1

1. Uvod

Od najranijih vremena ovjek ima potrebu za odijevanjem. Razlozi su ponajprije praktine naravi: zatita od klimatskih uvjeta, okolia, insekata, itd. Meutim, onog trenutka kad ovjek na sebe stavi neto drugaiji komad odjee od ostalih, drugima alje signal svoje razliitosti ili statusa u grupi poinje moda.

Preporuke o onome to je danas in svakodnevno nas bombardiraju iz raznih asopisa, reklama, raznih televizijskih emisija, trgovakih izloga, itd. Kreatori mode iz razliitih, kulturnih i ekonomskih centara alju upute, ne samo o modernom, to jest poeljnom izgledu ve usmjeravaju ovjeka na odreeni ivotni stil, na odreene moderne norme o ponaanju i izgledu, a na kraju i nainu razmiljanja. Zbog takvog naina prikazivanja mode, moda je takozvanom potroakom drutvu postala neto vano, izraz, nain ivota. Ona postaje mehanizmom socijalizacije i ekonomske sile, a ujedno i predmet uitka i predmet simbolike komunikacije. Pokuaj da se moda ignorira esto dovodi do suprotnog uinka, a on je da se ba tim ignoriranjem stvara novi modni stil i tako u krug. Svaki pojedinac sudjeluje u stvaranju mode, ali moda doprinosi razvoju linosti svakog pojedinca. Slika 1 Moda nekada Slika 2 Moda danas Izvor: www.cromoda.com/.../profotke/1889girls.jpg2. Povijest modeNain na koji su se ljudi stoljeima odijevali pokazuje drutveni status, bogatstvo, vjeroispovijest, nacionalnost ili osobnost. Moda nastaje meu privilegiranom elitom, oni su nosioci pravila odijevanja, ureenja kua, ponaanja, odravanja tijela ili izbora hrane, to je odraz ponaanja u nekom vremenu. O modi drevnih naroda danas znamo onoliko koliko nam govore slike i sauvani predmeti. Moda je zapravo jako stara - nastala je u onom trenutku kad je ovjek prvi put izradio i, dakako obukao, odjevni predmet bez opipljive svrhe - osim one ukrasne.1 Dodaci odjevnim predmetima, poput ukrasnih eljeva, broeva i nakita, odigrali su znaajnu ulogu u nastanku i razvoju modnih trendova. Stoljeima se europska moda, i enska i muka, mijenjala prema sposobnosti i inovativnosti velja na dvorovima vladara. Odjevne predmete su same izmiljale prema proporcijama gospodara ili su udovoljavale njihovim eljama.Slika 3 Odjea prvih ljudi

Izvor: http://www.moda.hr/1742.aspxU prouavanju problema mode javljaju se problemi razlikovanja same mode od odijevanja i povijesno locirnje same pojavu mode. za renesanse predvodnici europske mode bili talijanski gradovi-drave koji su se bavili trgovinom s Istokom i tako prvi dolazili u doticaj s raznolikou i raznovrsnou istonjake tkanine. Najvea trnica robe izmeu Istoka i Zapada bila je ona u glavnom gradu Bizanta - u Carigradu. Prijevoz tkanina nije uvijek bio lagan i isplativ posao. Bizantski carinici ponekad bi jednostavno zaplijenili odve otmjene i lijepe materijale uz obrazloenje da su preotmjeni za Europljane. Kad je poetkom pedesetih godina 15. stoljea u Firenzu, tada mono poslovno sredite dinastije Medici, doao sam bizantski car (traei pomo Zapada za obranu od Turaka koji su potpuno opkolili Carigrad) Firentinci su bili zadivljeni raskonim tkaninama, zlatnim vezovima, turbanima, krunama i nakitom. Naravno da su ga kopirali, i to svoje iskustvo proirili itavom Europom.

Ljubav prema modi u povijesti nije se bitno razlikovala od dananje, aristokracija i bogato graanstvo ostalih europskih drava 18. stoljea vjerno su modom pratili ono to se nosi u Parizu. Djevojke su troile, a esto i potroile svoje miraze na krpice i modne dodatke.Slika 4 Haljina iz Napoleonovog doba

Izvor: http://www.moda.hr/Content/Article.aspx?id=1742&pg=4Tehnolokim napretkom nuno je dolazilo i do promjena u drutvenim odnosima. Francusko Drugo carstvo (Napoleon III. i carica Eugenija) naznailo je vrijeme kad visoka moda nee biti privilegij samo aristokracije. To je i vrijeme kad se pojavila i pret-a-porter moda. Niske cijene i injenica da je to gotov proizvod koji odmah nakon kupnje i nosi, postala je ubrzo popularna i poeljna, a moda je tako postala dostupna irem drutvenom sloju. Posvuda su nicale trgovine takvom robom. Parika moda postupno je prodirala u sve krajeve Francuske i Europe. Naravno, socijalna razlika nije se brisala, odijevanje je i dalje odavalo pripadnost klasi. Industrijska proizvodnja svih vrsta modnih tkanina pomogla je da se i odjei dodaju raznorazni dodaci i dekoracije. Kemijska industrija poela je proizvoditi i sintetika vlakna. Svoj doprinos dao je i automatski tkalaki stan. Pojeftinile su tkanine, razvili su se veliki duani. Tada se pojavljuje i standardiziranost veliina. U proizvodnom procesu postoji nulti model na temelju kojeg slijedi niz modela iste veliine. Tako je poelo industrijsko doba u modi.3. Sociologija modeSociologija mode jo je nedovoljno konstituirana sociologijska disciplina, ali se fenomenu mode posveuje sve vea panja. Razlog tome je to moda ne obuhvaa samo odijevanje ve i polazne oblike svakidanjice u raznim oblicima ovjekove ekspresije. Temeljno naelo mode je prolaznost budui da ona zahtijeva sljedbenike i masovni prihvat. Uzroke i slijed modnih promjena nemogue je uoiti, ali nepobitna je injenica da se one konstantno dogaaju. Kao takvi utjeu i na razvoj ekonomije. Posjedovanje razliitih ''modernih'' predmeta esto predstavlja simboliki element drutvenog statusa.

U dananje vrijeme fenomenu mode se posveuje sve vea panja, a razlog je to moda ne obuhvaa samo odijevanje ve i prolazne oblike svakidanjice u raznim oblicima ovjekove ekspresije. Moda je, prema mnogima, jedan od oblika komunikacije pojedinca s grupom, pojedinca s drutvom, drutvene klase s drutvenom klasom, jednog spola s drugim. Razliite interpretacije razlika (kao i njihovih uzroka i posljedica), koje u modno odijevanje unose kategorije spola i drutvene klase, vrlo su zanimljive.Primjeujemo kako je fenomen mode zauzeo visok poloaj te posto jedan od prioriteta u ivotu ovjeka. Prodor potroakog drutva, stalni poticaji na troenje, bombardiranje reklamama svih vrsta te este promjene trendova u proizvodnji uvjetovali su uestale pokuaje racionalnog objanjavanja, traenja zakonitosti ili smisla modnih kretanja. Izgleda, na prvi pogled da se radi o nevanom pitanju, koje moe zanimati samo uzak krug strunjaka; meutim u tome je pitanju ukljueno ujedno i pitanje, sudbonosno za kulturu svakog naroda, o mogunosti spoznaje kulturnih vrijednosti.

Danas modnim trendovima svatko dodaje svoj neki osobni peat kojim eli izraziti svoj osobni stil i image ivota i uvjerenja u kojima ivi, pri emu uviamo da se moda uvukla u sve slojeve drutva za razliku do negdje prije kada je to bila samo povlastica viih slojeva. Dosta je esta pojava da nii slojevi ljudi diktiraju tojest da vii slojevi od niih preuzimaju odreene modne stilove to se naziva "ulinom modom" koja najee nastaje spontano, ali je opet karakteristina za odreeno podneblje i kulture. To nam govori da moda slui za povezivanje pojedinaca istog poloaja to ju ini vanim elementom u svakodnevnom drutvenom ivotu odreene kulture.

4. Pojam modeJedna od dananjih najpriznatijih i najpoznatijih teoretiarki mode, Ingrid Loschek, njemaka modna znanstvenica, definira modu na slijedei nain: "Moda je za ovjeka sredstvo identifikacije i socijalizacije, simbolika komunikacija sa ostatkom svijeta, obaveza prestia, predmet uitka i primijenjena umjetnost. Iz te definicije uviamo kolika je irina same mode, tj. kroz kolike se segmente ljudskog ivota ona protee.Gledajui kroz povijest, moda, koja dolazi od latineske rijei modus - nain, a odnosila se na vrstu i nain ivota nekog naroda, prvenstveno na osebujnost odjevanja. Termin se i danas obino primjenjuje na odijevanje, frizuru, pokustvo, nakit, pravila javnog ponaanja, naine zabavljanja, ali i na tendencije i kriterije koji vladaju u knjievnosti, likovnim umjetnostima, glazbi itd.Slika 5 1914 Chevrolet

Izvor: www.whendidithappen.com/wdih/autos/1920.htmNo, pojam mode ne mora se nuno odnositi samo na odijevanje, ona je danas jednako pristuna i u ostalim segmentima ivota od prehrane, automobila, zabave, do glazbe, itd.Za modu moemo rei da je tipian oblik rastronosti, a najlake s euoava u odijevanju, a tu se istie i pojam novane ljepote koj ukazuje kak je ono to je skupo takoer i lijepo.

Moda je proizvod klasne podjele, tako s jedne strane znai povezivanje s ljudima istog poloaja, jedinstvo kruga koji karakterizira, a upravo time i ograivanje te grupe od onih niih od nje, njihovu karakterizaciju kao nepripadnih toj grupi. Povezivanje i razlikovanje dvije su osnovne funkcije mode koje se neodvojivo spajaju.4.1. Pojmovi moda i stil

U sociologiji se u irem smislu rijei, moda svrstava u sociologiju kulture. Iako se pojmovi moda i stil esto poistovjeuju, tu postoji razlika unato nekim srodnim elementima. Jedan od najpoznatijih modnih kreatora, Yves Saint Laurent2, izjavio je kako mmoda blijedi, ali stil traje vjeno. ta izjava najbolje ocrtava razliku izmeu ovih slinih i komplementarnih pojmova.

Modu najee odreuju modni kreatori ili trendsetteri, dok svoj vlastiti stil odreujemo upravo mi sami. Moda u umjetnosti (knjievna, glazbena i dr.) esto ide u korak sa stilom. No sam pojam stila pojavljuje se u povijesti umjetnosti i oznaava osobitost u strukturi, ukusu i grai te djeluje kao neraskidiva cjelina drugaija od onih koje su mu prethodile, tako svaki novi stil postaje moderan, a polaskom mode tog stila, on pada u zaborav. No ponekad s emoda ustali kada stil nestane ili ga zamjeni neki drugi. Tako i neki demodirani stilovi ponovno ulaze u modu.

Moemo zakljuiti da je stil idejni pokret koj se utjelovljuje u nekoj umjetnikoj strukturi, dok moda ne mora imati uporite u tako dubokim razlozima, to jest stil se vee za umjetnost, a moda za ivotni stil to je povezano sa sustavom materijalnih vrijednosti odnosno sa novcem i bogatstvom gdje je neki predmet to je skuplji istovremeno je i ljepi i poeljniji.

4.2. Moda i ki

Usko povezan s modom je i termin ki. Teoriju kia postavio je teoretiar Thorstein Veblen. Iako bi prva pomisao bila na bljetavi, veliki, napadni nakit, rije ki dolazi od njemake rijei kitsch, a oznaava popularnu i komercijalnu umjetnost, proizvod masovne kulture.

Ki je u biti imitacija stilova elite, tojest viih drutvenih slojeva, jeftina kopija nekog originalnog predmeta koj se smatra elegantnim. To je nezaobilazan pojam u modi jer se neki stil u svoje vrijeme moe smatrati kiem (npr. secesija), a nakon njegove revalorizacije on dobiva nova svojstva i vrijednost te se smatra vrhunskom umjetnou.

Slika 6 Secesijski detalj s kue Kalina, jedne od najlijepih zgrada u Zagrebu

Izvor: http://www.flickr.com/photos/durica/1590606578/4.3. Moda u odijevanju

U dananje vrijeme opeprihvaeno je shavaanje da sama pojava odjee nije vezana uu potrebu za pukom zatitom tijela. U prirodi mode lako je zamjetljiva crta egzibicionizma - moda ne moe disati skrivena od oiju javnosti, ve eli pozornicu. Ve spomenuti Thorstein Veblen skrenuo pozornost na dvije funkcije odjee: stvarnu i simboliku. Simboliki gledano, odjea je odraz klasnog drutvenog poretka. Haljina bogate graanke s kraja 19. stoljea, prepuna nabora i ipki, nije uope praktina, ve joj je svrha ukazati na gospodarsku mo klase, nametnuti ukus pripadnicama niih klasa i pokazati razliku drutvenih uloga spolova (uloga ene je posve pasivna, ona samo svjedoi o statusu svog mukarca). Neto drukiji pristup imaju nove klasne teorije koje odbacuju elitistiki obrazac irenja mode i akcentiraju vanost stila koji koriste nie klase da bi iskazale bunt vladajuoj klasi i pripadajuem joj sustavu vrijednosti.4.4. Drutveno znaenje mode

Moda se moe shvatiti i kao nain vanjskog dranja koje poiva na nagonu za imponiranjem, vaenjem, oponaanjem, kao i na erotskoj privlanosti. Moda je samoprikazivanje, ali i prikaz naina ivota i miljenja barem jedne grupe ljudi u odreenom vremenu.Za modne oboavatelje biti u trendu svakako postaje sve tee jer praenje trendova iziskuje poprilinu potronju financijskih sredstava, a modne kue poput Gucci, Louis Vuitton i Burberry pokuavaju potroaima datiupravo to oni ele.

Trendseteri troe mnogo novca, a itav proces odijevanja postaje vrlo demokratian jer se primjerice velike modne kue trude dati svojim klijentima to oni ele, iako se ini da samo dizajneri kreiraju trendove.

5. Moda kao fenomenModa je zasigurno drutveni fenomen. Kao pojavu nalazimo je u svim dosadanjim povijesnim razdobljima, ali u suvremenoj svakidanjici kojoj je potronja jedna od bitnih odrednica, nagovor na promjenu, na neto novo, na modno, ima izuzetno znaenje. Ona je najprije proces stalnih promjena u odijevanju u najirem smislu (eventualno uvaavajui dobne, spolne, dnevne, staleke, statusne i profesionalne razlike u odjei) koje nemaju krajnju svrhu u smislu ispitivanja, iskuavanja i usavravanja odjee kako bi se postiglo ono najbolje i dospjelo do konanog najboljeg rjeenja.

Fenomen mode nije nikakav kulturni epifenomen, pa e poznati filozof prema miljenju Eugen Finka svi fenomeni svakidanjice, pa i moda, mogu biti povodom za filozofsko promiljanje. Fink smatra da govoriti o modi ne znai naruavati ozbiljnost filozofskog miljenja, budui da je moda znakovito svjedoanstvo ljudske kulture, atribut ovjenosti, iskaz osobnosti. Najizravnije utjee na ovjekov odnos spram sebe i svojega tijela.

Svojim nastankom i povijesnim preinakama odjea nije puka zatita tijela, ona je i nositelj mitskih znaenja, religijske simbolike, socijalna odrednica i simbolika komunikacija. Moda je i sredstvo identifikacije i socijalizacije, prijepor s okolnim svijetom, obveza prestia, predmet uitka i primijenjena umjetnost.6. Potroako drutvo i modaIndustrijsko drutvo koje se transformiralo u postindustrijsko ili drutvo masovne potronje dovelo je do ubrzanog tempa ekonomije i industrije to oito znai da mode vie ne mogu biti tako skupe kao u ranijim vremenima kada je skupou prve kupovine ili napore u mijenjanju ponaanja i ukusa nadoknaivala duina trajanja mode. to vie neki predmet podlijee brzoj promjeni mode, to je jaa potreba za jeftinim proizvodima njegove vrste. Tu dakle nastaje karakteristian krug- to se bre mijenja moda, to stvari mogu postati jeftinijima, a to one postaju jeftinijima deavaju se bre promjene mode koje potiu potroae i prisiljavaju proizvoae.Ipak, sve vea uloga koju u modnim diktatima imaju iroke mase potroaa samo je prividno znak vee demokratizacije. U stvarnosti e i dalje predvladavati nametanje odozgo, jer e proizvodnja robe i njezina raspodjela i nadalje ostati u rukama industrijalaca i trgovaca, a ne u rukama brojne potroake publike. Prijelaz modnih kanona s vladajuih klasa na podreene je odraz ne toliko demokratizacije mode, ve stilskog poravnavanja drutva u kojem ivimo. Isplativost i rast luksuzne industrije osigurana omasovljavanjem potroaa betonirana je i preuzimanjem dijela trinog kolaa od brendova za tzv. srednju klasu. I domaa je metropola postala poprite irenja duana s luksuznim odjevnim predmetima.Ljude se uvjerava da troe vie nego to im je zaista potrebno, a to je uzrok mnogih nevolja u modernom drutvu. Idealan i ekstreman primjer rastronosti je upravo moda i ona kao takva pospjeuje prodaju i ubrzava obrtanje kapitala. Pitanje to ili tko pokree modne promjene ima zato vie odgovora, ali nijedan nije pravi-istovremeno, to je pojedinac doveden u podatno stanje reklamom i potroakom propagandom (modne ) industrije, ali to su i modni kreatori, asopisi, javnost, trgovina, industrija, reklama, uzori..

Porastom individualizacije u drutvu estetska dimenzija ivota dobiva sve vei znaaj. Moderna refleksivnost koja je tipina za suvremenog pojedinca openito je u vezi sa samokontrolom i samopromatranjem. Pojedinac ne samo da kontrolira i oblai se u skladu sa slikom i modelom samog sebe ve i iznova interpretira i neprestano radi na toj slici ili idealu. Ljudi se danas definiraju kroz poruke koje alju drugima, putem dobara koja posjeduju i praksa koje izraavaju i pokazuju. Manipuliraju ili upravljaju svojim izgledom i tako stvaraju i odravaju osobni samoidentitet. Identitet vie nego ikad postaje stvar osobnog izbora vlastitog imagea; pojedinci su sve vie prisiljeni odabirati vlastite identitete. Moderni pojedinac svjestan je toga da se ne izraava samo svojom odjeom , nego i vlastitim domom, namjetajem, dekoracijama, autom i ostalim pojavama koje se itaju u pojmovima posjedovanja ili nedostatka ukusa.7. Moda kao kod komunikacijeModa se u svakodnevnom ivotu namee kao kulturni kod komunikacije. Putem simbola, modnih dodataka, ukrasa, minke, boja, oblika frizure, itd. modno je odijevanje i stil nositelj znaenja, poruka, obavijesti, informacija. Moda se temelji i izgrauje na vie ili manje racionaliziranom kodu. U odjei, na primjer, tradicionalno je kodirano je li ena udana, koje je nacionalnosti, religijske konfesije, stalea, profesije, ali su isto tako kodirane i istananije poruke o seksualnim sklonostima, svjetonazoru, stilu ivota, trenutnom raspoloenju, o bavljenju vrstom sporta.. Naravno, logino je da nastaje problem sukladnosti i proturjeja izmeu izvanjskog izgleda i stanja ili poloaja nositelja odjee; javlja se mogunost prikrivanja, maskiranja, dezinformiranja. Modna paralingvistika prouava jezik- gramatiku i sintaksu odjee. Ako govor odjee shvatimo kao emitiranje informacija u okolinu, tada modna odjea moe postati predmetom teorije informacija. Odjea pokazuje pripadnost i diferencijaciju i time iz mogueg kaosa u vanjskom izgledu (koji bi nastao uniformiranjem pripadnika drutva) stvara red i spreava entropiju.8. Moda i ekonomija

U dananje doba moda je jedan od pokretaa suvremenih trinih ekonomija.Nain na koj moda utjee jedna je od temeljnih sastavnica potroakog drutva te brzina smjenjivanja modnih pravila, izazvanih industrijskom proizvodnjom i obrnuto, postaje sve intenzivnija, a aktuelnost se svodi na jednu sezonu, a esti i krae to dovodi do toga da kupljeni proizvod gubi na cijeni, to jest umanjuje mu se vrijednost, postaje stari, te se zamjenjuje novima, ili prividno drugaijim, to jest modernijim predmetom. Na taj nain stvoren je izraz perpetuum mobile (vjeito kretanje), koji se ciklino obnavlja, ali nikad u potpuno istom obliku kao to je bila nekada. Pojam retromode nije doslovno vraanje na staro, ve podsjeanje na staro. Smatra se da se na svakih dvadesetak godina, koliko je potrebno da stasa nova generacija koja ne pamti nekadanju modu, osvjeava sjeanje i koncept karakteristian za neku raniju modu. Moemo zakljuiti kako su modne veze usko povezane sa zakonima moderne ekonomije. Naime, ekonomski motivi nalau da to vie neki proizvod podlijee brim i intenzivnijim modnim promjenama, to jaa potreba za jeftinijim proizvodom njegove vrste. Pa tako proizvodi postaju jeftiniji, ali im pada kvaliteta to je jedan od razloga kraeg roka trajanja. Drugi je razlog je puka elja za novinom, odnosno osmiljavanjem vieg novog izgleda, a manje izmjenom bazine funkcije proizvoda. Najbitnije svojstvo proizvoda je njegov novi dizajn, a najmoniji mehanizam za plasman proizvoda masovne proizvodnje je robna estetika.Sutinski imperativ mode, to jest zakonitosti po kojoj ona funkcionira je standardizacija koja se usko vee sa globalizacijom. Standardizacija uvodi novinu u opu i univerzalnu upotrebu, te kada ona to prestaje biti, uvodi novu, slikovito reeno modu prvo konzumira dio grupe, dok ju cjelina polako prihvaa, te kada ju prihvati ona prestaje biti moderna te dolazi do lansiranja drugih novina, i tako u krug.Vizualni identitet odreuje stil ivota koj moemo birati, te po elji, mijenjati. Jedina norma vizualnog identiteta, lei u injenici da svi pripadamo potroakom drutvu. Iako nam moda dozvoljava individualnost u odabiru i izgledu, ona pojedinca, isto tako, vodi na put kojim svi idu, jer su mogunosti razlikovanja, izraavanja te individualnosti, bez obzira na vlastiti stil, negdje limitirane. Pojedinac, ak i kada ne sudjeluje u modi, kada ju ignorira, koliko god to danas bilo teko jer je ona svuda oko nas, on i dalje sudjeluje u toj modi jer samim suprotstavljanjem te negiranjem modnih normi ne postaje slobodan ve stvara obrnutu sliku mode, to jest antimodu u kojoj se javlja ekscentrinost, elja za protestom i za individualnou, ime s eopet ulazi u modu i stvara zaarani krug gdje moda dovodi do antimode koja opet ulazi u modu to utjee na potronju.

Centri mode i njihovi modni tvorci, to jest kreatori ili dizajneri, su u neprekidnoj interakciji sa modnim konzumentima. Oni osmisle neku modu, odnosno trend, prezentiraju je po sezonama, dva do etiri puta godinje, liniju promoviraju potencijalnim nosiocima reklamnom kampanjom te je plasiraju na trite. U dananje doba u kojemu je jedino profit ono to je vano, da bi ostvarila svoju financijsku dobit, dananja moda je razvila monu propagandu putem reklama u modnim asopisima kojih je sve vie i vie, na bombastinim bilbordima, putem raznih televizijskih sadraja od reklama pa do cijelih emisija itd. Takoer se profit pronaao i u savjetovanju samih kreatora koji nas savjetuju to je in u narednoj sezoni putem svojih najnovijih kolekcija. Moda jedan od temeljnih pokretaa suvremenih trinih ekonomija i neodvojiva je od opsjedajue, blistave nagovorne reklame ija je svrha da nas odvrate od prologodinje garderobe i navedu da kupimo nove modele.Propadanje kreditnog trita, steaji nekih od najveih globalnih financijskih institucija, kao i kriza koja trese najjaa svjetska gospodarstva injenice su koje nisu previe utjecale na trite luksuznih dobara. Za to trite svakako nee biti problema u budunosti budui da biljei dvoznamenkaste stope rasta. Datamonitor predvia da e globalni izdatak na luksuzne proizvode dosegnuti sjajnih 450 milijardi dolara do 2012. godinu. Prema njegovu izvjeu, brojka se odnosi na maloprodaju luksuznih dobara odnosno odjee, modnih dodataka, nakita, satova, parfema i kozmetike prema brendovima s jakom prisutnou diljem svijeta. Smatraju da e trite koje je u 2007. vrijedilo 263 milijarde dolara ubiljeiti rast od 71 posto do 2012. godine.Jedina borba koja pred njima stoji jesu irenje i nove akvizicije. Razlog tomu jesu svakako brzorastua trita, kao to su Kina, Indija i Rusija. Rast standarda u tim zemljama generira visoku potranju za visokom modom i luksuznim dobrima emu svakako nastoje udovoljiti velike kompanije. Slika 7 Rast i razvoj industrije na Istoku generira potranju za luksuzom

Izvor: http://www.live.ba/files/images/3249_2415762751_ec828e984b.jpgPrimjerice, talijanske kompanije koje se veinom nalaze u rukama pojedinih obitelji unato iznimno nepovoljnom razdoblju za takav potez izlaze na trite inicijalnih javnih ponuda kako bi skupile sredstva i tako iskoristile trenutak za zaradu na gladnim tritima. U najblioj budunosti bi to mogli uiniti Giorgio Armani, Prada, Dolce & Gabbana, Roberto Cavalli and Salvatore Ferragamo. Usporedbi sa '60-im godinama prolog stoljea kada je, primjerice, luksuzna odjea bila pristupana samo nekolicini sofisticiranih bogataa, ta je trina nia danas postala dostupna svima. Dakle, porastu tog trita pomae i redefiniranje pojma kvalitete i ekskluzivnosti. Danas se boica slavnog parfema "No. 5" pod brendom Coco Chanel prodaje svaki 30 sekundi.

irenjem distribucijskih kanala na nain da se na svakom aerodromu mogu kupiti Gucci cipele, te masovnim marketingom s koritenjem slavnih lica industriji je osiguran uspjeh. Dakako, na uspjenost industrije, kao i svi drugi trendovi, utjecao je i premjetaj proizvodnje u zemlje sa jeftinijom radnom snagom. Primjerice, Louis Vouiton je najavio otvaranje tvornice cipela u Indiji dok Armani koristi kinesku radnu snagu.Oni koji su uspjeli zadrati proizvodnju u Europi esto profitiraju na ilegalnoj radnoj snazi tako da se torbica s realnom cijenom od 120 dolara u skupom duanu proda po deset puta veoj cijeni. Pitanje zaliha u ovoj je industriji rijeeno otvaranjem tzv. outleta3.

9. Zakljuakto je to moda? Jednostavna ekonomija. Modni kreatori moraju plasirati neku novinu da bi proizvodnja robe bila rentabilna. Fenomen mode svakodnevno utjee na nae ivote iako toga esto nismo svjesni. Ona je dio kulture i nemogue je u njoj ne uestvovati. Moda u odijevanju vjerojatno je najizrazitiji primjer tog utjecaja.U suvremenom drutvu vizualni identitet najmanje odreuje tradicija (naslijeeni nain oblaenja i uljepavanja narodna nonja, socijalni status i slino.), a vie masovni mediji koji reklamiraju razne kreatore i modne kue. Mehanizam mode jedna je od temeljnih sastavnica potroakog drutva te omoguuje da se kakvom kupljenom proizvodu veoma brzo umanji vrijednost i da ga se nadomjesti esto tek prividno novim, modnim. Industrijsko drutvo koje se transformiralo u postindustrijsko ili drutvo masovne potronje dovelo je do ubrzanog tempa ekonomije i industrije to oito znai da mode vie ne mogu biti tako skupe kao u ranijim vremenima kada je skupou prve kupovine ili napore u mijenjanju ponaanja i ukusa nadoknaivala duina trajanja mode. to vie neki predmet podlijee brzoj promjeni mode, to je jaa potreba za jeftinim proizvodima njegove vrste. Tu dakle nastaje karakteristian krug - to se bre mijenja moda, to stvari mogu postati jeftinijima, a to one postaju jeftinijima deavaju se bre promjene mode koje potiu potroae i prisiljavaju proizvoae. Danas postoje ipak puno vee mogunosti i puno vea liberalnost u modi nego ikada. Moda je nekada znaila apsolutizam, danas je ona zapravo prostor za slobodu i kreativnost za one koji to izaberu. Osoba moe s punom slobodom odbaciti ono to joj se ne svia u dananjoj modi i stvoriti svoj stil. Drutvo danas vie nego ikada prihvaa individualnost, isticanje i posebnost iako i to vodi u zaarani krug. Temeljno naelo mode je prolaznost budui da ona zahtijeva sljedbenike i masovni prihvat pa moemo rei da je moda carstvo prolaznog, te da je sve vie modernih ljudi, a sve manje ljudi sa stilom.Za kraj moemo spomenuti (istinitu ili ne) opservaciju Yves Saint- Laurenta- ve odavno nije moderno biti moderan.

10. Literatura1.Ivanovi, Z.: Metodologija izrade znanstvenog i strunog djela, Hotelijerski fakultet,

Opatija, 19962.http://uk.geocities.com/balihar_sanghera/cmefashion.html3.http://www.hermeslab.it/public/FET2004-09eng.pdf4.http://www.marginalrevolution.com/marginalrevolution/2004/01/howdoeshighf.html5.http://idealna.com/index.php?option=com_content&task=view&id=727&Itemid=906.http://infoz.ffzg.hr/afric/MetodeII/Arhiva02_03/LucicBl.htm7.http://www.tajnaveza.net/clanci/tisak.shtml8.http://www.poslovni.hr/93500.aspx9.http://www.moda.hr/1742.aspx10.http://klik.vecernji.hr/art/4303611.http://www.javno.com/hr/moda/clanak.php?id=16629212.http://www.zvonik.rs/arhiva/165/pitanja.html13.http://www.hsd.hr/revija/pdf/1-2-2003/07-moda-u-drustvu-odak-1-2-2003.pdfPopis ilustracija:1. Slika 1 Moda nekada 1 Izvor: www.cromoda.com/.../profotke/1889girls.jpg2. Slika 2 Moda danas 1 Izvor:www.cromoda.com/.../profotke/1889girls.jpg3. Slika 3 Odjea prvih ljudi 2 Izvor: http://www.moda.hr/1742.aspx4. Slika 4 Haljina iz Napoleonovog doba 3 Izvor: http://www.moda.hr/Content/Article.aspx?id=1742&pg=45. Slika 5 1914 Chevrolet 5 Izvor: www.whendidithappen.com/wdih/autos/1920.htm6. Slika 6 Secesijski detalj s kue Kalina, jedne od najlijepih zgrada u Zagrebu 7 Izvor: http://www.flickr.com/photos/durica/1590606578/7. Slika 7 Rast i razvoj industrije na Istoku generira potranju za luksuzom 11 Izvor: http://www.live.ba/files/images/3249_2415762751_ec828e984b.jpg1 U arheologijskim nalazima najstariji naeni prikaz ovjeka za kojeg bi se moglo kazati da ima cjelovitu odjeu, predstavlja amana koji odjeom oponaa jelena. Oito je da je svrha njegova odijevanja kultno- ritualna ili magijska. Svi se ozbiljniji povjesniari odjee slau da su i pri prvim mijenama vanjskog izgleda tijela na djelu bili kultni, obredni i magijski razlozi ''mitskoga ovjeka''

2 Yves Henri Donat Mathieu-Saint-Laurent je bio jedan od najpoznatijih HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Francuska" \o "Francuska" francuskih modnih kreatora i HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Kostimografija" \o "Kostimografija" kostimografa. S 19 godina poinje raditi za Christiana Diora, a nakon njegove smrti u 21. godini preuzima upravljanje nad modnom kuom Dior. Sredinom ezdesetih osmislio je luksuznu ensku HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pr%C3%AAt-%C3%A0-porter&action=edit&redlink=1" \o "Prt--porter (jo nije napisano)" prt--porter liniju Saint-Laurent Rive gauche. Bila je to linija industrijski, masovno proizvedene dizajnerske odjee, koja je bila dostupna u istoimenom lancu prodavaonica. Popularizirajui na taj nain prt--porter, pridonio je demokratiziranju mode, koja je postajala dostupnija irem krugu potroaa.

3 Outlet duan gdje se prolosezonska roba prodaje se po iznimno nioj cijeni, no jo dovoljno visokoj da proizvodnja ostaje isplativa.

PAGE 15