Cepelini Nad Srbijom
-
Upload
milancebre -
Category
Documents
-
view
282 -
download
3
Transcript of Cepelini Nad Srbijom
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
1/35
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
2/35
NASLOVNA STRANA
Armijski cepelin LZ.85 je tokom zime
i prole u vie navrataleteo nad teritoriom Srbije na putu zaSolun. Leteo u kasnim popodnevnimili ve
a 1916. gdine
ernim satima kako bi nad ciljemstigao posle ponoi.
O .
,
staci cepelina LZ 85 u movaranaoko u a reke Vardar, fotografisani izvazduha od strane pilota francuskogvazduhoplovstva maja 1916.godine.
Civilni putni ki 127 kojije nosio ime " " u
16. oktobra 1929.godine
" ".
cepelin LZGraf Cepelin
z jesenjenisko leteo
nad Beogradom kada je i fotografisanod strane novinara Politike
., okviru
tako vane balkanske turnejeje
N vajar, lustrator i slikar(1870-1938)
uven po svojim c
" llustrirte eitung"
ema
rte
Berline i ztokom Prvog svetskog rata.
ki i
asopisu
Felix Schwormstadtima sa ratnom
tematikom, objavljivao je radove u
Posada vazdunog broda u prednjojkomandnoj gondoli. (1917)
Posada vazdunog broda u zadnjojmotorskoj gondoli. (1917)
Mitraljesci na platformi tokomnapada na vazdu . (1917)ni brod
Autor:
Izdava
mr. Dragan
Visoka tehni
aler
kola strukovnih studija Poarevac
12000 Poarevac
prof.dr Mile Leki
Dragan aler
Poarevac250 primeraka
ISB
Recenzija:
i:
tampa:
Tira:
:
Adresa izdavaa:
Lektor:
Crte
ka
Nemanjina 2,
Predrag iladinovi
mr.
Kompromis dizajn
M
N 978-86-902261-6-0
CIP - ,
623.743"1914/1918"629.733.5"1900/1937"355.489(497.11)"1914/1918"
, , 1958-Cepelini nad Srbijom / Dragan aler ;
[crtei Dragan aler]. - Poarevac : Visokatehnika kola strukovnih studija, 2009(Poarevac : Kompromis dizajn). - [36] str. :ilustr. ; 30 cm
Tira 250. - Bibliografija: str. [34].
ISBN 978-86-902261-6-0
a) - 1900-1937 b) 1914-1918 - COBISS.SR-ID 170788876
Mala fotografija levo
Mala fotografija desno
ZADNJA STRANA
Slika gore
Slika u sredini
Slika u sredini
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
3/35
BvifoH18njv
upprdi19
jenosece
C11
sk12ko9028odvo
po
Diko
ug1611
bilpobilorvalet
je
N6.neosvaG
prar
Cpuza
luva
Oprve
gaioin63g
rst
rajei00ersil
oel
pe30
oKjo0mkm
udeds
ugprns
ra000aklaj
zdado
ve0srei
zdb
vij
petnip
tszd
ovi
tia
Ceicd
vo
ljaktbl.goo
din.
lin0m
n.
,/h.vlihic
i cedru
enS.mfinaaie,ojka
ro.0e.an).
resk
linkatni
hi
drzlin
ne ielvpko
ti.va,
di bznta
L3,
ari
olen
j g
ptaci
i oOpa
ite1
i b jetas
at0
eih
Iio
si pki
faih
tp
ci
maizinoneljst
njsae.lizka
.a
otiktv
jeruro
lilje,
zbaisirpres0
ro trtro
amOvfo
stevan
ootv
rtbr
oeen
kzt(Zein i
ru
atk
Lini
Lna
jp
rajimd
akcou
Lona
ljverzianhoov.g l
ebfe
earaandbr
gzdk
de.zd
do
jeoata
tno
ppertecij
oiojitg
Z.zi
ig
Dej
25vloa,e
.2j
k
ijiiz
ni
danaditilob
inkasr
aciddiZ.
19s
u
Gva
u4.
.
ris kntelisurese
jeiz
eadaa
ans
js pk
uut
eli
je
jo
mmeoduo
inenedaod
enpds
jevanei1.
9.oi s
za
vr0
toonF,eovko
ra
jeizan
po
ou
le ios i
spn
onu
ppo s
toneo
p lajre
isL
icariktvi
ro
oanao
ojpr
mp
ratrrd83zanj
ji
18dn
iedriv s
dug
(vigmh
jeza
letol
risotptrii
eki
pu.4
dupd(
ojd
ino jra
jv
entn
a,kt
ina8-b
aa
99iveenir trvo
inru
aieut
akjeep
da
eojatk
D o40n
je.a
ponoi
je
jejesuuuf
kaL
ee aaj
ez
ik
kor,nd9
aloubi
.gojeoizhaan
u
la
ia
elja
17nuo
imkm
stiVri
sta2raiz
va
tvasc
j.3
orci
D
out
du
njgr
7)ne
po
didnprnafepoko
2s
rtriisializakstaist
.01
je
legu/h.ojsv
vileor
iba
poif
ik
stonE
edi
1915
ikofdo
, p astail
egi
.rtnns
m,
1pnaazvvljra
.1eri
Hil Id
katilaasi ueo.
atrea
ba
paoji
zarsA
ova.
10.88
iFelf
oi
p
leoet
oru
zain
9oorzoavaloiv
0zije
4Lgr
djekus.slo
ripolji-
tko
(
lo
dlet
gerdiAodiri
m
risvae
elireto
rela
.)na
inv
nonj
.g
os
)old
on taaolorilv
osleengrep
tk
andre
s
oov
ernage j18agu
tupkv.jskcast
ru
mid
dlreoelistieli
a.
diprac
dt
jaci
konoikoo
ao
del
upos
sptts
da
91a b
l,dsto4lie
ioglag
jeo
ua
otaoooi
ki
eei
od
jea,eo
damlo
dezajuin
laiti
rtoe
m
4.ez azdu ni
rvi
Ud
ro
V
let
V
s v
ov
zd
va
zd
az
i a
n
du
n
u
cio
br
no
br
og
na
d
b
d
br
sk
Z.
od
Z.
da
g
1
L
4
LZ
ru
.2
.5
tva
D L G
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
4/35
Prvi Britanski diriabl Vickers No1. Prvi Francuski diriabl Societe Zodiac type 13.U periodu pre Prvog svetskog rata diriabli vrste konstrukcije su graeni jo i u Velikoj Britaniji ufabrici Vikers (Vickers) kao i u Francuskoj u fabrici Zodijak (Societe Zodiac). Ovi konkurenti su dostazaostajali za nemakim vazdunim brodovima tipa Cepelin (Zeppelin), ite Lanc (Schtte-Lanz) iParseval. U Britaniji je prvi brod poleteo tek februara 1909.godine a u Francuskoj jo kasnije, aprila1913.godine, oba sa slabim uspehom.Vazduni brodovi su u borbenim dejstvima uzeli uee jo od poetka Prvog svetskog rata, iako sutrokovi eksploatacije bili veoma visoki. Naime, statiki let diriabla se zasniva u razlici sile potiska kojiostvaruje vodonik i teine konstrukcije. Prilikom penjanja, da bi teina bila manja, potrebno je izbaciti
balast koji se nosi (najee voda), dok se prilikom sputanja mora ispustiti vodonik iz komora, kako bisila potiska bila manja. Ovo ima za posledicu vrlo estu dopunu komora velikim koliinama vodonika,tako da je svaka baza koju su koristili vazduni brodovi morala imati pogon za proizvodnju potrebnogvodonika, vodoninu centralu, koja je troila ogromne koliine elektrine energije. Takoe je zbog
balasta, koji predstavlja pasivan teret, korisna nosivost broda smanjena za polovinu pa ak i za dvetreine. Dinamiki let je postizan korienjem snage motora i upravljanjem kormilima.
Tokom Prvog svetskog rata cepelini su bili jedine letelice koje su imale mogunost strategijskogbombardovanje ili izvianja. Bili su u mogunosti da prelete vie hiljada kilometara do cilja i izbacenekoliko tona bombi, ili pak da vre osmatranje vie desetina sati letei nad morem daleko od kopna.Pored ovih, za ono vreme izuzetnih osobina, imali su i velike nedostatke. Promene atmosferskih
parametara (pritisak, vlanost, brzina vetra) znaajno su uticali na tok leta. Takoe, zbog velike koliinezapaljivog vodonika kojeg su nosili sa sobom, ogromnih dimenzija i male brzine predstavljali su veoma
osetljive ciljeve. Pokuaj izgradnje veih, takozvanih super cepelina iji je plafon leta bio i do 7000mnije ih spasao od organizovane protiv-avionske odbrane i zapaljive municije koju su koristili avioni, takoda su do kraja rata postepeno povlaeni iz upotrebe. Do kraja rata napravljeno je 113 Cepelina, neraunajui vazdune brodove drugih proizvoaa.
Iako je Nemaki car Vilhem (Wilhem II), poetkom rata, dozvolio bombardovanje samo vojnih iindustrijskih ciljeva, u preksi se ova naredba nije mogla izpotovati zbog raznih okolnosti, tako da jeveliki broj civila stradao od bombi baenih iz cepelina.
Tokom rata korieni su nad svim Evropskim ratitima, tako da nisu zaobili ni Balkansko ratite, ni nebotadanje Kraljevine Srbije.
Posle rata Cepelini su doiveli novi procvat u putnikom saobraaju, a definitivno su prevazieni krajem
tridesetih godina XX veka.
Grof Ferdinand fon Cepelin
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
5/35
BTeCiz
bli
vrup
Bjevagoza
Cpoivacilra
zamintzezu
motr
zaprzdrivs
lastobinjefo
vavaltngr
eeb
jeve
o,e
bajalistim
zdraihp
ani
alo
sast
ogsklaj
`
zajaaj zura
u. Osilovce
zild
re
badpo
jebilpr
topra
ihsna (oljsa
aov
alaoodtsa
ba sutusa
brve
n,Sr
ae
piza.be,
las
pr j
mpri
odi rmaoij
eribr
trera
Tam
me
prtacvccrelu
vazlkzim
tor1
bndje
obiha
edioueloi
19
Ba
jog,o, a
iji1
e one
ii
iirol
kupr
7.
a
fpo
uip
Sr.
bjveljeuara
ennaun
pnm
go
az
Z
rstotrak
ijod
ktikiiicii
zu
a,s
in
u
irja-ezv
iin
ih
alje,
oj
H
aupoj
nau
e.
ih
najagaTean
sv.
sluan ire
sk
n
smnoi jeur
br
Z
uovrs
ido
ko
barveer.
ar
ettriz
anet
do
D
jue be ivaet
dn
,,likn
a
ajarse
a
nazBra
ev
aoug
az
iij
avl P
S
N
jjegaalio
o
iineom
u
psskznplo
nt
gbirszina
pre
ve1
onter
e
lucikreti
n
rso se)11va
let
do80iija
ro
ivpeu iou
rej
R
ojtrapr5zd
ali
ta,
ula
ov
njlinSjeko
i u
, pteti
m
h
A
ai
ceo
u
ja ipsga.je
ne
orka
sepl
st
jeintrare
Se
edto:uKsu
ost
V
dporalerv
o-
nlu,m
t
oLvoasu
ed
A
Sedrjeoista
g
m4 z, s
nd
v.8
jskijevi
oj
T
tkainoa
ars
k im
ve
eji
az1,u,,e
liz
nprSnorb
ku
ev
ljpo
uZ
kaadna
ni
I
dreds
rbio
ije
gr
azisikutre
no. 8i
a jvr
Te
je,toje.
i
ani
e zern
gi
zao
ta
i
A
1eiSeora
cu.
a28dir
roLcetvb
ar
k
mat
grc
B
epm
sdi
da.8orem
svoaldask
ila
elizataoni
..roa
evnis
, de,
je
nes
icce,
aort,
rodo
rod
akoj
sp
kle
,k
vrbeimtva
apea jea s
e
setaklo
mi
ao
i.
adrap
dou s
na
P.jdi
i o
adizuB
noijaolool
e
je
Iedteje
jeacizeuza
omaajnoto
za
alaogza
kte
ogstniji je
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
6/35
CEPELIN LZ. 81
Prvi cepelin koji je koristio ovu bazu nosio je taktiku oznaku LZ.81. Armijski cepelin LZ.81, klase P ifabrike oznake LZ.51, je izgraen u Fridrihshofenu (Friedrichshafen), a prvi let je izveo 07.10.1915.godine.
Armijski Cepelin LZ.81
U Temivarsku bazu je pristao 02.11.1915.godine. Prvi zadatak ovog vazdunog broda nije bio borbenogkaraktera. Cepelin je trebalo da prebaci u Sofiju visoku diplomatsku delegaciju Nemakog cara Vilhelma,na konsultacije sa bugarskim saveznicima. Delegaciju je predvodio vojvoda Meklenburg (Herzog JohannAlbrecht von Mecklenburg). Kako su operacije Centralnih sila u Srbiji bile u punom jeku, a Rumunija jouvek neutralna, jedini nain da delegacija stigne u Sofiju je bio da preleti vazdunim brodom.
Prema podacima, cepelin LZ.81 je saputnicima visokog ranga poleteo iz SentAndreje 08.11.1915.godine. Zbog pomenutihratnih dejstava, blizine fronta i avionaFrancuske eskadrile MF S99, koja su tada bilistacionirani u blizini Rake, odlueno je da se
poleti po mraku, tako da let preko teritorijeistone Srbije bude bezbedan po putnike. Radilake none orjentacije, brod je po poletanju iz
baze leteo na jug u pravcu Vrca, preleteoDunav na uu Morave kod Poarevca, a daljedolinama Velike Morave i Niave sve doSofije. Posle osam sati provedenih u vazduhu,sleteo je na aerodrom pored Sofije, u jutarnjim
asovima 9. novembra 1915.godine.Nemaku delegaciju je doekao lino bugarskicar Ferdinand zajedno sa suprugom, caricomEleonorom, dvorskom svitom i ministrima.Kako je sam izjavio, ovo je bio jedan odnajznaajnijih dogaaja u njegovom ivotu.
Posle obavljenih pregovora i konane odlukebugarskih zvaninika da pristupe blokuCentralnih sila, nemaka visoka delegacija seukrcala u cepelin i vratila, istom marutom,nazad u polaznu bazu u Austro-Ugarskoj.
O ovom znaajnom politikom dogaaju,javnost su obavestile sve velike svetskenovinske agencije.
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
7/35
Poko
prnaodvr
TeZa
25po
D19
pana
U
samhvstausti
mipa
.ano
a16 jeko
sv
andatlihajna
vdn
rilo
ut.m
m
ovornloa
rsm
1po
a jdoreg
ra
ogk
skzb.
ufr
91sla
eugoje
n
brape vot
og
baont
6.t n
eori
i r
m
dta
ojsorinj
uu.
ToB
tvbu
as
ve
ja
kemago
eU
koal
ovono
ku
pJau.vi
apto
an
obadov
je
D
vaoooslo
us
usk
urda san.
zv
o p
kialalei
ioer
ar
ovalet
ri
osa
ja(enovm
19io
jti
bnj u
o s
Do
de
jeeli
ju.og,ot
.01u
late.
rdBbl
a
ek
az
pxO bra
.1e
m
vukizi
o t
ne
u
kuacnloko
16s
se
njrei
i
a
no
alobiapje
ji
. ge
ca
tar
or
ke
br
a) jdajou
odio
n
u, pov
e
del
od
aese
e s
neu
la
uroga
a
eg
L
zvreoektal
. Oest
io
toa
ad
cij
.8
edalusolino
do
s
, inu
at
o
alkokv
eba
u
toear
a,
st
apat
pari
ua u
D
udejsk
na
an
dre
koki,
an
ez
ostj
ko
B
nakimaja
opa
de
ioeri
i
ga
Se
letae
madu
u,
4/
tiri
a j
rsk
luakkoos
jana
g
5u
ji.
e i
g
3iva cbad
me F
e
seuTo
ba
ar
la
1.os
iljrd
a b
sea
je
teskm
ci
ak
2.tiz
ovili
acu
m
bepr
u
u
19Anog
anjpri
91ski
di
raroli
u
e
5.tamanu
6.gr
ik
kaivo
n
Y
gteehole
oad
v
iav j
4
rk
diuni
una
inEt
n,
26ioe
13
Ti
e.Soki,va
nab
po
/2skna
kg
es-
Lluhaliki
alae
sl
se atn
bo
u
.8u,roseut
zio(Et
ptrtil o
m
1kaleu
d
seabl
ga
mjerte
i.
oo imaese
naes)
je
braijee
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
8/35
CN(AScop
Pr12uizik
Cnesn
NSotra
doNbaFrciate
pudate
asu
KpoL
pemlleheer
i.oestak
pepoag
koluns
vo zzeanar
soennosep
soiz
koka.8
lin
nstzecij
otovoenih
linzn
lika.o
jaad
usaa.
ag jpera
a,a
juj
5,
Loj.eir),e
beraa i
pr
Lang
oit
i rtao
kijeLeuakpntur
uS
eat
.8P).mad
i1 jn
bl
.i
annjeoj
azlo
telne
tue
elu
ekapo
5 (viKadR
a1d
em
5Z.ot
anino
ozuneizresS
rbai
anns
laortu
faletmosij
at.g bRia.
je1.ri
asa
dkroetnbileiso
saog
o ki
rijen oo
kdiomgo
uO
na
ijaa
znu31imla
encinu1
t pza
aoa
keiafic,
ojne.ba
,
Teaj
L
eeri
li.jaa,
pi
je.o2o
oslliv
mianer
oaoarua i
i jdta
iv.8
erz
jal
eiznu
uek
seZ3.
ea.
sijdaer
na1
, ksto
dadvao
vazd.
erol
a
ceTera
velavoerto0P
o
,ta
a.
a.0Z.ojin
obi cij
je
rsu
euna
omi.ik
laesum,sl
o
naC
Z.1
85jem
oljeu
ui
ab
no
bvPkoinG
mg
i,
reep
.5591bi pfr
vaminR
baro
osiovo
derseuskkoreev
ti
itili
),.g
laetnt
j bjesksij
ud j
adkoor
ciea
ta7ge,liuet
li
ea
C
ioodje
o.
A
roizi,
pe j
oai
j
E
jenepono
rm
,acad2.
slai
vndan
d
E
ar.ve b
sk
iliok
ok
ta
zdi
i
ri
LI
ijaenio
i C
jeukjiob
ao p
ueol
rit
N
skio
ara
pe
bun j
ra
Istro
otan
et
L
vetat
po
in
me i19
er
bsaki
og
.
zduo
re
Z
ba52zb15
ogen
odvefr
zn
85
uvuen
85
do2kaci.go
f
ai
on
a
em
ije
i n
vaodi
onot
Z.ki o
ja
a
rokau
jeo7e.
taore
85s
ba
.
i a
dijere
Rbi6Z
27, i
izaglj
ro
laresteli
sk.gda
.01ko
eoa,o
fot
esta
nu
ogaro
ci
.1st
spa
pr
s
,cirz
grdbsu
16ari
ekik
im
roniruas
adna.o
.geg
akin
ak
izan (e
D kstaav
dim
uljeol
ol
edjebe,
vis klje
e,od
rnicns
ns
enurlin
jsijeolii
kla
bdke
ke
uautm
a, 1in
rut
oi
osl
uk
oinnj
(D4.ains
zae
bae cke
sdle
nten
nokoki
meto
rdelo, b
mntEm
btobii
naa
vakuili
ajnsza
rg)ra jee
zanje
njepni
s
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
9/35
Raport ratnog zadatka cepelina LZ.85 za no31.januara 1.februara 1916.godine.
1. Nareenje:Napad na brodove i luku u Solunu
2. Koristan teret:Posada: 16 ljudi 1300 kgGorivo za 18 sati 3600 kgVoda (balast) 6000 kgBombe 2000 kgMitraljezi i municija 400 kg
3. Opis zadatka:Od 10 asova ovog jutra meteoroloke stanice u junoj Srbiji suposlale izvetaje da se vreme razvedrava i da duva vrlo slabvetar iz pravca jug-jugoistok; a u kasnijem izvetaju da jeznatno vedrije nego u prethodnom. Zato to su i drugemeteoroloke stanice javile da je vreme vedro, predvialo se dae i no biti vedra, pa je zato zadatak mogao poeti u 3:52popodne. Natporunik erzer je odredio kurs prema Vrcu, aodatle dolinom Morave. Korito Morave je vidljivo kada padnemrak, a naroito kasnije nou.
U 20:25 te veeri doli smo do Nia koga smo ugledali u daljinii popeli se na konstantnu visinu od 2000m. Oblaci su dopiraliotprilike do planina i nisu uticali na navigaciji, ali je primeeno
da je visina leta za ove planine premakarti mnogo mala. U blizini Leskovcalet broda je zbog turbulencije korigovankormilom. Prelet je nastavljen kroz uskudolinu sa visokim stenama sa obestrane. Prema karti, visina ovih planinaje 1500m, a brod se kretao na 2000m.U 21:05 zemljite je nestalo ispodgustog sloja oblaka. Za vreme prelaza
preko planina izmeu Moravske iVardarske doline brod se popeo na3000m, da bi se preorjentisali u reonuSkoplja i Velesa (Uskub und Koprulu) igde se oekivalo manje oblaka. Posleleta od jednog sata u pravcu SSW (jug-jugozapad), kurs je promenjen u SE(jugoistok).U 23:50 oblaci su se razili i nekihdeset minuta kasnije prekriva sepretvori u sumaglicu, koja je sasvimnestala u visini Krivolaka smestenogpored Vardara. Pratei ovu reku,posada je spazila Solun, ali juno odgrada, mirno iznad mora je bilaneprozirna naslaga oblaka. Brod sezaustavio juno od Soluna da bi seosmotrla luka i brodovi u pristanitu:nekoliko tamnih silueta parobroda, kaoi brodovi sa svetlima su uoeni uzalivu. LZ.85 se okrenuo prema dva,verovatno transportna broda, i lukompristanitu sa vie skladita za municiju.
Nekoliko bombi od 60kg su baene nabrodove od kojih je jedna bomba palablizu desnog boka velikog broda. Nemogu rei sa sigurnou da li je nekibrod pogoen u napadu. Najvei deobombi je baen na luku i eleznike in-
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
10/35
stalacije. Dva detonacije su bile na poetku pristanita, sledeih est u unutranjosti luke, a ostale u skladitu,uzrokujui ogromne eksplozije, naroito u okolini zapaljene municije. Poslednja bomba je izazvala brzo irenjevatre. Svih etrdeset malih bombi je baeno na vojne magacine severozapadno od grada.Samo neto malo orua je uspelo da dejstvuje, jer je iznenaenje neprijateljskih snaga bilo potpuno. Posle toga,brod se kretao levo od Solunske oblasti i vratio istim putem nazad. Zbog promenljivog vetra, putovanje kui je bilomnogo due, pa da se ne bi potroile sve koliine goriva, bilo je neophodno nastaviti let sa radom samo dvaMaybach motora. U 10:20 ujutru brod se bezbedno spustio.
Potpis:
Scherzer, Natporunik i komandant
Kako se vidi iz izvetaja, saveznika vojska je potpuno iznenaena i bila je apsolutno nespremna zaovakvu neprijateljsku akciju, tako da grad nije ni bio zamraen. Ovo je razumljivo, ako se ima u vidu dase u blizini fronta jos nije nalazila neka od nemakih bombarderskih eskadrila sposobna za nona dejstva,kao i injenica da je najblia baza za Cepeline bila u okolini Temivara, dakle udaljena 525kmod Soluna.Takoe je vaan i podatak da je napad izvren sa velike visine od 3000m, koja je za posadu predstavljalaizvesnu sigurnost.
Panorama Soluna
Prikaz bombardovanja objekata u Solunu
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
11/35
Bombe izbaene iz Cepelina, vrlo precizno supogaale objekte. Razlog ovakve preciznosti je tajto su vazduni brodovi bili u mogunosti da leteveoma malim brzinama, ili ak da lebde iznad cilja,a i bili su opremljeni, za ono doba, veomasavremenim optikim bombarderskim nianom.Znaajno je napomenuti da grad i okolina nisu bilizamraeni, iz prostog razloga to vojne vlasti nisu
ni izdale naredbu o zamraivanju. Samo je petbombi promailo svoje ciljeve i palo u vodu
Bombardovanje Solunske luke je prouzrokovaloogromnu tetu. Okolina glavnog taba je bilazapaljena tako da je tab bio okruen velikim
plamenom. U dvoritu policijske stanice,eksplodirala je bomba i napravila veliki krater.Meu rtvama je bilo nekoliko grkih vojnika icivila.Pored velikih razaranja koja su pretrpela vojnaskladita municije i vojne opreme, kao i skladitasa gorivom, ogromna teta je priinjena i Solunskoj
banci i njenim skladitima. U luci su se nalazilimagacini ove banke u kojima se nalazila robanamenjena prodaji (kafa, ulje, tekstil, itarice) uvrednosti od 3.000.000 francuskih franaka.
Posle zavrenog rata, Grka drava i vlasnicipomenute banke, Abraham Koen (AbrachamCoenca) i sinovi tuili su Nemaku dravu traeida im se nadoknadi priinjena teta, insistirajui nainjenici da je Grka u vreme bombardovanje jo
uvek bila neutralna. Po tada vaeemmedjunarodnom ratnom pravu, civili nikako nisusmeli da stradaju u vojnim akcijama, a Nemakoj
je stavljeno na teret da je bombardovanje izvedenoiznenada i nenajavljeno, tako da se civili nisumogli evakuisati, da je izvedeno nou i da je
bombardovanje izvreno sa oko 3000m, to sveima za posledicu nepreciznost akcije u kojoj sustradali civili i civilni objekati.
Nemaka strana se pravdala da se postojei zakoniz 1907.godine nije odnosio na bombardovanje izvazduha, te da je Solun bio pun saveznikuhvojnika i krcat orujem, municiom, i vojnomopremom, a da je Grka praktino bila okupiranaod strane Antante, tako da je uopte postavljeno
pitanje neutralnosti grke teritorije u tom trenutku.Takoe je reeno da je bombardovanje izvedenoveoma precizno uz korienje, u to vreme,najsavremenije vojne tehnike.
Na meunarodnom arbitranom suenju koje jeokonano decembra 1927. godine, dosueno je da
tetu priinjenu Grkoj dravi i Solunskoj banci,Nemaka mora da nadoknadi, i to sa kamatom od5% na godinjem nivou.
Ciljevi u Solunu pre i posle bombardovanja
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
12/35
Izuzetan uspeh akcije je znatno podigao i onako visok moralposade, tako da je ubzo isplaniran sledei napad, koji je trebaloda bude izveden nedelju dana kasnije, u noi izmedju 8. i 9.februara. Meutim, dosta jak eoni vetar koji je znatno usporiolet, kao i nagle promene pritiska, primorali su posadu na
prinudno sletanje. Tom prilikom je oteena jedna gondolabroda, a nekoliko lanova posade je povreeno. Oporavakpovreenih lanova posade trajao je preko tri nedelje. Ovo
vreme je iskorieno da se brod modernizuje. Ugraeni su munovi i jai motori Maybach HS-1 od 240KS, umestodotadanjih Maybach MC-x2, a u Drezdenu mu je poboljanakonstrukcija trupaTek 17.marta 1916.godine, polo im je za rukom da ponovorealizuju, ranije isplanirani, drugi napad. Poueni iskustvom iz
predhodnog uspelog leta, ovaj plan napada se doneklerazlikovao od prolog. Naime, vreme poletanja, maruta ivreme pristizanja na cilj su ostali priblino isti. Novina, uovom planu, se sastojala u tome da se posada, bombe, vodonik
i naoruanje ukrcaju i popune
normalno, a da goriva, maziva ivodobalasta bude dovoljno za put odTemivara do Soluna, i u povratkusamo do Sofije u Bugarskoj. U Sofiji
bi se brod prizemljio, dopuniogorivom i mazivom i tako dopunjennastavio put nazad u svoju bazu. Naovaj nain bi se izbeglao problemkoje je posada imala pri povratka sa
prethodnog bombardovanja Soluna,kada je zbog promene meteorolioke
situacije, jedva uspela da se dokopaTemivara sa potpuno potroenimgorivom, iako su u povratku radilasamo dva motora od etiri.Konkretan zadatak posade vazdunog
broda LZ.85 bio je bombardovanjesaveznike flote koja se nalazila kodrta Karaburun, u Solunskom zalivu,6kmjuno od Soluna.
Ni ovog puta meteoroloka situacijaim nije ila na ruku. U reonu cilja,gusti oblaci su ih prinudili da letinisko, kako bi uoili usidrene
brodove. Cepelin su spustili ispodbaze oblaka, tako da su brzo uoeniod posada protiv-avionskih topovakoji su poele da ih gaaju jo prenego to su se i pribliili cilju. Uspelisu rapnelima da na vie mesta otetecepelin. Oplata mu je pocepana, akomore sa vodonikom su mestimino
izbuene. Takoe je znatno oteena ijedna elisa. Zato je odmah odbaenosvih dvadesetak bombi koje su pale u
polja izmeu sela Vatiluk, Bunare iHres, ne priinivi nikakvu tetu.
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
13/35
Iako oteen, brod je uspeo da stigne na aerodrom u blizini Sofije, oko 8:00 sati ujutro. Tokom leta jeizgubio dosta vodonika, pa ga nije bilo dovoljno za put do Temivara. Na ovom aerodromu nije bilovodonine centrale koja bi omoguila popunu komora vodonikom. Zato je sa broda, kako bi bio to vieolakan, skinuta sva nepotrebna oprema kao i dva motora. Tako je sa smanjenom teinom preleteo do
polazne baze sa samo dva motora i delom posade. Ostali lanovi posade, koji nisu bili neophodni za let,su ostali u Sofiji. Posle nekoliko dana su se i oni vozom vratili u Temivar, zajedno sa skinutimmotorima.
Ovog puta posada LZ.85 nije uspela da izvri zadatak. Za razliku od prolog napada, sada ih je
saveznika vojska spremno doekala. Pored ostalog, organizovali su i osmatrake stanice, koje sublagovremeno obavetavale o predstojeem napadu na Solun. Prve informacije o nailasku vazdunogbroda stigle su otprilike sat ranije, tako da su posade protiv-avionskih topova imale dovoljno vremena daih spremno doekaju
Panorama Solunskog zaliva
Prikaz pokuaja bombardovanja saveznike flote u Solunskom zalivu
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
14/35
Nko
baTe
Zabo
prsl
TsaSna
To
K
oav
U
od
tpjezu.mi
tom
thde
klu
tar
V
ko
o
kiion
02
is
reS
v
sar
odi
i dau
rd
l
i p
alsk
30
alj
nei
r-
o
ela
etaju5:
ru
ta
ro
nar
uj
eni
koivol
.a
akoooltltoosuuuustst
ljeu0
i S
ra
log
ptilj
tr
h g
erenjun
ajje
iji:lt.lt...erert.tetetete
eueu
oolp
ol
m
p
drij
, b
ra
zee
je
1vo
.O
ErWeretaa
rimmmstrr
en
op
ns
oto
ta,
au.
ro
at
,vlre
bil
Po
91ni
vo
nsernar
scsczscscscueanan
ak1dn
i f
ra
n
iz
L
p
apde
a p
let
6.
Serdhinintr
hihihirmnn
ij.0
ev
on
e
re
og
8
oti
ovloa
rili
nj
gilj
ut
heNi
oleststyristististannch
n5.im
.
io
dio
pr
le
v-a
dnai pka
va
diva
s
rzppac
PeAeifH
onmi
ajb91sa
bes
s
vc
ti i
vio
ikp
ogko
du
eis
r-
oferol-rilhilheiKdt
olj6.im
r
m
a.
n
ns
Llaodu
n
uto
on
kofehciBEaa
elelritzk
eoa.
ko
na
tr
d
e
.8inae t
g b
pno
eli
mcinizrvrli
ion
hm
or
oinr
ran
a
ho
ilj
rti
kimere
ro
po o
u
nzkinnichop
ue
aua
aieil
az.
se
.
i
vit
va
er
ek
teal
a L
dn
up
avofivi
ch-rakteteser -ar
je
na
ak
p
l
s
ije,
oorois
Z.
evol
no
t vzucirga
eter-s -
ba-kois
is
br
im
rav
a
re
a
eruoko
5 i
in
13
az
ijea
ehmhomne
a
in
al
ca
pr
a
ed
rijekaris
m
s.
50
u
ania
anieh-mila(g
k
8
a v
m
ce
je
a
ikj
priti.
ti
atia
kg
no
iar z
aniehlarpor
oji
0
isi
ra
a.
za
d
zug
ne
mr
bo
b
r za
zar
anav-d
je
m/
a
.
Fl
iz
ji
aeoz
baz
pta
m
ro
aot
zaa
cale
k
.
et
ol
ota
ac
je
ovSra,
e u
ondo
i t
a
otor
otmz
le
m
a
je
s
A
iva
na
i nij
ko
Te
ov ci
ei
Z
or
reoto
o-
an
u
do
n
ta
nje
in
ap, pa j
i
olja
ne
.85
reot
de
a
a:
30
ala
ta
b
ila
d.rike
var
reje
o
re
n
t
do
00
zil
e
m
vel
Novo
u (
nubi
5
)
ro
in
.
p
on
e.
ika
vrlovo
en
lila
a
rot
ce
k
o
emjelja
t A
nane
o
L
or
iv-
tri
te
e sbral
dr
Sro
0
.8
ve
vi
al
ep
nj
a jd
a l
ja
olmkg
N
ns
i
li
.
aki pet
n.nj
, a
rn
i,
ka
uz
a s
mosa
ro
Zna
p
st
Le
ar
tn
u s
grduda
da,
sa
e
ko
ilj
s
vu
mlzan
taao
du
ze
ac
rij
a
a
avm
j i
su
r d
,K
u
ks
inatiar
eui
ao
iv
oj
ro
lo
mnuti
biove
ili
na
la
j
tiv
zij
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
15/35
N
O
po
uv
ek
U
sa
Ne
K
priz
(v
ja
su
po
su
po
po
U
un
po
nase
pa
te
Bo
na
U
po
bil
la
su
U
Va
od
ta
pa
str
G
e
Za
str
sv
U
napr
Ni
za
Pr
su
sp
m
Kr
kr
p
ko
op
sr
j
i
sta
le
pl
luc
pr
lik
ih
do
no
ta
sta
da
sle
e
rz
it
vr
brer
o
ito
m
re
o
tre
o
si
na
3:
rd
3,
av
da
an
rn
ar
tim
an
tle
ak
ouz
es
al
iku
iz
st
ra
en
z
ni
a
kol
sk
gu
sto
lj
n
zi
i j
r
st
o s
gras.
nik
da
o
o n
ra
e
d
ne
ta
odis
et
rij
e
en
a
n
os
ni
ol
5,
ra
4
u
br
p
i
.
s
b
i
vi
stro
a i
en
lj
li
ti
i d
li
o
e.
sm
en
p
i j
ne
n
ni
m
tiv
no
e
na
a)
je
o
eiz
e
spl
p
ak
ba
d
ko
kr
.
su
u,
vi
, p
up
re
e.
Z.
u
/s
ar
d
k
eo
Po
m,
od
et
tr
jaov
m
t
nj
b
o
i
sm
u
U
o
i i
a
ug
o
e
ap
og
-av
sm
o
tao
iz
a
te
o
o
ozi
da
on
a
n
jii
en
iz
er
re
o,
a
85
o
po
bi
e
lja
tr
ve
u
a,
ak.
n
jela
en
sk
p
z
o
ko
o
o
9:
du
za
ij
-z
bal
vel
ad
ra
e
ion
o b
u
eela
za
b
en
lji
or
e
.
to
e b
i
rleta
ti
a
na
sit
ve
a
i,
e
e.
d
be
ub
a
p
lji
pr
u
Za
ci
ms
.
.
sa
n
u
e
re
izn
30
o
ro
.
pa
e,
ki
at
za
ski
ili
ri
egj
nj
od
i, t
.
b
r
a,
om
li
br,
st
en
i c
ac
a,
o
e
ri
Na
gl
s
ok
g
j
a
su
al
2
a
anja
o
de
g
a
m
a
d
je
tra
lje
du,
pr
br
ali
m
a
m
e
eti
kal
h
a n
k
ro
oj
na
u
bi.
ija
zokr
k-z
b
ilje
ija
t
lo
n
u
pr
m
m
z
nd
t
do
tv
en
ek
o
en
ali
e t
t
ap
o
ju
o
pr
ili
ni
n
ek
j
a,
.
iti
t
a
i,
ibra
ko
em
d
j
i
te,
s
Bi
fr
unu
ap
ez
vi
a,
v
se
te
no
ze
od
je
rio
ole
r
u
n
sti
n
at
dv
s
e
k
,
ar
oz
as
on
.
od
la
s
ro
a
m
op
ks
o
ecu
o
ino
je
p
4.
br
ed
o
nt
i vti
d
d
is
a
la
eg
sle
lj
o
iza
u
.
o
e
tp
o
e j
bi
10zd
o
o i
a
li
.
p
.
e
b
st
i s
eve
tiv
til
og
vi
lo
mo
spri
a,
va
p
e
a
od
ini
i j
s
isiaj
i n
to
vi
rli
sn
o
af
teo
nj
o
zv
mo
na
ta
or
3
s
ti o
0n
re
lo.
, i
on
du
z
n
zo
an
e
ro
av
eri
o
a
ija
m
love
pa
.
vr
d
a
se
b
e j
o
u.re
ka
at
e
o
ag
e
TS
u
j
0
o
v
ok
s
n
m
e
pr
ei
tr
O
p
i i
G
or
os
na
e
eli
sto
ion
a
al
nj
mi
iraik
je
ez
ta
a
je
n
od
sn
ol
u
ko
ra
ili
m
on
,
o
p
ste
ks
ru
o
o
ka
eta
la
zn
arrit
ati
i i
re
s
k
s
le
ko
ra
ki
ka
ski
ga
h
ho
lje
la
o
rv
u
ro
od
jp
a
o
iki
gara
sle
isp
pri
ot
tir
i sl
va
op
e
lo
i v
5
od
Ni
ra,
ul
i i
.isa
50
z
nje
red
,
o
nji
t
cu
ro
i
a
rz
re
ih
ju
eoli
m
ar
po
a
je
e
a
a j
o
scu
tet
ao
od
ze
ra.
ti:
n
ru,
d
i.
ij
d
me
ma
e
is
.
a
Ek
m
dn
s
ine
ro
iza
l
og
ske
b
na
at
p
h
le
gr
, j
epin
h
i z
az
a.
ne
ro
n
te
isse
n
t
na
lj
S
mi
o, i
bl
o
Na
.
je
tar
h
a,
ali
e
pl o
eta
e
s
b
bij
li
n
s
k
ro
s
rij
se
ro
to
na
dn
sr
po
g
u
r
m
pe
gl
em
en
koer
G
o
.
nj
e
tra
zb
zu
rz
ko
ril
sa
i
un
sa
o j
ril
zijdb
ra
on
od
ju
u
po
mo
nj
ov
ve
.
ni
o
im
ta.
da
ta
ri
a
sta
nu
d
g
im
ist-ju
r
e
to
je
e
u
no
n
ko
sv
n
til
le
d
zi
aci
kr
do
og
i
ol
sa
b
ce
.
r,
z
a
.
d
oa
o
o
u
li
u
a
o
a
li,
u
u
e
e
i,
i
a
,
h
d
i.
e
n
e
ea
z
a
li
u
e
e
e
li
i
P
Sa
oti
vez
v-v
i
zd
a
n
lot
a o
u
br
Sol
n
un
So
ko
lu
z
sk
lu
g z
vu
aluva
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
16/35
Dsparcem
brfrot
izekokovenaVZammS
nejeko
USa
po
pu
V
m
obse
sti
a
N
pr
ni
pa
sa
kleiljogbidncri
svsplloelik
pardtigl
i
bicelnji
esvasaa
ku,
rd
ru
rk
uhkr
li
e
ko
gl
og
tro
t
,nirij Slnavi
use
ihoznjenha,
arj
iarla
pokce
i
a:a
k
ra
, k
ovi
atz
na
al
ik
ed
o
le
re
avjeaol
au,
orjoei tot
i
asio
opi s
iki
ki
ji
.
en
a
oip
d
i s
e
p
st
.
ezdoansna.krsv
opevrorrolomi
ra
ps
ot,
b
se
a
n
i
lag
m
el
oj
s
os
el
iciek
refo
ostaetlj
.ra
mnjene,,
pitdjos
ukoo
reop
tal
n
je
a
et
uki
k
t
ik
s
de
a
saliek zutd
ricen
batSsa
ajdela
i
d
pad3
,is
o
la
c
u
ni
iev
e
pr
a
vih
. B
i s
uCtorali-tlas(u
rzoe o
toa
sk s
rota z.ko
asje
bi
io
pe
p
ki
strr,
eli
ui
i
s
e
tro
nopeima:
pkuBa
jdg
peroaoindbr p
ivarm
ijka
o j
u
lin
od
od
eljre
na
o s
et
ra
v
ev
ilina j nvi uuilje
2adndukrd
sviackere
ikbljin
ko
p
se
p
ko
re
ko
. O
e u
ni
a
i n
Pr
5.Le
ar,
n)
naneog, otamti,Kiv
,env
ilje
rid
u
o
a
J
omm
mo
ba
a
ce
sv
a s
ka
aj.8ilop,o
re
noa inoadu
endep
arali
apa ono
tu
od
G
i s
d
v
stv
t b
ri
za
el
nu
ve
tr
a5.
rnua
ceple
opanmctaraploinApa
alid sg
Srv
t
nd
in
m
na
rojri
ro
a
a
in,
lo
str
e
91rospstu
iljelito
telje,aovceoimdm
d,
i strauk
pse
. p
ula
la
pu
B
ui b
a
ni
ie
al
ka
n
p
6.tivorci
,
i
eneaB
se
staao
aka
ue
a.
ena
re
ru
va
o
b
roar
e
lsk
i
a
, d
ku
o-aeon
oaea i
bizza1od
leojsl
ua
a.fra
an
ob
ko
ra
ni
ns
bij,
e i
i k
e
se
a
aj
inionarn
ruletodg
listopi.d
ao
i sete
ace
Ujnc
ijam
roj
d
p
a
ko
liok
g
ok
o
na
up
ret
bo
jsd
a i
evaa
oa sboljeeb
odaeli
utrs
ik
no
em
e
.
smsm
re
od
u
o
ti
ra
mb
aliaihn
aegge.eur.n
ue
,a
a
a
e
U
oo
,
l.
i
e
e
e
ar
s
ov
e
eh
elj
el
o
e
nj
a
u
a
ku
an
be
ci
ka
o
o
n
da
u
ev
p
eg
o
to
do
u
sa
li
elo
os
m
li
B
O
So
da
o
,
ad
Ce
e
rit
lop
T
un
sk
se
e
el
oli
ns
nja
rp
ko
ril
la
ih
d
ina
o
i r
a
dn
z
s
i
7(
s
sa
fle
i
ali
e
o
tn
?)
ro
ez
to
S
m
j
eli
ci
lj
e
i
i u
ga
c
d
d
p
di.
e
ih
So
me
B
u
s
on
Z
tr
ofi
lun
n
8
ar
e
a
r
a
cir
u
n
g
r
blj
u
a i
,
svl
i
en
sel
t
a
ar
ke
,
ab
ek
be
sa
de
.
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
17/35
Osi
pokare
bil
kostsksuSona
bli
Oef
prpodavlne
Oalatsuau
Kpr
Vivastrfaza
Taintakora
VstrSl
inaasniera
jinjelez
lu kzi
akapka pdi
utr
imake
kci
snb
kezdanri
pr
koea
jiu,
liukn
ln
je,ori
je.
tatisk
ejui
avt.gaesl
,aln
ini
cijiri
ja
ijee
soa
ev
ejermleka
gturi o
togaorai
paZaov,
e l paj
pP
ndnaioji,
u,
, aa
si
voeri
Viz
jeimada
na ivi
jpiolog
. Io
otoge
ukorz
ostvie
guk
ia
gra
sakou s
o
fbrtakeut
ia
inijon
(vri
etolpi p
poo
sasevaan,dul
up
ssao
sue
ajek
jive
sta
bridosks jni
nteojie
estr
icdeu
spaitaedv
ezpd
pdegre.
akojrhe
svuri
niprjeeu.
ciV
civehea.
resnjoskt
kenaor
ljubrpsvna
icln jjeds
tri
enijet
lj
adssud
Celi
av ginad
anprtator
skoi
nodljeeg, t
imivogd
pko
bki,ia.rsme
ota sna
elu
ondee
ila
naoue
ppo
Wrieni
iso
jnj,
ak
a
brn,no
lot
daDni
tvo
valjaid
s
in
a,s
jerv
a
jlizn
ellei
alreemo d
rriodbavoet
jereci
ugsienjn
oano
prit
koja.lik
injalVatto
ngjegr
jivsazbgostra
uktua.rsali
alvili,natm
ogvou
onan
a jetPe
enolsub
toad
anjvioriuke
ila
mstata
a
imoll gusa
ojeitna
vju.
e tljsla
casta
(r
o
),eji
edotria iijZ
t
sta p
vlju
ijeatirjoe
nirsicei
r
ako
du
,kearg
ba
kdece
O
nidez jC.85
akeljreenne
ap
iki,ou
sui
a
asPr
pr
eln
aL
nemrd
dskel
sta
eoetedep b
onioi s
po
dvosoj
trvn
ketupoj
loed
guik b
je.8
svra
kihna
i v
tka,koli
io
obtirdeenmere
ostunibavokan
etistavedi
ljti
adengro
5a
etsVi
gok.
zd
osa oa
pr
roanjlo dten
ruiorubite.
ok
jeni
nis
ilao
rao
eioliso
ke
ir
un
zi
tidei
uionj
iuaei
li
dui
iu
idae
ui
),
s
e.
og broda Z.85
st ci Z.85 o ar m oko ar ar
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
18/35
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
19/35
Ratna zastava koja se nalazila na krmi brodaLZ.85 najpre je, kao trofej, krasila radni kabinetglavnokomandujueg Solunskog fronta, generalaSaraja (Maurice Sarrail), a kasnije je prebaena uRatni muzej invalida u Parizu.
Jedna od elisa sa Cepelina je poklonjena posadibroda Agamemnon, kao priznanje zauestvovanje u njegovom obaranju, kojom
prilikom je uloila maksimalni trud i spretnost.Elisa je bila ponos cele posade, a postavljena je nazid kapetanove kabine.
Postoje dva podatka o broju lanova posade.Uglavnom se pominje da ih je bilo dvanaest, madana spisku za zadatak od 05.maja ih je trinaest.Takoe i neki izvetaji, dodue znatno ree,
pominju da ih je bilo trinaest.
Deo nemake posade, zajedno sa kapetanom brodaerzerom, koji su zarobile srpske trupe, sasluan
je u tabu 3.puka pukovnika Mirkovia, a zatim supredati Francuskoj vojsci, gde je okupljena
celokupna posada i smetena u zgradu koja je prerata bila Nemaka kola. Takoe su detaljnoispitani i od strane francuske obavetajne slube.Posle toga su sprovedeni u francuski zarobljenikilogor u Solunu.
Celokupna posada je jo jedanput dala iskaz, ovogputa Britanskim obavetajnim organima.Sasluanje je obavljeno u razdoblju od 15. do 20.decembra 1916. godine. Razlog je taj to je tada to
bila jedina zarobljena posada nekog armijskogcepelina.
U arhivi Muzeja aeronautike i vazduhoplovnetehnike u Nordholcu, nalazi se dosije pod nazivom
Izvetaj broj 2 o ispitivanju posade unitenog
nemakog armijskog cepelina LZ.85 i sadriukupno devet poglavlja.
Pored uobiajnih podataka o brodu, bazi izadacima, Britance je naroito interesovaloefikasno poznavanje navigacije nemakog
vazduhoplovstva. Kako su imali ve dve posademornarikih brodova koje su zarobljene prilikomobaranja cepelina L.15 i L.33 nad teritirijomEngleske, i koje su detaljno ispitane, interesovalisu ih i podaci koji su se odnosili na razlike uobuenosti i strunosti posada ovih i armijskih
brodova, radi poreenja i daljih analiza.
Pokazalo se da osoblje iz mornarikih brodovaznatno kvalitetnije i obuenije, to se naroitomoe primetiti kod kormilara pravca i kormilaravisine. Takoe i mehaniari na motorima su bolje
obueni iz razloga to su pre rata sluili umornarici gde su stekli vee iskustvo.
Za natporunika ercera se kae da je mlad,sposoban i hrabar komandant.
Ostaci LZ.85 u Solunskoj luci pored Bajaz kule
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
20/35
Za natporunika Nipea, koji je bio oficir za vezu, reeno je da bezsumnje poseduje veliku tehniku vetinu, koju je mogao postiisamo napornim radom.
Primeeno je da se najvea razlika ogleda kod oficira zanavigaciju. Dok se u mornarici ovom slubom bave strogo
profesionalni oficiri sa iskustvom, u sluaju LZ.85, porunikTelen je pre rata bio bogati trgovac iz Kelna, dakle civil, bezikakvog iskustva ili obuke na brodovima. Zakljuak je da je
mogao postati navigator samo zahvaljujui izuzetnoj inteligenciji.Sve ukupno posadu su inili dovoljno obueni i pouzdani lanovikoji su predstavljali kompaktnu celinu.
Pretpostavlja se, da su posle ispitivanja, svi prebaeni u neki odFrancuskih zarobljenikih logora.
Vazduni brod LZ.85 je tokom eksploatacije izvrio ukupno estborbenih zadataka, svi sa bombardovanjem ciljeva na velikojudaljenosti, od kojih su zadnja dva bila bez uspeha. Njegov radnivek, od prvog leta pa do obaranja, je trajao neto vie od est i pomeseci.
Porunik Talen i natporunik erzer
Zarobljeni lanovi posade vazdunog broda LZ.85 u Solunu
Telegram kojim se iz Temivarske baze obavetava porodica jednog lana posade o sudbini broda LZ.85
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
21/35
BAZA VAZDUNIH BRODOVA JAMBOLKrajem 1915.godine, vojne operacije su se sa Srpskog fronta pomerile daleko na jug, pa je na teritorijiGrke formiran Solunski front. Tokom 1916.godine Rumunija se prikljuila vojnom bloku Antante, alinije mogla dugo da izdri pritisak Centralnih sila, tako da je front ubrzo pomeren na istok zemlje. Radistrateke vazdune podrke vojnim operacijama Centralnih sila, bilo je potrebno formirati novu bazu zavazdune brodove, poto je baza u Temivaru bila daleko od linija novonastalih frontova. Odlueno da senova baza formira u srednjoj Bugarskoj, u blizini grada Jambol, 300kmistono od Sofije.Baza je bila spremna za prihvat brodova od sredine 1916.godine. Imala je sve potrebne objekte kao i
veina slinih vazduhoplovnih baza. Hangar je bio duine 240m, irine 40mi visine 35m. Predvieno jeda primi jedan vazduni brod novije generacije, a postavljen je u pravcu severo-istok jugo-zapad.Postojala je i vodonina centrala iji je kapacitet proizvodnje vodonika bio 19100m3na dan. Takoe jeispunjen i uslov da se nalazi u blizine eleznike prige, jer je u to vreme jedini siguran nain da sedopremi vea koliina materijala kopnenim putem bila eleznica
Baza za vazdune brodove JamboliPoloaj baze je izabran tako da bude van domaaja neprijateljskog vazduhoplovstva, a da vazduni
brodovi koji budu stacionirani u njoj mogu izvoditi zadatke kako na Istonom (Ruskom) tako i na Junom(Solunskom) frontu, da kontroliu podruje Mediterana i Crnog mora, pa ak i obalu severne Afrike. Zanormalan rad je bilo potrebno oko 400 ljudi.
U njoj su bili stacionirani brodovi SL.10 (Schtte-Lanz) u periodu jun-jul 1916.godine, LZ.71 (fabrika
oznaka LZ.101) u periodu od avgusta 1916.godine do aprila 1917.godine, kao i uveni Afriki cepelinL.59 (fabrika oznaka LZ.104) od novembra 1917.godine do aprila 1918.godine. Bazu su takoepovremeno koristili i brodovi LZ.81 i LZ.86 kojima je matina baza bila u Temivaru.
Brod SL.10 je izvodio zadatke na istonom frontu u reonu Crnog mora, sve do poluostrva Krim, estooko Sevastopolja, a leteo je i do Zonguldaka u Turskoj. Nije se vratio sa zadatka iznad Sevastopolja27.jula 1916.godine. U svojoj kratkoj, dvomesenoj karijeri, ukupno je izvrio pet borbenih misija.
Cepelin LZ.71 je borbene letove imao uglavnom iznad Rumunije (Bukuret, Ploeti, ernovode, Galac),Rusije (Odesa, Jai) i Egejskog mora (ostrva Mitilena i Mudros). Leteo je i do Istanbula u Turskoj.Vraen je u Nemaku aprila 1917.godine a u septembru iste godine je rashodovan. U armijskojetrnaestomesenoj slubi izveo je svega sedam bombarderskih misija u kojima je bacio ukupno 11934kg
bombi.Baza u Jambolu je rasformirana aprila 1918.godine
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
22/35
Ccespvo
je03
Biop
N(op
pokoos
pupo
Dvavona
Zaplzai b
Nrumukdo
Br00prse
je
peel
ecido
.1
lore
mekovu
jiankortu
bzddoza
totnize
pnidirc4
ita:4vu
br
lininali
ob.1
jee,
ajelo
uu rni
ga
i pi,
jeenadn
uthcinno
ciariold
L.).e
nio1
lasa
akaa.ize
elaksk
oi bnaa
L.oua t
zabosk2)
ssoovaz
o
59zrmikk
.g
ninit
olIs
NnintivLeh
ogroceije
59la
ortle
Abo60ov
a,
uga
(esijomapdi
anets
onoksemnotooj
lik
ntrbi
poe j
ifira
frii ire
0kele
azpoezi
bas
abn j,
ortane
o
jalnali
jerezd jni
ojojialalo
seeacfs
u
mg
su
nalslanfuo
ieresu
a ii
naAoihru
raea,
skbi, ti
noioijsa s
jerai lorid
ilira
sta
eSt
pr5Luaz
zvdr
vriiljm
toi,tooj
pi
ore
taih
ta
kratekvav
auacbko
ozake0
dvJ
dgo
jsa)adestanproi b
kdij
dv
oavoic
n,
ovili
ovaijulim
aenn j0kam
sg
a, aa va,i oko
i
vop pe
ifida
jed
o32, 210e
uu, i25go
e(
e3B
bo
ma
usliojalkatno
ikeost
o
ojeatm
1.60000kot
akpoba.noiv
Zta pa
ohu
jeri
eeikadk
ongo
ioojada
am,
eta
nog
kgbo
ijrucilvet
.1ke
ro68oltB
edjal
alpoa,ajulntaavi
etnelase
, tgao
pr
em
obalanje
,ujb
or
4)n)u
50(
ga
n,,
jleoigtnsee
vaopnivr
kooriek
bitrustb
dat
rats
juenm
Lurs
M
spe
dknestaojeo
,omti.
dak4
alji.la
adsuva19i
besaa
doj.
rn
ecia
agi
orij
norev
ist
in
og
a soso50
19zaodelta,
a jser i17.a l
P
ioa
1prik
ri
alki
oi
anatni
tnjzali
isto
elugrk
7.iekepa
ejepogoeti
mk6,
ob
ki
i lj
ka isdoljatvi ooa
arsre
os
toi zeg.
godr
, 1dje
brinsledinjo
I
rnj.5mi loc
Ce
et,edi
sncr
bra,
rea
vm d
jea iti,o
inug06evde
dice9e.6
arir
netkh
el
kni
glju
zokalkoa
z.
a s
mra
pra
e ioggneo
bipos
.5
kii l 2e i
olt
n L
jia
prjuoi iri
ari 3no
ka
e
ogdueond
nnnj
i nor
kosoroata
9
vt j26m,
.5
a
leihnintee.00m
oloro
eatalnt
siorigosn
rvnae
. O
ze i,5oa
i sI
abanai l
Na0
fro
nij
du
viorobr
juie
og
eoikai 5o jvo
ua,5.N
e ito
19rb
Leda.okta
nt
eed
ei
orod
enjo
teter
uLmeje
i1
ak10e
zvn
17i,ovOlnnri.
ap
njatvoje
d
te,peta
Ketoinku
bi
br0.1o.19a
ij
.gooda (slae iian
erlkone
gors, im
koa50ram
artvata
pnn
d0.a
17oj
dfri
dizPanjvo,ki
inj I
k
vikisliisij
isrekgur
ora
mprleto 1jd
kl91m.go
otci.
eatl
jureo,
jstom
kni d
oerope
o
ada i14u
se7. jdi
o
r
zao
voi s
snefr
pnore
elila.ao
tvnitiosa
(Sle.pr00iz
o pe.rn
ru
rjaebpnc
ejs
va, aakna
remoilae
daP
gve
(inovKri
ja
oihetaevakus
lof
v
isuoiv
a:dpcijd
n),sanigode
ro.
emi
,
blabrosk
anjtiih
ilaiciod
koin
e
40lo
ribeac
2da6
ivi l
dubnan
je
un
stita-Vusta,o
,
dni
oni
istijuuin
0ki
oraad.
.nnij75,
et
egz
ui
ici
Tas
orvos
geel
seko
i.s
ees
a,.A
ovektoo
ila
pra
sp
e,
ngihecvoeliilsij
po
m
akigri s
u2
akri
emo,
znad
suir
emLru
vo
anjtrk),jnisukiki
otojza
terel
ane
ic7
oo
brlara
aia.
pene
ina.59e
jne
ikepa sekadarat i
ljealale
ijalovina.
ijekje(i
datilada
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
23/35
U bazu Juterbog je preleteo 12.12.1917.godine, a naredna dva meseca, poev od 20.12.1917. nalazi se ufabrici Fridrishafen (Friedrichshafen) gde je prepravljen za normalnu borbenu upotrebu. Od21.02.1917.godine ponovo se nalazi u bazi za vazdune brodove Jambol u Bugarskoj.
Vazduni brod L.59 je u svojoj karijeri izvrio samo jednu uspenu misiju. Ova misija je imala za zadatakda bombarduje ciljeve u gradu Napulj (Napoli) u Italiji. Kao ciljevi izabrani su: luka u kojoj se su senalazili italijanski ratni brodovi, plinska stanica i elezara u Bangoliju. Prvi zadatak u pravcu Napulja jetrebalo da se izvede 3. marta, ali je otkazan, posle vie od 17 sati leta, zbog vremenskih neprilika.
Cepelin sa posadom je ponovo krenuo na zadatak 10.marta 1918.godine u 06:30 asova. Ukrcano je6400kg bombi, 9600kg goriva, 800kg maziva, 21900kg balasta (vode), kao i odbrambeno naoruanje
broda. Posada je brojala ukupno 23 lana na elu sa kapetanom Boholt Ludvigom.
Po poletanju, brod je uzeo kurs prema zapadu, preleteo Bugarsku i zaao na teritoriju okupirane Srbije uvisini Bosilegrada, preleteo planinu Kozjak, i letei iznad Prizrena, izaao posle 12:00 asova. Preko delaAlbanije koja je bila u Austro-ugarskim rukama, doleteo u reon Skadra. Odavde je, manevriui, nekoliko
puta promenio pravac leta, uzeo ponovo zapadni kurs i preleteo Jadransko more. Iznad Italijanskog kopnaje sigao, neto posle 21:00 asa. Zatim je promenio kurs u jugozapadni i letei preko italijanskog kopna,stigao iznad Napulja u 01:00 asova posle ponoi, 11.marta. Bombardovanje mornarike baze, plinskestanice i eliane je izvedeno sa visine od 3600m, i trajalo je oko etrdeset minuta. Iznad ciljeva je baenodvadeset i pet veih bombi, najvie od po 300kg teine.
Panorama Napuljskog ZalivaPosle izvrenog bombardovanja, brod L.59 je, skoro istom marutom krenuo nazad, leteo ponovo iznad
Italije severoistonim kursom, a preko Jadranskog mora istonim. Tokom leta nad Italijom, pojavio seproblem sa motorom u zadnjoj gondoli koji je posle izvesnog vremena prestao da radi. Letei bez jednogmotora, ponovo su preleteli okupirani deo Albanije i June Srbije, u reonu Skoplja i Kumanova, i
bezbedno stigli do bugarske teritorije. U polaznu bazu Jambol, vazduni brod je sleteo uvee 11.marta u19:42 asa. Let je trajao ukupno 37 asova i 12 minuta, za koje vreme je potroeno preko 5500kggoriva,
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
24/35
3480IzjItaL.
jeboza
Prjebrpapr
mod
Ojeko
Slbrpoulse
Potovrlet
juobviizi
N07
brneudvr
pr
0kkmavlij59.bim
r
emod
leli
tee
ajzam
dd
mskna
letom
a.arlainaap
s.a
taraartai
/h,o jnsOoar
ai
aoniseo
ijatrd
napond
i
rsulaz
eli
enIz
jia, tKad
ojril
skjague
aiekazieuj
va
is deer j
lnes
pasleuj
za.5ihS
ila
suletkina
nikit
na
po1
ihnjo0:o
ivaavoroeeje
njogpono
tt i
jdip
da9b
uena
2a
atiud
, olu
sle91
vnia)
34u
iaje,
js
kiraje
Iagoo
a
etaj
izuoti
akbiazkiK
.mizuslumasej
peu
dn.g
ojbraka
ise
kaa,a san, i
sm
aljuio liv
, pr
azmv-
ko
kait
arta
ovenn
njez
i lod
ihoodsoas
uoa
kae.vratr
jap pklni
oginj
aolaaz
jijeorna,.
a 1,Poarealapausali
t,ne
poljea.ro
env
sei
aik
atian
sksvd,m
nun
vs
du
je
, i
91e
dertdnzilidleu
osa
osnoek
Niu.
oisiciulosen
ogetii sob
lo.
lien
dooaiS
8.ditliSg
tkv
Su
aza
rotosplo
reoni,ilnnijnaep
lis pn
aje
e
uum
bilbadda
goeraiiddaaazalia
a bda
enaodiod
ol
melaatr
Pr
tuol c cti
es
fefi
od
ardoj
b
inna,os
na.don.eej
roko
a
ra21
32etaedlaio
. Ib
ika
Il siljena
a
uirr
osv
aj (
e,
pZ
voUbl.
am
nveil
00dnistij
gat
im
b
travearna
st
zno
adnjseSu
liaostibojn
oa
.5bo
aronaan
0m4mung
.
m
atte,
.grin
ci
aadm.
nda
suzeli
raos
9 jb
Matdp
30sea
oeraz
ar
invo
adje
ila
ulje
azrila
ba
priogeu
ise
tkti
ear
altiotr
os
odm.
c spuldv
lo
ov
,zdb.a
, a
u,no
dutanila
y)
nu lpr
re
be, ltk
olov
.
antde
onKg
julutia,
nj
kou soe
vi
ko
noskiko
eoivnia
dnteza
tean
Posleskini
kaaprnsuItadanij
o
jiiu
a
e
aa
ghaa
ihc
ejin
aa
ddhe
. Ptap
bilijn
e p
je
reoeim
os
ata
aljudesotal
aoj
u
envii uu
ekila
ap
o jBNoo
cesk
ulj
e oohapizd beliro
i
Ci
kooltljenilonni
ko
je
3je.akomka
lini
i u
00bi
nejeev
Na
kmz
nfrd
p
ul
,ad
paonoti
u i
rovo
doa,rev-
ok
elja
jeetia
li
non
vaanp
du
i
vo
doren
rm
nakoo
inak
gav10br
mij
brna00an
om.
daam,, a
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
25/35
CvakonoovPruk
sapose
Poopdv
Olet
pr
tamBa
dituvbudiU
pezdnsvakobup
iepr
sereok
sovn
kotalk
iskjcdeie
linrunoi le
rskupr
ooe
mze
daa.n.
blgra
poblgr
Lihto s betsn
arjem
ao
et
og
a
seUVo
npaca.olrd
Z.bruedrouge
oplo
jeoje
pom
po
di0:st
larlaNnolets
2odHustaa.rajo
mnier
, puab
erita
ri0
vo
zimedile
etio
ovguvaIzan2
brran
reuin
kaua
blaslet
etari naek
rea,Eurau65
inoa
dopz
ere
sv
mova
0Jbl trvaje
stnaenvisdnd
K
oao
olus
spkoko
gkre
puni
ajni
ce
vlstaerinia36,
osei
aive
oaAdn
oenze
nioa
tieeli
alih
( oesaoj
dbren
dnalataj
taclaev
rio
o j
a,Nai nvarad
lopr
atii s
11de
etr
2
ijetio
etee
mgiko iob
iosl
uesoe
koaz
rvi
ab op
, La,u
itier.
ubeliko
eud
niego
elabo
/histdu
let
nefictn
Z.prsla
eeliE
njd
daalu
prPrEcili pvili
.i uni
vaz
ira.ika
2leti i
van
en
imaoma.an
10
C
odokeone1
da
oreb
du
ab Z, t
jeppri
naa sr
j i.U
skii p
e setk8.ko
isnspro
no
inaal
kekm
nvoji
dankosrhs
E
tave) jarmseis
ario
b
zutt i
rini
koleo.
kovrdrti
I
sktr
ak19tee i
ose
a
od
nik
td.
erk
pri
iknN
laikm va.re
reogeb (27b
di
ivtar
L
vie jP
ptikva
L
horlo,5
.grazel
stlnedo
1
gaesa
rea, lni
.1
dnta,idi19g
m, dvn
7
ijosdu
svettel
2
o
avilie,8.ri
jeli
F
, jtojje
ga
eg
svoihnagoo
eonnij
id
alai
zJaa
eedv f
brdip
znstre z
ish
ra kilo
vani
ojegntde.in,
osici
a p
fe
dihi3
isoiut
iz
odii)eZam
laonre
u
kjal
koliik
BpPB
v
venaneorv
og
15ioz
bi, san
prnoa.
aalooeo
rasozd
ejndaol
teljo
zprp
nualov
ofi. T
pranota
gr
vauh
ihvi
anni ijuje
apatni
san.
tabok
paa15.o
ds
epiz
j
kihimei
da
regaka
naa
ilnm
gaio
veo
F
linvu
nt
iraaog
let
etd
, r
sau
e lle
dltotul
id
jeenilo
trhnjazg
adi n
oe
be
vreav
etoov
uzij
brarneistih
vi
jo
kcoln
rar
jiep
1svri
manj
vea j
tue,
1je
fe
e
jagijstnjfpeek
00heo
nie i
ke v
nece2
jeol
, 1
rasau
cia.i p jep
tdn
00, ke.
om z
orlo
jupe.gopiti5 o
ugao
vilIp
rikedpeot
o
m.k
raba
toe
izindisaa
kto
20a.a
niakupiog
lin.ora18
bi
diovu
ssto
ajene.
:br
:2
le,
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
26/35
poepeletPeBpr
R
utaadosv
Iz07mveiz
poBeBletSkoV0810
je
Ojanaap
poPsvlisnaBgr
duCizSlna9vagoida
4019
dnvrtakutukule
no
aoookee d
a:2o
oa
toogrmog.e
dli:400na
ajn
ilaaratreolimtodogd
gopeeobis
gozddipr sa
0037
.akprep
,ee
u
nadaoal
o I
B oa
m.raa,raMerue
.B
lestiata
bntikpoi,e
rava
oslinjodorinhnjisida
s.go
riueelieg,P
ju
teje06a n
eoasljuis
e
Zoganarvuo
soIzuk
j.
com
aje
agraniz
aoLoia,
nanj
tidi
n9od dir
t
ro
ite
:3etije.
rav
dikou
ati ieauto
ravaadur
in
pje
jeiniadima
u.1n
eenaro
ale pp
goe.
oratinee,sla,
1
riju
i v
da.ko, psk
useojimo
ore,prSt
azoglingoa
nestin
ma,
k
a27og
ojikovetodut
diIzr
alpvrree
v,rn
.o
05adoj
se
irelog
jeutiz
s
08ve
polefijm
vaa,ojd
olmog je
kji
je
leae
utai
njez
noeti
letgrSi
,
to
rb:50a
potou
etea
naogupzn:00teeoe jbi
uob trolekoo
e r paoj
nju stoedurek
je,i
.n
oetid,il,ati
ra
je
ovi
avvr
pooro
prseios
ad
e
jes
o
grsave
entidodis
ic
.voa
i dnimepbiarvi
ae
vreneeovN
bo
1
(soin
iomazra
dr
viui
at
souo
igd 1
ittndnal
o sepe
mpoa jbr jeoooni
nj
medav
i,emi
2
ralva
u
izelid,m
jpr
raluaao
pro4:
noavaoj
dta,taenstalin
bo ct
od. iz17okton
laj
nub
riarSoivre
.g
jebiadij
raenaa
i
ovcidoa
nas
eiju
10
innau
ponjitatic cnopr
atlojbiKve17ak
pr
t1
cderii:ijr.la
odi
iniooj
vcnaponzb
jeuaajavikravna1:o
teru
i sic
h.jns.elani
ele
oZoori59ov
e4
pe uafe,
Pu.
ne
Jna,e
aulsaaci
dammsppinnujuvi015:
esliceiji,
i
a jeciteo
raemaj
e90sat0en
iz.g
inBrn.inleri
c
gdgdra
eico.se
edogekrelooi
sias00
vamutineveiniodna
, o
dnlinon j le.satimle
eodi
treslNaen
sapo
p
slonj
umLevre
rureobakete2doisi oova
njam
vrvntai ip
a s
vaj
oojzde toPri,a
d
1ne.
bavi.
sv,
drvra
li
vibule
a
teoatie
vsrojulao00linnud,
so
neramvadrreltrarule
vkuaniitaa,se
tov
o
.j
ome,iju,tk
je
e)raga
teo
koilo jeo isa
aogi
rnijei
o.kooa.
aeali
dionlisogi
etna.gije
kli.
ji ii
inijedko
na
ne
ot
vni
G
ns
lis
af
ka
P
Ce
ar
oli
eli
a s
ika
n i
a
o
na
ep
1
d
lin
.o
or
L
tob
1
ra
27
1929.
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
27/35
TEHNIKE KARAKTERISTIKE VAZDUNIH BRODOVAVIENIH NAD SRBIJOM
CEPELIN klase P
Osnovni podaciProizvoa: Luftschiffbau Zeppelin GmbH
Prototip i prvih sedam brodova su izgraeni u Cepelinovoj fabrici uFridrishafenu, narednih sedam je izraeno u Lovenhilu a preostalih sedam uPotsdamu.
Namena: vojni vazduni brod, izvianje, bombardovanjeUkupna produkcija: 22 komada
Konstruktor: Ludwig DurrOsnovni konstruktivni material: duraluminijum
Poetak proizvodnje: avgust 1914.Prvi let prototipa: 03. april 1915.Posada: 18 lanovaCena broda: 1 360 000DM
Pogonska grupa:etiri estocilindrina benzinska motoraMaybach tip C-X
Pojedinana snaga motora: 210KSUkupna snaga motora: 840KS
Konstruktivni podaciKapacitet vodoninih elija: 31 900m3Ukupna duina: 163,5m
Maksimalni prenik: 18,7mNajvea finesa: 1:8,68Broj vodoninih elija: 15
Mase:Teina praznog broda: 20 800kgUkupan uzgon: 37 000kgSpecifina nosivost: 1,16kg/m3Ukupna raspoloiva nosivost: 16 200kg
Maksimalna teina goriva; 4 800kg
Performanse:Maksimalna brzina: 96km/hMaksimalni dolet: 4 300kmStatiki plafon leta: 2 800m
Naoruanje: 5 mitraljeza za odbranu, Maxim ili Parabelum, kalibra 7,92mm, i najvie2000kgbombi
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
28/35
CEPELIN klasa W produeni Super cepelin
Osnovni podaciProizvoa: Luftschiffbau Zeppelin GmbH
Prvi je napravljen (L.57) u Cepelinovoj favbici u Fridrishafenu, a drugi
(L.59) u Stakenu. Prvobitno je predvien za transport vojne pomoi u IstonuAfriku, jednim letom. Kasnije je preprevljen za zadatke bombardovanjaudaljenih ciljeva
Namena: vojni vazduni brod, transport, bombardovanjeUkupna produkcija: 2 komada
Konstruktor: Ludwig DurrOsnovni konstruktivni material: duraluminijum
Poetak proizvodnje: avgust 1917.Prvi let prototipa: 29. septembar 1917. (L.59)Posada: 22 lanovaCena broda: 3 264 000DM
Pogonska grupa:Pet estocilindrina linijska motoraMaybach tip H-S-Lu
Pojedinana snaga motora: 240KSUkupna snaga motora: 1 200KS
Konstruktivni podaciKapacitet vodoninih elija: 68 500m3Ukupna duina: 226,5m
Maksimalni prenik: 23,9mNajvea finesa: 1:9,52Broj vodoninih elija: 16
Mase:Teina praznog broda: 27 400kgUkupan uzgon: 79 500kgSpecifina nosivost: 1,16kg/m3Ukupna raspoloiva nosivost: 52 100kg
Maksimalna teina goriva; 21 700kg
Performanse:Maksimalna brzina: 103km/hMaksimalni dolet: 16 000kmStatiki plafon leta: 6 600m
Naoruanje: 10 mitraljeza za odbranu, Maxim ili Parabelum, kalibra 7,92mm i preko6000kgbombi ili oko 16 000kgtereta u transportnoj varijanti
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
29/35
CEPELIN Graf Zeppelin
Osnovni podaciProizvoa: Luftschiffbau Zeppelin GmbH
Napravljen je u Cepelinovoj fabrici u Fridrishafenu kao vazduni brod za
prevoz putnika i poteNamena: civilni,putniki vazduni brodUkupna produkcija: 1 komad
Konstruktor: Ludwig DurrOsnovni konstruktivni material: duraluminijum
Poetak proizvodnje: januar 1927.Prvi let prototipa: 18. septembar 1928.Posada: 36 lanovaCena broda: 6 000 000DM
Pogonska grupa:Pet dvanaestocilindrina dizel ili plinska motoraMaybach tip VL2
Pojedinana snaga motora: 530KSUkupna snaga motora: 2 650KS
Konstruktivni podaciKapacitet vodoninih elija: 75 000m3Ukupna duina: 236,6m
Maksimalni prenik: 30,5mNajvea finesa: 1:7,25Broj vodoninih elija: 16
Mase:Teina praznog broda: 67 100kgUkupan uzgon: 87 000kgSpecifina nosivost: 1,16kg/m3Ukupna raspoloiva nosivost: 19 900kg
Maksimalna teina goriva; 8 000kg dizel goriva i30 000m3plina
Performanse:Maksimalna brzina: 128km/hMaksimalni dolet: 10 000km
Koristan teret:
20 putnika ili 34 palete sa po 250kgnosivosti
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
30/35
NAORUANJE NEMAKIH BORBENIH VAZDUNIH BRODOVA
Odbrambeno naoruanje nemakih vazdunih brodova tokomPrvog svetskog rata nije se znaajno menjalo. Sastojalo se odmitraljeza koji su u poetku bili smeteni u gondolama broda.Kasnije sa izgradnjom veih brodova postavljane su i jedna ilivie platformi na gornjem delu trupa na kojima je bilo smetenodva do tri mitraljeza.
U prvom delu rata korien je mitraljez Maxim Standard M08kalibra 7,92mm, teine 18,4kg,brzine gaanja 350-400 metaka u
minuti i poetne brzine zrna od 500m/s. Kasnije je uvedenMaxim Parabelum M08/14 istog kalibra, teine 9,6kg, brzinegaanja 650-750 metaka u minuti i poetne brzine zrna od895m/s. esto je koriena i kombinacija ova dva mitraljeza,gde je prvi obino postavljan u gondolama, a drugi na
platformama. Na pojedinim vazdunim brodovima se krajemrata moglo nai i do deset mitraljeza smetenih na razliitim
pozicijama.
Za bombardovanje su koriena uglavnom tri tipa bombi
razliitih teina, to je zavisilo od objekata koje je trebalobombardovati, kao i od perioda rata kada je izvoeno.
APK bombe (Artillerie Profungskommission) su loptastogoblika i koriene su na ciljevima gde je trebalo postii velikorazaranje. Prednost ovakvog oblika je taj to izostaje prvobitnoljuljanje prilikom odbacivanja. Raene su u pet veliina od4,5kg, 8kg, 50kg, 58kgi 100kg.
Karbonitne bombe (Carbonit) su oblika klasinih avionskihbombi koje su za stabilizaciju pada koristile elisu na repu.Raene su u teinama od 4,5kg, 10kg, 20kg, 50kg100kgi 300kg.
Zapaljive bombe su bacane na ciljeve kod kojih je trebaloizazvati poare. Obino su punjene fosforom, a za stabilizaciju
pada koristili su dugake platnene trake.
Maxim Standard M.08
Maxim Parabelum M.08/14
APK bomba
Karbonitna bomba
Zapaljiva bomba
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
31/35
Osseletkora
GPrkakodedrseii
brje
saod
Iznakotelstkom
Umobsvkoizslsu
poMkone
Ul
UaodOdane
Poni
sunaplZaneno
noen
,me
nedpermsnginaoodd
jo
ba
pviriegnilog
zato
iakris
prbo
motojare
prno
za i
bres
go
saki
btfto
prrm
vnenlapndp
olianila)u
lazanonva i
priv
reateafaea
njrao
silidnda
porsri
jeko
edva
njtrimgo uu
a
raitrs
ktial
eeeavov
ena
ojra
ilodnka,op
avlai
njra
je
aarko
ekonatraili
je t
pihu
letsp
jopo
ojmednjre
jee
iliralano
opsvjaanjzo
jejroee jvljna
a tp pti
jam
g.ko
.m
deaznemdoknobaklau
gsa
gootihle
ojdnj
gpe
izezamo
poed kjea iru
dda,upeaole
blmedi
kib
delamlidaoni
lusuilaphalam
odoial
one.
dira.msumoj
otrat
acep
oraba
nenjo
iu
na
oak
ramkoojz
nji
m
a jigad
jeoa
goij
nigo nidovbai i
ol
li jTtra biglgo
vour
gkstliulj
tej (anizrave
elj paoljat
rmsta kvman
mi.
ecia
iija
ndsldvedarindpant (liis
sp
a j
e nakljele
sd
sm
onojivldi
nu
okodevrlj
lik
enrei
on
iloan
onentdeza
eh
eai sorviz
olein,ilile
da.nstajeinad
e
ajea,
prmla.
tal,
olsenodza
rea
iavnj
e
njzako nmi groilalub
ni
tojeeku
iog
e
jealitk
n, zet,
dim-1
bi
ejepststi
noar
a.uimobeda
R
endnsanjare
namd
rmavisonisa.kom
m
zavr
staicidsvu
uralojekiviok
sti igo
n
eijanti
boi
obilaak
vojrueazo
dea
iloelinol
nood
aar
o
raeta
rajetsva
raeez sdrsna
opve
.
b
il
dajei
ilato
seliaeoja.
zd)
ezauke
neluk
m
(e.is
vnddo
dia,unekozd
eana
gio
deannarsu
ilo
ujojn so
inj
ponleto i
uonntidatnian
olburponor
ujnea
po
tpriosaol
g rn
oaareltza
darerejse
m
grapapla
loni
seilu j
O
ogdopak bke
ikdeilaavdoe-vtahgo
je
a
lemi sz
ikataih
edri.odmnoga ra
d,ante
est
estvaedov
el
nmia
e
J
bi,tr.rob
mra.caa,olmjea
ndi
an
rativumn
br
anT
br svikd
naap
a
novl
kenjia
an
oraclim
I
od
bnSiood
ceestJ(l
doe)de
balduoleon
im
fisnoeljshiljedo
ilis
nuitu
poje
momoaos
era
a
dvanstrh,os
vevi
njespe
deta
a sojiteaov
indav
ko
uasni bizo
s
u
ikia
bilva
d s
, saciabitotoadtu
-1
a ppanaad
oko
silkiinosla
uja
e.
.an-eeeahoa
a
izi
aa.
aea
jieoaa).,e
0
ar.
o,
aji
o.au
Z
D
.-.-
koari
N
mim
pt
ota
ki
B
visi, 5.
ni
tor
R
pre,
- b
an
i i
em2.ro
i k
ao
up
ra
m
u
V
reok6.
nd
nj
dnjzivko
z
u
oj
ma
o
za
onnand
ba
nj
dolibb
iv
g
,las
nje
n
.a i
bo
oli
visive
mb
otil
er,
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
32/35
Vva
bilko
Cipubilbil
Cbrletgoko
pobo
Brjepooblj
Izpusa
nato
pu
Ssekosara
poizza
Urei
zda
ja
viltniao
ped
ovndmmra
odo
saeddi.
tnisv
staletni
eu
nss
apseaal
unenot
odee
ikoa
linve
e.olndnak
jeee,v
alkak
vkci
taj
ruolietine
jiv
utr nipo
dihneos
amreje
L zNoveto
ibe
nj
nkst
saba.
pnuci
camp
jiim
a sisa
ugbrpad
dusaeo
Z.a
anjroo
aoiao,
abira
uin
satraaa
izos svo
jostee
edod
niobap
2dureoj
e,sto
l
kal
iu
unee
e,
denjo ae
torudo
tim
v
olvanaod
Op
bradsa
jot
dnjojaij
eta
m
ko
sekoo
alko
jeostvo u
ijesei
kogrre
ovidutn
e
odajubde
sajesigp.
plebrroi
njihdi
azie
bililjaestdel on
o
stjae
nestiot
o s
a z
O
vi, tosko
pae,
citr
tnktr
se
alajee i
lesu
oral
oovvela,
ujaka
razae
pu
a v
P
skoia j
an
eleu,b
onm
zilbih
po t
aldaasuatljil
to
cij, a
ta,v
aav
sin
E
sedaute s
aj jnavee
pruts
og
elod
oak
k,grs
onje
eois
kisiis
ala
ske
M
uoik
lu
leelau,ut
mnicloo
dukik
ne
sdavstre jgril
roeb
dae
eou
let
A
lare
a,ila
keiilekani
jeims
bpm
p
rodejualiukeoja
dadoili
jei piad
ve
C
na
akna
uzprao
o iim
uazaes
eoiz
roile
movkr
iijiloneko
taat
na
pee
u.
V
mpro ibr
ekojrosa
kui
iti
dde
e
to
ijiimveu.sk
ne
oo
de
afo
o
koveh jod
vokdi
stoea
inlaord
oket,u
ijea
, iatamisro
opri
eotu
on0
pr
N
risst
e.
zdeast
rijlari
juo
avva
repnji
,e
nagdlireu imor
jat
ijast
le0m
H
iliees
uskenat
koikes
etph.
Cje
az
stoamo,
o.
bvau.
a,,
V
uoo
ee,uain
aai
et
eetU
ie
oe
laaliaa
oo
A U I
Ko
S
T
ma
alo
u
lef
O
nd
n z
inj
n
D
i
b
a n
en
os
ra
a
v b
C
ak
ep
ei
pel
i o
lin
ni
ina
ed
L
tel
L
va
.1
gr
.12
nje
7
f
7
-
7/22/2019 Cepelini Nad Srbijom
33/35
12345678911
.
.
.
.
.
.
.
.
.0.1.
Pu
......r.hliol
tni
.
..Grte
.pa.
htiti
ka
BrRoo
ieph
ikaor
ew, ba,
ka
1.-
okbi
al,ns
i,toeYoj16
in
ko
,sora,.onIsta,irkvi
, 1
a
epn,Dre
,orSr,KTi3,
dn
elTheutsseera
skro
e2,8.
m
5
inz
scl,
au
a ar, 1
37ok
st,
.- s
rigppe lhea
osvijtn1.,
to
2.-
lo
ideliuftGirsov
ativno85ar
ka
, 6
airn iscerhipenahoe
,19
Go
in
.- p
shicifa
s 1ko
19re,bon29
do
z
utn
s,ome,
a90
g2-t
ardoB
la
na
ik
LSbaa
rs0-az19am91,
eo
od
az