1

BOSNA I HERCEGOVINAVIJEE MINISTARA

DIREKCIJA ZA EKONOMSKO PLANIRANJE

BOSNIA AND HERZEGOVINA COUNCIL OF MINISTERS

DIRECTORATE FOR ECONOMIC PLANNING

BOSNAIHERCEGOVINA

EKONOMSKIIFISKALNIPROGRAM2012.2014.

Sarajevo,januar/sijeanj2012.

2

SADRAJ

1.SVEUKUPNIOKVIRICILJEVIPOLITIKE....................................................................................3

2.EKONOMSKAPREDVIANJA..................................................................................................4

3.JAVNEFINANSIJE.18

4.CILJEVISTRUKTURALNEREFORME......................................................................................39

5.ANEKSI..................................................................................................................................55

3

1.SVEUKUPNIOKVIRICILJEVIPOLITIKESlijedei zahtjev Europske komisije iz 2011. godine, nadlene institucije u BiH pripremile suEkonomski ifiskalniprogramza2012.godinu(EFP2012).Ovogodinjiprogramesti jeporedukojise dostavlja Europskoj komisiji, ali ujedno trei nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji ipridruivanjuu junu2008.godine istupanjanasnaguPrivremenogsporazuma.Ekonomskofiskalniprogram smatra se pripremom za Predpristupni ekonomski program (PEP), koji je obavezandokument za zemlje kandidatkinje za lanstvo u EU, a posebno kao priprema za revidiranuLisabonskustrategijuizaProgramkonvergencijepoulanjivanju.Jednakokao iprethodnihgodina,EFP2012 izraen jepoposebnojmetodologiji,koju jedostavilaEuropska komisija, a radi lake uporedivosti sa drugim zemljama. Poto se kao osnova uzimaprethodno dostavljeni dokument, nije bilo potrebe za detaljnim opisom politika koje sunepromijenjeneodprologodinjegEkonomskofiskalnogprograma.Ipak,ishodiebitiuporedivisapredvienim trendovima iciljevima,s timda eseneoekivanaekonomskadogaanja ipromjenepolitikaobjasniti.AktivnostiizradeEkonomskofiskalnogprogramaza2012.godinu,uskladusasvojimnadlenostima,koordinirala je Direkcija za ekonomsko planiranje. Program je izraen na osnovu priloga koje sudostavilenadlene institucije,asciljemstrunogpopunjavanjadokumenta,teizradefinalneverzijeEkonomskofiskalnog programa 2012. Sukladno pomenutom zakljuku, u njegovom radu susudjelovali predstavnici eksperti ministarstava Vijea ministara BiH, eksperti entitetskihministarstava iDistriktaBrko,Direkcijezaekonomskoplaniranje iDirekcijezaeuropske intgracije.Konano, Ekonomskofiskalni program za 2012. godinu usvojilo je Vijeeministara BiH, na svojojsjedniciodranoj____________.godine.

4

2.EKONOMSKAPREDVIANJA

NedavnaekonomskadogaanjaisrednjoronimakroekonomskiscenarioNakon to je u prvom tromjeseju 2011. po prvi put nakon ekonomske krize zabiljeenosjetnijiekonomskirastuBiH,tajtrend jebiodonekleublaenudrugomtromjeseju.Djelominoreanimiranje rasta ekonomija iz neposrednog okruenja (sa izuzetkomHrvatske) i EU trgovinskihpartnera su ne samo ojaali BiH izvoznu tranju nego su i doveli do poveanja tekuih novanihprilivaizinostranstva.TojestimulisalopoveanjeBiHizvoza,aliidomaetranjepanakrajuiuvozau 2011. Posebno treba istai dvocifreni rast investicija nakon (takoe dvocifrenog) pada tokomprethodnedvijegodine.U istovrijeme, rastmaloprodaje iuvoza iproizvodnjepotroakihdobaraukazujudaprivatnapotronjauprkosnegativnom trendubroja zaposlenih i sve izraenijem rastupotroakihcijena(CPIod3,6%g/guprvompolugoditu)takoepostepenoraste,dok jedoprinosrastu javnepotronje i investicijabioprilinoskromanobziromnakanjenjausvajanjabudetanarazliitim nivoimavlastitokom2011.Drugimrijeima,najveidoprinosekonomskomrastuuprvihestmjesecidolaziodprivatnih investicija, tedjelominoprivatnepotronje.Ovo jebilopraenonegativnim doprinosom vanjske trgovine noenim prije svega jaanjem rasta uvoza u odnosu naprethodnedvijegodine.

Srednjoronimakroekonomskiscenario Dinamika BiH ekonomskog rasta je u velikoj mjeri odreena kretanjima u EU i neposrednomokruenju. Faktori kao to su izvozna tranja i kretanja svjetskih cijena, trite rada zemalja sabrojnomBiHdijasporom isezonskimBiH radnicima, testanje finansijskihtritausvijetukrozsvojuticajna izvoz idomaupotronju i investicijedominirajuBiHekonomskimkretanjima.Njihovpadtokom svjetskeekonomskekrize jedoveo idooptegpadaBiHekonomskeaktivnostiod1,8%1u2009.praenogskromnimrealnimrastomod1,1%2010.godine.IakojerastEUekonomijeod2%u2010.biovaanfaktorskokarealnograstaBiH izvozaod17,5%2,ozbiljnijepokretanjeukupnogBiHekonomskog rasta je zapoelo tek u 2011. kada se oekujeukupan realni rast od 2,41%.Uprkosoekivanoj stagnaciji EU ekonomije u 2012.,projicira se da bi rastBiH ekonomije trebao biti tekdonekleusporensanetoniomstopomod2,09%.

Rast201112Ovaj rastbi trebaobiti noen rastomprivatnepotronje i investicijauz negativan doprinos rastuvanjskogsektora.Projiciraniekonomski rastzaEU27od1,6%u2011., te svega0,6%u20123., jeiniovanupretpostavkuBiHmakroprojekcija.Obziromda jeEUglavnitrgovinskipartnernesamoBiHnegoiostalihekonomijaizneposrednogokruenja,EUekonomskakretanjaprijesvegautiunaBiHizvoznutranju.Stimuveziprojiciraserealnirastrobnogizvozaod5,9%u2011,tesvega3,2%u2012.RastBiHizvozne,aliiuvoznetranjebiu2011trebaobitipraennastavkomdvocifrenograstasvjetskih cijena energenata metala i prehrambenih proizvoda, te njihovim padom u 2012.Dvogodinji realni pad privatne potronje od 3,9% u 2009., te 1% u 2010 bi trebao biti praenprojiciranim rastom od priblino 3% u 2011. godini. Uprkos oekivanoj stagnaciji raspoloivogdohodka domainstava usljed stagnacije zaposlenosti i realnih plata, te skromnom porastuinostranihpriliva,oekuje sedabiuslijed smanjenja sklonosti tednji,privatnapotronjau2012.trebala nastaviti rasti stopom neto jaom u odnosu na 2011. S druge strane, pogoravanjeekonomske situacijeu EUbi trebalo znatno vieugroziti rast investicijau2012.Ovobi semoglomanifestovatinesamokrozoteanofinansiranjeuslijedoslabljenogprilivainostranogkapitala,negoi krozoslabljeneposlovne rezultate velikogbrojapreduzeauzrokovane skromnim rastom izvoza.Naime,nakondvogodinjegsnanogpadatokom2009.10.,projicirasetekdjelominioporavakod9,6%u2011.praenrastomodsvega5,8%u2012.Jaanjedomaetranjetokom2011.1.2(uprkos

1Padod1,8%u2009.seodnosinaBDPmjerenrashodovnimpristupomdokjepremaproizvodnompristuputajpadiznosio2,95%.2IzvorBDPmjerenrashodovnimpristupompreliminarnirezultati;3ProjekcijeDGECFINa,jesen2011.

5

usporavanju rasta investicijau2012.)bi,obziromna skroman realni rast izvoza, trebalo rezultiratirastomuvozabrimod izvoza,terastomvanjskotrgovinskogdeficitaodpriblino10%tokom201112nakondvocifrenogpadauprethodnedvijegodine.

Rast201314Tokom2013.14.seoekujedaljenje intenziviranjeBiHrealnogekonomskograstananivouod4% i4,76%respektivno.Dodatnirastuovomperiodubitrebaoprijesvegadoiuslijedintenziviranjarastaizvozaijibirealnirasttrebaodostii8,1%u2013. i8,8% i2014.Ovojezasnovanonapretpostavcidaljnjegpostepenog jaanja ekonomskog rastau EU ineposrednomokruenju.Ovakav rastbi setrebaodeavatiukontekstupadaineznatnogporastacijenanajvanijihuvoznihiizvoznihartikalaudomenuenergenata,hrane imetala, teukontekstusvesnanijegoporavka finansijskogsektorausvijetu,paprematomeiBiH.

RiziciSlinokao ikodEUprojekcija,riziciosnovnogmakroekonomskogscenarijasuuglavnomusmjereninadole.OnisezapravouvelikojmjeritiunegativnihrizikazaEUprojekcijeusmislurecesijetokom2012.Usluajuovakvog razvoja,situacija iz2009.10.biseunarednimgodinamamoglaponoviti.TadajeuBiHzabiljeenpadprivatnepotronje,investicija,uvozaiizvozauzrokovanpadomizvoznetranje,proizvodnje,zaposlenosti,inostranihtekuihikapitalnihprilivaisl.

IndustrijskaproizvodnjauBiH20122014.godineIndustrijska proizvodnja u BiH, a posebno preraivaka industrija u velikoj mjeri su izvoznoorjentisane tako da deavanja na izvoznim tritima praktiki odreuju njenu dinamiku kretanja.Promjene domae tranje sumanje znaajne i odraavaju se ponajvie kroz elektrinu energiju irudarstvo,teveomamalidiopreraivakeindustrije.Ovosenajboljevidjelougodinamaekonomskekrize kada je pad privredne aktivnosti na izvoznim tritima(EU i CEFTA) rezultirao znaajnimsmanjenjem fizikog obima industrijske proizvodnje u BiH. Meutim statistiki pokazateljiindustrijskeproizvodnjezemaljaEUza2011.godinesuohrabrujuiiukazujudaiporedodreenihproblemasakojimasesusree procesoporavka industrijskeproizvodnjeuzemljamaEU jouvjektraje, emusvjedoepozitivnestoperasta industrijskeproizvodnjeuveinizemaljaEU. Oporavakkoji je na snazi u industrijama EU, uz oporavak u zemljama regiona koji jo uvjek nije na nivouoekivanognesumnjivoepozitivnodjelovatinaindustrijskuproizvodnjuuBiHitrebaobidoprinijetiodravanju postojee stope rasta industrijske proizvodnje trenutno kao i poveanjemproizvodnje,izvozaibrojazaposlenihunarednomperiodu.

IndustrijskaproizvodnjauBiHu2011.godiniIakosu primjetne oscilacije iblagoslabljenjeoporavkauodnosunapoetakgodine, industrijskaproizvodnja zemalja EU 27 u septembru 2011. godine biljei poveanje proizvodnje od 2,2% uodnosunaprethodnugodinu.4OvakavrazvojsituacijenatrituzemaljaEUkojesuujednoiglavnitrgovinskipartneriBiHuzumjerenioporavakzemaljauregionupozitivnoseodrazionaindustrijskuproizvodnju u BiH.5Poveana izvozna tranja za BiH proizvodima kao to su baznimetali, autodijelovi,namjetaj,derivatinafte iodreeni hemijskiproizvodi omoguili sunastavakpozitivnogtrendarastafizikogobimaindustrijskeproizvodnjeuBiH.TakopremapodacimaBHASazaprvih9mjeseci 2011. godineBiHbiljei rast industrijskeproizvodnjeod 6,9%uodnosuna istiperiodprethodnegodine.6Preraivaka industrija koja ima najvei udio u ukupnoj industrijskoj proizvodnji ostvarila jedevetomjesenirastproizvodnjeod5,6%uodnosunaprethodnugodinuinatajnainuukupnomrastu industrijske proizvodnje uestvovala sa vie od 3,8 procentnih poena. Pored preraivakeindustrije rast industrijske proizvodnje u BiH dodatno je osnaen pozitivnim rezultatima sektorarudarstva u BiH.U periodu januarseptembar 2011. godine rudnici u BiH ostvarili su poveanje 4Eurostatinacionalnizavodizastatistiku,indeksirastaindustrijskeproizvodnjezaperiodjanuarseptembar2011.5DGEnterpriseandIndustry,Theeconomicrecoveryinindustry,September.2011.6AgencijazaStatistikuBiH,IndeksobimaindustrijskeproizvodnjeuBosniiHercegoviniuseptembar2011.godine.

6

proizvodnjeodpreko20%uodnosunaistiperiodprethodnegodine,dokjedoprinosukupnomrastuindustrijske proizvodnje iznosio preko 2 procentna poena. S druge strane sektor proizvodnjeelektrine energije u BiH koji je tokom prethodnih godina bio jedan od glavnih nosilaca BiHindustrijske proizvodnje i izvoza polako se oporavlja u odnosu na poetak godine i zabiljeio jedevetomjeseni rastproizvodnjeodoko4%dok jedoprinos rastuukupne industrijskeproizvodnjeiznosio skoro 1 p.p. Pod pretpostavkom nastavka pozitivnog poslovnog ambijenta na izvoznimtritimaEU ioporavaka zemalja regionapremaprojekcijamaDEPaoekuje sedabi industrijskaproizvodnjauBiHtokom2011.trebalanastavititrend rastaproizvodnje i izvozaroba sastopomrastaodoko5%odnosno15,7%uporeenjusaprethodnomgodinom.7

Pretpostavkeindustrijskeproizvodnjeza2012.godinuPosljednje prognoze za 2012. godinu za EU nisu optimistine i nesumnjivo e se odraziti i naindustrijskuproizvodnjuuBiH.MeutimpotrebnojetakoernaglasitidapokazateljiuindustrijamazemaljaEUuvjetnoreenoboljestojeuodnosunaostalepokazateljeubankarskomsektoru,javnimfinansijama,graevinarstvuitd.Jedanodrazlogajeitotoporeddomaetraenje,vanuuloguimaizvozna tranjaodnosno izvozna trita zemaljavangranicaEU.SmanjenjeprivredneaktivnostiuzemljamaEUimateodreeneposljediceuregionupaukonaniciinaBiH.NoiporedtogauzmeliseuobzirstrukturaBiHindustrije(neiskoritenikapaciteti)inainfinansiranjapreduzea(dobardiopreduzea finasira se iz vlastite dobiti) pretpostavlja se da BiHmogla ostvariti rast industrijskeproizvodnje i izvozaod od3,5%odnosno5,2%tokom 2012.godine. Najvanijuulogubisvakakotrebali imatipreduzeaumetalnom sektorukao to suArcelorMittalZenica,AluminijumMostar,koji bi uz stabilan nivo cijena metala na svijetskom tritu mogli iskoristiti svoje proizvodnekapacitete.Ovobisemoglopozitivnoodrazitiinanizmanjihpreduzeaumetalnojindustrijikojisudirektovezanizaproizvodnjuuovimgigantima.PremaprocjeniDEPatokom2012.godineoekujesepoveanjeizvozametalneindustrijeodpreko5%uodnosunaprethodnugodinu.8Tokom2012.godinetakoerseoekujedaepozitivandoprinospreraivakojindustrijidonijetiRafinerijanafteuBosanskom Brodu koja bi tokom 2012. godine trebala znaajno podii svoj nivo i kvalitetuproizvodnje. Investicionaulaganjanapodizanju kvalitetagorivaproizvedenihurafinerijitrebala uvelikojmjeri doprinijti poboljanju BiH izvozne slike uz oekivani rast izvoza od oko 5%.Drvopreraivaka industrija i industrija namjetaja imaju znaajnu ulogu kako u BiH industrijskojproizvodnjitakoiuizvozu,tobitrebaloznaajnoosnaitirastindustrijskeproizvodnjeuBiHtokom2012.godine.PremapodacimaDEPatokom2012.godineudrvopreraivakojindustrijiiindustrijinamjetjaoekujesepoveanjeizvozaod5,5odnosno8%uodnosunaprethodnugodinu.Oekujesedabi ihemijska industrija,auto industrija imainska industrija kojasebilevani nosioci BiHindustrije u predkriznom periodu, tokom 2012 ostvariti pozitivan rast proizvodnje i doprinijetistabilnostiindustrijskeproizvodnjeuBiH.PoredpredaivakeindustrijeuBiH,elektroenergetskisektori koji ukljuuje proizvodnju uglja i elektrine energije i ini oko 35% ukupne industrijskeproizvodnjeuBiH trebao bidat dodatni doprinos rastu industrijskeproizvodnje sagodinjomstopomrastaodoko8%

Pretpostavkeindustrijskeproizvodnjezaperiod20132014.godine.Obziromdasepotpunioporavakveine industrijauEUoekujeuperiodu2013.2014. izvjesno jeoekivatidaeovadeavanjaomoguiti ipotpunioporavak industrijskeproizvodnjeuBiH.Uovomperiodu oekuje se potpuna konsolidacija EU trita, oporavak privatne potronje, prevazilaenjeproblemaokofinasiranjapreduzea i intenziviranjevanjskotrgovinskerazmjene izmeuzemaljaEUto e se pozitivno odraziti na kompletan region pa u konanici i na BiH. 9 Vea iskoritenostkapaciteta i poveanje broja zaposlenih rezultirat e poveanjem proizvodnje u preraivakojindustriji BiHnanivopredkriznogperiodakada jeBiHostvarivala rekordnestope rastau regionu.Planirana investicionaulaganjau infrastrukturu ienergetikutakoerbitrebalaznaajnodoprinijeti

7ProjekcijeDEPa,Novembar2011.god8EUROFEREuropeanconfederationofIronandSteelIndustriesprognozirarastpotronjeeljezaielikauEUod6%u2011i4%u2012.godini.9DGECFIN,EuropeanEconomicForcast,Autumn2011.

7

jaanju kako graevinskog sektorauBiH tako ionih grana preraivake industrije koje suuskovezaneuzgraevinarstvo.Takoerseoekujedaenergetskisektorkojijeuprethodnomperiodubiojedan od nosilaca industrijske proizvodnje nastavi pozitivan trend rasta proizvodnje i dodatnoosnai industrijsku proizvodnju u BiH navedenom periodu. Znaajan doprinos poboljanjuindustrijskeproizvodnjeuBiHijaanjunjenekonkurentskepozicijetrebalebidatiikonkretnemjereentiteskihvladakojesusadraneusektorskimstratekimdokumentima.10PremaprojekcijamaDEPa ovo bi trebalo rezultirati poveanjem BiH izvoza od oko 10%, dok je oekivani godinji rastindustrijskeproizvodnjeoko7%uodnosunaprethodnugodinu.

RiziciPotencijalni rizik za navedenu situaciju pretstavlja neizvjesnost i nervoza u uem i iremmeunarodnomekonomskomokruenju.VisoknivointegracijekakokroztrgovinsketakoifinasijsketokovesazemljamaEUiregionapraktikiodreujekretanjeindustrijskeproizvodnjeuBiH.Usluajupogoranja situacijenaEU trituposebnousluaju Italijekoja jevaan trgovinskipartnerzaBiHdodatnobimoglabitiugroenaiindustrijskaproizvodnjauBiH.Sloena politika situacija (problemi oko formiranja vlasti na nivou BiH) dodatno usporavajureformskeprocesetonegativnoutjeenakonkurentskupozicijuBiHprivrede.

Triterada

Trite radauBiHnije tokom2011. godine zabiljeilopozitivnadeavanja.Kreiranjenovih radnihmjesta,kaonajveiprioritet,odnosnozaustavljanjetrendarastabrojanezaposlenihlicajeizostalouposmatranojgodini.IakojeprosjeanbrojzaposlenihuperioduIVIII2011.godineminornouveanza0,1%g/g,oddrugogkvartala2011.godinebrojzaposlenih licasekonstantnosmanjuje emu jenaroito doprinijelo smanjenje broja zaposlenih u privatnom sektoru. U isto vrijeme, brojnezaposlenih lica je u periodu IVIII 2011. godine uvean za 2,4% g/g a stopa rasta se naroitointenziviralaudrugomodnosnotreemkvartalu2011.godine.PrivatnisektoruBiHkojizapoljavavieodpolovineukupno zaposlenihuBiH jouvijeknijeumogunostidaapsorbujenovopristigluradnusnagukao iotputeneradniketokom2010.godine(zbogpretrpljenihfinansijskihteta).Iakojedolodoporastaobimaindustrijskeproizvodnje,kaoiobimagraevinskihposlovabrojzaposlenihlicausektorupreraivakeindustrije,graevinarstvatetrgovinenavelikoimaloseidaljesmanjuje.Jasno je da privatne kompanije u spomenutim sektorima i dalje teko zadravaju postojei brojzaposlenih lica.Timebiprosjeanbrojzaposlenih licauBiHu2011.godinimogaobitismanjendo0,5%11uodnosuna2010.godinu.Pozitivnaposlovnaaktivnostbh.preduzeajetokomperiodaIVIII2011.godineuticaladanominalni rastprosjenenetoplateuBiHbudepozitivan (2,4%g/g)ali jerealni rastnetoplatenegativan (1,3%) zbog visoke inflacije to seodrazilona kupovnumobh.graana.ProsjenanetoplatauBiHu2011.godinibimogladabudenominalnoveaza2,6%g/g.ProsjeanbrojpenzionerauBiHsetokomperiodaIIX2011.godineuveaoza2,8%g/g.injenicadabroj penzionera i dalje bre raste od broja zaposlenih lica u BiH nije ohrabrujua sa aspektaprikupljenihprihodaoddoprinosaupenzionim fondovima.ProsjenapenzijauBiHuperiodu IIX2011.godine je iznosila33812KM ivea jezasamo1,4%g/gali je realni rast izrazitonegativan (2,3%)tojedodatnopogoralopoloajpenzionera.Minornomrastupenzijadoprinijelojeuveanjepenzija u FBiH od aprila 2011. godine, dok su penzije u RS ostale nepromjenjene tokom prvepolovine2011.godine.

Triteradaprojekcije20122014.Kako sepremaprojekcijamaDEPau2012.godinioekuje realni rastBDPaod2,1%,uz skromannivo investicijakreiranjeradnihmjestae itokom2012.godineostatinajveiprioritet.Nijerealnooekivati snaan rast broja zaposlenih lica. Dok e u privatnom sektoru najvei izazov biti 10Zapregledplaniranihmjerapogledati:FederacijaBosneiHercegovine,Federalnoministarstvoenergije,rudarstvaiindustrije,AkcioniplanzarealizacijuprojekataRazvojindustrijskepolitikeuFBIH,Mostar,juni2011.godMinistarstvoindustrije,energetikeirudarstvaRS,SektorskastrategijarazvojaindustrijeRS,BanjaLuka2009.god11Napomena:Podatakseodnosinabrojzaposlenihlicapremanacionalnojstatistici.12ProsjenapenzijauBiHjeizraunatajeizraunatanaosnovuentitetskihnivoapenzijaponderisanihodnosomukupnogbrojapenzionerausvakomodBHentiteta.

8

zaustavljanje trenda smanjenja broja zaposlenih, javni sektor bi na osnovu vaeih budetskihrestrikcija trebao zadrati postojei broj zaposlenih lica bezmogunosti upoljavanja novih lica.Skroman obim industrijske proizvodnje bi mogao doprinijeti zaustavljanju smanjenja brojazaposlenihuspomenutojgrani.Naosnovunavedenogzakljuujesedabibrojzaposlenihlicau2012.godinimogao stagnirati i kretati se priblino isto kao i u 2011. godini. Neto plate u privatnomsektoru,kaoosnovnompokretaupozitivnihdeavanjanatritu rada,biu2012.godinimogledazabiljeebrustopurastauodnosunajavnisektor(zbogspomenutihrestrikcija).Djelatnostikojesubilenajviepogoenenegativnimdeavanjima izprethodnihgodinabitrebalepozitivnodoprinijetioptemrastuplata.Sdrugestrane,netoplateu javnomsektoruse idaljenebitrebaleznaajnijemijenjati.NaosnovunavedenogoekujesedabiprosjenanetoplatauBiHu2012.godinimoglabitinominalnoveaza2,9%g/g.Oporavak i jaanjetritaradasemoeoekivatitek2013.odnosno2014.godine.Snanijirastbh.ekonomijebi trebao imatipozitivne implikacijena trite rada. Jaanje izvoza i investicijauBiHbiotvorilo mogunost za kreiranje novih radnih mjesta. U domenu privatnog sektora, oekuje sepoveanje broja zaposlenih u svim sektorima a intenziviranje obima poslova u industriji igraevinarstvu e poveati broj zaposlenih lica u ovim sektorima koji e ujedno biti jedan odakceleratorarastabrojazaposlenihuBiH.Brojzaposlenihiujavnomsektoruesepoetiuveavatiali znatno sporijom stopom rasta u odnosu na privatni sektor. U skladu sa tim, ukupan brojzaposlenihuBiHbi sepoveao zaoko1,5%u2013.godiniodnosno2%g/gu2014.godini.Zbogveegobimaposlova iboljeposlovneklime,netoplateunominalnom iznosubi seuspomenutimgodinamamogleuveati3,1%u2013.odnosno3,7%u2014.godini.Netobrirastplatauodnosunaprethodnedvijegodine,praenrastombrojazaposlenih,bitrebao imatipozitivne implikacijenaprikupljeneprihodeoddoprinosaupenzionim fonovima. Ipored toga,nivopenzijau2013.2014.godiniebitideterminisanzapoetomreformompenzionihsistemauBiH.

RiziciUsporen oporavak bh. ekonomije to ini neizvjesnim kreiranje novih radnihmijesta i ouvanjepostojeih;Briprilivnoveradnesnageinemogunostekonomijedaapsorbujeistu;Neusklaenostponude i potranje radne snage, Spora reforma penziong sistema u FBiH (u Republici Srpskoj jeusvojennoviZakonopenzijskom i invalidskomosiguranju(SlubeniglasnikRepublikeSrpskebroj134/11) i stupio je na snagu 01.01.2012. godine) i neizvjesnost iznosa prikupljenih prihoda oddoprinosaizkojihsefinansirajupenzije.

CijenetrenutnadeavanjaUBiHuperioduIIX2011.godinezabiljeenajenetoveainflacija(3,7%g/g)zahvaljujuisnanomrastu cijena nafte i hrane na svjetskom tritu. Cijene hrane na svjetskom tritu su se uposmatranomperioduubrzanouveavaledostigavirastodoko28%13g/g.Analognospomenutom,dolo je do poskupljenja hrane na bh. tritu. Sirova nafta na svjetskom tritu je konstantnoposkupljivalaodpoetkagodineanaroitoudrugomkvartalu2011.godine.Uperiodu IIX2011.godine cijena nafte je uveana za 36%14 g/g.Najvea poskupljenja u BiH u IIX 2011. godine suzabiljeenaprvenstvenoukategorijamahraneibezalkoholnihpia(6,4%g/g),transporta(7,5%g/g),stanovanjaienergenata(3,1%g/g)tealkoholaiduvana(8,1%g/g).Tosuujednokategorijekojeinevie od polovine ukupnog CPI indeksa, pa je i doprinos ovih kategorija optem rastu cijena biodominantan. Od domaih komponenti koje determiniu rast cijena u BiH najznaajnije jejednokratnoposkupljenjecijenanapoetku2011.godineukategorijamaduvanaialkohola,(uslijedpoveanja stope akcizanaduvan iduvanskeproizvode), teposkupljenje cijena telefonskihusluga(fiksnatelefonija).Uznajavljenoposkupljenjegasaodnovembra2011.godine(uprosjekuoko13%)moesezakljuitidabiinflacijauBiHu2011.godinimoglaiznositido4%g/g. 13Izvor:Meunarodnimonetarnifond(MMF)bazapodataka,Foodindex. 14Izvor:MMFbazapodataka,AveragePetroleumSpotindexofUKBrent,Dubai,andWestTexas.

9

CijeneprojekcijeIzrada projekcija za period 2012. godinu je prvenstveno bazirana na kretanju svjetskih cijenaenergenataihranekojeujednonajviedeterminiucijeneuBiH.Nakonsnanograstacijenau2011.godini oekuje se da bi cijene u 2012. godini trebale bitimnogo stabilnije. Prema projekcijamaEvropskeKomisije(EuropeanEconomicForecastAutumn2011)cijenanaftebitokom2012.godinetrebalabitiniaza6,6%.Slinojeisasvjetskimcijenamahranezakojesepretpostavljadabiu2012.godiniostalenanivouiz2011.godine.Analognospemenutom,iuBiHbirastcijenatrebaobitisporijiuodnosuna2011.godinu.Niecijenehraneinaftebimogleindirektnodautiunacijenedomaihkomponenti(komunalije,transport idrugeslineusluge)kojesuosjetljivenapromjenucijenaovihproizvoda.PretpostavljasedabiinflacijauBiHu2012.godinimoglaiznositioko1,9%g/g.Kretanje cijena za 2013. i 2014. godinu je zasnovano na pretpostavkama o stabilnim cijenamaeksternihfaktora.Kakoseoekujedasvjetskecijenenafteu2013.godinibudumanjeza0,3%15g/g,ali icijenehraneza0,4%g/grealno jeoekivatida inflacijauBiHbudeumjerena.UzpretpostavkustabilnihdomaihfaktorakojibimoglidoprinijetiznaajnijemuveanjucijenauBiH,inflacijauBiHza2013.godinubisemoglakretati1,8%,odnosno1,6%u2014.Godini.

RiziciNeplanirana poveanja cijenadomaih komponenti (struja, akcize, komunalije i sl.) koje bimogleuveati inflaciju u BiH; Rast cijena nafte i energenata na svjetskom tritu odstupanja odprojiciranihcijena.

Deviznerezerveinovanamasauperioduod2011.2014.godineU2011.godinioekujesedaeBiHekonomijazabiljeitinetobrirastnegoodonogzabiljeenoguprethodnojgodini.Dokraja2011.godineoekujesepozitivanrastuvoza,aprvenstvenoizvoza,tobi seodrazilona kretanjedeviznih rezervi.Naosnovu raspoloivihpodataka za tree tromjesejeposmatrane godine,uoavasedasudevizne rezervezabiljeilesmanjenjeodsvega0,2%g/g.Nasmanjenje deviznih rezervi uticali su i razliiti prilivi novanih sredstava, to e se jo snanijeodrazitidokrajagodine.Krozprilivnovanihsredstava,nakretanjedeviznih rezervi,utie istranapasiva. Svi vidovi priliva, kao i bri rast uvoza u odnosu na izvoz, pretpostavlja se da e ukupnedeviznerezervenakraju2011.godinebiljeitismanjenjeodoko5%uodnosunaprethodnugodinu.Na osnovu raspoloivih podataka za devetmjeseci 2011. godine, ukupna novanamasa (M2) jezabiljeilarastod6,6%g/g.Zaprocjenukretanjanovanemasekoristiseprocjenakretanjaukupnihdepozitakojiulazeusastavnovanemase,jeroko80%ukupnenovanemaseinedepoziti.Nakrajunavedenogperiodaukupnidepozitibiljeeslabijirast, ipretpostavka jedae idaljerasti,dokrajagodine,sanekomskromnomstopom.Uskladusanavedenim,pretpostavljasedae iM2dokrajagodinezabiljeitipozitivnustopurasta,alinegdjeoko6%g/g.Tokom2012.godine,pretpostavljase,takoe,netoumjerenijirastekonomskeaktivnosti.Vanjskatrgovinaitokomovegodine,biljeipozitivnestope,aliznatnonienegoprethodnegodine.Za2012.godinusepretpostavljasedaedoidoskromnihprilivapoosnovudirektnihstranih investicija.Usklopuostalihinvesticija(akrozbankarskisektor)e,takoe,doidonovihprilivasredstava(stranaaktiva).Doi e ido rastaprilivakrozstranupasivu.Uovojkategorijinajvie sredstavaseoekujekroz skromni porast trgovinskih kredita, kao i skromnog povlaenja novih zajmova kod razliitihizvorafinansiranjau inostranstvu.Tokomovegodinedoiedopoveavanjakategorijegotovinaidepoziti,kaorezultatulaganjamajkibanakausvojebankekerkeuBiH.Uzniskeiskromneprilive,inegativnustopurastaizprethodnegodine,pretpostavkakojaproizilazijestedaedeviznerezerveiovegodinebiljeitinegativnustopu,odnosnosmanjenjekojenebitrebalobitiveeod3%uodnosunaprethodnugodinu.Kaorezultatrastadepozitaubankarskomsektoru (iakoskromnog),pretpostavljase,daedoidopoveanjaukupnenovanemase.Rastnovanemaseunavedenomperiodubitrebaodaiznosioko8%g/g.

15Izvor:EuropeaneconomicForecast,Autumn2011.

10

Za2013.i2014.godinusepretpostavljadaebitigodinesanetosnanijimekonomskimrastom,uodnosunaprethodnegodine.Uvanjskotrgovinskimtokovimasepretpostavljastabilanrast,snanijinegoprethodnegodine,kakouvoza,takoiizvoza.Takoe,sepretpostavljanetosnanijiprilivsvihvidovainvesticija,kojieuznaajnojmjerisvojdoprinosdatirastudeviznihrezervi.Zaovegodinesepretpostavljadaedoidoznaajnihdirektnihstranihulaganja,zatimdaedoidoporastaprilivaikroz bankarski sektor (kroz porast strane aktive a koji se ogleda u tome to ebanke povlaitidodatnasredstvaizinostranstvauzpoveanjekreditneaktivnosti).Asadrugestranetrebalobidoiido stabilnog rasta zaduivanja po osnovu povlaenja novih trgovinskih kredita, povlaenja novihzajmovaod inostranih izvora finansiranja,ulaganja inostranihbanakaunabankarski sektor krozbanke keri, to bi takoe dovelo do rasta novanih sredstava kod nas. Sve ovo bi se odrazilodirektnonadeviznerezerve,takodabioneitokom2013.godinebiljeilenegativnustopu(neveuod3%),aveu2014.godinepretpostavljasenjihovrastodoko6%.tosetie2013.i2014.godine,usledrastasvihvidovapriliva,kojiseogledajuprvenstvenourastuukupnihdepozita, trebalobida sedesioporavakBiHmonetarnog sektora.Osnovnakarakteristikajaanjamonetarnogsektorabibilastoparastakojabisekretalanegdjeuintervaluod914%g/g.

RiziciGorenavedenabuduakretanjamoguseoekivatijedinoakonedoedonekihvanjskihuticaja,kaoto su novi talas krize, koji sa sobom nosi smanjenje investicija, pogoranje vanjskotrgovinskerazmjene,kaoiakonedoedopromjenakrozbankarskisistem(smanjenjedepozita,prvenstveno).

Bankarskisektoru2011.godiniZarazlikuod2010.godinekadajebh.bankarskisektorostvarivaonegativnefinancijskerezultate,uprvihestmjeseci2011.godineostvarenjepozitivanfinancijskirezultatuiznosuod82,9mil.KM16,zahvaljujuirastuukupnihprihodaza5,1%g/gipaduukupnihrashodaza12,6%g/g.Iakojebankarskisektoruprvompolugoditu2011.godineposlovaopozitivno,trebauzetiuobzirdaje rast nekvalitetnih kredita u kreditnom portfoliju jo uvijek prisutan, kao i rast dospjelihpotraivanja po osnovu datih kredita. Ovo upuuje na zakljuak da se banke i dalje susreu spotekoamaunaplatipotraivanjatomoepredstavljatiozbiljanproblemubuduemposlovanjubanaka,kaoinateeiskupljekreditiranjepoduzeaistanovnitvaodstranebanaka.Bilannasuma17zadevetmjeseci2011.godineiznosilaje21,7mlrd.KMizabiljeilajerastod3,2%g/g.Narastbilannesumeutjecalisusjednestranerastpotraivanja,asdrugestranerastoroenihi tednih depozita u domaoj i stranoj valuti, ostalih depozita po vienju u domaoj valuti ikapitalnograuna.Rastinozemneaktiveiinozemnepasivebiojenegativan,toznaidasubankeizBiHmanjedralesredstvakodinozemnihfinancijskihinstitucija,kaoidasusemanjezaduivale.Ukupnikreditizaprvihdevetmjeseci2011.godineznosilisu15,3mlrd.KMiveisuuodnosunaistorazdoblje prole godine za 7,3%. Najvei doprinos rastu ukupnih kredita dali su krediti plasiranisektoru nefinancijskih poduzea18.Ovi krediti u promatranom razdoblju iznosili su 8,1mlrd. KM,zabiljeilisustopurastaod8,3%g/g iuukupnimkreditimauestvujus52,9%.Zarazlikuodkreditadatihnefinancijskimpoduzeima,kreditidatistanovnitvu imalisuznatnosporijustopurasta,2,9%g/g. Ovi krediti za devet mjeseci 2011. godine iznosili su 6,5 mlrd. KM i u ukupnim kreditimauestvujusa42,3%.Ukupni prikupljeni depoziti za devetmjeseci 2011. godine iznosili su 12,8mlrd. KM i vei su uodnosuna isto razdobljeprolegodine za4,0%.Pozitivandoprinos rastuukupnihdepozitadalisudepozitistanovnitvakojisunagodinojraziniveiza11,7%izadevetmjeseci2011.godineiznose6,9mlrd.KM.Udjeldepozitastanovnitvauukupnimdepozitimanabh.bankamaiznosi53,7%.

16UkupanfinancijskirezultatbankarskogsektoraiostalipokazateljiizraunaodobitiigubitkupredstavljanekonsolidiranipodatakdobivenzbrajanjemfinancijskogrezultatabankarskogsektoraFBiHiRS.Izvor:entitetskeagencijezabankarstvo.UvrijemeizradeEkonomskogifiskalnogprogramabilisudostupnipodaciza6mjeseci2011.godine.17Podaciobilancistanja,kreditim idepozitimadobivenisuodCBBiH ipredstavljajustanjanakrajurazdoblja.UvrijemeizradeEkonomskogifiskalnogprogramabilisudostupnipodaciza9mjeseci2011.godine.18PremaCBBiH,sektornefinancijskihpoduzeaobuhvaaprivatnaijavnanefinancijskapoduzeaiudruenjaineprofitneorganizacije.

11

S druge strane, depoziti nefinancijskih poduzea i depoziti ope vlade, koji poslije depozitastanovnitvaimajunajveeueeuukupnimdepozitima,dalisunegativandoprinosrastuukupnihdepozita.Depozitinefinancijskihpoduzea iznosilisu3,7mlrd.KM imanjisuza3,2%promatrajuig/g,doksudepozitiopevladeiznosili1,5mlrd.imanjisuza9,7%g/g.Sukladnokretanjimaugospodarstvu,nemoeseoekivatidabh.bankarskisektorostvarirezultateiz pretkriznog razdoblja. Iako je na polugoditu ostvarena dobit na razini ukupnog bankarskogsustava,dokrajagodinemoeseoekivatirastnekvalitetneaktiveikreditazbogproblemaunaplatipotraivanja.Stopa rastaukupnihkreditamoesekretati izmeu6%8%g/g,dok e rastdepozitaipakbitiznatnomanji.Dokrajagodinemoeoekivatistoparastaukupnihdepozitaod3%4%g/g.

Rastkreditaidepozitaurazdoblju2012.2014.godine

U 2012. godini oekuje se nastavak sporog rasta krajnje potronje, vanjskotrgovinske razmjene iinvesticija. S aspekta banaka, vrlo je vaan nastavak rasta privatne potronje, to je jedan odpokazateljamoguegpoveanjapotranjezakreditima.Natrituradaneoekujuseveapozitivnadeavanja. Rast neto plaa bit e slian kao i u 2011. godini, dok e stopa inflacije bitimanja19.Pozitivnija,aliidaljeskromnakretanjauekonomijitrebalabiseprelitiinabankarskisektor,alineuvidukreditnogbuma.Moguseoekivatistoperastakreditaizmeu10%12%g/gidepozitado8%.U razdoblju2013.2014.godinepretpostavlja senetobri rastBDPuodnosuna2012.godinu.Kreditnaaktivnostbanakatrebalabisepojaati,pajezaoekivatistoperastakreditaoko15%g/g.Boljestanjenatriturada,rastnetoplaabromstopomodprethodnograzdoblja,kaoipoveanjepriliva po osnovu doznaka stanovnitvu dovest e do neto breg rasta ukupnih depozita na bh.bankama(iznad10%g/g),buduidadepozitistanovnitvainevieodpolovineukupnihdepozitauBiH. Prognoze kretanja kamatnih stopa teko je dati zbog mnogobrojnih imbenika koje imajuutjecaj na kamatne stope. Na kamatne stope na kredite najvei utjecaj ima dostupnost i cijenasredstava, prvenstveno na domaem, a zatim i na inozemnom tritu, kao i konkurencija nabankarskom tritu. Takoer, velik utjecaj ima i kreditni rejting BiH, koji je u 2011. godini dobionegativan izgledodstraneagencijaMoody'sInvestorsService iStandard&Poors20,razinakredinogrizika i drugih rizika vezanih za poslovanje banaka, (ne)ostvarena profitabilnost banaka u ranijimrazdobljima,kretanjeEuribora21,kaoiomnogidrugiuvjeti.

RiziciPrethodno navedena budua kretanja mogu se oekivati samo ako ne doe do znaajnihporemeaja iz vana u smislu naglog poveanja svjetskih cijena hrane i nafte, novih financijskihokova, destabilizacije u Eurozoni, a koje bi utjecale na pad vanjskotrgovinske razmjene BiH,industrijskeproizvodnje, investicija ikrajnjepotronje.Ovakvanegativnakretanjaodrazilabisenabh.bankarskisektoruvidudaljnjegpoveanjanenaplativeaktive,odnosnokredita,padapotranjezanovimkreditima,poveanjakamatnihstopanakredite,auekstremnomsluajuiodljevadomaihdepozita.BitnastavkazabankarskisektorBiH,jestemogunostfinanciranjaizinozemstva,anakojuvelikutjecaj ima kreditni rejting zemljeu smislu cijene izvora financiranja. Pad kreditnog rejtingadoveobidopoveanjacijeneizvorafinanciranjanameunarodnomtritu.

VanjskisektorSvjetska privreda se nalazi na prelomnoj taki. Vodee zemlje evrozone i Kina pokazuju jasneznakoveusporavanjatoenaroitobitiizraenoutoku2012.godine.OgromniiznosikojesuvladeutroilezaspasbanakaukombinacijisindirektnimtrokovimaekonomskogusporavanjamanifestujuseuneodrivimnivoimajavnihdugovaSADizemaljaevrozone.Vladeiromsvijetaseidaljeboresa 19ProcjenaDEPa.20Izvor:CBBiH.AgencijaS&Pjeusrpnju2011.godinezaBiHzadralasuverenikreditnirejtingB+,alijeizmijenilaizgledunegativni.Slino jeusvibnju2011.godineuradilaagencijaMoody's,koja jezaBiHzadralakreditni rejtingB2 iz ranijegrazdoblja,ali je izmijenila izgledunegativni.Ovakavkreditni rejtingukazujedaBiH imavisokkreditni rizik,odnosnonaneinvesticijskuklimu.21 ECB STAFFMACROECONOMICPROJECTIONS FOR THE EUROAREA:Umakroekonomskimprojekcijama iz rujna2011.godine,EuropeanCentralBankpredviada esekratkoronakamatnastopamjerena tromjesenimEuriboromu2011.godinikretatioko1,3%,au2012.godinioko1%.Takoer,predviaidaljnjenormaliziranjekreditnihuvjeta.

12

problemima ogromne nezaposlenosti, visokih javnih dugova i budetskih deficita (koji odavnoprevazilaze granice dozvoljenih). Posljednji podaci o globalnoj trgovini ukazuju na usporavanje unarednimmjesecima.RealnirastBDPaSADa jerastaopostopiod2,5%utreemkvartalu2011.godine,to jevieod1,3% u prethodnom kvartalu. Rast u treem kvartalu je podran rastom potronje i poslovnihinvesticija.Ipakseu2012.oekujeusporenijirastBDPauodnosuna2011.godinu(1,5%vs.1,6%).Kineskaekonomija za koju se vjerovaloda jeotpornanaglobalnu krizu e takoeu2012.godiniusporiti svoj zavidni rast sa 9,2% na 8,6% usljed smanjenja svog izvoza. Nama blia evropskaekonomija jeunajveojkriziodsvogpostanka itozbogdunikekrizekoja jeobuhvatilapojedinenjene lanice, i koja prijetimnogim drugim lanicama. Rast BDPa Evropske Unije je u drugomkvartalu2011.godineusporiona1,7%rastag/guodnosunarastod2,4%ostvarenuprethodnomkvartalu.Pomenutirastjeostvarennajviezahvaljujuirastu izvoznekomponenteBDPa. IdaljejenajjaaekonomijaNjemakesagodinjimrastomod2,8%udrugomkvartalu,aznaajanrast(iznad4%)suostvarileiAustrija,Poljska,vedska,EstonijaiLitvanija.Meutim,idaljejeznaajanproblemnezaposlenostikoji jenakraju juna2011.godinenanivouzemaljaEU iznosio9,5%(topredstavljasmanjenjeuodnosuna10,2%registrovanihgodinuranije).Najveustopunezaposlenostiostvarilajepanija (21%), a zatim i Latvija i Litvanija (obje preko 16%), dok je najnia stopa nezaposlenostiregistrovanauAustriji,HolandijiiLuksemburgu(oko4%).U2012.godiniseoekujeznaajnoniastoparastaEUekonomijeuodnosunaoekivanustopu iz2011.godine(0,6%vs.1,6%).Znatnosmanjenjeprognozerastaposljedicajeirenjadunikekrizeuzonievrakoja je zahvatila i Italiju, treupo snazievropskuekonomiju.U2013.godini seoekujenastavakrastaBDPapostopiod1,5%.UkolikoposmatramoodnosenajvanijihsvjetskihvalutaEUevraiSADdolarauprvompolugoditu2011.godinemoguseprimjetitivarijacijekursasaprosjekomodoko1,4dolara za1evro.Minimalna vrijednost je iznosila1,3 (10.01.2011)amaksimalna1,48(04.05.2011.).UP12010.godineprosjeankursje iznosio1,3322.Odaprila2011.dokrajaavgustakurssedraonaviemprosjekualiod01.09.kurspadaukoristdolara.U2012.godiniseoekujeprosjeankursod1,36%.Evropskacentralnabankaje13.aprilapovealakljunukamatnustopusa1% (koja je bila efektivna od 13.maja 2009. godine), na 1,25%23 sa ciljem zaustavljanja inflacije.Nadalje, 13. jula ista stopa jepoveanana1,5%dabi09.11.odlukomodboraopet smanjenana1,25%.CentralnabankaEngleske (BankofEngland)nijemijenjalasvoju referentnukamatnustopukoja (odmarta 2009. godine) iznosi 0,5%, kao ni Federalna uprava rezervi Sjedinjenih amerikihdravakojasvojustopudriuintervaluod00,25%.Pritiscirastaglobalnihcijenaizgledadapoinjupoputati.Nadalje(usrednjoronomperiodu)seoekujuniecijeneberzanskihrobakotosunafta,metaliihrana.

PlatnibilansBiHNakonrekordnoniskogdeficitatekuegraunauBiHzabiljeenogu2010.godini(4,9%BDPa24)dokraja2011.godineDEPprocjenjujerastistogna8,4%BDPauzrokovanpogoranjemperformansinapoljuspoljnotrgovinskerazmjene.Procjenjujesedaestoparastaizvozarobaiuslugadokraja2011.godine iznositi12,1% (to jenieuodnosuna18,9% iz2010.godine),auvoza14,8% (to jeskorodvostrukoveastopauodnosunastopuostvarenuu2010.godini).Kadasepogledastrukturaspoljnotrgovinskerazmjene(tj.podjelanarobeiusluge)vidiseznaajnijeueerobnerazmjeneuukupnojrazmjeni(90%),dokuslugeuestvujusaoko10%,takodaukupanspoljnotrgovinskisaldoipaknajveimdijelomzavisioddeavanjanarobnimtritima.Procjenjujesedabiu2011.godini izvozrobamogaozabiljeitiukupannominalnirastod15,7%zasnovankakonauveanjurealnetranjeinostranihpartnera(najvieizzemaljaEU),takoirastuizvoznihcijena.Izvozusluga e najvjerovatnije zabiljeiti jo jedan pad (oko 2%) najvie zbog pada pruanja uslugagraevinarstvauinostranstvu.

2313.jula2011.godinepomenutastopajepodignutana1,5,anapomenajeizdvojenaufusnotujersepromjenadogodilavanizvjetajnogperioda(P12011.godine).24OdnosisenaBDPobraunatpopotronomprincipu.

13

Sadrugestraneuvozrobaiuslugabidokraja2011.godinemogaozabiljeitinominalnirastod14,8%najviezahvaljujuiubrzanomrastuuvozarobaod15,5%,dokeuvozuslugarastipoprocijenjenojstopiod4,2%.Bilansdohodakabiu2011.godininajvjerovatnijemogaozabiljeitijojedanznaajanpad od 25% g/g) najveim dijelom uzrokovan padom prihoda od kompenzacija zaposlenih uinostranstvu. Ovdje se objanjenje takoe vee za pad pruanja usluga graevinarstva uinostranstvu,pa shodno tome seprocjenjuje ipad kompenzacija zaposlenihupomenutojoblasti.Poredtoga,primjetno je ismanjenjeangamanameunarodnihorganizacijauBiHkao ipadbrojazaposlenihbh.graanaupomenutim.Prilivodtekuihtransferabiu2011.godinimogaobitiuveanzaoko3%uodnosuna2010.godinu,zahvaljujuirastudoznakaiz inostranstva.Pretpostavkajedase sa rastom ekonomija u kojima ivi i radi najvei broj bh. dijaspore i padom nezaposlenosti,poveavaju i izdvajanja za tradicionalno slanje novanih sredstava rodbini u BiH. Finansiranjerastuegdeficitanatekuemraunu izkapitalnih ifinansijskihtokovaesedokraja2011.godineznaajnouveatina raun finansijskih tokova, i tonajveimdijelomkroznovazaduenja i rastFDIdokeostatakpotrebnogfinansiranjaiinaraunsmanjenjadeviznihrezervi.Pomenutosmanjenjedeviznih rezervi nee ugroziti stabilnost i sigurnost valutnog odbora u BiH. Stanje spoljnog dugadravenakrajutreegkvartala2011.jeiznosilo6,488milijardiKMtopredstavljauveanjeod287,7milionaKMuodnosunastanjesakraja2010.godine.

PlatnibilansBiHprojekcije20122014DeficitnatekuemraunuBiHuperiodu2012.2014.eunominalnomiznosurastido3,5milijardeKMu2014godini,akaoueeuBDPuesanegativnih9,6%u2012.porastina10%u20132014.godini.Osnovni razlog povratka na tako visoke stope uea deficita tekueg rauna u BDPu jepoveanjeueanegativnogtrgovinskogbilansauBDPu(sa21,8%u2011.godinina23,4%u2014.godini).Nominalnirastizvozarobaiuslugaeu2012.godinirastiponiojstopi(oko6%)uodnosunaprethodnetrendoveipretpostavkezbogoekivanogusporavanjarastanaizvoznimBHtritima.Uvozbimogaorastipostopiodoko8%toeznaajnopoveatitrgovinskideficit.Unarednedvijegodine se oekuju bre stope rasta izvoza roba i usluga uodnosu nauvoz, ali zbogmnogo veeuvozneosnovice,toneedoprinjetismanjenjutrgovinskogdeficita.Unominalnomiznosutrgovinskideficitesedo2014.godinepoveatinaak8,3milijardeKM.Od2012.godineseoekujeponovnirastizvozausluga(postopiod912%)kojijenajveimdijelomzasnovannaoporavkupruanjauslugagraevinarstvauLibiji(kojejekakosmonavelibiloobustavljenozbogratnihsukoba).Nadaljeerastiiprihododtransportnihuslugaiturizma(iostalihusluga)toeuticatinapoveanjesuficitanasalduusluga.Dohoci iz inostranstvaeunarednomsrednjeronomperiodubiljeitiblagirastdjeliminokaoposljedicapovratkaprilivaoddohodakazaraenihpruanjemuslugagraevinarstva,povratkomizgubljenihtritai/iliosvajanjemnovih.UeadohodakauBDPuedokraja2014.godinezadratinivood1,6%BDPa.Procijenajedaenamaznaajnitekuitransferibiljeitirastod68%uperiodu2012.2014. godineu skladu sa stabilizacijom situacijena tritu rada (i kompenzacija zaposlenih)zemaljaukojimaiviiradibh.dijaspora.UeetekuihtransferauBDPueiznositiznaajnih12%do 2014. godine. to se tie finansiranja iz dijela kapitalnog i finansijskog rauna, evidentan jesmanjenznaajkapitalnihprilivado0,7%BDPau2014.godini.UfinansijskomraununajznaajnijipriliveseostvaritikrozFDI(23%BDPa),kao inetoprilivodnovihzajmovaumanjenihzaotplatuglavnicezajma (to e iznositioko2,5%BDPa).Trgovinskikreditiomogueniodstrane inostranihdobavljaa e se poveavati u skladu sa rastom uvoza. Sve navedene transakcije e dovesti dopostepenog smanjenja deviznih rezervi u periodu 2012.2013. godina to ipak nee ugrozitipovjerenjeusugurnostdomaevalute.U2014.godiniseoekujepoveanjedeviznihrezervi.

RiziciRiziciponauekonomiju ispoljnotrgovinskisektoruopteseogledajuumoguemscenarijuirenjadunikekrizeuevrozonitobiznaajnouticalonasmanjenjebh izvoza,FDI inovanihdoznaka izinostranstva,ajednimdijelombiuticaloinakompenzacijezaposlenihbhdravljanauinostranstvu.SlabfinansijskisektoruEUbitakoedoprinjeosmanjenjumogunostiinostranogzaduivanjatobiznaajno ugrozilo budui rast bh ekonomije i investicija. Pogoranje ekonomske situacije u EU

14

direktnobi imalouticaja inaoslabljeneperformancesusjednihekonomija,takoenamaznaajnihtrgovinskihpartnera,tobisadrugestranejovieumanjilobhizvoz(anarauntogaiukupanrast).Vanjskotrgovinskibilans

Pretpostavkeza2011.godinuTokom 2011. godine predpostavlja se da e doi do oporavka BH ekonomije koja e rezultiratirastomnominalnogBDPa za4,59%.Oekivanja suda e tokom2011. godine izvoz roba iuslugaimati nominalni rast od 12,1%, dok e uvoz iznositi 14,8%. Rezultat rasta izvoza je oporavakekonomija EU i rast njihove potranje za inermedijalnim dobrima gdje spadaju metali, kaonajznaajnijaizvoznakategorijaBiH.Takoeseoekujeoporavakiautoindustrijateemnogebhkompanijekojevreproizvodnjuiizvozdijelovazaautoindustrijudoprinjetiukupnomrastuizvoza.OdmetalaBiHenajvieizvozitieljezoielik,njhoveproizvodetealuminijum.Prema procjenama DEPa izvoz eljeza i eilka u 2011. godini rasti e po stopi od 18%. Izvozaluminijuma e rasti po stopi od 15% zbog poveane proizvodnje, ali i rasta cijenana svjetskomtritu. Stopa uvoza aluminijuma e bitimalo vea od izvozne i iznosie 20,1%. Izvoz u sektorumaina, aparata iopreme e rastiu2011. godinido18%,dok euvozmaina, aparata iopremetakoe eda raste,aliponetonioj stopiod7,1%u2011.Rastuvozaove kategorijeproizvodamoemo prepisati oporavku BH ekonomije od ekonmske krize i potrebe za novim mainama iopremomkakobisenavrijeme inanajboljimoguinainzadovoljilepotrebe inostranihpartnera,kupacanaihproizvoda.Sektordrvneindustrijebiljeisveloijeperformanse.U2011.godinioekujeserast izvozaod17%,aliovajrastjeveomaskromanakoseuzmeuobzirdamujemalaosnovica.Meutim,ohrabrujuprojekcijeDEPadaeu2011.godiniizvoznamjetajarastipostopiod12%.Izvozmineralnihproizvoda gdjedominira izvozelektrine energije, zabiljeiti e skroman rastod4,8%,dokeuvozmineralnihproizvodagdjedominirajunaftainaftniderivatirastipostopiod33,6%zbogporastacijenanafteod20%.JojedanznaajansektorzaBHindustrijujehemijskaindustrijauokvirukojejenajznaajnijaanorganskahemija,u2011.godinisepredviarastizvozaali iuvozapostopamaod37%,odnosno46,3%ovekategorijeproizvoda.Uvozvozilau2011.godini edoivjetirastod25%,zbogefektasmanjenjanapolovna iukidanjacarinananovavozilausljedpotpisivanjaSporazumaostabilizacijiipridruivanju.PrehrambenepreraevinesukategorijaproizvodakojaimaznaajnoueeuBHuvozu.PremaprojekcijamaDEPauvozprehrambenihpreraevinaerastiza7,5%u2011.godini.Znamodajeovakategorijaproizvodaak iuvrijemekrizebiljeilamalestopepromjeneuslijedcijenovneneelastinosti.Odjeaiobuakojespadajuunetrajnapotroakadobraesevie izvoziti i izvozerastipostopamaod14,4% zaodjeu,odnosno17,2%zaobuu islineproizvode.

ProjekcijevanjskogsektoraBiH20122014U2012.godininominalniBDPerastipostopiod4,85%.Izvozrobaiuslugaerastipostopiod5,9%dok euvoz roba iusluga rastiponetovioj stopiod7,9%.Tokom2012.godinenastrani izvozaelektrinaenergijaerastipostopiod5%podpredpostavkomdaebitipokrenutatermoelektranauStanarimakoja ebitinamjenjena iskljuivo za izvozelektrineenergije.Uvozmaina,aparata iopremerastiepostopiod5%.Nadrugojstrani,izvozmaina,aparataiopremeerastipostopiod1%.Nastrani izvozauovojkategorijidominiraju rezervnidijelovi zaautoindustriju. Izvozeljeza ielikau2012.godiniebiljeitistopurastaod5%zbogvepomenuteintegralneproizvodnjekojueArcelorMittalpokrenuti2011.godine,aizvozproizvodaodeljezaielikarastiepood4%.Uvozeljeza i elika e rasti po stopi od 1%, te e se nastaviti trend smanjenja amoda i poptunogukidanjatrgovinskogdeficitauovojkategorijiproizvoda,aliproizvodiodeljezaielikauvoziesepostopiod10%.Izvozaluminijumaeiu2012.godininastavitipozitivantrendirastiepostopiod5%,

15

dokzabrinjavainjenicadaeuvozaluminijumapremaprojekcijamaDEParastipostopiod8%,prijesvegazbograstacijenaglinice,osnovnematerijekojajeneophodnazaproizvodnjualuminijuma.Usektorudrvneindustrijeizvozedanastavisaskromnimrastomod5,5%,aliizvoznamjetajaedarastepovioj stopiod8% te takonastaviti rastuodnosunapredhodnegodine.Smatra seda enamjetaj usljed prestruktuiranja proizvodnje sa drvne industrije u proizvodnju namjetajapredstavljati jedan od najznaajnijih izvoznih potencijala BiH. Uvoz prehrambenih preraevina u2012.godinirastiepostopiod5%.Znaajnustopurastau2012.godiniimaenaftainaftniderivatiod 11%, ovaj rast uvoza nafte bie pruzrokovan rastom industrijske proizvodnje u BiH uprkossmanjenju cijena od 4,7%. Rast investicija, opravak BH ekonomije, oporavak graevinarstva,rezultiraepoveanompotrebom ipotranjomzanaftom inaftnimderivatima,svakakorastuvozavozilazakojiseprocjenjujedaeu2012.godinidotiistopurastaod8%jejojedanodrazlogazaveupotronjunafte.Uvozanorganskihproizvodaetakoenastavitirastiu2012.godinieiznositi10%, ali i izvoz e rasti po neto nioj stopi od 7% tako da do znaajnijih promjena u strukturitrgovinskogdeficitaneedoizbogovekategorijeproizvoda.Premapredpostavkama iprojekcijamaDEPa,2013.godinueobiljeitinominalniBDPod6,69%2013. godina e biti godina smirivanja BH ekonomije nakon turbulentnih promjena izazvanihekonomskomkrizomkrajem2008.,tokom2009.ipoetkom2010.godinetepoboljanjaekonomskeaktvinostitokom2011. i2012.godinekojeeobiljeitistoperastaBDPa,promjena izvoza,uvoza,trgovinskogdeficita imnogihdrugihnemanjevanihekonomskihpokazatelja.Tokom2013.godineoekujeserastizvozarobaiuslugaod10,1%isveveaorijentacijaizvozaprematritimaEU.Uvoze takoe rasti i topo stopiod9,5%,nia stopa rastauvozaod izvozaneedoprinjeti smanjenjutrgovinskogdeficita,obziromdaenominalnavrijednostuvozabitiznatnoveaodvrijednostiizvozate seoekuje trgovinskideficitu iznosuodoko 7,7milijardiKM.Oekivanja suda e seu2013.godininajvieizvozitikategorijaproizvodaukojujeukljuenaelektrinaenergijaitouvrijednostiodoko1,3milijardiKM istopomrastaod9,5%. Nastraniuvozadominiraenafta inaftniderivatisavrijednouuvozaod4,2milijardeKMistopomrastauvozaod9%.Kaoiupredhodnoj2012.godinitakoitokom2013.godinekadaeinvesticijerasti16,3%prouzrokovaeveupotrebuzapotronjomnafte i naftnih derivata, takoe i nastavak rasta uvoza vozila od 9% doprinjee rastu potrebe zapotronjomnafteinjenihderivata.Cijenanafteinaftnihderivataerastiza1%.Odintermedijarnihproizvodanajvieesetrgovatikaoiupredhodnimgodinamasaeljezomielikom,aluminijumom,te njihovim proizvodima. Tokom 2013. godine oekuje se pad izvoza eljeza i elika od 8%zahvaljujui spomenutoj integralnojproizvodnjiukompaniji ArcelorMittal Zenica,uprkospaduizvoznihcijenaod3%,doknadrugojstranistoparastauvozaeljezaielikabieustagnacijiiimatiblagirastodsamo1%.Aluminijumetokom2013.godineostvarivrijednostuvozaod270milionaKM istopurastaod8%.Zarazlikudoeljeza ielikagdjesuvelikerazlikeustopamarastauvoza iizvoza,kodaluminijumatoneebitisluajistoparastaizvozaiznosietakoe8%iimaevrijednostod807milionaKM to e rezultiratiostvarivanjem suficita iuovojkategorijiproizvoda.Znaajandeficitprouzrokovaeuvozmaine,opremeiaparatazakojimaebitivelikapotranjapruzrokovanaspomenutim rastom investicija. Oekivana vrijednost uvoza ove kategorije proizvoda bie 2,3milijardeKMistopomrastaodak16%,aicijeneerastipostopiod2%,dokeizvoziznositioko1milijarde KM i imati rast od 6%.U ovoj kategoriji proizvoda najvie se izvoze rezervni dijelovi zapoznate svijetske autoindustrije. Tokom 2013. godine ostale kategorije proizvoda nee biljeitiznaajnijepromjene izvoza iuvozanegou2011. i 2012. godini.Bitno je spomenutida e tokom2013. godine izvoz namjetaja rasti po stopi od 9% te na taj nain doi e do definitivnogprestruktuiranja izvoza sa drvne industrije na izvoz namjetaja prije svega zbog njegovogvrijednosnogefekta.Tokom2014.godinenominalni rastBDPbi iznosio7,95% to je rezultatoporavkaBHekonomije.Uvozroba iuslugau2014.godini imaerastod9,7%,doke izvozbiljeitirastod11,2%.Rezultatizvoza iuvoza jedaljnjepoveanje trgovinskogdeficita koji e iznositioko8milijardiKM.Tokom2014. godine na strani izvoza najvie e rasti kategorija mineralnih proizvoda gdje dominiraelektrinaenergijapostopiod15%.Nastraniuvozanajveirasteimatimaine,aparatiiopremaito po stopi od 17%. Ovako znaajna stopa rasta uvoza ove kategorije proizvoda bie rezultatpotranje domaih proizvoaa zbog rasta investicija od 17,3%. Na drugoj strani, izvozmaina,

16

aparata iopremeerastipostopiod7%.Izvozeljeza ielikaerastipostopiod9%,dokeuvozrasti po stopi od samo 1%. Izvoza aluminija e biljeiti rast od 5%, dok e s druge strane uvozaluminija rasti po veoj stopi i to od 9%. Uvozmineralnih goriva gdje dominiraju nafta I naftniderivatitokom2014.godinerastiepostopiod9%.Uvozprehrambenihpreraevinau2014.godiniimae rast od 5%, dok e farmaceutski i anorganski proizvodi biljeiti stope rasta uvoza od 5%,odnosno 5%. Tokom 2014. godine ostale kategorije proizvoda nee biljeiti znaajnije promjeneizvoza iuvozanegou2013.godini.Bitno jespomenutidaetokom2014.godine izvoznamjetajarastipostopiod15%,aliiostalihrobapostopiod16%

Projekcijestranihdirektnihulaganjazaperiod20122014.godinaZa2011.godinuseoekujeukupnastranaulaganjauiznosuod400550milionaKM.Odtogaiznosa150milionaKMbiiznosilauobiajenaulaganjanaosnovuprosjekaizzadnjetrigodineipredvianjaslabogprivrednograstauzemljamaEvropskeUnijeunarednomperiodu (najveegulagaauBiH).Od stranihulaganjauelektroenergetski sektor seoekujeoko200300milionaKM teulaganjauRafinerijunafteBrodilanacbenzinskihpumpiPetroloko50100milionaKM.Uprocesuprivatizacijeu2011.godininajvjerovatnijeneebitiznaajnijihprodajaodnosnodirektnihstranihulaganja.Na osnovu Plana privatizacije za 2011. godinu Agencije za privatizaciju FBiH predviena jeprivatizacija kapitala u dravnom vlasnitvu u iznosu od oko od 95 miliona KM premaknjigovodstvenoj vrijednosti firmi25. Od toga je realno oekivati ulaganje stranog kapitala uEnergopetrolodstraneinostranogveinskogvlasnika26INAMOLa.Dokraja2011.godinesenisustvorilipreduslovizapoetakprivatizacijetakodasenastavakprocesaoekujeunarednojgodini.PremaodluciVladeFBiHobnavljanje i izgradnjaelektroenergetskogsistema(obnovljivi izvori)esezasnivati prvenstveno na sredstvima elektroprivrede i kreditima EBRDa, EIBa, Japanske razvojneagencije,Kuvajtskog fonda idrugih,dok e izgradnja termoelektranabaziratinadirektnimstraniminvesticijama(stratekipartneri).Za2012.godinuseoekujudirektnastranaulaganjauiznosuod500750milionaKM.Odnastavkaprocesaprivatizacijeseoekujeulaganjestranogkapitalado50milionaKM,ulaganjauenergetski sektor u ukupnom iznosu od oko 300400miliona KM (ETF 200250miliona KM, TEZenicaoko100150milionaKM) iRafinerijaBosanskiBrod iPetrolod50100milionaKM, teulaganjauostalesektoreurasponuod100150milionaKM.U2012.godiniseoekujenastavakprocesaprivatizacijeizprolegodine,firmiuukupnomiznsu95milionaKMprema knjigovodstvenojvrijednostiakojana tritumoevarirati ido35%.Od togaiznosabisemoglooekivatiulaganjestranogkapitalado50milionaKM,dokbiseplaniraniprocesprivatizacijeuzavisnostioduspjehamogaonastavitiiu2013.godini.Tusu joulaganjaETFgrupeuTEStanarisaulaganjimaodoko150200milionaKM ipoetakgradnjeHEUlogsaprosjekomgodinjegulaganjaodoko50milionaKM.Stranadirektnaulaganjauostalesektorebiuprosjekupremaulaganjimauprethodnimgodinamamoglakretatiurasponuod100150milionaKM.Direktnastranaulaganjau2013.godinibibilaod650900milionaKMUlaganjeuenergetskisektorBiHbiiznosilaoko400550milionaKM(ulaganjeETFgrupaprosjenogodinjeoko200250milionaKMiTEZenica100150milionaKM,TETuzlablok7oko50milionaKMtepoetakgradnjeTEUgljevik3uiznosuod50milionaKM),zatimRafinerijanafteBosanskiBrodilanacpumpipetrolod50100milionaKMuzprosjenoulaganjeuostalesektoreodoko100150milionaKMiSDUizprocesaprivatizacijeuiznosuod100150milionaKM.URSplaniranpoetakizgradnje TE Ugljevik 327 u ukupnom iznosu od oko 800miliona KM u periodu od 34 godine(poetakuproljee2013.godine).UPrvojgodinibiulaganje iznosilooko50100milionaKM,aunarednom periodu bi prosjeno godinje obebjeivalo oko 100150miliona KM SDU. Zapoeti

25Premaknjigovodstvenojvrijednostifirmiudravnomvlasnitvuod95milionaKMumanjenompremaprocjenamaAgencijezaprivatizacijuFBiHza25%do35%uzprepostavkudasukupcifirmeizinostranstva.26Federalnoministarstvoenergetike,rudarstvaiindustrijejevlasnik22,12%(oko1,2milionadionica)kojebiposadanjojtrinojvrijednostiod14,98KMnadan12.09.2011.godineiznosilooko18,2milionaKM.27VladaRepublikeSrpskeusvojilajepismonamjereinvestitorazaizgradnjutermoelektrane"Ugljevik3"firme"Komsarenerdi"sasjeditemnaKipru,ukupnainvesticijazaizgradnjublokaTE"Ugljevik3"iznosi400milionaeura,iposlovibisetrebaliizvoditiprekoformiranogzajednikogpreduzea"KomsarenerdiRS".

17

proces modernizacije i proirenja proizvodnih kapaciteta Rafinerija Bosanski Brod uzmodernizacijuPetrolprodajnoglancapumpibiuprosjekutrebaodonijetioko50100milionaKMSDU.U2013.godinioekuje senastavakprocesaprivatizacijepreduzeaudravnomvlasnitvuuFBiHtobiukonanomiznosumoglodonijetioko100150milionaKM28direktnihstranihulaganja. Do sada jenajizvjesnija izgradnja TETuzlablok7gdje se sena raspisanom tenderu zaprojekatprijavilasamovajcarskafirmaAlpiqAGkojabiupoetnojgodiniulaganja(akobudeizabrananatenderu)uloilaizgradnjudo50milionaKMteunarednomperioduod5godinaoko150200milionaKM. Takoebitrebalapoeti i izgradnjaRiTEKongora. Akoseuspijepronai inostranipartnerimoglabiseoekivatiprosjenagodinjaulaganjaunarednomperioduodoko500milionanaobagore navedena projekta.29 Time bi ukoliko se pronau strani partner, ukupna strana direktnaulaganjadokraja2017.godine,dokadajepredvienzavretakradovanaovedvijetermoelektraneiznosilaoko2,6milijardiKM.Direktna stranaulaganjau2014.godinibibilaod750miliona 1milijarduKM.Ulaganjauenergetskisektoruoko600700milionaKM (EFTgrupaoko200250milionaKM,ulaganjauTEZenica150milionaKM,ulaganjauTEUgljevik3odoko100milionaKM,teulaganjasastratekimpartnerimauTETuzlablok7oko150200milionaKM).TusuulaganjaumodernizacijuiproirenjeproizvodnihkapacitetaRafinerijaBosanskiBroduprosjekuodoko50milionaKModstraneRuskogpartneraZarubrenjeft.Trebauzetiuobzir imoguiblagirastredovnihSDUuostalesektoreuiznosudo150200tenastavakprivatizacijefirmiudravnomvlasnitvuu iznosudo50milionaKM.Ako se pokae uspjenim projekat izgradnje TE Tuzla blok 7 postoji vjerovatnoa i za poetakulaganjau RiTEKongoraoko150200milionaKM teulaganjauTEKakanj iRiTEBanoviiuprosjekuodoko450500milionaKMakosepokaeuspjeanimprethodnoulaganjeuTETuzla iRiTEKongora30.

RiziciRizicisasobomnosinastavakodnosnomoguanovaekonomskakrizausvijetuuztrenutnudunikukrizuuzemljamaEvropskeUnijeseprenosiikrozumanjeneiznosestranihdirektnihulaganjauBiH.Premapostojeimprocjenamarizikbisenajvieodrazionasmanjenaulaganjauelektroenergetskiinaftni sektor, te nezainteresovanost stranih ulagaa pri provedbi procesa privatizacije preostalogdranog kapitala. Jo uvijek je upitan pronalazak stratekog partnera u neodlonom procesurekonstrukcijeelektroenergetskogsistemaFBiH.PronalazakstratekogpartnerakaotosuTETuzlaBlok 7 (1,15 milijardi KM SDU koji je jedino uzet u obzir prilikom raunanja projekcije),RiTEKongora(1,5milijardiKMSDU),teakosepokauovadvaprojektauspjenimipronalazakpartenerazaizgradnjuTEKakanjBlok8(1milijardeKMSDU),RiTEBugojno(800milionaKMSDU)iRiTEBanovii(1milijardeSDU).PoetakizgradnjeTEUgljevik331uRSuukupnomiznosuodoko800milionaKMbitakoesenaaopodznakompitanjajerbiseporedsmanjenoginteresovanjastranogpartnerazbognedostatkafinansijskihsredstava(najeekreditnih)kaopreprekapojavilaimoguasmanjena potreba za elektrinom energijom u regionu odnosno niska cijena elektrine energije.Daljnjaulaganja ipodinamici iobimuuproirenjeproizvodnihkapacitetaRafinerijaBrodbitakoemogla biti prolongirana usljed smanjenih proizvodnih potreba. Proces privatizacije u BiH moetakoedoipodznakpitanja,tesemoeoekivatidafirmepoputHidrogradnjad.d."ipadexportimport d.d. Sarajevo, Unisudruena metalna industrijad.d. Sarajevo te Energoinvest d.d.

28Knjigovodstvenavrijednostjeoko318,22milionaKMalisurealniizgledidaodtogaiznosasamopolovinaponuenihfirminaestranogkupca.29PremaStudijienergetskogsektorauBiH(ESSBiHfinansiranodsvjetskebanke)direktnostranoulaganje(FDI)uenergetskisektortrebalojedokraja2010.godinebitioko11,5milijardeKMizaperiod20112015.godinebijomogloiznositi1,52milijardeKM.Kakosuizostalaulaganjau2010.godinizbogekonomskekrizealiiprocesarestrukturiranjaelektroenergetskogsektrorauFBiHprovoenjeovogaplanajeodgoenopasuu2011.godinikoritenavlastitasredstavaEPBiHiizkredita.30Nisuuzetiuobzirprilikomraunanjaoveprojekcije31VladaRepublikeSrpskeusvojilajepismonamjereinvestitorazaizgradnjutermoelektrane"Ugljevik3"firme"Komsarenerdi"sasjeditemnaKipru,ukupnainvesticijazaizgradnjublokaTE"Ugljevik3"iznosi400milionaeura,iposlovibisetrebaliizvoditiprekoformiranogzajednikogpreduzea"KomsarenerdiRS".

18

Sarajevo ne pronau zainteresovane kupce. Smanjenje direktnog ulaganje bi se takoemanifestovaloikrozsmanjenjeulaganjaiuostalesektoreuodnosunadosadanjemprosjek.

3.JAVNEFINANSIJEEkonomskakrizakojajezahvatilaBosnuiHercegovinukrajem2008godineuzrokovalajepogoranjeukupne fiskalnepozicijeBosne iHercegovine ientitetau2009.godini.OporavakBiHekonomijeu2010.godini,prijesemoereikonsolidacijaBiHekonomijeizaustavljanjepadaiz2009tegodine,tesveobuhvatanprogramkojegsuvlastiuBosniiHercegovinisainilipoetkom2009,akojijepodrankroz Standby aranman saMMFom, doprinjeli su smanjenju ukupnog deficita u 2010. godini.TraneizSBApomoglesuvlastimadaodrepruanjejavnihuslugaipokrenustrukturalnereformesaciljemdasejavnefinansijepostavenaodrivosnov.3.1.BilansidugirevladeGlavnisrednjoroniciljevifiskalnepolitikevlastiuBiH,kaouveinievropskihzemalja,jesmanjenjejavnepotronjekaomjerazabalansiranjebudetskepotronjeuvremenimakrize.Ovisrednjoroniciljevi vlasti u Bosni i Hercegovini namjeravaju ostvariti nastavljanjem provedbe mjera tednjezapoetihkrozSBA i izvrenjemneophodnihstrukturalnihreformi,uzkontrolisanopoveanjenivoajavnogduga.PrezentacijabilansaidugairevladekaoisrednjoronihciljevauovomprogramujesegmentiranaisamotakomoguaimajuiuviduustavnoureenjeifiskalnustrukturuBosneiHercegovine.3.1.1.PrihodiodindirektnihporezaEfekti globalne ekonomske krize u Bosni i Hercegovini osjetili su se krajem 2008. godine. Padekonomske aktivnosti i u vezi sa tim smanjenje zaposlenosti i plata te smanjenje potronjestanovnitva odrazili su se na javne prihode BiH, u kojima najvee uee imaju prihodi odindirektnihporeza.Uzadnjemkvartalu2008.godinezabiljeenjepadprihodaodindirektnihporeza,koji se nastavio tokom cijele 2009. godine. Dodatne efekte na prihode donijele su i odredbePrivremenogsporazumaostabilizaciji ipridruivanjuBiH(SSP)saEvropskomunijomkojesustupilesunasnagu1.7.2008.godine.Onedonoseznaajneefektenaubiranje indirektnihporezaobziromdapropisujuukidanjecarinanauvezenu robuporijeklom izEU, istovremeno ilipostepeno,premaugovorenojdinamicido2013.godine.Padprihodaodcarinajebionajvieizraenu2009.godini,jersuu tojgodini,poredefekatadruge faze smanjivanjacarinskih stopa (od1.1.2009)biliukljueni iodloeniefektismanjenjacarina izprvefaze(zbogpoetkaprimjeneSporazumaodpolovine2008.godine).Uprkos efektima izmjene politike u oblasti akciza i putarine u koje su stupile na snagu drugompolugoditu 2009. godine,usljed smanjenja gotovo svih komponentibrutodrutvenog proizvoda,kao iefekatasmanjenjacarinskogoptereenja,nakraju2009.godine jezabiljeenpadprihodaodindirektnihporezau iznosuod9,9%.U2010. godini jeponovonastupio rastui trendprihoda.Uporeenju sa prethodnom godinom, prikupljeno je za 8,3% vie prihoda od indirektnih poreza.Zaustavljanje negativnog trenda iz 2009. godine rezultat je postepene stabilizacije i oporavkaprivrede,kao iefekata izmjenestopeposebneakcizenaduhanpoevod1.1.2010.godine.Treba,takoe, imatiuvidu iodloeneefekteizmjenestopeputarine,kaoiefekteizmjenestopeakcizenaduhanod1.7.2009.godine,akojisuseispoljiliuprvadvakvartala2010.godine.Uprvihdesetmjeseci2011.godineostvaren je rastbrutoprihodaod indirektnihporezaod7%uodnosunaistiperiodprethodnegodine,alije,zbogsnanograstapovrataPDVaod22,5%,netorast

19

prihoda u istom periodu iznosio 4,6%. Nastavku pozitivnog trenda ponovo su doprinijeli efektiizmjene politike oporezivanja duhana, odnosno ponovno poveanje posebne akcize na duhan odpoetka godine. Sa druge strane, izmjene Zakona o carinskoj politici (ukidanje carinskogevidentiranja), koje su stupile na snagu u oktobru 2011. godine, donijee negativne efekte naprihodeunarednomperiodu.Srednjorona strategija u podruju carina podrazumijeva nastavak primjene trgovinskog dijelaSporazuma o stabilizaciji i pridrivanju BiH sa EU, nastavak aktivnosti na modernizacijiadministriranja i dogradnjipodzakonskih akata, te izradu idonoenjenovog Zakonao carinskojpoliticikojieupotpunostibitiusklaensazakonodavstvomEU. Uaprilu2011.godineUpravazaindirektno oporezivanje (UIO) je zapoela sa primjenomATA karneta, a od jula primjenjuje noveinstrukcije o vraanju izvezene robe. Takoer se pripema potpuno nova Odluka o provedbenimpropisimaZakonaocarinskojpoliticiBiH.Utoku2011.godinezapoelaje ipripremapodzakonskihakatazapojednostvljeno lokalnotj.kunocarinjenjepriuvozurobauBiH,ijaprimjenaseoekujesredinom2012.godine.Poetkomoktobra2011.g.stupilesunasnagu izmjeneZakonaocarinskojpoliticiBiH kojima jeupotpunostiukinuto1% carinskog evidentiranja za svu robu,bezobziranaporijeklo,imesusviekonomskioperatoridovedeniujednakpoloajpriuvozu.U2011.g.,uokviruEUTwinningprojekta,zapoelesuaktivnostina izradinovogZakonaocarinskojpolitici.Oekujeseda e proces izrade i usvajanja novog Zakona i prateih provedbenih propisa biti okonan u2012.godini.Planirana usklaivanja Zakona o PDVu sa Direktivom 2006/112/EC su prolongirana za 2012.g.dijelom i zbog pritisaka za uvoenjem diferencirane stope PDVa. Na osnovu rezultata opsenestudije32 o implikacijama uvoenja diferencirane stope PDVa u BiH Upravni odbor Uprave zaindirektno oporezivanje (UO UIO) je u oktobru 2011.godine odbacio inicijativu Vlade RS zauvoenjem sniene stope PDVa na osnovne ivotne namirnice. Strategija modernizacijeadministriranja PDVom ukljuuje redizajn softverskih aplikacija u ITmodulu za PDV i izradu ITplatforme za implemenataciju projekta elektronska PDV prijava (ePDV). Tehniki dio u vezielektronskePDVprijave jeokonan,meutim, konana implementacijaprojektaovisiouspostavicertifikacionog tijela na nivou BiH za digitalni potpis i prateih propisa, nakon ega bi slijedile iizmjeneZakonaoPDVuipodzakonskihakata.StrategijapostepenogusklaivanjastopaakcizenacigaretesaminimalnomstopomuEUtrebalabidoprinijetidasezacrtanistandardiEUpostignubezveihnegativnihmakroekonomskih implikacijapoopinivocijena,funkcioniranjetrita iporeskuevaziju.Od2012.posebnaakcizanacigareteebitipoveanana0,60KM/paklici.Akciznooptereenje (ad valorem +posebnaakciza)najjeftinijekategorije cigareta u 2012.g. e iznositi 82,50 KM/1,000 kom (ili 42 EUR), to predstavlja 65%dosadanjeminimalneakcizenacigareteuEU.Oekujesedaepostepenimpoveanjemposebneakcizeod0,15KM/paklicigodinjeukupnaakcizananajjeftinijecigaretedostiizakonompropisanplafonod126KM/1,000 (ili64 EUR/1,000 kom)2015. godine. Sobziromda jeumeuvremenupoveanaminimalnaakcizanacigareteuEUna90EUR/1,000kompotrebnojeunarednomperioduzapoeti izmjene Zakona o akcizama uBiH kako BiH ne bi zaostajala u procesu harmonizacije sanovimminimalnimstandardimaoporezivanjacigareta.Usegmentuoporezivanjaenergenata,nakonopsenihrasprava ianalizepotencijalnihgubitakaprihoda, inicijativazadiferenciranooporezivanjedizelgorivazapoljoprivrednikenijedobilasaglasnostunutarUOUIO.Projekcijeprihodaodindirektnihporezazaperiodod2011.do2014.godinebaziranesunasljedeimpostavkama:

a. prognozamamakroekonomskih pokazatelja izraenim od strane Direkcije za ekonomskoplaniranje(DEP)zapomenutiperiod,

b. daljojprimjeniSporazumao stabilizaciji ipridruivanjuuskladusadinamikomsmanjenja iukidanjacarinanauvozdobaraporijeklomizEU,

c. primjenil.21Zakonaoakcizama,kojipodrazumijevakontinuiranousklaivanjestopaakcizauBiH saminimalnim standardimau EU (kontinuiranopoveanjeposebne akcizeu svakojnarednojgodiniza0,15KMpopakovanjucigareta).

32Studijajedostupnanawww.oma.uino.gov.ba.

20

d. izmjene Zakona o carinskoj politici BiH ukidanje carinskog evidentiranja u visini od 1%carinskevrijednosti,poevodoktobra2011.godine(nacjelokupanuvoz).

Uvaavajui tekue trendove, istorijska kretanja i sezonske sheme, uz korekciju za jednokratneefekte povrata indirektnih poreza prenesenih iz prethodnih godina, koji se procjenjuju na 0,7%prihodaiz2010.g.,oekujesedaeseu2011.godininaplatiti4.994,9milKMprihodaodindirektnihporeza ili 4% vie nego u 2010. godini. Prema projekcijama za 20122014, u narednom perioduoekuje se nastavak trenda rasta indirektnih poreza iz 2010. i 2011. godine. Na osnovu tekuihtrendova, prognoza makroekonomskih pokazatelja i procjena efekata zakonskih izmjena u sferiindirektnogoporezivanja,u2012.,2013.i2014.godiniprojektiranjerastindirektnihporezauvisiniod4,3%,5,3%i6,1%respektivno(tabela2).Projekcijeprihodaodindirektnihporeza(20112014),Novembar2011

Vrstaprihoda(neto) 2010 2011 2012 2013 2014 2011 2012 2013 2014

I PDV 2.996,2 3.150,0 3.277,0 3.441,1 3.630,2 5,1% 4,0% 5,0% 5,5%II Akcize 1.171,5 1.254,8 1.387,7 1.497,9 1.607,1 7,1% 10,6% 7,9% 7,3%

III Carine 295,9 272,5 224,3 214,4 235,2 7,9%

17,7% 4,4% 9,7%IV Putarina 305,5 287,6 293,6 305,4 320,0 5,9% 2,1% 4,0% 4,8%

V Ostalo 33,7 30,0 26,8 26,9 27,1

11,0%

10,7% 0,4% 0,7%VI UKUPNO 4.802,9 4.994,9 5.209,3 5.485,7 5.819,6 4,0% 4,3% 5,3% 6,1%BrutoprihodiodPDVasuzadesetmjeseci2011.g.poveaniza8,2%.UstrukturibrutoprihodaPDVnaplaenpriuvozujezadesetmjeseci2011.g.poveanza14,5%uodnosunaistiperiod2010.g.,dokjePDVnaplaenuzemljipoosnovuPDVprijavamanjiza1,3%.PovratiPDVa obveznicimabiljeerast od 21%, a povrati PDVameunarodnim projektima 36,4%.Meutim, i pored rasta brutoprihodaodPDVa snaan rastpovrataPDVa,uznetoporastPDVdugovaod cca50mil, zadesetmjeseci 2011.g. doveli su to rasta neto PDVa od svega 4,9%.Do kraja 2011.g. oekuje se netonaplataprihodaodPDVauiznosuod3.150milKM,tojeza5,1%vienegouprethodnojgodini.UvaavajuitekuetrendoveunaplatiPDVaiisplatamapovrataPDVa,tenaosnovuprojektiranograstapotronje,uvoza i izvozauperiodu20122014projektiran je rastnetoprihodaodPDVaod4%,5%i5,5%respektivno.U2011.godinioekujesenetonaplataakcizauiznosuod1.254,8milKM,tojeza7,1%vienegouprethodnoj godini.Projektovani rast akcizauzrokovan jeprvenstveno snanim rastomprihodaodakcizanaduhan, zbogpoveenja stopeposebne akcizenapoetku godine.Projekcijeprihodaodakcizauperiodu20122014bazirane sunaDEPovimprojekcijamamakroekonomskihpokazatelja,prvenstveno realnog rasta potronje i bruto domaeg proizvoda. Projekcije akciza na duhanukljuuju efekte poveanja posebne akcize na duhan u svakoj narednoj godini za 0,15 KM popakovanju cigareta. Projekcije akciza na naftu uzimaju u obzir trendove u potronji derivata uposljednjedvijegodinekojisudovelidopromjenestrukturepotronjeukoristderivata(dizelailoulja)kojisumanjeoporezovaniakcizom,odnosnoukoristderivatanakojeseneplaaputarinailisemoeostvaritipovratakcize(loulje).Projekcijeputarineza2011.godinusukorigiraneprenesenimpovratimaputarine koji seodnosenadrugopolugodite2009.g., a ija je realizacija zapoela tekkrajem2010.g.Oekujesedaedokraja2011.godinebitinaplaeno287,6milKMnetoprihodaodputarine. U skladu sa makroekonomskim prognozama DEPa, u 2012., 2013. i 2014. godiniprojektiranjerastovihprihodapostopama2,1%,4%i4,8%respektivno.U2011. godininastavljena je implementacija Sporazumao stabilizaciji ipridruivanjuu skladu sadinamikomsmanjenjaiukidanjacarinanauvozdobaraporijeklomizEU.Uprkostome,uprvihdesetmjeseci2011.g.ostvaren jepadbrutoprihodaodcarinaodsvega3,1%,uglavnom izrazlogato jevelikidiouvozaporijeklomizEUvepodbescarinskimreimom,kao izbogsnaanograstauvozau

21

cjelini.Poevodmjesecaoktobra2011.godineukinutojecarinskoevidentiranjenacjelokupanuvozu visini od 1% carinske vrijednosti, to e dovesti do smanjenja prihoda u narednom periodu.Uskladu sa pomenutim zakonskim izmjenama, tekuim trendovima i prognozama uvoza i izvozaprojektiranojedaedokrajagodinebitinaplaeno272,5milKMnetoprihodaodcarina.Nanajveidiouvozaporijeklom izEUve suukinute carine,ado2013.godinepredvienonjihovopotpunoukidanje,teseunarednomperiodupoovomosnovuneoekujusnaniefektinaprihodeodcarinakao to je to bilo na poetku implementacije SSPa. Znaajniji efekti oekuju se zbog potpunogukidanja carinske evidencije.Uzimajui u obzir navedeno, kao i projektirane stope rasta uvoza unarednimgodinama(tabela3),u2012.i2013.godinioekujesepadovihprihodaod17,7%i4,4%,dokseod2014.godini,nakonduegvremenskogperioda,ponovooekujerastovihprihoda(9,7%).RizicipoprojekcijeSobziromnaosnovnepostavkeprojekcija indirektnihporeza iukupneekonomskeuvjeteuBiH iusvijetu ostvarenje projektiranog nivoa prihoda od indirektnih poreza u periodu 20112014 jepodlonosljedeimrizicima:

a. projekcije prihoda od indirektnih poreza usko su vezane za projekcijemakroekonomskihpokazatelja koje je izradila Direkcija za ekonomsko planiranje. Svako odstupanje ovihparametaraodprojektiranihvrijednostipredstavljarizikzaprojekcijeprihoda;

b. usporavanje ekonomskog oporavka glavnih izvoznih partnera BiH (EU, zemlje CEFTA)poveavanivorizikazaostvarenjemakroekonomskihprojekcija,atime iprojekcijaprihodaodindirektnihporezaucjelini;

c. kontinuirano poveanje stope posebne akcize u cilju dostizanjaminimalnih standarda EUdonosi rast prihoda od akciza na cigarete, ali i poveani rizik od nelegalne trgovine ikrijumarenja.

3.1.2.InstitucijeBosneiHercegovineGlavni srednjoroni cilj institucija Bosne i Hercegovine je smanjenje javne potronje krozmjeremaksimalnetednjeuzobezbjeenjenormalnog funkcinisanja.Mjeretednjeuglavnomseodnosenarestrikcijuzapoljavanja,platezaposlenihimaterijalnetrokoveobziromdaovedvijestavkeinenajveerashodeuokvirubilansainstitucijaBiH.U2011.godinizbogprivremenog finansiranja iznatnoniihprilivaprihodauodnosunarashode izbudeta 2010. godine institucije BiH su bile prinuene da dodatno tede, te se izvrenje u 2011godinipraktinoodnosisamonaplate,naknade,nunimaterijalni trokovi i rashodi iznamjenskihsredstavakojiseodnosenaviegodinjakapitalnaulaganja,udruenasredstvaFondazapovratak,donacija i ostala namjenska sredstva iz prethodne godine. Ukupni rashodi Institucija BiH premausvojenomZakonuobudetu institucijaBiH imeunarodnihobavezaza2011 iznose 905milionaKM(SlubeniglasnikBiHbroj12/12od14.02.2012.godine).FiskalnisavjetBiHnasjedniciodranojdana14.03.2012.godinepostigao jedogovoroGlobalnomokviru fiskalnog bilansa i politika u Bosni i Hercegovini za period 20122014 godina u visini 950milionaKM,azahvatanjesJedinstvenograunaiznosie750milionaKMnagodinjemnivouutomperiodu.DogovoreniGlobalniokvir fiskalnogbilansa ipolitikapredstavljapolaznuosnovuza izradubudeta institucijaBiH za2012godinu iDokumentaokvirnogbudeta (DOB) zaperiod20122014godina.Ministarstvo finansija i trezora BiH e predloiti restriktivan budet za 2012. godinu, uzispunjavanjeprioritetavezanihzapripremezapopisstanovnitva,planiraneizbore,prioriteteizEPiNATOPfP.Takoe,Dokumentokvirnogbudetazasnivaesenarestriktivnimpolitikamapotronjeza plate imaterijalne trokove uz ispunjavanje prethodno navedenih prioriteta i obezbjeenjanormalnogfunkcionisanjainstitucijaBiH.

22

PremaradnojverzijinacrtabudetainstitucijaBiHza2012godinu33ukupniprihodiseprocjenjujuna886milionaKM ili2,9%BDPa,odegasenaprihodeod indirektnihporeza,uskladusausvojenimGlobalnimokviromfiskalnogbilansaipolitika,odnosi750milionaKM,ananeporeskeprihode136milionaKM.Ukupnirashodi,prema radnojverzijinacrtabudetaauskladusadogovoromFiskalnogsavjetaza2012godinuiznose950milionaKMili3,1%BDPa.Planiranideficitod0,2%BDPaili64milionaKMfinansirae se iz prenesenog vika iz prethodne godine u iznosu od 32 miliona KM, kapitalnihprimitakauiznosuod12milionaKMimakrofinansijskepomoiEUuiznosuod20milionaKM.UsvrhupostizanjasrednjoronogciljasmanjenjajavnepotronjeideficitaFiskalnisavjetBiHplanira,na narednoj sjednici, razmatrati politike plata, zapoljavanja i drugihmogunosti uteda na svimnivoima vlasti. Takoe se planiraju otpoeti novi razgovori u pogledu nastavka saradnje saMeunarodnimmonetarnimfondomradizakljuivanjanovogStandByaranmana. 3.1.3.FederacijaBosneiHercegovineUFederacijiBosneiHercegovine,javniprihodipoosnovuporeza,taksi,naknada,doprinosaidrugihprihodaostvaruju se,prikupljaju i rasporeujupremavaeimpropisimana teritorijiFederacije,asluezafinansiranjefunkcijaFederacije,kantona,jedinicalokalnesamoupraveidirekcijacesta.Prema revidiranim projekcijama za 2011. godinu, oekivani ukupno raspoloivi javni prihodi bezsredstavafinansiranjaiznose,7.249,52milionaKMsaueemuBDPuod36%,izraunatinaosnovuprojektovanog rasta potronje i procjene BDPa, ukljuujui efekte primjene novih zakonskihrjeenja, dok bi prema projekcijama za 2012. godinu oni iznosili 7.339,95 miliona KM, saprocentualnimrastomodpriblino1procentualnipoen.Usporenrastnaplatejavnihprihodarezultatje usporenih privrednih kretanja i realnog pada ekonomije zbog sve jaeg utjecaja globalneekonomske krize. Ukupni raspoloivi prihodi za 20122014. godinu, svih razina vlasti dati su unastavku. umil.KM

br. Vrstaprihoda 2010 2011 2012 2013 2014

1 Porezniprihodi 3.092,00 3.129,00 3.264,00 3.434,00 3.637,00 Indirektniprihodi 2.581,00 2.650,00 2.766,00 2.914,00 3.092,00

Direktniporezi 510,00 478,00 497,00 520,00 545,00

Ostaliporezi 1,00 1,00 1,00

2 Neporezniprihodi 734,00 663,57 678,10 691,36 723,06

3 Grantovi 353,52 604,27 616,35 625,60 659,29

4 Kapitalnepotporeizinostranstva 3,10 3,64

5 Kapitalnepotporeodostalihrazinavlasti 19,50 34,01 18,80 15,00 15,71

6 Vanbudetskifondovi 1.857,88 2.849,04 2.781,50 2.834,70 2.975,94

UKUPNIPRIHODI 6.040,50 7.249,52 7.339,95 7.585,66 7.995,29

Revidirane projekcije javnih prihoda FederacijeBiH za 2011. godinu iperiod 2012. 2014. godineraenesupoustaljenojmetodologiji,prateimakroekonomskepokazatelje(GDPnominalni irelani

33KonanaverzijanacrtabudetainstitucijaBiHjeutokuusaglaavanja.

23

rastGDPa, inflacija,potronja, investicije), uz praenje godinjih i sezonskih trendovaostvarenjaprihodauprethodnimgodinamaiizmjenapropisakojitretirajuodreeneoblasti.Rizici ostvarenja projeciranih prihodamogu biti odstupanje od predvienog ekonomskog rasta,nepredviene promjene poreznih politika (odsustvo stabilnih koeficijenata raspodjele indirektnihporeza inepredvienepromjene istih idr),makroekonomskepretpostavke,razvojdrugihdogaaja(promjenarazinazaduenosti,radporezneadministracijeidr).ProjekcijeprihodaodindirektnihporezapreuzetesuunovembrutekuegodineodstraneOdjeljenjazamakroekonomskuanalizupriUpravnomodboruUpraveza indirektnooporezivanja,araspodjelatih prihoda korisnicima u Federaciji BiH uraena premaGAP ovommodelu raspodjele, koristeipropisanuformuluraspodjeletihprihodapremaZakonuopripadnostijavnihprihodaFederacijeBiH.Koeficijent raspodjele izmeu entiteta raen je na bazi prosjenog koeficijenta raspodjele tihprihoda prema Odlukama o raspodjeli sredstava Upravnog odbora Uprave za indirektnooporezivanje.KoeficijentiraspodjelezaFederacijuposmatrajuipoperiodimau2011.godini imajukonstantnipad,pa je takokoeficijent raspodjele zaperiod januarmart64,39%, apriljuni63,98%,juliseptembar 63,48% i period oktobardecembar 62,94%. Treba imati u vidu da se radi oprivremenimkoeficijentimakojiseprimjenjuju,tedanapripadajuasredstvaFederacijeBiHmoeutjecati donoenje Odluke Upravnog odbora UIO o konanim koeficijentima na bazi podataka okrajnjoj potronji i konanim poravnanjima izmeu entiteta za period primjene privremenihkoeficijenataraspodjele.Planiranidio sredstava za FBiHu2011.godini, zbogneusvajanja konanih koeficijenata raspodjeleentitetima od strane UO UIO, u cilju poravnanja prihoda od indirektnih poreza izmeu entitetaumanjenje izapovrat indirektnihporezaRSu,u iznosuod33,8milKM, itozadoznaeneprihodeentitetimauperiodu20062009.iprvopolugodite2010.i2011.godine.PlaniranarazinaizdvajanjasredstavasaJRazafinansiranjeBiHinstitucijaza2011.godinuiperiod20122014godinatemeljisenaprojekciji rastaukupnih indirektnihporezana JR,sobziromdaFiskalnovijeeBiHnijedonijeloodluku o izdvajanjima tih sredstava, to bi trebalo biti predmet dogovora Fiskalnog vijea BiH,odgovornogzautvrivanjefiskalnogokvirazaBiH,kaoimisijeMMFa.Upravo iz tih razloga, nepoznanice o konanim izdvajanjima za finansiranje BiH institucija, kao ikonanog iznosapovratauciljuporavnjanja,treba imatiuvidurizikeuprojeciranjuprihodasaJRakorisnicimatihprihodauFederacijiBiH,auskladusapropisanommetodologijomraspodjeleprihodasaJRa.Srednjorone projekcije prihoda raene su na osnovu projekcija poreskih i neporeskih prihodabudetacentralnevladeFBiH,kantona/upanija iopina,projekcijeOdjeljenjazamakroekonomskuanalizu (OMA)poosnovu indirektnihprihoda i Federalnogministarstva finansija za2012.2014.godinu. Izloeneprojekcijeprihoda (MMFmetodologija)poosnovu indirektnihporezanisuusvojeneodstraneFiskalnogvijea,temogubitiizmijenjeneuskladusafinalnimzakljucimaFiskalnogvijea.Unastavku je projekcija ukupnih prihoda, potronje, neto zaduivanja, izdataka po kamatama, teprimarnogbilansazairuvladuFederacijeBiH: mil.KM

2010 2011 2012 2013 2014

Ukupanprihod 6.040,50 7.249,52 7.339,95 7.585,67 7.995,29

Ukupnirashodi 5.935,32 7.153,12 7.279,54 7.278,25 7.553,37

Netozaduivanje 105,18 96,40 60,42 307,42 441,92

Izdacipokamatama 90,81 113,40 117,72 113,68 103,53

Primarnibilans 195,99 209,80 177,14 421,10 545,46

24

PrimarniciljVladeFederacijeBiHusmisluupravljanjajavnimrashodimajeda,krozmjereprilagodbekojeebitiusmjerenenasmanjenje ikontroliranjetekuihrashoda,restrukturiratrenutnofiskalnoneodriv sistem socijalne zatite iplatau javnoj administraciji, teotvoriprostor zapotronjunainvesticijeiinfrastrukturu.U skladu sa Zakonomoplaama inaknadamauorganima vlasti FederacijeBiHSlubenenovineFBiH br. 45/10, Zakona o plaama i naknadama policijskih slubenika Federacije BiH SlubenenovineFBiHbr.45/10,planiranesubrutoplaeinaknadeuvisiniod1.612,1mil.KMu2011.godini,dokjeiznoszaistustavkuu2012.godinimanjiza3,14%iiznosi1.563,1mil.KM.Bitnojenaglasitidauprojekcijamaza2012.godinuinarednedvijegodinenisuplaniranapoveanjanapozicijamabrutoplaainaknada.UkupnaplaniranapotronjanabrutoplaeinaknadeubudetimasvihnivoavlastiFederacijeBiHu2011. godini predstavlja 22,54% ukupnih javnih rashoda, dok je u 2012. godini 21,47%, topredstavlja utedu od 1,07 procentnih poena ili 49,04mil. KM. Projekcija transfera za socijalnadavanja za 2012. godinu iznosi 388,5mil. KM ili 5,34% od ukupne javne potronje sredstava izBudeta svihnivoavlastiuFedracijiBiHodnosnomanja je za3,32procentnapoenauodnosunaplaniranasredstvau2011.godini.Unarednimgodinamaoekujesepad izdvajanjasredstavazaovetransferuskladusareformamasocijalnihdavanja.Shodno izraenoj politici Vlade Federacije BiH u toku je provedba reforme socijalnog sektora isistemaplaanjapoosnovuprava,takoda:

je zapoeta revizija korisnika ovih prava u julu 2010. godine i izmijenjen pravilnik oformiranju i radu revizorskih timova kojim je odobren rad 20 revizorskih timova umjestoprijanjih15timovakojinisudalioekivanerezultateodnosnonijerezultiraloutedamakojesubilepredmetomrevizorskihtimova.Revizorskitimovisunastavilisaradomu2011.godiniteu2012.godinioekujemokonkretneefektereformeovestrukturalneodrednice.

usvojen jeZakonoprestankuvaenjaZakonaopravimademobilisanihbranilaca i lanovanjihovih porodica (Slubene novine Fedracije BiH br. 9/10) i prestao je vaiti od01.05.2010. godine. Stavljanjem ovog Zakona van snage rezultiralo je obustavom svihgotovinskihtransferapremademobilisanimborcima.

reformapenzionogsistemaeseprovodititokomnarednogperioda.Umeuvremenu,neese uvoditi nikakva nova povoljnija ili specijalna prava na penzionisanje.Da bi kontrolisaliukupne fiskalne trokove i poveali pravinost javnog penzionog sistema, cilj VladeFederacije jeusklaivatiprosjenebeneficiranepenzijesaprosjenomredovnompenzijomkojajeostvarenauzpunoplaanjedoprinosa.

Vlada FBiH ima namjeru umandatnom periodu, kao naredni korak, u okviru svojihmogunosti,postepenoizmiritisveneizmireneobavezeplaniranjemsredstavazaovenamjeneubudetimaFBiHukljuujuiipodnoenjeParlamentunacrtaZakonaoizmirenjuneizmirenihobavezapremaneratniminvalidimasciljemisplateumandatnomperioduiispitivanjerazliitihalternativazarjeavanjedugaVladeFBiHpremaFonduPIO/MIO.U oblasti porezne politke i javnih prihoda u narednom periodu aktivnosti e biti usmjerene naefikasnoupravljanje javnimprihodima,na iznalaenju rjeenjasmanjenjaoptereenjaposlodavacauz postojanje fiskalne odrivosti vanbudetskih fondova, stvaranjem uvjeta ubrzanog privrednograsta, dogradnjom i unapreenjem poreznog sistema u oblasti direktnih poreza, stvaranjeujednaenog ambijenta privreivanja obveznika poreza na podruju cijele BiH. Istovremenoaktivnostiebitiusmjerenenaanalizi i identificiranjuproblemapostojeihpropisakao idonoenjunovih,u ciljupoboljanja zakonskih rjeenja kojimbi seutjecalonapoboljanje i zatitu fiskalnihprihoda i sprjeavanju distorzije konkurencije izmeu poreznih obveznika zasnovana na utajiporeznihobaveza,tobitrebalorezultiratinaobezbjeivanjusigurnih idostatnih izvoraprihodazafinansiranje nadlenosti svih razina vlasti na teritoriji Federacije BiH, uz provoenje aktivnostipoveanihinspekcijskihkontrolauzparalelnopripremanjepropisakojiregulirajuoblastinspekcijskognadzora.

25

Utompravcu,naosnovuizvrenihanalizapropisauoblastidirektnihporezaiostalihprihodakojiseostvarujuuskladusaZakonimaidrugimpropisima,identificiranisuproblemiipredloenesumjereiaktivnostikojebisetrebalerealiziratiunarednomperioduaodnosesena:

Izmjene Zakonaoporezunadobitu smisluutvrivanja istog tretmanaosiguravajuihdrutavakaoikodbanakaradipriznavanjarezervisanjakaoporeznodopustivograshoda

IzmjeneZakonaporezanadohodakfizikihlicasaaspektauvoenjaprogresivnihstopa,oporezivanja dividendi i prihoda od kapitala kao i uvoenja prava na lini odbitak zarezidente. Po ovom osnovu bi se obezbijedilo vei priliv sredstava u visini od 17procentnihpoena.Uciljustvaranjaosnovezasmanjenjadoprinosanaplaupredlaeseproirenjeporezneosnovicekodutvrivanjaneoporezivogiznosazanaknadepoosnovutoplogobroka,uvisinido1%dnevnouodnosunaprosjenoisplaenuplauuFederacijiBiH,samaksimalnimneoporezivimiznosomdo50%prosjeneplaeuFederacijiBiH.

Izmjenezakonskihrjeenjakojimsureguliraniostalijavniprihodinanaindasepredlauosnovniprincipiupravcuizjednaavanjaosnovicenaplaanjeposebnihnaknada(vodnenaknade, naknade za ume, naknade za turistike zajednice, naknade za zatitu odprirodnihidrugihnesreaidr.),nanaindaosnovicabudemasaisplaenihbrutoplaaumanjena za doprinose iz plaa, kao i da obaveznici plaanja ovih naknade buduprivrednisubjektikojisuvezanizaodreenedjelatnosti.

IzmjeneidopuneZakonaovisinistopezateznekamatenajavneprihodeusmisluotpisakamatanadospjeleaneuplaenejavneprihode iprivremenogoslobaanjaodzateznihkamatazaprivrednesubjektekojiupredvienomrokuizmireobavezu(glavnicu).

Zakonoprovoenukontrolezakonitostikoritenjapravaizoblastibranilakoinvalidskezatite jeuprimjeni ipo istomoekuju se znatneuteteubudetunakonobavljenihrevizijaodstraneravizorskihtimova.

Unarednomperiodu,zbogukazanepotrebezasveobuhvatnimzakonskimureenjemoblasti igaranasreu,kao izbogstvaranjauslovazapostizanjaefekataviestrukogpoveanjaprihodakojibiseubiralipoosnovunaknadaodprireivanja igaranasreu,saprocjenompoveanjaprihodaod50.milionaKM,predlaesedonoenjenovogZakonaoigramanasreu.Imajuiuvidupodatkeoostvarivanju javnihprihodauproteklomperiodukao istanje razvijenostifinansijskog iekonomskogsistemauBiHuvoenje fiskalnihsistemauFederaciji kojimse iskazujeveistepenevidentiranjaprometaakroztoiveadisciplinauobraunavanju,prijavljivanjuiplaanjuporeznihobavezaukazujenaopravdanerazlogeuvoenjaistih.Unarednomperioduciljjepotpunaprimjena Zakona o fiskalnim sitemima i itavog niza provedbenih propisa kojim se ureuje ovaoblast, uz potrebu na dopunama zakonskih rjeenja u smislu usaglaavanja kaznenih odredbi sapropisanimobavezamasvihakterafiskalizacije,tobiolakaloradinspekcijskihorgana.Porezna uprava FBiH i Federalna uprava za inspekcijske poslove, na osnovu donesenih programamjerazapojaanuneposrednukontroluinaplatuprihoda,zaijepraenjesunadleni,unarednomperiodu,pojaat e inspekcijsku kontrolu sa akcentomna kontrolu velikih iprofitabilnihporeznihobveznika,kaoidrutavakojisebaveigramanasreu.Zakonska rjeenjau sferipripadnosti javnihprihoda koja suusklaena sa izvrenim reformamausferiinidrektnihporeza,izvrenimreformamauoblastidirektnihporeza,naelimaEvropskepoveljeolokalnojsamoupravi(ijijepotpisnikiBiH),naelimasavremenihjavnihfinansija,posebnonaelakoje se odnosi na fiskalno izjednaavanje izmeu jedinica vlasti iste razine (horizontalnoizjednaavanje), kroz uvoenje sistema izjednaavanja koji je, izmeu ostalog, omoguionerazvijenimopinama/kantonimadapoboljajusvojpoloaj,unarednomperiodua,obziromdajeZakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH, kojim je regulirana ova oblast, predvidioestogodinjiperioduvoenjaformulezaraspodjelu,tedajeu2011.godinipunaprimjenaZakona,unarednomperiodu,izvritesedetaljnaanalizaefekatazakonasaaspektaprikupljanjairaspodjeleprihoda,tobitrebalorezultiratieventualnompoboljanjupostojeihzakonskihrjeenja.

26

3.1.4.RepublikaSrpskaMjereiaktivnostifiskalnepolitikeRepublikeSrpskesprovodeseiaktivnostimaukojimapredstavniciVlade Republike Srpske uestvuju u okiru Fiskalnog savjeta BiH i Upravnog odbora Uprave zaindirektnooporezivanjeBiH.VladaRepublikeSrpske e iunarednomperiodu,uokviru Fiskalnogsavjeta BiH, sprovoditi aktivnosti kojima e se obezbijeditimakroekonomska stabilnost i fiskalnaodrivostbudetaRepublikeSrpske.U tompogleduposebnapanja e sepoklanjatiprojekcijamaindirektnih poreza i njihovoj raspodjeli. Detaljno e se analizirati svi budetski izdaci u okvirupredloenihbudetainstitucijaBiHistavljatiuomjersakoristimakojeodtihizdatakaimajugraaniRepublikeSrpske,jersenesmijeprevidjetiinjenicadasesvebitnesocijalnepotrebezadovoljavajuizbudetaentiteta,anebudetainstitucijaBiH.VladaRepublikeSrpskejeuproteklomperioduposredstvomsvojihprestavnikauUpravnomodboruUprave za indirektno oporezivanje obezbijedila pravedniju raspodjelu sredstava od indirektnihporeza i preduzimala mjere zatite ovih sredstava od nezakonitog zahvatanja. Konstantan rastkoeficijentadoznaavanjazaRepublikuSrpskuuposljednjeetirigodine,kojisluikaoparametarzaraspodjelu sredstava sa jedinstavenog rauna Uprave za indirektno oporezivanje, potvrujeopravdanost podsticanja potronje i ouvanja povoljnog privrednog ambijenta. I u narednomperiodu, aktivnostima u okviru Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje, Vlada epoklonitidunupanjusistemuindirektnogoporezivanjasaciljempodsticanjaprivrednihaktivnosti,aliiouvanjasocijalnesigurnosti.Kada govorimo o ciljevima fiskalne politike, osnovni cilj Republike Srpske se vezuje za procesprikljuenja Evropskoj uniji, odnosno za dostizanje cilja izMastrihta, koji kae da konsolidovanideficit (ukljuuje deficit centralne vlade, optina i gradova, vanbudetskih fondova i JP PuteviRepublikeSrpskeiJPAutoputeviRepublikeSrpske,saukljuenimescrowraunomiprojektimafinansiranim iz inostranstva iskazanpremametodologijiESA95)nesmijebitiveiod3,0%BDPa.Analizomkonsolidovanihpodataka javnihprihoda i rashodaRepublikeSrpske,vidimoda jedeficitCentralneVladeveu2011.godiniispod3,0%BDP,dokjeueekonsolidovanogdeficitauBDPuizgodine u godinu svemanje, i prema naim projekcijama, ve 2013. godine Republika Srpska eispunitikriterijumizMastrihta.Pored toga, kada govorimo o fiskalnoj politici, cilj je fiskalno stabilna, socijalno odgovorna idugorono odriva Republika Srpska. Dokaz opredijeljenosti Republike Srpske da jaa fiskalnupoziciju Republike Srpske su utede koje su sprovedene jo od 2008. godine. Pored toga,strukturalne reforme socijalnog sektora koje su skoro zavrene, prije svega sistema penzijskoinvalidskog osiguranja, borakoinvalidske zatite, te revizija borakih prava uspostavie ujednosoci