Kabinet Zaštitnika

020/241-642

Savjetnici 020/225-395

Centrala 020/225-395

Fax: 020/241-642

E-mail: ombudsman@t-com.me

www.ombudsman.co.me

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, 81000 Podgorica, Ul. Svetlane Kane Radević 3

Broj: 286/16

Podgorica, 30.06.2016. godine

KM/KM

U skladu sa odredbom člana 41 Zakona o zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore

("Službeni list CG", br. 42/2011 i 32/2014) i člana 41 Pravila o radu Zaštitnika/ce ljudskih

prava i sloboda Crne Gore ("Službeni list CG", br. 53/2014), Zaštitnik ljudskih prava i sloboda

nakon sprovedenog ispitnog postupka po pritužbi g-đe V. B. iz Budve daje sljedeće

M I Š LJ E NJ E

1. Uvod

Pritužbom broj 286/16 od 05.04.2016. godine Zaštitniku se obratila V. B. ukazujući da su joj,

zajedno sa svoje dvoje maloljetne djece, uskraćena osnovna sredstva za život i narušen

psihički i ekonomski integritet. Istim podneskom navodi da je lišenje osnovnih uslova života

posljedica postupanja bivše svekrve, D. B., koja postupa sa ciljem da ih prisilno iseli iz stana

čiji je vlasnik od 2014. godine, i time ugrozi sigurnost stambenog zbrinjavanja mldb. X.X. i X.

Y., djece rođene u braku sa bivšim supružnikom, N. B.

2. Ispitni postupak

2.1. U pritužbi gore navedene poslovne oznake i dopunama inicijalnog podneska kroz više

obavljenih telefonskih razgovora, V. B., između ostalog, navodi:

- da sa dvoje maloljetne djece živi u stanu koji se sve do 2014. godine nalazio u vlasništvu

bivšeg supruga, N. B., i biološkog oca djece, sada nalazećeg na izdržavanju kazne zatvora u

Italiji;

- da su djeca, nakon razvoda braka, pripala njoj na odgoj, čuvanje i vaspitavanje, a da je otac

obavezan da za izdržavanje mldb. djece svakomjesečno isplaćuje iznos od 200 €;

- da je sa bivšim suprugom sklopila usmeni dogovor da ona i zajednička djeca ostanu u stanu

u kojem su živjeli do razvoda braka, dok se ne navrši punoljetstvo djece;

- da je 2014. godine stan preveden na majku bivšeg supruga, D. B., koja svojim postupcima

ugrožava materijalnu sigurnost djece i elementarne uslove za život, odjavljujući sat za struju

17. marta tekuće godine;

2

- da joj je neposredno nakog isključenja struje, bivša svekrva ponudila, posredstvom Centra

za socijalni rad Budva, da potpiše Ugovor o korišćenju stana, što je odbila da učini,

smatrajući odredbe Ugovora uslovljavajućim i krajnje neobavezujućim za vlasnicu stana,

čime bi bila ugrožena sigurnost ostanka u istom;

- da je djeci ugroženo zdravlje, jer su lišena osnovnih uslova života, struje i tople vode, pri

čemu je jednom djetetu pružena zdravstvena zaštita u vidu davanja inhalacije (dostavila

Naloge za intervenciju izdate od strane izabranog doktora za djecu DZ Budva);

- da se bivši supružnik nalazi na izdržavanju kazne zatvora u Italiji, čime je spriječen da

izvršava obavezu davanja doprinosa za izdržavanje mldb. djece;

- da se dana 11.04.2016. godine u vidu podneska obratila Centru za socijalni rad Budva,

zatraživši stručnu pomoć i podučavanje o daljim mogućnostima zaštite i obezbjeđenja

nedostajućih uslova za život.

Uz pritužbu br. 286/16, dopunjavanu u više navrata, podnositeljka je, između ostalog,

dostavila:

- Presudu Osnovnog suda u Kotoru Posl.br.P.1579/12/12 od 28.01.2013. godine;

- Molbu upućenu Centru za socijalni rad za opštine Kotor, Tivat i Budva, PJ Budva, br. 03-479

od 11.04.2016. godine;

- Predlog pružanja pomoći za izdržavanje djece do dolaska N. B. iz zatvora;

- Pismo upućeno D. B., posredstvom Centra za socijalni rad Budva;

- Naloge za intervenciju izdate od strane izabranog doktora za djecu DZ Budva;

- Ugovor o korišćenju stana.

2.2. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda sproveo je ispitni postupak u cilju utvrđivanja pravno

relevantnih činjenica i okolnosti, pa je u toku postupka, saglasno odredbama člana 35

Zakona, aktom br. 286/16 od 22.04.2016. godine zatraženo izjašnjenje od Centra za

socijalni rad za opštine Kotor, Tivat i Budva - Područne službe Budva (u daljem tekstu

Centar), radi dostavljanja izvještaja o preduzetim mjerama i radnjama u cilju zaštite

sigurnosti mldb. djece koja su, po pritužbenim navodima, lišena osnovnih uslova života.

Nakon upućivanja urgencije br. 286/16 od 31.05.2016. godine, dopisom br. 03-783 od

03.06.2016. godine, Zaštitnik je obaviješten da su, povodom prvog zahtjeva od 22.04.2016.

godine, stručni radnici Centra obavili poslove iz svoje nadležnosti i to: obradili porodicu B.

(obavljen razgovor sa V. B. i odrađene terenske posjete); uzeli izjave zainteresovanih strana;

zatražili izvještaj iz škole o uspjehu i vladanju mal. djece. Istim dopisom obaviješteni smo da

se voditeljka slučaja nalazi na bolovanju, što je razlog kašnjenja sa dostavljanjem izvještaja o

predmetnom slučaju. Naknadnim dopisom br. 03-817 od 10.06.2016. godine Centar je

Zaštitniku dostavio detaljan izvještaj o preduzetim mjerama i radnjama iz svoje nadležnosti,

između ostalog, navodeći:

- da se V. B. obratila Centru zahtjevom/molbom br. 03-479 od 11.04.2016. godine;

3

- da je u predmetnom zahtjevu V. B. navela: da je razvedena, majka dvoje maloljetne djece

koji su na uzrastu od 10 i 11 godina; da se otac djece, N. B., nalazi na izdržavanju kazne

zatvora u Italiji; da je brak supružnika razveden 2013. godine, odlukom Osnovnog suda u

Kotoru, u kojem postupku su djeca dodijeljena majci na samostalno vršenje roditeljskog

prava; da je sa djecom nakon razvoda braka nastavila živjeti u stanu, koji je tada bio u

vlasništvu bivšeg supruga, te da je tokom 2014. godine stan postao vlasništvo D. B., majke

bivšeg supruga; da je aktuelni problem sa kojim se suočava porodica isključenje električne

energije od 17.03.2016. godine, nakon što je D. B. “odjavila sat za struju u distribuciji”;

- da su stručni radnici Centra, nakon zaprimljenog zahtjeva V. B. i zamolnice institucije

Zaštitnika, obavili niz aktivnosti iz svoje nadležnosti - razgovor sa V. B., razgovor sa djecom

mldb. X.X. i X.Y, posjeta porodici, razgovori sa babom djece, B. D., saradnja sa osnovnom

školom koju djeca pohađaju.

Uz naknadno izjašnjenje br. 03-817 od 10.06.2016. godine Centar je instituciji Zaštitnika

dostavio:

- Zapisnik o saslušanju svjedoka br. 03-488 od 13.04.2016. godine;

- Presudu Osnovnog suda u Kotoru Posl.br.P. 1579/12/12;

- Kopije uplatnica;

- Medicinsku dokumentaciju;

- Izjavu sa prilozima (Ugovor o korišćenju stana i Predlog pružanja pomoći za izdržavanje

djece);

- Kopiju Zahtjeva za iseljenje bespravno useljenih lica;

- Kopiju Lista nepokretnosti 2322;

- Izvještaje razrednih starješina za djecu.

3. Utvrđene činjenice

3.1. Nakon sprovedenog ispitnog postupka, uvida u zatraženo i dostavljeno izjašnjenje i

akte priložene uz isto, te akte dostavljene od strane podnositeljke predmetne inicijative,

utvrđene su sljedeće činjenice:

- Da su stručna lica Centra, nakon zaprimljenog zahtjeva majke mld. djece obavili razgovor

sa babom djece D.B.

- Da je, u Izjavi na Zapisnik o saslušanju svjedoka br. 03-488 od 13.04.2016. godine, D. B.

izjavila:

- da je nakon odluke o prodaji stana ponudila V. B. da potpiše ugovor, shodno kojem bi

porodica porijekla N. B. svakomjesečno plaćala stanarinu za iznajmljeni prostor, što je V. B.

odbila;

4

- da je od početka 2016. godine obezbjeđivala djeci užinu u toku boravka u školi, na način

što je u obližnjem ugostiteljskom objektu čija je djelatnost prodaja i usluživanje hrane,

uplaćivala sedmični novčani iznos;

- da je nekoliko mjeseci snosila troškove ljekarskih pregleda za djecu, pretežno kod

oftamologa, pri čemu im je obezbijedila kupovinu naočara, kao i neophodne obuće u skladu

sa godišnjim dobom;

- da je u toku 2014. i 2015. godine uplaćivala alimentaciju na žiro račun majke u iznosu od

300 eura (dokaz - kopije uplatnica);

- da je sa suprugom angažovala advokata, kako bi realizovala prisilno iseljenje V. B. i

maloljetne djece iz stana, te da je u nekoliko navrata predlagala da se djeca i V. B. isele iz

stana u kojem borave, a da će ona i njen suprug snositi troškove iznajmljenog stana, sve do

izlaska sina N. B. iz zatvora.

- Da, dana 18.04.2016. godine, D. B. i njen suprug S. B., predaju Centru Izjavu br. 03-514 od

18.04.2016. godine, uz koju prilažu Ugovor o korišćenju stana i Predlog pružanja pomoći za

izdržavanje djece do dolaska N. B. iz zatvora.

- U Izjavi br. 03-514 od 18.04.2016. godine traže:

- da Centar posreduje i predoči majci djece mogućnosti navedene u Ugovoru o korišćenju

stana i Predlogu pružanja pomoći za izdržavanje djece, kao i njihovu odluku da će, ukoliko

V. B. odbije predloženo, biti “prisiljeni da slučaj predaju službi koja se bavi iseljenjem

stanara koji bespravno borave u stanu koji je vlasništvo D. B.”;

- da, ukoliko V. B. odbije predloženo, prihvataju obavezu da djecu preuzmu i o njima se

staraju do dolaska N. B. iz zatvora.

- Da je, dana 20.04.2016. godine u prostorijama Centra obavljen razgovor sa B. V., dok je

psiholog razgovarao sa mldb. X.X. i X. Y.

- Da je tom prilikom V. B. dat na uvid predlog Ugovora o korišćenju stana, kao i Predlog

pružanja pomoći za izdržavanje djece do dolaska N. B. iz zatvora, pri čemu se izjasnila da ne

prihvata ponuđeno i da će se konsultovati sa advokatom o narednim koracima.

- Da su djeca u Centru opservirana kao uredna, čista, uhranjena, da spoljašnji izgled

odgovara kalendarskom uzrastu, te da je psihofizički razvoj uredan.

- Da je Centar u svom Izvještaju naveo:

- da je mldb. X.X. na uzrastu od 11 godina, učenik VI razreda OŠ “XXX” u Budvi, da je u

razgovoru sa stručnim licima Centra bio komunikativan, saradljiv, otvoren, bez stega

razgovora o odnosima majke i oca, kao i odnosima sa očevom porodicom porijekla, da

izražava ljutnju u odnosu na babu po ocu, i krivi je za situaciju u kojoj su se našli on, majka i

sestra, misleći na isključenje električne energije;

- da je mldb. X.Y. na uzrastu od 10 godina, učenica IV razreda OŠ “XXX” u Budvi, da se na

osnovu izgleda djeteta stiče utisak o dobrom staranju i kvalitetnom zadovoljenju njenih

potreba; da se kontakt lako uspostavlja, jasno i smisleno odgovara na postavljena pitanja;

da u komunikaciji sa majkom i bratom djeluje otvoreno i slobodno u izražavanju svojih

potreba i osjećanja.

5

- U Izvještaju razrednog starješine o učeniku X.X, zavedenog u Centru pod poslovnom

oznakom 06-389 od 12.05.2016. godine, navodi se da mldb. X.X. redovno pohađa nastavu u

šestom razredu školske 2015/2016 godine, da je disciplinovan, marljiv i vrijedan, da nema

disciplinskih kazni, niti opomena, da je socijalizovan, te da postiže vrlo dobar uspjeh na

kraju klasifikacionih perioda, kao i da sa majkom djeteta imaju redovnu i veoma dobru

saradnju.

- U Izvještaju razrednog starješine o učenici X.Y, zavedenog u Centru pod poslovnom

oznakom 06-391 od 09.05.2016. godine, navodi se da mldb. X.Y. redovno pohađa časove,

da je vaspitana i uredna, druželjubiva, da se ističe njen talenat za likovnu kulturu, kao i da sa

majkom djeteta imaju dobru saradnju.

- Da je D. B., dana 22.04.2016. godine, Centru priložila kopiju Zahtjeva za prinudno iseljenje

bespravno useljenih lica, primljenog istog dana kod opštine Budva - Sekretarijat za gradsku

infrastrukturu i ambijent (u prilogu Zahtjeva nalazi se kopija Lista nepokretnosti 2322).

- Da je Centar, nakon uvida u stambene prilike porodice, dana 10.05.2016. godine,

ustanovio:

- da V. B. sa maloljetnom djecom X.X. i X.Y., živi u stanu površine 53 m2, koji odgovara

potrebama porodice;

- da je u stanu, uz pomoć komšija, vidljivim kablovima koji su za kućnu upotrebu

sprovedena struja do stana porodice B.;

- da je stambeni prostor uredan, čist, opremljen neophodnim pokućstvom, te da djeca

imaju svoju sobu, koja im služi za učenje i igru;

- da je materijalni status porodice zadovoljavajući, da je V. B. zaposleno lice koje po osnovu

svog rada ostvaruje redovne mjesečne prihode, koji su po njenim riječima dovoljni za

zadovoljenje osnovnih životnih potreba svih članova porodice;

- da u toku ljetnje sezone porodica izdaje turistima jednu sobu u stanu i na taj način

doprinosi poboljšanju kućnog budžeta;

- da je V. B. u toku posjete stručne radnike informisala da u istoj stambenoj jedinici živi 13

ipo godina, da je nakon razvoda braka stan bio u vlasništvu njenog bivšeg supruga, te da ga

je isti uz usmeni dogovor ustupio njoj i djeci do njihovog punoljetstva, da planira pokretanje

postupka za utvrđivanje stanarskog prava, te da je u te svrhe angažovala advokata.

- Centar je nakon sagledavanja sveukupnih životnih okolnosti porodice B. procijenio:

- da je V. B. samohrana majka koja na adekvatan način zadovoljava razvojne potrebe svoje

djece;

- da se doprinos za izdržavanje mal. djece (alimentacija u iznosu od 200€, shodno Presudi

Osnovnog suda u Kotoru Posl.br.P.1579/12/12), obzirom da se otac nalazi na izdržavanju

kazne zatvora i nije u mogućnosti uplaćivati iznos, ne može kompezovati, niti zamijeniti

nekim drugim davanjem;

- da je stambena jedinica u kojoj žive majka i djeca u vlasništvu D. B., što potvrđuje list

nepokretnosti 2322;

- da supružnici nijesu stekli zajedničku imovinu za vrijeme trajanja bračne zajednice, što se

utvrđuje presudom Osnovnog suda u Kotoru Posl.br.P.1579/12/12;

6

- da je materijalni status porodice zadovoljavajući, koja ostvaruje mjesečne prihode veće od

predviđenih Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti, što im onemogućava ostvarivanje prava

na materijalno obezbjeđenje porodice;

- da je majka djece, V. B., u nekoliko navrata dobijala “ponude” od porodice porijekla bivšeg

supruga, koje su se odnosile na iseljavanje iz stana u kojem sada borave, kao i na

obavezivanje D.B. i S. B. da će do izlaska sina N. B. iz zatvora djeci i majci redovno plaćati

stanarinu u iznajmljenom stanu, te obezbijediti djeci užinu, obuću i knjige za školu;

- da je sve navedeno V. B. odbila sa obrazloženjem da će u narednom periodu kod

nadležnog suda pokrenuti postupak za utvrđivanje stanarskog prava.

4. Relevantno pravo

Ustav Crne Gore („Službeni list CG“, br. 1/2007, 38/2013)

Dijete uživa prava i slobode primjerno njegovom uzrastu i zrelosti.

Djetetu se jemči posebna zaštita od psihičkog, fizičkog, ekonomskog i svakog drugog

iskorišćavanja ili zloupotrebe. ( Član 74)

Konvencija Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja

u porodici (Istanbul, 11. maj 2011. godine)

U svrhu ove Konvencije:

a) „nasilje nad ženama” označava kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije nad ženama i

predstavlja sva djela rodno zasnovanog nasilja koja dovode do ili mogu da dovedu do:

fizičke, seksualne, psihičke, odnosno, finansijske povrede ili patnje za žene, obuhvatajući i

prijetnje takvim djelima, prinudu ili proizvoljno lišavanje slobode, bilo u javnosti bilo u

privatnom životu;

b) „nasilje u porodici“ označava svako djelo fizičkog, seksualnog, psihičkog odnosno

ekonomskog nasilja do kojeg dođe u porodici ili domaćinstvu odnosno između bivših

odnosno sadašnjih supružnika odnosno partnera, nezavisno od toga da li učinilac dijeli ili je

dijelio domaćinstvo sa žrtvom. (Član 3)

Zaštita i podrška za djecu svjedoke:

1. Članice će preduzeti neophodne zakonodavne odnosno druge mjere kako bi osigurale da

se prilikom pružanja usluga zaštite i podrške žrtvama vodi računa o pravima i potrebama

djece svjedoka svih vidova nasilja obuhavćenih Konvencijom.

2. Mjere u skladu s ovim članom uključuju psihosocijalno savjetovanje primjereno

uzrastu djece svjedoka svih vidova nasilja obuhvaćenih Konvencijom, a dužna pažnja

poklanja se najboljem interesu djeteta. (Član 26)

Mjere zaštite:

.......2. Dijete žrtva i dijete svjedok nasilja nad ženama i nasilja u porodici treba da dobije,

prema potrebi, posebne mjere zaštite koje su u najboljem interesu djeteta. (član 56)

7

Konvencija UN-a o pravima djeteta (Odobrena i predložena za potpis, ratifikaciju i

pristupanje Rezolucijom Generalne skupštine 44/25 od 20. novembra 1989.)

Države članice osiguravaju da nijedno dijete ne bude odvojeno od svojih roditelja protiv

njihove volje, osim kada nadležni organi na osnovu sudskog uvida odluče, u skladu s

odgovarajućim zakonom i procedurama, da je takvo razdvajanje prijeko potrebno i u

najboljem interesu djeteta. Takva procedura može biti prijeko potrebna u određenom

slučaju, kao npr. ako roditelji zlostavljaju ili zanemaruju dijete ili ako žive odvojeno pa se

mora donijeti odluka o mjestu stanovanja djeteta. (Član 9)

1. Države članice priznaju pravo svakog djeteta na životni standard primjeren fizičkom,

mentalnom, duhovnom, moralnom i društvenom razvoju djeteta.

2. Roditelj(i) ili druga lica odgovorna za dijete imaju prvenstveno odgovornost da, u okviru

svojih sposobnosti i finansijskih mogućnosti, osiguraju životne uslove potrebne za razvoj

djeteta. (Član 27)

Zakon o zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore ("Službeni list CG", br. 42/2011 i

32/2014)

Zaštitnik/ca samostalno i nezavisno, na načelima pravde i pravičnosti, preduzima mjere za

zaštitu ljudskih prava i sloboda, kad su povrijeđena aktom, radnjom ili nepostupanjem

državnih organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave i lokalne uprave,

javnih službi i drugih nosilaca javnih ovlašćenja (u daljem tekstu: organi), kao i mjere za

sprječavanje mučenja i drugih oblika nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja

i mjere za zaštitu od diskriminacije. (Član 2)

Zakon o zaštiti od nasilja u porodici ("Službeni list CG", br. 46/2010 i 40/2011-1)

Nasilje u porodici (u daljem tekstu: nasilje), u smislu ovog zakona, je činjenje ili nečinjenje

člana porodice kojim se ugrožava fizički, psihički, seksualni ili ekonomski integritet,

mentalno zdravlje i spokojstvo drugog člana porodice, bez obzira na mjesto gdje je

učinjeno. (Član 2)

Članovima porodice, u smislu ovog zakona, smatraju se:

1) supružnici ili bivši supružnici, njihova djeca i djeca svakog od njih;

2) vanbračni supružnici ili bivši vanbračni supružnici, bez obzira na trajanje vanbračne

zajednice, njihova djeca i djeca svakog od njih;

3) krvni srodnici i srodnici iz potpunog usvojenja u pravoj liniji bez ograničenja, a u pobočnoj

liniji zaključno sa četvrtim stepenom;

4) srodnici iz nepotpunog usvojenja;

5) tazbinski srodnici zaključno sa drugim stepenom u bračnoj ili vanbračnoj zajednici;

6) lica koja žive u istom porodičnom domaćinstvu, bez obzira na srodstvo;

7) lica koja imaju zajedničko dijete ili je dijete začeto. (Član 3)

8

Organ uprave nadležan za policijske poslove (u daljem tekstu: policija), organ za prekršaje,

državno tužilaštvo, centar za socijalni rad ili druga ustanova socijalne i dječje zaštite,

zdravstvena ustanova, kao i drugi organ i ustanova koji se bave zaštitom dužni su da u

okviru svojih ovlašćenja pruže potpunu i koordiniranu zaštitu koja je neophodna za zaštitu

žrtve u zavisnosti od stepena njene ugroženosti. (Član 5)

U postupcima koji se odnose na zaštitu, organi i ustanove iz člana 5 stav 1 ovog zakona

dužni su da postupaju hitno, vodeći računa da su interes i dobrobit žrtve, a naročito ako je

žrtva dijete, starije lice, lice sa invaliditetom i lice koje nije sposobno da se o sebi stara,

prioritet u tim postupcima. (Član 6)

Ugrožavanjem fizičkog, psihičkog, seksualnog ili ekonomskog integriteta, mentalnog

zdravlja i spokojstva drugog člana porodice smatra se posebno ako član porodice:

1) upotrijebi fizičku silu, bez obzira da li je nastupila tjelesna povreda drugog člana

porodice; 2) prijeti napadom ili izaziva opasnost koja može prouzrokovati osjećaj lične

nesigurnosti ili psihički bol drugog člana porodice; 3) verbalno napada, psuje, naziva

pogrdnim imenom i na drugi način vrijeđa drugog člana porodice; 4) ograničava drugom

članu porodice slobodu komuniciranja sa trećim licima; 5) iscrpljuje radom, uskraćuje san i

drugu vrstu odmora, prijeti izbacivanjem iz stana i oduzimanjem djece; 6) seksualno

uznemirava drugog člana porodice; 7) uhodi i na drugi način grubo uznemirava drugog

člana porodice; 8) oštećuje ili uništava zajedničku imovinu ili imovinu drugog člana porodice

ili pokušava da to učini; 9) uskraćuje osnovna sredstva za egzistenciju drugom članu

porodice; 10) drskim ponašanjem ugrožava porodični mir člana porodice sa kojim ne živi u

porodičnoj zajednici. (Član 8)

... Centar za socijalni rad, odnosno druga ustanova socijalne i dječje zaštite, zdravstvena

ustanova, kao i drugi organ i ustanova koji se bave zaštitom dužni su da, bez odlaganja,

pruže zaštitu i pomoć žrtvi u skladu sa svojim nadležnostima.

Organi i ustanove iz stava 2 ovog člana dužni su da vode brigu o svim potrebama žrtve i

omoguće joj pristup svim oblicima pomoći i zaštite. (Član 10)

Centar za socijalni rad obrazuje stručni tim od predstavnika te ustanove, organa i službi

lokalne uprave, policije, nevladinih organizacija i stručnjaka koji se bave pitanjima porodice,

radi utvrđivanja plana pomoći žrtvi i koordinacije aktivnosti u procesu pomoći žrtvi, u skladu

sa njenim potrebama i izborom. Plan pomoći žrtvi posebno sadrži mjere koje je potrebno

preduzeti u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna i dječja zaštita. Ako je žrtva dijete,

plan pomoći žrtvi sadrži i mjere za zaštitu djeteta u skladu sa zakonom kojim se uređuju

porodični odnosi. (Član 11)

9

Porodični zakon („Službeni list CG“, br. 1/07)

Za pružanje stručne pomoći i zaštite prava i interesa djeteta i ostalih članova porodice, za

rješavanje sporova između članova porodice, kao i u svim slučajevima poremećenih

porodičnih odnosa nadležan je Organ starateljstva, sud i lice ovlašćeno za

posredovanje.(Član 14)

Organ starateljstva je dužan da roditeljima pruža odgovarajuće oblike pomoći i podrške i

preduzima potrebne mjere radi zaštite prava i najboljeg interesa djeteta, a na osnovu

neposrednog saznanja ili obavještenja. Organ starateljstva dužan je da odmah po

prijemu obavještenja ispita slučaj i preduzme mjere za zaštitu prava djeteta. (Član 80 stav 1

i 3).

Organ starateljstva će, u ime maloljetnog djeteta, da pokrene i vodi spor o

izdržavanju, odnosno za povećanje izdržavanja, ako roditelj kod koga se dijete nalazi na

čuvanju i vaspitavanju iz neopravdanih razloga ne vrši to pravo. Ako roditelj ne traži

izvršenje odluke kojom je dosuđeno izdržavanje, organ starateljstva će, u ime

maloljetnog djeteta, podnijeti sudu predlog za izvršenje odluke, po odredbama Zakona o

izvršnom postupku. (Član 275)

Sud je obavezan da svaku odluku o izdržavanju dostavi nadležnom organu

starateljstva. (Član 276)

Organ starateljstva dužan je da evidentira izdržavanu djecu i roditelje, obveznike

izdržavanja i da preduzima mjere da se roditelji vansudski sporazumiju o izdržavanju

djeteta, odnosno da se iznos dosuđen na ime izdržavanja uskladi sa izmijenjenim

potrebama djeteta i sa izmijenjenim mogućnostima roditelja. (Član 277)

Ako roditelj, koji je na osnovu sudske odluke dužan da plaća određeni iznos za izdržavanje

djeteta, ne izvršava svoju obavezu redovno, organ starateljstva, na predlog drugog roditelja

ili po službenoj dužnosti, preduzima mjere da se djetetu obezbijedi privremeno izdržavanje

po propisima o socijalnoj i dječjoj zaštiti sve dok roditelj ne počne da izvršava svoju

obavezu. (Član 282)

U sporovima za izdržavanje maloljetne djece i djece nad kojom je produženo

roditeljsko pravo, kao i u drugim sporovima u kojima se po službenoj dužnosti

odlučuje o izdržavanju ove djece, sud po službenoj dužnosti određuje privremene

mjere radi davanja izdržavanja, ako u izdržavanju djeteta ne učestvuju oba roditelja sa

odgovarajućim doprinosom. (Član 369)

Protokol o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici (Podgorica, 25. novembar

2011.), usvojen na osnovu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici ("Službeni list CG", br.

46/2010 i 40/2011-1)

Cilj Protokola jeste da se uspostavi i podstakne uspostavljanje multidisciplinarne saradnje s

jasno razrađenim postupanjima svakoga sistema.

10

Protokol je sačinjen tako da poštuje osnovne principe proizašle iz svih konvencija i zakona

navedenih Strategijom o zaštiti od nasilja u porodici i odnosi se na sveobuhvatnu zaštitu

porodice od nasilja.

Protokolom je uređen zajednički rad svih sistema u toku sprovođenja zakona i konvencija,

te obaveza preduzimanja potrebnih mjera za osiguranje organizovanosti, opremljenosti

i edukovanosti dovoljnog broja specijalizovanih stručnjaka koji se bave problematikom

nasilja u porodici.

ZAKLJUČNA OCJENA

Uzimajući u rad pritužbu V. B., majke dvoje maloljetne djece, koja je ovoj Instituciji ukazala

na elemente porodičnog nasilja, Zaštitnik se opredijelio da u kontekstu specifičnosti

predmetnog slučaja, ispita postupanje Centra za socijalni rad za opštine Kotor, Tivat i Budva

- PJ Budva, kom Centru se podnositeljka i obratila zahtjevom od 11.04.2016. godine,

zatraživši stručnu pomoć i podučavanje o daljim mogućnostima zaštite i obezbjeđenja

nedostajućih uslova za život.

Uvidom u spise predmeta formiranog po obraćanju V. B. nadležnom Centru, u osnovi se

konstatuje da je brak supružnika V. B. i N. B. sporazumno razveden Presudom

Posl.br.P.1579/12/12, sa sporazumnim uređenjem posljedica razvoda braka, shodno

kojem su mldb. X.X i X. Y. povjerena na odgoj, čuvanje i vaspitavanje majci, uz obavezu oca

da na ime doprinosa za izdržavanje mal. djece svakomjesečno isplaćuje iznos od 200 eura,

na ruke majci, počev od dana presuđenja, pa dok za to budu postojali zakonski uslovi.

Istom Presudom utvrđeno je da bračni drugovi nemaju zajedničku imovinu, koju su stekli

radom za vrijeme trajanja bračne zajednice.

Naročito, podaci kojima se ukazuje na trenutnu onemogućenost biološkog oca djece, da

izvršava alimentacionu obavezu, iz razloga jer se N. B. nalazi na izdržavanju kazne zatvora,

kao i činjenica da se stambena jedinica u kojoj žive majka i djeca nalazi u vlasništvu D. B.

(List nepokretnosti 2322) s dužnom pažnjom su uzeti u razmatranje prilikom formiranja

konačnog mišljenja povodom predmetne problematike.

Kako je podnositeljka ukazala na elemente koji dominantno konstituišu „ekonomsko

nasilje“1 učinjeno od strane lica koje Zakon o zaštiti od nasilja u porodici prepoznaje kao

članove porodice (majka bivšeg supružnika - baba djece), to je Dopisom br. 286/16 od

22.04.2016. godine zatraženo izjašnjenje od Centra radi dostavljanja izvještaja o preduzetim

1 Zakon o zaštiti od nasilja u porodici definiše ekonomsko nasilje na sljedeći način “ako član porodice oštećuje ili uništava zajedničku imovinu ili imovinu drugog člana porodice ili pokušava da to učini, uskraćuje osnovna sredstva za egzistenciju drugom članu porodice...“

11

mjerama i radnjama u cilju zaštite sigurnosti mal. djece koja su, po pritužbenim i navodima

zahtjeva dostavljenog Centru, lišena osnovnih uslova za nesmetanu svakodnevnu

egzistenciju (isključenje električne energije od strane babe djece, D. B.).

Centar je, nakon preduzimanja niza aktivnosti posredničnog karaktera, koje se, između

ostalog, odnose na razgovor sa V. B., razgovor sa djecom mldb. X.X i X.Y., posjetu porodici,

razgovor sa babom djece, D. B., saradnju sa osnovnom školom koju djeca pohađaju, utvrdio

da majka na adekvatan način zadovoljava razvojne potrebe svoje djece, te da je materijalni

status porodice zadovoljavajući, što joj onemogućava ostvarivanje prava na materijalno

obezbjeđenje porodice. Prilikom razgovora stručnih radnika Centra sa V. B., istoj je dat na

uvid predlog Ugovora o korišćenju stana, kao i Predlog pružanja pomoći za izdržavanje

djece do dolaska N. B. iz zatvora, što je V. B. odbila da potpiše, smatrajući odredbe, naročito

Ugovora, krajnje nepovoljnim za nju i djecu, jer se njime, po mišljenju podnositeljke,

propisuje apsolutno pravo vlasnice, D. B., koje se ogleda kroz pravo davanja jednostranog

otkaza, bez pristanka korisnice stana. Kao alternativno rješenje, Predlogom pružanja

pomoći, roditelji N. B. obavezuju se da djeci za stanovanje mjesečno uplaćuju 200 eura na

ime stana, koji će bivša snaha iznajmiti neposredno po iseljenju iz stambene jedinice u kojoj

sada borave, kao i da djeci uplaćuju užinu, te kupuju obuću i knjige za školu u skladu sa

svojim mogućnostima do dolaska sina iz zatvora, koji predlog je V. B. takođe odbila da

potpiše. Članom 6 Ugovora o korišćenju stana navodi se da se stan ustupa na korišćenje

umjesto alimentacije, koju je sin vlasnice stana po presudi o rastavi braka trebao plaćati, a u

aktuelnom trenutku se nalazi na izdržavanju kazne zatvora, pri čemu je Centar u razgovoru

sa D. B. istoj predočio da se doprinos za izdržavanje mal. djece ne može kompezovati, niti

zamijeniti nekim drugim davanjem.

U cilju rasvjetljenja ključnih tačaka predmetne stvari, Zaštitnik podsjeća da pravo djeteta

na izdržavanje predstavlja njegovo osnovno ljudsko pravo koje je proklamovano kako

Ustavom Crne Gore i Porodičnim zakonom, tako i međunarodnim dokumentima koje je

Crna Gora ratifikovala, a prije svega misli se na Konvenciju o pravima djeteta UN-a (CRC).2

Ovom pravu korespondira odgovarajuća obaveza oba roditelja koja postoji nezavisno od

vršenja roditeljskog prava, što govori da se obaveze izdržavanja ne oslobađa ni roditelj koji

je lišen roditeljskog prava, o čemu je u konkretnom predmetu riječ. Obligaciono-pravni

odnos između titulara prava na izdržavanje i dužnika obaveze izdržavanja je ličnog

karaktera, budući da je i na dužničkoj i povjerilačkoj strani vezan za ličnost. Lična priroda

predmetnog odnosa ima za posljedicu da je pravo na izdržavanje neprenosivo,

nenasledivo, te da ne podliježe zastarjelosti.

2 CRC članom 27 stav 4 obavezuje države članice da „preduzimaju sve odgovarajuće mjere kako bi osigurale da dijete dobije izdržavanje od roditelja ili drugih lica koja su finansijski odgovorna za dijete, kako u okviru države članice tako i iz inostranstva“, u cilju punog poštovanja prava svakog djeteta na životni standard primjeren njegovom fizičkom, mentalnom, duhovnom, moralnom i društvenom razvoju.

12

Kao naročito značajno za pravilno rasuđivanje u predmetnoj stvari, mora se, što je obaveza

svih institucija sistema uključenih u zaštitu porodično-pravnih interesa, voditi računa o

najboljem interesu djeteta, što pretpostavlja prepoznavanje određenih djetetovih potreba i

njihovo zadovoljavanje na najbolji mogući način, kako od onih koji su dužni da djecu

izdržavaju i obezbjeđuju im neophodne uslove za pravilan razvoj, vaspitavanje, obrazovne i

druge potrebe, misleći prije svega na roditelje, ali i na sisteme zaštite koji shodno svojim

granicama ovlašćenja, odlučuju i rješavaju sporne porodične odnose, naročito tamo gdje su

djeca ili žrtve ili svjedoci nasilja, koje uključuje remećenje ekonomskog integriteta, i u

krajnjem egzistencije zavisne od nedostajućim uslova, ugroženih (ne)postupanjem

člana/ova porodice.

Na osnovu dokumentacije pribavljene tokom ispitnog postupka, Zaštitnik nalazi da se stan u

kom borave majka i mal. djeca nalazi u vlasništvu babe djece, D. B., koja ima legitimno

pravo da raspolaže istim, što uključuje i pravo prodaje odnosne stambene jedinice, koja ne

potpada pod imovinu koju su supružnici stekli radom u toku trajanja bračne zajednice, što

se potvrđuje Presudom Posl.br.P.1579/12/12. Postupanje D. B. koje je rezultiralo

podnošenjem Zahtjeva za iseljenje nadležnom Sekretarijatu za gradsku infrastrukturu i

ambijent u opštini Budva radi sprovođenja postupka iseljenja bespravno useljenih lica (V. B.

i mldb. X.X i X.Y.), ne može se posmatrati nezavisno od mogućnosti koje su D. B. i njen

suprug S. B., predočili Ugovorom o korišćenju stana odnosno Predlogom o pružanju pomoći

za izdržavanje djece, koje mogućnosti je V. B. odbila da prihvati. Sve pomenuto mora se

tumačiti u kontekstu postupanja koje bi na optimalan način doprinijelo ostvarenju najboljeg

interesa mal. djece, koja su u konkretnom slučaju izložena opasnosti ugrožavanja

elementarnih uslova za nesmetan razvoj i život (isključenje električne energije), o kom

interesu, što uključuje obavezu izdržavanja, roditelj(i) moraju imati prvenstvenu i

odlučujuću odgovornost.3

No, uloga Zaštitnika nije da procjenjuje stepen pokazane solidarnosti porodice porijekla N.

B., odnosno stepen razumnog i optimalnog djelovanja majke mal. djece, već da sa

stanovišta nezavisne institucije ocjenjuje efikasnost i učinkovitost djelovanja nadležnog

Centra za socijalni rad, koji je, kao jedna od karika sistema zaštite, preduzeo odgovarajuće

mjere povodom obraćanja V. B., i o njima obavijestio instituciju Zaštitnika.

Naime, iako je Centar preduzeo niz aktivnosti, koje su se dominantno odnose na

posredovanje između porodice porijekla N. B. i V. B. (uključujući mal. djecu), te

uspostavljanje kontakta sa Školom u kojoj djeca pohađaju nastavu, Zaštitnik ocjenuje da je

izostala ne manje važna aktivnost utvrđivanja plana pomoći i mjera za zaštitu mldb. X.X. i

X. Y., koji su, što potvrđuje utvrđeno činjenično stanje, lišeni elementarnih uslova, bez

obzira što je nedostatak istih djelimično redukovan uz pomoć „dobre volje“ komšija.

3 CRC članom 27 stav 2 određuje: „Roditelj(i) ili druga lica odgovorna za dijete imaju prvenstveno odgovornost da, u okviru svojih sposobnosti i finansijskih mogućnosti, osiguraju životne uslove potrebne za razvoj djeteta“.

13

Interes djece ima primat u odnosu na pravo raspolaganja imovinom (vlasničko pravo), a

naročito ako se pod tim interesom podrazumijeva obezbjeđivanje osnovnih uslova

neophodnih za zadovoljenje egzistencijalnih potreba, kakvi su električna energija, topla

voda, svjetlost itd. Centar je morao djelotvorno i efikasno preduzeti mjere koje mu

zakonski stoje na raspolaganju, te uspostaviti saradnju sa institucijama koje je dužan

obavještavati shodno Protokolu o postupanju, kako bi one na temelju ukazanog i

prijavljenog nasilja, preduzele adekvatne mjere i pokrenule postupke u cilju zaštite

oštećenih, kakvi su u konkretnom slučaju V. B. i njena mal. djeca, ovo iz razloga što su

lišena osnovnih egzistencijalnih uslova podrazumijevajućih za obavljanje svakodnevnih

aktivnosti.

Zaštitnik takođe podsjeća da Konvencija o pravima djeteta nameće državama članicama,

odnosno nadležnim sistemima socijalne zaštite da u skladu sa nacionalnim uslovima i

mogućnostima, preduzimaju odgovarajuće mjere za pomoć roditeljima i drugim licima

odgovornim za dijete, radi ostvarivanja prava djeteta na adekvatan životni standard, što

uključuje, u slučaju potrebe, obezbjeđivanje materijalne pomoći, posebno u pogledu

ishrane, odjeće i stanovanja. Plan pomoći trebao bi se utvrditi shodno razvoju buduće

situacije, koja umnogome zavisi od ishoda postupka za iseljenje pokrenutog pred

nadležnim sekretarijatom, i ostvarene „saradnje“ između V. B. i D. B., odnosno

eventualnih promjena u odnosu između njih, koji odnos, po ocjeni Zaštitnika, uslovljava i

određuje materijalni statut i sigurnost kako V. B., tako i njene mal. djece.

Nadalje, iako je N. B. de facto spriječen da izvršava obavezu izdržavanja mal. djece, koja

obaveza mu je utvrđenja presudom o sporazumnom razvodu braka, Zaštitnik podsjeća na

odredbe člana 282 Porodičnog zakona, shodno kojima organ starateljstva, na predlog

drugog roditelja ili po službenoj dužnosti, preduzima mjere da se djetetu obezbijedi

privremeno izdržavanje po propisima o socijalnoj i dječjoj zaštiti sve dok roditelj, koji je na

osnovu sudske odluke dužan da plaća određeni iznos za izdržavanje djeteta, ne počne da

izvršava svoju obavezu. Navedeno se može povezati sa članom 277 istog zakona, koji

organu strateljstva propisuje dužnost da preduzima mjere da se roditelji vansudski

sporazumiju o izdržavanju djeteta, odnosno da se iznos dosuđen na ime izdržavanja

uskladi sa izmijenjenim potrebama djeteta i sa izmijenjenim mogućnostima roditelja, što

pretpostavlja predmetnu »izmijenjenu« poziciju oca koji se nalazi na izdržavanju kazne

zatvora.

Konačno, Zaštitnik ukazuje na član 275 Porodičnog zakona, shodno kojim odredbama je

organ starateljstva dužan da u ime maloljetnog djeteta, pokrene i vodi spor o

izdržavanju, odnosno za povećanje izdržavanja, ako roditelj kod koga se dijete nalazi na

čuvanju i vaspitavanju iz neopravdanih razloga ne vrši to pravo. Dodatno, istim članom

propisuje se ako roditelj ne traži izvršenje odluke kojom je dosuđeno izdržavanje, organ

14

starateljstva će, u ime maloljetnog djeteta, podnijeti sudu predlog za izvršenje odluke, po

odredbama Zakona o izvršnom postupku.

Na eventualnu sumnju o bilo kom obliku nasilja institucije sistema moraju pravovremeno i

efikasno reagovati4, a naročito u onim slučajevima gdje su djeca ili žrtve ili svjedoci istog

nedozvoljenog činjenja, koje nesumnjivo podrazumijeva i nasilje u vidu ekonomskog

iscrpljivanja odnosno lišavanja neophodnih uslova za život. U predmetnom slučaju, interes

djece mora biti prioritetan, shodno kom interesu će nadležni Centar, prateći razvoj već

započetog »konflikta« između V. B. i D. B., preduzeti adekvatne korake, kako bi se djeci

osigurali neophodni uslovi za pravilan razvoj i nesmetano obavljanje svakodnevnih

aktivnosti, naročito u spornom vremenskom intervalu, do izlaska iz zatvora N. B., koji je

obavezan da doprinosi izdržavanju mldb. X.X i X.Y.

Shodno svemu prednje iznijetom Zaštitnik daje

PREPORUKU

Centru za socijalni rad za opštine Kotor, Tivat i Budva - PJ Budva:

- da se u slučaju V. B. i njene mldb. djece, X.X. i X.Y, od strane multidisciplinarnog tima

zaduženog za zaštitu od nasilja u porodici u lokalnoj zajednici Budva sačini plan zaštite i

sprovedu učinkovite mjere kako bi se adekvatno reagovalo na de facto stanje ugroženosti

osnovnih egzistencijalnih uslova, vodeći računa o maloljetnoj djeci koja su u svojstvu i

svjedoka i žrtve ekonomskog nasilja lišena nedostajućih uslova neophodnih za nesmetan

svakodnevni život;

- da kontinuirano prati razvoj događaja u porodici B., sa naročitom pažnjom u odnosu na

zaštitu najboljeg interesa djece, te da shodno svojim zakonskim ovlašćenjima i

procedurama Protokola o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici preduzima

mjere za zaštitu i obezbjeđenje neophodnih egzistencijalnih uslova porodice, uz posebno

razmatranje mogućnosti privremenog izdržavanja po propisima o socijalnoj i dječjoj zaštiti

dok otac djece ne odsluži kaznu zatvora, kao i podnošenja predloga nadležnom sudu za

izvršenje odluke o izdržavanju u ime maloljetne djece.

Centar je dužan da Zaštitniku dostavi detaljan izvještaj o preduzetim mjerama i radnjama

na izvršenju ove preporuke u roku od 30 dana od dana njenog prijema.

ZAMJENIK ZAŠTITNIKA

LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA CRNE GORE

mr Siniša Bjeković

4 ECHR, Case Tomasic v. Croatia, Aplication 46598/06, Strasbourg, 15 January 2009.; Case Opuz v. Turkey, Aplication 33401/02, Strasbourg, 9 June 2009, paragraph 84.