EKONOMSKE NEJEDNAKOSTI EKONOMSKE NEJEDNAKOSTI U HRVATSKOJU HRVATSKOJ

Danijel NestićDanijel NestićEkonomski institut, ZagrebEkonomski institut, Zagreb

Tribina “Nejednakosti i siromaštvo u Hrvatskoj” u organizacijiTribina “Nejednakosti i siromaštvo u Hrvatskoj” u organizacijiCentra za demokraciju i pravo Miko TripaloCentra za demokraciju i pravo Miko Tripalo

Zagreb, 26. svibnja 2014. Zagreb, 26. svibnja 2014.

Ekonomske nejednakostiEkonomske nejednakosti

• Pojam ekonomske nejednakosti– Intuitivno se čini da je sve jasno, no nije baš tako (pozitivan ili

normativan pristup), a često implicira snažne vrijednosne stavove– Ekonomska je nejednakost disperzija raspodjele ekonomske moći

• Nejednakost čega i između koga?– Ekonomske moć – dohodak, potrošnja, bogatstvo, plaća ...– Raspodjela između zaposlenih pojedinca, između svih građana, između

društvenih skupina (slojeva, klasa)– Pitanja raspodjele ekonomske moći unutar kućanstva, usporedbe

kućanstava različitih tipova• Ekonomski učinci nejednakosti

– Nejednakost može biti poticajna za bolji rad, za investicije u obrazovanje, te investicije općenito, ali samo ako je ona rezultat razlika u tržišnim ishodima, odnosno razlika u proizvodnosti

– Smanjuje proizvodnost ako je ima previše – može onemogućiti obrazovanje sposobnih siromašnih osoba, donosi političku nesigurnost, smanjuje potencijalnu domaću potrošnju važnu za razvoj ekonomije

– “Previše/premalo jedne dobre stvari”

Mjerenje nejednakostiMjerenje nejednakosti

• Mjerenje nejednakosti– Često se smatra poželjnim iskazati nejednakost u obliku jednog jedinog

broja koji bi bio sažetak svih razlika koje postoje (mjera nejednakosti)

– To može biti naizgled neutralna aritmetička konstrukcija lišena vrijednosnih sudova, ali to nije u potpunosti tako

– Ginijev koeficijent je najčešće korištena mjera nejednakosti• Jedna od definicija: Polovina prosjeka apsolutnih vrijednosti razlika između svih parova

dohodaka, izražena relativno u odnosu na prosječni dohodak.

• Teoretski, njegove vrijednosti se kreću od 0 do 1 (veća vrijednost= veća nejednakost), u praksi se kao pokazatelji razlika u dohotku/potrošnji između građana neke zemlje pojavljuju vrijednosti između 0,2 i 0,5 (ili izraženo u postotku između 20 i 50)

– Omjer dohotka 20% najbogatijih i 20% najsiromašnijih –jedan od važnih pokazatelja na razini EU

– Postoje i brojne druge mjere, ali i grafički prikazi (npr. za razmatranje promjena u dohocima tijekom vremena vrlo je ilustrativna krivulja raspodjele rasta dohotka prema dohodovnim skupinama)

Službeni statistički pokazatelji Službeni statistički pokazatelji nejednakosti nejednakosti raspodjele dohotkaraspodjele dohotka

• Metodološki problem – do 2009. podaci o nejednakosti i siromaštvu za Hrvatsku se pripremaju na bazi Ankete o potrošnji kućanstava, nakon toga na bazi Ankete o dohotku stanovništva, uz određene promjene metodologije

– Ne možemo pouzdano zaključiti jesu li nejednakosti povećane u Hrvatskoj nakon početka krize 2008., vidimo da su one blago smanjene između 2010. i 2012.

• U usporedbi s EU, u 2012. je Hrvatska prema nejednakosti bila na razini europskog prosjeka

– 13 zemalja EU imalo je niži Ginijev koeficijent od Hrvatske

– Najmanje nejednakosti zabilježila je Slovenija s koeficijentom 23,7, a najveće Latvija s koeficijentom 35,7

Ginijev koeficijent raspodjele dohotka – službeni podaci 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

EU-27 (bez Hrvatske)

30,9 30,5 30,5 30,8 30,6

Nove članice EU (12 zemalja bez Hrvatske)

31,3 30,7 30,2 30,5 30,3

Hrvatska 28 27 - - - - - 31,4 31,0 30,5

Izvor: Eurostat.

Istraživački radovi Istraživački radovi o nejednakosti u Hrvatskoj u o nejednakosti u Hrvatskoj u razdoblju krizerazdoblju krize

• Raspodjela plaća– Bićanić i Tuđa (2014) procjenjivali su nejednakost raspodjele bruto plaća

na osnovi podataka Regosa i uočili blago smanjivanje nejednakosti u razdoblju nakon početka krize.

– Ginijev koeficijent je smanjen sa 32,3 u ožujku 2009. na 32,0 u prosincu 2012., a pad pokazuju i druge mjere nejednakosti

– Zaključak je manje jasan kod razmatranja neto plaća, ali je i izvor podataka drugačiji (anketa poduzeća Državnog zavoda za statistiku), a on daje puno manje informacija za pouzdanu procjenu

– Franičević (2011) je na osnovi podataka iz Ankete o radnoj snazi uočio blago smanjivanje nejednakosti plaća za zaposlenike s punim radnim vremenom 2009. u odnosu na 2008. (nema podataka za kasnije godine)

• Raspodjele dohotka– Izgleda da je nejednakost raspodjele ukupnog dohotka povećana u

krizi, iako zaključci nisu jednoznačni– Istraživanju koje je u tijeku na Ekonomskom institutu, Zagreb, na temelju

Ankete o potrošnji kućanstava, pokazuje da je Ginijev koeficijent raspodjele ukupnog (ekivivalentnog) dohotka kućanstava najprije smanjen sa 28,9 u 2008., na 28,1 u 2009., da bi u 2010. i 2011. rastao i dosegao 29,1, odnosno 29,8, dakle više nego pretkrizne 2008.

– Službeni podaci DZS-a sugeriraju smanjivanje nejednakosti nakon 2010.

Nejednakost plaća i nejednakost ukupnog dohotkaNejednakost plaća i nejednakost ukupnog dohotka

• Smanjivanje nejednakosti plaća i povećanje nejednakosti ukupnog dohotka u krizi? Moguće je– U uvjetima visoke i rastuće nezaposlenosti, a uz postojanje instituta

minimalne plaće, tržišni pritisci djeluju u smjeru kompresije plaća (plaće se mogu smanjiti i najproduktivnijim radnicima, ponuda na tržištu je ionako velika, a donju granicu plaća “čuva” minimalna plaća)

– “Krizni porez” iz 2009., promjene u sustavu poreza na dohodak 2012. u osnovi su djelovali u smjeru većeg oporezivanja viših plaća

– Međutim, udio plaća i drugih dohodaka od rada u ukupnom dohotku se smanjuje, socijalni transferi su rasli nedovoljno da kompenziraju pad dohodaka od rada, pa je zbog rastuće nezaposlenosti moguće istovremeno imati povećanje nejednakosti u raspodjeli dohotka

Promjena strukture dohotka kućanstva, 2008-2011 Udio u ukupnom dohotku kućanstva (%)

2008. 2009. 2010. 2011. Dohoci od rada (plaće, dohoci od samostalnog rada, poljoprivrede)

69 69 66 65

Socijalni transferi (mirovine, naknade, pomoći)

26 26 30 31

Ostalo (dohoci od imovine, privatni transferi)

4 4 5 3

Ukupni dohodak 100 100 100 100 Izvor. Izračuni autora na bazi Anketa o potrošnji 2008-2011.

Nejednakost dohotkaNejednakost dohotka: raspodjela rasta 2008.-2011.: raspodjela rasta 2008.-2011.

• Krivulja raspodjele rasta ukupnog dohotka kućanstava dobro ukazuju na prirodu rasta nejednakosti dohotka

• Iako su realni dohoci smanjeni na svim dijelovima distribucije, najveći pad zabilježili su najsiromašniji, dok je stanovništvo s višim srednjim dohocima (viši srednji sloj) imalo najmanji pad dohotka u krizi (stručnjaci? državni službenici?). Kućanstva s nižim srednjim dohocima, te najbogatiji, iskusili su iznadprosječni pad dohotka.

Siromašni -----> -------> BogatiIzvor: Rubil (2014, doktorska disertacija u radu) na osnovi podataka APK.

Nejednakost potrošnjeNejednakost potrošnje: sasvim druga priča?: sasvim druga priča?

• Preliminarne procjene nejednosti u raspodjeli (ekvivalentne) potrošnje ukazuju na smanjivanje nejednakosti (Ginijev koeficijent je pao sa 27,3 u 2008. na 24,9 u 2011.)

• Potrošnja je pala u svim skupinama, ali najmanje kod najsiromašnijih, najviše kod najbogatijih

• Siromašni su dosegli prag ispod kojeg ne mogu? Srednji sloj suočen s neizvjenošću i potrebnom otplate dugova? Najbogatiji odustaju od luksuzne potrošnje? Solidarnost?

Siromašni -----> ------->Bogati

Izvor:Izračuni autora na osnovi podataka APK.

Politika državnih transferaPolitika državnih transfera

• Proračunski rashodi za socijalnu zaštitu su povećani, ali nedovoljno da kompenziraju negativna gospodarska kretnja i njihov učinak na ukupan dohodak kućanstva i nejednakost

Porezni prihodi i izdaci Državnog proračuna za socijalnu zaštitu Izdaci proračuna (mil.kn) Udio u BDP-u 2008. 2013. %-tna

promjena 2008. 2013.

Ukupno izdaci za socijalnu zaštitu (naknade građanima)

60.136 67.244 11,8 17,5 20,5

Mirovine 32.774 36.065 10,0 9,5 11,0 Zdravstvo 19.489 21.991 12,8 5,7 6,7 Socijalna skrb 1.754 2.153 22,8 0,5 0,6 Naknade za nezaposlene 815 1.633 100,4 0,2 0,5 Porodiljne naknade 1.795 2.067 15,2 0,5 0,6 Dječji doplatak 1.874 1.690 -9,8 0,5 0,5

Prihodi od poreza na dohodak 10.762 10.326 -4,0 3,1 3,1 Prihodi od PDV-a 41.308 40.253 -2,6 12,0 12,3 Socijalni doprinosi 40.703 37.149 -8,7 11,9 11,3 BDP (nominalni) 343.412 328.252 -4,4 100,0 100,0 Napomena: Podaci za 2013. su preliminarni, na načelu novčanog toka. Izdaci za 2013. uključuju i jednokratni trošak sanacije zdravstva u iznosi 3,3 mlrd. kuna. Bez tog iznosa, ukupni izdaci za socijalnu zaštitiu bi iznosili 64,2 mlrd kuna (19.5% BDP-a), odnosno 6.3% vise nego 2008. Podaci o prihodima su iskazani na razini opće države. Izvor: Ministarstvo financija RH.

Porezna politikaPorezna politika• Vrijeme krize i proračunske štednje donosi dodatnu osjetljivost na

ekonomsku nejednakost – u pravilu se donose mjere koje ipak manje pogađaju najsiromašnije (osim dijelom povećanje PDV-a)

• Rastu pritisci da za pojačanim oporezivanjem viših dohodaka– Usporedivi podaci po zemljama pokazuju da su dohoci od rada, posebno za viši

srednji sloj već snažno oporezivani, pitanje međunarodne konkurentnosti

– Efektivna stopa poreza i doprinosa na bruto dohodak od 100.000 USD u 2012. je bila treća najviša u svijetu (donedavno najviša, izvor KPMG)

– Za isplatu neto plaće od 1000 EUR, u Hrvatskoj (Zagreb) je potrebno izdvojiti 1.809 eura (u Makedoniji 1.504; u Crnoj Gori 1.660; u Srbiji 1.666; u Sloveniji 1.740; u Federaciji BiH 1.761)

– Najviša porezna stopa u Hrvatskoj (40%) za zapadnoeuropske standarde nije previsoka, ali je nakon Slovenije najviša kod istočnoeuropskih zemalja, pri čemu se ona primjenjuje već na bruto dohotke 72.5% veće od prosjeka (mjesečno bruto 13.760 kn, ili neto 8.750 kn u Zagrebu za samca)

• Porez na nekretnine može biti dodatni korektiv za ublažavanje nejednakosti – njegovo uvođenje ne mora biti loša ideja – ekonomske distorzije nisu velike u slučaju pažljivog dizajna

• Porez na dodanu vrijednost je prema većini istraživanja regresivan porez (više pogađa siromašnije)

ZaključnoZaključno

• Službeni podaci za sada ne daju pouzdane pokazatelje o kretanju ekonomske nejednakosti u Hrvatskoj u vremenu krize zbog “loma” u seriji, odnosno metodoloških promjena između 2009. i 2010.

• Istraživački radovi sugeriraju sljedeća kretanja nakon 2008.:– Nejednakost u raspodjeli plaća blago je smanjena (ali tu se promatraju samo

zaposlenici, osim toga, veći je utjecaj porezne politike)

– Nejednakost dohodaka je umjereno povećana (posebno su pogođeni najsiromašnijih slojevi, nezaposleni i druge osobe koje nemaju primanja od rada, mjere porezne politike i socijalnih transfera imale su znatno manji utjecaj, dominantna su negativna kretanja u gospodarstvu na dohodak najsiromašnijih)

– Nejednakost potrošnje je smanjena (viši srednji sloj i bogatiji građani najviše su smanjili potrošnju – odricanje nepotrebnog? otplate kredita? povećana štednja zbog neizvjesnosti? pomoć siromašnijim članovima obitelji? nelagoda zbog neodobravanje zajednice?

– Potrebna su dodatna istraživanja i bolji izvorni podaci (Porezna uprava?)

• Očekivanja javnosti često idu u smjeru pojačanih mjera socijalne i ekonomske politike za smanjivanje nejednakosti – to otvara osjetljiva pitanja pravednosti i ekonomskih učinaka