INSTITUCIJE RIMSKOG PRAVA – POMOĆNI MATERIJAL ZA PRIPREMU ISPITA ( DRUGA PARCIJALA)
Diplomatija Druga Parcijala
description
Transcript of Diplomatija Druga Parcijala
DIPLOMATIJA Međusobno
ophođenjedržava nazivamo
diplomatijom.Diplomatija ima zadaću da
predstavlja i zastupa, štiti i obavještava
svoju zemlju te da pregovara. Diplomatija je
vođenje poslova među državama
miroljubivim sredstvima; znanje u vođenju
međunarodnih odnosa i pregovora; posao ili
umijeće diplomata i vođenje međunarodnih
poslova pregovorima. Smisao predstavljanja
i zastupanja čini najbitniji element. Svaka
država koja želi uspostaviti diplomatske
odnose s drugim državama mora prethodno
biti eksplicitno ili implicitno priznata kao
međunarodno-pravni subjekt. Uspostava
diplomatskih odnosa pitanje je saglasnosti
isključivo između dvije zainteresirane
države. Tu saglasnost države potvrđuju
pismenim načinom (sporazum, razmjena
nota). Tom prilikom se utvrđuje i razina
diplomatskog predstavništva
DIPLOMATSKI ZBOR (franc . corps
diplomatique) je jedinstveni skup (tijelo)
svih diplomatskih predstavnika akreditiranih
u jednoj državi, odnosno njezinom glavnom
gradu. Uključuje sve akreditirane š efove
dipomatskih misija (veleposlanike, visoke
predstavnike, apostolske nuncije ) koji
predstavljaju svoju zemlju u državi
primateljici. U širem smislu, uključuje u i
šefove dipomatskih misija pri me đ unarodnoj
organizaciji koje imaju sjedište u toj državi,
ali i ostale strane diplomatske predstavnike u
službi u diplomatskim predstavništvima u
toj državi i članove njihove obitelji.Kao
skupno tijelo, diplomatski zbor nastupa
kolektivno u protokolarnim i
ceremonijalnim prilikama, kao što su
inauguracije š efa dr ž ave , krunidba, proslava
nacionalnog praznika, svečane sjednice
parlamenta, ovisno o lokalnim običajima.
Tada mu se daje određeno počasno mjesto,
poštujuči načelo jedinstvenosti
diplomatskog zbora.Akcije diplomatskog
zbora mogu imati političku važnost u
odnosu prema državi primateljici, kao što su
npr. zajednički demar š i prema vladi države
primateljice. Djelovanje diplomatskog zbora
može biti usmjereno i na odnose unutar
samog zbora, kao npr. distanciranje i
ograđivanje od ponašanja pojedinih
diplomata ili izražavanje potpore i
zahvalnost pojedinom diplomatu, najčešće
odlazećem veleposlaniku. Diplomatski zbor
nastupa zajednički i u svezi s diplomatskim
povlasticama i izuzećima u odnosu na druga
pitanja.
DIPLOMATSKA MISIJASjedište
diplomatske misije je gdje je i sjedište vlade,
tj. u njenom glavnom gradu.Brojčanost
misije je unaprijed dogovorena. Država
primateljica može odbiti primiti
diplomatskog predstavnika, a njena obaveza
je da omogući olakšice i bolje uslove rada.
Šef diplomatske misije može svoju zemlju
predstavljati u bilo kojoj međunarodnoj
organizaciji. Za većinu država vrlo je teško
imati stalnu diplomatsku misiju u svakom
glavnom gradu. Radi toga države vrše drugu
selekciju pri odabiru država gdje će otvoriti
stalnu diplomatsku misiju. diplomatskoj
misiji treba biti „razuman broj ljudi“ a
diskreciono se pravo MVP-a tražiti imena
imenovanih djelatnika, posebno vojnih
atašea i dati ili ne privola za njihov rad.
Nekoliko država može akreditirati istu
osobu u odredjenoj zemlji ako se država
primanja s tim saglasi. Jedan veleposlanik
može svoju državu zastupati u nekoliko
zemalja, a za to je potrebna saglasnost svih
država primanja
MINISTARSTVO VANJSKIH
POSLOVA MVP daje upute i naloge
svojim diplomatskim predstavnicima, prati
njihovu djelatnost, prikuplja i histribuira
infomracije, te predlaže pitanja vanjske
politike. Da bi država bila predstavljena u
međuanrodnoj zajednici, mora biti
međunarodno priznata. Vrlo važno tijelo za
predstavljanje države u inozemstvu je MVP.
Izvršna vlast ministara je da provode
vanjsku politiku svoje zemlje
DOAJEN dekan Na čelu diplomatskog
zbora je doajen diplomatskog zbora (od
franc. doyen - dekan, najstariji član). Doajen
je šef diplomatske misije najvišeg razreda
2
koji je od svi članova diplomatskog zbora
najranije predao svoje akreditive
(vjerodajnice). U nekim zemljama
(uglavnom zemljama s katoličkom
tradicijom) papinski nuncij uvijek je doajen
diplomatskog zbora, bez obzira na vrijeme
predaje svojih akreditiva.
AMBASADOR Ambasador je š ef
diplomatske misije najvišeg razreda po
Be č koj konvenciji o diplomatskim
odnosima.Ambasador je najviši predstavnik
svoje države u državi u kojoj se nalazi, pa je
u tom svojstvu nadređen svim službenim
predstavnicima u toj zemlji (konzularnim,
kulturnim i drugim). Ambasador predstavlja
poglavara svoje zemlje i zastupa svoju
državu pred vlastima države u kojoj je
ambasador. On nužno i govori u ime svoje
vlade. Ambasador predstavlja predsjednika
svoje države i zastupa svoju državu pred
vlastima države primateljice, on je stalni i
sigurni posrednik u odnosima dvaju država.
Pregovaranje jeste umjetnost mogućeg i
pregovaranje traži posebnu vještinu i znanje.
Diplomata mora uvijek biti ''bona fide'' i
znati kad prešutjeti istinu a ne izgovoriti laž.
Ambasador mora dobro znati politiku svoje
zemlje i iskreno je zastupati,mora dobro
poznavati politiku zemlje primanja, kao i
opća politička kretanja. Ambasador mora
imati poželjnu narav. On zastupa svoju
državu pred vlastima države primateljice.
Budući da prima i pronosi priopćenja svoje
vlade, predstavlja službeni izvor
informacija, on je stalni posrednik u
odnosima između dvije države. Ambasador
sa svojim saradnicima radi na poboljšanju
položaja svoje zajednice, radi na poboljšanju
trgovanja, radi na političkoj, kulturnoj i
drugoj saradnji.Ambasador iznosi opću
politiku svoje zemlje, zbog toga mora biti
dobro informiran o političkim
kretanjima.Osim smirenog temperamenta,
poznavanja stranog jezika, mora dobro
poznavati politiku svoje zemlje i politiku
zemlje primateljice.Mora imati široku
političku kulturu, mora biti oprezan i
objektivan te zdravo i hladno prosuđivati.
Ne smije težiti polemičkim razgovorima,
već onima koji vode željenim rješenjima.
3
PATENTNO PISMO ili notifikacija o
imenovanju 1. Šef konzulata dobija od
države imenovanja dokument u obliku
patentnog pisma (lettre de provision) ili
nekog sličnog akta, koji se izdaje za svako
imenovanje, u kome se potvrđuje njegovo
svojstvo i navodi, po pravilu, ime i prezime
konzula, njegova kategorija i konzularna
klasa, konzularno područje i sedište
konzulata.2. Država imenovanja dostaviće
diplomatskim ili drugim pogodnim putem
patentno pismo ili sličan akt vladi države na
čijoj teritoriji šef konzulata treba da vrši
svoje funkcije. 3. Ukoliko to država prijema
prihvata, patentno pismo ili sličan akt mogu
biti zamenjeni notifikacijom koja sadrži
podatke predviđene tačkom 1 ovog člana.
DIPLOMATSKI PRESEANS Red
prvenstva(prezeans)-jedan od predmeta
protokola je i obrađivanje reda prvenstva ili
hijerarhijskog reda kojemu su podvrgnuti
dužnosnici jedne države. U diplomatskom
zboru:(za kolektivni zbor) 1. kada se na neki
skup poziva cijeli diplomatski zbor mora mu
se dati posebno mijesto. Mora se poštovati i
jedinstvo diplomatskog zbora i ne odvajanje
ambasadora od opunomoćenih ministara,
otpravnika poslova i supruga.2. Šefovi
misija idu redom i ambasadori i nunciji pa
poslanici i ministri pa otpravnici poslova
akreditovani kod MVP. Red prvenstva
određuje se prema datumu predaje
vjerodajnice, odnosno pisma ministru VP.
3. privremeni otpravnici poslova zauzimaju
mjesto poslije stalnih i to po datumu
notifikacije .Pojedinačno prvenstvo ide:
apostolski nuncij, ambasadori i visoki
predstavnici.. red prvenstva unutar svake
diplomatske misije uređuje svaka zemljka
pojedinačno.
AGREMENT ILI PRIVOLA To je
pristanak države primateljice da prihvati
osobu koju država šiljateljica predlaže za
šefa diplomatske misije. Zahtjev za
prihvatnje podnosi kandidat usmeno sa
biografskim podacima. Pristanak daje
pogalvar države. Negativan odgovor se ne
daje, tako da država šiljateljica nakon
određenog vremena može smatrati da je
4
prijedlog odbijen i ponuditi drugu osobu.
Država primateljica nije dužna navesti
razloge zaodbijanje agremana, niti će ih
država šiljateljica tražiti.
LIGA NATRODA je bila međunarodna
organizacija osnovana nakon Prvog
svjetskog rata na inicijativu američkog
predsjednika Wilsona sa sjedi š tem u Ž enevi .
Svrha joj je bila osiguranje mira i
međunarodne suradnje. Temeljni propis lige
naroda bio je Pakt od 26 članaka usvojen na
mirovnoj konfernciji 28. travnja 1919., koji
je zatim unesen u mirovne ugovore
zaključene 1919/20. Nestala je tijekom
Drugog svjetskog rata, kao posljedica
neučinkovitosti same organizacije.
Naslijedili su ju Ujedinjeni narodi.
AKREDITIVNO PISMO diplomat dobija
pismenu punomoć (vjerodajnicu) da svoju
zemlju zastupate pri vladi druge zemlje.
Kopija akreditivnog pisma predaje se
ministru vanjskih poslova države
primateljice (obično prije predaje orginala
šefu države), a orginal se uručuje šefu
države prilikom prve svečane audijencije,
obično uz svečanu pratnju, vojne počasti,
itd. Slična pisma daju se obično i šefovima
specijalnih misija.
VJERODAJNICA (franc. lettre de créance,
engl. letter of credence) je formalno pismo
šefa države šiljateljice kojim on predstavlja
š efa diplomatske misije š efu dr ž ave
primateljice.U pismu se - danas već dosta
pojednostavljeno, iako još formalno
stilizirano - navodi ime šefa misije i razred u
kojem je imenovan. U vjerodajnicama je
također molba upućena šefu države da
diplomatu pokolni povjerenje i omogući
ispunjavanje njegove misije. Vjerodajnice
služe kao legitimacija i kao punomoć.
Kopija akreditivnog pisma predaje se
ministru vanjskih poslova države
primateljice (obično prije predaje orginala
šefu države), a orginal se uručuje šefu
države prilikom prve svečane audijencije,
obično uz svečanu pratnju, vojne počasti,
itd. Slična pisma daju se obično i šefovima
specijalnih misija.
SVJETSKA BANKA Svjetska banka
predstavlja skupinu pet međunarodnih
5
organizacija u čijoj odgovornosti je pružanje
financijske pomoći zemljama u svrhu
ekonomskog razvoja i smanjenja siromaštva,
te ohrabrenja međunarodnih investicija.
Grupa i njoj pridruženi entiteti imaju
sjedište u Washingtonu. Banka je formalno
osnovana 27.12. 1945. nakon međunarodne
ratifikacije sporazuma iz Bretton Woodsa.
Djelovanje je otpočela 25.6. 1946., a 9.5.
1947. je odobren prvi zajam (250 miliona
US$ Francuskoj za poratnu obnovu, u
realnom iznosu najveći zajam ikad izdan od
banke). .Iako se vlade siromašnih država
često oslanjaju na nju kao izvor financija za
razvoj, Banka i njene podružnice bile su
često kritizirane zbog podrivanja
nacionalnog suvereniteta zemalja
primateljica pomoći kroz politiku Banke
koja promovira ekonomski liberalizam i
garancije za međunarodne
investicije.Aktivnosti Svjetske banke su
trenutno usredotočene na ekonomski manje
razvijene zemlje u poljima kao što su
obrazovanje, poljoprivreda i industrija.
Pruža zajmove po povoljnim stopama
zemljama koje imaju poteškoće. Zauzvrat se
od njih traži da preduzmu političke mjere
kojima se, na primjer, suzbija korupcija i
promovira demokracija.
MONETARNI FOND Međunarodni
monetarni fond (MMF) je osnovan 1946.
godine s ciljem promoviranja međunarodne
monetarne suradnje, sigurne razmjene i
pouzdanih dogovora o razmjeni, te kako bi
poticao ekonomski rast i povećanje
zaposlenosti, i osigurao privremenu
financijsku pomoć zemljama kojima je
potrebno olakšati izravnanje platnih bilanci.
MMF ima 183 zemlje članice.Ukratko,
"slogan" MMF-a glasi: "zategnite pojas". Tri
su glavna područja aktivnosti: promatranje,
financijska i tehnička pomoć. Nadzor se
6
sastoji od procjene propisa o novčanoj
razmjeni zemalja članica s obzirom na
uvjerenje kako jaka i dosljedna ekonomska
politika vodi stabilnom deviznom tečaju, te
pogoduje rastu i razvoju svjetske ekonomije.
Financijska pomoć uključuje kredite i
zajmove članicama MMF-a s platnom
bilancom koja podupire politiku prilagodbe i
reforme. (Podatak od 31. siječnja 2001.
pokazuje kako MMF devedeset i jednoj
zemlji daje oko 65,3 milijarde dolara
kredita). Što se tiče tehničke pomoći, MMF
pruža stručnu i inu pomoć svojim članicama
pri kreiranju i provedbi financijske i
monetarne politike, osnivanju institucija,
dogovorima s MMF-om, te statističke
podatke. MMF trenutno ima 185 zemalja
članica. Pri glasovanju radi donošenja
odluka utjecaj ovisi o udjelu kapitala u
fondu.
PREDSTAVLJANJE DRŽAVA U
MEĐUNARODNIM ODNOSIMA
U savremnoj državi međunarodno
predstavljanje je povjereno poglavaru
države. Ustav mu povjerava da objavljuje
rat, sklapa mir, prima diplomatske
predstavnike, daje punomoći za potpisivanje
međunarodnih sporazuma itd.Bez posebne
punomoći državu može predstavljati
predsjednik vlade (premijer), te ministar
vanjskih poslova
VRSTE ODNOSA MEĐU
DRŽAVAMA;saveznički (radi ciljeva) –
zategnuti, dobrosusjedski – prekinuti,
srdačni,prijateljski (prividni, politički),
dobri, normalni, hladni (formalno postojanje
diplomatskih odnosa).
PROTOKOL Riječ protokol je grčkog
porijekla. Međusobno ophđenje država
nazivamo diplomatijom , a prihvaćena
načela nazivamo diplomatski protokol.
Protokol je zbirka pisanih i običajnih normi
međusobnog ponašanja država i i njihovih
predstavnika. Zadaća diplomatskog
protokola je rješavanje svih pitanja
ceremonijala i etike, protokol predlaže i
provodi mjere primanja, boravka i ispraćanja
stranih dužnosnika, on štampa diplomatsku
listu, rješava pitanja iz oblasti povlastica,
imuniteta i carinskih olakšica, priprema
7
notifikacije, vjerodajnice itd. Protokol
kodificira pravila koja upravljaju
ceremonijalom. Bečka konvencija s
diplomatskim odnosima samo je minimum
koje države i njihovi predstavnici moraju
strogo poštovati. Nepoštivanje tog
minimuma može izazvati sporove među
državama. Svaka država pri ministarstvu
vanjskih poslova ima protokol kao
instituciju. Zadaća protokola je rješavanje
svih pitanja, ceremonija kojoj prisustvuje
poglavar države. Protokol provodi mjere
primanja i boravka stranih veleposlanika.
USPOSTAVA DIPLOMATSKIH
ODNOSA Svaka država koja želi
uspostaviti diplomatske odnose sa drugim
državama mora biti međunarodno priznata.
Uspostava diplomatskih odnosa pitanje je
saglasnosti između dvije države. Tu
saglasnost se utvrđuje sporazumom
(pismeno).
Ustroj diplomatskog predstavništva misije je
sljedeći:šef misije, politički poslovi,
trgovinski poslovi, informativni poslovi,
kulturni poslovi,vojni, pomorski stručnjaci,
konzularni odjeli.
OSOBLJE MISIJE Osoblje diplomatske
misije predstavljaju diplomatski predstavnici
koje je imenovala vlastita, a prihvatila
primateljica. Osoblje misije čine: šef misije,
članovi osoblja misije, članovi osoblja
misije su diplmatski i administrativni
djelatnici, diplomatski agent, član poslužnog
osoblja, član privatne posluge. Šefovi
diplomatskih misija su podijeljeni u
nekoliko razreda. Treba razlikovati stalne i
privremene šefove misije. Stalni šefovi
misije su podijeljeni u 3 razreda:ambasador,
poslanici, otpravnici poslova. Novi šef
misije dobiva pismo zvano
VJERODAVNICA od poglavara svoje
8
države za poglavara države primateljice.
Vjerodavnica je osobno pismo.
.NOTIFIKACIJA – čl. 10. Bečke
konvencije – država šiljateljica dužna je
notificirati minimum vanjskih poslova
države primateljice dolazak i definisati
odlazak članova misije kao i članova
njihovih obitelji.
AD HOC DIPLOMATIJA je pojam kojim
nazivamo specifična izaslanstva odvojena od
stalnih diplomatskih misija. To izaslanstvo
može činiti jedna ili više osoba.
POVLASTICE I IMUNITET –
KODIFIKACIJA DIPLOMATSKIH
PRAVA
U preambuli Bečke konvencije cilj
povlastica i imuniteta nije u davanju
prednosti pojedincima, već osiguravanje
izvršavanja zadaće diplomatske
misije.Pravila Bečke konvencije odnose se
na sljedeće principe:NEPOVREDIVOST –
prostorije diplomatskog poslanstva su
nepovredive. Privatne stvari diplomatskog
agenta su također nepovredive,
nepovredivost se odnosi i na osobna
sredstva prevoza. Dokumenti i
korespodencija diplomatskih agenata imaju
istu takvu nepovredivost.IMUNITET OD
JURISDIKCIJE – diplomatski agent ne
može biti uhićen. Država primateljica mora
prema njemu postupati s družnim
poštovanjem. Diplomatski agent mora
poštovati zakon i propis zemlje primateljice,
ali može biti pozvan samo pred sud svoje
zemlje.
FISKALNI I CARISNKI IMUNITET –
diplomatska misija oslobođena je od poreza.
Članovi obitelji diplomatskog agenta uživaju
iste povlastice u odnosu na javna davanja.
Država primateljica odobrava slobodan uvoz
oslobođen od carina. Osobni prtljag
diplomatskog agenta ne podliježe carinskom
pregledu.
DIPLOMATSKI PASOŠ – izdaje se
diplomatskim agentima. Država izdaje
diplomatske pasoše: poglavaru države,
članovima vlade, diplomatskim agentima,
bivšim poglavarima države, privremenim
9
diplomatskim agentima, diplomatskim
kuririma.
DIPLOMATSKO DOPISIVANJE
Državne posjete dogovaraju veleposlanstva i
ministarstva vanjskih poslova. Do posjeta
dolazi na inicijativu zainteresiranih strana.
Poziv za posjet formalno upućuje država
primateljica. Na odbijanje poziva mogu
uticati unutrašnje i međunarodne okolnosti.
Mora postojati dobar razlog za posjet, a kada
je poziv prihvaćen potvrđuje se datum i
država posjete. Od službenih posjeta
razlikujemo državni, službeni, radni i
privatni posjet.
KONZULI I KONZULATI Konzuli su
službeni dužnosnici države za zaštitu
interesa njenih građana i interesa države.
Oni su administratori i promatrači, a tu su
radi osiguranja opće zaštite. Konzuli nemaju
onu mogućnost predstavljanja države koju
imaju šefovi diplomatske misije.
Bečka konvencija dijeli konzularna
mjesta u 4 razreda:generalni konzulati
konzlati vice konzulati konuzlarni
uredi.Uspostava diplomatskih odnosa
podrazumijeva u uspostavu konzlarnih
odnosa.
Poslovi konuzlata su: štiti interese države,
prati i obavještava o privrednim uslovima,
razvitak kulturnih odnosa.Konzula imenuje
poglavar vlade, od svoje države prima pisma
imenovanja ili patentno pismo.Država koja
ga prima daje egzekvaturu (formalni
pristanak). Povlastice i imuniteti
10
konuzularnih dužnostnika su manji,
omogućeno im je slobodno kretanje,
konzularni dužnosnik ne može biti uhićen,
ne može se odreći svog imuniteta.
ATAŠE To je najniže znanje u diplomatskoj
hijerarhiji. Dodjeljuje se mladim osobama
koje su na početku svoje diplomatske
karijere. Postoji ataše početnika i ataše ima
stručnu i tehničku spremu člana diplomatske
misije.
Organizacija rada Ministarstva vanjskih
poslovaSva ministarstva se dijele na
sektore, uprave, odjele, odsjeke kao:
protokol, arhiv, tehnička služba, politički
poslovi sa regionalnom podjelom na
susjedne zemlje, Evropa, Afrika. MVP je
dužno informirati i uplaćivati svoja
diplomatska predstavništva, dok je šef
diplomatskog predstavništva dužan
provoditi upute ministarstva i izvještavati
ga. Dužina trajanja mandata je obično 4
godine. MVP je kanad kojim države
međusobno komuniciraju preko
diplomatskih predstavnika.
Persona non grata – nepoželjna osoba, je
pojam koji se koristi za ambasadora ili
diplomatsko osoblje koje zemlja primanja ne
želi primiti ili izrazi zelju da napusti zemlju.
Šefovi diplomatskih misija akreditovani
kod istog šefa misije čine diplomatski zbor.
Na njegovom čelu je doajan. I to je šef
misije koji najviše razine koji je svoju
vjerodajnicu dao prije svih ostalih. U
nekim katoličkim zemljama predstavnik
svete stolice tradicionalno je doajan i doajan
je posrednik između diplomatskog zbora i
vlade. Izvanredna izaslanstva nemaju
prednost nad stalnim misijama, osima ako je
pojedinac visokog ranga kao npr. član vlade.
AD HOC diplomatija je pojam kojim
nazivamo specijalna izaslanstva odvojena od
stranih diplomatskih misija i izvanrednih
izaslanstava. To izaslanstvo može činiti
jedna osoba-specijalni opunomoćnik ili više
njih. Svaka država jednom ili dva puta
godišnje štampa diplomatsku listu(popis
ambasada i njihovog diplomatskog
osoblja).Ambasade su složene abecednim
redom a uobičajeno je i štampati popis
šefova prema njihovom redu prvenstva i
popis nacionalnih praznika u dotičnoja
11
državi. U nekim državama štampa se i
konzularna lista. Diplomatski djelatnik ne
smije obavljati u državi u kojoj je
akreditiran profesionalnu ili trgovinsku
djelatnost radi osobne zarade.
Državni posjetPut dogovaranja državnih
posjeta su ambasade i MVP i do posjeta
dolazi na incijativu zainteresirane strane uz
poziv domaćina, uz predhodno ispitivanje
raspoloženja druge strane za posjet. Kad je
poziv upućen i prihvaćen te određen
datum,počinje se sa pripremama za njegovu
realizaciju. Neposredno prije posjeta u d.p.
dolazi prethodnica izaslanstva države
slanja. Utvrđuju se detalji programa, sa
sigurnosnim i ceremonijalnim dijelom
programa posjete, uz program za
supružnika šefa države ako je to žena to su
obični humanitarne aktivnosti.... Doček
najčešće vrše ministar VP ili premijer a
manje sam šef države. Razlikuje se
ceremonijal pri posjeti predsjednika , šefa
vlade ili ministra VP ili nekog drugog.
Radni posjet je manje svečan i kraće traje
obično uz manji ceremonijal.
Međunarodni pregovori i
ugovoriMeđunarodni pregovori- traženje
miroljubivih rješenja zahtjeva međusobne
dvostrane(bileteralne) i mnogostrane
(multilateralne) pregovore. Načelo stalnog
pregovranja koje je još zagovarao kardinal
Rošelje postalo je temeljem savremene
međunarodne diplomatije. Šefovi
dilomatskoh misija su vjerodajnicama
ovlašteni tretirati sva pitanja i govoriti u ime
svojih vlada. Međunarodni ugovori-
sklapanje međunarodnih ugovora ključno je
pravo savremenih država i osoba koja
sklapa međunarodne ugovore mora za to
biti ovlaštena. Ugovor je najvažniji
međunarodni akt koji određuje prava i
dužnosti ugovornih strana na području
političkih i privrednih odnosa(mirovni
ugovor, ugovor o savezu). Konvencija je
ugovor o pojedinom pitanju prava, privrede i
administracije. Sporazum je ugovor o
pitanjima ograničenog i privremenog
značaja. Protokol je kratki sadržaj nekog
12
sporazuma ili služi kao objašnjenje pojdinih
dijelova ugovora. Razmjena nota je
sporazum u obliku nota istog sadržaja koje
zemlje razmijene u istom danu. Deklaracija
je međunarodni sporazum kojim dvije ili
više država svečano izjavljuju da će se
pridržavati date riječi o nečemu.
Džentlmentski sporazum je sumeno
sklopljen ugovor, nije služben.
Međunarode organizacijeMeđeunarodne
organizacije generalno dijelimo na
međunarodne vladine i međunarodne
nevladine organizacije ovisno o članstvu.
Još nakon Bečkog kongresa formirana je
prva međunarodna organizacija- Dunavska
organizacija. Nakon I svjetskog rata došlo je
do stvaranja Lige naroda ili Društva naroda.
Ona je imala važnijih značajki na polju rada
za mir ali i u segmentu zdravstva i
prometam ali je zakazala u spriječavanju
imperijalističke politike Njemačke,
Italije,Japana. Ona se ugasila 1945 godine.
Njenu misiju nastavila je OUN-a, čija je
incijacija za osnivanje potekla još od
Atlantske povelje iz 1941. godine. Na
konferenciji u San Francisku 1946. godine
diššlo je do formranja UN-a. Međunarodne
vladine organizacije stvaraju se
međunardnim ugovorima, vlada članica tih
organizacija. Međunarodne organizacije
imaju stalan cilj koji predstavlja interes
nekoliko zemlaja članica. ,eđunarodne
organizacije dijelimo na:Međunarodne
nevladine organizacije- osnivaju nacionalna
udruženja ili pojedinci iz različitih zemalja.
One se bave međunarodnom aktivnošću od
općeg interesa i ne smiju se baviti
lukrativnom djelatnošću, niti za interese
neke države. Osoblje zaposelno u
međunarodnim organizacijama ima status u
biti diplomatski. Međunarodnim
dužnosnicima obično se smatraju službenici
međunarodnih vladinih organizacija jer oni
iz nevladinih organizacija ne uživaju isti
status i prava. Svaka međunarodna
organizacija ima svoje vrhovno tijelo i to je
vijeće ili skupština a vlade dekegiraju svoje
predstavnike u skupštine ili izvršne savjete.
Međunarodni skupoviPrije održavanja
multilateralnog skupa, države sudionice
šalju svoja izaslanstva d.p. svaka delegacija
13
mora imati šefa voditelja . dolazak
delegacije na neki skup se najavljuje notom
preko ambasade uz potrebu punomoćja. Kad
se zaključuje pregovori potpisvanjem
međunarodnih ugovora.
Ujedinjeni narodi ili skraćeno UN, je
me đ unarodna organizacija za održavanje
mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje
dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku
suradnju, širenje tolerancije i promicanje
poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda
čovjeka. Nakon završetka Drugog svjetskog
rata osnovno pitanje budućeg razvoja svijeta
bilo je kako očuvati svjetski mir i sigurnost,
poboljšati međunarodnu suradnju i
prijateljske odnose među narodima. Ti su
ciljevi zapisani u osnivačkoj Povelji
Organizacije ujedinjenih naroda koja je
potpisana 26. lipnja 1945. godine u San
Franciscu, a stupila na snagu 24. listopada
1945. nakon prihvaćanja od strane 51
države. UN je zamijenio neučinkovitu Ligu
naroda, osnovanu 1919.
Arapska liga ili Liga arapskih država ), je
organizacija arapskih država - usporedi
Arapski svijet . Podsjeća na Organizaciju
američkih država, Vijeće Evrope ili bivšu
Organizaciju afričkog jedinstva (danas
Afrička unija) u tome da ima prvenstveno
političke ciljeve; s druge strane, njeno je
članstvo temeljeno na kulturi prije nego na
geografskoj lokaciji;(što je temelj za
članstvo u gore navedenim
organizacijama))može se karakterizirati kao
regionalna varijanta Ujedinjenih naroda.
Arapska liga se bitno razlikuje od nekih
drugih organizacija kao što je Evropska
unija u tome da još nije dosegla nikakvu
važniju razinu regionalne integracije,
odnosno da kao organizacija nema
neposredni odnos s građanima država-
članica. Umjesto toga, povelja Lige navodi
da će Liga koordinirati ekonomska pitanja,
uključujući trgovinske odnose;
komunikacije; kulturna pitanja;
državljanstvo, pasođe i vize; društvena i
zdravstvena pitanja. Povelja Lige također
zabranjuje članicama do koriste silu jedna
protiv druge. Kairo u Egiptu je trajno
sjedište Lige. Sedam država je osnovalo
14
Ligu 22. marta, 1945. definirajući njene
glavne ciljeve kao: Služenje zajedničkoj
dobrobiti svih arapskih zemalja, osiguranje
boljih uvjeta za sve arapske zemlje,
garancija budućnosti svih arapskih zemalja i
ispunjavanja želja i očekivanja svih arapskih
zemalja.
Vije ć e Evrope je me đ unarodna
organizacija 46 država članica šire evropske
regije. Najvažniji zadaci su jačanje
demokratije, zaštite ljudskih prava i pravne
države na evropskom kontinentu. Najveći
doseg Vijeća Evrope ogleda se u Evropskoj
konvenciji o ljudskim pravima, potpisanoj
1950. godine, i koja služi kao osnovni
pravni dokument Evropskom sudu za
ljudska prava. Sjedište Vijeća Evrope je u
Strasbourgu na francusko-njemačkoj granici
Europska unija (kratica EU) je jedinstvena
međuvladina i nadnacionalna zajednica
europskih država, nastala kao rezultat
procesa suradnje i integracije koji je započeo
1951. godine između šest država (Belgije,
Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga
i Nizozemske). Europska unija formalno je
uspostavljena 1. studenog 1993. godine,
stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj
uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta).
Europska unija danas broji 27 država članica
Osobno pismo je manje protokolarno
od službene note .Piše se u prvom licu I neposrednim
stilom intimnijim tonom sluzi kao dopunski oblik
službenog dopisivanja.
Službena nota je oblik diplomatskog dopisivanja
u trecem licu jednine :Naziv je nastao tako što se
nekada takve note upucivale neposredno nakon
usmenih dodira. Duznosnika piše sse na posebnom
papiru koji nema štampan naziv ustanove I adresu
već samo grb drzave.Meritum bitni dio.
Razmjena nota je pojednostavljeni oblik
zaključenja medjunarodnih ugovora.
Cirkularna nota je pismo istovjetno verbalnoj
noti pisana u nekoliko primjeraka.upucena vecem
broju naslovnika
Protestna nota je pismo kojim se izražava
negodovanje ili žalba zbog povrede prava
nanesenih steta.
Kolektivna nota adresirana je vladi od
predstavnika nekoliko drzava koje zajednicki
15
iznose primjedbe.To je svecani oblik dop.
Identicna nota je nota identicnog sadrzaja
koju posebno salje svaka misija.
Manifest nota koja sadrzi nacelne stavove I
šalje se ne samo drzavama kojima se upucuje
vec I drugim drzavamai javnom mnijenju koje
bi moglo suditi o predmetu
Ultimatum nota kojom jedna strana zeli pribaviti
nesto pritiskom na drugu stranu obicno predst5avlja
predigru rata.
Aide memoire je nota koja sluzi kao podsijetnik
za izvjestaavanje vlade .Ne sadrzi ni adresu ni
potpis ni zig
Memorandum je diplomatsko pismo u kojem se
detaljno u kojm se detaljno obradjuje neko vazno
najčešće sporno pitanjemedj.odnosa I argument
stav vlade o njemu.
NON paper vrsta aide memorie koji se odnosi na
prijedloge tijekom nekih pregovora. A koji
ne ukljucuje punu odg.autora.sadrzi priziv,tretman,
formula uljudnosti,potpis date.adres. Merilium
najbitniji dio texta.
BILATERALNA DIPLOMACIJA - Suradnja
i komunikacija između dvije međusobno
priznate države ostvarena sredstvima
priznatog i stalnog poslanstva, gdje su
izmenjeni ambasadori odnosno predstavnici
vlastitih država.
Rusija – Dimitri Medvedev, Francuska
– Nikolas Sarkozi, Angela Merkel – Njem.,
Jozef Bajden – pot.predsjednik SAD.
OSOBLJE DIPLOMATSKE
MISIJE
1.šef misije.2.članovi misije 3.članovi
osoblja misije su diplomatski,
administrativni i tehnički djelatnici kao
i poslužno osoblje misije 4.članovi
diplomatskog osoblja 5.diplomatski
agent 6.član admin.ili teh.osoblja
7.član poslužnog osoblja 8.član
privatne posluge.
KOJIH MED.ORG.JE BIH
ČLANICA? – MMF, vijeće
sigurnosti, svjetska banka.
16
DIPLOMATSKA VALIZA –
Označava povlasticu koju su
dogovorile vlade za razmjenu
zapečečenih pošiljaka sa svojim
diplomatskim misijama. Ove pošiljke
ne smiju biti otvarane niti zaustavljanje
od bilo kojih stranih vlasti do njihovog
odredišta. Valiza ne smije sadržavati
ništa osim administrativnih predmeta i
onih za službenu upotrebu. Svaka je
vlada odgovorna za sadržaj
diplomatske valize i ona se pečati
voskom.
TRI BEČKE KONVENCIJE
1.1961 konv. o diplomatskim
odnosima koja se temelji na povelji
UN.
2. 1963 konvencija o konzularnim
odnosima.
3.1975 predstavljanje država o
njihovim odnosima s međunarodnim
org.univerzalne naravi.
4.Postoji i konvencija o posebnim
misijama UN-a potpisana u New
Yorku 8.12.1969.
17