Ekonomske Osnove Drzave i Prava - Ispitna Pitanja i Odgovori (1)
Ekonomske osnove države i prava - VI
Transcript of Ekonomske osnove države i prava - VI
Ekonomske osnove države i
prava - VI
Prof. Dr. Amina Nikolajev
Efekti privređivanja
Pokazatelji ekonomskog razvoja
Determinante ekonomskog razvoja
Značaj
Potreba sinhronizacije procesa društvene
reprodukcije mjerama EP
Poređenje vlastitih rezultata s rezultatima drugih
država (određenje vlastite pozicije)
Realan uvid u dosegnuti nivo ekonomskog
razvoja, dinamiku privređivanja i sl.
Efekti privređivanja
Brojni pokazatelji ekonomskog stanja, dinamike, tendencija, međuovisnosti...
Mjerenje složeno – obuhvata veliki broj vrijednosti različitiih ekonomskih aktivnosti svih privrednih subjekata
Društveno bogatstvo
Društveni bruto proizvod
Nacionalni dohodak
Neto ekonomsko blagostanje
Društveno bogatstvo
Ljudskim radom proizvedena dobra / rezultat
proizvodnje
Fiksni fondovi (ceste, mostovi, luke...)
Proizvodne zalihe i privredne investicije
Neproizvodni fondovi (škole, bolnice, objekti...)
Potrošna dobra domaćinstava
Poznata prirodna bogatstva jedne zemlje (koja
se mogu staviti u funkciju)
Zemljište, šume, rude, minerali, vode, flora i fauna, ...
Društveno bogatstvo
Zbir svih materijalnih vrijednosti jednog društva
Iskazuje dosegnuti nivo ekonomske razvijenosti i
blagostanja
Nema mogućnosti vremenskog poređenja u
odnosu na prethodnu godinu
Obračun zahtijeva razvijenu statističku službu,
sposobne kadrove, velika materijalna sredstva
Bruto društveni proizvod
BDP / GNP (Gross National Product)
Mjeri učinak društvene proizvodnje (ukupan
dohodak svih subjekata i ukupne troškove)
Obuhvata amortizaciju i dohodak
Amortizacija – prenesena vrijednost sredstava
za rad (funkcionalna i vremenska)
Novostvorena vrijednost (dohodak)
Transferna plaćanja (osiguranje nezaposlenih,
socijalna pomoć i sl.) ne ulaze u obračun BDP
Bruto društveni proizvod
Dva metoda obračuna
Tok finalne proizvodnje (izdaci)
LP – lična potrošnja (+ svih izdataka x sa tržišnom cijenom)
DR – državni rashodi (plaće državnih službenika, izdaci za izgradnju privrednih objekata, kupovina raznih dobara...)
I – investicije (umanjenje tekuće radi buduće potrošnje)
S – saldo uvoza i izvoza (pozitivan vs. negativan, suficit vs. deficit)
Bruto društveni proizvod
Dva metoda obračuna
Tok prihoda proizvodnih inputa (N + K + R + IP + A + P)
N – nadnice (neto plaće i porezi)
K – kamate
R – rente
IP – indirektni porezi
A – amortizacija
P - profit
Bruto domaći proizvod
BDP / GDP – Gross Domestic product
GNP ≠ GDP
GNP - vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih radom
i kapitalom u vlasništvu građana te zemlje na domaćem i ino tržištu
GDP – korigirani GNP za ostvarenu proizvodnju na ino
tržištima
GNP – proizvodnja u inostranstvu = GDP
Npr. Toyotina tvornica automobila u USA ide u Japanski GNP ali američki GDP
Nominalni vs. realni GNP
Nacionalni dohodak
Ukupan dohodak jedne nacije u određenom vremenskom
periodu (godina dana)
ND = N + K + R + P (ND = GNP – A i IP)
ND per capita (Važan za praćenje životnog standarda
stanovništva i poređenje sa drugima)
Različiti načini mjerenja
Proizvodni (u fazi proizvodnje: ukupna proizvodnja – materijalni troškovi i
A)
Personalni (u fazi raspodjele: sabiranje pojedinačnih dohodaka)
Rashodni (u fazi potrošnje: sabiranje svih izdataka za ličnu, zajedničku i
javnu potrošnju)
Neto ekonomsko blagostanje
NEW – preobraženi GNP
Prilagođena mjera društvenog proizvoda
Isključuje one stavke koje ne pridonose individualnom
blagostanju
Uključuje stavke koje ne obuhvata GNP
Uključuje one stavke potrošnje i investicija koje izravno
doprinose ekonomskom blagostanju:
Vrijednost slobodnog vremena
Neregistrirana privreda
Štete na čovjekovoj okolini
Agregatna ponuda i tražnja
Makroekonomske kategorije
Ponuda i tražnja na nivou privrede jedne zemlje
Sintetski izraz pojedinačih ponuda i tražnji
Utječu na tok, dinamiku i stabilnost ekonomije
Ukazuju na:
privrednu ravnotežu
usklađenost ukupne ponude i ukupne tražnje na nivou države
Cilj – osiguranje stabilnosti privrede (prepoznavanje poremećaja
i negativnih faktora)
Mjere ekonomske politike – osiguranje što većeg stupnja
privredne ravnoteže
Agregatna ponuda
Agregatna ponuda – ukupna količina dobara i usluga koju jedna zemlja može proizvesti i ponuditi u određenom vremenskom periodu
Ovisi o:
Nivou cijena
Proizvodnim kapacitetima
Nivou troškova proizvodnje
Grafikon i krivulja AP
Agregatna ponuda
Šta čini agregatnu ponudu? / od čega ovisi agregatna ponuda?
Nivo potencijalnog proizvoda – raspoloživi resursi vs. proizvedenih dobara i usluga
Proizvodnja iznad potencijala = intenzivno korištenje resursa, rast cijena inputa i finalne proizvodnje
Proizvodnja ispod potencijala = neiskorišteni inputi, rast nezaposlenosti, neiskorišteni kapaciteti
Nivo troškova – rast troškova = rast cijena finalne proizvodnje
Agregatna tražnja
Agregatna tražnja – ukupna suma trošenja svih potrošača (pojedinačni potrošači i različiti sektori privrede)
Šta čini agregatnu tražnju? / od čega zavisi agregatna tražnja?
Lična potrošnja (ovisi od raspoloživog dohotka domaćinstva)
Javna potrošnja (određena odlukama države)
Investicona potrošnja (ulaganja u kupovinu, nabavku, obrazovanje i sl.)
Neto izvoz (uvoz umanjen za izvoz)
Grafikon i krivulja AT
Agregatna tražnja
Varijabile koje doprinose promjeni AT:
Unutrašnje – pod kontrolom države:
Monetarna politika - Povećanje/smanjenje novčane mase - Efekt novčane ponude:
Konstantna novčana masa uz rast cijena = pad tražnje
Smanjenje novčane ponude uz iste cijene = pad tražnje
Fiskalna politika – reguliranje poreza i državnih izdataka:
Porezne olakšice = veća lična potrošnja
Vanjske – izvan sistema ekonomije jedne zemlje (ratovi, svjetske krize i sl.)
Državna intervencija
Apsolutno djelovanje zakona ponude i tražnje na
tržištu?
Državna intervencija - zakonsko reguliranje nivoa
cijena pojedinih proizvoda (minimalne ili
maksimalne):
Direktno: neposredno reguliranje cijena gotovih
proizvoda
Indirektno: određivanjem cijena proizvodnih
inputa
Međunarodna razmjena
Međusobno povezivanje ekonomija ≠ zemalja
Međusobno povezivanje tržišnih privreda
Međusobni ekonomski odnosi – veći stupanj razvijenosti -veći intenzitet međusobnih trgovinskih veza
Različit utjecaj na nacionalne ekonomije:
Veća mobilnost gotovih proizvoda
Nemobilnost prirodnih resursa
Kulturne, jezičke i političke prepreke u kretanju rada
Različtosti nacionalnih valuta
Međunarodna razmjena
Zatvorena (autarhična) i otvorena privreda
Otvorena privreda – međunarodno kretanje
kapitala, roba, rada (radnika), usluga (saobraćaj,
turizam...) = četiri osnovne slobode kretanja EU
Razlozi:
Različitost uvjeta proizvodnje
Niži troškovi proizvodnje
Preferencije (ukusi) potrošača
Komparativne prednosti
Od čega zavisi međusobno povezivanje zemalja?
Isplativost?
Raspoloživost resursa?
Različiti prirodni uvjeti?
Ostvarenje veće produktivnosti rada – stvaranje
viška proizvoda – povećanje izvoza – rast GNP i
ND
Komparativne prednosti
Teorija komparativnih prednosti – ostvarenje obostrane koristi od razmjene, svaka zemlja specijalizira se za proizvodnju i izvoz određene robe, uvozi robu koju ne proizvodi
Komparativne prednosti - Specijalizacija u proizvodnji
Apsolutna prednost (proizvodi više, manji utrošak rada, veća produktivnost) – kriterij produktivnosti
Komparativna prednost (niži oportunitetni trošak , pitanje isplativosti, opredjeljenje za drugu proizvodnju) – kriterij oportunitetni trošak
Međunarodna razmjena
Slobodna trgovina ili intervencionizam?
Zaštita domaće privrede? od inostrane
konkurencije - protekcionizam
Opravdanost intervencije? (negativni efekti na
specijalizaciju, razmjenu inputa, ...) i mogućnosti?
Mjere: carine (posredni porez) i kvote (ograničenje
količine uvoza)
Carine ≠ Kvote?
Međunarodna razmjena
Carine – podjela prema različitim kriterijima:
prema pravcu kretanja roba:
uvozne, izvozne i tranzitne
prema načinu donošenja:
autonomne (donosi zakonodavac) i ugovorne (rezultat sporazuma između zemalja)
s obzirom na cilj uvođenja
finansijske (fiskalne) → prikupljanje sredstva za podmirenje javnih rashoda;
ekonomske (zaštitne) → zaštita domaće privrede
represivne → protumjera na štetnu mjere neke druge države
Međunarodna razmjena
Ekonomski efekti carina:
Poboljšanje uvjeta trgovine (rast uvoznih cijena
– pad tražnje – pad cijena robe ponuđača -
sniženje cijena robe)
Zaštita “mlade” industrije (od ino konkurencije
radi ostvarenja komparativnih prednosti)
Smanjenje nezaposlenosti (zaštita proizvodnje
daje poticaj za njen razvoj)
Međunarodna razmjena
Neekonomski efekti carina:
Osiguranje nacionalne sigurnosti (suvereniteta) zemlje
Zaštita proizvodnje i smanjenje ovisnosti o drugima
Zaštita tradicionalne proizvodnje (stari zanati i sl.)
Pritisak moćnih grupacija i lobija
Osveta prema drugoj zemlji
Platni promet i
međunarodna plaćanja
Međunarodni ekonomski odnosi - međunarodna
plaćanja: uvoz, izvoz roba i usluga, trgovina
vrijednosnih papira, trgovina nekretninama, novčani
transferi...
Platni promet s inostranstvom – naplata potraživanja i
plaćanje dugova nastalih u međunarodnoj razmjeni
Platna bilanca - Sistematičan popis vrijednosti svih
ekonomskih transakcija rezidenata s inostranstvom
Rezident (fizičko ili pravno lice sa sjedištem u zemlji)
Nerezident (fizičko ili pravno lice sa sjedištem van
zemlje)
Platna bilanca
Transakcije između zemlje i inostranstva iskazuju se kroz:
Bilancu tekućih transakcija (tekuća plaćanja): bilanca uvoza i izvoza roba i usluga, dohodak (od investicija) + transferi (doznake, pokloni, donacije...)
Kapitalne transakcije: kapital (dugoročni i kratkoročni), direktne i portfolio investicije + rezerve (monetarno zlato, specijalna prava vučenja, rezerve u MMF)