DivrejTora -...
Transcript of DivrejTora -...
B’’H
Priprema i uređuje:
Vatroslav Ivanuša
iz trećega uživaju u miru.
Esav ženi dvije hetitske djevojke. Jichak bude star i slijep, i iskazuje svoju želju da blagoslovi Esava prije svoje smrti. I dok Esav odlazi loviti divljač za očevo omi-ljeno jelo, Rivka odjeva Jaakova u Esavo-vu odjeću, prekriva njegove glatke dije-love na rukama i vratu jarećim kožicama, čineći ga tako na dodir sličnim njegovom rutavom bratu, priprema slično jelo i ša-lje Jaakova ocu. Jaakov prima očeve bla-goslove za “rosu nebesku i salo zemlje”, te za vlast nad bratom. Kada se Esav vra-ti iz lova I prijevara bude razotkrivena, jedino što Jichak još može napraviti za svog očajnog sina je prorokovati da će ţivjeti od mača i da će, kada se Jaakov pokoleba, time mlađi brat izgubiti svoju nadmoć nad starijim.
Jaakov napušta dom i odlazi u Haran kako bi izbjegao Esavovom gnjevu i da si nađe ženu u obitelji brata njegove majke, Lavana. Esav se ženi i treći puta, s Mah-lat, Išmaelovom kćerkom.
(Berešit 25,19—28,9 )
Jichak se ženi Rivkom. Nakon dva-deset godina bez djece njihove molbe su uslišane i Rivka je zatrudnjela. Ona pro-lazi kroz tešku trudnoću, jer se djeca bo-re u njoj; B-g joj kaže da su “dva naroda u tvojoj utrobi” i da će mlađi prevladati nad starijim.
Esav se pojavljuje prvi, Jaakov se rađa držeći Esavovu petu. Esav odrasta i po-staje lovac, čovjek polja; Jaakov je bezo-pasan čovjek, koji boravi u šatorima uče-nja. Jichak preferira Esava, Rivka voli Ja-akova. Vraćajući se iscrpljen i gladan iz lova, Esav prodaje prvenačko pravo Ja-akovu za tanjur kuhane crvene leće.
U Geraru, u zemlji Filisteja, Jichak pred-stavlja Rivku kao svoju sestru, iz straha da ne bude ubijen od nekoga kome se dopadne njezina ljepota. On obrađuje zemlju, ponovo otkopava zdence isko-pane od njegovog oca Avrahama, te ko-pa niz vlastitih zdenaca: zbog prva dva nastaje sukob s Filistejcima, no u vodama
Paraša Toledot Godina 9 Broj 6
2. kisleva 5776. 14. studenog 2015.
Rabbi Goldwasser 3
Ništa besplatno 5
Generacije 9
Tvrdoglav 11
Mjesec kislev 15
Zoran Mandlbaum 18
U ovom broju :
■
DivrejTora http://twitter.com/DivrejTora
petak
13.11.2015.
subota
14.11.2015.
Šabat Toledot
Jeruzalem 16:01 17:19
Zagreb 16:09 17:08
Rijeka 16:17 17:16
Split 16:13 17:13
Dubrovnik 16:09 17:08
Vinkovci 15:59 16:59
Sarajevo 16:05 17:04
Bihać 16:12 17:12
B. Luka 16:07 17:06
Beograd 15:54 16:58
Novi Sad 15:56 17:00
Subotica 15:54 16:59
Zrenjanin 15:53 16:57
Niš 15:52 16:55
Beč 16:01 17:00
Frankfurt 16:25 17:25
Edison, NJ 16:23 17:23
vršenostima, onda i B-g mene moţe
voljeti unatoč mojim mnogim nesa-
vršenostima."
Ako ţelimo znati kako će se B-g
odnositi prema nama, odgovor je
jednostavan: upravo onako kako se
mi odnosimo prema drugima. Ako
od drugih traţimo da budu savrše-
ni, On će to traţiti od nas. Ako smo
u stanju voljeti druge mada ne ispu-
njavaju naša mjerila i očekivanja, on-
da će nas On voljeti unatoč našim
nedostacima.
Danas ću se nastojati odnositi prema
ljudima na isti način na koji bih ţelio/la
da se B-g odnosi prema meni.
stranica 2 D ivrejTora
Toldot
B-g je tvoja
sjenka s desne
strane tvoje.
(Psalmi 121,5).
Baal Šem Tov je
podučavao da
B-g prema ljudi-
ma postupa ona-
ko kako oni postupaju prema drugi-
ma. Tako, ako su ljudi spremni op-
rostiti onima koji su ih uvrijedili, B-g
će na isti način prijeći preko njihovih
prijestupa. Ako je netko pun predra-
suda i na svaku uvredu reagira s lju-
tnjom, B-g će biti jednako tako strog.
Značenje riječi "B-g je tvoga sjenka"
je da On poput sjenke oponaša svaki
njegov ili njezin postupak.
Na terapijskom sastanku za člano-
ve obitelji liječenih alkoholičara, je-
dna je ţena ispričala grupi kako je
proţivljavala frustracije tijekom
mnogih godina neplodnosti, pa po-
tom ogromnu radost kada je napo-
sljetku zatrudnjela. Međutim, dobar
dio njezinih očekivanja pretvorio su
se u krhotine kada je dijete rođeno s
Downovim sindromom.
"Jako sam zavoljela to dijete," rekla
je, "no najveća stvar koju je to dijete
učinilo za mene bilo je to što je ono
učinilo da shvatim da ako ga mogu
toliko voljeti unatoč njegovim nesa-
■
Sefer Hamicvot Hakacar
Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim
Rabbi dr. Abraham J. Twerski:
Rastimo svakoga dana
poznato u gradu da su izričito za muškarce. Ţena ih ne
smije nositi. Niti smije brijati glavu poput muškarca.
Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako vrijeme,.
179. Negativna je zapovijed da muškarac ne nosi
žensku odjeću
kao što Pismo kaţe, niti će muškarac na sebe odjenuti ţensko
ruho (D'varim 22,5). „Ţensko ruho“ odnosi se na odjevni
predmet i ukrase za koje je u gradu općepoznato da su
izričito za ţene. Tako isto, ako muškarac iz tamnih vlasi
iščupa sijedu vlas, s glave ili sa svoje brade – makar i
samo jednu vlas; ili ako tamno oboji svoju kosu – sve i
ako oboji jednu bijelu vlas – bilo kojim od tih postupaka
on krši [zabranu]. Po zakonu mudraca muškarac ne
smije odstranjivati dlake iz svoga pazuha ili svoje sti-
dne dlake. Tkogod ih odstrani sa mjesta [na tijelu] s ko-
jega ih [uglavnom] nitko osim ţena ne uklanja, treba ga
izbičevati bičevanjem za neposlušnost. Međutim, dopu-
šteno je odstraniti dlake s drugih udova i dijelova tijela,
koje god to bilo, škarama.
Ovo je na snazi posvuda i uvijek.
Pozitivne zapovijedi
56. Pozitivna je zapovijed slomiti vrat prvorođenom
muškom magarcu ako nije bio otkupljen
kao što Pismo kaţe, a ako ga ne otkupiš, onda ćeš mu slomiti
šiju (Š'mot 34,20). „Slomiti mu šiju“ znači udarati ga
mesarskom sjekiricom po straţnjoj strani vrata dok ne
ugine. To se mora izvesti upravo mesarskom sjekiricom
i ničime drugim, i ne smije uginuti niti na jedan drugi
način. Bilo kakva korist od njega je zabranjena, i nakon
što mu se slomi vrat, i potrebno ga je pokopati, njegov
je prah zabranjen.
Ovo se primijenjuje na svakom mjestu i u svako doba, kako
za muškarca tako i za ţenu. Kohanim i leviti su,
međutim, izuzeti od te obaveze.
Negativne zapovijedi
178. Negativna je zapovijed da muško ruho, itd. ne
smiju nositi žene
kao što Pismo kaţe, Ţena neće nositi što pripada muškarcu
(D'varim 22,5). To znači odjeću i urese za koje je opće- ■
Godina 9 Broj 6 stranica 3
Rabbi Dovid Goldwasser:
Ništa nije besplatno
sustava … će se odvojiti…” Zato što
će dva djeteta u njoj osnovati dva
zasebna naroda, Hašem nije želio da
oni stvore bilo kakvu povezanost
jedno s drugim u utrobi. Po tome su
oni bili jedinstveni, jer čim su bili
stvoreni dobili su i jecer hora i jecer
tov.
Rav Elya Fisher, u svojoj Sefer Bir-
chas Eliyahu, pita zašto Rebi nije mo-
gao dokučiti zaključak koji je iznio
Antoninus? On iznosi zapažanje da
Rebi nije mogao razumjeti zlobu i
pokvarenost jecer hora. Antoninus,
rimski Cezar, poznavao je moć jecer
hora jer je on bio potomak Esava.
Raši (Avoda Zara 11a) kaže da pasuk
“dva su naroda u tvojoj utrobi” alu-
dira na Antoninusa koji je bio poto-
mak Esava i Rebija koji je bio poto-
mak Jaakova. Bejs Jisroel dodaje da
je Antoninus mnogo bolje poznavao
moć sitra ahra nego Rebi.
Bejs Jisroel također primjećuje da
se sama avoda zara borila s Jaako-
vom i Esavom. Esav je želio pobu-
diti i oživjeti jecer hora da vlada
čovjekom od trenutka njegovog
začetka, dok je još u fazi embrija.
Jaakov mu se usprotivio i uspio
postići da jecer hora vlada djetetom
tek nakon što ono dođe na svijet.
Vidimo da jecer radi svoj posao
vrlo rano u životu. Postavlja se pi-
tanje zašto je jeceru potreban tako
rani početak – prije nego li osoba
uopće prođe fazu ranog djetinjstva?
Michtav M’Eliyahu spominje za-
nimljivu činjenicu. On piše da jecer
posjeduje dvije različite metode dje-
lovanja. Prva je izravnija, i njome
jecer potiče tu osobu da počini avero
bez odlaganja. Ako ne uspije u to-
me, tada jecer radi tako da polagano
mami tu osobu koja ne brza u gri-
jeh, kao što piše u Talmudu (Šabos
105b), “Danas joj kaže „Učini ovo‟;
sutradan joj kaže „Učini ono‟; sve
dok joj ne predloži „Idi i štuj avoda
zara’ i ona ode i štuje ih.”
S jecerom koji je vladao dok je Esav
još bio u utrobi, on je na njega mog-
ao utjecati tako da uđe u kuću avoda
zara bez odlaganja, tako da nije mo-
rao primijeniti drugu, sporiju, meto-
“Vajisrocezu b’kirba – djeca su se
borila u utrobi njezinoj.” (Berešis
25,22)
Raši tumači da ovaj unutarnji ne-
mir znači da kada bi Rivka prošla
kraj bejs medraša Šema i Evera Jaa-
kov bi se uznemirio da izađe; kada
bi Rivka prošla pored kuće avoda
zara (idolopoklonstva) Esav bi tra-
ţio da on izađe.
Moshav Zekeinim M’Baalei HaTosfos
citira Talmud (Sanhedrin 91b). An-
toninus je upitao Rebija kada jecer
hora počinje vladati nad čovjekom –
od njegova nastanka kao embrija, ili
kada izađa na svijet. Rebi odgovara
da on vlada od trenutka nastanka.
Antoninus mu odvrati, “Ako je ta-
ko, on bi se bunio u utrobi majke i
sve tako dalje. Mora biti da on za-
vlada kada (dijete) dođe na svijet.”
Rebi je potvrdio da Tora doista
podupire takvo mišljenje, kao što je
rečeno (Berešis 4,7), “Grijeh stoji na
vratima.”
Slijedom toga, ako on još nije imao
jecer hora, teško je razumjeti zašto je
Esav pokušavao izići.
Sifsei Kohen napominje da je, za-
pravo, upravo to bilo pitanje koje je
Rivka otišla razjasniti. Ona je znala
da jecer hora vlada nad čovjekom tek
kada dođe na svijet, pa je bila zbun-
jena, kao što pasuk nastavlja: “Ako je
tako, zašto mi je tako?” Stoga, ona je
upitala Hašema.
Hašem joj je rekao (Berešis 25,23),
“Dva naroda su u tvojoj utrobi, dva nastavak na stranici 4
Antoninus je upitao Rebija
kada jecer hora počinje vladati
nad čovjekom – od njegova
nastanka, kad je još zametak,
ili kada dođa na svijet?
■
Strana 4 D ivrejTora stranica 4 D ivrejTora
(nastavak s 3. stranice) Rabbi Dovid Goldwasser: Ništa nije besplatno
Siromah je uskliknuo, “Na putu
sam već toliko dana bez imalo hra-
ne, a ti me pitaš kako sam?”
Šaljivdžija mu je odvratio, “Dođi
samnom. Ja ću ti dati obilje dobre
hrane, topao i udoban krevet s či-
stom posteljinom, i možeš biti moj
gost.”
Ovaj je siromah slijedio šaljivdžiju
do jednog od najboljih konačišta u
cijelom gradu. Tamo su mu poslu-
ţili bogati slijed ukusne hrane i pi-
ća. Potom su ga otpratili do pros-
trane i prozračne, prekrasno ure-
đene sobe s velikim udpbnim kre-
vetom.
Siromah je tamo proveo nekoliko
dana, i kada je bio spreman nastavi-
ti put, sakupio je svoju oskudnu
imovinu i krenuo ulicom.
Vlasnik konačišta ugledao ga je
kako odlazi i povikao: “Kuda si
požurio? Nisi još platio račun!”
Siromah je shvatio da je bio nasa-
maren. Ostavivši ono što je posje-
dovao kao garanciju, siromah je
lutao ulicama pitajući se što da
učini. Krivudajući tako, naišao je na
onog istog šaljivdžiju, koji je sada
bio sasvim drugačije odjenut. Ne
prepoznavši ga, siromah mu je sav
u suzama opisao sve svoje caros.
Šaljivdžija ga je saslušao i potom
mu rekao: “Po svemu sudeći, pao si
u ruke neke vrlo pokvarene osobe.
Kako god bilo, pošto je tvoja imov-
ina sada u konačištu, zašto ne is-
koristiš njihovo gostoprimstvo još
neko vrijeme.”
Isto tako, tumači Magid od Dub-
na, jecer se približava osobi kada je
mlada i nagovara je da uživa u
glupim težnjama olam haze. Kada
osoba postane starija i shvati da će
morati “platiti” za sva svoja nedjela
i gluposti, jecer mu priđe, na dru-
gačiji način i predloži: “Odgovarat
ćeš za sva svoja djela ovako i onako,
pa onda možeš još malo uživati
olam haze.”
du polagano ga uvjeravajući da slu-
ţi avoda zara.
Talmud nam kaže da se nagon ka
zlu prerušava na različite načine –
ponekad se pojavljuje u liku pokva-
rene osobe, a ponekad kao talmid
haham; ponekad se predstavlja kao
osoba u godinama, a ponekad kao
mladić. Stoga nam je često vrlo te-
ško prepoznati da nas progoni jecer
hora.
Ovo daje objašnjenje na Jaakovlje-
vo pitanje kada se suočio s Esavo-
vim anđelom (Berešis 32,30). Jaakov
je želio znati s kime se to bori, no
anđeo se opirao da otkrije svoje ime:
“Zašto me pitaš kako mi je ime?”
Uistinu, dakle, ako možemo identi-
ficirati svog suparnika onda mo-
ţemo uvidjeti da li se borimo s jecer
hora.
Neki je siromah konačno stigao do
velikog grada sa svojim smotuljkom
prebačenim preko ramena. Prišao
mu je jedan šaljivdžija i upitao ga
kako je.
■
Rabbi Shaul Rosenblatt:
Svatko od nas ima drugačiji test
Strana 5 Strana 5 Godina 9 Broj 6 stranica 5
odgovorni za svoja djela ako su pro-
gramirani još od majčine utrobe?
Odgovor je jasan. Svatko od nas je
drugačije prirode. Neki od nas ro-
đeni su sa sklonošću ka ljutnji. Neki
su rođeni sa silnom strašću. Neki sa
pohlepom za novcem. Neki su rođe-
ni lijeni. Za svakog od nas izazov je
drugačiji. Zato se ne moţemo uspo-
ređivati, niti suditi. Tko smo mi da
znamo s kakvim se izazovima suo-
čavaju drugi ljudi?
Ezav je rođen s nasilnom priro-
dom. Njegov je izazov u ţivotu bio
usmjeriti tu prirodu ka tome da svi-
jet mijenja na bolje. Da iskoristi svo-
ju strast kako bi druge doveo do is-
tine. On nije bio prisiljen krenuti
putem ubojstva i izopačenosti. Taj je
put on izabrao sam za sebe.
U redu za Ezava, ali što je s Jako-
vom? Gdje je bio njegov test?
Jakovljev test bio je mnogo profi-
njenije prirode. Izazov za matema-
tičkog genija je hoće li se razviti do
svog punog potencijala, ili će se za-
dovoljiti time da je jedan korak is-
pred drugih. Ne mogu se ne zapi-
tati, kada vidim svetog čovjeka koji
je odgajan u društvu Tore, bi li taj
čovjek bio isti da je odgajan u dru-
gačijem okruţenju. Moj odgovor je
nesumnjivo: ne. Veličina ne leţi u
tome kuda stigneš, već u tome koli-
ko daleko dođeš. Cilj nije toliko va-
ţan koliko je vaţno samo putovanje.
Biti pravedan čovjek koji je po pri-
rodi takav, a odgajan je u Izakovoj
kući, ne bi uopće bio izazov za Jako-
va. Pitanje za njega bilo je hoće li
postati više od toga. Hoće li teţiti
postati izvrstan umjesto da bude
samo dobar? On je mogao poći pu-
tem mediokriteta na isti način na
koji je njegov brat pošao putem ne-
morala. Da je učinio tako, njegova bi
pogreška bila jednaka Ezavovoj.
Šabat šalom.
Prevela Anja Grabar
■
Ovaj odjeljak Tore biljeţi povijesnu
borbu između Jakova i Ezava. Borba
započinje još u majčinoj utrobi i na-
stavlja se sve do danas. Ezav mrzi
Jakova, kaţu nam rabini. Antisemi-
tizam je bio i ostao konstanta u lu-
tajućoj povijesti ţidovskog naroda.
Jakov je 'čovjek šatora' – filozof i
mislilac. S druge strane, Ezav je lo-
vac – čovjek svijeta. Ezav prodaje
svoje prvorodstvo Jakovu za posu-
du juhe. Prvorodstvo je ezoterično,
a juha je mnogo više opipljiva.
Izak, njihov otac, ţeli dati prvorod-
stvo Ezavu. U poznatoj priči, uz po-
moć svoje majke Rebeke, Jakov na
prevaru dobiva Izakov blagoslov.
Ezav je čovjek nasilne prirode, no
Jakov je njegova suprotnost. Rabini
nam kaţu da je, kada su bili u utro-
bi, Ezav pritiskao da izađe u trenu
kada je Rebeka prolazila pored hra-
ma idola, a Jakov u trenu kada je
Rebeka prolazila pored mjesta uče-
nja. Ne moramo to shvatiti doslov-
no, ali poanta je jasna – od samog
začetka, Ezav je teţio zlu, a Jakov
dobru.
Ali, kako je to moguće? Nije li slo-
bodna volja kamen temeljac ţidov-
ske filozofije? Kako ljudi mogu biti
Veličina ne leži u tome
kuda si stigao,
već koliko si daleko
došao.
Težiš li tome da
postaneš izvrstan
ili samo da budeš
dobar.
Strana 6 D ivrejTora stranica 6 D ivrejTora
Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:
TTTJEDNIJEDNIJEDNI ZZZOHAROHAROHAR: T: T: TOLDOTOLDOTOLDOT
■
dobronamjernošću. U našem svije-
tu, prvorođenac je tijelo. Tijelo pret-
hodi duši. Kabalistički komentaru
kaţe da "kora prethodi voću". Dok
voće dozrijeva, njegova ga kora, po-
put tijela unutar kojega duša sazrije-
va, štiti. Zbog toga se veliki dio ob-
razovanja djeteta koje se odvija u
njegovim ili njezinim formativnim
godinama sastoji u prevladavanju
Ezava koji je unutra, tih tjelesnih
poriva i ţelja, sve dok duša ne ste-
kne kontrolu nad tijelom, u vrijeme
bar (dječak) ili bat (djevojka) micve.
Ezav se iscrpljen vraća iz lova, jer
je jurio za svojim materijalističkim
potrebama, dok Jakov priprema jelo
od leće: "A Jakov skuha kašu, a Ezav
dođe iz polja, a bijaše umoran" (Posta-
nak 25,29). Zohar objašnjava da riječ
"nazid" (kaša), od riječi "lehazid",
znači misliti misli i kovati planove
kako bi se tijelu oduzela njegova
nadmoć.
Mi smo robovi naših tjelesnih po-
treba i ţelja; mi se brinemo zbog
stanarine, računa, hrane, seksa,
časti, itd Zapisano je u Izrekama
otaca, "Dok nema brašna, neće biti ni
Tore"; ako netko nema dovoljno za
jesti, on ne moţe proučavati Toru.
Ali tijelo bez duše ne moţe ostati na
ţivotu. Kuća bez duše su samo zi-
dovi i komadi namještaja. Karijera
bez duhovnosti izaziva stres, izgriza
nas i uzrokuje bijedu.
Kada uzmemo u obzir pitanje ka-
ko su se Rebeka i Jakov dovijali da
prevare Izaka, shvaćamo da to za-
pravo karakterizira svakodnevnu
igru "tko je prvorođenac" - tko je
glavni? tijelo ili duša? Ovo pitanje
traţi ratni plan. Da bismo uspjeli mi
smislimo načine kako "prevariti".
Mi laskamo tijelu kako je to za nje-
govo dobro da uči Toru. Kada uv-
jerimo tijelo da su duhovni ljudi
zdraviji, da vjera jača uspjeh na
svakom polju, mi utječemo na naš
osjećaj za rasuđivanja da uloţi vre-
mena i novaca u duhovni razvoj.
Naši učenjaci uče da čak i ako uči-
mo Toru iz skrivene pobude za na-
gradom, na kraju ćemo završiti
učeći Toru zbog nje same.
Prevela Tamar Buchwald
■
Paraša Toldot donosi priču o ro-
đenju Jakova i Ezava i njihovoj me-
đusobnoj borbi. U ovoj paraši, Ezav
prodaje svoje prvorodstvo Jakovu
za kašu od leće, a Jakov prevari
svog oca, Izaka, primajući blagoslov
namijenjen Ezavu. Rebeka i Jakov se
udruţuju u zavaravanju Izaka kako
bi ukrali Ezavov blagoslov. Na kra-
ju paraše, Izak, znajući da će Jakov
nastaviti ići njegovim putem, šalje
ga u Padan Aram da pronađe ţenu,
i daje mu Abrahamov blagoslov da
će on naslijediti zemlju: "I Izak pozo-
ve Jakova, i blagoslovi ga ... i blagoslo-
vio te B-g Svemogući i učinio te plod-
nim i umnoţio te, da moţeš biti zajed-
nica naroda, i dao ti blagoslov Abraha-
mov, tebi i tvome potomstvu s tobom,
da moţeš naslijediti zemlju u kojoj bo-
raviš kao pridošlica koju je B-g dao
Abrahamu". (Postanak 28,1-4)
Zohar naučava da se ove odlomke
ne treba čitati u pojednostavljenom
obliku, već da oni zapravo sadrţe
veliku tajnu u duhovnom radu.
Unutar svake osobe postoje dvije
sile - sila tijela i sila duše. Ezav
predstavlja tjelesne brige - sebič-
nost, ego, materijalizam. Jakov
predstavlja svijest duše, ţelju da se
poveţe s duhovnošću, smislom i
"Dok nema brašna, neće
biti ni Tore";
ako netko nema dovoljno
za jesti, on ne može
izučavati Toru.
Strana 7 Strana 7 Godina 9 Broj 6 stranica 7
Rav Kook:
Iskorištavanje Esavove moći
Međutim, u konačnici, naš cilj nije da samo zadrţavamo te negativne sile. Mi teţimo da steknemo kontro-lu nad njima i iskoristimo ih, poput brana hidroelektrane koja zauzdava ogromnu energiju divljeg vodopada kako bi proizvela električnu energi-ju. Na primjer, Talmud nam kaţe da osoba koja ima krvoločne sklonosti treba postati šohet (osoba koja obav-lja ritualno klanje) ili mohel (osoba koja vrši obrezivanje na brit mila), te na taj način oplemeniti svoju nasil-nu prirodu za uzvišene namjene. Ova uzvišena teţnja predstavljena je Jakovljevim drugim imenom, Iz-rael, koje dolazi iz korijena riječi sar, koja znači "vladati".
Ime Jakov prikladno je za Ţidove dok su u dijaspori. Oni tamo sluţe kao moralna savjest da djelomično ograniče divlje i nasilne sile u svije-tu. Ali kada su iskupljeni i ţive u svojoj zemlji, Ţidovi mogu postići višu razinu Izraela. Oni tada imaju priliku pokazati koliko narod moţe koristiti materijalne mogućnosti ko-je su mu na raspolaganju za kon-struktivne i etičke ciljeve.
Toldot: Jakovljeva ruka na Esavljevoj peti
Priča o tome kako Jakov krade blagoslov od svog oca izaziva mno-ga zbunjujuća pitanja. Kako moţe biti da Jichak nije bio svjestan prave prirode svojih sinova blizanaca? Za-što je on inzistirao da blagoslovi svog očigledno zlog sina Esava? I zašto je bilo neophodno da Jakov uzme blagoslove koje je njegov otac namijenio njegovom bratu?
Prava prvorođenaca
Najprije moramo proanalizirati koncept behora, prava prvorođenog sina. Zašto bi se obiteljsko nasljeđe utvrđivalo prema redoslijedu rođe-nja, ne uzimajući u obzir relativne zasluge nasljednika? Talmud u Baba Batra 133b raspravlja o ovom pita-nju, savjetujući da se nasljeđivanje ne mijenja, čak i ukoliko je prvoro-đenac zao, a njegov brat pravedan. Zašto? Komentatori objašnjavaju da odluke ne bismo trebali donositi na temelju trenutne situacije; u buduć-nosti od zlog sina mogu proisteći čestita djeca.
Ipak, zašto ne dati prednost sinu za koga znamo da je pravedan i da će nasljedstvo koristiti u primjerene svrhe? Zašto zlom sinu dozvoliti da to bogatstvo iskoristi za iskvarene namjene, samo zato što će on moţda imati poštenu djecu?
Izbor segule
Filozof iz dvanaestog stoljeća ra-bin Yehudah Halevi objasnio je kon-cept segula – način na koji B-g izabi-re određene ljude. Proces b-ţanskog odabira s onu je stranu ljudskog ra-zumijevanja i odvija se na tajanstve-ni način. Zrnce svjetla i dobra sa-kriveno je u tami koja ga obavija, baš kao što se duhovna veličina Abrahama nije mogla predvidjeti u nemoralnosti njegova oca idolopo-klonika - Teraha. Tek je u vrijeme Jakova svima bila otkrivena segula priroda njegove djece. U to je vri-jeme postalo jasno da je cijela nje-gova obitelj bila 'sjeme blagoslovlje-no od B-ga."
Zašto bi to zrno budućeg dobra bi-lo sakriveno u zlim i pokvarenim ljudima?
Čak i negativne osobine karaktera imaju svoje mjesto u ovom svijetu. Na kraju će i one posluţiti većem dobru. Kako bi se ispravne osobine usavršile i poravnali putevi, ove se loše osobine i zamršeni putevi mo-
Ne znamo baš mnogo o rođenju većine biblijskih ličnosti. Ipak, Tora do u detalje opisuje rođenje Jakova i Esava, te kako su dobili imena.
"Prvi koji se pojavio, bio je crvenkast, sav kao runo rutav. Zato mu nadjenuše ime Esav. A poslije se pojavi brat nje-gov; njegova se ruka prihvatila za petu, Esava. Zato mu nadjenuše ime Ja-kov." (Postanak 25, 25-26).
Ime Esav znači načinjen ili dovr-šen. Esav je od prvog dana bio pun snage i energije. Ime Jakov (Ja'akov) odnosi se na činjenicu da se drţao Esavu za petu (ekev). Kasnije je Ja-kov po drugi puta dobio ime; i to ime govori o njegovom odnosu s njegovim bratom Esavom. Noć prije susreta s Esavom, on se bori s tajan-stvenim strancem. Ovaj stranac - prema nekima bio je to Esavljev an-đeo čuvar - ga obavještava: "Ime ti više neće biti Jakov, nego Izrael. Borio si se s anđelima i ljudima, i nadvladao si "(Postanak 32,29).
Koje je dublje značenje Jakovljevih imena? U čemu je značaj njegovog drţanja Esava za petu? Zbog čega on ima dva imena?
Obuzdavanje nasuprot kontrole
Baš kao što u svijetu postoje pozi-tivne i negativne sile, tako je i svaki čovjek sastavljen od pozitivnih i ne-gativnih osobina. Pa ipak nama su potrebne te negativne sile, jer bez njihove snage i ţivotnosti, mnogim bi ciljevima i teţnjama manjkalo energije neophodne za njihovo os-tvarenje.
Esav predstavlja sirove, proste snage u svijetu. Njegova crvenkasta put ukazuje na nasilnu i okrutnu prirodu njega kao osobe. Jakov nije spriječio Esava da dođe na svijet. Napokon, svijetu je potreban Esav i njegova sirova snaga. Umjesto toga, Jakov se drţao Esavu za petu, zadr-ţavajući ga. Ime Jakov odnosi se na ov a j a s pe k t su z d rţ a v a n ja , obuzdavanja ţestoke sile.
nastavak na stranici 8
Čak i negativne osobine
karaktera imaju svoje mjesto
u ovom svijetu.
Na kraju će i one poslužiti
većem dobru.
Page 8 Strana 8 Strana 8 Strana 8 stranica 8 D ivrejTora
(nastavak s 7. strane) Rav Kook: Iskorištavanje Esavove moći
■
raju uzdići. To se događa onda kada su ih pravednici mogu iskoristiti u pravu svrhu.
Jichakova ljubav prema Esavu
Proces b-ţanskog odabira mora imati slobodu da se razvija prema B-ţjem planu, bez ljudske interven-cije. Samo B-g zna put kojim će čisto izići iz nečistog. Stoga, ne bismo trebali poremetiti nasljeđivanje pr-vorođenca onime što se nama čini razumnim i logičnim.
Jichak je smatrao da, unatoč očitoj duhovnoj i moralnoj superiornosti Jakova, on nije taj koji treba odlučiti tko će dalje nositi Abrahamovo du-hovno nasljeđe. Jichak je pretposta-vljao da razdvajanje segule još nije završeno. Moţda će od okrutnih i brutalnih osobina Esava, njegovog prvorođenog sina, doći još veći na-sljednik, sposoban da koristi i uzdi-gne te rušilačke osobine.
Nadalje, Jichak je znao da svijet moţe biti popravljen na različite načine. To bi moglo biti blago uzdi-zanje, dok ljudi izlaze iz svakog kutka zemlje da nauče Izraelova učenja o dobroti i istini. Ili bi svijet mogao biti ispravljen kroz potpuno uništenja onih iskvarenih i nasilnih elemenata od kojih neće proizaći ni-kakvo dobro (kao što vidimo u ob-vezi da Amaleka i narod Kanaana budu zatrti). Jakov, blagi učenjak u šatorima Tore, nije posjedovao tem-perament potreban za ratovanje i borbu protiv okrutnih i opakih pro-tivnika. Kako bi od njega mogla do-ći segula Izraela? Istina, Jakov je bio pravednik - ali i prije njega su ţivjeli mnogi pravedni pojedinci čiji po-tomci nisu nastavili ići njihovim putem.
Jakovu je izgledao kao da mu pot-puno nedostaju neophodne osobine dominantnosti i moći. A Esav je io-nako bio prvorođen, znak je da je on bio izabran od B-ga. Jichak je cijenio Esavov potencijal da nasilno ispravi cijeli svijet. Stoga Tora objašnjava Jichakovu ljubav prema njegovom prvorođenom sina: "Izak je volio Eza-
va, jer njegova lovina mu je bila u usti-ma" (Postanak 25,28). Jichak je pošti-vao sposobnost Esava da lovi i vla-da nad zvijerima, osobinu potrebnu da dominira nad surovim lju-dima.
Tora suprotstavlja različite načine na koje su Jichak i Rebeka voljeli svoje sinove. S jedne strane, ona ka-ţe: "Izak će voljeti Esava" (s slovom vav koje glagol pretvara u prošlo vrijeme). Jichak je procjenjivao Esa-vovu budućnost, njegovo potom-stvo, a ne njegovo trenutno stanje, koje je čak i Jichak mogao vidjeti da je divlje i nasilno. Ali za Rebeku Tora koristi sadašnje vrijeme: "Rebe-ka voli Jakova." Ona je voljela i cije-nila Jakovljevo trenutno stanje pra-vednosti.
Esav pod Jakovljevom rukom
U stvari, Jakov je imao veze s bra-tovim osobinama okrutnosti, ali te osobine nisu bili sastavni dio njego-ve duše. To je značenje Jakovljeve ruke koja se drţala za Esavovu petu kada su bili rođeni. Peta predstavlja instinktivnu prirodu (hebrejske rije-či za 'nogu' i 'naviku ', regel i hergel, dijele isti korijen), dok ruka ukazuje na voljni i planirani čin. Jakov se dr-ţao Esavu za petu, odnosno za vezu s onim divljim osobinama koje su sastavni dio Esavove prirode. Za Jakova, međutim, ove osobine nisu bile divlje i nedisciplinirane, nego su bile pod kontrolom njegove ruke i uma.
(Sličnu ideju nalazimo u vezi kra-lja Davida. Midraš navodi da se Sa-muel nećkao da pomaţe Davida kao kralja nakon što je vidio Davidovu crvenkastu put. Samuel se priboja-vao da je to bio znak da će David prolijevati krv poput crvenka-stog
Esava. No, B-g je odgovorio "On ima lijepe oči." Esav je ubijao za svoj vlastiti uţitak, ali David će ubijati po nalogu Velikog vijeća (Viso-kog suda), koji se nazive 'oči naroda'.")
Jakov će biti u stanju učiniti iste brutalne potupke kao i Esav, dodu-še iz nuţde i promišljeno odabrane. Njega će ţalostiti potreba za korište-njem bratovih osobina, ali će prepo-znati koliko su korisne za postizanje konačnog cilja.
Stjecanje Esavovog blagoslova
Sada razumijemo zašto je Jichak prednost davao Esavu. Ali zašto je Jakov morao uzeti blagoslov svoga brata?
Jakov je shvatio da je on pravi du-hovni nasljednik, i bio mu je potre-ban blagoslov vlasti i suvereniteta - "narodi će ti sluţiti", "ti ćeš biti kao gospodar nad svojim bratom" Ali bilo je vaţno da njegov otac misli da je ţestoki Ezav onaj kojem daje bla-goslov. Ovi blagoslovi zahtijevaju snagu i vodstvo. Oni su pomogli Jakovu da se koristi Esavovim oso-binama kada je potrebno, iako one nisu bile dijelom njegove unutarnje naravi. Stoga ga je majka odjenula u Esavovu odjeću. Zbog blagoslova stabilne vlasti i čvrste vladavine, Jakovljev vanjski izgled trebao je biti nalik izgledu nemilosrdnog Esava.
Kad je Jakov priopćio svom ocu,
"Ja sam Esav, tvoj prvorođeni;", on
nije stvarno lagao. Jakov je doista
stekao osobine svoga brata. On je
postao Esav, samo na bolji način.
Zasigurno je u prošlosti otac razgo-
varao s njim o potrebi da stekne ove
negativne osobine u svrhu sluţenja
B-gu. Jakov je sada mogao s pono-
som izvijestiti svog oca, "učinio sam
kako si traţio", a nakon toga, Jichak
je mogao izjaviti: "Ja sam jeo od sve-
ga." Sve što sam ţelio okusiti, pro-
našao sam u Jakovu. "Da, on će biti
blagoslovljen."
Prevela Tamar Buchwald
■
Proces b-žanskog odabira
mora imati slobodu
da se razvija prema
B-žjem planu,
bez ljudske intervencije.
Strana 9 Strana 9 Godina 9 Broj 6 stranica 9
Rabbi Berel Wein:
S generacije na generaciju
brakova koji su sada zahvatili velik
dio Ţidovskog društva.
Pritisci suvremenog ţivota, selid-
be i geografska razdvojenost dopri-
nijele su tom slabljenju nastavljanja
iz generaciju u generaciju. U osnovi,
slabljenje osobnog angaţmana pre-
ma obitelji i kontinuiteta generacija
doprinijelo je ovoj situaciji. Obitelj-
ski kontinuitet generacija jednosta-
vno više nije prioritet kao što je ne-
kada bio u mnogih Ţidovskim do-
movima i zajednicama.
Naša pramajka Rebeka prepozna-
la je da njene najstariji sin Esav
predstavlja opasnost za dalje gene-
racijsko prenošenje koje je temelj na
kojem je zasnovan Ţidovski narod.
Naţalost, a tome moţe posvjedočiti
svaki učitelj u školi, opstanak obra-
zovnog napretka ovisi o sistemu
odabira i razvrstavanja. Nije svatko
u mogućnosti, niti bi trebao imati
pravo, da ide na fakultet i postane
neurokirurg.
Isto vrijedi i za duhovni svijet. Ne-
ma svatko pravo da se proglasi ka-
balistom, halahičkim autoritetom ili
svetim čovjekom. Nije svatko saz-
dan tako da provodi po čitave dane
izučavajući Talmud, koliko god di-
vno i neophodno bavljenje njime
bilo. Zbog toga što je otac toliko vo-
lio Josipa, braća su se plašila da će
neslaganje s Josipom, koje se zasni-
valo na odabiru koji je eliminirao
Jišmaela i Esava iz Abrahamove i
Izakove obitelji, eliminirati i njih.
Oni su bili potpuno svjesni
procesa odabira koji izgleda
dominira Ţidovskim prenošenjem s
koljena na koljeno. Moţda je to
jedan od razloga za malen broj
Ţidovske populacije. I zbog toga je
problem prenošenja s generacije na
generaciju osjetljiv, delikatan i vrlo
bolan proces. I on se mijenja od
mjesta do mjesta, od doba do doba,
i od generacije do generacije.
Zbog toga Tora uvijek našu bu-
dućnost opisuje kao nesigurnu –
majke koje ne mogu imati djecu,
Tora nam u ovotjednoj parši ističe
vaţnost kontinuiteta genereacoja.
Sam naziv kojim je parša nazvana –
“toldot” – naraštaji, svjedoči naglas-
ku koji Tora stavlja na tu viziju Ţi-
dovskog ţivota. Moj mudri stari
učitelj Talmuda rekao je razredu:
“Dečki, ako su i vaši djedovi i vaši
unuci ponosni na vas i ono što ste
postigli, onda su vjerojatno i Nebesa
zadovoljna s vama.”
Šezdeset godina kasnije napokon
sam u potpunosti shvatio značaj
njegovih riječi. Midraš nas uči da je
Abraham umro ranije nego što mu
je bilo predodređeno kako ne bi mo-
rao svojim očima gledati kako nje-
gov unuk Esav iznevjerava njegov
načina ţivota i njegov sustav vrijed-
nosti.
Smatram da nema ničega što više
uništava obiteljski ţivot i osobni
spokoj od raskidanja obiteljske tra-
dicije. Ţidovski se ţivot uvijek po-
nosio neprekinutošću generacija. To
je zacementiralo tu vezu malog,
progonjenog naroda Izraela u svim
zemljama u koje su se raspršili. To je
također bilo, i jest, njegovo otapanje
koje je najavilo raspad Ţidovskog
doma i val asimilacije i miješanih
nastavak na stranici 10
Smatram da nema ničega što
više uništava obiteljski život i
osobni spokoj od raskidanja
obiteljske tradicije.
Židovski se život uvijek ponosio
kontinuitetom generacija.
Page 10 Strana 10 Strana 10 Strana 10 stranica 10 D ivrejTora
(nastavak s 9. strane) Rabbi Berel Wein: S generacije na generaciju
■
očevi kojima prijete vanjski neprija-
telji koji ţude za njihovim ţenama i
imovinom, te teškoće pri podizanju
djece u nezdravom okolišu. I to je
razlog zašto “toldot” na neki način
ostaje ključem Ţidovskog opstanka i
uspjeha.
Savršeni roditelji nemaju uvijek
savršenu djecu. Ovotjedna parša
savršen je primjer da je ova tvrdnja
istinita u ţivotu i obitelji. Očito, bilo
je vrlo malo toga što su Jichak i Riv-
ka mogli učiniti da Esava vrate na
njihov ţivotni put i moralni nivo.
On je, vjerojatno, bio nesposoban za
moralno napredovanje od trenutka
rođenja.
Bilo je, i još uvijek ih ima, velikih
rasprava o tome da li je genetski
sklop ili društveno i obiteljsko okru-
ţenje ono što određuje osobnost dje-
teta i njegov model ponašanja. No
kako god mi ocijenili ovo pitanje,
još uvijek nas zbunjuje, i čini se ne-
zamislivim, da su Jichak i Rivka bili
roditelji Esava i odgojili ga u svom
svetom domu.
To je jedan od glavnih primjera iz
Tore o snazi slobode izbora koju po-
sjeduju djeca i sva ljudska bića. Ro-
ditelji, prirodno, kritiziraju sami se-
be zbog lošeg ponašanja svoje djece.
Pa ipak, prema mojem, priznajem,
ograničenom iskustvu, te roditelje
rijetko kada treba kriviti za zloću
koja proizlazi iz slobodne volje nji-
hovog potomstva.
Roditeljima pripisujemo previše
moći u podizanju djece. Naravno,
obitelj i okruţenje su bitni, no odlu-
ke koje dijete donese nadjačat će sve
druge faktore i okolnosti. I tako se
iz doma i obitelji Jichaka i Rivke po-
javljuje Esav.
Poruka Tore u vezi ovoga je izrav-
na i brutalno iskrena – nema garan-
cija niti savršenog uspjeha pri odgo-
ju djece. Mogli bismo reći da iako je
Avraham bio Jišmaelu otac, moţda
je njega oblikovao Hagarin utjecaj.
Ali što moţemo reći za dom Jichaka
u Rivke koji je stvorio Ezava?
Tora pred nas stavlja ţivotna pita-
nja s kojima se svakodnevno susre-
ćemo, a na koja nema odgovora. I
nikada nam ne daje zadovoljavajuće
odgovore. To je narav samog ţivota
– njegove tajne, neizvjesnost i ne-
predvidivost. Ono vaţno pitanje za-
što pravedni pate, a zli očito prospe-
riraju leţi u korijenu borbe za vjero-
vanjem i religijom. I dok čitamo
knjigu o Jobu, G-spod, takorekuć,
odabire da ne odgovori na to pita-
nje.
Tora nam ne daje objašnjenje kako
to Esav moţe proizići iz kuće Jicha-
ka i Rivke. Ona se očito zadovoljava
time da nam jednostavno da do
znanja da se to desilo i kao zaklju-
čak, da nas poduči da će se druge
neobjašnjive stvari dogoditi tijekom
Ţidovske i ljudske povijesti.
Esav je, pod utjecajem genetike ili
okruţenja, bio slobodan čovjek –
kao što smo to svi mi – da izabere
između dobra i zla, mira i nasilja,
suosjećanja i okrutnosti. Te odluke
je morao donijeti sam. Nebesa su,
nekako, također morala uzeti u
obzir slomljena srca Jichaka i Rivke
zvog Esavovog ponašanja. No, to
svakako nije u prvom redu pri do-
nošenju presude u vezi samog
Esava.
U našem današnjem svijetu postoji
tendencija da se nastoji razumjeti i
suosjećati sa zlima, a na štetu do-
brih i pristojnih ţrtava toga zla.
Tora nije pobornik takve iskrivljene
sućuti. Rivka donosi bolnu odluku
da ostavi Esava i spasi Jakova. Time
ona osigurala civilizaciju ljudskog
roda.
Šabat šalom ■
Tajne života,
njegova neizvjesnost i
nepredvidivost
čine narav samog života.
Rabbi Yissocher Frand:
Biti tvrdoglav na pozitivan način
Strana 11 stranica 11 Godina 9 Broj 6
Jichaka, dao mu je jednu odredbu:
"Nemoj uzeti ţenu za mog sina od kće-
ri Kanaanskih među kojima prebivam.
Nego, pođi u moju zemlju i moj rod i
tamo nađi ţenu za mog sina Jichaka." .
(Berešit 24,3-4). Ako bolje razmisli-
mo, odakle bi Avrahamu bilo draţe
imati snahu – iz Kanaana ili iz Ur
Kasdima?
Avraham je u Ur Kasdimu prokla-
mirao jednog B-ga i bio je potpuno
nesinkroniziran sa društvom svog
rodnog mjesta! Nitko ga tamo nije
prihvaćao. Pokušali su ga čak i ubi-
ti! Došao je u zemlju Kanaan. Osno-
vao je "Kiruv organizaciju" (kako bi
privukao ljude ideji monoteizma) u
Kanaanu i bio je u tome vrlo uspje-
šan. Temeljeno na osobnom iskus-
tvu, on bi svakako odlučio da je
Kanaan mnogo bolje mjesto za pro-
naći mehutan i snahu. Zašto je onda
inzistirao da, baš suprotno tome,
Eliezer mora otići nazad u Ur Kas-
dim i da NE SMIJE uzeti ţenu za
Jichaka od kanaanskih djevojaka?
Poznati ''Drošos HaRan'' uči nas
da čovjekova ţivotna filozofija nije
nasljedna. Ne prelazi s oca na sina.
Ono što prelazi sa generacije na ge-
neraciju, da tako kaţemo – genetski,
jesu crte osobnosti (tehunos haNefeš).
Avraham Avinu je, iz nekog razlo-
ga, ţelio da njegovo potomstvo ima
crte osobnosti njegove obitelji. Nje-
gova obitelj – koja je još uvijek ţiv-
jela u Ur Kasdimu – imala je po nje-
govom mišljenju 'midos' koje će u
budućnosti izgraditi naciju koju je
ţelio osnovati. On je osjećao da u
Kanaanu nema ljudi koji posjeduju
karakterne osobine koje su potrebne
za izgradnju Klal Jisraela.
Razlika između karakternih osobi-
na Avrahamove obitelji iz Ur Kasdi-
ma i populacije Kanaana moţe se
razumjeti u svjetlu događaja iz ţi-
vota Kotzker Rebbea, Rav Menahe-
ma Mendela iz Kotzka:
Kada je Kotzker Rebe traţio loka-
ciju na kojoj će postaviti centar ha-
sidizma, on je krenuo iz grada zva-
nog Tomišav te je, zajedno sa neko-
liko svojih sljedbenika, počeo traţiti
mjesto na kojem će izgraditi svoj ha-
sidski centar. Došao je u jedan grad
i tamo su ga primili sa velikim po-
štovanjem i čašću. Rebe je odbacio
taj grad kao neprikladan. Otišao je u
drugi grad gdje je ponovo kraljevski
primljen. Pred njega su postavili cr-
veni tepih. I ponovo, on je odbacio
taj grad. Konačno, došli su u novi
grad zvan Kotzk. Ljudi u Kotzku su
rekli: ''Ne ţelimo ovog čovjeka. Ne
ţelimo njegov hasidizam. Moramo
ga izbaciti iz grada, on će nam doni-
jeti samo probleme.'' Kotzker Rebe
je rekao svojim sljedbenicima: ''Ovo
je mjesto za nas!''
Zašto? Kotzker Rebe ţelio je PRA-
VI hasidizam – ljude koji su preda-
ni. Nije mogao tolerirati ljude koji
idu tamo kamo ih struja nosi. Drugi
gradovi iskazivali su previše dobro-
došlice. Oni bi danas prihvatili je-
dnu vrstu hasida, sutra drugu, pre-
Pasuk u ovotjednoj parši kaţe:
"Djeca su se sudarala u njoj pa je ona
rekla 'Ako je tako, zašto ja ţivim/je-
sam?' (Im ken, lama ze anohi?)" (Be-
rešit 25,22).
Rivka, koja je napokon začela, nije
shvaćala da nosi blizance pa je bila
zbunjena meteţom koji se zbivao u
njenoj utrobi. Otišla je potraţiti b-
ţansku pomoć. Ipak, mnogi komen-
tari zbunjuje njezina izjava ''Im ken,
lama ze anohi?'' (Ako je tako, zašto ja
ţivim/jesam?)
Svaka ţena moţe posvjedočiti da
je tijekom trudnoće normalno osje-
ćati pokret unutar utrobe koji pone-
kad moţe biti poprilično neugodan.
To je očekivano tijekom trudnoće.
Što je navelo Rivku da misli da se
nešto nenormalno događa u njoj do
te mjere da je otišla traţiti B-ţju po-
moć i pitala se ''Ako je tako, zašto ja
ţivim/jesam''?
Ibn Ezra objašnjava da je Rivka
svoje iskustvo trudnoće uspoređi-
vala s iskustvima drugih ţena i do-
šla je do zaključka da ono što je ona
prolazila zaista nije bilo normalno.
To ju je navelo da pita: ''Zašto je ova
trudnoća drugačija od svih drugih?''
Ramban odbacuje to tumačenje.
Prema Rambanu, Rivka se pitala
zašto ţivjeti ako mora prolaziti kroz
takvu fizičku bol u svojoj trudnoći.
Bila je toliko uzrujana onim što je
osjećala da je rekla, ''Ako je tako, ra-
dije bih umrla!''
Treće – vrlo zanimljivo i jedinstve-
no tumačenje – jest ono koje daje
Rav Avrohom Vinefield, z"l:
Kada je Avraham Avinu dao Elie-
zeru misiju da pronađe suprugu za nastavak na stranici 12
Klal Jisrael izgrađen je od
ljudi koji žive život po svojim
čvrstim uvjerenjima.
Mi moramo postati ljudi koji
svoja vjerovanja ne mijenjaju
iz dana u dan.
(nastavak sa 11. stranice) Rabbi Yissocher Frand: Biti tvrdoglav na pozitivan način
DivrejTora DivrejTora stranica 12
■
kosutra misnagdusa. Nisu bili kriti-
čni i dovoljno zahtijevali u potrazi
za istinskom duhovnošću! Ljudi ko-
je se ne moţe lako uvjeriti mogu
postati predani samo onome za što
su uvjereni da je istina. Jednom ka-
da donesu odluku – to je to! ''To je
vrsta ljudi koju ţelim za svoj hasi-
dizam'', rekao je Kotzker Rebe.
U zemlji Kanaan, ljudi su bili di-
vni. Bili su to ljudi na koje se lako
moglo utjecati pa je tako Avraham
pridobio veliko mnoštvo za svoju
novu religiju. Ipak, oni nisu imali
duboko i predano vjerovanje.
Tosfos u Sota objašnjava na koji
način je Avraham Avinu privlačio
ljude religiji. Avraham je imao pre-
noćište i restoran. Davao je ljudima
besplatnu hranu i uvjeravao ih da
''učine braha'' – da zahvale Hašemu
za hranu koju im je providio. To je
dovoljno jednostavno. Daj mi još je-
dnu krafnu i bit ću sretan da se pri-
druţim tvojoj religiji!
U Ur Kasdimu, Avraham se suo-
čavao sa tvrdoglavim ateistima. Ni-
je bilo šanse da oni svoje principe
prodaju za komad torte i piće. Oni
su svjedočili tome da je Avraham
'isplivao' iz uţarene peći i to na njih
nije ostavilo dojam. To su bili ljudi
koje je teško uvjeriti, ali kada su ne-
čemu povjerovali, povjerovali su
svim srcem i svom dušom.
Avraham je traţio posebne karak-
terne osobine kako bi izgradio Klal
Jisrael. Hazal kaţu da postoje odre-
đene crte karaktera koje definiraju
ţidovski narod. Zapravo, spominju
se četiri specifične crte osobnosti.
Jedna od njih je atribut 'kšei oref' –
tvrdoglav, teţak narod. Bez te uro-
đene tvrdoglavosti koju smo naslije-
dili, vjerojatno nas već odavno ne bi
bilo. Ljudi ne mogu pretrpjeti sve
ono što je pretrpio Klal Jisrael i ostati
ljudi bez da su nevjerojatno tvrdo-
glavi. 'Am kešei oref', kao i svaki
drugi atribut, ima svoje prednosti i
nedostatke, pluseve i minuse. Ali to
je ono što nas je sačuvalo.
Kada je Avraham Avinu rekao,
''Moram izgraditi Klal Jisrael i tre-
bam pravu pomoćnicu za svog sina
Jichaka kako bi izgradili Klal Jisra-
el'', on je Eliezera poslao nazad u Ur
Kasdim. Inzistirao je na tome da
Eliezer ode nazad tvrdoglavim, 'te-
škim' ljudima koji su mu ranije u ţi-
votu zadali toliko muke i boli zato
što je znao da će potomci takvih lju-
di, kad se jednom nečem posvete,
tome biti posvećeni do smrti. Filo-
zofija ljudi Kanaana bila je 'danas
tu, sutra tamo', prijalo im je ono što
je jednostavnije.
S time u vidu, moţemo razumjeti
što je brinulo Rivku. Hazal kaţu da
se dijete u njoj borilo da izađe kada
je prolazila kraj beit medraša. No, ka-
da je prolazila kraj hrama idola, di-
jete se ponovo borilo da izađe. Ona
se pitala, ''Što je s ovim djetetom?
Ono je neodlučno, kolebljivo!'' Da-
nas avoda zara, sutra beit medraš. Ta-
kvo dijete se ne uklapa u model bu-
duće ţidovske nacije. Mi moramo
biti potpuno posvećeni jednoj svrsi!
Rivka se zato upitala, ''Ako je tako,
zašto ja jesam – zašto je mene Elie-
zer trebao izabrati za Jichaka?'' Raz-
log zbog kojeg sam odabrana, osje-
ćala je Rivka, je snaga predanja moje
obitelji. Ako će Jichak dobiti neodlu-
čno i kolebljivo dijete za izgradnju
njegove nacije, to je mogao dobiti i
sa nekom od kanaanskih kćeri.
Kako bi razriješila tu dilemu, ona
je otišla u B-ţju kuću i rečeno joj je
da ne nosi kolebljivo i neodlučno
dijete. Ona je nosila dvoje djece od
kojih je svako bilo potpuno posve-
ćeno svojim vjerovanjima i vrijed-
nostima. Onaj koji se borio da izađe
kada je prolazila kraj beit medraša,
taj će poticaj imati i sutra! Te su ju
novosti utješile. Misli o tome da
nosi dijete koje će danas ići jednim,
a sutra drugim putem uplašile su je
do te mjere da se pitala ''Ako je
tako, zašto ja?''
To je lekcija koju svi moramo na-
učiti. Ne bismo se trebali kolebati
radi vlastitog komfora. Trebali bi-
smo biti ljudi principa. Svakako,
moramo razviti prave principe. Čo-
vjek moţe biti principijelan, ali biti
potpuno u krivu u svojim vjerova-
njima. No, ako imamo Toru koja
nam kaţe što je pravo, a što je krivo,
tada bismo se trebali rukovoditi tim
ispravnim principima, a ne ići lini-
jom manjeg otpora.
Klal Jisrael izgrađen je od ljudi koji
ţive ţivot po svojim čvrstim uvjere-
njima. Mi moramo postati ljudi koji
svoja vjerovanja ne mijenjaju iz da-
na u dan, iz tjedna u tjedan, iz godi-
ne u godinu. Moramo biti posvećeni
nečemu i zauzeti se za to te iskoris-
titi svoj nacionalni atribut 'kšei oref'
ne za loše, već za dobro.
Prevela Anja Grabar
■
Godina 9 Broj 6 stranica 13
David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik
Blizanci I blagoslov Analogni glagolski korijen תאם
pronašao je svoj put do brojnih
glagola:
biti duplikat, biti – תאם
istovjetan, nalikovati, podudarati se
uskladiti, koordinirati, pa – תיאם
je tium תיאום koordinacija
,pristajati, biti podoban – התאים
slagati se. Prema nekima, biblijska
upotreba (Šir HaŠirim 4,2, 6,6) znači
"roditi blizance". Jastrow piše da je
u talmudskom hebrejskom "biti po-
put blizanaca, pripojen, susjedan."
Klein nadodaje da u je srednjevjeko-
vnom hebrejskom ovaj oblik glagola
uzročni, i znači, "on se slaže, podu-
dara, suglasan je, podešen". U su-
vremenom hebrejskom on je preu-
zeo pasivni oblik, i počeo značiti
"prilagođen, prikladan, podešen".
Izraz matim li יל מתאים znači "odgo-
vara m9" ili bolje, "za mene ovo fun-
kcionira".
Jedna je riječ povezana s hebrej-
skom riječju teom: ime Thomas ili
Toma. Online Etymology Diction-
ary kazuje kako je riječ došla od
srodne sirijske riječi תאמא:
od gr. Thomas, aramejskog podi-
jetla i značenja "blizanac" (Ivanovo
evanđelje spominje Tomu kao ho
legomenos didymos "zvani blizanac;"
usp. sirijski toma "blizanac," arapski
tau'am "blizanac"). Prije osvajanja,
nađeno je jedino kao ime jednog
svećenika. Nakon 1066. godine, po-
staje jedno od najčešćih imena.
Horowitz (str 284) dodaje ovo:
Tom kao i Jack se koristi kao oz-
naka muškog roda. (Tako u engle-
skom postoji "tom Turkey" za pura-
na ili "tom cat" za mačka, kao mu-
ška i opasnija vrsta navedenih živo-
tinja. Isto tako "tomboy" je naziv za
djevojčicu koja se ponaša kao dje-
čak.)
Zanimljivo je da je u Izraelu za
dječake prilično popularno ime Tom
-Pretpo .("izgovara se "tome) תום
stavljam da ga Izraelci vole jer ima
samo jedan slog (što je vrlo uobi-
čajeno u izraelskim sekularnim ime-
nima) ali i stoga što zvuči više eng-
leski. Pitam se koliko od njih zna da
je i ta riječ hebrejskog porijekla...
teomim
Danas ćemo se pozabaviti blizan-
cima. Hebrejska riječ za blizance,
teomim תאומים – pojavljuje se četiri
puta u Tanahu; dva puta u Berešit
(25,24, 38,27) i dva puta u Šir HaŠi-
rim (4,5, 7,4). Jednina - תאום teom –
se nikada ne pojavljuje. Prema Ben-
Yehudi, niti u talmudskom hebrej-
skom se nikada ne pojavljuje u jed-
nini– no ti mi je mnogo teže potvr-
diti, jer nemam kompletnu konkor-
danciju talmudskog hebrejskog kao
što je imama za biblijski hebrejski.
Jastrow spominje jedninu u žen-
skom rodu - teuma תאומה – ali ne i
jedninu u muškom rodu teom. Ben-
Yehuda također primjećuje da iz bi-
blijske upotrebe nije sasvim jasno
da li je riječ samo označavala dvoje
djece rođene u isto vrijeme, ili bi se
koristila i za trojke ili četvorke.
nastavak na stranici 14
■
Strana 14 D ivrejTora stranica 14 D ivrejTora
(nastavak s 13. stranice) David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik: Blizanci I blagoslov
kao davanje nečega primatelju, no
braha od čovjeka prema B-gu se
smatra "zahvalom" (JPS na Devarim
8,10) ili "hvalom" (Hizkuni na Bere-
šit 24,27, Abarbanel na Berešit 27).
Međutim, velik broj izvora ne
zauzima ovakav pristup, već kaže
da kada čovjek blagosilje B-ga ima
nešto što se "daje". (Vidi primjerice,
Sefer HaIkkarim 26, Rabbeinu Ba-
chye's uvod u Zot HaBracha, Teshu-
vot Rashba 23, HaEmek Dvar Sh-
mot 18,10, Harchev Dvar Bereshit
24,27). Možda najbolji opis daje Rav
Hirsch na Berešit 9,58, gdje rasprav-
lja od riječi baruh:
Razumijevanje ovog pojma je zbu-
njujuće jer ljudi su nastojali koristiti
ovu riječ "blagosloviti" kada se od-
nosi od čovjeka prema B-gu, sa is-
tim značenjem kao kada se koristi
od B-ga prema čovjeku. Uzima ga se
pridjevski poput רחום, חנון tako da,
poput njih, označava altivni izvor,
nositelja blagoslova, kao nositelja
sažaljenja i milosti, no to nas neće
daleko odvesti. Nas se nepre-stano
poziva na השם את לברך ... Ako je
čovjek aktivan pri blagoslivljanju
B-ga onda B-g mora biti blagoslov-
ljen u pasivnom smislu. On mora
primiti blagoslov od čovjeka, i ne
može tome izbjeći. A zašto bi netko
morao pokušati to izbjeći? U tre-
nutku kada B-g izvrši Svoju Volju
na zemlji koja ovisi o slobodnoj volji
čovjeka, On im kaţe , ברכני
blagoslovite me...Čitava nas Tora ne
uči ni-šta drugo nego kako možemo
i da to trebamo את השם מברך
učiniti. Uzmemo li da to znači slavu
ili zahvalnost B-gu, čovjek time gubi
ispravnu zamisao o ברך את השם ...
Još dvije riječi koje neki učenjaci
povezuju s korijenom ברך su bereh
,jezerce - בריכה koljeno, i breiha - ברך
bazen. Steinberg kaže da je braha
povezana s bereh, jer je savijanje
koljena dio molitve. Stahl povezuje
breiha sa bereh pišući da se životnje
spuštaju na koljena kako bi pile iz
jezera, kao i ljudi kada peru rublje.
braha
Ima jedna riječ koja me godinama
intrigira zbog toga što ima jedno
značenje kada je upravljena od B-ga
ka čovjeku, a sasvim drugačije kada
je upravljena od čovjeka ka B-gu. To
je ברך – korijen riječi ברכה braha -
blagoslov. U ovotjednoj paraši, nala-
zimo kako B.g blagoslije čovjeka
(Berešit 24,1, 25,11), čovjek blagoslije
B-ga (24,48), i čovjek blagoslije čo-
vjeka (24,60). B-ga se također opisu-
je kao ברוך baruh (24,27).
Neki opisuju braha od B-ga prema
čovjeku, ili čovjeka prema čovjeku
■
Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:
ZZZOHAROHAROHAR: M: M: MJESECJESECJESEC KKKISLEVISLEVISLEV
Strana 15 stranica 15 Godina 9 Broj 6
Slovo gimel - ג
Slovo gimel predstavlja snagu koja
vlada planetom Jupiterom. Gimel
simbolizira obilje, blagostanje svake
vrste i uspjeh. On predstavlja moć i
snagu Strijelca, jer je to slovo izobi-
lja. O toj osobini učimo iz strukture
slova: gimel se sastoji od slova vav ו )
) i slova jod י) ) koje je svojim do-njim
dijelom povezano s njime. Slo-vo
vav simbolizira duhovni kanal koji
nas povezuje s višim svjetovima iz
kojih tada obilje utječe u naš svi-jet.
Slovo jod predstavlja ovo obilje koja
se dijeli s onima kojima je po-
trebno.
Vaţno je napomenuti da je ime
hebrejskog znaka zodijaka u kislevu
kešet (duga), a ne kašat (strijelac), u
znak sjećanja na dugu koja se poja-
vila nakon Velikog potopa koji se
dogodio mjesec prije – u mjesecu
hešvanu. Pitanje je zašto se duga
pojavljuje baš u kislevu?
Kao što znamo, godina je podije-
ljena na četiri godišnja doba, a sva-
ko godišnje doba predstavlja po je-
dan element. Jesen, kombinacija
tišreja (vage), hešvana (škorpion) i
kisleva (strijelca), pripada elementu
zraka. Element zraka predstavlja
stanje ravnoteţe, razmišljanja i lo-
gike: kabalističkim jezikom, "središ-
nju" kolonu. Strijelci vole puno mi-
sliti, filozofirati i izlagati se novim
idejama. Strijelac je poznat kao va-
treni znak, međutim, element zraka
(element jeseni) snaţno utječe na
njega. Kako je Strijelac treći jesenji
mjesec, i treće godišnje doba, moć
središnje kolone (primanje u svrhu
davanja) je vrlo snaţna. Zohar nas
također uči da duga simbolizira
moć središnje kolone, kolone ravno-
teţe. Raznolikost duginih boja sim-
bolizira prisutnost svih triju snaga –
desne kolone, lijeve kolone i sredi-
šnje kolone. Duga se pojavljuje, ka-
ko kaţe Zohar, kada ljudska bića
uništavaju svoj okoliš. Njezino poja-
vljivanje simbolizira savez, obeća-
nje, između B-ga i čovječanstva, i
B-ţje ubrizgavanje energije ravno-
teţe u svemir kojim omogućuje nje-
govo postojanje.
Također, brojčana vrijednost slova
gimel je tri - za tri kolone - desna,
lijeva i središnja - i uči nas o duhov-
noj snazi ravnoteţe koju Strijelac
Kislev - Strijelac (Kešet)
Za mjesec kislev svi znaju i vole
ga, uglavnom, zbog praznika Hanu-
ke koji simbolizira bit mjeseca i na-
šu sposobnost da činimo čuda, da
dovedemo svjetlo na "tamna" mjesta
i da iskoračimo iz potpune tame u
snaţno svjetlo. Koje su to sile koje
kontroliraju ovaj mjesec i koje nam
omogućuje da svjetlom zamijenimo
tamu?
Snage koje utječu na kislev -
znak Strijelca
Kao što je navedeno u prethodnim
člancima, Sefer Jecira (Knjiga stvara-
nja) – koja se pripisuje praocu Abra-
hamu - kaţe nam da su 22 slova
hebrejskog alefbeta elementi od kojih
je sačinjen svemir. Ta slova pred-
stavljaju duhovne frekvencije koje
su stvorile naš svemir. Sefer Jecira
nas uči da su te 22 frekvencije, koje
su predstavljene u 22 hebrejska
slova, alati koji su upotrijebljeni za
prenošenje duhovnog obilja.
Prema kabali i Sefer Jecira svakim
mjesecom vladaju dva hebrejska
slova. Jedno slovo upravlja plane-
tom koja vlada znakom. Drugo
slovo upravlja astrološkim znakom
mjeseca. Planet kisleva je Jupiter i
njime upravlja slovo .(gimel) ג
Njegov je astrološki znak strijelac,
kojim upravlja slovo .(sameh) ס
Pa koje je značenje ovih slova?
nastavak na stranici 16
Page 16 Strana 16 Strana 16 Strana 16 stranica 16 D ivrejTora
(nastavak s 15. stranice) Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Zohar: Mjesec Kislev
■
ima, zahvaljujući svojem unutar-
njim uvjerenju da će sve izaći na
dobro. Zato su Strijelci poznati kao
dobri ljudi koji vjeruju u dobro. To
su ljudi mira, pravde i poniznosti.
Oni su također vrlo kreativni, akti-
vni, vrlo ţivi i zauvijek mladi. Sve
to zahvaljujući kombinaciji eleme-
nata zraka i vatre.
Slovo sameh - ס
Kao što je već spomenuto, Strijelac
je također pod kontrolom slova sa-
meh koje dolazi nakon slova nun ( נ )
koje simbolizira propast. Sameh ima
ulogu da bude podrška, pomoćnik
onome koji pada da ( –( נופלים סומך
zagrli i razveseli svakoga tko je pao.
Kao ljudska bića mi ponekad pogri-
ješimo, povrijedimo druge ili povri-
jedimo sami sebe. Kako bismo se
nosili s takvim događajima, i kako
bismo razumjeli da iako smo pali,
stvari nisu toliko loše; sile unutar
slova sameh su tu da nam pomogne
oporaviti se. Međutim, problem je u
tome što utjeha koju ovo slovo pru-
ţa moţe stvoriti ovisnost. Ako smo
pali na mjesto koje nije toliko loše,
zašto bismo pokušavali izaći iz nje-
ga? To je također jedna od osobina
Strijelca. Iako ih prati sreća, oni se
mogu naći zarobljenima u situaci-
jama iz kojih ne znaju izići. Oni ne
znaju kako da kaţu da situacija nije
za njih dobra i kako da postave po-
trebne granice. Strijelcima njihova
dobrota oteţava da zapodjenu bor-
bu čak i onda kada je to nuţno po-
trebno.
Kombinacija zraka i vatre u Strijel-
cu čini da oni stalno traţe izazove i
da su stalno u pokretu. Oni vole biti
vrlo kreativni i ne toleriraju rutinu.
Njihova sklonost da se oslanjaju na
to da ih prati sreća onima oko izgle-
da kao neodgovornost. Kako su oni
općenito vrlo dobri i moralni ljudi,
kad učine nešto neumjesno u njima
se javlja snaţan osjećaj krivice, što
moţe dovesti do bolesti crijeva i je-
tre.
Dolaskom mjeseca kisleva mi svi
postajemo Strijelci i sve nam izgleda
odlično. Međutim, moramo biti op-
rezni i paziti da nas taj osjećaj ne
uljuljka u san (jer tek onda kad stva-
ri NE IDU kako treba mi pokušava-
mo raditi na tome da ih promijeni-
mo). Nije slučajno da se Hanuka
slavi u mjesecu kislevu. U vrijeme
Drugog hrama vladalo je razdoblje
blagostanja, iako su Grci počeli za-
uzimati naše posjede. Svaki put re-
kli bismo sami sebi da stvari nisu
toliko loše i da je sve u redu, sve
dok nismo shvatili da više ne moţe-
mo opstati i da se moramo boriti. To
je čudo Hanuke. Čudo se na hebrej-
skom kaţe nes, ali se također moţe
pročitati i kao nas (bjeţati, pobjeći)
što je pravo značenje čuda - naša
sposobnost da izbjegnemo svojoj
prirodi i kaţemo "bilo je dosta". To
je sila da donesemo odluku za dje-
lovanje, inače se svo dobro što ga
imamo neće moći zadrţati. Zato je
kislev za nas sjajna prilika da počne-
mo vjerovati u dobro i da će sve biti
u redu. Mi se ovdje nalazimo zato
da bismo se iznova stvarali, izgra-
dili i napravili čuda!
Prevela: Tamar Buchwald
■
Strana 17 Strana 17 Page 17 Strana 17 Strana 17 Godina 9 Broj 6 Strana 17 Godina 9 Broj 6 stranica 17
Halahička satnica (za grad Zagreb)
Datum Alot Hašahar
Najranije Talit
Nec Hahama
Najkasni-je Š’ma
Zman Tefila
Minha Ketana
Plag Haminha
Šekia Cet Ha-kohavim
Minha Gedola
Hacot
utorak 17. 11. 2015.
5:25 6:00 6:58 9:19 10:06 14:26 15:24 16:23 17:05 12:04 11:41
“Nitko nikada
od vas nije
tražio da
otkrijete sve
tajne svemira,
niti da
razumijete
svaku stvar
koju učite.
Naš je zadatak
samo da poh-
vatamo one
istine koje su
potrebne sva-
kome od nas
pojedinačno da
bismo izvršili
svoje zadaće,
dok smo
ovdje.“
■
Haftara za Toledot Haftara završava sna-
ţnim pozivom kohanim
da se vrate izvornom
savezu koji je B-g učinio
s njihovim praocem, Aa-
ronom, Velikim sveće-
nikom. "Nauka prava bila
je u njegovim ustima i ne-
pravde se nije našlo na nje-
govim usnama. S mirom i
pravičnošću on je hodio sa-
mnom, i povratio je mnoge
od njihovih nepravdi."
(Malahi 1,1-2,7 )
Ovotjedna haftara ot-
počinje prisjećanjem na
veliku ljubav koju B-g
gaji prema djeci Jaakov-
ljevoj, te odmazdom ko-
ju će učiniti nad djecom
Esava zato što su progo-
nila svoju braću. Ovo
prati temu naše paraše,
čiji su glavni protagoni-
sti Jaakov i Esav.
Prorok Malahi potom
kori kohanim (svećenike)
koji na B-ţjem ţrtveniku
prinose iznurene ţivoti-
nje i one s manama: "Ka-
da biste ih prinosili svom
vladaru, da li biste mu ti-
me ugodili i stekli naklo-
nost?... O da ima barem
jedan od vas koji bi zatvo-
rio vrata (Hrama) pa da ne
palite vatre na mojem ţr-
tveniku uzaludno! " ■
Page 18 Strana 18 Strana 18 Strana 18 Strana 18 D ivrejTora stranica 18 D ivrejTora
TUŽNA VIJEST
Iznenada nas je napustio Zoran Mandlbaum
■
obrazovanja. Politiku je
napustio 1992. godine i postao
uspješan autor i dramski pisac,
navodi AP.
Lider Laburističke partije Issak
Hercog označio ga je članom
osnivačke generacije Izraela
koja je "izgradila naš nacionalni
dom sopstvenim rukama",
kako je rekao.
Lider centrističke partije "Ima
budućnosti" Yair Lapid ga je
nazvao
umjerenim,
poštovanim
glasom koji
"tako nedostaje
ovih dana".
Navon je rođen
u Jerusalimu u
sefardskoj
porodici, koja
vodi porijeklo od španskih
Jevreja protjeranih u vreme
inkvizicije 1492. godine,
prenosi Tanjug.
1921.- 2015.
Preminuo peti predsjednik Izraela Yitzhak Navon Klix.ba, 7.11.2015.
Yitzhak Navon, peti
predsjednik Izraela,
preminuo je danas u 94.
godini, saopćila je
njegova porodica.
Navon je bio savjetnik
"oca izraelske nacije" Davida
Ben-Guriona.
Bio je predsjednik od 1978.
do 1983. godine i također je
dugo bio ministar
■
Iz tiska
godine u Mostaru, na
Jevrejskom groblju.
Saučešće porodici
možete izraziti na Bije-
lom brijegu u Mostaru
(iznad partizanskog gro-
blja ) od 13,15-14,00
sati. Ispraćaj posmrtnih
ostataka našeg Zorana
će krenuti s Bijelog bri-
jega prema Jevrejskom
groblju u 14,00 sati, a
sahrana će biti istog da-
na oko 14,15 minuta.
Boris Kozemjakin, Sarajevo
Bolno je saznanje da
nas je u 68. godini za-
uvijek napustio raniji
predsjednik Jevrejske
opstine u Mostaru, član
Jevrejske zajednice
BiH, humanista i prija-
telj kojeg smo svi vo-
ljeli i cijenili, naš
ZORAN MANDLBAUM
Sjećanje na djetinj-
stvo, mladost i dane
koje smo zajedno dije-
lili ostat ce vječno u
srcima svih nas, čla-
nova Jevrejske opštine
u Sarajevu.
Dragi prijatelji, po-
vodom iznenadne smrti
naseg dragog Zorana
Mandlbauma, obavje-
štavam vas da će sa-
hrana biti obavljena u
četvrtak 12.11.2015.
■