Ekonomske osnove države i prava - V...Velike sume kapitala za proizvodnju i promet velikih razmjera...
Transcript of Ekonomske osnove države i prava - V...Velike sume kapitala za proizvodnju i promet velikih razmjera...
Ekonomske osnove države i
prava - V
Prof. Dr. Amina Nikolajev
Razmjena
Veza između P i Pt
Detrminirana P, ali je i dio P (kako?)
Odvija se putem tržišta
Predmet razmjene – roba
Naturalna razmjena
Novčana razmjena
Organizacija i funkcioniranje privrede –stabilnost i efikasnost privrednog sistema
Roba
Proizvod ljudskog djelovanja
Svojim svojstvima zadovoljava neku ljudsku
potrebu
Do nje se dolazi putem razmjene na tržištu
Kvalitativna svojstva (upotrebna vrijednost)
Kvantitativna svojstva (prometna
vrijednost)
Roba
Oblici vrijednosti:
Jednostavni (A = B)
Razvijeni (A = B, C, D, E)
Opći (A, B, C, D = F)
Novčani (novac je opći ekvivalent,
vremenski i prostorno razdvaja akt
kupovine i prodaje)
Roba
Zakon vrijednosti – kolebanje tržišnih cijena (koje su uvjetovane djelovanjem ponude i tražnje) oko vrijednosti roba
Teorije vrijednosti – odnos u razmjeni roba, faktora:
Radna teorija (Petty, Smith, Ricardo, Marx)
Subjektivna teorija (Menger, Weiser i Bohm-Bawerk)
Teorija troškova proizvodnje (Mill)
Sintetska teorija (Marshall)
Roba
Radna teorija vrijednosti:
Rad određuje vrijednost robe (uloženi rad determinanta vrijednosti robe)
Upotrebna vrijednost robe –korisnost/upotrebljivost za potrošača
Prometna vrijednost robe – mogućnost zamjene za druge robe
Konkretan rad – stvara upotrebnu vrijednost (različiti radovi – različite upotrebne vrijednosti)
Apstraktan rad – rad općenito (sadržan u svim robama, mjerilo kvantitativnih odnosa među robama)
Roba
Subjektivna teorija vrijednosti:
Korisnost robe u potrošnji individue
Vrijednost robe je:
determinirana subjektivnom ocjenom potrošača o korisnosti roba
f-ja korisnosti i rijetkosti
određena konkretnom a ne apstraktnom korisnosti
Cijene su f-je individualnog poređenja robe na tržištu
Roba
Teorija troškova proizvodnje:
Izmijenjeni vid radne teorije vrijednosti
Vrijednost robe determinirana je troškovima
proizvodnje (proizvodnih inputa)
Sintetska teorija vrijednosti robe:
Teorija troškova proizvodnje (ponuda) +
Subjektivna teorija vrijednosti i korisnosti (tražnja)
Teorija cijena (cijena je odraz djelovanja ponude
i tražnje)
Novac
Općeprihvaćeno sredstvo
plaćanja/razmjene
Olakšava razmjenu roba i usluga
Moć, olakšava/otežava život
Podjednako važan i onima koji ga imaju i
onima koji ga nemaju
Jedan od pokretača napretka
čovječanstva
Novac
Historija novca
Karakteristike novca:
Prenosivost (pogodnost nošenja i prenošenja)
Prepoznatljivost (original vs. falsifikat)
Trajnost (fizička izdržljivost jer oštećenje onemogućava funkciju)
Djeljivost (različiti apoeni)
Standardizacija (iste nominalne vrijednosti se ne mogu razlikovati)
Novac
Funkcije novca:
Mjera vrijednosti (obračunska jedinica u kojoj se iskazuje vrijednost robe)
Sredstvo prometa (posrednik između kupovine i prodaje)
Stvaranje blaga (tezauracija, izdvajanje iz prometa)
Sredstvo odgođenih plaćanja (kredit)
Svjetski novac (konvertibilni novac, devizni kurs)
Novac
Nestabilnost poslovanja privrede –
poremećaj u količini novca u opticaju
Inflacija – veća količina novca, rast cijena,
pad vrijednosti novca
Deflacija – manja količina novca, pad
cijena, rast vrijednosti novca
Tržište
Tržište – pojmovno određenje
Ekonomski prostor
Ponuda i tražnja – robe, usluge, vrijednosni
papiri, novac, rad
Određivanje količine robe i cijena
Institucionalni mehanizam razmjene
Zavisi od proizvodnje i determinira
proizvodnju
Tržište
Najracionalniji oblik organiziranja
privređivanja
Ispoljavanje osnovne ekonomske aktivnosti
Pokreće na djelovanje pojedinca
(korištenje vještina, preuzimanje rizika,...)
Sloboda izbora - fleksibilnost, inovativnost,
promjenjivost
Tržište
Nužnost odgovarajuće društvene aktivnosti (dopuna i korekcija tržišnog mehanizma)
Uloga države:
Liberalna koncepcija – savršena konkurencija, suzdržavanje države od uplitanja
Organizirano i kontrolirano tržište u kojem država donosi propise kojima:
osigurava konkurenciju,
organizira one oblasti privređivanja i djelatnosti koje se ne mogu osigurati po osnovu tržišnih zakonitosti,
ublažava posljedice djelovanja tržišta (socijalna politika)
Tržište
Tržišni mehanizmi – koordinacija, unutrašnja
logika
Ponuda (spremnost ponuđača...)
Tražnja (spremnost tražioca...)
Cijena (novčani izraz vrijednosti robe)
Konkurencija (kolebanje tržišnih cijena
oko vrijednosti robe)
Tržište
Djelovanje tržišnog mehanizma
Cijene
signali proizvođačima i potrošačima
utiču na ponudu i tražnju
koordiniraju odluke ponuđača i proizvođača
Konkurencija – borba za cijene
Takmičenje između više ponuđača ili više kupaca (po dubini)
Takmičenje između ponuđača i potrošača (po širini)
Tržište
Različite vrste:
Predmet razmjene:
Uža – specijalistička (samo jedna vrsta roba i usluga)
Šira – opća (sva dobra)
Količina:
Na veliko (en gros)
Na malo (en detail)
Teritorij:
Lokalnom (regionalno)
Nacionalno
Međunarodno
Utjecaj organa vlasti:
Slobodna (slobodne odluke prodavaca i kupaca)
Vezana (različiti propisi)
Tržište
Funkcije:
Alokativna
Raspoređivanje resursa (kapitala, rada i sredstava) na pojedine oblasti i grane privrede
Zasniva se na odnosu P i T
Selektivna
Selekcija proizvođača na uspješne i manje uspješne
Kriterij efikasnosti (odnos uloženog i utrošenog)
Distributivna
Raspodjela društvenog proizvoda
Tražnja
Spremnost kupaca....
Zakon tražnje (odnos cijene i količine)
Elastičnost tražnje – reagiranje tražnje na promjene faktora tražnje (dohodovna i cjenovna)
Grafikon tražnje
C
T
Q
Tražnja
Faktori intenziteta tražnje:
Prosječan nivo dohotka (odnos promjena dohotka i cijene)
Broj i struktura stanovnika (veći broj veća tražnja, različita tražnja za različitim vrstama roba i usluga)
Cijena i dostupnost dobara (supstituiti)
Ukusi potrošača (tražnja za određenim vrstama roba)
Informiranost potrošača (info i koristi/štetnosti)
Mogućnost kupovine na kredit (podstiče tražnju)
Očekivanja potrošača (različite reakcije kupaca)
Posebni utjecaji (vremenske prilike)
Ponuda
Spremnost ponuđača....
Zakon ponude (odnos cijene i količine)
Elastičnost ponude – reagiranje ponuđene
količine neke robe na promjenu njene
cijene
Grafikon ponude
C
P
Q
Ponuda
Faktori intenziteta ponude:
Troškovi proizvodnje (viši vs. nižih –
profitabilnost, tendencija ka snižavanju)
Cijena supstituta
Organizacija tržišta (različite povlastice)
Posebni utjecaji (vremenske prilike)
Tržišna ravnoteža
Pojmovno određenje
Ekvilibrijska (ravnotežna) cijena
Tržišna neravnoteža:
Povećanje/smanjenje ponude
Povećanje/smanjenje tražnje
Konkurencija
Međusobno natjecanje ponuđača na određenom tržištu
Savršena konkurencija (veliki broj prodavaca i kupaca, izjednačena ekonomska moć, price taker)
Monopol (jedan ponuđač, jedan tražioc, samostalno određenje cijene robe koja se prodaje/kupuje, price maker)
Savršena konkurencija
Na strani ponude:
Veliki broj ponuđača koji međusobno konkuriraju
Visoka pokretljivost iz jedne u drugu privrednu granu
Potpuna informiranost o djelatnosti drugih
Na strani tražnje:
Veliki broj kupaca
Nepostojanje teškoća transporta
Homogenost proizvoda (isti ili supstitut)
Potpuna informiranost o cijenama
Monopol
Na stani ponude samo jedan
Nastanak:
Prirodno (ograničeni prirodni resursi)
Po osnovu pravnih propisa (isključivo pravo proizvodnje)
Po osnovu eksploatacije tehnoloških pronalazaka
Konkurentska utakmica (uklanjanje ekonomski slabijih)
Monopol
Velika proizvodna snaga
Velike sume kapitala za proizvodnju i promet velikih razmjera
Koncentracija i centralizacija kapitala
Monopolističke organizacije – kombinacija raznih industrijskih grana
Horizontalna (≠ privredne djelatnosti, = proizvodnaosnova)
Vertikalna (niz uzastopnih djelatnosti jednog proizvodnog procesa)
Kombinacija kombinacija (horizontalna + vertikalna)
Monopol
Monopolski proizvod (ne može se
nadomjestiti sličnom vrstom
proizvoda/supstitutom)
Cijene se formiraju jednostranom odlukom
(iznad vrijednosti robe)
Apsolutna moć određivanja cijena
ograničena je platnom sposobnošću
kupaca (struktura troškova)
Monopol
Oblici udruživanja: Karteli (udružena preduzeća zadržavaju svoju
ekonomsku samostalnost, a sklapaju sporazume o visini robnih cijena, uvjetima zapošljavanja radnika, načinu prodaje roba, podjeli tržišta i interesnih sfera itd., sindikati)
Trustovi (preduzeća gube svoju ekonomsku samostalnost i potčinjavaju se skupnim povjerenicima i jedinstvenim upravnim organima, holding kompanije)
Koncerni (udruženi monopoli, njima pripadaju preduzeća raznih grana proizvodnje koja su finansijski povezana i pod vodstvom jednog vlasnika kapitala ili grupe moćnih vlasnika )
Monopol
Oblici udruživanja:
Korneri (sporazumijevanje preduzeća o povlačenju većih količina svojih proizvoda sa tržišta radi stvaranja vještačkih nestašica kako bi time povećali cijene i maksimalno ovladali tržištem)
Ringovi (dogovaranje preduzeća o zajedničkom nastupu na tržištu, s tim da svako preduzeće i dalje trguje za svoj vlastiti račun)
Pulovi (zajednica preduzeća radi usklađivanja proizvodnje, razmjene pronalazaka i iskustava, zajedničkog osiguranja rizika, diobe dobiti i sl. članice zadržavaju svoju ekonomsku i pravnu samostalnost)
Monopol
Monopolska konkurencija?
Postoji kada konkuriraju supstituti proizvoda
Nenamjerna – postojanje dobrih supstituta (plin-struja-ugalj; puter-margarin-ulje)
Namjerna – namjerno diferenciranje proizvoda:
Promjena sastava
Dodatne koristi pri kupovini
Promjena vanjskog izgleda
Specifična obilježja
Psihološka diferencijacija
Prijelazni oblici nepotpune konkurencije:
Duopol (dva)
Oligopol (više)
Ponašanje:
Samostalno nastupaju
Dogovaraju se s drugima
Ovisi od ekonomske moći
Antimonopolska politika
• Važna za reguliranje privrednih tokova
• Zabranjuje određene vrste ponašanja -dogovaranje o cijenama:
Održavanje minimalne/maksimalne maloprodajne cijene
Grabežljivo određivanje cijena
Vezujuće cijene
Diskriminacija cijena
• Ograničava stvaranje i jačanje monopolskih udruživanja (odredbe o veličini poduzeća)