PODUZETNIČKE ZONE U ZADARSKOJ ŽUPANIJI S OSVRTOM NA GOSPODARSKU ZONU CRNO
EKONOMIKA UGOSTITELJSTVA - Lumens5plus · poduzeća pri čemu una gube svoju gospodarsku i pravnu...
Transcript of EKONOMIKA UGOSTITELJSTVA - Lumens5plus · poduzeća pri čemu una gube svoju gospodarsku i pravnu...
23.10.2012.
1
SVEUČILIŠTE U RIJECI FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA
EKONOMIKA UGOSTITELJSTVA
4. TEMATSKA JEDINICA
Nositelj kolegija: prof. dr. sc. Slobodan Ivanović
Pročelnik Zavoda za ugostiteljstvo
2
23.10.2012.
2
3
SADRŽAJ PREDAVANJA
1. • Pojam i značajke poduzeća
2. • Poduzetnik i poduzetništvo
3. • Gospodarski i društveni preduvjeti osnivanja i
uspješnog rada poduzeća
4. • Udruživanje poduzeća
POJAM PODUZEĆA
4
Poduzeće je samostalna gospodarska, tehnička i društvena cjelina u vlasništvo određenih subjekata, koja proizvodi dobra ili usluge za potrebe tržišta, koristeći se odgovarajućim resursima i snoseći poslovni rizik, radi ostvarivanja dobiti i drugih ekonomskih i društvenih ciljeva
Poduzeće u ekonomici obuhvaća sve oblike poslovnih organizacija koji su glavni subjekti ekonomskog života u uvjetima slobodnog tržišnog gospodarstva
23.10.2012.
3
Poduzeće kao složen sustav
5
Poduzeće je istodobno djeluje kao složen sustav koji nastaje, djeluje, razvija se i nestaje ovisno o uspješnosti ostvarivanja gospodarskih i drugih društvenih ciljeva
Ekonomski sustav – poduzeće je gospodarska cjelina u kojoj se obavlja određena djelatnost proizvodnje ili pružanja usluga
Tehnološki sustav – u poduzeću se obavljaju različiti procesi transformacije inputa u outpute primjenom odgovarajućih tehnologija i tehnike
Pravni sustav – poduzeće stječe određena prava i preuzima obveze u poslovnom i pravnom prometu s drugim subjektima društva
Sociološki sustav – poduzeće je zajednica ljudi koji u njemu rade
Bitne sastavnice poduzeća
6
• zgrade, strojevi, materijali, proizvodi, novac, i dr.
Objektivna sastavnica
• znanja i stvaralačke ideje, te ljudi u poduzeću
Subjektivna sastavnica
• način povezivanja sredstava i rada u jednu cjelinu
Ustrojbena sastavnica
Poduzeće je živi organizam u kojem ljudi obavljaju neku gospodarsku djelatnost
23.10.2012.
4
Vrste poduzeća
7
Svako je poduzeće poseban sustav koje se po mnogim obilježjima svoje strukture i načina funkcioniranja razlikuje od ostalih poduzeća
Najlogičnije je dijeliti poduzeća prema sljedećim kriterijima:
djelatnosti
veličini
ključnom resursu
vlasništvu
pravnom obliku
Podjela prema vrsti gospodarske djelatnosti
8
Vrsta gospodarske djelatnosti kojom se poduzeće bavi značajno određuje ostala obilježja njegove ekonomske - tehničke strukture i djelovanja
proizvodna i uslužna; poljoprivredna, šumarska, ribarska, rudarska, industrijska, graditeljska, trgovinska, prometna,
turistička, ugostiteljska i komunalna poduzeća
23.10.2012.
5
Podjela prema veličini poduzeća
9
Temelji se prema različitim kriterijima od kojih su najpoznatiji:
broj zaposlenika, vrijednost uloženog kapitala, veličina ostvarenog godišnjeg prihoda, vrijednost ukupne aktive,
vrijednost stalnih sredstava itd.
Razlikovanje poduzeća prema broju zaposlenih
Red. br Skupine poduzeća RH EU SAD
1. Mikropoduzeća 0-9 zaposlenih 0-9 zaposlenih 0-19 zaposlenih
2. Mala poduzeća 10-49 10-99 20-99
3. Srednja poduzeća 50-249 100- 499 100-499
Prednosti i nedostaci velikih poduzeća
10
Prednosti Nedostaci
Podrobna podjela rada i specijalizacija zaposlenika
Otežano obavljanje djelotvorne kontrole
Masovna proizvodnja sa sniženim troškovima Problemi komuniciranja i funkcioniranje
organizacije
Lakše financiranje istraživačkog rada i inovacija
Rizik visokih troškova pri slabom iskorištenju kapaciteta
Isplativija automatizacija poslovanja Smanjena motivacija zaposlenika na uspjeh
poduzeća
Učinkovitije nabavljanje i prodaja velikih količina
Sporost u prilagodbi poduzeća tržišnim promjenama
Bolje korištenje pomoćnih djelatnosti Povećana odgovornost za promjene u okolini
poduzeća
23.10.2012.
6
Optimalna veličina poduzeća
11
Sa stajališta ekonomske učinkovitosti poduzeće bi u određenim uvjetima trebalo imati optimalnu veličinu
Poduzeće je optimalno ako može poslovati na onom stupnju iskorištenja kapaciteta na kojem se ostvaruje maksimalni dobitak
Sa stajališta prihoda i troškova određeno poduzeće može biti iznad ili ispod optimalne veličine
Podjela prema ključnom resursu (1)
12
Poduzeća se mogu razvrstati ovisno o tome koji je resurs najviše zastupljen i prema tome bitno utječe na uspješnost djelovanja poduzeća
U pojedinim poduzećima mogu biti intenzivno korišteni resursi
Stalnih sredstava
1 Obrtnih sredstava
2 Radne snage
3
23.10.2012.
7
Podjela prema ključnom resursu (2)
13
Stalna sredstva- poduzeća koja su automatizirana- u velikoj mjeru koriste opremu, a ne toliko radnu snagu. Njihovi kapaciteti mogu omogućiti niske troškove i biti ekonomski učinkoviti, ali kod masovne proizvodnje. Ne korištenje kapaciteta ih vodi u gubitke
Obrtna sredstva- najveći dio cijene proizvoda je materijal i resursi potrebni za proizvodnju ( treba racionalizirati korištenje materijala )
Radna snaga- djelatnost ovisi o ljudskom potencijalu u koji neprestano treba ulagati
Podjela prema vlasništvu (1)
14
Podjela poduzeća prema vlasništvu bitna je zbog utvrđivanja načina upravljanja poduzećem
privatna
javna
zadružna
mješovita
Prema vlasništvu razlikujemo sljedeće oblike poduzeća
23.10.2012.
8
Podjela prema vlasništvu (2)
15
Privatno vlasništvo – poduzeća pojedinih individualnih vlasnika i zajednička poduzeća većeg broja vlasnika (ortaštva i dionička društva)
Javno vlasništvo – može biti društveno (sindikati, crkve, mirovinski fond, udruge) i državno (veliki tehnički sustavi, komunalne djelatnosti, djelatnosti javnih dobara)
Zadružno vlasništvo – ostvaruje se kroz zadruge kojima cilj nije ostvariti dobit već unapređivati djelatnost svojih članova
Mješovito vlasništvo – kombinacija vlasništva države i privatnih osoba ili nekom drugom kombinacijom vlasništva ( udruživanje kapitala domaćih i stranih subjekata)
Podjela prema pravnom obliku
16
Razlike postoje u načinu osnivanja, upravljanja, strukturi i odgovornosti članova, te ekonomskoj djelotvornosti i učinkovitosti
Prema pravnom obliku, uglavnom, razlikujemo sljedeće vrste poduzeća (trgovačka društva)
Društva osoba
• Javno trgovačko društvo
• Komanditno društvo
Društva kapitala
• Društvo s ograničenom odgovornošću
• Dioničko društvo
23.10.2012.
9
Društva osoba
17
Javno trgovačko društvo - svi jamče neograničeno solidarno sa cjelokupnom imovinom
Komanditno društvo - komplementari (javni ortaci) jamče neograničeno, a komanditori (tajni ortaci) jamče samo do visine uloženog kapitala
Društva kapitala
18
Društvo s ograničenom odgovornošću – odgovara cijelom svojom imovinom, a članovi društva (ulagači) odgovaraju do visine uloženog kapitala
Dioničko društvo – sredstva pribavljaju izdavanjem (emisijom) dionica, a odgovornost dioničara je do visine uloženog kapitala
23.10.2012.
10
PODUZETNIK
19
Poduzetnik je osoba koja je nadarena poslovnim duhom i rukovodnim sposobnostima, bogata znanjem o poslovima i ljudima, odlučna i spremna da preuzme rizik upravljanja poduzećem na temelju inovacija i stalnog razvoja
Poduzetnik uočava prigode za nove poslovne poduhvate koje drugi poslovni ljudi ne vide ili nisu za njih zainteresirani
Poduzetnici često koriste opće informacije koje su svima dostupne kako bi proizveli nešto novo
Status poduzetnika
20
Status poduzetnika u poduzeću može biti:
Vlasnik ili suvlasnik kapitala koji svoju ušteđevinu ulaže radi otvaranja novog malog poduzeća
Profesionalni menadžer koji radi za plaću, ali svojim inovatorskim radom pridonosi stalnom razvoju poduzeća
23.10.2012.
11
Obilježja osobnosti poduzetnika
21
Osobna motivacija
Umne sposobnosti
Sposobnosti razumijevanja
drugih
Sposobnost komuniciranja
Stručno znanje
Sposobnost donošenja
odluka
Sposobnost realizacije ideja
PODUZETNIŠTVO
22
Poduzetništvo je djelatnost poduzetnika usmjerena na pokretanje, organiziranje i inoviranje poslovanja poduzeća s temeljnom svrhom stvaranja novog tržišta
Poduzetništvo ja značajna pokretačka sila razvoja djelatnosti poduzeća koja obuhvaća pet bitnih aktivnosti:
ODNOSI S TŽIŠTEM ROBE I KAPITALA
ORGANIZACIJA
INOVACIJA
ODNOSI S RADNICIMA
ODNOSI S DRŽAVOM I DRUŠTVOM
23.10.2012.
12
Razlike između poduzetništva i menadžmenta
23
Poduzetništvo je prije svega usmjereno na stalno inoviranje i po tome se razlikuje od menadžmenta
Poduzetništvo znači pokretanje promjena u proizvodnji i poslovanju, dok se menadžment odnosi na tekuće koordiniranje proizvodnog procesa
Svaki poduzetnik teži iskoristiti prigode za stvaranje dobiti, a menadžeri nastoje iskoristiti raspoložive resurse
GOSPODARSKI I DRUŠTVENI PREDUVJETI OSNIVANJA I RADA PODUZEĆA
24
Za osnivanje i uspješno poslovanje poduzeća na tržištu potrebni su osim poduzetnika i poduzetništva, još i odgovarajući preduvjeti:
• Vanjski preduvjeti (potrebe tržišta, dostupnost potrebnih resursa)
• Unutarnji preduvjeti (predmet poslovanja poduzeća, potreban kapital, raspoloživi kadrovi, sredstva za rad, predmeti rada, veličina i lokacija poduzeća
GOSPODARSKI PREDUVJETI
• Tržišna privreda, samostalnost poduzeća
DRUŠTVENI PREDUVJETI
23.10.2012.
13
UDRUŽIVANJE PODUZEĆA
25
Udruživanje poduzeća je proces njihova povezivanja u svrhu promicanja zajedničkih interesa i ostvarivanja određenih gospodarskih i društvenih ciljeva
Slabije ili čvršće povezivanje – govori o zadržavanju ili pak o gubitku u smislu svoje pravne i ekonomske samostalnosti
Uže ili šire povezivanje – ogleda se u manjem ili većem broju obuhvaćenih jedinica
Privremeno ili trajno povezivanje – ogleda se u vremenskom periodu
Dobrovoljno ili obvezno povezivanje – u pravilu je dobrovoljno, ali zakonom može biti propisano obvezno udruživanje (npr. u gospodarske komore)
Glavni motivi povezivanja poduzeća
26
1 • Smanjenje konkurencije i povećanje udjela na tržištu
2 • Povećanje kapaciteta poduzeća (niži troškovi)
3
• Racionalizacija ( jednim poduzeću potrebno je manje radnika, menadžera i poslovnog prostora)
4
• Diverzifikacija proizvodnje (povećanje broja proizvoda radi smanjenja rizika)
5 • Podjela poslovnih i financijskih rizika
23.10.2012.
14
Sinergijski učinak udruživanja poduzeća
27
Opći je rezultat udruživanja poduzeća tzv. sinergijski učinak (grčki synergia = suradnja, zajedničko djelovanje)
Udruženi subjekti mogu zajednički ostvariti više od zbroja pojedinačnih učinaka koje bi ostvarili djelujući odvojeno
Udružena poduzeća mogu sve svoje potencijale upotrijebiti racionalnije i učinkovitije, te stvoriti bolje uvjete za daljnji razvoj
Sinergijski se učinak može izraziti simbolički kao:
“2 2 5”
Oblici udruživanja
28
• Kooperacije
• Koncentracije Prema intenzitetu
povezivanja
• Homogena udruživanja
• Heterogena udruživanja Prema srodnosti
udruživanja
• Privremena udruživanja
• Trajna udruživanja Prema trajanju
udruživanja
• Nacionalna udruživanja
• Međunarodna udruživanja Prema području
udruživanja
• Uža udruživanja
• Šira udruživanja Prema broju
udruženih poduzeća
• Spajanja
• Pripajanja Prema načinu udruživanja
23.10.2012.
15
Kooperacija poduzeća
29
Kooperacija je blaži oblik udruživanja gdje poduzeća zadržavaju svoju punu samostalnost i udružuju se radi poslovne suradnje
Kooperacija se zaključuje
Ugovorom o povremenoj
poslovnoj suradnji
Konzorcij
1
Ugovorom o trajnoj poslovnoj suradnji
Karteli
2
Konzorciji ( latinski consortium = zajednica, udruga)
30
Konzorciji (prigodna udruženja) su oblici povremenog povezivanja poduzeća radi zajedničkih ulaganja u neki veliki gospodarski pothvat
Udruženi subjekti ugovorom utvrđuju svoja prava i obveze koje proizlaze iz zajedničkog posla
U tu svrhu konzorcij se koristi udruženim kapitalom, vrsnim radnim silama i suvremenim tehnološkim i poslovnim metodama
23.10.2012.
16
Karteli
31
Karteli su udruženja poduzeća koja ugovorom nastoje utjecati na tržište u vlastitom interesu i do zakonom dopuštene granice
Ovisno o tome što je predmet ugovora o kartelu valja razlikovati:
• Iznad ili ispod kojih se neće prodavati ili nabavljati robe ili usluge na tržištu Karteli cijena
• Na kojima će pojedine članice kartela nastupati ili neće nastupati Karteli područja
• Preko kojih članice neće izlaziti na neko tržište Karteli kvota
• O jedinstvenim uvjetima poslovanja i nastupa na tržištu Kondicijski karteli
• Usmjereni na snižavanje troškova korištenjem zajedničkih službi, skladišta i sl. Racionalizacijski karteli
• Unutar kojih se svaki član orijentira na pojedine vrste proizvoda i usluga Specijalizirani karteli
• Ostali predmeti njihovih ugovora Ostali karteli
Koncentracija poduzeća
32
Koncentracija ili okrupnjavanje poduzeća je čvršći oblik povezivanja poduzeća pri čemu ona gube svoju gospodarsku i pravnu samostalnost
Udruživanjem poduzeća mogu se stvarati:
23.10.2012.
17
Tipični oblici koncentracije poduzeća
33
Koncerni Holdinzi
Trustovi
U njihovoj je osnovi težnja za snižavanjem troškova, smanjivanjem rizika i povećanjem udjela na tržištu – sve na bazi
ujedinjavanja pojedinačnih potencijala članova
Kocern
34
Koncern je udruživanje više pravno samostalnih poduzeća u jednu gospodarsku jedinicu pod jedinstvenom upravom pa članice gube svoju gospodarsku samostalnost
Ovisno o tome iz kojih su gospodarskih grana postoje
Horizontalni koncerni
• Članovi iz iste gospodarske grane
Vertikalni koncerni
• Poduzeća iz gospodarskih grana koje se nadovezuju
Dijagonalni koncerni
• Stvoreni sa svrhom da se riziko za kapital rasporedi
23.10.2012.
18
Holding
35
Holding poduzeća nastaju kako bi jednostavno držala u vlasništvu dionice drugih poduzeća
Holding je udruženje koje kontrolira jednu ili više drugih kompanija, raspolažući većinskim udjelom njihovih dionica
Obično se nazivaju kompanija majka, vladajuće društvo ili matično društvo koje kontrolira kompanije kćeri, ovisna društva premda su posebne pravne osobe
Konglomerat je poslovna organizacija koja obično obuhvaća holding poduzeće i skupinu podređenih poduzeća koja se bave različitim djelatnostima
Trust
36
Trustovi su velika jedinstvena poduzeća koja nastaju fuzijom većeg broja poduzeća pri čemu una gube svoju gospodarsku i pravnu samostalnost
Imaju dobre uvjete za racionalizaciju proizvodnje i osvajanje tržišta
Temeljna je svrha stvaranja trustova ovladavanjem tržišta – ako se radi o spajanju istovrsnih poduzeća, odnosno podjela rizika – ako je riječ o spajanju poduzeća različitih gospodarskih grana
23.10.2012.
19
Gospodarske komore
37
Gospodarske komore su javnopravne organizacije u koje se dobrovoljno ili obavezno udružuju poduzeća svih ili samo pojedinih gospodarskih grana
Komore se osnivaju s temeljnom svrhom zaštite i usklađivanja interesa njihovih članova i javnih interesa
Zadaće gospodarske komore
38
Zadaće gospodarske komore su da:
unapređuju djelatnosti za koje su osnovane
prate, proučavaju i razmatraju probleme
svojim prijedlozima pomažu u stvaranju ekonomske politike
svojim članovima pružaju tehničku i stručnu pomoć
23.10.2012.
20
39
HVALA NA PAŽNJI !
Prof.dr.sc. Slobodan Ivanović