DivrejTora -...
Transcript of DivrejTora -...
B’’H
Priprema i uređuje:
Vatroslav Ivanuša
Glad se širi čitavim
područjem, a hranu se
može nabaviti samo u
Egiptu. Desetero Jose-
fove braće dolazi u E-
gipat kupiti žito. Naj-
mlađi, Binjamin, ostaje
kod kuće jer je Jaakov
zabrinut za njegovu si-
gurnost. Josef prepoz-
naje braću, ali oni njega
ne. Optuži ih za špiju-
nažu, zahtijeva od njih
da dovedu Binjamina i
tako dokažu da jesu to
što tvrde da jesu. Šimon
ostaje u zatvoru kao ta-
lac. Kasnije otkrivaju da
im je novac kojim su
platili hranu, zagonetno
vraćen natrag.
Jaakov pristaje poslati Binjamina tek na-
kon što Juda osobno preuzme odgovor-
nost za njegovu sigurnost. Ovog puta ih
Josef prima ljubazno, oslobađa Šimona i
poziva ih svojoj kući na večeru, a onda u
Binjaminovu torbu stavlja svoj srebrni
pehar u kojem su magične moći. Kad
braća sljedećeg jutra krenu natrag kući,
slijede ih, pretraže i uhapse kad otkriju
pehar. Josef im ponudi slobodu uz uvjet
da zadrži Binjamina kao svog roba.
Prevela: Dolores Bettini
(Berešit 41,1- 44,17)
Josefovo zatočeništvo konačno se
okončava kad faraon usni san u kojem
sedam debelih krava izjede sedam mr-
šavih krava, a sedam debelih snopova
ţita, proguta sedam mršavih. Josef pro-
tumači san i kaže da slijedi sedam rodnih
godina, a za njima sedam godina gladi.
Savjetuje faraonu da za vrijeme rodnih
godina napravi zalihe žita. Faraon ime-
nuje Josefa guvernerom Egipta. Josef ženi
faraonovu kćer, Asenat. Rađaju im se dva
sina, Menaše i Efrajim.
Paraša Mikec Godina 9 Broj 10
30. kisleva 5776. 12. prosinca 2015.
Rabbi Goldwasser 3
Dobro 5
Snovi 7
Sluga i otac 11
Hanuka i haftara 15
Iz medija 20
U ovom broju :
■
DivrejTora http://twitter.com/DivrejTora
petak
11.12.2015.
subota
12.12.2015.
Šabat Mikec
Jeruzalem 15:55 17:15
Zagreb 15:53 16:53
Rijeka 16:01 17:02
Split 15:59 17:00
Dubrovnik 15:56 16:56
Vinkovci ———- ———-
Sarajevo 15:50 16:51
Bihać ———- ———--
B. Luka 15:52 16:52
Beograd 15:39 16:46
Novi Sad 15:40 16:48
Subotica 15:37 16:46
Zrenjanin 15:37 16:45
Niš 15:38 16:44
Beč 15:42 16:42
Frankfurt 16:04 17:05
Edison, NJ 16:12 17:13
se moraju promijeniti i postati nove
osobe.
Da bismo postigli obnovu, mi mo-
ramo uznapredovati. Dodavanje po
jedne svijećice svake večeri Hanuke
na duhovni način simbolizira tu
ideju.
Ostati u nepromijenjenom stanju
nije baš poţeljno ni za koga, a pot-
puno je neprihvatljivo za ljude koji
teţe obnovi. Za njih, napredak ne
samo da je nuţan za rast, već i za
njihov opstanak.
stranica 2 D ivrejTora
Mikec
Treba pridoda-
ti dodatno svje-
tlo svake večeri
(Hanuke) .
(Orah hajim 671,2)
Iako se često
prevodi kao „posvećenje,“ Hanuka
također znači i „obnova“. Način na
koji slavimo Hanuku uči nas da
obnova traţi nešto više od vraćanja
na prijašnje stanje, čak i ako je to
stanje bilo potpuno zadovoljavajuće.
Obnova zahtijeva da se ode korak
dalje od prijašnjeg stanja.
Jednom sam čuo jednog liječenog
alkoholičara, koji je dvadeset godina
bio trijezan, kako kaţe, „Čovjek ka-
kav sam bio ranije se opijao, i čovjek
kakav sam bio opet će se opijati.“
Ako se ljudi koji se izvuku iz stanja
propadanja vrate u stanje prije nego
li su degradirali, oni time nisu ništa
postigli, jer povijest će se ponoviti.
Kako bi izbjegli da im se ponovo ne
pogorša i dođe do nazadovanja, oni
■
Sefer Hamicvot Hakacar
Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim
Rabbi dr. Abraham J. Twerski:
Rastimo svakoga dana
Negativne zapovijedi
181. Negativna je zapovijed ne odjenuti nikakav
odjevni predmet od vune i lana
kao što Pismo kaţe, Nećeš odijevati miješani materijal, vunu
i lan zajedno (D'varim 22,11). To se naziva kil'ajim
("pomiješane vrste") odjeće. "Vuna" se konkretno
odnosi na vunu ovaca i ovnova. Jednom kada vuna i
lan budu iskombinirani bilo kojom vrstom
sjedinjenja na svijetu, ono je zabranjeno kao kil'ajim
po zakonu Tore. Ako netko nosi kil'ajim čak i
nehotice, privremeno, pa čak i ako je preko deset
haljina, tako da on od toga nema nikakve koristi, i
čak i ako je to [jedino] da se prođe carinski pregled –
on krši tu [zabranu]. Tako isto i ako se netko prekrije
time [kao pokrivačem] on to krši. Po zakonu
učenjaka zabranjeno je sjediti na podmetaču ili
prostirci od kil'ajim. Čak i da ima deset mekih
prostirki, jedna na drugoj, a najdonja je kil'ajim,
zabranjeno je sjesti na najgornju.
Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako
za muškarca tako i za ţenu.
Pozitivne zapovijedi
59. Pozitivna je zapovijed da kohen postane nečist
zbog svojih najbližih srodnika [prisus-
tvovanjem njihovom pogrebu]
kao što Pismo kaţe, za majkom svojom, i za ocem svojim, i
za sinom svojim, i za kćerkom svojom, i za bratom svojim.
I za svojom sestrom djevicom… zbog nje on će se
onečistiti (Va-jikra 21,2-3). Mada je kohenu zabranjeno
da postane obredno nečist zbog umrle osobe, za
najbliţe srodnike međutim njegova je duţnost da
postane nečist [time što prisustvuje njihovom
pogrebu]; i treba postati nečist za ţenom svojom
koja je udana [za njega]. Što se njegove braće i
sestara tiče, ovo se odnosi isključivo na braću i sestre
po ocu. Ţene nemaju obavezu da postanu nečiste za
najbliţom rodbinom, no imaju pravo na to; i moraju
se drţati perioda ţaljenja. Ova [zapovijed] u sebi
sadrţi vjersku duţnost korote: da svatko od Ţidova
ima duţnost ţalovati za svakom od sedam gore
navedenih rodbinskih veza. Prvi je dan [tugovanja]
prema zakonu Tore, dok su ostali dani ţalovanja
prema odluci učenjaka.
Ovo je na snazi posvuda i u svako doba. ■
Godina 9 Broj 10 stranica 3
Rabbi Dovid Goldwasser:
Zvijezda vodilja
hara jest obmanuti nas i nasamariti.
HaRav Wolbe nam usmjerava pa-
ţnju na borbu između Ja'akova i
Esavljevog anđela. Nakon što se s
anđelom hrvao cijelu noć, Ja'akov
ga je upitao kako se zove, a ovaj se
uvrijedio. Zašto se opirao tome da
otkrije svoje ime? HaRav Wolbe
primjećuje da anđeo nije htio odati
svoje ime jer bi time opisao suštinu i
prirodu svog bića što bi bilo u su-
protnosti s poslanjem zlog nagona.
Talmud uči (Sanhedrin 103b):
„Velik zalogaj hrane …udaljava one
koji su blizu i pribliţava one koji su
udaljeni…“ U vrijeme Mordehaja i
Ester cijeli ţidovski narod bio je uje-
dinjen protiv onih naroda koji su
ustali protiv njih. U danima u koji-
ma se događalo čudo Hanuke, bilo
je otpadništva unutar ţidovskog
naroda, odnosno, helenista koji više
nisu prihvaćali načela i vrijednosti
Tore. Nije bilo sklonosti da se dopre
do misjavnima koji su nastojali oma-
lovaţiti putove Tore i predlagali
svoju novootkrivenu ideologiju.
Hanuka je zvijezda vodilja za nas
u galutu, poziva nas na oprez i us-
trajnost u našoj predanosti da zaš-
titimo Toru i njezine micvot. To nas
opominje da je, neovisno o teško-
ćama izazova, potrebna obazrivost
kako bi se osiguralo da Tora ostane
nepromijenjena. Objašnjeno je da je
ime Hašmonaim, zapravo, akronim
koji ovjekovječuje samo duhovni rat
koji je ţidovski narod vodio protiv
Grka, a ne tipičan rat. U nastojanju
da iskorijene judaizam iz našeg na-
roda, Jevanim (Grci) su stavili van
zakona tri specifične micvot:
– hodeš (obiljeţavanje početka no-
vog ţidovskog mjeseca), što bi ote-
ţalo i omelo poštivanje blagdana;
- Šabat – glavno uporište judaizma;
- mila (obrezivanje) – simbol našeg
partnerstva s B-gom.
Oba blagdana, i Hanuka i Purim,
svrstavaju se u manje blagdane,
njihovo se obiljeţavanje uvelike
razlikuje. Naloţeno nam je da za
Purim imamo purimsku seuda i da
pijemo ad d'lo jada – sve dok ne
moţemo razlikovati „prokletog
Hamana od blagoslovljenog Mor-
dehaja.“ Za Hanuku nemamo ni-
kakvu micvu koja bi se odnosila na
jelo i piće, a seuda je prepuštena
svakome na volju.
Dakako, čudo Hanuke nije ništa
manje od onog purimskog. Razlika
je u bitkama koje su se vodile u to
vrijeme. Na Purim smo vodili fizički
rat kako bi se pokorilo zlo. Jesti i
piti bilo je neophodno da bi se na-
hranilo, odrţalo i ojačalo vojsku
ljudi koji se obično bave duhov-
nošću i učenjem Tore. Na Hanuku,
pak, ţidovski narod je također vo-
dio filozofski rat protiv Grka. Bio im
je potreban bistar um kako bi mogli
osporiti laţne ideologije Jevanima.
Misjavim (helenisti) su se asimilirali
i usvojili grčku kulturu i vrijednosti;
bilo je bitno da ţidovski narod os-
tane razuman i oštrouman kako bi
mogao raspoznati anomalije koje su
nastojali uvesti. Nitko si nije mogao
dopustiti da mu u bilo kojem trenu-
tku bitke osjetila otupe od jela ili
pića.
Kaţu naši mudraci da je jecer hara
(zao nagon) majstor prerušavanja;
pojavljuje se kao netko mlad ili star,
cadik ili raša (zla osoba). Cilj jecer nastavak na stranici 4
■
Strana 4 D ivrejTora stranica 4 D ivrejTora
(nastavak s 3. stranice) Rabbi Dovid Goldwasser: Zvijezda vodilja
jednu, jedva primjetno. Na kraju
ipak ostali ukućani shvate da je
nešto pogrešno. U tom se trenutku
lopov povlači i obustavlja svaku
pljačkašku aktivnost. Uskoro drugi
povjeruju da je to bio neki trenutni
provalnik koji je neko vrijeme pro-
veo u zajednici i onda otišao dalje.
Budnost im popušta i više ne razmi-
šljaju o mogućnosti krađe. Lopov
sad slobodno moţe nastaviti s lo-
povlucima, prazniti im dţepove i
otuđivati imovinu.
Hofec Haim citira pasuk (Joel 2,20):
„I ja ću udaljiti onog koji je od tebe
skriven,“ i odlomak iz Talmuda
(Suka 52a) koji objašnjava da se
„onaj skriveni“ odnosi na jecer hara
koji se skriva u srcu čovjeka. Jecer
hara je član kućanstva i navodi na
grijeh. Kad pojedinac osjeti da je
pretjerao s nedjelima, to ga nadah-
njuje da učini tešuva. On odlučuje da
će se kloniti bilo kakvih nepodop-
ština. To alarmira jecer hara i on brzo
prestaje sa svim aktivnostima i is-
ključuje se. Čovjek počinje osjećati
sigurnost dok uspješno vodi ţivot
bez grijeha. On omekšava i postaje
manje oprezan u borbi protiv jecer
hara. U trenutku kad jecer hara vidi
svoju priliku, nastavlja ulagati na-
por i još se jače zalaţe da ukrade
čovjekovo srce. Još jednom čovjek
podbacuje i pada u ponor zlog
nagona i grijeha.
Ţelio bih iskoristiti ovu priliku i
poţeljeti odanom osoblju Jewish
Pressa i svim našim vjernim čita-
teljima veselu Hanuku.
Prevela Dolores Bettini
Prva slova svake od te tri micvot
su prva tri slova imena Hašmonaim.
Iako je tjelesna bitka bila ţestoka i
nemilosrdna, bitka za očuvanje Tore
čistom, bila je mnogo veća.
Generacijama su mnogi kao i Jeva-
nim, nastojali iskorijeniti svetost iz
ţidovskog naroda. Međutim, svjetla
Hanuke slave spomen na čudo vrča
ulja – što predstavlja Toru i micvot.
Samo oni koji su vjerni Tori i micvot
mogu nositi baklju judaizma i voditi
rat protiv klevetnika.
Kada je član kućanstva lopov, ve-
oma je teško sve vrijeme zaštititi
dragocjenosti (te kuće). Takva jedna
osoba zna navike i posebnosti sva-
kog ukućana i zna gdje je imovina
svakog od njih skrivena. On slobo-
dno moţe dolaziti i odlaziti i nitko
ga nikad neće osumnjičiti da je lo-
pov. Počinje krasti stvari, jednu po
■
Rabbi Shaul Rosenblatt:
Koliko dobroga je dobro?
Strana 5 Strana 5 Godina 9 Broj 10 stranica 5
on završava kao nadglednik svih
zatvorenika. Kada izađe iz zatvora,
završava na čelu cijelog Egipta. Ka-
da njegova braća dođu u Egipat, on
proviđa hranu za cijelu obitelj.
Često razmišljamo o pravednoj
osobi kao o onome tko čini mnogo
dobroga. Ali koliko dobroga? Kako
se dobro mjeri? Tora nam odgova-
ra: nije dovoljno jednostavno činiti
'mnogo' dobroga. Kako bi bili zaista
dobri, moramo preuzeti odgovor-
nost za druge.
Svi mi imamo 'dobri' dio sebe koji
ţeli davati i dijeliti. I taj dio nas će
se prirodno izraziti s vremena na
vrijeme. Čak i najsebičniji ljudi po-
nekad osjećaju potrebu da daju.
Ali izazov davanja nije u tome da
dajemo kada osjećamo potrebu za
tim; već u tome da dajemo kada
nam se to baš i ne da. A kada pre-
uzmemo odgovornost za druge, mi
se obavezujemo davati i onda kada
nas osjećaji na to ne potiču.
Dati beskućniku na ulici znači
ubaciti nešto novca u njegovu ku-
tijicu. Preuzeti odgovornost za nje-
ga znači sjesti s njim, popričati o
njegovim potrebama i pronaći način
da se riješe njegovi problemi. Nije
baš tako ugodno kao baciti nekoliko
novčića. Dati nešto kolegi s posla
moţe značiti skuhati mu kavu kad
ju već kuhaš i sebi. Preuzeti odgo-
vornost znači proaktivno pristupati
kada nije dobre volje, pokloniti mu
svoje vrijeme i sugerirati konkretne
načine na koje mu moţeš pomoći.
Davanje bračnom drugu podrazu-
mijeva odgovor na njegove potrebe.
Preuzimanje odgovornosti, pak, po-
nekad zahtijeva i davanje ukora koji
moţe izazvati napetost. Podrazu-
mijeva i slušati drugoga i razumjeti
ga, a ne samo iznositi vlastito miš-
ljenje. Podrazumijeva vrijeme ulo-
ţeno u to da nađeš načina kako ćeš
mu pomoći da raste, a zatim i akti-
vno i strpljivo ohrabrivanje kretanja
tim putem, čak i kada se on tome
opire.
Davanje dolazi prirodno – u većoj
ili manjoj mjeri – svakome od nas.
Preuzimanje odgovornosti za druge
je, pak, pravi izazov ţivljenja.
Onaj tko je spreman preuzeti od-
govornost za druge u svim podru-
čjima ţivota – bez obzira kuda ga to
odvelo – zaista je pravedna osoba.
Josip je bio takav čovjek.
Prevela Anja Grabar
Faraonovi snovi o kravama i ku-
kuruzu zahtijevaju tumačenje. Nje-
gov se peharnik prisjeća Josipove
sposobnosti da tumači snove. Josipa
dovode iz zatvora. On je okupan,
obrijan i odjeven prikladno za au-
dijenciju kod kralja – mogu ga za-
misliti u Armani večernjem odijelu.
Faraon prepoznaje istinitost Josi-
povog tumačenja (da će biti sedam
godina obilja nakon kojih će uslije-
diti sedam godina gladi) i uzdiţe
Josipa na najmoćniju poziciju u ci-
jeloj zemlji sa zadatkom da pripremi
zemlju za sedam gladnih godina.
Josip očekuje da će njegova braća
doći u Egipat. Upravo tada, oni do-
laze kupiti hranu i ne prepoznaju
ga. On ih optuţuje da su špijuni i
kroz čitav niz podvala nagovara ih
da svog najmlađeg brata Benjamina
dovedu u Egipat. Zatim Josip optu-
ţuje Benjamina za krađu njegovog
posebnog pehara. Zašto Josip to
radi? Je li veliki čovjek pokleknuo
pred osvetom? Sljedeći tjedan će sve
postati jasno.
Josip je jedini biblijski lik za kojeg
se specifično kaţe da je cadik – pra-
vednik. Znamo da je Biblija puna
pravednih pojedinaca. Što je to po-
sebno kod Josipa, a što ga ističe kao
pravednijeg od ostalih?
Među mnogim sjajnim osobinama,
postoji jedna karakterna crta koja je
saţeta u Josipu. On uvijek preuzima
odgovornost. Počevši od njegove
braće, on svom ocu govori o pogre-
škama koje oni čine. To nije najbolji
način, ali njegov motiv je iskren. Ni-
je dugo u Potifarovoj sluţbi, a već se
brine za cijelo kućanstvo. U zatvoru,
■
Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:
TTTJEDNIJEDNIJEDNI ZZZOHAROHAROHAR: M: M: MIKECIKECIKEC
■
je njegov najveći neprijatelj.
Onog trenutka kad je Josef ispra-
vio u sebi to mjesto, odmah "... Far-
aon posla i pozove Josipa, i izvedoše ga
brže-bolje iz tamnice ..." - "brže-bolje ,
ţurno" je vajericuhu na hebrejskom,
od riječi leracot, udovoljiti, što znači
da je nakon godina patnje bilo vri-
jeme da Josefu dođe olakšanje. I ta-
ko, Josef protumači faraonove snove
i odmah bude postavljen za drugo-
ga do faraona.
Kao ljudska bića stvorena na B-žju
sliku, naš je cilj steći moć povezi-
vanja materijalnog i duhovnog svi-
jeta, naših tijela i duše, kao što je
rečeno: "Duh jr čovjekov svijeća Vje-
čnoga ..." (Izreke 20,27). Također je
rečeno: "Vječni uživa (roce, na he-
brejskom) u onima koji ga se bo-
je ..." (Psalmi 147,11), a neki od ve-
likih mudraca objašnjavaju da roce
dolazi od riječi vajericuhu (žurno),
dok drugi tumače da dolazi od
"rocec" (slomiti), tako da ne zabo-
ravimo da čak i najveće duše nisu
rođene s veličinom nego su je mo-
rale stvoriti tako da slome svoje
sebičnosti. Stoga je bilo potrebno
najprije slomiti Josefa - baciti ga u
jamu, prodati ga za Jišmaelcima,
onda Potifaru u Egiptu, kad je posti-
gao moć kao Potifarov rob, ponovo
je pao, u zatvor - i tek onda "... doveo
ga brže-bolje iz tamnice ... ", tako da je
jedini način da se prevladaju naši
padovi to da se koncentriramo na
rješavanje problema i uklanjanje
tame iz naših života.
Paraša Mikec se obično čita na Ha-
nuku i, kako paraša tako i Hanuka,
iznose nam glavno načelo da je
uklanjanje tame preduvjet za posti-
zanje izbavljenja.
Prevela Tamar Buchwald
■
Paraša (priča) Mikec je moćna po-
ruka o slobodnoj volji. Kako je ona
povezana s Hanukom?
U prošlotjednoj paraši Vaješev na-
učili smo da se Josefova unutarnja
promjena, ono što ga je preobrazilo i
pokrenulo njegov put da postane
cadik (pravednik), dogodila u tre-
nutku kad su ga njegova braća ba-
cila u bunar, i da se tajna njegova
uspjeha skriva u prepoznavanju da
zlo predstavlja ona vrata koja vode
do postizanje uspjeha. Mi ne može-
mo željeti dobro za sebe a nadati se
da će se našem bližnjem dogoditi
zlo. Ako želimo zlo drugima to
uklanja svako dobro koje imamo za
sebe. Priča u paraši Mikec je izravni
nastavak paraše Vaješev i bavi se
privođnjem kraju (kec na hebrej-
skom) tame u našem životu.
Kad Josef faraonovom glavnom
peharniku tumači san na kraju pro-
šlotjedne paraše, on ga zamoli da ga
ne zaboravi kad izađe iz zatvora.
Zohar objašnjava da je Josef u tom
trenutku svoj uspjeh vezao uz glav-
nog peharnika, i tako prekršio za-
kon: "Nemoj imati drugih bogova uz
mene" (Izlazak 20,2), a to je izazvalo
da glavni peharnik zaboravi (šiheha
na hebrejskom, sastoji se od istih
slova kao hašeha (tama)) to na dvije
godine. Ova je ovisnost odvojila
Josefa od Svjetlosti, od Stvoritelja.
Znači, dok su suradnja i timski rad
potrebni za stvarni uspjeh, ovisnost
Strana 6 D ivrejTora stranica 6 D ivrejTora
Strana 7 Strana 7 Godina 9 Broj 10 stranica 7
nastavak na stranici 8
Rav Kook:
Snovi
koje upravljaju našim svijetom u
stvari rezultat relativno malog broja
temeljnih uzroka. Ako su 22 slova
potrebna da se izrazi bilo koja ideja,
onda su elementarnim silama sve-
mira potrebne 22 godine da proiz-
vedu bilo kakav ţeljeni učinak. Sto-
ga je razborito da omogućimo snu
sve i do 22 godine da se obistini.
Rabi Levi podučava još jednu po-
uku: ništa nije posve bez vrijedno-
sti. Čovjek ne bi trebao nepromišlje-
no zanemariti san. U svakoj viziji
nalazi se određeni element istine,
neko zrnce mudrosti. Moţe će us-
trebati 22 godine da se ono otkrije,
ili se moţda njegov potencijal u na-
šem svijetu nikada neće ostvariti; ali
on uvijek sadrţi neku bit istine.
Tumačenje snove
Mudraci su iznijeli jednu značajnu
tvrdnju u vezi snova i njihovog tu-
mačenja: "Snovi se ispunjavaju pre-
ma tome kako se protumače" (Bera-
hot 55b). Tumač ima ključnu ulogu u
ostvarivanju sna: njegova analiza
moţe odrediti kako će se san ostva-
riti. Talmud potkrepljuje ovu izjavu
riječima glavnog peharnika:
"Upravo kao što je protumačio, tako se
[moj san] ostvario" (Postanak 41,13).
Nagovještavaju li snovi buduć-
nost? Ima li tumač uistinu moć da
odredi značenje sna i u skladu s tim
promjeni budućnost?
Svrha snova
Jasno je da svi naši snovi nisu pro-
ročanskog karaktera. Prvobitno,
dok je čovječanstvo bilo u još neta-
knutom stanju, svaki je san bio is-
tinit san. No, s padom Adama čo-
vječanstvo je napustilo put čestito-
sti. Naši su se umovi ispunili raska-
lašenim ţeljama i beznačajnim mi-
slima, a naši su snovi postali više
tričarije nego istina.
Zašto nam je B-g dao mogućnost
da sanjamo? Istinit je san poziv na
buđenje, on nas upozorava da po-
pravimo smjer u kojem nam ţivot
ide. Oči nam postanu otvorene da
jasno vidimo kako će izgledati naša
budućnost ako ne usmjerimo svoju
paţnju na to da popravimo svoje
puteve.
Da bismo ispravno razumjeli fun-
kciju snova, prvo moramo duboko
istraţiti kako b-ţanska providnost
iznutra djeluje u svijetu. Na koji na-
čin bivamo kaţnjeni ili nagrađeni u
skladu sa svojim postupcima?
Zohar (Bo 33a) ovako objašnjava
djelovanje providnost. Duša ima
određenu unutarnju osobinu koja
prirodno izaziva one situacije i do-
gađaje koji odgovaraju našem mo-
ralnom nivou. Ako promijenimo
svoj način ţivota, ta će unutarnja
osobina odraţavati tu promjenu, i
vodit će nas prema drugačijem sklo-
pu okolnosti.
Snovi su dio ovog sustava provid-
nosti. Oni su jedna od metoda koje
ta unutarnja osobina duše koristi
kako bi izazvala da dođe do odgo-
Strpljenje sa snom
Potrajalo je, no Josefovi snovi na
kraju su se ostvarili.
Koliko je dugo za to trebalo? Josef
je u Egiptu postao prvi do kralja u
dobi od trideset godina, a devet go-
dina kasnije (nakon sedam godina
obilja i dvije godine gladi), njegova
su braća došla kupiti hranu. Tako
su se Josefovi snovi o tome da će se
njegova braća jednoga dana poklo-
niti pred njim i priznati njegovu ve-
ličinu ispunili kada mu je bilo 39
godina. Kako je te snove o budućem
dostojanstvu sanjao sa 17 godina,
vidimo da je njegovim snovima
trebalo 22 godine da se ostvare!
"Rabi Levi je podučavao: Do 22
godine trebamo pričekati da se
dobar san ostvari. To učimo od
Josefa."(Berahot 54a)
Što ima posebno u broju 22? Na
koji je on način povezan s ispunje-
njem snova?
Rav Kook je napomenuo da heb-
rejska abeceda sadrţi 22 slova. Kroz
bezbroj kombinacija i permutacija
tih 22 slova, u mogućnosti smo iz-
raziti sve naše misli i ideje. Među-
tim, ako bi nam manjkalo samo
jedno slovo, ne bismo bili u stanju
formulirati određene riječi i ideje.
Drevno mistično djelo Sefer Jecira
nudi intrigantan uvid u funkcioni-
ranje svemira. Baš kao što su stotine
tisuća riječi formirana od malog
skupa slova, tako je širok niz sila
Page 8 Strana 8 Strana 8 Strana 8 stranica 8 D ivrejTora
(nastavak s 7. stranice) Rav Kook: Snovi
moţe nositi više različitih značenja,
jer on odraţava proturječne osobine
unutar duše.
Kad tumač daje pozitivno tuma-
čenje sna, on pomaţe razviti i ostva-
riti pozitivne osobine skrivene u
duši sanjara. S druge strane, nega-
tivno će tumačenje promovirati ne-
gativne osobine. Kako što Zohar
(Mikec 199b) opominje:
"Dobar san treba imati na umu, i
ne zaboraviti ga, tako da se ispuni....
Stoga je Josef spomenuo svoj san
[svojoj obitelji], kako bi se obistinio.
On bi uvijek predosjetio njegovo
ispunjenje."
Moguće je čak interpretirati i vi-
šestruke aspekte sna, koji su svi
potencijalno istiniti. Čak i ako su
proturječni, oni se ipak svi mogu
ostvariti. Rabi Bena'a ispričao je da
je u njegovo vrijeme u Jeruzalemu
bilo 24 tumača snova. "Jednom sam,
kad sam usnio san", rekao je, "otišao
sam k svakome od njih. Svako tu-
mačenje je bilo drugačije, ali su se
sva obistinila '(Berahot 55b).
Snovi nacije
Ovaj koncept također vrijedi i na
nacionalnoj razini. Oslobođenje Ţi-
dovskog naroda često se odvija po-
sredstvom snova. I Josef i Daniel
moć i utjecaj su postigli kroz snove
neţidovskih vladara. Ţidovi imaju
skriveni unutarnji potencijal za ve-
ličinu i vodstvo. Sve dok ta kvaliteta
nije realizirana, ona prirodno poku-
šava doći do vlastitog ispunjenja -
ponekad, putem snova.
Kad osoba bude dovedena pred
Nebeski sud, postavlja joj se pitanje:
"Jesi li ţudio/la za izbavljenjem?" .
(Šabat 31a). Zašto je to vaţno? Išče-
kivanjem i molitvom za izbavlje-
njem, mi pomaţemo razviti unutar-
nju kvalitetu duše nacije, čime pot-
pomaţemo njen napredak i ostva-
rivanje njene misije koja joj je suđe-
na.
Prevela Tamar Buchwald
■
varajućeg ishoda.
Funkcija tumača
No istinska snaga sna pokazuje se
tek nakon što bude protumačen.
Tumačenje pojačava učinak sna.
Kako su učenjaci podučavali, "San
koji nije protumačen je poput ne-
pročitanog pisma" (Berahot 55b).
Kad je san protumačen, njegove
slike postaju intenzivnije, ţivopi-
snije. Učinak na dušu biva snaţniji,
a onaj koji sanja bolje je pripremljen
za ishod koji slijedi.
Naravno, tumač mora biti pronic-
ljiv i mora shvaćati. On mora pro-
drijeti u unutarnju poruku sna i
otkriti potencijalne utjecaje unutar-
nje osobine duše koje se ogledaju u
snu.
Više poruka
Sve duše sadrţe mješavinu dobrih
i loših osobina. San je početak raz-
voja skrivenih osobina duše, dok se
tek počinju ostvarivati. Jedan san
Strana 9 Strana 9 Godina 9 Broj 10 stranica 9
nastavak na stranici 10
Rabbi Berel Wein:
Snovi i njihovo značenje
ćuju čovjeku da postane velik očito
jesu. Snovi koji su Josefa vodili u
njegovoj mladosti i koji su ga uvalili
u nevolje, da bi ga kasnije doveli do
nevjerojatnog trijumfa, govorili su
mu o mogućnosti, no nisu mu dali
nikakve garancije da će se to i obis-
tiniti. Jedino je Josef sam, svojim
vlastitim postupcima i genijalnošću,
mogao dovesti obećanje tih snova
do ostvarenja.
Tako je isto i sa svima nama. Je-
dna od glavnih tema i pitanja u ţi-
votu bavi se ostvarenjem potencijala
čovjeka i pozitivnog korištenja ţivo-
tnih okolnosti koje su nam dodijelje-
ne. Josefove riječi faraonovom slu-
zi/sluţbeniku dok je bio u zatvoru
– “Ukrali su me iz zemlje Hebreja, ov-
dje nisam učinio ništa krivo, a evo sam
zatvoren” – ne treba čitati samo kao
ţalopojku zbog ţivotnih okolnosti
koje su ga snašle. Ispravnije je reći
da je to bilo utrđivanje činjenica na
kojima je Josef gradio svoje nade za
budućnost. On je zatraţio slugu/
sluţbenika da ga spomene kralju i
da ga osloboditi.
Josef u ovom naizgled slučajnom
susretu sa slugom/sluţbenikom u
zatvoru vidi priliku da krene prema
svom cilju i uspne se do veličine. Jo-
sef neće propustiti tu priliku, niti će
pasti u očaj ili proklinjati sudbinu
koja se tako okrutno poigrala s nji-
me. Neće dozvoliti događajima niti
okolnostima da ga ometu u izvrša-
vanju i ostvarenju svojih snova i
vizija.
Umjesto toga, on će nastojati upo-
trijebiti i iskoristiti sve te okolnosti,
kako bi svoje snove ostvario i posti-
gao veličinu za koju je bio uvjeren
da mu je namijenjena i obećana.
Ova lekcija o ljudskoj hrabrosti vo-
dila je Ţidovski narod tijekom duge
noći našeg izgnanstva i rasijanosti.
Mi se trenutno suočavamo s teškim
situacijama i uznemirujućim doga-
đajima. Trebali bismo ih, na neki
način, pokušati okrenuti u našu ko-
rist i ostvariti naš prastari san o
Cionu i Jeruzalemu.
Talmud nas uči da su značenja
snova posve ovisna o onome koji ih
tumači i tumačenju sna. Josef je bio
rekao faraonovom peharniku i pe-
karu, “Tumačenje snova je u B-ţjoj
ruci.” No ipak je otišao korak dalje i
protumačio dva sna točno i vidovi-
to.
Zapanjujuća i nevjerojatna priča o
Josefu nastavlja se u ovotjednoj par-
ši. Nizom neobjašnjivih događaja
Josef se nađe promaknut od kidna-
pirane ţrtve, te roba bačenog u za-
tvor i osuđenog na zaborav, u čel-
nog ministra Faraona i Egipatskog
carstva. Josef sve to prima kao slijed
koraka i svakako na to gleda kao na
dio lanca događaja koji su se imali
dogoditi, budući su bili određeni s
Nebesa i prorečeni mu u njegovim
mladenačkim snovima.
Onaj koji očekuje čuda očito nije
posebno impresioniran kada se ona
uistinu i dogode. Josefov unutarnji
glas davno prije mu je rekao da je
on predodređen da postane moćan i
velik, tako da ga neobični događaji
koji su ga snašli nisu mogli destabi-
lizirati. Njemu je jasno da će postati
vladarom nad ljudima i vođa svoje
braće.
Postoje mnogi slučajevi u povijesti
čovječanstva i ţidovskoj povijesti u
kojima su ljudi, rano u svojim ţivo-
tima, shvatili da su rođeni da po-
stanu veliki i da imaju potencijal za
izuzetno velika postignuća. Proroku
Jirmijahuu bilo je rečeno, u njegovoj
prvoj proročkoj viziji, da je već u
majčinoj utrobi bio određen da po-
stane izraelski prorok. Svi su ljudi
moţda stvoreni jednakima, ali svje-
sni smo da nisu svi na ovaj svijet
došli s jednakim sposobnostima i
mogućnostima.
Postati velik nije unaprijed odre-
đeno, mada okolnosti koje omogu-
Page 10 Strana 10 Strana 10 Strana 10 stranica 10 D ivrejTora
(nastavak s 9. stranice) Rabbi Berel Wein: Snovi i njihovo značenje
Upravo se ta očigledna samouv-
jernost i sigurnost duha toliko doj-
mila Faraona, te time ubrzalo Jose-
fov meteorski uspon na vlast u Egi-
ptu. Faraon to priznaje time što iz-
javljuje da Josef posjeduje u sebi
B-ţji duh. Bez tog duha, Faraon je
potpuno svjestan, njegovi snovi ni-
kada ne bi protumačeni u pravom
svjetlu.
U Psalmima čitamo da kada G-s-
pod bude vraćao zarobljenike Ciona
“bit ćemo kao oni koji sanjaju.” Taj
će san trebati protumačiti, a to tu-
mačenje moţe doći jedino od onih
ljudi koji se upravo vraćaju u Cion.
A kako bi taj san bio ispravno pro-
tumačen, duh B-ţanske svetosti i
namjere mora počivati na tumačima
– u ovom slučaju samim sanjarima
osobno.
B-g daje san, no tumačenje je na
nama i našoj sposobnosti da doku-
čimo B-ţje ţelje u toj stvari. Svaki je
san – čak i san o obnovljenom i po-
novo izgrađenom Cionu – podloţan
različitim tumačenjima. Mi koji u
današnje vrijeme ţivimo u Izraelu
potpuno smo svjesni da ima ne sa-
mo različitih, već i proturječnih tu-
mačenja onoga što san o Cionu i Je-
ruzalemu doista znači.
Potreban je Sveti duh da bi se taj
san razumio i da bi se njegovo obe-
ćanje ispunillo. B-g pred nas stavlja
mogućnosti. Ono što mi činimo s
tim mogućnostima je krajnje mjerilo
našeg tumačenja sna. Josef ne samo
da tumači Faraonov san već i pred-
laţe što učiniti kako bi se ostvarilo
njegovo obećanje i mogućnosti.
Zdrava intuicija koja je plod Ţidov-
skog iskustva i tradicije moţe nam
pomoći da dođemo do ispravnog i
najsmislenijeg ispunjenja našeg vje-
kovnog sna o Cionu i Jeruzaemu,
miru i svetosti.
Šabat šalom
Hanuka sameah ■
Očito, ono što je on podrazumije-
vao pod “u B-ţjoj su domeni” jest
da onaj koji tumači snove mora ima-
ti neku vrstu svete intuicije, unutar-
nji osjećaj o osobi čiji san tumači
kako bi mogao protumačiti san.
Unutarnji glas je B-ţji dar.
Ovo je točno u medicinskim stva-
rima gdje su neki liječnici pravi
stručnjaci za postavljanje dijagnoze
i njihov ih unutarnji glas vodi do
ispravnih zaključaka u vezi karak-
tera bolesti neke osobe. Evo isto ta-
ko vrijedi i za psihologe i terapeute
za mentalno zdravlje. Mora da ih
unutarnji glas vodi k tome kako po-
moći osobi u nevolji koju pred so-
bom vide.
To je točno i u vezi velikih halahi-
čkih sudaca, koji mnogo puta odlu-
ku donose kao rezultat snaţne uče-
nosti, ali i nepogrešive intuicije u
vezi toga koje je ispravno rješenje za
stvar koja im je iznesena. Josef je u
sebi imao intuiciju, pa je stoga bio
siguran da će njegova tumačenja
faraonovih snova biti precizna i
točna.
Rabbi Yissocher Frand:
Tvoj sluga, naš otac
Strana 11 stranica 11 Godina 9 Broj 10
tiviti izrazu ''tvoj sluga, naš otac'' jer
bi ga to otkrilo. Morao se praviti da
on nije njihov brat i da Jakov nije
njegov otac. Da se usprotivio, nje-
govo bi pretvaranje bilo gotovo!
Kako ga onda Hazal mogu optuţiti
za šutnju?
Vidio sam odgovor Rav Jichaka
Sortzkina koji se uklapa u prije re-
čeno Gaonovo viđenje: Istina, kada
su braća rekla ''tvoj sluga, naš otac'',
Josip se nije mogao tome usprotiviti.
Ipak, kada je prevoditelj to isto re-
kao na egipatskom, Josip je zasigur-
no mogao dati prevoditelju do zna-
nja (Hazal kaţu da je to bio Josipov
sin Menaše) da ne govori tako. Bu-
dući da se Josip imao prilike uspro-
tiviti, a to nije učinio, kaţnjen je i za
ono što je čuo od svoje braće i čemu
se nije mogao usprotiviti. Postojala
je određena doza nepoštovanja pre-
ma njegovom ocu kada si je mogao
dozvoliti da opetovano čuje taj izraz
u situaciji u kojoj se mogao tome us-
protiviti, a bez da otkrije svoj iden-
titet.
Analogija tome su ljudi koji nema-
ju prilike učiti Toru koliko bi trebali
zbog tereta zarađivanja za ţivot i
provođenja mnogo vremena na po-
slu sa svrhom da bi odrţali na ţivo-
tu svoju obitelj. To moţe biti valjana
isprika, ali kada im se ukaţe prilika
za učenje Tore izvan njihovih sati
rada, a oni tu priliku ne iskoriste,
tada se pokaţe da i nisu toliko 'nevi-
ni' u pogledu izbjegavanja učenja
Tore čak ni tijekom vremena kada
se pretpostavlja da imaju dobru
ispriku za to.
Postoje ljudi koji unatoč zarađiva-
nju za ţivot, 25.12. kada imaju ''pra-
znik'', provode vrijeme u beis medra-
šu. To dokazuje da je jedini razlog
zbog kojeg ostale dane ne uče Toru
u beis medrašu taj što nemaju drugog
izbora – moraju biti na poslu. Isto
vrijedi i za umirovljene ljude koji
redovno dolaze u beis medraš tije-
kom mirovine. To dokazuje da sve
godine koje nisu dolazili u beis me-
draš, nisu dolazili jer su morali za-
rađivati za ţivot.
Pirkei D'Rabi Eliezer kaţe (u 38.
poglavlju): U razgovoru između
braće i Josipa, Josip je 10 puta čuo
kako njegova braća koriste izraz
''tvoj sluga, naš otac'' i nijednom se
nije tome usprotivio. Oni su smatra-
li da razgovaraju s kraljevim zamje-
nikom, a u odnosu na njega svi su
drugi sluge, pa su zato govoreći o
Jakovu rekli ''tvoj sluga, naš otac''. S
druge strane, Josip je znao da govo-
re o njegovom ocu koji svakako nije
bio njegov sluga. Medraš komentira
da je ''šutnja jednaka odobravanju''
pa je stoga Josipu oduzeto 10 godi-
na ţivota zbog nepoštovanja svog
oca. (Umro je sa 110, umjesto sa 120
godina.)
Gaon iz Vilne ističe da je to prikla-
dna (''mjera za mjeru'') kazna. Kao
što je nagrada za poštovanje rodi-
telja ''da ti se produţe dani'' (Šemot
20,12) (imat ćeš dug ţivot), tako je
logično i da ţivot bude skraćen
zbog nepoštovanja prema roditelju.
Problem s ovim medrašem jest taj
da u čitanju Tore ne nalazimo izraz
''tvoj sluga, naš otac'' 10 puta, već
samo 5 puta! Gaon iz Vilne ima rje-
šenje za taj problem. On objašnjava
da se Josip pretvarao da ne razumije
hebrejski pa mu je prevoditelj mo-
rao prevoditi riječi njegove braće.
Tako je on zaista čuo taj izraz 10
puta – 5 puta na hebrejskom kojim
su govorila njegova braća i 5 puta
na egipatskom kojim je govorio
prevoditelj.
Ipak, Josip se nije mogao uspro- nastavak na stranici 12
To je pokazatelj onoga što se
događa mnogo puta u životu.
Sudbina se može promijeniti
voma brzo. Jednog dana čovjek
može biti na vrhu svijeta, a
već slijedećeg dana ga može
zadesiti bankrot.
(nastavak 11. stranice) Rabbi Yissocher Frand: Tvoj sluga, naš otac
DivrejTora DivrejTora stranica 12
lanac oko njegova vrata. Osim toga,
zapovjedio je da ga voze u počasnim
kolima odmah iza njegovih te da pred
njim viču, 'Avreh!' Tako ga je postavio
nad cijelom egipatskom zemljom.'' (Be-
rešit 41,42-43)
To je pokazatelj onoga što se mno-
go puta u ţivotu događa. Sudbina
se moţe promijeniti veoma brzo. Je-
dnog dana čovjek moţe biti na vrhu
svijeta, a već drugoga dana moţe se
naći u bankrotu. To je dvosmjerna
ulica – funkcionira u oba smjera. Po-
nekad čovjek misli da je njegova
situacija beznadna, a za nekoliko
dana ili mjeseci nađe se na vrhu
svijeta.
Rav Haim Shmuelevitz, jedan od
vođa Mir ješive u Jeruzalemu, bio je
veliki poznavatelj Tore, a ujedno i
nevjerojatan majstor musara (ţidov-
ske etike). Rav Haim Shmuelewitz
često je izvlačio velike etičke pouke
iz naizgled nebitnih svakodnevnih
događaja. Jednom kad je prolazio
ulicama Jeruzalema, vidio je smet-
larski kamion kako skuplja smeće.
U ranijim vremenima, jedan je smet-
lar skupljao kante za smeće i doda-
vao ih drugom smetlaru koji je bio
na vrhu kamiona. Tada bi smetlar
koji je bio na vrhu kamiona ispraz-
nio smeće iz kante u kamion. Svi su
preferirali biti smetlari na vrhu ka-
miona, radije nego trčkarati od kan-
te do kante i dodavati ih čovjeku na
vrhu.
Smetlar koji je skupljao kante ok-
renuo se roš ješivi i rekao, ''Rebi, ne
brini – za desetak minuta i ja ću ta-
kođer biti na vrhu! Mi mijenjamo
mjesta svako malo.'' Rav Haim je
prokomentirao da je upravo tako u
ţivotu. U deset minuta, čovjek moţe
doći od dna do vrha ili od vrha do
dna. U treptaj oka, ţivot se moţe
promijeniti iz lošeg u dobro, a pone-
kad i obratno.
Priča o Josipu jest priča o tome
kako je Josip, u svega nekoliko sati,
došao od tamnice do palače. Kada je
Gospodar svijeta na nečijoj strani, to
se moţe dogoditi u bilo koje vrije-
me.
Prevela Anja Grabar
■
To objašnjava naš problem. Činje-
nica da se Josip nije usprotivio rije-
čima prevoditelja (a mogao se), go-
vori nam o tome da nije bio potpu-
no bez krivice ni kad je te iste riječi
čuo od svoje braće (a tada se nije
mogao usprotiviti).
Od tamnice do palače u treptaj
oka
Svi smo čuli za priče pojedinaca
koji su se od dostavljača uzdigli do
upravitelja. Ipak, Josipova priča o
putu od zatvorenika do drugog
najmoćnijeg čovjeka u Egiptu i to u
jednom danu nema premca! Josip je
preko noći došao od tamnice do
palače. To definitivno nije klasična
priča o nenadanom usponu.
Ti su se događaji odvijali brzinom
svjetlosti: ''A faraon je skinuo pečatni
prsten sa svoje ruke i stavio ga na Josi-
povu ruku. Zatim ga je odjenuo u halji-
ne od lanenog platna i stavio zlatni
U treptaj oka, život se može
promijeniti iz lošeg u dobro
(a ponekad i obratno). Katkad
čovjek pomisli kako je situacija
u kojoj se našao beznadna, a
za nekoliko dana ili mjeseci
nađe se na vrhu svijeta.
Godina 9 Broj 10 stranica 13
David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik
Botnim i dvaš
kao פיסתק ili פיסטק. Ova riječ je po-
suđenica iz grčkog, koji nam daje i
englesku riječ za pistacije:
Iz tal. pistacchio, od lat. pistacium
"pistacija," iz gr. pistakion od pistake
"stablo pistacija", od perz. pista
"stablo pistacija."
Pistacija je lupinasto voće koji se
na Bliskom Istoku uzgaja od davnih
vremena; međutim, kikiriki je pori-
jeklom iz Juţne Amerike. Kada je
donesen u Europu, svaka je zemlja
kikirikiju dala ime na svom jeziku.
Nijemci kikiriki nazivaju erdnuss -
doslovno "orah iz zemlje". I slijedeći
ovaj obrazac, ima onih koji kikiriki
zovu egoz adama אדמה אגוז - "orah iz
zemlje".
Međutim, francuzi kikirikije nazi-
vaju pistache de terre - "pistacija iz ze-
mlje". (Također ga zovu cacahuète,
arachide i pois de terre. Nisam siguran
zašto su mu dali toliko imena). Pra-
teći francuski naziv, hebrejski je iz-
vorno imao botnei adama אדמה בטני -
"pistacija iz zemlje". Međutim, pi-
stacija je već imala svoj naziv fistuk
tako da je "adama" otpalo, i - פיסטוק
kikiriki su postali samo botnim. Avi-
neri kaţe da je tako i zbog činjenice
da je kikiriki bili toliko prisutniji u
Izraelu od pistacije (napisao je to
1955;. nisam siguran da li je tako još
i danas) On sugerira retronim botnei
etz עץ בטני ta pistacije, no slaţe se i s
više stranim nazivom fistuk.
Jedno zanimljivo pitanje je, što je
jednina od botnim? Mislim da bi ve-
ćina Izraelaca rekla boten בוטן - kao
što je to zabiljeţio Ben Yehuda. Me-
đutim, budući da se riječ pojavljuje
samo jednom u Bibliji, i to u mnoţi-
ni, nije tako to lako za reći. Klein i
Even Shoshan koriste botne בטנה za
plod pistacija a botna בטנה za drvo
pistacija (tako se drvo pojavljuje u
Mišni - Ševiit 7,5). Ben Yehuda tako-
đer spominje i ovaj pristup, kao i
onaj koji kaţe da je botna naziv za
plod i naziv za stablo.
dvaš
Moj prijatelj, bloger i pčelar Trep-
penwitz izgrdio me zahvalio mi (i
drugima) što sam mu poslao link na
kojem se raspravlja o otkriću košni-
ca koje pokazuje da pčelarska indu-
strija datira još od vremena Prvog
hrama.
Pa, da bih mu pokazao da nije je-
dini koji razmatra ovo pitanje, i ja
ću se time pozabaviti – ali s lingvi-
stičkog stanovišta. (To što sam tako
i tako planirao razmatrati o toj riječi
u mojoj seriji razmatranja simanim,
čista je slučajnost…)
Ovaj članak koji raspravlja o tom
otkriću sadrţi ovaj citat o hebrejskoj
Botnim
Ranije smo govorili o šaked שקד -
bademu. I dok se šaked pojavljuje u
brojnim retcima, drugačija vrsta
orašastog voća - botnim בוטנים - po-
javljuje se samo jednom, u Berešit
43,11 -
כן אפוא -ויאמר אלהם ישראל אביהם, אם
קחו מזמרת הארץ בכליכם, --זאת עשו
והורידו לאיש מנחה: מעט צרי, ומעט דבש,
נכאת ולט, בטנים ושקדים.
Sada za one od nas koji poznaju
suvremeni hebrejski, nama je botnim
poznat kao kikiriki. Međutim, en-
gleski nam prijevod govori drugači-
ju priču (ja se koristim JPS-om, no
svi se engleski prijevodi slaţu po
tom pitanju):
Tada im njihov otac Izrael reče:
"Ako mora tako biti, učinite ovo:
stavite nešto najboljih plodova ove
zemlje u svoju prtljagu, i ponesite ih
kao dar onom čovjeku – malo bal-
zama i malo meda, mirisne smole,
mirodija, oraščića pistacija [botnim] i
badema.
Pa kako smo došli od pistacija do
kikirikija? Odgovor sam pronašao u
knjizi Yitzhaka Avinerija Yad Hala-
shon (stranica 73). On ističe da se ri-
ječ pistak pojavljuje u Talmudu (npr.
Gitin 59a, Jerušalmi Kilaim 27a) - bilo
nastavak na stranici 14
■
Strana 14 D ivrejTora stranica 14 D ivrejTora
(nastavak s 13. stranice) David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik: Botnim i dvaš
temu. Ja ću saţeti nekoliko točaka
koje on iznosi:
Fraza ארץ זבת חלב ודבש )"zemlja
kojom teče med i mlijeko") u Tori se
jasno odnosi na med od voćaka, po-
što veliča agrikulturno bogatstvo
zemlje.
Međutim, u Ješajahu 7,22, kada na-
vodi כי חמאה ודבש יאכל כל הנותר
Svatko tko je ostao u" בקרב הארץ
zemlji hranit će se sirom i medom",
to je iskrivljavanje redaka Tore. Jer
ovdje, prorok opisuje vrijeme kada
je zemlja opustjela - i zato se pčele
mogu razmnoţiti. (Mlijeko za sir će
također biti široko dostupno, jer će
krave i ovce moći pasti na nekada
odrţavanim pašnjacima).
Pčelinji se med ne promatra kao
znak blagoslova za zemlju, iako iz-
gleda da ga je sreća pronaći (kao u
prethodno spomenutoj priči o Jona-
tanu). Vjerojatno je i Jaakov Josefu
poslao pčelinji med (Berešit 43,11),
jer se spominje מעט דבש - "mala
količina meda", a pčelinji je med
bilo teško dobiti.
Mnogi izvori u kojima se spominje
da med dolazi iz stijene (Devarim
32,13, Tehilim 81,17) vjerojatno se
odnose na smokvin med, budući da
smokve (za razliku od datulja) rastu
u kamenjaru.
Iako rabini biblijski dvaš općenito
identificiraju s datuljama (Sifrei De-
varim 297, Mechilta D'Rashbi 13,5),
kada sami koriste riječ dvaš, oni go-
vore o pčelinjem medu. Na primjer,
Jerušalmi (Bikurim 1,3) tumači bib-
lijsku riječ: "A dvaš – to su datulje.
Moţe li to biti današnji dvaš (npr.
pčelinji med)?" Oni na to odgova-
raju da pošto je za dvaš iz retka du-
ţnost davati desetine, ne moţe se
odnosi na pčelini med, već na med
od datulja. Također vidimo da ako
netko učini zavjet da neće jesti dvaš,
dopušteno mu je jesti med od datu-
lja (Nedarim 6: 9).
Mada je članak napisan prije ovog
nedavnog otkrića, ja ne smatram da
ovo otkriće ništa radikalno ne dovo-
di u pitanjeu članku . Dakako, pče-
linji med se smatra rijetkom poslas-
ticom, a bilo je pokušaja da se taj
proizvod učini šire dostupnim. A u
talmudska vremena, ovi napori su
tako dobro uspjeli, da je pčelinji
med postao glavno značenje riječi
"dvaš".
No smisao izraza erec zavat halav
u'dvaš i dalje se odnosi na poljopri-
vredu zemlje Izraela, posebno, kao
što to Feliks ističe, u usporedbi s
poljoprivredom Egipta, čije su da-
tulje bile puno suše i od njih nije
bilo lako proizvesti med.
riječi d'vaš דבש.
Iako se pojam "med" (dvaš na he-
brejskom) u Bibliji pojavljuje 55 pu-
ta, on se odnosi na med od datulja
ili smokava, osim na dva mjesta: u
Sucima 14,8-9, kada je Samson za-
grabio med iz lavlje lešine, i I Samu-
elova 14,27, kada je Jonatan tijekom
bitke umočio svoj štap u saće meda,
i lice mu se razvedrilo.
Sarna ima sličnu bilješku u svom
komentaru na Šmot 3,8 -
Med je u Bibliji (hebr. devaš) uglav-
nom gust, slatki sirup napravljen od
datulja i poznat kod Arapa kao dibs.
Čini se da je pčelarstvo u Palestini
bilo nepoznato; nekolicina konkre-
tnih referenci u Bibliji u vezi pčeli-
njeg meda odnosi se na divlji med.
Mada se sama datulja nikada ne
spominje, to što je med ubrojen u
sedam karakterističnih proizvoda
zemlje navedenih u Ponovljenom
zakonu 8,8 ukazuje na to da, kao i svi
drugi, on potječe iz tla.
Slučajno sam uzeo knjigu iz obliţ-
nje knjiţnice koja razmatra ovo pi-
tanje do u detalje: Voćke u biblijskoj
i talmudskoj knjiţevnosti, od Yehu-
de Feliksa (Rubin Mass, 1994). Po-
glavlje o dvašu je na hebrejskom, pa
ovdje ne mogu citirati cijeli odlo-
mak, ali svakako bih to preporučio
svakome tko je zainteresiran za tu
■
Godina 9 Broj 10 stranica 15
Dr. Ismar Schorsch, pročelnik The Jewish Theological Seminary:
Hanuka i njena veza s haftarom - Šabat Hanuka
ţidovskog naroda, Juda, poput
tipičnog grčkog vladara, proglasio
je godišnji osmodnevni blagdan za-
hvalnosti koji počinje 25. kisleva.
Zapravo moţemo reći da izbor
ove haftare prethodi (ili slijedi) do-
bro poznatom talmudskom tumače-
nju razloga ustanovljavanja Hanu-
ke. Kada je Juda ponovo uspostavio
kontrolu nad Hramom, pronašao je
samo jednu posudicu netaknuta ulja
(označenog pečatom Velikog sveće-
nika). No, to je bilo dovoljno da
svjećnjak i vječno svjetlo gore tije-
kom osam dana (B.T. Šabat 21b).
Nije bilo potrebno odgoditi obred
dok se ne proizvede novo ulje. Sto-
ga, blagdan svjetla traje osam dana.
Ipak, veza između haftare i Ha-
nuke niukom slučaju nije logična.
Ispod površine moţemo opaziti
dvoznačnost, ako ne i potpunu
različitost, što se slaţe s brojnim
dokazima da su rabini smatrali
Makabije problematičnima. Svrha
proroka je da funkciju ljudske inici-
jative svede na najmanju mjeru: "Ne
silom, niti snagom, već duhom mojim,
riječ je VJEČNOG nad Vojskama (Za-
harja 4,6)." Kao komentar na Hanu-
ku, haftara govori o potencijalu B-ţ-
je ljubavi i odanosti, pored čega su
odvaţnost i genijalnost Makabejaca
beznačajne.
Podjednako proturječna je i pod-
jela ovlasti koje posvećuje Zeharjino
viđenje. Dok je vjerski autoritet sa-
drţan u liku Jošue, velikog sveće-
nika, političko rukovođenje je po-
vjereno Zerubabelu. B-g šalje po-
ruku svakome od njih, očuvavši na
taj način dihotomiju između sveće-
nika i kralja koja potječe još iz vre-
mena Solomonovog Hrama. Čak je i
Mojsije u pustinji prepustio vjerske
obaveze svom bratu Aronu, umjesto
da ih on uzurpira kako bi objedinio
svu moć u svojim rukama.
Godine 140 pr.n.e., godinu dana
nakon što je konačno uništio omra-
ţenu grčku citadelu u Jeruzalemu,
Šimon, posljednji preţivjeli od pet
Matitjahuovih sinova, dao se iza-
brati "od velikog vijeća svećenika i
naroda i vođa nacije i starješina ze-
mlje" za velikog svećenika, generala
i namjesnika Ţidova, "dok ne ustane
pravi prorok (I Makabejcima 14,28.
41)." I ponovo u grčkom stilu, prije-
pisi odluke koja je utvrđivala ovu
neviđenu koncentraciju moći , bili
su postavljeni na istaknutim mjes-
tima u Hramu i sačuvani za potom-
stvo u nacionalnoj arhivi.
Ja slutim da izbor Zeharje za
Šabat Hanuke donosi nijemi ukor
rabina, zbog ovog blatantnog od-
maka od tradicije. Pretjerujući u
svojoj potrazi za silom, Makabejci
su potamnili plemenitost svog us-
tanka protiv otpadništva. Mnogo
godina kasnije, prema iskrivljenoj
priči iz Talmuda, farizeji su raski-
nuli sa Aleksanderom Jannaeusom
(103-76 pr.n.e.), najkrvoločnijim od
kasnijih Hašmonejskih vladara:
Površno gledajući, haftara za prvi
šabat Hanuke (najčešće i ima samo
jedan šabat Hanuke) djeluje kao oči-
gledan izbor. Dominantna slika je
sedmerokraki svjećnjak koji osvjet-
ljava svetište Hrama. Hanuka se
obiljeţava paljenjem svjetala u na-
šim domovima. Tema posvećenog
svjetla tvori neprinudnu sponu iz-
među biblijskog teksta i našeg tek
poslijebiblijskog blagdana (sve do
danas).
Oba se bave, na isti način, sredi-
šnjom ulogom Hrama u drevnom
Judaizmu. Prorok Zeharja tješio je i
hrabrio izgnanike koji su se vratili u
Jeruzalem iz Babilona 38. g. pr.n.e
kada je pao pod vlast prosvijećene
vladavine Perzijanaca. Iako im je
Kir dopustio da ponovo podignu
njihov uništeni Hram, i čak im obe-
ćao materijalnu pomoć, izgnanici su
se ubrzo obeshrabrili suočeni s pro-
tivljenjem kako kod kuće tako i iz-
vana. To je kontekst proročke vizije:
dovršenje Hrama će se dogoditi ne
putem političkog utjecaja ili vojnih
mjera već isključivo putem vjere.
Bţja volja je odlučujući faktor.
Godine 164 pr.n.e. Juda Makabi
je ponovo ustanovio bogosluţje s
ţrtvama u tom istom Hramu upra-
vo na 25. kisleva, točno tri godine
otkako je bio oskrnavljen. Prvo vjer-
sko progonstvo, koje ne samo da je
zabranilo prakticiranje judaizma,
već je nametalo njegovo kršenje,
bliţilo se kraju. Kako bi očuvao to
ponovno posvećenje u pamćenju
nastavak na stranici 16
■
(nastavak s 15. stranice) Dr. Ismar Schorsch: Hanuka i njena veza s haftarom
Jasno je, stoga, da je blagdan bez
biblijske potvrde koji veliča moć
oruţja uznemiravao rabine. Sama
Biblija nikada nije izdvojila Jošuino
osvajanja Kanaana za dostojno vjer-
ske komemoracije. Niti su se rabini
ustručavali druge pobjede Makabe-
jaca eliminirati iz kalendara, koji je
bio određen posebnim svitkom (Me-
gilat Taanit), kao dane na koje je za-
branjeno postiti ili davati govore na
grobu, koji bi tugom kvarili svoju
radost.
Ono što je učinilo da se zadrţi
sjećanje na Hanuka nije bio aktivi-
zam Makabejaca, već ţidovska pa-
sivnost. Sirijski napad na ţidovstvo,
prema povjesničaru Eliasu Bicker-
manu, koji je promovirala svećeni-
čka aristokracija Jeruzalema ţeljna
da judaizam integrira u helenistički
svijet, po prvi puta je proizveo feno-
men vjerskog mučeništva. Suočeni s
izborom da li prekršiti ţidovske
običaje ili biti mučeni, ţidovski su
mučenici odlučno bili potaknuti da
posvete B-ţje ime u patnji i smrti.
Neki koji su se sklonili u brda Ju-
deje odbijali su se braniti ako bi bili
napadnuti na šabat. Druga knjiga o
Makabejcima naširoko pripovijeda
o mučeništvu devedesetogodišnjeg
čovjeka, te majke i njezinih sedam
sinova koji nisu ţeljeli ugroziti svo-
ju vjeru jedući meso svinja. Uz sve
više progonstava, ove priče o vjer-
skom junaštvu kruţile su da učvrste
riješenost Ţidova da se odupru. One
su također inspirirale kršćanske
mučenike u vrijeme rane Crkve, ko-
ja je kanonizirala i sedmero braće i
prve dvije knjige o Makabejcima (od
ukupno četiri). Kroz tu transforma-
ciju, Hanuka je postala spomenik
bezgranične snage ljudskog duha,
svjetionikom u mračnim vremeni-
ma, u kojima su riječi Zeharje dobi-
vale još veće značenje.
Šabat šalom vehag urim sameah!
"Kruna političkog autoriteta ti je
dovoljna, ostavi krunu svećeništva
potomstvu Aronovom (B.T. Kidu-
šin 66a)."
Rezerviranost prema Makabej-
cima proistječe i iz drugih izvora.
Vrlo dosljedno, rabini umanjuju
vrijednost njihovih vojnih posti-
gnuća. Oni ne priznaju Prvoj knjizi
o Makabejcima, koja je to zabiljeţila
do detalja, mjesto u biblijskom ka-
nonu, unatoč činjenici da je napisa-
na na hebrejskom od strane prijate-
lja suda, za rane vladavine Johana-
na Hirkanusa (135-104 pr.n.e.). I
dok je dozvoljeno da sjećanje na
Makabejce izblijedi, čudo b-ţanske
intervencije ispunilo je prazninu.
Odlomak umetnut u našu liturgiju
spominje jedino Matitjahua poimen-
ce (kao velikog svećenika, što on
nije bio) i pobjedu pripisuje isklju-
čivo B-gu. A upaljena svijeća (uobi-
čajeno jedna po domaćinstvu) stoji
uz vrata ili prozor kako bi i prolaz-
nici također mogli zapaziti to čudo.
■
Dreidel Cocktail SASTOJCI 60 ml šljivovice (Maraska) 60 ml soka od jabuke (100%) 15 ml soka od limuna 15 ml likera s okusom višnje (Maraska) 15 ml bjelanjak 0,25 ml Jägermeister ili Underberg Led
UPUTE Napunite shaker za koktel ledom dvije trećine do vrha, te dodajte sve sastojke. Trideset sekundi tresite vrlo snaţno, a zatim
Jidiše barmen:
Hanuka koktel koji će vam zavrtiti glavom
Strana 16 D ivrejTora stranica 16 D ivrejTora
Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:
MMMJESEČNIJESEČNIJESEČNI ZZZOHAROHAROHAR: T: T: TEVETEVETEVET --- JJJARACARACARAC
■
Oni uvijek osjećaju da će ih sreća
izdati. Oni čekaju "da padne i dru-
ga cipela", ne mogu vjerovati da
stvari idu super, kad se tako dogo-
di. Pojavi se šablona po kojoj jarci
izgrade nešto i odjednom sve izgu-
be, stoga je potrebno da se obnavlja
od početka. To proročanstvo koje se
ispunjava samo po sebi, da će nešto
poći po zlu, modelira ih za neuspjeh
i učvršćuje njihov sustav vjerovanja
da se ne mogu osloniti na sreću, već
samo na svoj naporan rad, i otuda
dolazi njihova marljiva priroda.
Jarac, koji pripada elementu Zem-
lje, također je prvi od znakova u
zimskim mjesecima. Kao što smo
spomenuli u prethodnim člancima,
svako godišnje doba simbolizira je-
dno od slova u imenu Stvoritelja,
-Tetragramu. Posljednje slo ,יהו"ה
vo ה - he simbolizira zimu, koja je
zadnje godišnje doba u godini. To
slovo ה - he predstavlja naš ograni-
čeni fizički svijet i stalnu glad za
primanjem. Jarci imaju veliku ţelju/
glad za materijalnom sigurnošću,
Vodenjak ţudi za znanjem i ko-
munikacijom, a Ribe ţude za topli-
nom i detaljima.
Zemaljski znakovi se smatraju vr-
lo praktičnima i to djelomično ob-
jašnjava zašto su jarci "suhoparni",
dobro organizirani i realni (mogu se
naći često da rade u upravi i raču-
novodstvu). To je razlog zašto je re-
čeno da su jarci rođeni "stari", ali i
zato što su imali teške djetinjstvo i
doţivjeli velike krize, oni osjećaju
da nisu nikad imali djetinjstvo. To
im uvelike doprinosi da odrastu u
jake, čvrste, otporne i realne osobe.
Sile koje utječu na Jarca
Planet koji upravlja jarcem je Sa-
turn.
Sefer Jecira (Knjiga stvaranja) – ko-
ja se pripisuje patrijarhu Abrahamu
- kaţe nam da su 22 hebrejska slova
hebrejskog alefbeta (abecede) gra-
divni blokovi svemira. Ova slova
predstavljaju duhovne frekvencije
koje su stvorile naš svemir. Sefer
Jecira nas uči da su te 22 frekvencije
koje predstavljaju 22 hebrejska slova
alati koji se koriste za prijenos du-
hovnog bogatstva.
Prema kabali i Sefer Jecira svakim
mjesecom vladaju dva hebrejska
slova. Jedno slovo vlada planetom
koja dominira nad znakom. Drugo
slovo vlada astrološkim znakom
mjeseca. Planet teveta je Saturn, a
njime vlada slovo ב (bet). Njegov
Mjesec tevet je deseti mjesec u he-
brejskom kalendaru, a njegov je as-
trološki znak Jarac.
Mjesec jarca moţe se smatrati do-
brim mjesecom, jer je jarac na he-
brejskom ova riječ sadrţi ,(gedi) גדי
slova גד (gad), što znači "dobra sre-
ća". Međutim, u stvarnosti se jarci
ne oslanjaju na svoju sreću, i umje-
sto toga oni vjeruju samo u svoj na-
poran rad. Mnogi od njih imaju ten-
denciju da budu pesimisti i razviju
anksioznost ponekad sve dotle da je
potrebna i klinička skrb.
Indikacija ovog problema se nala-
zi u priči plemena Gadovog, jednog
od dvanaest sinova patrijarha Jako-
va. Mudrost kabale uči da dvanaest
biblijskih plemena Izraela predstav-
ljaju tajne dvanaest znakova zodija-
ka. Priča o njihovom rođenju, njiho-
vim imenima i povijest svakog ple-
mena opisuje značajke samih zna-
kova zodijaka.
Priča o rođenju plemena Gadovog
u Postanku, govori nam da kada je
Gad rođen, Lea (Jakovljeva ţena),
nazvala ga je Ba-Gadu ( גד-בא što
znači, stigla je sreća, jer je Jakov i-
mao drugog sina). Međutim, u bib-
lijskom tekstu slovo alef koje - א
simbolizira Svjetlo Stvoritelja je nes-
talo, i napisano je בגד (značenje: iz-
daja). Ovaj nedostatak B-ţanske
Svjetlosti razlog je zašto su ljudi ro-
đeni u znaku Jarca stalno u potrazi
za ovim izgubljenim slovom ,alef - א
izgubljenim svjetlom, i to je razlog
zašto oni tako često osjećaju nedos-
tatak i anksioznost. To je razlog za-
što su oni stalno u potrazi za onim
što ste izgubili, ili osjećaju da nešto
nedostaje. nastavak na stranici 18
Godina 9 Broj 10 stranica 17
(nastavak sa 17. stranice) Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Mjesečni Zohar: Tevet - Jarac
ispunjenje, zadovolj-
stvo i istinsko povjere-
nje nikada ne moţe
uzeti.
Saturn, "Veliki Uči-
telj", uči nas da su
duhovne i mentalne
sposobnosti koje smo
stekle tijekom ţivota
naša naj i st inski ja
imovina. Samo one
nam mogu dati pravi
osjećaj radosti, sreće i
povjerenja.
Jarac je od djetinjstva
učio na teţi način, da
su duhovnost, smisao
za praktično, dobrota i
dijeljenje jedine prave
stvari koje su vaţne.
Potom je također
poznato da kako jarci
stare, oni postaju sve
mlađi, budući da su
napokon u svojoj odrasloj dobi
uspjeli naučiti tajnu ţivota; da je
duhovnost u kojoj se ona (tajna)
nalazi. Oni počnu istinski uţivati u
ţivotu u svojim kasnijim godinama.
Kad Jarac shvati da je njegovo pra-
vo bogatstvo u smislu za praktično,
duhovnosti, obilju, suosjećanju i di-
jeljenju, on odvlači svoju radinost,
odanost, proračunatu prirodu i am-
bicioznost u tom smjeru, i onda ga
ništa ne moţe zaustaviti.
Spomenuli smo prije da je hebrejs-
ko slovo koje kontrolira Jarca, pre-
ma Sefer Jecira ע (ajin) koje zajedno
s ב čini ב"ע što simbolizira Sefiru
Hohma i njezin ogroman intenzitet.
Jarci imaju mogućnost zadrţati ovaj
intenzitet, ţeljeti i raditi za njega. To
je razlog zašto jarci imaju najveću
sposobnost da uţivaju u duhovnos-
ti, bogatstvu, radosti i pravoj izvje-
snosti.
Kad počne tevet mi se svi nalazi-
mo pod utjecajem Jarca i to je razlog
zašto je to velika prilika za nas da
naučimo, da vidimo svoje ţivote
kao duhovni projekt. To je savršeno
vrijeme da se napravi popis svih
duhovnih dobara koje smo nakupili
tijekom godina. To će nam dati do-
bar pokazatelj za ono što ţelimo od
ţivota, i motivirati nas da nastojimo
biti poput Jarca; uţivati u duhov-
nosti, bogatstvu, radosti i istinskoj
sigurnosti.
Prevela Tamar Buchwald
■
astrološki znak je Jarac, kojim vlada
slovo ע (ajin).
Slovo ב
Poznati Midraš nam govori da
ka-da je Stvoritelj htio stvoriti
svemir svako hebrejsko slovo
došlo je k njemu i molilo ga da ga
koristi za stvaranje svijeta. Na kraju
je izabra-no slovo ב - bet budući da
je ono slovo blagoslova (ברכה).
Ako razmotrimo strukturu slo-
va ב - bet vidimo da ono ima liniju
na dnu koja simbolizira zemlju.
Gornja linija simbolizira nebo, a
vertikalna linija koja ih spaja simbo-
lizira vezu između dviju sila zemlje
i neba. Ova veza između zemlje i
neba je mjesto odakle dolazi moć
blagoslova. Slovo ב - bet također gle-
da prema naprijed, a sa straţ-
nje strane je zatvoreno i to nas uči
da ako ţelimo blagoslove u našem
ţivotu uvijek trebamo gledati na-
prijed. Ako je tako, zašto smo onda
ranije kazali da su jarci pesimistični
i da se samo oslanjaju na vlastiti
naporan rad?
RABaD (Rabi Abraham Ben David
iz Poskiresa) objašnjava da moć Sa-
turn adolazi iz činjenice da je on
planet uništenja. To je zato što ga ne
zanima niti mu je stalo do potreba
fizičkog tijela, i stoga ih uništava.
Saturn nije povezan s tjelesnosti, a
ta svijest postavlja pitanje: "Zašto se
bojimo ostaviti se materijalnog?" On
nas tjera da se ponovno poveţemo s
duhovnim i shvatimo da uspjeh ne
dolazi od fizičkih stvari i to je razlog
zašto je njegov posao uništiti,
uništiti našu ovisnost o materi-
jalnom, kako bi nas se probudilo i
navelo da shvatimo da nam se
Strana 18 D ivrejTora stranica 18 D ivrejTora
■
Haftara za šabat Hanuke Velikom svećeniku Je-
hošui bila je prikazana
menora iskovana od či-
stoga zlata, s posudom
na vrhu, sedam svjeti-
ljaka na njoj, i sedam
grana koje se proteţu do
sedam svjetiljki. Tamo
su bila i dva stabla ma-
slina, koja su stalno da-
vala novo ulje za svje-
tiljke. To simbolizira da
će Vječni čudom očuvati
Bet hamikdaš tijekom vre-
mena drugog Hrama.
Čudo ulja prenijelo je
poruku da vojnička po-
b je da Ha šm on e ja ca
predstavlja ispunjenje
Zeharjinog proročan-
stva. U Al Hanisim na-
glašavamo da je pobjeda
nad Grcima bila čudo.
Vječni je zaista planinu
pretvorio u ravnicu. Voj-
na pobjeda je bila jedna-
ko tako čudo kao što je
čudesno bilo ulje koje je
trajalo osam dana. Naše
obiljeţavanje tog čuda
ulja pomaţe nam shva-
titi da je i vojna pobjeda
bila također čudesna.
(Zeharja 2,14-4,7)
Prva haftara za Hanu-
ku je mnogo sloţenija od
druge haftare. Ona dono-
si zamršene slike i tisu-
će tema. Nastojat ćemo
pokazati kako ta haftara
odraţava mnogo teme
Hanuke. Moramo zapa-
ziti da to nije jednosta-
van zadatak, kao što
Raši navodi u svojem
prvom zapaţanju na ko-
mentar Knjige Zeharje,
da su “Zeharjina proro-
čanstva izuzetno maglo-
vita”.
Glavna tema haftare
(prema tumačenju Rašija
i Rava Chaima Soloveit-
chika iz Briska, navede-
nim u Nefesh Harav str.
76-77) je predviđanje da
će se Bet hamikdaš i
Ţidovski suverenitet u
Erec Israelu ponovo us-
postaviti i očuvati uspr-
kos nedostatku vojne
sile. Navi (4,7) proriče
da će Vječni učiniti ne-
moguće mogućim: “Tko
si ti, velika planino, pred
Zerubavelom, [postat ćeš]
ravnica.” Navi iznosi po-
ruku Vječnoga da će do
pobjede doći “ne kroz
vojsku i ne kroz moć, već
kroz Moj Duh.” Kada su
Ţidovi osvojili Erec Is-
rael u vrijeme Jošue, oni
su Zemlju osvojili silom
i s velikom vojskom.
Međutim Ţidovi u vrije-
me Drugog Hrama teško
da su mogli oformiti
moćnu vojnu silu, a ipak
su uspjeli zadrţati Bet
hamikdaš i određenu
kontrolu nad Erec Isra-
elom tijekom više stolje-
ća. Očito je, bila je to ru-
ka Vječnoga koja je uči-
nila nemoguće mogu-
ć i m . .
Haftara smješta čudo
Hanuke u širu povijesnu
perspektivu. Čudo Ha-
nuke je bilo ispunjenje
obećanja Vječnog da će
čudesno očuvati Bet ha-
mikdaš i vojno slabu Ţi-
dovsku prisutnost u Erec
Israelu. .
Tekst u 4,2-3 donosi
snaţnu viziju kojom iz-
raţava B-ţje obećanje:
Kao što tumači Raši,
■
Halahička satnica (za grad Zagreb)
Datum Alot Hašahar
Najranije Talit
Nec Hahama
Najkasni-je Š’ma
Zman Tefila
Minha Ketana
Plag Haminha
Šekia Cet Ha-kohavim
Minha Gedola
Hacot
utorak 15. 12. 2015.
5:53 6:29 7:30 9:40 10:24 14:23 15:18 16:12 16:547 12:13 11:51
Godina 9 Broj 10 stranica 19
fizičkom snagom. Blagdan traje
8 dana. Slavi se u znak sjećan-
ja na ponovno posvećenje
Hrama u 2. st. p.K., kada je u
hramskom svijećnjaku tijekom
svih osam dana gorjelo ulje
dostatno samo za jedan dan i
to zbog čuda svjetlosti, što ga
je Bog darovao kao znak i
odobravanje ponovnog
posvećenja Hrama.
Premijer Zoran Milanović upu-
tio je čestitku. 'U ime Vlade RH
i osobno, svim građankama i
građanima židovske vjero-
ispovijesti
čestitam
blagdan
Hanuku.
Svečanost
svjetlosti
uvijek izno-
va govori o
čudu koje
protjeruje
tminu, o plamenu koji daje
toplinu i jasnoću, nasuprot
studeni i mulju. Svjetlost širi
vedrinu i nadu, a nada pora-
žava malodušnost, mržnju i
zlo. Plamen vaših hanukija
neka vam i ove godine osnaži
vjeru i bude izvor radosti u
mirnim blagdanskim danima.
Sretna Hanuka!, stoji u čestitki.
HRT, 6.12.2015.
IZRAELSKI Paljenjem prve
svijeće na hanukiji večeras,
zalaskom Sunca, počela je
proslava Hanuke, židovskog
blagdana svjetlosti. Na tradi-
cionalnoj ceremoniji u povodu
Hanuke zagrebački
gradonačelnik Bandić i rabin
Zaklas zapalili su prvu svijeću
na hanukiji.
Hanuka ima više značenja -
simbolizira pobjedu slabih nad
jakima te pobjedu duha nad
HANUKA U ZAGREBU
Počinje Hanuka - židovski blagdan svjetlosti Iz medija
Jevrejske zajednice Bosne i
Hercegovine Eli Tauber kazao
je za Fenu da legenda kaže da
su borci Jude Makabija
ulaskom u Jerusalem pronašli
svjetiljku u kojoj je ulje gorjelo
osam dana i osam noći, što je
predstavljalo čudo.
Također, dodao je da je ovo
praznik ulja, te da se spremaju
jela u dubokom ulju, ali da
bosanski Jevreji obično
spremaju posebni kolač
hanuka-havla, koja je slična
bosanskoj.
Oslobođenje, 6.12.2015.
Jevreji širom svijeta, pa
tako i u BiH, večeras su
dočekali svoju Hanuku,
praznik svjetla, kojim
obilježavaju oslobođenje
od grčkog osvajača 167.
godine p.n.e. koji je
pokušao da ih helenizira i
oduzme im njihovu religiju.
Ceremonija paljenja cvijeća
održana je u Jevrejskoj opštini
u Sarajevu.
Savjetnik za kulturu i vjeru
HANUKA U SARAJEVU
Praznik svjetla: Hanuka dočekana u Sarajevu
■
■
učešče u festivalu Hanuka.
Hanuka se proslavlja u znak
sećanja na pobedu Jevreja nad
grčko-asirijskom vojskom 165.
godine pre nove ere, kada su
izborili pravo da nastave da
propovedaju judaizam i kada
su osvetlili hram čudesnim
uljem koje je gorelo osam
dana. U znak sećanja na ovaj
događaj Hanuka je praznik
svetlosti koji se
obeležava osam dana i noći –
svake noći pali se po jedna
sveća svećnjaka. Praznik je
porodični, uz tradicionalna jela
i igru i posebno je lep za decu.
Hanuka festival svetlosti u
Torontu traje od 6. do 14.
decembra, uz brojne progra-
me.
Svi koji žele da probaju odlične
specijalitete jevrejske kuhinje
Srbi.ca, 4.12.2015.
Stanovnici Toronta ovih dana
će biti u prilici da nauče šta je
Hanuka (Hanukkah ili Chanu-
kah) i upoznaju običaje jevrej-
skih porodica koje žive u Kana-
di. Multikulturalnost kao obele-
žje Kanade sigurno će još jed-
nom doći do izražaja, pa će
građani svih nacionalnosti, koji
sa ponosom predstavljaju
svoje običaje drugima, uzeti
najbolje je da to učine za
vreme Hanuke, uz sveće. Prve
noći organizuje se čajanka, sa
programima za decu. Slede
večeri muzike za odrasle i
druga tradicionalna okupljanja.
Za vikend, 12. i 13. decembra,
za sve zainteresovane
organizovani su besplatni
programi sa vatrometom na
kraju.
HANUKA S ONU STRANU ATLANTIKA
Festival Hanuka u Torontu
■
■
Strana 20 D ivrejTora stranica 20 D ivrejTora
inja s Hebrejskog sveučilišta u
Jeruzalemu.
Mazar, voditeljica iskapanja,
drži da je pečat "vrlo vjero-
jatno pripadao kralju Ezekiji".
Pečat ima motive u egipatskom
stilu te znak ankh, hijeroglif
koji znači "život".
Ezekija je bio kralj Judeje od
716. do 687. godine pr.n.e.
Dao je utvrdama učvrstiti grad
Jeruzalem i pitku vodu usmjeri-
ti kanalom koji je pronađen u
19. stoljeću.
"Pouzdavao se u JHVH-a, B-ga
Izraelova. Ni prije njega ni po-
slije njega ne bijaše mu ravna
među kraljevima", stoji u Dru-
goj knjizi o Kraljevima (2 Kr
18,5).
Index, Hina, 3.12.2015.
IZRAELSKI areholozi utvrdili su
da je malen predmet, prona-
đen prije pet godina u iskopi-
nama blizu staroga grada Jeru-
zalema, pečat s imenom Eze-
kije, sina Ahazova, kralja Jude-
je iz VIII. stoljeća pr.n.e.
Glineni kružić, promjera man-
jeg od centimetra, zapečatio je
svitak papirusa, a vidljiv otisak
vlakana na njegovoj donjoj
strani pokazuje da je kralj
vlastoručno ovjerio dokument,
smatra Eilat Mazar, areholog-
ARHEOLOGIJA
U Izraelu pronađen pečat Ezekije, kralja
Judeje iz 8. stoljeća pr.n.e.
Iz medija
geta u Varšavi. Obitelj je čak
dvije godine skrivala da je
dječak obrezan, a samim time i
da je židov.AP
Zbog toga su riskirali smrtnu
kaznu jer se tako kažnjavali
skrivanje židova tijekom
nacističke okupacije Poljske.
Njegovi roditelji te bake i
djedovi ubijeni su od ruke
nacista.
******
Mihael Hohberg (77) sedeo je
držeći ruke 86-godišnjoj Kristini
Jakubovskoj na “Kenedi”
aerodromu dok se ona
prisećala kako ga je njena kao
četvorogodišnjaka uzela na
čuvanje, nakon što je doslovno
bačen preko zida jevrejskog
geta u Varšavi. Oni nisu želeli
da dozvole da dečak dođe u
ruke nacistima koji su u to
vreme ubijali na stotine hiljada
Jevreja.
Dve godine dete je živelo sa
Jozefom i Rozalijom
Jakubovski, prijateljima
njegovih roditelja , u vreme
kad je Kristina bila tinejdžerka.
“Bio je lep i dobar dečak,
nikakve probleme nije pravio”,
rekla je ona sa smeškom.
Hohberga je majka prebacila
preko zida neposredno pre
paljenja getoa i on je mogao s
balkona Jakubovskih da vidi
plamen na mestu gde su bili
njegovi roditelji i deda i baba.
Svi su poginuli.
“Vrlo malo ljudi je tada
pomagalo Jevrejima”, rekao je
Hohberg. “Ali Jevreji kažu: ko
god spase jednu dušu, spasao
je celi svet”.
Jozef Jakubovski koji se borio
protiv nacista kao član poljskog
RTL/B92, 3.12.2015..
Krystynina obitelj Michaelu
je spasila život kada je
imao samo četiri godine i
kada je doslovno izbačen iz
židovskog geta u Varšavi
Izraelac i Poljakinja susreli su
se danas u njujorškoj zračnoj
luci John F. Kennedy sedam
desetljeća nakon što je njezina
katolička obitelj spasila tada
malenoga židova od ralja
holokausta.
Michael Hochberg (77) svoju je
spasiteljicu Krystynu
Jakubowsku (86) u zračnoj luci
dočekao s buketom cvijeća, a
njihov je susret organizirala
Židovska zaklada za
pravednike.
Krystynina obitelj Michaelu je
spasila život kada je imao
samo četiri godine i kada je
doslovno izbačen iz židovskog
podzemlja, ubijen je u borbi.
Ostatak porodice bio je
primoran da pobegne na selo i
sa sobom su poveli i Mihaela.
Kada je rat završen, Hohberg
je neko vreme proveo u
sirotištu, a zatim se preselio u
Izrael gde se oženio i dobio tri
sina i osmoro unučadi.
NAKON SEDAM DESETLJEĆA
Kao dječak je preživio holokaust, a danas se
ponovno susreo sa 'starijom sestrom' čija obitelj
mu je spasila život
■
■
Godina 9 Broj 10 stranica 21