PRIVREDNA KRETANJAI EKONOMSKA POLITIKA 3 J

II. AKTUALNE TEME

Valerija Botric

1. HARMONIZIRANIINDEKS POTROSACKIHCIJENA: KONCEPT IIMPLIKACIJE ZA

HRVATSKU

SAZETAK

Prije vise od cetiri godine u Europskoj uniji poceli su se objavljivatiharmonizhani indeksi pottosackih cijena. Ti indeksi su posebno metodoloskidizajniiani kako bi se osiguralo da sve zemlje clanice Europske unijeizracunavaju indekse cijena koji ce rezultirati usporedivom mjerom inflacije.Dodatni impuls za definiranje jedinstvene mjere inflacije na teritorijuEuropske unije dosao je od strane Europske centralne banke, kao zajednickemonetarne vlasti. Naime, jedino harmonizirani indeks potroSackih cijenamoze osigurati sustavnu analizu kretanja inflacije u zemljama clanicama,te je zbog toga nuz.no potreban za formuliranje i provodenje zajednickeeuropske monetarne politike.

Statisncki uredi zemalja kandidata za clanstvo u Europskoj uniji moraju bitisvjesni cinjenice da prije samog pristupanja Uniji moraju pokazatispremnost za implementiranje metodologije harmoniziranog indeksa, jer jeizrada harmoniziranog indeksa cijena zakonska obveza svih zemalja clanica.Kako se postupno pribUzava trenutak u kojem ce RepubRka Hrvatska postatizemlja kandidat za clanstvo u Europskoj uniji, toko ce se pojavljivati sve viseelemenata hrvatskog sustava, koji ce se morati uskladiti sa zahtjevimaEuropske unije. Pitanje harmoniziranog indeksa cijena samo je jedansegment tog cjelokupnog procesa.

' Valerija Botric, asistent, Ekonomski institut, Zagreb.

38 Broj 86/2001.

1. UVOD

Prije vise od cetiri godine u Europskoj uniji poceli su se objavljivatiharmonizirani indeksi potrosackih cijena. Ti indeksi su posebnometodolosld dizajnirani kako bi se osiguralo da sve zemlje claniceEuropske unije izracunavaju indekse cijena koji ce rezultiratiusporedivom mjerom inflacije. Kako se Republika Hrvatska postupnoukljucuje u integracijske procese na tlu Europe, postalo je nuznoupoznati se s ovim pokazateljem, prvenstveno zbog mogucnosti da se upredvidivoj buducnosti u Hrvatskoj pocne koristiti ovaj indeks cijena.

2. INDEKSI CIJENA

Izracunavanje indeksa cijena povezano je s definiranjem:

> koja dobra i usluge se ukljucuju u izracun indeksa,>* sto je cijena odabranih dobara ili usluga,> koje su transakcije odabranim dobrima i uslugama obuhvacene

indeksom, te*- kojom formulom ce se izracunavati prosjek cijena odabranih dobara

i usluga.

Razlicite definicije ovih kategorija u praksi daju razlicite indekse cijena,kao sto su indeks cijena na malo, indeks troskova zivota, indeks cijenaugostiteljskih usluga ili indeks potrosackih cijena.

Indeksima cijena nastoji se kvantificirati promjena cijena izmedu dvavremenska razdoblja. Literatura o indeksnim brojevima, njihovirnsvojstvima, te mogucnostima upotrebe je brojna. Teoreticari pristupajuodabiru funkcionalnog oblika indeksnog broja, koji ce najboljeodrazavati promjenu cijena, na tri nacina:

> aksiomatsldm pristupom, odnosno testiranjem pozeljnih svojstavaodabrane formule;

PRIVREDNA KRETANJAI EKONOMSKA POLITIKA 3 Cj

> stohastickim pristupom, te> ekonomskim pristupom, kojim se iz modela optimiziranja izdataka

kucanstava uz odredenu funkciju korisnosti nastoji definirati indekstroskova zivota1.

Primjena tih pristupa rezultirala je brojnim oblicima indeksa cijena2 ,no u praksi se najcesce koriste Laspeyresov, Paascheov i Fisherovindeks3.

lako je izracun Fisherovog indeksa ogranicen raspolozivoscuLaspeyresovog i Paascheovog indeksa cijena, upravo iz razloga sto onrelativno dobro aproksimira kretanje stvarnih troskova zivota (odnosnoblizak je idealnom indeksu kako ga definira ekonomski pristup),statisticki uredi nekih zemalja poduzimaju dodatne napore kako bi, sodredenim vremenskim pomakom, objavljivali Fisherov indeks. Tajindeks moze posluziti za vrednovanje koliko dobro indeks cijena koji seredovito objavljuje aproksimira stvarno kretanje cijena, a analiticarimaza pracenje kretanja "stvarnih" troskova zivota. No, u praksi je nuznoimati indeks cijena koji ce relativno brzo biti raspoloziv, kako bi semogla pratiti kretanja cijena u gospodarskom sustavu i donositi odlukeiz podrucja ekonomske politike.

1 Indeks troskova zivota se moze definirati kao odnos minimalnih izdataka za

potrosnju potrebnih da bi se odrzala konstantna razina blagostanja ili korisnostipotrosaca izmedu dva vremenska razdoblja, pri cemu se neovisno mogu mijenjatiproizvodi, njihova kolicina i njihove cijene.2 Na primjer, Tornquist-Theilov indeks cijena, Carlijev indeks cijena, Divisia indeks

i slicno.3 Laspeyresov indeks cijena je indeks u kojem se kao ponderi koriste kolicine baznog

razdoblja, kod Paascheovog indeksa cijena ponderi su kolicine tekuceg razdoblja, aFisherov indeks se definira kao geometrijska sredina Laspeyresovog i Paascheovogindeksa.

40 Broj 86/2001.

3. INDEKS POTROSACKIH CIJENA

Opcenito se u razvijenim zemljama kao najcesca mjera inflacije koristiindeks potrosackih cijena. No, pored te namjene, indeks potrosackihcijena moze sluziti i za4:

>- Ekonomske analize (pracenje inflacije, analize izvora inflacije uzemlji, usporedba kretanja inflacije s drugim zemljama, usporedbakretanja cijena izmedu razlicitih sektora gospodarstva,deflacioniranje nominalnih ekonomskih serija kako bi se dobilemjere obujma);

Potrebe drzavne administracije (indeksiranje poreznih olaksica,poreznih pragova i stopa, indeksiranje mirovina i ostalih socijalnihtransfer a, reguliranje minimalne place, indeksiranje raznihnaknada, odredivanje cijena javnih poduzeca, indeksiranje izdanihvrijednosnica);

> Potrebe privatnog sektora (reguliranje naknada u kolektivnimugovorima, pruzanje referentne tocke za raspravu ili vrednovanjestvarnih ili predlozenih promjena placa, indeksiranje u razlicitimvrstama ugovora).

Svaka od navedenih namjena povezana je s izborom odredenekombinacije obuhvata, ciljanih skupina potrosaca, primijenjenogkoncepta osobne potrosnje i cijena. Tako bi, primjerice, za indeksiranjemirovina odgovarajuci bio indeks koji bi za vaganje izdataka koristiostrukturu potrosnje umirovljenickih kucanstava, bez obzira gdje suizdaci nastali. S druge strane, za indeksiranje placa pogodniji indeks biobi onaj koji bi za vaganje koristio strukturu novcanih izdataka zapotrosnju radnickih kucanstava. Radi deflacioniranja podataka oosobnoj potrosnji iz nacionalnih racuna u indeks bi, pored novcanih

4 Turvey, Ralph: "Consumer Price Index Methodology",http://www.turvey.demon.co.uk/.

PRTVREDNA KRETANJAI EKONOMSKA POLITIKA 4 ^

izdataka, bilo potrebno ukljuciti i naturalnu potrosnju, te imputiranustambenu rentu.

Prema tome, primarna namjena za koju ce se koristiti indekspotrosackih cijena odreduje njegov obuhvat, metodologiju i koncepte usvakoj zemlji zasebno. Pojedine zemlje5 izracunavaju nekoliko indeksapotrosackih cijena za potrebe razlicitih korisnika, a osnovni nedostacitakvog pristupa povezani su s relativno vecim troskovima izracuna, kaoi dvojbama o upotrebi "pravog" indeksa cijena.

Namjena indeksa uvelike predodreduje koncept i definiciju pojedinogindeksa. Ovisno o namjeni, u sastavljanju indeksa mogu seprimjenjivati razlicita nacela vezana uz:

> Obuhvat dobara i usluga (ukupni izdaci, samo monetarnetransakcije ili kombinacija koncepata, tretman specif icnihproizvoda),

> Teritorijalni obuhvat (nacionalni ili koncept domaceg teritorija),> Ciljana skupina potrosaca (ukupno, urbano ili ruralno stanovnistvo,

umirovljenicka populacija, odnosno primjena demokratskog iliplutofaatskog nacela6 pri izradi indeksa),

5 Moze se navesti primjer Njemacke, u kojoj se izracunavaju sljedeci indeksi cijena

za troskove zivota: za sva privatna kucanstva, za cetveroclana radnicka kucanstvasa srednjim dohotkom, za cetveroclana kucanstva drzavnih sluzbenika s visimdohotkom, te za dvoclana umirovljenicka kucanstva i kucanstva primatelja socijalnepomoci s niskim dohotkom.6 Ako se ponderi izracunavaju kao omjeri udjela izdataka svih kucanstava u

ukupnim izdacima svih kucanstava, tada ce kucanstva s iznadprosjecnompotrosnjom imati iznadprosjecni utjecaj na pondere. Takvi se indeksi nazivajuplutokratski indeksi. Alternativni pristup, odnosno izrada demokratskih indeksa,pokusava svakom kucanstvu dati jednaku vaznost, sto u praksi znaci da se morajuizracunati prosjecni udjeli potrosnje za referentno stanovnistvo, te se tako smanjiponder onih proizvoda koje ne kupuje vecina kucanstava. U praksi se ponderiponekad formiraju na temelju strukture potrosnje koja je dobivena nakoniskljucivanja potrosnje odredenog postotka kucanstava s najvisim i najnizirnprihodima.

42 Broj 86/2001.

> Primijenjeni koncept osobne potrosnje (transakcijsko nacelo, naceloizdataka ill nacelo uporaba),

> Primijenjeni koncept cijena (bruto odiiosno kupovne cijene kojeobuhvacaju sve poreze i subvencije ili pak neto koncept cijene kojine ukljucuje odredene poreze i subvencije, cijene za gotovinu ilicijene za bezgotovinsko placanje).

Na primjeru indeksa troskova zivota kojeg objavljuje Drzavni zavod zastatistilcu, mogu se pojasniti navedeni koncepti. Pri tome treba imati naumu da metodologija indeksa troskova zivota ne odgovara u potpunostimetodoloskim zahtjevima indeksa potrosackih cijena. Za indekstroskova zivota prikupljaju se podaci o kupovnim cijenama, najcesce ocijenama za gotovinska placanja (iako ne u svim slucajevima); nisuukljucene imputirane stavke kao sto je stambeiia renta; ciljana skupinapotrosaca je prosjeciia cetveroclana urbana obitelj; nije uldjucenapotrosnja iierezideiiata u zemlji, kao niti potrosnja rezidenata uinozemstvu.

No, primjena navedenih koncepata razlikuje se od zemlje do zemlje, tene postoji jedinstvena metodologija za izracun indeksa potrosackihcijena koju bi primjenjivali svi nacionalni statisticki uredi. Stoga je uokviru Europske unije zapocet projekt harmoniziranja zajednickihelemenata iz nacionalnih metodologija i formiranje jedinstvenih indeksapotrosackih cijena.

4. HARMONIZIRANI INDEKS POTROSACKIH CIJENA

Kako je proces integracije u okviru Europske unije sve vise uzimaomaha, tako se s vremenom postavilo pitanje usporedivosti nacionalnihindeksa potrosackih cijena koje su objavljivali statisticki uredi zemaljaclanica. Prve analize su pokazale da primjena razlicitih metodoloskihkoncepata moze dovesti do razlika u stopama inflacije. Dodatni impulsza definiranje jedinstvene mjere inflacije na teritoriju Europske unijedosao je od strane Europske centralne banke, kao zajednicke moiietarne

PRTVREDNA KRETANJAI EKONOMSKA POLITIKA 43

vlasti. Naime, jedino harmonizirani indeks potrosackih cijena mozeosigurati sustavnu analizu kretanja inflacije u zemljama clanicama7, teje zbog toga nuzno potreban za formuliranje i provodenje zajednickeeuropske rnonetarne politike. Iz navedenog proizlazi da je Europskacentralna banka najvazniji korisnik harmoniziranog indeksa potrosackihcijena, te je iz tog razloga prisutna u formuliranju nekih metodoloskihrjesenja.

Prije pocetka izrade metodologije harmoniziranog indeksa potrosackihcijena, postavilo se pitanje kakav bi to indeks trebao biti i koja bi svesvojstva trebao imati. Razni autori pokusavali su dati odgovor na ovopitanje, a najcesce su naglasavana sljedeca pozeljna svojstvaharmoniziranog indeksa potrosackih cijena8:

> indeks bi se trebao temeljiti na nacelu transakcija, te ne bi trebaosadrzavati imputirane stavke, poput stambene rente;

> indeks ne bi trebao sadrzavati kamatne stope,-> indeks bi trebao ukljucivati nove kupovine stanova;> trebao bi se izracunavati pomocu Laspeyresove formule, ali bi se

ponderi trebali prilagodavati najmanje svakih 10 godine, a pozeljnoje cak i svake godine;

>* trebao bi uldjuciti potrosnju nerezidenata u zemlji i isldjucitipotrosnju rezidenata u inozemstvu;

> cijene bi trebale ukljucivati poreze, jer se radi o potrosackimcijenama;

7 Protokol br. 6 Clanka 109 (j) Sporazuma o Europskoj uniji kaze da "inflacija treba

biti mjerena indeksom potrosackih cijena na usporediv nacin, uz uvazavanje razlikakoje postoje u nacionalnim definicijama".8 Diewert (1999) prenosi misljenja sljedecih autora Astin, J. (1999), "The European

Union Harmonized Indices of Consumer Prices", Reykjavik, Iceland; Berglund, A.(1999), "New Inflation Measure Used as Main Indicator in the ECB/ESCB MonetaryPolicy for the Euro-zone", Conference on the Measurement of Inflaton, CardiffUniversity; te Woolford, K. (1999), "Measuring Inflation: A Framework Based onDomestic I^inal Purchases", Conference on the Measurement of Inflaton, CardiffUniversity.

44 Bri 86 / 201-

> indeks ne bi trebao ukljucivati nove proizvode - ako je proizvodprisutan samo u jednom od dva razdoblja koja se usporeduju, cijenutog proizvoda trebalo bi iskljuciti iz izracunavanja indeksa.

Neke od navedenih preporuka pokusale su se kasnije prakticnoimplementirati u metodologiju harmoniziranog indeksa potrosackihcijena. Sam proces izrade metodologije preuzela je Europska komisija,odnosno Eurostat, koji koordinira rad strucnih skupina. Usuglasenistavovi oko bitnih zajednickih komponenti harmoniziranog indeksaobjavljuju se u okviru zakonskih regulativa koje su po svom karakteruobvezujuce za sve zemlje clanice. Pored te zakonske regulative, Eurostatobjavljuje i smjernice u kojima su navedena preporucena metodoloskarjesenja za pojedine probleme vezane uz izracun indeksa.

Na pocetku projekta harmonizacije indeksa potrosackih cijena uEuropskoj uniji definirani su kriteriji za odlucivanju o tome kojekomponente nacionalnih indeksa potrosackih cijena mogu biti preuzeteu harmoniziranom indeksu, kako bi se dobio usporedivi indeks za svezemlje clanice. Kriteriji su propisani regulativom, a poznati su kao"zahtjevi usporedivosti":

> Harmonizirani indeksi ce se smatrati usporedivima ukolikoprikazuju samo razlike u promjeni cijena ili strukturi potrosnjeizmedu zemalja.

>- Razlike izmedu harmoniziranih indeksa potrosackih cijena kojenastaju zbog razlicitih koncepata, metoda ili nacina sastavljanjaindeksa smatraju se neusporedivim.

> Komisija (Eurostat) usvaja pravila koja treba slijediti u ciljuosiguranja usporedivosti harmoniziranih indeksa.

Proces uvodenja harmoniziranog indeksa cijena odvijao se u dvije faze:

PRTVREDNA KRETANJAI EKONOMSKA POLITIKA 4 5

(a) Fazal

U ovoj fazi, koja je dovrsena u ozujku 1996. godine, Eurostat je usuradnji sa zemljama clanicama definirao skup zajednickih privremenihindeksa potrosackih cijena9. Ti indeksi su se temeljili na postojecimnacionalnim indeksima potrosackih cijena kod kojih su provedeneodredene prilagodbe za obuhvat. Prilagodbe su se sastojale u sljedecem:

> Iskljucene su usluge stanovanja vlasnika stanova fimputiranestambene rente). Naime, udio stanova u vlasnistvu stanara znacajnose razlikuje od zemlje do zemlja, a takoder se razlikuju i uvjeti natrzistu stanova i stambenih usluga. U nekim zemljama je to trzistevrlo razvijeno i neregulirano, dok je u drugim znacajnosubvencionirano od strane drzave.

> Iskljucene su usluge zdravstva i obrazovanja iz slicnog razloga kaoi imputirane stambene rente. Naime, u pojedinim zemljama jeuloga drzavnih subvencija u zdravstvu i obrazovanju vrlo velika, izcega proizlaze velike razlike medu zemljama cijenama usluga kojeplacaju potrosaci. Stoga su u prvoj fazi izrade zajednickih indeksaove kategorije iskljucene iz obuhvata, dok se ne ujednaci definicijakupovne cijene za potrosaca.

> Iskljucene su odredene stavke koje nisu pokriveiie ili su razlicitodefinirane u pojedinim zemljama clanicama:^ kamate na hipotekarne kredite,

4(5 Broj 86 72001.

osiguranje automobila,naknada za izdavanje vozacke dozvole,socijalne usluge,odredene financijske usluge,odredene ostale usluge.

(b) Fazall

Harmonizirani indeks potrosackih cijena se za zemlje clanice sastavljaod sijecnja 1997. godine. Zajednicko referentno razdoblje za indeks je1996. godina, odnosno indeks se objavljuje kao bazni indeks, kojem jebaza prosjek 1996. godine.

Harmonizirani indeks se razlikuje od prethodno objavljivanihprivremenih indeksa, jer je za harmonizirani indeks u odredenoj mjeripropisana metodologija, dok su se privremeni zajednicki indeksiizracunavali iz postojecih nacionalnih indeksa potrosackih cijena.Analize su pokazale da je privremeni zajednicki indeks potrosackihcijena iz prve faze obuhvacao u prosjeku oko 84 posto dobara i uslugapokrivenih nacionalnim indeksima potrosackih cijena, s tim da jenajveca razlika u obuhvatu proizlazila je iz razlicitog tretiranjaimputiranih stambenih renti10.

U usporedbi s privremenim zajednickim indeksom, u harmoniziraniindeks potrosackih cijena su ukljucene odredene kategorije potrosnje:

> osiguranje automobila i stambenih zgrada,> paket aranzmane,>* bankarske usluge,5^ odredene administrativne usluge i naknade,> dobra i usluge za obrazovanje poput pohactanja vecernje nastave, te

10 Podaci o obuhvatu i pokrivenosti po pojedinim zemljama su prikazani u

"Compendium of HICP reference papers", tab. 3, str. 37.

PRIVREDNA KRETANJA I EKONOMSKA POLITIKA 4 7

*- medicinski proizvodi koji se nabavljaju bez recepta i za koje nemapovrata dijela izdataka11.

Kako je ranije navedeno, postoje odredeni koncepti i nacela koji seprimjenjuju kod izracuna indeksa potrosackih cijena, a mogu serazlikovati od zemlje do zemlje. Stoga su regulative Europske komisijenastojale neka nacela jednoznacno odrediti, kako bi se ujednacilametodologija harmoniziranog indeksa potrosackih cijena. Prernaregulativama Europske komisije, harmonizirani indeks potrosackihcijena:

a) Obuhvaca ona dobra i usluge koja su ukljucena u novcane izdatkeza finalnu potrosnju kucanstava. Izdaci su klasificirani nacetveroznamenkastim razinama prikazanima u medunarodnojklasifikaciji COICOP/HICP12.

b) Novcani izdaci za finalnu potrosnju kucanstava su definirani kaodio izdataka za finalnu potrosnju koji snose kucanstva u novcanimtransakcijama. Ukoliko nije drugacije specificirano koriste sedefinicije ESA 199513, koja navodi da se novcani izdaci za finalnupotrosnju kucanstava sastoje od izdataka za dobra i usluge:

48 Broj 86/2001.

^ javljaju se kao novcane transakcije14, i& uzima se u obzir ekonomski teritorij zemlje clanice (ekonomski

teritorij je definiran u ESA 2.05) osim sto se ne iskljucujuizvanteritorijalne enldave koje su smjestene unutar granicazemlje, te ne ukljucuju teritorijalne enldave koje su smjestaneizvan granica zemlje, i

* u obzir se uzimaju izdaci za dobra i usluge koje se koriste zaizravno zadovoljenje pojedinacnih potreba i zelja potrosaca, i

*> izdaci se javljaju u jednom ili u oba razdoblja koja seusporeduju.

c) cijene koje se koriste za izracunavanje harmoniziranog indeksapotrosackih cijena su kupovne cijene koje placaju kucanstva zakupovinu pojedinacnih dobara i usluga u novcanim transakcijama.

d) ponderi koji se koriste u indeksu su agregirani izdaci kucanstava popojedinim kategorijama izrazeni kao udio u ukupnim izdacima nadobra i usluge pokrivenim harmoniziranim indeksom.

e) nova dobra i usluge su definirani kao ona dobra i usluge cijapromjena cijena nije eksplicitno ukljucena u postojeciharmonizirani indeks potrosackih cijena, a udio njihove potrosnjeu ukupnim izdacima iznosi vise od 1/1000. Kad je dosegnut taj udiou potrosnji takva dobra i usluge moraju biti ukljucene u indeks.

lako je regulativom i smjernicama odreden jedaii dio metodologijeharmoniziranog indeksa, jos uvijek postoje odredeni aspektimetodologije koji se u zemljama clanicama razlikuju. U nastavlcu suizlozena neka specif icna metodoloska pitanja kojima se u odredenojmjeri bave strucnjaci za izradu metodologije harmoniziranog indeksapotrosackih cijena. Prije formiranja preporuka, pazljivo se proucavadosadasnja praksa u pojedinim statistickim uredima zemalja clanica,

'4 Detaljni metodoloski prikaz i razgranicenje monetarnih od nemonetarnih

transakcija se nalazi u "Compendium of HICP reference papers", str. 155.

PRIVREDNA KRETANJAI EKONOMSKA POLITIKA 49

kako bi se za harmonizirani indeks odabrala najbolja metoda, uzimajuciu obzir teoretske postavke, troskove izrade i mogucnosti prakticneprimjene.

4.1. Problem uzorka

Odredivanja uzorka za prikupljanje cijena na temelju kojih ce seizracunavati harmonizirani indeks razlikuje se medu zemljama.Projektom harmonizacije nije se nastojao pronaci indeks koji ce se usvim zemljama izracunavati na temelju cijena istih proizvoda, vecindeks cijena koji ce najbolje odrazavati kretanje izdataka za potrosnjukucanstava u svakoj zemlji clanici posebno, uzimajuci u obzir njihovespecificnosti, ali i imajuci u vidu kriterije usporedivosti.

Vecina zemalja clanica ima namjenski uzorak, a velicina uzorka ovisivise o troskovima i arbitrarnim povijesnim odlukama, nego ostatistickoj teoriji. Nizozemska statistika je testirala koristene procedurezemalja clanica za definiranje geografskog uzorka, uzorka prodajnihmjesta, proizvoda, kako bi se uocile eventualne razlike medu zemljama.Koristene procedure su se morale definirati kao:

1. Jednostavni uzorak

Unutar ove kategorije javljaju se sljedeci slucajevi:

> upotreba jednostavnog slucajnog uzorka; uzorak s vjerojatnoscu proporcionalnoj velicini;> stratificirani uzorak s jednostavnim slucajnim uzorkom unutar

svakog. stratuma;> stratificirani uzorak s uzorkom na temelju vjerojatnosti

proporcionalnoj velicini unutar svakog stratuma.

5Q Broj 86/2001.

2. Uzorak koji se ne temelji na statistickoj teoriji

Unutar ove kategorije takoder se moze javiti vise slucajeva:

> prvi i najjednostavniji je odabir elemenata koji se temelji nastrucnoj ocjeni;

> element! kojima je vrijednost neke pomocne varijable visa ododredenog iznosa, te zbog te cinjenice ulaze u uzorak;

> sistem kvote, prema kojem je broj elemenata unaprijed definiran, aodabir prepusten snimateljima cijena.

Najcesce se uzorak dizajnira u dva koraka - prvo se na temelju brojastanovnika odabere regionalna struktura, a zatim na temelju prometai strucne ocjene prodajna mjesta15. Proizvodi se u vecini zemalja birajuprema kriteriju reprezentativnosti, a ne na temelju teorije uzoraka.

Opcenito se smatra da razlicita praksa formiranja uzorka za prikupljanjecijena ne moze narusiti kriterij usporedivosti. Stoga taj segmentmetodologije izracuna harmoniziranog indeksa potrosackih cijena josuvijek nije jednoznacno odreden niti propisan zakonskim regulativamaUnije.

4.2. Izracunavanje indeksa elementarnih agregata

Opcenito, indeksi cijena se izracunavaju na nacin da se prvoizracunavaju indeksi elementarnih agregata (odnosno indeksi na razinirelativno homogene grupe proizvoda, unutar koje ne postoje informacijeo ponderima), koji se zatim ponderiraju strukturom potrosnjekucanstava i agregiraju sve do konacnog indeksa potrosackih cijena.

15 Detaljnije informacije o praksi koja se provodi u zemljama clanicama moze se

naci u "Compendium of HICP reference papers", str. 52 i 53.

Tabl

ica

1.

FORM

ULE

ZA IZ

RA

CUNA

VANJ

E EL

EMEN

TAR

NIH

A

GRE

GAT

A

Zem

lja

Belgi

jaDa

nska

Njema

cka

Grc

kaSp

anjol

ska

Fran

cusk

a

Irska

Italija

Luks

embu

rgNi

zoze

msk

a

Aust

rija

Portu

gal

Fins

kaSv

edsk

a

Velik

aBr

itani

jaIs

land

Norv

eska

Prom

jena zbo

gHI

CP-a

Ne Da Ne Da Ne Da, pr

ogre

sivno

za

hete

roge

nepr

oizvo

deNe Da Da Ne Da Da Da Ne Da Da Ne

Form

ula

ko

ja se

ko

risti

za HI

CP

AR GM

opc

enito

, AR

za

ne

kepr

oizv

ode

AR, G

M za

ne

ke pr

oizvo

de(pa

ket a

ranzm

ani,

knjig

e)

GM AR AR za

ho

mog

ene

pr

oizvo

de, G

Mza

he

tero

gene

, dr

uge

fo

rmul

e

AR GM GM AR GM

; AR

za

ne

ke pr

oizv

ode

(voce

, po

vrce

, re

nte)

GM GM Varija

nta G

M (od

nos

stan

dard

izira

nih

sred

njih

cijena

)GM GM AR

Nova

fo

rmul

a u

HI

CP-

u, po

cevs

i od

- Sijec

anj 1

997.

Sijec

anj 1

995.

Sijec

anj19

95.

- Sijec

anj 1

997.

No, oce

kuju

se da

ljnje

prom

jene u

in

deks

u

- Sijec

anj 1

999.

Sijec

anj 1

995.

- Sijec

anj 1

995.

Sijec

anj 1

998.

Sijec

anj 1

996.

-

1988

.

Ozu

jak 19

97.

GM od

ko

lovo

za 19

99.

Pro

cijen

jeni u

cina

kna

HI

CP (%

, tije

kom

12 m

jesec

i)- -0,

3 do

-0,

4

Nem

a pr

ocjen

e

-0,

1- -0,

1

- -0,

06Ne

ma pr

ocjen

e. -0,

1

Nem

a pr

ocjen

e

-0,

1

-

1997

-9-0

,5, a

on

dapo

rast

na -0,

65Ne

ma pr

ocjen

e

Nem

a pr

ocjen

e

Nova

fo

rmul

aje/

biti c

e ukl

jucen

au

CP

I- Si

jecan

j 200

0.

Odv

eljac

e199

9.,in

deks

od

sije

cnja

1995

.

Inde

ks za

1/1

99

4.- Da - In

deks

za

1/1

99

9.

- GM

od 1/2

001.

Inde

ks za

1/1

99

8.In

deks

za

1/1

99

8.- Ne In

deks

za

11

1/199

7.In

deks

za

VIII/

1999

.

Izvo

r: "Re

port

from

th

e Co

mm

ission

to

th

e Co

uncil

on

ha

rmon

izatio

n of

Co

nsum

er Pr

ice In

dice

s in

th

e Eu

rope

an Un

ion".

Ozn

ake:

A

R - od

nos

arit

met

ickih

sr

edi

na, G

M - ge

omet

rijska

sr

edin

a.

52 Broj 86/2001.

Za izracunavanje indeksa elementarnih agregata dozvoljava se upotrebaodnosa aritmetickih sredina cijena ill odnosa geometrijskih sredinacijena16. Prelaskom na harmonizirani indeks odredeni broj zemaljapoceo je koristiti geometrijsku sredinu za izracunavanje prosjecne cijenena razini elementarnog agregata, prvenstveno zbog nekih pozeljnihteoretskih svojstava koje geometrijska sredina ima u odnosu naaritmeticku.

Kao sto se moze vidjeti iz tablice, u svim zemljania u kojima je uvedenageometrijska sredina za izracunavanje indeksa elementarnih agregata,provedene analize pokazuju da se ta cinjenica odrazila na smanjivanjegodisnjeg indeksa cijena, i to od 0,1 do 0,65 posto. Niti u jednoj zemljiu kojoj je provedena analiza nije se pokazalo da je uvodenje geometrijskesredine rezultiralo povecanjem indeksa cijena. Kako su analize supokazale da je utjecaj uvodenja geometrijske sredine na ukupan indekscijena relativno mali, proizlazi da se odabirom formule za izracunavanjeindeksa elementarnih agregata ne moze znacajnije utjecati na agregatniindeks cijena.

4.3. Ponderi

Za izracunavanje harmoniziranog indeksa potrosackih cijena kaoponderi se koriste udjeli potrosnje kucanstava na pojedine proizvode uukupnoj potrosnji kucanstava.

Smjernice odreduju sljedece:

>- Referentno razdoblje za pondere za izracunavanje harmoniziranogindeksa potrosackih cijena ne smije biti udaljeno za vise od sedam

16 U pojedinim zemljama na razini elementarnih agregata koristi se i aritmeticka

sredina odnosa cijena. Medutim, metodoloski materijali indeksa potrosackih cijenaopcenito smatraju taj izbor formule za izracun indeksa najlosijim, a koristenje teformule pri izracunu harmoniziranog indeksa nije dozvoljeno.

PRTVREDNA KRETANJAI EKONOMSKA POLITIKA 53

godina od posljednjeg prosinca za koji je indeks izracunat. Iz togzahtjeva irnplicitno proizlazi da je nuzno provoditi Ankete opotrosnji kucanstava, na temelju kojih se izracunava strukturapotrosnje za pondere, svakih pet godina.

Revizija pondera mora se provoditi svake godine kako bi se osiguralanjihova pouzdanost i kako bi se sprijecilo da prornjene u indeksimaodrazavaju razlike u primijenjenim konceptima i metodama. Tajzahtjev znaci da je nuzno pratiti promjene na trzistu koje su kodnekih proizvoda relativno brze.

4.4. Agregiranje

Za agregiranje i izracun harmoniziranog indeksa potrosackih cijenakoristi se modificirana Laspeyresova formula. Naime, kod originalneLaspeyresove formule za izracunavanje indeksa cijena, referentnorazdoblje za pondere jednako je referentnom razdoblju za cijene,odnosno formula glasi:

n _~

U praksi referentno razdoblje za pondere najcesce prethodi referentnomrazdoblju za cijene. Naime, buduci se za pondere koriste podaci izAnkete o potrosnji kucanstva, da bi se rezultati provedene ankete moglikoristiti za izracun indeksa cijena, najcesce je potrebno vremenskorazdoblje od gotovo dvije godine. Kako istovremeno ne postojimetodoloski zahtjev da se indeksi moraju izracunavati s referentnimrazdobljem za cijene koje je takoder udaljeno za vise od dvije godine,tako se u praksi dogada da se referentno razdoblje za indekse ireferentno razdoblje za cijene razlikuju.

54 Bri

4.5. Promjena kvalitete

Prilikom izracunavanja indeksa potrosackih cijena jedno od pitanja nakoje statistical! nisu u potpunosti pronasli odgovarajuci odgovor jetretman novih proizvoda i promjena kvalitete postojecih proizvoda.Naime, ako se prilikom zamjene proizvoda uoci da je novi proizvod posvojim znacajkama razlicit od proizvoda koji se do tada koristio zaizracunavanje indeksa elementarnih agregata, statisticari nuzno morajuprocijeniti koliko te razlike utjecu na promjenu cijene17. Indekspotrosackih cijena morao bi pratiti samo kretanje cijena, azanemarivanje utjecaja promjene kvalitete najcesce rezultirapristranoscu indeksa cijena.

Metode koje se najcesce koriste u statistician! uredima za korekcijepromjene kvalitete, mogu se podijeliti na metode izravne i metodeposredne procjene. Posredne metode se opcenito smatraju manjepozeljnim. One se sastoje u tome da se prvo procijeni promjena cijene,a tek tada kao rezidualna velicina implicitna promjena kvalitete. Kakose u nasoj statistickoj praksi pri izracunavanju indeksa cijena u pravilune provodi prilagodba za promjenu kvalitete, u nastavku je dan pregledosnovnih metoda koje se koriste u svijetu.

Metode izravne procjene obuhvacaju sljedece:

1. Usporediva supstitucija.To je najjednostavniji slucaj. Ako se pri zamjeni proizvoda ocjeni dasu dva proizvoda po svojim karakteristikama jednaka, tada jeprocijenjena razlika u kvaliteti jednaka nuli. U izracun indeksaelementarnih agregata, cijena novog proizvoda se moze izravnoukljuciti bez opasnosti da ce to dovesti do pristranosti indeksa.

17 Promjena kvalitete predmet je poznatog Boskinovog izvjesca u kojem je analiziran

indeks potrosackih cijena SAD-a, te je upravo taj izvjestaj upozorio statisticare daako se ne provodi prilagodba za promjene u kvaliteti, moze doci do znacajneprecijenjenosti indeksa potrosackih cijena.

PRJVREDNA KRETANJAI EKONOMSKA POLITIKA 5 5

2. Promjene u velicini pakiranja.Ponekad se neki proizvodi prodaju u pakiranjirna razlicitih velicina,a pridruzene cijene ne odgovaraju u potpunosti kolicinama. Tada semora procijeniti razlika u kvaliteti izmedu razlicitih velicinapakiranja. Tehnika procjene razlike u kvaliteti sastoji se upreracunavanju odnosa cijena starog i novog proizvoda na temeljuodnosa kolicina. Tako procijenjena kvaliteta ne mora nuznoodrazavati i stavove potrosaca o razlici u kvaliteti izmedu proizvodarazlicitih pakiranja.

3. Troskovi dodatnih opcija.Kod nekih proizvoda razlika u kvaliteti proizlazi iz ukljucivanja nekekarakteristike proizvoda koja se ranije mogla nabaviti na zahtjevkupca u standardni paket opreme. Klasicni primjer takve promjenekvalitete su opcije koje postaju sastavni dio novih serija automobila.Razlika u kvaliteti tada se moze procijeniti pomocu troska nabavedodatne opcije u referentnom razdoblju za cijene. Ako te opcije nisubile raspolozive u referentnom razdoblju za cijene, njihovavrijednost se mora imputirati i to:^ retrapolacijom na temelju kretanja cijena nekih drugih slicnih

proizvoda cije su cijene raspolozive, ili

Broj 86 / 2001.

5. Hedonisticke regresije.U mnogim statistickim uredima u posljednjih nekoliko godinaprovode se pilot studije u kojima se nastoji procijeniti mogucnostupotrebe hedonistickih regresija u procjeni promjene kvalitetepojedinih proizvoda. No, iako je literatura brojna, vecina statistickihureda18 jos uvijek primjenjuje druge metode za procjenu promjenakvalitete, a hedonisticke regresije su samo pomocni instrument zaocjenu uspjesnosti prirnjene postojecih metoda.

Hedonisticka regresija pociva na statistickoj procjeni potrosacevogvrednovanja razlicitih karakteristika proizvoda, pomocu podatakao trzisnim cijenama proizvoda s razlicitim kombinacijamaodredenih karakteristika. Pri zamjeni proizvoda, koeficijenti uregresijskoj jednadzbi uz razlikovne karakteristike proizvoda koristese za procjenu promjene cijene. Prakticna upotreba hedonistickihregresija zahtijeva:

& dovoljno vremena za razvoj i kontinuirano ocjenjivanje modelapri svakoj zamjeni proizvoda,

^ dostupnost detaljnih pouzdanih podataka o karakteristikamaproizvoda,

^ odgovarajucu organizaciju prikupljanja i obrade podataka.

Posredne metode procjene promjene kvalitete obuhvacaju:

1. PovezivanjeIako se vrlo cesto kritizira upotreba ove metode kao neadekvatne,ipak se u praksi vrlo cesto koristi kada ne postoji razdobljepreklapanja. Razlikuje se nekoliko podvrsta ove metode:

18 Osim finskog statistickog ureda koji tu metodu primjenjuje kod rabljenih i novih

automobila, cijena stanova i renti, placa i troskova zaposljavanja, kao i kod nekihtrajnih dobara.

PRIVREDNA KRETANJAI EKONOMSKA POLITIKA 57

Povezivanje zamjensldh proizvoda uz imputiranje preklapanja.Imputiranje preklapanja se moze izvesti retrapoliranjem cijenenovog proizvoda na temelju kretanja cijena drugih proizvodaistog elementarnog agregata koje su dostupne u oba razdoblja.

* Povezivanje zamjenskih proizvoda uz pretpostavku da nemapromjene cijena. U ovom slucaju se ukupna razlika u cijeniizmedu dva proizvoda pripisuje promjeni kvalitete. Eurostatizricito zabranjuje primjenu ove tehnike pri izracunavanjuharmoniziranog indeksa potrosackih cijena, jer rezultirapristranoscu indeksa cijena na nize, posebno u razdobljimavisoke inflacije.

& Povezivanje zamjenskih proizvoda uz pretpostavku jednakekvalitete. U ovom slucaju se ukupna razlika pripisuje promjenicijene, te je metoda- zapravo jednaka metodi usporedivesupstitucije.

Povezivanje zamjenskih proizvoda uz pretpostavku da odredenipostotak promjene cijene predstavlja promjenu kvalitete. Ovajpristup koristi njemacki statisticki ured u slucajevima kada jenovi proizvod skuplji od postojeceg. Ako ne postoji adekvatnainformacija o promjeni kvalitete, dozvoljava se subjektivnaprocjena promjene kvalitete koja ne smije prelaziti 50 postorazlike u cijeni.

2. Imputiranje pomocu srednje vrijednosti usporedivih proizvoda.Ova metoda se vrlo malo razlikuje od metode povezivanjazamjenskih proizvoda uz imputiranje preldapanja. Osnovna razlikaje u tome sto se za imputiranje cijene ne koriste svi proizvodi istogelementarnog agregata, vec samo oni za koje se ocjenjuje da suusporedivi ili oni za koje je procjena promjene kvalitete provedenena temelju neke izravne metode.

Ovaj pristup se koristi pri izracunavanju indeksa potrosackih cijenaSjedinjenih Americkih Drzava i to za automobile od 1989. godine,a za vecinu ostalih neprehrambenih proizvoda od 1992. godine.

Cjg Broj 86 / 2001.

Kao poseban oblik ove metode, moze se izdvojiti i procjenapromjene kvalitete pomocu komplementarnih proizvoda. Naime,poboljsanje kvalitete nekog proizvoda moze dovesti do smanjenjeupotrebe komplementarnih proizvoda, te se procjena kvalitete mozekvantificirati pomocu tako nastalih prosjecnih usteda za potrosace19.Alternativno, umjesto indeksa elementarnih agregata, moze sekonstruirati podindeks koji obuhvaca komplementarne proizvode ina temelju tako konstruiranih podindeksa izracunavati ukupanindeks potrosackih cijena.

3. Preklapanje.Ova tehnika se moze primijeniti samo ako su pri zamjeni proizvodacijene oba proizvoda snimljene u istom razdoblju. lako su urazdoblju preklapanja prikupljene cijene oba proizvoda, taj podataknije dovoljan za odredivanje razlike u kvaliteti. No, sama tehnika jeu raznim statistician! uredima vrlo popularna, jer ipak pruzastatisticarima siri skup podataka, nego u slucajevima imputiranjapreklapanja.

U razdoblju izmedu sijecnja i travnja 1997. godine prikupljani su podaciod statistickih ureda zemalja clanica Europske unije o pet proizvoda kojise relativno jednostavno specificiraju, na trzistu se razlicito ponasaju ikoji su sastavni dio svih harmoniziranih indeksa (muske kosulje,naslonjaci, CD player, hladnjaci i deterdzenti za pranje), s ciljem da seutvrde nacini procjene promjene kvalitete. Rezultati su pokazali da suzemlje clanice koristile metode koje se mogu Idasificirati u sljedece trikategorije:> Povezivanje.> Pretpostavka jednake kvalitete.

19 Na primjer, ako se poboljsanom karakteristikom nekog automobila smatra,

ceteris paribus, smanjena potrosnja goriva, tada se razlika u kvaliteti mozeprocijeniti usporedivanjem ukupnog troska goriva starog i novog modela zaprosjecno prijedene kilometre.

PRIVREDNA KRETANJAI EKONOMSKA POLITIKA 5 9

> Ostale tehnike: ocjene strucnjaka, hedonisticke regresije,preklapanje, troskovi dodatnih opcija, troskovi proizvodnje illimputiranje.

U nedostatku drugih opcija, Eurostat preporucuje koristenjepretpostavke jednake kvalitete. Kako se Europska centralna banka vodinacelom opreznosti, to se preporuke za procjenu promjene u kvalitetikrecu u pravcu "bolje je precijeniti stopu inflacije, nego podcijeniti".Stoga je, u nedostatku drugih metoda za procjenu kvalitete u izracunharmoniziranog indeksa potrosackih cijena kao nulta metodapostavljena pretpostavka jednake kvalitete, pri cemu se cjelokupnarazlika u cijeni izmedu dva proizvoda uzirna u obzir prilikomizracunavanja indeksa.

Pri izracunavanju harmoniziranog indeksa potrosackih cijena odzemalja clanica zahtijeva se da izbjegavaju automatsko povezivanjeprilikom korekcija za promjenu kvalitete jer je taj postupak istovjetanpretpostavci da je ukupna razlika u cijeni izmedu dva proizvoda jednakarazlici u kvaliteti. Posljedica takvog pristupa je arbitrarno smanjivanjezabiljezene stope inflacije.

4.6. Objavljivanje i upotreba podataka

Zemlje clanice dostavljaju Eurostatu i originalne pondere za podindeksei izvjestavaju o svim eventualnim promjenama pondera. Tako dobivenipodaci koriste se za izracunavanje indeksa potrosackih cijena monetarneunije20, europskog indeks potrosackih cijeAk i indeks potrosackihcijena europske ekonomskog podrucja22. Indeks potrosackih cijenamonetarne unije (MUICP) je ponderirani prosjek harmoniziranih

20 Monetary Union Index of Consumer Prices, MUICP.

21 European Index of Consumer Prices, ECIP.

22 European Economic Area Index of Consumer Prices, EEAICP.

Broj 86/2001.

indeksa, i upravo na temelju tog indeksa prati se stabilnost cijena u zonieura. Europski indeks potrosackih cijena (EICP) vagana je aritmetickasredina harmoniziranih indeksa svih petnaest zemalja clanica Europskeunije, a indeks potrosackih cijena europskog ekonomskog podrucja(EEAICP) pored zemalja clanica obuhvaca i Norvesku i Island.

Podaci o hamoniziranom indeksu potrosackih cijena koje objavljujeEurostat mogu se naci u obliku:

> mjesecnog indeksa;> mjesecne stope promjene;> godisnje stope promjene;> prosjecnog godisnjeg indeks; i> prosjecne godisnje stope promjene.

5. UMJESTO ZAKLJUCKA: IMPLIKACIJE HARMONIZACIJEINDEKSA POTROSACKIH CIJENA ZAREPUBLIKU HRVATSKU

Harmonizirani indeks potrosackih cijena rezultat je dugotrajnog naporazemalja clanica Europske unije na izradi jedinstvene mjere promjenekretanja cijena u tim zemljama. Obuhvat cijena koje se prate u okviruharmoniziranog indeksa, obicno je siri nego kod nacionalnih indeksapotrosackih cijena jer ukljucuje i one proizvode cija se cijena ne utvrdujetrzisnim djelovanjem, ali su izdaci na te proizvode uobicajeni izdacikucanstava. Buduci Republika Hrvatska nastoji postati clanicomEuropske unije, nuzno je da se na vrijeme pripremi i za prihvacanjemetodologije i izradu harmoniziranog indeksa potrosackih cijena. Pritome treba naglasiti dvije vazne cinjenice:

> metodologija harmoniziranog indeksa potrosackih cijena jos uvijeknije konacna, te clanice Europske unije jos uvijek doraduju nekeaspekte metodologije, i

>- unatoc tome sto publiciraju harmonizirane indekse, zenilje clanicenisu napustile objavljivanje nacionalnih indeksa.

PRIVREDNA KRETANJAI EKONOMSKA POLITIKA

Statisticki uredi zemalja kandidata za clanstvo u Europskoj uniji morajubiti svjesni cinjenice da prije samog pristupanja Uniji moraju pokazatispremnost za implementiranje metodologije harmoniziranog indeksa,jer je izrada harmoniziranog indeksa cijena zakonska obveza svihzemalja clanica. Naime, zemlje koje trenutno imaju status kandidata zaclanstvo, vec su prosle fazu u kojoj se na temelju detaljnog upitnikatestirala mogucnost izra.de harmoniziranog indeksa. Pitanja na temeljukojih se navedena spremnost ocjenjuje sastoje se od tehnickeopremljenosti, preko slobodnih ljudskih i tehnickih resursa, dopotencijalnih troskova, ali i mogucnosti izrade harmoniziranog indeksau odredenim vremenskim rokovima koje zahtijeva Eurostat.

Imajuci u vidu namjeru Republike Hrvatske da s vremenom postanepunopravni clan Europske unije, na vrijeme treba uzeti u obzir i mogucezahtjeve za izradom harmoniziranog indeksa potrosackih cijena.Trenutno se u Drzavnom zavodu za statistiku objavljuju dva indeksacijena koji su na odredeni nacin po svojim osnovnim metodoloskimznacajkama bliski metodologiji indeksa potrosackih cijena - indekscijena na malo i indeks troskova zivota. Najboljom mjerom inflacije uRepublici Hrvatskoj korisnici smatraju indeks cijena na malo, tenjegovo kretanje usporeduju s mjerama inflacije (najcesce indekspotrosackih cijena! koje se koriste u drugim zemljama, iako postojeodredene metodoloske razlike. Metodoloske razlike mogu rezultiratirazlicitirn stopama inflacije, te je potrebno na vrijeme ukazati na takvumogucnost, koja je prisutna i u drugim zemljama.

Kako se postupno priblizava trenutak u kojem ce Republika Hrvatskapostati zemlja kandidat za clanstvo u Europskoj uniji, tako ce sepojavljivati sve vise elemenata hrvatskog sustava koji ce se morati naneki nacin uskladiti sa zahtjevima Europske unije. Pitanjeharmoniziranog indeksa cijena samo je jedan segment tog cjelokupnogprocesa.

Broj 867 2001.

LITERATURA

Commission of the European Communities, "Report from the Commissionto the Council on Harmonization of Consumer Price Indices in theEuropean Union", Brussels, 21.11.2000, COM(2000)742final,http://europa.eu.int/eur-lex/en/com/rpt/2000/com2000_0742en01.pdf

Diewert, Erwin: "The Consumer Price Index and Index Number Purpose",rujan 1999.,http://www.unece.0rg/stats/documents/ces/ac.49/l 999/crp. 1 .e.pdf

Economic Commission for Europe: "National Practices in QualityAdjustments for Specific Items", studeni 1997.,http://www.unece.org/stats/documents/! 997/1 l/ac.49/5.e.pdf

"Europski sustav nacionalnih racuna - ESA 1995", Zagreb: Drzavni zavodza statistiku Republike Hrvatske, 1998.

Eurostat, "Compendium of HICP reference documents", sijecanj 1999.

Greenlees, John S.: "Consumer Price Indexes: Methods for Quality andVariety Change", listopad 1999.,http://www.unece.org/stats/documents/ces/ac.49/! 999/11 .e.pdf

Hyrkko, Jarmo, Arja Kinnunen i Yrjo Vartia: Implementation of the hedonicmethods in Statistics Finland,http://www.unece.org/stats/documents/ces/ac.49/! 999/12.e.pdf

ILO: "Revision of the ILO manual on CPI, Chapter 3: Index numbers",2001., http://www.ilo.org/public/english/bureau/stat/download/ch3.pdf

Turvey, Ralph: "Consumer Price Index Methodology", 2000.,http://www.turvey.demon.co.uk/

PRJVREDNA KRETANJA I EKONOMSKA POLITIKA

SUMMARY

Publishing of harmonized indices of consumer prices started in theEuropean Union four years ago. The methodology of these indices isspecifically designed to ascertain the most comparable measure of inflationwithin the Member States. An additional impulse for defining a uniquemeasure of inflation in the European Union has come from the EuropeanCentral Bank, acting as a monetary authority of the Union. The reason forthis action was the fact that only harmonized index of consumer pricescould establish a meaningful indicator for monitoring inflation rates in theMember States. Therefore, these indices provide necessary information forconducting monetary policy within EU.

Statistical offices of the Candidate Countries must be aware of the fact thatduring the pre-accession stage they are required to provide evidence thatthey are able to implement the methodology of the harmonized index,because the production of harmonized index is a legal obligation of allMember States.

As the time when Croatia will become a Candidate Country slowlyapproaches, increasing number of requirements for harmonization with theEuropean Union legal system will appear. The harmonization of consumerprice index is only a part of the whole process of integration.