Dubrovačke ljetne igre kroz povijest
-
Upload
ivancica-karlovic -
Category
Documents
-
view
142 -
download
1
Transcript of Dubrovačke ljetne igre kroz povijest
![Page 1: Dubrovačke ljetne igre kroz povijest](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081418/55cf98ed550346d0339a8132/html5/thumbnails/1.jpg)
Dubrovačke ljetne igre kroz povijestIvančica Karlović
![Page 2: Dubrovačke ljetne igre kroz povijest](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081418/55cf98ed550346d0339a8132/html5/thumbnails/2.jpg)
SADRŽAJ
1. UVOD
2. Dubrovnik
3. Dubrovačke ljetne igre Povijesni okvir
Začetak Dubrovačkih ljetnih igara
Razvoj
O igrama
Libertas
Nagrade
Igre danas
4. Izvori
![Page 3: Dubrovačke ljetne igre kroz povijest](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081418/55cf98ed550346d0339a8132/html5/thumbnails/3.jpg)
UVOD
„Dubrovnik je jedinstvena pozornica na svijetu, otvorena nebu, pokretna, mobilna i prikladna za
svaki književni izraz. …
Grad od kamena i sna.”
Jure Kaštelan
![Page 4: Dubrovačke ljetne igre kroz povijest](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081418/55cf98ed550346d0339a8132/html5/thumbnails/4.jpg)
UVOD- DUBROVNIK
Uspješan razvoj Dubrovnika u prošlosti uvjetovan povoljnim zemljopisnim smještajem
Pojačani promet između istoka i zapada, za vrijeme i nakon križarskih ratova, potaknuli su u 12. i 13. stoljeću razvoj pomorsko-trgovačkih središta poput Dubrovnika→ Oslobađa se Mletačkog utjecaja
u 14. stoljeću (uz Veneciju i Anconu) postaje najznačajnija pomorsko-trgovačka sila Jadrana
15. stoljeće- samostalno biranje kneza i vijećnika, kovanje novca i državna zastava s likom sv. Vlaha, samostalno zakonodavstvo
![Page 5: Dubrovačke ljetne igre kroz povijest](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081418/55cf98ed550346d0339a8132/html5/thumbnails/5.jpg)
16. stoljeće- Zlatno doba Dubrovačke Republike (pomorska trgovina, razvijena mornarica) Materijalno blagostanje, osjećaj sigurnosti i slobode→
formirana kultura življenja u humanističkom duhu i potaknut kreativan stvaralački polet
dometi u urbanističkom i graditeljskom razvoju koji se zadržao do danas u književnosti i pjesništvu (Marin Držić, Ivan Gundulić), znanosti (Ruđer Bošković) i drugim vidovima umjetnosti i kulture
potres 1667.! ukinuće Dubrovačke Republike 1808., pripajanje
ostatku Dalmacije i Hrvatske 1815.
![Page 6: Dubrovačke ljetne igre kroz povijest](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081418/55cf98ed550346d0339a8132/html5/thumbnails/6.jpg)
Dubrovačke ljetne igre
![Page 7: Dubrovačke ljetne igre kroz povijest](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081418/55cf98ed550346d0339a8132/html5/thumbnails/7.jpg)
Povijesni okvir
U vrijeme osnutka diljem Europe nastajala brojna kazališna i glazbena događanja
O turizmu kao o masovnom fenomenu može se govoriti unazad šezdesetak godina. Nakon Drugoga svjetskog rata najprije je došlo do obnavljanja turističke infrastrukture uništene u ratnim razaranjima i njezine nacionalizacije, a istodobno su se počeli osnivati nacionalni parkovi i parkovi prirode te dramski, filmski i glazbeni festivali- među njima i Durovačke ljetne igre
![Page 8: Dubrovačke ljetne igre kroz povijest](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081418/55cf98ed550346d0339a8132/html5/thumbnails/8.jpg)
1933. u Dubrovniku je održan čuveni svjetski kongres PEN-klubova→ na poljani pred Kneževim dvorom Hrvatsko narodno kazalište iz Zagreba u režiji Tita Strozzija, izvelo pastirsku igru Ivana Gundulića Dubravka. Veliki uspjeh ovog muzičko-scenskog spektakla u autentičnom povijesnom ambijentu doveo do ideje o potrebi osnivanja redovnog Dubrovačkog ljetnog festivala
![Page 9: Dubrovačke ljetne igre kroz povijest](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081418/55cf98ed550346d0339a8132/html5/thumbnails/9.jpg)
Začetak Dubrovačkih ljetnih igara
5 godina nakon završetka 2.svjetskog rata, 1950., utemeljene Dubrovačke ljetne igre
Hamlet, Tvrđava Lovrijenac, Dubrovačke ljetne igre, 1952.
![Page 10: Dubrovačke ljetne igre kroz povijest](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081418/55cf98ed550346d0339a8132/html5/thumbnails/10.jpg)
Razvoj
1950. Na poljani pred Isusovačkom crkvom održan niz koncerata, pet
dramskih naslova i lirska večer
izvođeni Ivan Lukačić, Ivan Mane Jarnović, Marin Držić (Dundo Maroje, Skup) , M. Benetović (Hvarkinja), nepoznati autor 17. st. (”Ljubovnici”), te dubrovačka obrada Moliera iz 18.st.
1951. najveća programska inovacija bila je uvođenje u repertoar baleta i
opera
predstava Plakir Marina Držića - reditelj Marko Fotez i scenograf Miše Račić osmislili u prostoru parka Gradac
↓
postavljanjem predstave u autentičnom ambijentu počinje tradicija dubrovačkog ambijentalnog kazališta
![Page 11: Dubrovačke ljetne igre kroz povijest](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081418/55cf98ed550346d0339a8132/html5/thumbnails/11.jpg)
Djela Marina Držića, Nikole Nalješkovića, Ivana Gundulića i Ive Vojnovića postala su okosnica dramskog programa
spoznaja o važnosti ambijentalnosti → mogućnost ambijentalnog sažimanja klasičnih europskih dramskih djela s trgovima, palaćama, tvrđavama i parkovima Dubrovnika
1952.
Marko Fotez postavlja Hamleta na Tvrđavu Lovrjenac, koja ubrzo postaje poznata u svijetu kao idealan scenski prostor za ovu predstavu kao i ostala vrhunska ostvarenja svjetske literature
1973.
jedrenjak “Santa Maria”
Početak sedamdesetih – nekonvencionalne dramske forme
![Page 12: Dubrovačke ljetne igre kroz povijest](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081418/55cf98ed550346d0339a8132/html5/thumbnails/12.jpg)
O igrama
najstarija je kulturna institucija u Hrvatskoj
jednom godišnje od 10. srpnja do 25. kolovoza
Osnivač i vlasnik→ grad Dubrovnik
mjesto susreta, ideja i novih projekata
Temeljno estetičko polazište programa zadano upravo baštinom i dubrovačkom ambijentalnošću
![Page 13: Dubrovačke ljetne igre kroz povijest](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081418/55cf98ed550346d0339a8132/html5/thumbnails/13.jpg)
Lokacije
Akvarij Knežev dvor Palača Sponza
Ispred Crkve
sv.Vlaha
• Crkva sv. Ignacija• Držićeva poljana• Kupalište Šulić
![Page 14: Dubrovačke ljetne igre kroz povijest](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081418/55cf98ed550346d0339a8132/html5/thumbnails/14.jpg)
Ljetnikovac Skočibuha Otok Lokrum Boškovićeva poljana
Poslijediplomsko središte Dubrovnik
Tvrđava Revelin
![Page 15: Dubrovačke ljetne igre kroz povijest](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081418/55cf98ed550346d0339a8132/html5/thumbnails/15.jpg)
Libertas
Jedna od zastava Dubrovačke republike imala je natpis "libertas„ (lat.sloboda)
Ta se zastava koristi prilikom otvorenja Dubrovačkih ljetnih igri, kada se podiže na Orlandov stup uz stihove Himne slobodi
"Non bene pro toto libertas venditur auro"
![Page 16: Dubrovačke ljetne igre kroz povijest](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081418/55cf98ed550346d0339a8132/html5/thumbnails/16.jpg)
Nagrade
ORLANDO
Od 1976. dodjeljuju se nagrade Hrvatske radiotelevizije za najbolja dostignuća u glazbenom i dramskom programu Dubrovačkih ljetnih igara
NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA Organizator provedbe i dodjele
nagrade je Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, a dodjeljuje se od 1996.
![Page 17: Dubrovačke ljetne igre kroz povijest](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081418/55cf98ed550346d0339a8132/html5/thumbnails/17.jpg)
Igre danas
Turistički proizvod s više od 60,000 posjetitelja (po broju posjetitelja odmah iza zidina)→ razvijen, dominantan kulturni turizam
Financijska održivost- financiraju se 30-50% iz vlastitih sredstava, ostalo financiraju grad i država
![Page 18: Dubrovačke ljetne igre kroz povijest](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081418/55cf98ed550346d0339a8132/html5/thumbnails/18.jpg)
NOVI VIZUALNI IDENTITET
Tlocrt grada Dubrovnika ucrtan u ljudsko srce vizualni je identitet od prošlih, 64. Dubrovačkih ljetnih igara
Dubrovnik se predstavlja kao živi organizam koji slavi i živi umjetnost
„Vizualna sličnost srca i tlocrta grada izgleda banalno jednostavno i upravo zbog toga na najbolji način pojačava poveznicu između arhitekture grada i anatomije živog organizama koji živi i slavi umjetnost. Dubrovnik o kojem mi govorimo nije od kamena, nego od čiste emocije”
![Page 19: Dubrovačke ljetne igre kroz povijest](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081418/55cf98ed550346d0339a8132/html5/thumbnails/19.jpg)
Izvori
http://experience.dubrovnik.hr/vodic_novost.php?id=1503&id_main=1503#.UwrDVfl5Nic
Marić, A., 2007., Dubrovačke ljetne igre, seminarski rad
www.geografija.hr/clanci/print-verzija/1506/bastina-u-turizmu-dubrovacko-neretvanske-zupanije.htm
www.dubrovnik-festival.hr
http://hr.wikipedia.org/wiki/Libertas_(Dubrovnik)
![Page 20: Dubrovačke ljetne igre kroz povijest](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081418/55cf98ed550346d0339a8132/html5/thumbnails/20.jpg)
Pitanja?
Hvala na pozornosti!