonova .
Slabije osjeća ritam.
Donekle samostalno i
polako(uz učiteljevu pomoć)
uspijeva razlikovati ritam i
dobe obrađenih pjesama i
brojalica.
Slabije slušno percipira
glazbeno izražajne sastavnice
skladbe.
Pokazuje samo osrednji
interes za glazbene
aktivnosti.
Dosta teško samostalno točno
pjeva i izgovara tekst
obrađenih pjesama (uz
učiteljevu pomoć i upute)
Izrazito slabo razvijeno
glazbeno pamćenje.
Teže izvodi dijelove skladbe
različitom glasnoćom i
tempom (glasno i tiho,
polagano i brzo)
Djelomično slušno razlikuje
pjesme različitog tempa i
dinamike (uz učiteljevu
pomoć i upute).
Slabo pamti slušane skladbe i
njezine sastavnice,. Teško i
sporije improvizira i izvodi
male ritamske cjeline glasom,
udaraljkama i pokretom.
Pokazuje slab interes za
glazbeno izražavanje.
Potrebno ga je stalno poticati
na rad.
Nje svladao nastavni sadržaj.
Ne može sigurno i točno
otpjevati niti jednu pjesmu.
Izrazito teško samostalno
točno pjeva i izgovara tekst
obrađenih pjesama (uz
učiteljevu pomoć i upute)
Slušno ne razlikuje pjesme
različitog tempa i dinamike .
Potpuno nezainteresiran za
slušanje glazbe te ne može
slušno percipirati glazbeno
izražajne sastavnice skladbe.
Ne pokazuje interes ni uz
poticaj učitelja. U radu je
nesamostalan i vrlo spor .
87
LIKOVNA KULTURA
ODLIČAN ( 5 )
VRLO DOBAR ( 4 ) DOBAR ( 3 ) DOVOLJAN ( 2 ) NEDOVOLJAN ( 1 )
Lako i točno vizualno opaža .
U potpunosti razumije
likovni jezik, likovne i
kompozicijske elemente.
Izrazito vješto radi likovno-
tehničkim sredstvima i
likovnim tehnikama.
Kreativno primjenjuj
usvojene vještine u
rješavanju likovnog
problema.
Samostalan i ustrajan u radu.
Pokazuje izrazit interes i
sklonost za likovno
izražavanje.
Dobro vizualno opaža ,
razlikuje i rješava likovne
probleme.
Vješto se izražava svim
tehničkim sredstvima i
likovnim tehnikama.
Samostalan, ali mu nedostaje
kreativnosti u radu.
Primjenjuje znanje točno i
bez pomoći učitelja.
Temeljit pri dovršavanju
radova.
Povremeno teže vizualno
opaža i razlikuje likovne
probleme.
Likovni jezik usvaja u
manjoj mjeri.
Nesiguran u izražavanju
pojedinim likovnim
tehnikama.
Često nesamostalan i ne
dovršava radove.
U radu mu je ponekad
potrebna podrška.
Znanje primjenjuje na
jednostavnim primjerima.
Interes i aktivnost varira.
Otežano vizualno opaža i
razlikuje likovne probleme.
Ima poteškoća u
razumijevanju likovnog
jezika i primjeni likovnih
tehnika i sredstava.
Nedovoljno brine o kvaliteti
svoga rada.
Neorganiziran i
nesamostalan.
Potrebno ga je stalno poticati
na rad.
Pokazuje slab interes.
Izrazito teško vizualno opaža
i razlikuje likovne probleme.
Ne vlada likovnim tehnikama
niti se trudi savladati ih.
Nema interesa za rad ni uz
učiteljev poticaj.
Odbija se likovno izražavati.
88
MATEMATIKA
ODLIČAN ( 5 )
VRLO DOBAR ( 4 ) DOBAR ( 3 ) DOVOLJAN ( 2 ) NEDOVOLJAN ( 1 )
U potpunosti usvojio sve
sadržaje.
Točno, brzo i temeljito
rješava i povezuje.
Zahtjevnije zadatke rješava
samostalno primjenjujući sva
znanja. Zadaće su redovite i
točno napisane, uvijek
aktivan.
U većoj mjeri usvojeni
sadržaji , umjereno brzo,
samostalno i točno rješava
zadatke dok uz pomoć
učitelja postavlja i računa
zahtjevnije problemske
situacije. Često aktivan ,
zadaće redovite i točne.
Djelomično usvojeni
sadržaji.
Reproducira temeljne
pojmove , ali ih ne zna
primijeniti .
Zadatke rješava sporo ,
griješi te ih uz pomoć učitelja
ispravlja.
Zadaće uglavnom redovite,
ali ponekad netočne.
Potreban mu je poticaj u
radu.
Nepotpuno , površno i s
pogreškama usvojeni
sadržaji.
Sporo rješava , griješi , ali uz
pomoć učitelja uspijeva
riješiti.
Izrazito nesiguran u
primjeni znanja.
Zadaće neredovite i netočne
. Nezainteresiran i neaktivan.
Nastavni sadržaji nisu
usvojeni.
Znanje je manjkavo pa nije
primjenjivo.
Zadatke ne može riješiti niti
uz pomoć učitelja. Zadaće su
netočne i neredovite,
nezainteresiran.
89
PRIRODA I DRUŠTVO
ODLIČAN ( 5 )
VRLO DOBAR ( 4 ) DOBAR ( 3 ) DOVOLJAN ( 2 ) NEDOVOLJAN ( 1 )
U potpunosti usvojio
sadržaje. Lako i brzo usvaja
znanja o bitnim pojavama i
procesima u prirodi .
Kritički promatra, logički
povezuje i pomoću ključnih
pojmova samostalno izlaže
sadržaje.
Temeljito i točno promatra i
opisuje (riječima i crtežom)
ključne značajke
promatranog procesa, objekta
ili pojave.
Praktično primjenjuje stečena
znanja u svakodnevnom
životu.
Pokazuje izrazit interes za
predmet.
Samostalno proširuje i
produbljuje znanje.
Aktivan u svim nastavnim
situacijama.
Uporan, ustrajan, spreman
pomoći drugima.
Bez većih teškoća usvaja
znanja o bitnim pojavama i
procesima u prirodi .
Točno, umjereno brzo i
samostalno rješava zadatke te
uočava i obrazlaže uzročno-
posljedične veze.
Primjenjuje znanje umjereno
,brzo, točno i bez pomoći
učitelja.
Samostalno prikuplja
podatke iz različitih izvora.
Uglavnom točno promatra i
opisuje (riječima i crtežom)
ključne značajke
promatranog procesa, objekta
ili pojave.
Brine se o kvaliteti svog
uratka.
Pokazuje interes za predmet,
često se javlja na satu.
Savjesno i redovito
izvršava zadatke.
Sadržaje usvaja na stupnju
reprodukcije .
Uglavnom reproducira
temeljne pojmove, razumije
gradivo, ali ga ne zna
primijeniti, niti obrazložiti
primjerima.
Primjenjuje znanje na
jednostavnim primjerima uz
učiteljevu pomoć i vođenje.
Izražava nesigurnost pri
objašnjavanju činjenica i
pojmova
Teže se snalazi u
promatranju i opisivanju
(riječima i crtežom) ključnih
značajki promatranog
procesa, objekta ili pojave.
Pokazuje osrednji interes za
predmet .
Aktivnost i zalaganje varira.
Otežano usvaja gradivo.
U manjoj mjeri razumije
sadržaje , a obrazlaže ih
samo uz pomoć.
Znanje primjenjuje slabo i
nesigurno.
Zadaće i praktični radovi
neredoviti, neuredni i često
netočni
Ne brine o kvaliteti i izgledu
uratka.
Potrebno redovito poticati na
aktivnost u svim oblicima
rada.
Pokazuje slabu motiviranost
za spoznavanje sadržaja.
Nije samostalan u radu.
Izrazito teško usvaja gradivo
(stupanj prisjećanja ).
Učenik nije dosegao
minimalni standard znanja pa
ga ne primjenjuje .
Zadatke ne rješava ni uz
pomoć učitelja.
Pri poteškoćama odustaje
od promatranja i opisivanja
(riječima i crtežom) ključnih
značajki promatranog
procesa, objekta ili pojave.
Nezainteresiran na satu ,
pasivne je pažnje.
Zadaće i praktični radovi
površni, neuredni, neredovit i
netočni.
90
TZK – TJELESNO ZDRAVSTVENA KULTURA
ODLIČAN ( 5 )
VRLO DOBAR ( 4 ) DOBAR ( 3 ) DOVOLJAN ( 2 ) NEDOVOLJAN ( 1 )
Programski sadržaji usvojeni
u potpunosti.
Učenik nema nikakvih
poteškoća u savladavanju
motoričkih zadataka, a
tehnička izvedba je i
pravilna. Motoričko znanje
primjenjuje u svim
situacijama, na pravilan
način.
Učenik je izuzetno pedantan,
savjestan i precizan i stalno
brine o kvaliteti svoga rada.
Zadatke izvršava s
oduševljenjem i preuzima
odgovornost
za napredovanje u osobnom
razvoju.
Programski sadržaji usvojeni
gotovo u potpunosti.
Učenik nema poteškoća u
savladavanju motoričkih
zadataka, a tehnička izvedba
nije na očekivanoj razini.
Motoričko znanje primjenjuje
uz male korekcije.
Učenik izvršava zadatke koji
ne prelaze njegove
mogućnosti. Traži pomoć
kad mu je potrebna.
Rado ispunjava zadatke,
sluša pažljivo i surađuje u
radu.
Programski sadržaji usvojeni
većim dijelom.
Učenik s malim poteškoćama
savladava motoričke zadatke,
a tehnička izvedba mu je
površna, nesigurna, te mu je
potrebna pomoć u izvedbi.
Primjena znanja teško
izvediva.
Učenik nema dovoljno
strpljenja, zadovoljava se
djelomičnim rezultatima, kod
poteškoća odustaje od
daljnjeg nastojanja u radu,
zaostaje za drugima
Programski sadržaji usvojeni
djelomično.
Učenik s velikim
poteškoćama savladava
motoričke zadatke, a o
tehničkoj izvedbi teško se
može i govoriti.
Primjena znanja jako loša.
Učenik je površan,
nezainteresiran, neuredan, ne
brine o kvaliteti svoga rada.
Programski sadržaji nisu
usvojeni.
Učenik ne može izvesti
zadatak, niti na učiteljev
poticaj i pomoć (asistencija).
Učenik je pasivan, niti na
poticaj se ne uključuje u rad.
Učenik ne želi raditi kada
treba uložiti trud, kako bi
postigao rezultate za koje ima
predispozicije i sposobnosti.
91
KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE NA KRAJU PRVOG CIKLUSA (4. razreda) – HRVATSKI JEZIK Snježana Hranić
OCJENA
JEZIK
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
KNJIŽEVNOST
LEKTIRA
MEDIJSKA KULTURA
ODLIČAN
(5)
-prepoznati iznimke od pravila pisanja jednine i množine
(hlače, naočale, škare…)
-preoblikovati imenice u pridjeve i glagole
-pravilno izgovarati i pisati č, ć u umanjenicama na –ić, -čić,
- čica, u uvećanicama na –čina
-oblikovati imenice iz zavičajnog govora u hrvatski
standardni jezik i obrnuto
-dati primjere prošle, sadašnje i buduće glagolske radnje
-pravilno koristiti glagole u svakodnevnoj komunikaciji
-preoblikovati rečenice u drugo glagolsko vrijeme
-preoblikovati glagole u imenice i imenice u glagole
-opisati predmet ili osobu koristeći se opisnim pridjevima
-primjenjivati pravilo o pisanju velikog početnog slova u
posvojnim pridjevima
-preoblikovati vlastitu imenicu u pridjev
-objasniti pravilo o pisanju velikog i malog početnog slova
kod pisanja pridjeva izvedenih od vlastitih imenica
-objasniti ulogu pridjeva u književnoumjetničkim
(opisivačkim) tekstovima
-preoblikovati upravni u neupravni govor i obratno
-primjenjivati pravila i navesti primjere o pisanju velikog
početnog slova naziva novina, časopisa, knjiga, stanovnika,
posvojnih pridjeva izvedenih od vlastitih imena
-pravilno pisati sve kratice
-pravilno izgovarati i pisati riječi u kojima se nalaze
glasovi/slova č,ć,dž,đ i glasovne skupine –ije,-je
-preoblikovati književni u zavičajni govor i obratno
-koristiti zavičajni govor u stvaralačkom pisanju
-tečno i samostalno
pripovijedati o stvarnom i
zamišljenom događaju
-samostalno oblikovati sažetak
priče
-stvaralačko pisati
-opisivati prema planu i
zadanoj temi
-uočiti i upotrijebiti jezične i
nejezične elemente u govoru
-glasno čitati poštujući
rečenični naglasak, intonaciju i
sve ostale vrednote jezika
-primijeniti pravila o vođenju
rasprave
-samostalno pisati pismo
poštujući formu i primjenjivati
prethodna znanja iz jezika
-primati prozne i poetske tekstove u cjelini
-izdvojiti vidne i slušne pjesničke slike i zamjećivati
pojedinosti zvučnog sloja pjesme
-razlikovati, imenovati i odrediti dijelove fabule
-pratiti odnose među likovima i raspravljati o njima
-stvarati personifikacije
-upotrebljavati dijalog, monolog i opis u stvaralačkom
govorenju i pisanju
-razlikovati i imenovati književne vrste uz iznošenje
vlastitog mišljenja o pročitanoj književnoj vrsti
-osim obveznih lektirnih djela pročitati još neka s popisa
lektire i samostalno voditi dnevnik čitanja
-zamjećuje obilježja dokumentarnog filma
-zamijetiti sličnosti i razlike filma i književnog dijela prema
kojem je film snimljen
-u raspravi iznositi svoj stav o filmu i književnom djelu
-služiti se pravopisom pomoću kazala i abecednog reda
VRLO
DOBAR (4)
-objasniti razlike između općih i vlastitih imenica
-dati primjer imenica za sva tri roda
-preoblikovati broj imenica (iz jednine u množinu i obratno)
-izdvojiti pogrešno napisane posvojne pridjeve
-preoblikovati imenice u posvojne ili opisne pridjeve
-preoblikovati posvojne ili opisne pridjeve u imenice
-samostalno pripovijedati o
stvarnom i zamišljenom
događaju
-sažeto prepričavati događaj
prema izdvojenim bitnim
pojedinostima
-primati tekstove i lirske pjesme i pojedine pjesničke slike,
odrediti temu, zamijetiti vidne pjesničke slike, razlikovati,
imenovati dijelove fabule, pratiti odnose među likovima,
stvarati personifikaciju na zadani poticaj
-razlikovati ulogu dijelova proznog teksta
-imenovati književne vrste
92
-dodaje svakoj imenici u rečenici pridjev
-navodi primjere opisnih i posvojnih pridjeva
-izriče što su pridjevi, što su posvojni i opisni pridjevi
-objasniti razliku između pojedinih vrsta pridjeva
-pravilno primijeniti glagole za izricanje prošle, sadašnje i
buduće radnje u svakodnevnoj usmenoj i pisanoj
komunikaciji
-razlikovati glagole kao riječi kojima izričemo što tko radi,
što se događa
-služiti se upravnim govorom u pisanju i usmenom
izražavanju
-primjenjivati pravila o pisanju velikog početnog slova
naziva novina, časopisa, knjiga, stanovnika, posvojnih
pridjeva izvedenih od vlastitih imena bez navođenja primjera
- razumjeti pravilo o pisanju kratica
-pravilno izgovarati i pisati većinu riječi u kojima se nalaze
glasovi/slova č,ć,dž,đ i glasovne skupine-ije, -je
-usmeno i pisano komunicirati na književnom jeziku i
zavičajnom govoru
-stvaralačko pisanje je
samostalno prema ponuđenom
sažetku
-opisivati prema planu i
ponuđenim riječima i temi
-prepoznati vrednote govornog
jezika i samostalno oblikovati
govornu poruku
-glasno čitati poštujući
rečenični naglasak, intonaciju i
sve ostale vrednote jezika
-sudjelovati u raspravi i
pridržavati se teme
-pisati pismo poštujući
pravopisna pravila
-pročitati svih 7 djela i voditi dnevnik čitanja
-primati primjerene dokumentarne filmove
-iskazivati vlastiti doživljaj filma
-pronaći traženu obavijest u školskom rječniku ili pravopisu
uz pomoć učitelja/učiteljice
DOBAR (3) -identificirati imenicu kao vrstu riječi
-izdvojiti iz teksta uvećanice i umanjenice
-izdvojiti imenice muškog, ženskog i srednjeg roda iz teksta
-primijeniti pravilo pisanja velikog početnog slova u
vlastitim imenima (ulica, ustanova, naseljenih mjesta)
-izdvojiti pridjeve kao vrstu riječi
-razlikovati opisne pridjeve od posvojnih pridjeva
-identificirati pridjeve kao opisne i posvojne
-pridjenuti pridjev određenoj imenici
-prepoznati glagol u rečenici prema pitanjima što netko radi,
što se događa
-uočavati i pronalaziti glagole u rečenici
-identificirati prošlu, sadašnju i buduću glagolsku radnju
-pravilno upotrijebiti interpunkcijske znakove u upravnom
govoru
-razumjeti pravila o pisanju velikog početnog slova u
nazivima novina, časopisa, knjiga, stanovnika, posvojnih
pridjeva izvedenih od vlastitih imena i djelomično
upotrebljava pravila
-prepoznati kratice i djelomično primijeniti pravilo o pisanju
-razlikovati stvarni i zamišljeni
događaj i pripovijedati uz
pomoć
-zamjećivati važne pojedinosti
i izdvojiti ih uz pomoć
učitelja/učiteljice
-razlikovati stvaran i slikovit
opis
-razumjeti govornu i
negovornu poruku
-izražajno čitati i razumjeti
pročitano
-sudjelovati u raspravi na
poticaj
-pisati pismo djelomično
poštujući pravopisna pravila
-primati prozne tekstove i lirske pjesme
-zamijetiti temu, razlikovati dijelove fabule, izraziti vlastito
mišljenje o likovima
-upoznati personifikaciju kao pjesničku sliku
-razlikovati dijalog, monolog i opis
-razlikovati pripovijetku i dječji roman
-pročitati nekoliko lektirnih djela i voditi dnevnik čitanja
prema dogovorenom planu
-primati dokumentarne filmove ekološkog sadržaja
primjerene učeniku
-primati dječje filmove i imenovati djela prema kojima su
filmovi snimljeni
-uz pomoć koristiti pravopis i rječnik
93
kratica
-uočiti i izdvojiti riječi u kojima se nalaze glasovi/slova
č,ć,dž,đ i glasovne skupine –ije,-je
-odrediti svoj zavičajni govor u odnosu na tri zavičajna
idioma
DOVOLJAN
(2)
-imenovati predmete oko sebe
-izdvojiti imenice od ostalih vrsta riječi u nizu riječi i
rečenica uz pomoć učitelja/učiteljice
-prepoznati muški, ženski i srednji rod imenice
-prepoznati opće i vlastite imenice u rečenicama
-primijeniti pravilo pisanja velikog početnog slova u
vlastitim imenima (ljudi, gora,rijeka)
-opisuje pridjev kao riječ koja odgovara na pitanje: kakvo je
što? čije je što?
-prepoznati opisne pridjeve u rečenici
-prepoznati posvojne pridjeve u rečenici
-koristi se pridjevima u poznatim svakidašnjim jezičnim
situacijama
-imenovati pridjeve kao vrstu riječi
-razlikovati glagol od drugih vrsta riječi u govorenju i pisanju
-prepoznati prošlu, sadašnju i buduću glagolsku radnju
-dopunjavati tekst odgovarajućim oblicima glagolskih
vremena
-razlikovati upravni i neupravni govor
-prisjetiti se pravila o pisanju velikog početnog slova u
nazivima novina, časopisa, knjiga, stanovnika, posvojnih
pridjeva izvedenih od vlastitih imena i uz pomoć
učitelj/učiteljice primjenjivati pravila
-imenovati kratice uz pomoć učitelja
-izgovarati i pisati riječi u kojima se nalaze glasovi/slova
č,ć,dž,đ i glasovne skupine –ije,-je u češće upotrebljavanim
riječima
-razlikovati književni jezik od zavičajnog govora
-razlikovati stvarni i zamišljeni
događaj
-uz pomoć učitelja/učiteljice
izdvojiti neke pojedinosti iz
priče
-razumjeti govornu poruku
-čitati i djelomično razumjeti
pročitano
-pisati pismo uz pomoć učitelja
-primati tekstove primjerene učeniku
-izdvojiti likove i izraziti svoj sud o njihovom ponašanju
-razlikovati pjesmu, bajku, basnu i igrokaz
-u svakom obrazovnom razdoblju pročitati jedno lektirno
djelo i voditi dnevnik čitanja prema dogovorenom planu
-razlikovati dokumentarni od dječjeg igranog filma
94
KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE NA KRAJU PROVOG CIKLUSA (4. razreda) – LIKOVNA KULTURA
OCJENA POSTIGNUĆA
ODLIČAN (5) -realizirati zadani likovni problem i uočava ga na ostalim radovima
-radovi su originalni
-unosi originalnost i sposobnost u likovnom izražavanju
-izrazito zainteresiran za likovne aktivnosti
-samoprosuđuje kvalitetu svog i ostalih radova te ima izrazitu prostornu
orijentaciju
-samostalno prati likovni sadržaj rada i izražava se bogatim likovnim jezikom
-izrazito spretan u tehnikama rada
VRLO DOBAR (4) -uočava likovni problem i ponekad ga realizira
-slike i crteži bez mnogo detalja
-zainteresiran za likovne aktivnosti
-ima dobru prostornu orijentaciju
-gotovo samostalno prati likovni sadržaj rada i izražava se jednostavnim
likovnim jezikom
-spretan u tehnikama rada
DOBAR (3) -slike i crteži uglavnom bez detalja
-nezainteresiran za likovne aktivnosti
-slaba prostorna orijentacija, likovi bez proporcija, nepravilno raspoređeni po
papiru
-djelomično primjenjuje određene tehnike rada
-potrebno ga je poticati i nadzirati u radu
DOVOLJAN (2) -učenik nema vlastitih ideja već se povodi za drugima
-ni uz poticaj ne prati likovni sadržaj rada, ima teškoća sa određenim
tehnikama rada
95
KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE NA KRAJU PRVOG CIKLUSA (4. razreda) – MATEMATIKA
OCJENA POSTIGNUĆA
ODLIČAN (5) -točno i sigurno pisano zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti u skupu brojeva do milijun
-primijeniti pravila kod rješavanja zadataka s više računskih radnji
-samostalno rješavati zadatke riječima i primijeniti naučena pravila u rješavanju
-precizno crtati i označavati sve vrste kutova, trokuta te pravokutnik i kvadrat
-razumjeti, izračunavati i objasniti opseg trokuta, pravokutnika i kvadrata
-razumjeti, izračunati i objasniti površinu pravokutnika i kvadrata
-primijeniti pravilo o izračunu opsega i površine na zadacima riječima
-znati obilježja kvadra i kocke, odrediti bridove, strane i vrhove
-mjeriti obujam kocke slaganjem jediničnih kocki
-izraziti površinu i obujam u mjernim jedinicama za mjerenje površine i obujma
VRLO DOBAR (4) -izračunati pisanim zbrajanjem i oduzimanjem brojeve do milijun
-izračunati pisanim množenjem i dijeljenjem brojeve do milijun
-rješavati zadatke s više računskih radnji uz uporabu zagrada i bez uporabe zagrada
-samostalno rješavati zadatke riječima
-crtati i označiti sve vrste kutova, trokuta, pravokutnika i kvadrata
-razumjeti i izračunati opseg trokuta, pravokutnika i kvadrata
-razumjeti i izračunati površinu pravokutnika i kvadrata
-razlikovati, izdvojiti i označiti bitna obilježja kvadra i kocke
-razumjeti obujam kocke slaganjem jediničnih kocaka
-izraziti površinu u mjernim jedinicama za mjerenje površine
DOBAR (3) -odrediti mjesnu vrijednost znamenaka u brojevima do milijun
-ovladati postupkom pisanog zbrajanja i oduzimanja do milijun
-ovladati pisanim postupkom množenja i dijeljenja višeznamenkastog broja jednoznamenkastim
-pisano množiti i dijeliti višeznamenkasti broj dvoznamenkastim brojem uz pomoć
-rješavati zadatke s više računskih radnji uz uporabu zagrada i bez uporabe zagrada uz pomoć učitelja/učiteljice
-crtati pravi kut i ostale vrste kutova
-imenovati i crtati različite vrste trokuta
-izračunati opseg trokuta iz zadanih stranica
-crtati pravokutnik i kvadrat
-izračunati opseg i površinu pravokutnika i kvadrata iz zadanih stranica
-znati bitna obilježja kvadra i kocke
DOVOLJAN (2) -čitati, pisati i brojiti do milijun
-uspoređivati brojeve do milijun
-pisano zbrajati i oduzimati uz pomoć do milijun
-pisano množiti i dijeliti višeznamenkasti broj jednoznamenkastim uz pomoć do milijun
-rješavati zadatke s više računskih radnji uz uporabu zagrada uz pomoć učitelja/učiteljice
96
-prepoznati pravi kut
-nabrojiti vrste kutova
-uočiti različite trokute
-prepoznati opseg trokuta kao zbroj duljina njegovih stranica
-prepoznati i razlikovati pravokutnik i kvadrat
-prepoznati opseg i površinu pravokutnika i kvadrata
-razlikovati kocku i kvadar
97
KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE NA KRAJU PRVOG CIKLUSA (4. razreda) – PRIRODA I DRUŠTVO
OCJENA POSTIGNUĆA
ODLIČAN (5) -razumjeti i razlikovati pojmove žive i nežive prirode
-objasniti odnos žive i nežive prirode i uvjeta života
-objasniti kruženje vode u prirodi
-razumjeti i objasniti utjecaj čovjeka na onečišćenje, čuvanje i potrošnju vode
-objasniti važnost zraka za život i važnost očuvanja zraka od onečišćenja
-objasniti važnost biljaka za život i utjecaj tla na život biljaka
-objasniti međusobnu ovisnost biljaka i životinja
-objasniti međusobnu povezanost u životnim zajednicama
-objasniti razloge ugroženosti životne zajednice i navesti načine zaštite
-razumjeti štetnost nestručnog ubiranja gljiva i šumskih plodova opasnih za život i korist ubiranja ljekovitog bilja
-razumjeti ljudsko tijelo kao cjelinu
-objasniti važnost čuvanja tijela od ozljeda i štetnih utjecaja (ovisnosti) i primijeniti svoja znanja u tome
-prepoznati zlostavljanje i znati kome se obratiti
-znati prava i obveze djeteta i pridržavati ih se
-odrediti vrijeme doseljenja Hrvata
-objasniti da je Hrvatska tijekom povijesti imala svoju državu i bila u zajednici s drugim državama
-objasniti događaje koji su doveli do samostalnosti RH
-imenovati prvog i sadašnjeg predsjednika RH
-opisati simbole RH
-odrediti smještaj glavnog grada na zemljovidu RH
-objasniti važnost Zagreba kao središta svih djelatnosti
-imenovati narod, nacionalne manjine, jezike, pismo i vjere u RH
-odrediti susjedne zemlje na zemljovidu, prirodne i umjetne granice, objasniti prometnu i gospodarsku povezanost sa susjednim zemljama
-razlikovati zavičaje RH, na zemljovidu pokazati zavičajna područja, rijeke, uzvisine i gradove tih zavičajnih područja
-objasniti uvjetovanost zavičajnih područja i gospodarstva
-navesti kulturno-povijesne spomenike i važne ličnosti zavičaja u kojem učenik/učenica živi
-usvojiti i pokazati na zemljovidu RH parkove prirode i zaštićena područja u svom zavičaju
VRLO DOBAR (4) -razumjeti i razlikovati pojmove žive i nežive prirode
-uočiti suodnos žive i nežive prirode i uvjeta života
-razumjeti kruženje vode u prirodi
-upoznati svojstva zraka na osnovi pokusa
-razlikovati vrste tla prema izgledu
-razumjeti važnost biljaka za život i utjecaj tla na život biljaka
-razumjeti međusobnu ovisnost biljaka i životinja
-razumjeti međusobnu povezanost u životnim zajednicama
-razumjeti razloge ugroženosti životne zajednice
98
-imenovati dijelove tijela
-razumjeti promjene na tijelu i ponašanja u pubertetu
-razumjeti jednakosti i prava svih ljudi
-odrediti vrijeme doseljenja Hrvata
-razumjeti da je Hrvatska tijekom povijesti imala svoju državu i bila u zajednici s drugim državama
-razumjeti događaje koji su doveli do samostalnosti RH
-imenovati prvog i sadašnjeg predsjednika RH
-nabrojiti simbole RH
-odrediti smještaj glavnog grada na zemljovidu RH
-razumjeti važnost Zagreba kao središta svih djelatnosti
-imenovati narod, nacionalne manjine, jezike, pismo i vjere u RH
-odrediti susjedne zemlje na zemljovidu, prirodne i umjetne granice, objasniti prometnu i gospodarsku povezanost sa susjednim zemljama
-razlikovati zavičaje RH, na zemljovidu pokazati zavičajna područja, najveće rijeke, uzvisine i veća zavičajna središta
-razumjeti uvjetovanost zavičajnih područja i gospodarstva i nabrojiti osnovne gospodarske djelatnosti
-nabrojiti važnije kulturno-povijesne spomenike i poznatije ličnosti zavičaja u kojem učenik/učenica živi
DOBAR (3) -nabrojiti živu i neživu prirodu
-nabrojiti uvjete života
-opisati kruženje vode u prirodi
-nabrojiti svojstva zraka
-nabrojiti vrste tla
-iskazati važnost biljaka za život
-uočiti povezanost biljaka i životinja
-razlikovati životne zajednice
-imenovati dijelove tijela
-opisati promjene u pubertetu
-odrediti vrijeme doseljenja Hrvata
-nabrojiti narode s kojima je bila u zajednici tijekom povijesti
-izdvojiti domovinski rat kao događaj koji dovodi do samostalnosti RH
-znati da država ima predsjednika, simbole i glavni grad
-imenovati narod, jezike i pismo u RH
-imenovat susjedne zemlje
-nabrojiti zavičaje RH
-nabrojiti rijeke, uzvisine, veća zavičajna središta i pronaći iz na zemljovidu uz pomoć
-prepoznati neke kulturno-povijesne spomenike i poznatije osobe svog zavičaja
DOVOLJAN (2) -prepoznati dijelove žive i nežive prirode
-prisjetiti se nekih uvjeta života
-prepoznati kruženje vode u prirodi
-prisjetiti se svojstva vode i zraka
-štititi se štetnog utjecaja sunca
99
-nabrojiti neke vrste tla
-prisjetiti se važnosti biljaka za život
-imenovati životne zajednice
-imenovati dijelove tijela
-prepoznati pubertet
-odrediti vrijeme doseljenja Hrvata i nabrojiti neke od događaja i ličnosti iz prošlosti RH
-znati da je Hrvatska samostalna
-prepoznati simbole RH
-znati se ponašati u vrijeme isticanja simbola RH
-imenovati glavni grad, narod i jezik
-nabrojiti zavičaje RH uz pomoć
-imenovati velike rijeke, uzvisine i značajna naselja RH
100
KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE NA KRAJU PROVOG CIKLUSA (4. razreda) – TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
PISMENO OCJENJIVANJE I PROVJERAVANJE
Raspon postignuća izražen je postocima za pojedine ocjene i vrijedi za obrazovne predmete (hrvatski jezik, matematika, priroda i društvo).
BROJ BODOVA U POSTOCIMA OCJENA
0 – 50 % nedovoljan (1)
51 – 63 % dovoljan (2)
64 – 78 % dobar (3)
79 – 90 % vrlo dobar (4)
91 – 100 % odličan (5)
OCJENA MOTORIČKA ZNANJA
ODLIČAN (5)
-programske jedinice usvojene u potpunosti
-učenik nema nikakvih poteškoća u svladavanju motoričkih zadataka, a
tehnička izvedba je izuzetna
-motoričko znanje primjenjuje u svim situacijama, na pravilan način
-učenik je izuzetno pedantan, svjestan i precizan i stalno brine o kvaliteti svog
rada
-zadatke izvršava s oduševljenjem i napreduje u osobnom razvoju
VRLO DOBAR (4)
-programske jedinice usvojene gotovo u potpunosti
-učenik nema poteškoća u svladavanju motoričkih zadataka, a tehnička
izvedba nije na očekivanoj razini
-motoričko znanje primjenjuje uz male korekcije
-učenik izvršava zadatke u skladu sa svojim mogućnostima
-traži pomoć kad mu je potrebna
-rado ispunjava zadatke i sluša pažljivo
DOBAR (3)
-programske jedinice usvojene većim djelom
-učenik s malim poteškoćama svladava motoričke zadatke, a tehnička izvedba
mu je površna, nesigurna te mu je potrebna pomoć u izvedbi
-primjena znanja teško izvediva
-učenik nema dovoljno strpljenja, zadovoljava se djelomičnim rezultatima,
kod poteškoća odustaje od daljnjeg nastojanja u radu, zaostaje za drugima
DOVOLJAN (2)
-programske jedinice usvojene djelomično
-učenik s velikim poteškoćama svladava motoričke zadatke, a o tehničkoj
izvedbi teško se može i govoriti
-primjena znanja je jako loša
-učenik je površan, nezainteresiran, ne brine o kvaliteti svog rada
101
KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE - 1. razred Snježana Hranić
– GLAZBENA KULTURA
Prema Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi ( članak 12. ) u prvome polugodištu prvoga razreda osnovne škole
učitelj prati učenikova postignuća, ali ga ne ocjenjuje brojčano, nego ga odgojno – obrazovnim postupcima i mjerama potiče i priprema na vrednovanje i ocjenjivanje njegovih
postignuća i ocjenjivanje njegova uspjeha u daljnjem školovanju.
OCJENA POSTIGNUĆA
PJEVANJE SVIRANJE SLUŠANJE GLAZBE GLAZBENA
KREATIVNOST
ODLIČAN (5) -lako slušno percipira te izražajno i točno izvodi
pjesme glasno, tiho, polagano
-jasno izgovara tekst obrađenih pjesama
- percipira i sigurno reproducira viši i niži ton
- zamjećuje i sigurno prati smjer kretanja melodije
(uzlazno i silazno)
- improvizira i
samoinicijativno izvodi
ritam i dobe jednostavnih
pjesama i brojalica
- sigurno i točno slušno
percipira glazbeno izražajne
sastavnice skladbe (percipira
izvodilački sastav, tempo,
dinamiku, ugođaj)
-izmišlja male ritamske i
melodijske cjeline, te ih
realizira glasom,
udaraljkama i pokretom
- obilježava pojedine
riječi i fraze zvukom
nekih glazbala
VRLO DOBAR
(4)
- percipira i izvodi pjesme glasno, tiho, polagano
-uglavnom jasno izgovara tekst obrađenih pjesama
- percipira i reproducira viši i niži ton
- zamjećuje i prati smjer kretanja melodije (uzlazno
i silazno)
- izvodi ritam i dobe
jednostavnih pjesama i
brojalica
- slušno percipira glazbeno
izražajne sastavnice skladbe
(percipira izvodilački sastav,
tempo, dinamiku, ugođaj)
- uz poticaj izmišlja male
ritamske i melodijske
cjeline te ih realizira
glasom, udaraljkama i
pokretom
DOBAR (3) - percipira i izvodi pjesme glasno, tiho, polagano ali
uz pomoć
-izgovara tekst obrađenih pjesama uz pomoć
- teže reproducira viši i niži ton
- zamjećuje i prati smjer kretanja melodije (uzlazno
i silazno) uz vođenje i pomoć
-dosta teško i sporije
izvodi ritam i dobe
jednostavnih pjesama i
brojalica
-teže slušno percipira
glazbeno izražajne sastavnice
skladbe
- poznate ritamske i
melodijske cjeline
realizira pokretom
DOVOLJAN (2) -uz pomoć percipira i izvodi neke pjesme
-izgovara tekst nekih pjesama uz pomoć
-uz pomoć izvodi ritam i
dobe brojalica
-izražava doživljaj skladbe -poznate ritamske i
melodijske cjeline izvodi
samo u grupi imitirajući
102
KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE U PRVOM RAZREDU – HRVATSKI JEZIK
NASTAVNO PODRUČJE: POČETNO ČITANJE I PISANJE
Prema Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi ( članak 12 ) u prvome polugodištu prvoga razreda osnovne škole učitelj
prati učenikova postignuća, ali ga ne ocjenjuje brojčano, nego ga odgojno – obrazovnim postupcima i mjerama potiče i priprema na vrednovanje i ocjenjivanje njegovih
postignuća i ocjenjivanje njegova uspjeha u daljnjem školovanju.
OCJENA
JEZIK
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
KNJIŽEVNOST
LEKTIRA
MEDIJSKA KULTURA
ODLIČAN (5) -objasniti pojmove glas, slovo riječ i dati primjer
-samostalno i pravilno izgovara sve glasove u
riječima
-samostalno i pravilno zapisuje sva slova u riječima
(velikim tiskanim slovima i pisanim slovima)
-pravilno koristi riječi sa č, ć, dž, đ, lj, nj u
svakodnevnoj komunikaciji
-objasniti pojam rečenice
-upotrebljavati rečenicu u komunikacijskim
situacijama
-daje primjere izjavne, upitne i usklične rečenice
prema intonaciji i interpunkciji
-uvijek rabi interpunkciju na kraju rečenice
-primjenjuje pravilo o pisanju velikog početnog
slova na početku rečenice, u imenima i prezimenima
ljudi, te u imenu mjesta u kojemu učenik živi
- rabi abecedu u poretku imena i prezimena u svim
primjerima
- interpretativno čita književne tekstove,
sluša i prima dulju slušnu poruku
-prepoznaje, primjenjuje i izriče pitanje i
odgovor u svakodnevnoj komunikaciji
-formulirati, oblikovati i osmisliti niz riječi
na temelju zadanog poticaja
-kreira niz riječi i od njih stvara rečenicu
- dopuniti rečenicu riječju koja nedostaje
na različitim sintaktičkim mjestima i daje
primjere
-maštovito pripovijeda prema poticaju
slike ili niza slike, vlastita iskustva ili
zamišljanja
-čita i samostalno otkriva poruku teksta
-čita glasno s točnom intonacijom rečenica
i izgovornih cjelina
-s lakoćom oblikuje pisane poruke
-uvijek primjenjuje pravopisna pravila
-primati prozne i poetske tekstove u cjelini
-uvijek spoznaje, doživljava i iskazuje doživljaj
kratke priče i pjesme
- uvijek razlikuje pjesmu od proznog teksta
-zapaža i objašnjava osnovne etičke osobine
lika i dodaje još poneku osobinu
-spoznaje, doživljava i razlikuje igrokaz kao
tekst namijenjen izvođenju na pozornici
-izrađuje slikovnicu
-identificira i prima lutkarske i crtane filmove
-oživljava scensku lutku i izvodi kraći ulomak
igrokaza
-posuđuje knjige u školskoj i gradskoj knjižnici
-odabire knjige s popisa lektire i vodi dnevnik
čitanja
VRLO
DOBAR (4)
-analizira riječi i rečenice
-identificira i izdvaja glasove č,ć, dž, đ, lj, nj u
izgovorenim riječima te ih pravilno zapisuje u svim
riječima
-samostalno izgovara i piše rečenicu
-izriče i piše izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu
prema intonaciji i interpunkciji
-označava kraj zadane rečenice interpunkcijom
-znati pravilo o velikom poč. slovu i uvijek
pravilno piše početnu riječ u rečenici i svim
-interpretativno čita kraće književne
tekstove
-govori i prima kraću slušnu poruku
-prepoznaje i izriče pitanje i odgovor
-formulirati i oblikovati niz riječi
-od zadanih riječi stvara pravilnu rečenicu
-dopuniti rečenicu riječju koja nedostaje na
različitim sintaktičkim mjestima
-pripovijeda prema poticaju slike ili niza
slike, vlastita iskustva ili zamišljanja
-djelomično primati prozne i poetske tekstove
-spoznaje i doživljava kratke priče i pjesme
- razlikuje pjesmu od proznog teksta
-zapaža i objašnjava osnovne etičke osobine
lika
- spoznaje i razlikuje igrokaz kao tekst
namijenjen izvođenju na pozornici
-spoznaje, doživljava i razlikuje slikovnicu od
drugih knjiga zbog povezanosti slike i teksta
- prima lutkarske i crtane filmove
103
imenima
-izriče abecedu i rabi je u poretku imena i prezimena
u osnovnim primjerima
-čita i otkriva poruku uz poticaj
-čita glasno i u većini s točnom
intonacijom
-samostalno oblikuje kraću pisanu poruku
-uglavnom primjenjuje pravopisna pravila
- spoznaje i doživljava lutkarsku predstavu i
navodi glavne likove
-razlikuje knjižnicu od knjižare i posuđuje
knjige u školskoj knjižnici
- vodi dnevnik čitanja
DOBAR (3) -izgovara sve glasove u većini riječi
-zapisuje sva slova u većini riječi
-identificira i izdvaja glasove č,ć, dž, đ, lj, nj u
izgovorenim riječima te ih pravilno zapisuje u
većini riječi
-uz pomoć izgovara i piše rečenicu
-prepoznaje izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu
prema intonaciji i interpunkciji
-primjenjuje pravilo o pisanju velikog početnog
slova u većini primjera
-izriče abecedu
-prima kraću slušnu poruku
- uz pomoć izriče pitanje i odgovor
-niz riječi stvara uz pomoć
-uz pomoć sastavlja rečenicu od zadanih
riječi
-u većini rečenica dopunjava riječ na
različitim sintaktičkim mjestima
-pripovijeda prema poticaju slike ili niza
slike, vlastita iskustva ili zamišljanja, ali
uz pomoć
-čita tekst, a poruku otkriva uz pomoć
-čita glasno s djelomično točnom
intonacijom rečenice
-kraće pisane poruke oblikuje uz poticaj
-djelomično primjenjuje pravopisna
pravila
-djelomično primati prozne i poetske tekstove
uz poticaj
-uz pomoć spoznaje i doživljava kratke priče i
pjesme
-ponekad razlikuje pjesmu od proznog teksta
- zapaža osnovne etičke osobine lika
-djelomično spoznaje igrokaz
-djelomično spoznaje, doživljava i razlikuje
slikovnicu od drugih knjiga zbog povezanosti
slike i teksta
-razlikuje lutkarski i crtani film
-prepoznaje lutkarsku predstavu i uočava glavne
likove
-posuđuje knjige u školskoj knjižnici i čita
preporučena djela
DOVOLJAN
(2)
-prepoznaje rečenicu
- prepoznati glas, slovo, riječ ( napisanu ili
izgovorenu)
-piše imena i prezimena velikim početnim slovom
-prepoznaje abecedu i izriče je u dijelovima ili uz
pomoć
-prima kraću slušnu poruku uz pomoć
- prepoznaje pitanje i odgovor
-dodaje riječi započetom nizu
-nakon više primjera slaže sličnu rečenicu
od niza riječi
-dopunjava rečenicu samo ponuđenim
riječima
-pripovijeda uz pomoć pitanja
-kraći tekst čita uz pomoć
-kraću pisanu poruku oblikuje uz pomoć
-uz pomoć i poticaj primjenjuje pravopisna
pravila
-djelomično primati prozne i poetske tekstove
uz pomoć
-ponekad spoznaje i doživljava kratke priče i
pjesme
-uz pomoć zapaža etičke osobine lika (dobar –
loš)
-uz pomoć doživljava igrokaz
- razlikuje slikovnicu od drugih knjiga zbog
povezanosti slike i teksta
-razlikuje lutkarski i crtani film uz pomoć
- prepoznaje lutkarsku predstavu i uočava
glavne likove uz pomoć
-uz poticaj posuđuje knjige u školskoj knjižnici
i čita ih uz poticaj
104
UČENIČKA POSTIGNUĆA U PRVOM POLUGODIŠTU:
Prepoznaje sliku riječi i globalno čita Povezuje riječi i slike u jednostavnu rečenicu i izgovara je kao cjelinu, pravilno izgovara zadane riječi, otkriva značenje globalno
pročitanih riječi i rečenica, razlikuje različite rečenice po sadržaju, odabire slike i riječi te stvara rečenice
Zamjećuje, izdvaja i navodi glas na početku, u sredini i na kraju riječi, analizira riječi (rastavlja ih na glasove), prepoznaje tiskana slova i čita ih, uspoređuje riječi prema broju
glasova i značenju, stvara ( slaže) riječi koje se rimuju, kombinira glasove u riječima, raščlanjuje rečenice na riječi, slaže rečenicu od zadanih riječi
Razlikuje glas i slovo, povezuje glasove ili slova u cjelovitu riječ, otkriva i izriče značenje pročitane riječi i rečenica, crta (značenje) riječi i rečenica, otkriva značenje riječi,
rečenica i kraćih tekstova analitičko – sintetičkim čitanjem
Prepoznaje i razlikuje veliko i malo tiskano slovo, piše velika i mala tiskana slova u crtovlje, piše riječi i rečenice velikim tiskanim slovima, rabi velika tiskana slova za
zapisivanje kraćih poruka, čita riječi i rečenice napisane velikim i mali tiskanim slovima te objašnjava značenje, prepoznaje abecedu tiskanih slova i izriče je te je rabi u poretku
imena
Prepoznaje i razlikuje veliko i malo pisao slovo, piše velika i mala pisana slova u crtovlje,
105
KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE - 1. razred – LIKOVNA KULTURA
Prema Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi ( članak 12. ) u prvome polugodištu prvoga razreda osnovne škole
učitelj prati učenikova postignuća, ali ga ne ocjenjuje brojčano, nego ga odgojno – obrazovnim postupcima i mjerama potiče i priprema na vrednovanje i ocjenjivanje njegovih
postignuća i ocjenjivanje njegova uspjeha u daljnjem školovanju.
OCJENA POSTIGNUĆA
ODLIČAN (5) -poznaje i razumije likovni pojam i sadržaj nastavne teme
-realizira zadani likovni problem i uočava ga na ostalim radovima
-uvijek se izražava originalno
-unosi originalnost i kreativnost u likovnom izražavanju
-izrazito zainteresiran za likovne aktivnosti
-pokazuje interes i skrb za kulturnu i prirodnu baštinu
-samoprosuđuje kvalitetu svog i ostalih radova te ima izrazitu prostornu orijentaciju
-samostalno prati likovni sadržaj rada i izražava se bogatim likovnim jezikom
-razumije i pravilno primjenjuje likovne tehnike i sredstva
-pokazuje interes za posjet muzejima i galerijama
- opaža i komentira likovne elemente u svojoj okolini
VRLO DOBAR (4) -uočava likovni problem i ponekad ga realizira
-slike i crteži bez mnogo detalja
-zainteresiran za likovne aktivnosti
-ima dobru prostornu orijentaciju
-gotovo samostalno prati likovni sadržaj rada i izražava se jednostavnim likovnim jezikom
-spretan u primjeni likovnih tehnika
DOBAR (3) -slika i crta uglavnom bez detalja
-više boja u slikanju koristi samo uz poticaj
-nezainteresiran za likovne aktivnosti
-slabo se orijentira u prostoru, likovi bez proporcija, likovni problem riješen u tragovima
-djelomično primjenjuje određene likovne tehnike
-potrebno ga je poticati i nadzirati u radu
DOVOLJAN (2) -učenik nema vlastitih ideja već se povodi za drugima
-ni uz poticaj ne prati likovni sadržaj rada, ima teškoća u korištenju likovnih tehnika
106
KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE - 1. razred – MATEMATIKA
Prema Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi ( članak 12 ) u prvome polugodištu prvoga razreda osnovne škole učitelj
prati učenikova postignuća, ali ga ne ocjenjuje brojčano, nego ga odgojno – obrazovnim postupcima i mjerama potiče i priprema na vrednovanje i ocjenjivanje njegovih
postignuća i ocjenjivanje njegova uspjeha u daljnjem školovanju.
OCJENA POSTIGNUĆA
-opisuje i navodi razlike između kugle, valjka, kocke, kvadra i piramide među predmetima iz neposredne okoline, na
modelima geometrijskih tijela i na ilustracijama
-objašnjava razlike između ravnih i zakrivljenih ploha
- objašnjava i opisuje razlike između ravnih, izlomljenih i zakrivljenih crta na svim primjerima i crta ih
-precizno ističe točke kružićem ili križićem
-uvijek primjenjuje pravilo o označavanju točaka velikim tiskanim slovima
-precizno spaja točke ravnom i zakrivljenom crtom
-sigurno procjenjuje odnose među predmetima: veći – manji; unutar – izvan
-opisuje i navodi razlike između kruga, trokuta, pravokutnika i kvadrata u svim primjerima
- čita, piše i uspoređuje brojeve do 5
ODLIČAN (5)
-brzo i točno zbraja i oduzima brojeve do 5
-samostalno crta i određuje mjesto brojeva od 0 do 20 na brojevnoj crti
-objašnjava postupke zbrajanja i oduzimanja na brojevnoj crti
-brzo i točno uspoređuje brojeve te zbraja i oduzima u skupu brojeva do 10
- rabi nazive pribrojnici i zbroj u svim primjerima
-objašnjava i primjenjuje svojstvo zamjene mjesta pribrojnika
-rabi nazive umanjenik, umanjitelj, razlika u svim primjerima
-objašnjava i primjenjuje vezu zbrajanja i oduzimanja
-razlikuje i objašnjava pojam znamenke i broja i zapisuje brojeve do 20
-objašnjava mjesnu vrijednost znamenke u dvoznamenkastom broju
-uspoređuje i objašnjava odnose među brojevima do 20 i daje svoje primjere
-razlikuje glavni i redni broj i primjenjuje ga u svakodnevnoj komunikaciji
-točno,brzo i sigurno zbraja i oduzima u skupu brojeva do 20 u svim primjerima
-samostalno čita i sigurno rješava različite zadatke zadane riječima te objašnjava postupak rješavanja
-osmišljava svoje zadatke,samostalno ih zapisuje te provjerava točnost u rješavanju
107
-razlikuje i imenuje kuglu, kocku, valjak, kvadar i piramidu među predmetima iz neposredne okoline, na modelima
geometrijskih tijela i na ilustracijama
- razumije razlike između ravnih i zakrivljenih ploha
-imenuje ravne, izlomljene i zakrivljene crte i crta ih
- ističe točke kružićem ili križićem
-uglavnom primjenjuje pravilo o označavanju točaka velikim tiskanim slovima
- spaja točke ravnom i zakrivljenom crtom
-uglavnom procjenjuje odnose među predmetima: veći – manji; unutar – izvan
-imenuje i razlikuje krug, trokut, pravokutnik i kvadrat
- čita, piše i uspoređuje brojeve do 5
VRLO DOBAR
(4)
-točno zbraja i oduzima brojeve do 5
-zbraja i oduzima na brojevnoj crti
-točno uspoređuje te zbraja i oduzima u skupu brojeva do 10
-uglavnom rabi nazive pribrojnici i zbroj
-primjenjuje svojstvo zamjene mjesta pribrojnika
- uglavnom rabi nazive umanjenik, umanjitelj, razlika
- primjenjuje vezu zbrajanja i oduzimanja
-zapisuje znamenkama brojeve do 20, razlikuje znamenku i broj
-objašnjava razliku između jednoznamenkastih i dvoznamenkastih brojeva
- uspoređuje brojeve do 20
-razlikuje glavni i redni broj, zapisuje ih i čita
-točno zbraja i oduzima u skupu brojeva do 20
- samostalno čita i rješava različite zadatke zadane riječima
-osmišljava svoje zadatke i zapisuje ih u većini točno
-prepoznaje i imenuje kuglu, kocku, valjak, kvadar i piramidu na modelima geometrijskih tijela i na ilustracijama
-razlikuje ravne plohe od zakrivljenih
-razlikuje ravne, izlomljene i zakrivljene crte i crta ih
-prepoznaje točke označene kružićem ili križićem i označava ih velikim tiskanim slovima
- spaja točke ravnom i zakrivljenom crtom
-može procijeniti odnose među predmetima: veći – manji; unutar – izvan
- razlikuje krug, trokut, pravokutnik i kvadrat
- čita, piše i uspoređuje brojeve do 5 uz konkretni materijal
108
DOBAR (3)
-zbraja i oduzima brojeve do 5 uz konkretni materijal
-zbraja i oduzima na brojevnoj cti uz poticaj
-točno uspoređuje te zbraja i oduzima u skupu brojeva do 10 uz konkretni materijal
-rabi nazive pribrojnici i zbroj u osnovnim primjerima
-primjenjuje svojstvo zamjene mjesta pribrojnika uz poticaj
- rabi nazive umanjenik, umanjitelj, razlika u osnovnim primjerima
- primjenjuje vezu zbrajanja i oduzimanja uz poticaj
-zapisuje znamenkama brojeve do 20, razlikuje znamenku i broj uz usmjeravanje
- uspoređuje brojeve do 20 uz pomoć
-zapisuje i čita redne brojeve do 20
-točno zbraja i oduzima u skupu brojeva do 20, a u složenijim primjerima treba pomoć
- samostalno čita i rješava različite zadatke zadane riječima u osnovnim primjerima
POSTIGNUĆA
-prepoznaje kuglu, kocku, valjak, kvadar i piramidu na modelima geometrijskih tijela i na ilustracijama
-prepoznaje ravne i zakrivljene plohe na predmetima iz neposredne okoline
- imenuje ravne, zakrivljene i izlomljene crte
-prepoznaje točke označene kružićem ili križićem i uz pomoć ih spaja
-uz pomoć određuje odnose među predmetima: veći – manji; unutar - izvan
-imenuje krug, trokut, pravokutnik i kvadrat uz pomoć
- čita, piše i uspoređuje brojeve do 5 uz konkretni materijal i uz pomoć
DOVOLJAN (2) -zbraja i oduzima brojeve do 5 uz konkretni materijal i uz usmjeravanje
-prepoznaje brojevnu crtu
-zbraja i oduzima na brojevnoj crti uz kontrolu i pomoć
-točno uspoređuje te zbraja i oduzima u skupu brojeva do 10 uz konkretni materijal i uz pomoć
-rabi nazive pribrojnici i zbroj u osnovnim primjerima uz usmjeravanje
-primjenjuje svojstvo zamjene mjesta pribrojnika uz pomoć
- rabi nazive umanjenik, umanjitelj, razlika u osnovnim primjerima uz usmjeravanje
- primjenjuje vezu zbrajanja i oduzimanja uz pomoć
-zapisuje znamenkama brojeve do 20
- uspoređuje brojeve do 20 uz konkretni materijal
-prepoznaje i čita redne brojeve do 20, piše ih uz pomoć
-zbraja i oduzima u skupu brojeva do 20 uz konkretni materijal
- čita uz pomoć i uz pomoć rješava različite zadatke zadane riječima u osnovnim primjerima
109
KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE – 1. razred – PRIRODA I DRUŠTVO
Prema Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi ( članak 12. ) u prvome polugodištu prvoga razreda osnovne škole
učitelj prati učenikova postignuća, ali ga ne ocjenjuje brojčano, nego ga odgojno – obrazovnim postupcima i mjerama potiče i priprema na vrednovanje i ocjenjivanje njegovih
postignuća i ocjenjivanje njegova uspjeha u daljnjem školovanju.
OCJENA POSTIGNUĆA
ODLIČAN (5)
-primjenjuje uvijek osnovna pravila pristojnog ponašanja ( pozdravljanje, ispričavanje, iskazivanje molbe)
-snalazi se u svim prostorijama škole te je siguran u njihovu namjenu
-komunicira sa djelatnicima škole te primjenjuje i zna objasniti sve odredbe kućnog reda
-sigurno se snalazi u prostoru i određuje položaj predmeta u prostoru
-opisuje i objašnjava život u svojoj obitelji te povezanost svih članova obitelji
-razumije i izvršava svoje dužnosti u obitelji
-objašnjava pojmove dom, stan i kuća i poštuje upute o odgovornom ponašanju u kući te izbjegava opasnosti
-objašnjava razliku između rodnog mjesta i mjesta stanovanja i točno navodi svoju adresu
-odgovorno sudjeluje u prometu kao pješak i objašnjava potrebu poštovanja prometnih pravila
-uočava, opisuje i objašnjava promjene u prirodi u svim godišnjim dobima te zna objasniti njihov utjecaj na život u zavičaju
-sigurno se snalazi u vremenu u svakodnevnoj komunikaciji ( dan, doba dana, dani u tjednu, jučer, danas, sutra)
-razumije i objašnjava važnost održavanja osobne čistoće te primjenjuje naučeno
-razumije i objašnjava važnost zdrave prehrane, liječenja i cijepljenja za očuvanje zdravlja te primjenjuje naučeno
-objašnjava i primjenjuje pravila održavanja čistoće prostora, predmeta i okoliša
-objašnjava utjecaj čovjeka na okoliš
-aktivno sudjeluje u obilježavanju blagdana u školi i domu
VRLO DOBAR (4)
-izriče osnovna pravila pristojnog ponašanja i uglavnom ih primjenjuje
-imenuje sve prostorije u školi i zna navesti njihovu namjenu, zna naziv svoje škole
-primjenjuje sve odredbe kućnog reda
-snalazi se u prostoru i određuje položaj predmeta u prostoru
-imenuje članove obitelji, navesti čime se bave roditelji i nabrojiti svoje dužnosti
-razlikuje pojmove dom, kuća, stan i uglavnom poštuje upute o odgovornom ponašanju
-imenuje mjesto stanovanja, rodno mjesto i adresu
-razumije potrebu poštivanja prometnih pravila
-sigurno se kreće prometnicom i prelazi preko nje
- uočava i opisuje promjene u prirodi u svim godišnjim dobima i zna njihov utjecaj na život u zavičaju
- uglavnom se snalazi u vremenu ( dan, doba dana, dani u tjednu, jučer, danas sutra)
-razumije i pokazuje važnost održavanja osobne čistoće
- razumije i pokazuje važnost zdrave prehrane za očuvanje zdravlja
110
-objašnjava i uglavnom primjenjuje pravila održavanja čistoće prostora, predmeta i okoliša
-prepoznaje utjecaj čovjeka na okoliš
-sudjeluje u obilježavanju blagdana u školi
-opisuje sudjelovanje blagdana u svom domu
DOBAR (3)
-reproducira osnovna pravila ponašanja i primjenjuje ih uz poticaj
-imenuje prostorije u školi i nekima zna namjenu
-uglavnom primjenjuje odredbe kućnog reda
-snalazi se u prostoru prema zadanim odrednicama
-imenovati članove obitelji i navesti zanimanja roditelja
- prepoznaje dom, kuću, stan na ilustracijama
-imenuje mjesto stanovanja i navodi svoju adresu
-navodi prometna pravila za pješake, razumije funkciju pješačkog prijelaza i semafora
-uočava vremenske promjene u neposrednoj okolini u svim godišnjim dobima
-nabraja doba dana te dane u tjednu
-pravilno primjenjuje pojmove jučer, danas, sutra
-navodi načine održavanja osobne čistoće te ih uglavnom primjenjuje
-navodi načine zdrave prehrane
-nabraja pravila održavanja čistoće prostora, predmeta i okoliša i utjecaja čovjeka na okoliš
-sudjeluje u obilježavanju blagdana uz poticaj
DOVOLJAN (2)
-prepoznaje osnovna pravila ponašanja, rijetko ih primjenjuje
-imenuje prostorije u školi kada se u njima nalazi
-povremeno primjenjuje neke odredbe kućnog reda
-snalazi se u prostoru prema zadanim odrednicama uz pomoć
- imenovati članove obitelji
-prepoznaje dom, kuću, stan na ilustracijama uz poticaj
-izriče svoju adresu
- uočava vremenske promjene u neposrednoj okolini u svim godišnjim dobima uz poticaj
-uz pomoć i poticaj nabraja doba dana i dane u tjednu
-održava osobnu čistoću uz pomoć
- imenuje zdrave namirnice
-prepoznaje razlike u čistoći prostora, predmeta i okoliša
-prepoznaje osnovna obilježja pojedinih blagdana
111
KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE – 1. razred – TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Prema Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi ( članak 12. ) u prvome polugodištu prvoga razreda osnovne škole
učitelj prati učenikova postignuća, ali ga ne ocjenjuje brojčano, nego ga odgojno – obrazovnim postupcima i mjerama potiče i priprema na vrednovanje i ocjenjivanje njegovih
postignuća i ocjenjivanje njegova uspjeha u daljnjem školovanju.
OCJENA MOTORIČKA ZNANJA
ODLIČAN (5)
-u potpunosti usavršio biotička motorička znanja(hodanje, trčanje, skakanje)
- učenik je u potpunosti usvojio višenje, upiranje i kolutanje kao temeljno motoričko znanje za nadogradnju zahtjevnijih gibanja
-učenik nema nikakvih poteškoća u svladavanju motoričkih zadataka, a tehnička izvedba je izuzetna
-motoričko znanje primjenjuje u svim situacijama, na pravilan način
-učenik je izuzetno pedantan, svjestan i precizan i stalno brine o kvaliteti svog rada
-zadatke izvršava s oduševljenjem i napreduje u osobnom razvoju
VRLO DOBAR (4)
- usavršio biotička motorička znanja (hodanje, trčanje, skakanje)
- učenik je usvojio višenje, upiranje i kolutanje kao temeljno motoričko znanje za nadogradnju zahtjevnijih gibanja
-učenik nema poteškoća u svladavanju motoričkih zadataka, a tehnička izvedba nije na očekivanoj razini
-motoričko znanje primjenjuje uz male korekcije
-učenik izvršava zadatke u skladu sa svojim mogućnostima
-traži pomoć kad mu je potrebna
-rado ispunjava zadatke i sluša pažljivo
DOBAR (3)
- biotička motorička znanja usvojena većim dijelom(hodanje, trčanje, skakanje)
- učenik je većim dijelom usvojio višenje, upiranje i kolutanje kao temeljno motoričko znanje za nadogradnju zahtjevnijih gibanja
-učenik s malim poteškoćama svladava motoričke zadatke, a tehnička izvedba mu je površna, nesigurna te mu je potrebna pomoć u
izvedbi
-primjena znanja teško izvediva
-učenik nema dovoljno strpljenja, zadovoljava se djelomičnim rezultatima, kod poteškoća odustaje od daljnjeg nastojanja u radu,
zaostaje za drugima
DOVOLJAN (2)
- djelomično usavršio biotička motorička znanja(hodanje, trčanje, skakanje)
- učenik je djelomično usvojio višenje, upiranje i kolutanje kao temeljno motoričko znanje za nadogradnju zahtjevnijih gibanja
-učenik s velikim poteškoćama svladava motoričke zadatke, a o tehničkoj izvedbi teško se može i govoriti
-primjena znanja je jako loša
-učenik je površan, nezainteresiran, ne brine o kvaliteti svog rada
112
MOTORIČKA DOSTIGNUĆA
Oduzeti
najbolji i
najslabiji
rezultat i
dobiveni
broj dijeliti
sa 4. Ono
što
dobijemo
uvrštavam
o u
rezultate.
Npr.
Najslabiji
rezultat :
10,00
Najbolji
rezultat:
7,00
10,00 – 7,00 = 3,00 3,00: 4 = 0,75
9,28 – 10,03 dovoljan
8,52 – 9,27 dobar
7,76 – 8,51 vrlo dobar
7,00 – 7,75 odličan
MOTORIČKE SPOSOBNOSTI
Provjeravaju se na početku i na kraju školske godine. Na početku školske godine treba za svakog učenika ustanoviti razinu tih sposobnosti, kako bi se odredili načini i metode za
njihovo poboljšanje. Na kraju školske godine treba ustanoviti da li se i u kojoj su se mjeri promijenile te sposobnosti pod utjecajem tjelesnog vježbanja. Vrednuje se postignuti
rezultat, tj. osobni napredak.
KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE - 2. razred (S. Hranić)
– GLAZBENA KULTURA
OCJENA POSTIGNUĆA
113
KRITERIJ
I ZA
OCJENJIV
ANJE –
HRVATS
KI JEZIK
– 2. razred
OCJENA
JEZIK
JEZIČNO IZRAŽAVANJE
KNJIŽEVNOST
LEKTIRA
MEDIJSKA KULTURA
PJEVANJE SVIRANJE SLUŠANJE GLAZBE GLAZBENA
KREATIVNOST
ODLIČAN (5) -lako slušno percipira te izražajno i točno izvodi
pjesme glasno, tiho, polagano
-jasno izgovara tekst obrađenih pjesama
- percipira i sigurno reproducira viši i niži ton
- zamjećuje i sigurno prati smjer kretanja melodije
(uzlazno i silazno)
- improvizira i
samoinicijativno izvodi
ritam i dobe jednostavnih
pjesama i brojalica
- sigurno i točno slušno
percipira glazbeno izražajne
sastavnice skladbe (percipira
izvodilački sastav, tempo,
dinamiku, ugođaj)
-izmišlja male ritamske i
melodijske cjeline, te ih
realizira glasom,
udaraljkama i pokretom
- obilježava pojedine
riječi i fraze zvukom
nekih glazbala
VRLO DOBAR
(4)
- percipira i izvodi pjesme glasno, tiho, polagano
-uglavnom jasno izgovara tekst obrađenih pjesama
- percipira i reproducira viši i niži ton
- zamjećuje i prati smjer kretanja melodije (uzlazno
i silazno)
- izvodi ritam i dobe
jednostavnih pjesama i
brojalica
- slušno percipira glazbeno
izražajne sastavnice skladbe
(percipira izvodilački sastav,
tempo, dinamiku, ugođaj)
- uz poticaj izmišlja male
ritamske i melodijske
cjeline te ih realizira
glasom, udaraljkama i
pokretom
DOBAR (3) - percipira i izvodi pjesme glasno, tiho, polagano ali
uz pomoć
-izgovara tekst obrađenih pjesama uz pomoć
- teže reproducira viši i niži ton
- zamjećuje i prati smjer kretanja melodije (uzlazno
i silazno) uz vođenje i pomoć
-dosta teško i sporije
izvodi ritam i dobe
jednostavnih pjesama i
brojalica
-teže slušno percipira
glazbeno izražajne sastavnice
skladbe
- poznate ritamske i
melodijske cjeline
realizira pokretom
DOVOLJAN (2) -uz pomoć percipira i izvodi neke pjesme
-izgovara tekst nekih pjesama uz pomoć
-uz pomoć izvodi ritam i
dobe brojalica
-izražava doživljaj skladbe -poznate ritamske i
melodijske cjeline izvodi
samo u grupi imitirajući
114
ODLIČAN (5)
-s lakoćom razlikuje imenice među
drugim riječima u govornoj i pisanoj
komunikaciji te objašnjava primjere
-objašnjava i primjenjue pravilo
pisanja velikog početnog slova u
svim primjerima
-razlikuje i oblikuje vrste rečenica,
objašnjava razliku i rečenicu
povezuje u smislenu i razumljivu
cjelinu
-u svim primjerima pravilno rastavlja
riječi na kraju retka i rabi pravopisni
znak spojnicu
-pravilno izgovara i piše sve riječi u
kojima se nalaze glasovne skupine
ije/je/i, glasovi č i ć, dž i đ,
niječnice ne i ni, riječca li u upitnim
rečenicama
-samostalno i pravilno postavlja pitanja i
odgovara na njih u razgovoru i telefonskom
razgovoru
-maštovito oblikuje i priča kratku priču
prema poticaju
-samostalno opisuje lik i predmet prema
planu sa svim pojedinostima
-razumije i razlikuje obavijest i izvješće o
prošlom događaju i obavljenom zadatku te ih
oblikuje i pravilno primjenjuje
-glasno i izražajno čita poštujući govorne
vrednote jezika
-maštovito i pravilno oblikuje pisanu poruku
čestitke i razglednice uz poštivanje
pravopisne norme
-samostalno i točno piše sastavke prema
zadanom poticaju
-prima pjesme i pjesničke slike stilski i sadržajno
primjerene
-zamjećuje uzročno-posljedičnu i vremensku
povezanost događaja u priči
-zamjećuje važne pojedinosti o likovima te osnovne
etičke osobine likova
-razlikuje bajku od drugih djela
-doživljava igrokaz, razlikuje glumca, ulogu, glumu,
sudjeluje u igrokazu
-osim obveznih lektirnih djela čita i odabire još neka
djela s popisa lektire, samostalno vodi dnevnik
čitanja, izriče svoje mišljenje o djelu, liku i slično
-određuje slijed događaja u filmu i priča filmsku
priču
-objašnjava i razlikuje kazališnu predstavu od filma,
televizijske emisije
-čita i razlikuje dječje časopise od ostalog tiska,
koristi dječji časopis u nadogradnji znanja
VRLO
DOBAR (4)
-razlikuje imenice među drugim
riječima u govornoj i pisanoj
komunikaciji
- primjenjuje pravilo pisanja velikog
početnog slova
-prepoznaje i razlikuje izjavnu,
upitnu i uskličnu rečenicu, rečenice
povezuje u smislenu i razumljivu
cjelinu
-pravilno rastavlja riječi na kraju
retka i rabi pravopisni znak spojnicu
-pravilno izgovara i piše većinu riječi
u kojima se nalaze glasovne skupine
ije/je/i, glasovi č i ć, dž i đ,
niječnice ne i ni, riječca li u upitnim
rečenicama
- pravilno postavlja pitanja i odgovara na njih
u razgovoru i telefonskom razgovoru
- oblikuje i priča kratku priču prema poticaju
- opisuje lik i predmet prema planu sa svim
pojedinostima
- vlada pojmom obavijesti i izvješćivanja o
prošlom događaju i obavljenom zadatku te ih
zna oblikovati
- glasno i izražajno čita, obraća potrebnu
pozornost na govorne vrednote jezika
-pravilno oblikujepisanu poruku čestitke i
razglednice uz poštivanje pravopisne norme
-samostalno i točno piše kraće sastavke
prema zadanom poticaju
- prima pjesme i pojedine pjesničke slike stilski i
sadržajno primjerene
-identificira redoslijed događaja u priči
-zamjećuje važne pojedinosti o likovima
-razlikuje bajku među drugim djelima
-doživljava igrokaz
-čita pet lektirnih djela i vodi dnevnik čitanja
-pričati filmsku priču i uspoređuje likove
-opisuje i razlikuje kazališnu predstavu od filma,
pozornicu od gledališta, televizijske emisije
-čita i razlikuje dječje časopise od ostalog tiska
115
DOBAR (3)
-identificira imenice kao riječi
kojima imenujemo sve što nas
okružuje
-razumije pravilo o pisanju velikog
početnog slova
-identificira izjavnu, upitnu i
uskličnu rečenicu, povezuje riječi u
razumljivu cjelinu
-određujebroj slogova u riječi prema
broju otvornika
-uočava i izdvaja riječi u kojima se
nalaze glasovne skupine ije/je/i,
glasovi č i ć, dž i đ, niječnice ne i ni,
riječca li u upitnim rečenicama
- postavlja pitanja i odgovara na njih u
razgovoru i telefonskom razgovoru
-priča kratku priču prema poticaju uz pomoć
-opisuje lik i predmet prema planu
-oblikuje obavijest i izvješće uz pomoć
-pravilno čita umjetnički i neumjetnički tekst
-oblikuje pisanu poruku čestitke i razglednice
-oblikuje kraće sastavke prema zadanom
poticaju
-razlikuje dijelove pjesme
-identificira redoslijed događaja u priči
-razlikuje glavne i sporedne likove
-razlikuje čudesne događaje i likove u bajci
-u izvedenom igrokazu razlikuje glumca, ulogu i
glumu
-čita nekoliko lektirnih djela i vodi dnevnik čitanja
-razlikuje i nabraja glavne i sporedne likove u filmu
- razlikuje kazališnu predstavu od filma, pozornicu
od gledališta, televizijske emisije
-razlikuje dječje časopise od ostalog tiska
DOVOLJAN
(2)
-imenuje predmete u svojem
okruženju
-piše veliko početno slovo uz pomoć
-prepoznaje izjavnu, uskličnu i
upitnu rečenicu
-razlikuje otvornike i zatvornike
-izgovara i piše glasovne skupine
ije/je/i, glasovi č i ć, dž i đ,
niječnice ne i ni, riječcu li u upitnim
rečenicama u češće upotrebljavanim
riječima
-razlikuje razgovor i telefonski razgovor
-priča kratku priču uz poticaj
-opisuje lik i predmet prema planu uz
nekoliko glavnih pojedinosti
-razlikuje obavijest i izvješće
-čita uz djelomično poštivanje govornih
vrednota
-oblikuje pisanu poruku čestitke i razglednice
uz pomoć
-oblikuje kraće sastavke prema zadanom
poticaju uz pomoć
-razlikuje dijelove pjesme uz pomoć
-identificira glavne događaje u priči
-razlikuje glavne i sporedne likove uz pomoć
-razlikuje čudesne likove u bajci
-u izvedenom igrokazu razlikuje glumca
-čita pet kraćih djela i uz poticaj i pomoć vodi
dnevnik čitanja
-nabraja likove u filmu
-navodi nekoliko bitnih razlika između kazališne
predstave i filma
-prima jednu televizijsku emisiju i može razgovarati
o njoj
-upoznaje dječje časopise
KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE - 2. razred – LIKOVNA KULTURA
OCJENA POSTIGNUĆA
ODLIČAN (5) -poznaje i razumije likovni pojam i sadržaj nastavne teme
-realizira zadani likovni problem i uočava ga na ostalim radovima
-uvijek se izražava originalno
-unosi originalnost i kreativnost u likovnom izražavanju
-izrazito zainteresiran za likovne aktivnosti
116
-pokazuje interes i skrb za kulturnu i prirodnu baštinu
-samoprosuđuje kvalitetu svog i ostalih radova te ima izrazitu prostornu orijentaciju
-samostalno prati likovni sadržaj rada i izražava se bogatim likovnim jezikom
-razumije i pravilno primjenjuje likovne tehnike i sredstva
-pokazuje interes za posjet muzejima i galerijama
- opaža i komentira likovne elemente u svojoj okolini
VRLO DOBAR (4) -uočava likovni problem i ponekad ga realizira
-slike i crteži bez mnogo detalja
-zainteresiran za likovne aktivnosti
-ima dobru prostornu orijentaciju
-gotovo samostalno prati likovni sadržaj rada i izražava se jednostavnim likovnim jezikom
-spretan u primjeni likovnih tehnika
DOBAR (3) -slika i crta uglavnom bez detalja
-više boja u slikanju koristi samo uz poticaj
-nezainteresiran za likovne aktivnosti
-slabo se orijentira u prostoru, likovi bez proporcija, likovni problem riješen u tragovima
-djelomično primjenjuje određene likovne tehnike
-potrebno ga je poticati i nadzirati u radu
DOVOLJAN (2) -učenik nema vlastitih ideja već se povodi za drugima
-ni uz poticaj ne prati likovni sadržaj rada, ima teškoća u korištenju likovnih tehnika
KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE – MATEMATIKA – 2. razred
OCJENA POSTIGNUĆA
ODLIČAN (5) -točno, sigurno i brzo zbrajati i oduzimati, množiti i dijeliti u skupu brojeva do 100
-samostalno rješavati zadatke riječima i primijeniti naučena pravila u rješavanju
-uvijek primijeniti pravila kod rješavanja zadataka s više računskih radnji
-imenovati i precizno crtati dužinu, označiti krajnje točke koje pripadaju ili ne pripadaju dužini
-znati označiti stranice kvadrata, pravokutnika i trokuta kao dužine
-točno i u svim primjerima čitati i pisati rimske brojke do dvanaest
- služiti se novcem u svakodnevnom životu, razumjeti vrijednost novca
VRLO DOBAR (4) -točno brojiti, čitati i uspoređivati brojeve do 100
-točno zbrajati, oduzimati, množiti i dijeliti u skupu brojeva do 100
-razumjeti i samostalno rješavati zadatke riječima
-rješavati zadatke s više računskih radnji
-imenovati i precizno crtati dužinu, označiti krajnje točke, razlikovati točke koje pripadaju ili ne pripadaju dužini
-točno čitati i pisati rimske brojke do dvanaest
-razlikovati jedinice za novac
DOBAR (3) -ovladati postupkom zbrajanja, oduzimanja, množenja i dijeljenja u skupu brojeva do 100
117
KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE
– PRIRODA I DRUŠTVO – 2.
razred
OCJENA POSTIGNUĆA
ODLIČAN (5) -pristojno se ponašati u školi i izvan nje, međusobno se pomagati i uvažavati, mirno rješavati sukobe
-razlikovati i imenovati članove uže i šire obitelji, te rodbine
-razumjeti i usvojiti kulturu stanovanja
-objasniti važnost pravilne uporabe ispravnih kućanskih uređaja
-razlikovati vatru od požara, znati se zaštititi od požara
-upoznati zavičaj u kojem živimo i zamjećivati njegove posebnosti
-objasniti različita zanimanja ljudi i njihov značaj
-razlikovati i objasniti kulturne ustanove u zavičaju
-objasniti i odrediti najpoznatije vode u zavičaju
-razumjeti važnost prometnih znakova
-objasniti važnost prometne povezanosti u zavičaju
-povezati i objasniti vremenske promjene godišnjih doba i njihov utjecaj na biljni i životinjski svijet i rad ljudi
-objasniti zaštitu, očuvanje i unapređenje okoliša
-objasniti i razlikovati jedinice za mjerenje vremena
-razumjeti i objasniti povezanost higijenskih navika i zdravlja
-objasniti povezanost raznolike i redovite prehrane sa zdravljem
-objasniti i razumjeti zdravstvene ustanove i zdravstveno osoblje te njihovu ulogu u društvu
VRLO DOBAR (4) - pristojno se ponašati u školi i izvan nje, međusobno se pomagati i uvažavati
- razlikovati i imenovati članove uže i šire obitelji, te rodbine
-razumjeti i opisati kulturu stanovanja
-objasniti važnost pravilne uporabe ispravnih kućanskih uređaja
- razlikovati vatru od požara, znati se zaštititi od požara
- upoznati zavičaj u kojem živimo i zamjećivati njegove posebnosti
-opisati različita zanimanja ljudi
-upoznati i razlikovati kulturne ustanove u zavičaju
-razlikovati najpoznatije vode u zavičaju
-odrediti značenje prometnih znakova
-samostalno rješavati jednostavnije zadatke riječima
-ovladati rješavanjem zadataka s više računskih radnji
-imenovati i crtati dužinu, označiti krajnje točke,razlikovati točke koje pripadaju ili ne pripadaju dužini
-čitati i pisati rimske brojke do dvanaest uz pomoć
-razlikovati osnovne jedinice za novac
DOVOLJAN (2) -zbrajati,oduzimati, množiti i dijeliti u skupu brojeva do 100 uz pomoć
-rješavati jednostavnije zadatke riječima uz pomoć
-rješavati jednostavnije zadatke s više računskih radnji uz pomoć
-prepoznati dužinu i označiti krajnje točke
-razlikovati rimske brojke do dvanaest od arapskih
-prepoznati jedinice za novac
118
-shvatiti važnost prometne povezanosti u zavičaju
-povezati vremenske promjene godišnjih doba i njihov utjecaj na biljni i životinjski svijet i rad ljudi
-navesti postupke kojima pridonosimo zaštiti, očuvanju i unapređenju okoliša
-objasniti i razlikovati jedinice za mjerenje vremena
-razumjeti i objasniti povezanost higijenskih navika i zdravlja
-opisati povezanost raznolike i redovite prehrane sa zdravljem
- objasniti zdravstvene ustanove i zdravstveno osoblje
DOBAR (3) -pristojno se ponašati u školi i izvan nje, međusobno se pomagati i uvažavati
-nabrojiti članove uže i šire obitelji, te rodbine
-opisati kulturu stanovanja
-upoznati kućanske uređaje i njihovu svrhovitost
-uočiti opasnost od požara i nabrojiti štetne posljedice
-opisati zavičaj u kojem živimo
- imenovati različita zanimanja
-nabrojiti kulturne ustanove
-opisati najpoznatije vode u zavičaju
-nabrojiti prometne znakove
-razlikovati i opisati autobusni i željeznički kolodvor, zračnu i brodsku luku
-nabrojiti vremenske promjene godišnjih doba
-razumjeti utjecaj čovjeka na okoliš
-imenovati jedinice za mjerenje vremena
-opisati higijenske navike i utjecaj na zdravlje
-nabrojiti namirnice za naše zdravlje
-nabrojiti zdravstvene ustanove i zdravstveno osoblje
DOVOLJAN (2) -pristojno se ponašati u školi i izvan nje
-nabrojiti članove uže i šire obitelji
-opisati kuću ili stambenu zgradu u kojoj živi
-nabrojiti kućanske uređaje
-uočiti opasnost od požara
-opisati mjesto u kojem živi
-navesti zanimanja svojih roditelja
-imenovati neke kulturne ustanove
-upoznati najpoznatije vode u zavičaju
-nabrojiti vode u zavičaju
-imenovati prometne znakove u blizini škole
-razlikovati autobusni i željeznički kolodvor, zračnu i brodsku luku
-uočiti glavna vremenska obilježja godišnjih doba u zavičaju
-opisati okoliš u kojem živimo i načine očuvanja okoliša
-nabrojiti jedinice za mjerenje vremena
119
-nabrojiti higijenske navike
-izdvojiti najvažnije namirnice za naše zdravlje
-nabrojiti neke zdravstvene ustanove i zdravstveno osoblje
KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE – 2. razred – TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
OCJENA MOTORIČKA ZNANJA
ODLIČAN (5)
-u potpunosti usavršio biotička motorička znanja(hodanje, trčanje, skakanje)
- učenik je u potpunosti usvojio višenje, upiranje i kolutanje kao temeljno motoričko znanje za nadogradnju zahtjevnijih gibanja
-učenik nema nikakvih poteškoća u svladavanju motoričkih zadataka, a tehnička izvedba je izuzetna
-motoričko znanje primjenjuje u svim situacijama, na pravilan način
-učenik je izuzetno pedantan, savjestan i precizan i stalno brine o kvaliteti svog rada
-zadatke izvršava s oduševljenjem i napreduje u osobnom razvoju
VRLO DOBAR (4)
- usavršio biotička motorička znanja (hodanje, trčanje, skakanje)
- učenik je usvojio višenje, upiranje i kolutanje kao temeljno motoričko znanje za nadogradnju zahtjevnijih gibanja
-učenik nema poteškoća u svladavanju motoričkih zadataka, a tehnička izvedba nije na očekivanoj razini
-motoričko znanje primjenjuje uz male korekcije
-učenik izvršava zadatke u skladu sa svojim mogućnostima
-traži pomoć kad mu je potrebna
-rado ispunjava zadatke i sluša pažljivo
DOBAR (3)
- biotička motorička znanja usvojena većim dijelom(hodanje, trčanje, skakanje)
- učenik je većim dijelom usvojio višenje, upiranje i kolutanje kao temeljno motoričko znanje za nadogradnju zahtjevnijih gibanja
-učenik s malim poteškoćama svladava motoričke zadatke, a tehnička izvedba mu je površna, nesigurna te mu je potrebna pomoć u
izvedbi
-primjena znanja teško izvediva
-učenik nema dovoljno strpljenja, zadovoljava se djelomičnim rezultatima, kod poteškoća odustaje od daljnjeg nastojanja u radu,
zaostaje za drugima
DOVOLJAN (2)
- djelomično usavršio biotička motorička znanja(hodanje, trčanje, skakanje)
- učenik je djelomično usvojio višenje, upiranje i kolutanje kao temeljno motoričko znanje za nadogradnju zahtjevnijih gibanja
-učenik s velikim poteškoćama svladava motoričke zadatke, a o tehničkoj izvedbi teško se može i govoriti
-primjena znanja je jako loša
-učenik je površan, nezainteresiran, ne brine o kvaliteti svog rada
MOTORIČKA DOSTIGNUĆA
Oduzeti najbolji i najslabiji rezultat i dobiveni broj dijeliti sa 4. Ono što dobijemo uvrštavamo u rezultate.
Npr. Najslabiji rezultat : 10,00
Najbolji rezultat: 7,00
10,00 – 7,00 = 3,00 3,00: 4 = 0,75
120
9,28 – 10,03 dovoljan
8,52 – 9,27 dobar
7,76 – 8,51 vrlo dobar
7,00 – 7,75 odličan
MOTORIČKE SPOSOBNOSTI
Provjeravaju se na početku i na kraju školske godine. Na početku školske godine treba za svakog učenika ustanoviti razinu tih sposobnosti, kako bi se odredili načini i metode za
njihovo poboljšanje. Na kraju školske godine treba ustanoviti da li se i u kojoj su se mjeri promijenile te sposobnosti pod utjecajem tjelesnog vježbanja. Vrednuje se postignuti
rezultat, tj. osobni napredak.
ODLIČAN (5) - napreduje u pet ili šest segmenata motoričkih sposobnosti
VRLO DOBAR (4) - napreduje u četiri segmenta
DOBAR (3) - napreduje u tri segmenta
DOVOLJAN (2) - napreduje u dva segmenta
NEDOVOLJAN (1) - napreduje u jednom ili nijednom segmentu
ODGOJNI UČINCI RADA – redovito nošenje potrebne opreme (bijela majica, čiste tenisice), aktivnost učenika u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture, sportsko ponašanje te
sudjelovanje učenika u izvannastavnim aktivnostima u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, stečene zdravstveno-higijenske navike.
ODLIČAN (5) – radi sa svjesnom motivacijom, redovito, ispunjava gore navedene zahtjeve, poštuje pravila igre, ponaša se sportski te sudjeluje u športskim izvannastavnim
aktivnostima
VRLO DOBAR (4) - radi redovito, ispunjava većinu gore navedenih zahtjeva, povremeno zanemaruje sportsko ponašanje i ne sudjeluje u športskim izvannastavnim
aktivnostima
DOBAR (3) - radi redovito, češće zanemaruje pravila ponašanja
DOVOLJAN (2) - radi neredovito i ne ispunjava većinu gore postavljenih zadataka
NEDOVOLJAN (1) – svjesno zanemaruje aktivnosti , ne ispunjava većinu gore navedenih zahtjeva
Završna ocjena ne treba biti aritmetička sredina.
Tijekom čitave školske godine prati se i vrednuje odnos učenika prema nastavi tjelesne i zdravstvene kulture: redovito nošenje opreme; redovito i aktivno sudjelovanje u
nastavi, mjerenjima, testiranjima i provjerama; napredak u sferi funkcionalnih i motoričkih sposobnosti; stanje i rezultati u motoričkim dostignućima; sudjelovanje u
izvannastavnim i izvanškolskim sportskim aktivnostima; sudjelovanje na natjecanjima ispred Školskog športskog kluba.
Ravnatelj:
Mario Bontek