Autocad_2010

Zagreb Ak. god. 2010/2011

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA

ZAVOD ZA ELEKTROSTROJARSTVOI AUTOMATIZACIJU

AUTOCAD

dr.sc. Damir Suminadoc.dr.sc. Nikola Švigir

Laboratorij i vještine

2

Uvod

� Informacije:� na stranicama predmeta: www.fer.hr/predmet/autocad

� Ferko

� Izvođači:

doc.dr.sc. Nikola Švigir ([email protected])

dr.sc. Damir Sumina ([email protected])

dr.sc. Igor Erceg ([email protected])

Šandor Ileš, dipl.ing. ([email protected])

Mladen Šverko, mag.ing. ([email protected])

� 3 ciklusa vježbi, sve vježbe se izvode u programu Autodesk 3D Map 2007:� 1 ciklus: crtanje ortogonalne projekcije predmeta

� 2 ciklus: crtanje izometrije predmeta

� 3 ciklus: 3D crtanje mobitela

3

Uvod

� Uvjeti za položen ispit:� Prisustvo svim vježbama

� Prvi, drugi i treći ciklus: nacrtati i postaviti vlastiti crtež na Ferko u .pdf i .dwg formatu obvezno do zadanog roka

� Sva tri crteža moraju biti pozitivno ocijenjena

� Pitanja u vezi vježbi

(obavezno navesti datum odrađivanja vježbe, vrijeme,

prostoriju)

[email protected], [email protected], [email protected], [email protected]

4

Uvod

� Svaki student s mail adresom [email protected] ima mogućnost preuzimanja studentske verzije programa Autodesk 3D Map na stranicama Autodeska ili trial verzije

� Literatura:

Švigir, Sumina, Padovan: Tehničko crtanje uporabom CAD programa (dostupno u skriptarnici FER-a)

5

Cilj predavanja

� Što sve treba znati prije početka crtanja?� Upoznavanje s tehničkim normama� Ortogonalna projekcija� Kotiranje� Presjeci � Šrafura

� Zadaci na vježbama

6

Tehnički crteži

� U industrijskoj proizvodnji, gdje se predmeti najčešće proizvode serijski, potreban je crtež ili nacrt prema kojem se izrađuju pojedini predmeti

� Jezik crteža je međunarodan, tako da postoje međunarodni propisi u skladu s kojima se izrađuju crteži koji se mogu čitati i shvatiti u svim dijelovima svijeta

� Zbog toga tehnički crtež nije slobodno crtanje, ono je temeljeno na pravilima nacrtne geometrije tako da se prostornosti predmeta prikazuju u ravnini crteža

7

Redoslijed izrade predmeta

� Zamisao

� Skica

� Crtež

� Izrada predmeta

� Početak svega je zamisao konstruktora, koji će svoju predodžbu predmeta prenijeti na papir, skicirati.

� Prema toj skici crtač će izraditi crtež, a radnik za strojem mora znati pročitati taj crtež i obaviti izradu predmeta

8

Tehnički propisi izrade tehničkih crteža

� Propisi kojima se određuje izrada tehničkih crteža obuhvaćeni su različitim normama:

� ISO

� DIN

� ANSI

� IEC

9

Formati crteža

� Tehnički crteži se izrađuju u normama propisanim veličinama (format A)

� Osobine formata A su dane na slici

X

X

Y

2XY =

A4 A3 A2 A1 A0

A0=X*Y=0,841*1.189=1 m 2

10

Formati crteža (2)

� Omjer stranica je

� Površina osnovnog formata A0 je

� Iz većeg formata se prelazi u manji prepolavljanjem dulje stranice

� Omjer površina susjednih formata je 1:2

2:1

21m

297*210A4

420*297A3

594*420A2

841*594A1

1189*841A0

VELIČINA FORMATA (mm)OZNAKA FORMATA

297*210A4

420*297A3

594*420A2

841*594A1

1189*841A0

VELIČINA FORMATA (mm)OZNAKA FORMATA

11

Okvir crteža

� Okvir crteža ograničava prostor za crtanje i mora biti izvučen neprekinutom crtom najmanje širine 0.5mm,

� Minimalna širina margine za uvez treba biti 20mm, a minimalna

visina 297mm

25 a

a

1020A0, A1

510A2, A3,

A4

MINIMALNONORMALNO

OKVIR CRTEŽA (mm)

FORMAT

12

Sustav referentne mreže

� Sustav referentne mreže može biti ucrtan radi lakšeg pronalaženja detalja, unošenja izmjena i slično.

� Slova i brojke se pišu uspravno

1 2 3 4 5 6 7 8 9

1 2 3 4 5 6 7 8 9

A

B

C

D

E

F

A

B

C

D

E

F

13

Zaglavlje i sastavnica

� Svaki tehnički crtež mora imati zaglavlje koje služi za upisivanje osnovnih podataka potrebnih za identifikaciju i upotrebljavanje crteža

� Zaglavlje je uokvireni prostor u donjem desnom kutu crteža

� Studenti sa stranice predmeta pruzimaju ISO zaglavlje s okvirom crteža i ispunjavaju ga vlastitim podacima

ZAGLAVLJE

SASTAVNICA

A3

ZAGLAVLJE

A4

14

Zaglavlje

� Osnovni podaci koje mora sadržavati zaglavlje su:

� Naziv crteža� Mjerilo, po potrebi� Broj crteža ili slično� Naziv tvrtke u kojoj je nacrt izrađen� Imena i potpise osoba odgovornih za crtež

15

Sastavnica

� Sastavnica je dio crteža, crta se obično iznad zaglavlja, ali se može crtati odvojeno u posebnom crtežu.

� U sastavnicu se upisuju svi oni podaci koji su potrebni za ispravnu uporabu crteža, a nisu navedeni u zaglavlju

� Primjer:

POZ. NAZIV DIJELA KOM. MATERIJAL MJERE OPASKA

1

2

3

16

Mjerila

� Crtežima se prikazuju predmeti različitih veličina.� Predmeti se u tehničkim crtežima prikazuju u prirodnoj veličini 1:1.� Veće predmete crtamo umanjeno, a manje uvećano.� Sitni predmeti (predmeti malih dimenzija) ponekad se moraju

zornije prikazati, mjerilo se uvećava.� Bez obzira na to crta li se predmet u prirodnoj veličini povećano ili

smanjeno, u crtež se uvijek unose stvarne mjere (kote) predmeta.� Normom ( ISO 545512,79 ) propisana mjerila prikazana su u tablici

100:1 ITD..50:120:1

10:15:12:1POVEĆANJE

1:1000 ITD..1:5001:200

1:1001:501:20

1:101:51:2

SMANJIVANJE

1:1PRIRODNA VELIČINA

� Mjerilo se označava u određenom polju zaglavlja

� Riječju ˝mjerilo˝ ili skraćeno ˝m˝ ili samo brojevima

� Npr: mjerilo 1:1 ili m 1:1

17

Crte, vrste i dimenzije

� Predmeti u tehničkim crtežima crtaju se crtama različitih vrsta i širina.

� Normama su propisane ove vrste crta:

. . . . . .

MAX 12 MAX 4

5 1

. . . . . . . . . .

5-7 1.5-2

a

b

c

d

e

f

ŠIROKA CRTA

USKA CRTA

ISPREKIDANA CRTA

ŠIROKA CRTA-TOČKA

USKA CRTA-TOČKA

CRTA SLOBODNOMRUKOM

18

Crte, vrste i dimenzije (2)

� Širokom crtom crtaju se vidljivi bridovi i konture objekta ili predmeta

� Uskom crtom crtaju se sporedni ili pomoćni dijelovi crteža, kotne ili pomoćne kotne crte, šrafure, pokazne crte i sl.

� Isprekidanom crtom prikazuju se nevidljivi bridovi ili zaklonjeni bridovi

� Široka crta-točka prikazuje tok zamišljenog presjeka� Uska točka-crta prikazuju se simetrale predmeta, središnjice� Crta slobodnim rukom primjenjuje se za prikazivanje crte

djelomičnih ili skraćenih pogleda i presjeka

19

Tehničko pismo

� Svi natpisi, oznake i brojevi u tehničkim crtežima pišu se tehničkim pismom koje je propisano normom

� Tehničko pismo može biti:� Uspravno� Koso ( nagib 75°)

� Znakovi tehničkog pisma su potpuno određeni svojom nazivnom visinom h

� Tehničko pismo može biti:� Normalno� Usko� Široko

20

Pravokutna ili ortogonalna projekcija

� Projekcija je prikaz predmeta na jednu ravninu.� Projekcijom se predočava oblik predmeta.� Ortogonalna projekcija najbolje zadovoljava zahtjeve prakse:

� paralelnost i jednakost bridova u prostoru i projekciji� jednakost kuteva u prostoru i projekciji

� Osnovna pravila ortogonalne projekcije:� predmet se nalazi između ravnine crtanja i crtača� zrake projiciranja su okomite na ravninu crtanja� u projekciji se crta samo onaj dio predmeta koji se vidi u smjeru

gledanja

21


22


23


24

Kotiranje

� Na tehničkim crtežima mjere predmeta označuju se kotama.� Mjere predmeta upisuju se u mm.� Ako se odstupa od mjere predmeta u mm, treba posebno označiti

jedinicu mjere.� Kota je prikazana na slici:

1 D

O 2

mm

55,1

MJERNICA (KOTNA CRTA)

POMOĆNE MJERNE CRTE(POMOĆNA KOTNA CRTA)

25

Presjeci

� Presjekom se predočuje unutrašnji izgled šupljih predmeta.� Presjek je zamišljeni postupak sječenja ravninama.� Presječna ravnina može biti:

� Ravna� Lomljena� Više paralelnih ravnina

26

Presjeci (2)

� Presjek po opsegu može biti:a) Puni, ako se cijeli predmet siječe na dvije poloviceb) Polovičan, ako se siječe 1/4 predmetac) Djelomičan, ako se siječe manji dio predmetad) Zakrenut, ako se siječe poprečno, a crta se zakrenut za 90º

a b c d

27

Šrafura

� Predmet u presjeku se označava šrafurom, koja se crta uskim crtama.

� Nagib crta šrafure je 45°prema osnovnom bridu predmeta ili središnjici.

� Ako su stijene predmeta nagnute pod kutem 45°ili blizu tog kuta, iznimno se primjenjuje i nagib od 30 °ili 60 °.

28

Autocad projekti ZESA

Projekt upravljanja trafostanicama i dizel agregatima u tvtki Vetropack

29


Projekt nove sistem sale za tvrtku FINA

30


Projekt modernizacije valjačke pruge za izradu aluminijske žice u tvrtki Aluminij Mostar

31


Projekt kompresorskog postrojenja za tvrtku INA u Molvama

32

Autodesk 3D Map� Osim funkcija Autocad-a, Autodesk 3D Map uključuje programsku

potporu za obradu prostornih karata i geodeziju

� Autocad je najpoznatiji CAD produkt (Computer Aided Design) za projektiranje potpomognuto računalom, tvrtke Autodesk koja nudi preko 80 specijaliziranih softverskih alata i pomagala za različita ekspertna područja (strojogradnja, elektrotehnika, elektronika, građevinarstvo, arhitektura, kartografija, geodezija, vatrozaštita itd).

� Osnovni produkt Autocad je sofisticirani projektantski alat univerzalne namjene

� Autocad podržava dvodimenzionalno projektiranje ili trodimenzionalno modeliranje kompleksnih objekata koji se u "modelnom prostoru" (model space) mogu proizvoljno zumirati, naginjati, okretati, prikazivati u projekcijama, pogledima i presjecima iz svih smjerova, sa perspektivnim efektom ili bez njega, proizvoljno osvjetljavati i renderirati, tako da 3D-prikaz imitira fotografiju virtualnog objekta koji postoji samo u memoriji računala.

33

Autodesk 3D Map� Autocad karakterizira sofisticirani sustav mjerila i visoka preciznost koja

može ići i ispod milimikrona i automatski kalkuliran sustav dimenzioniranja (kotiranja) izmjera koji zadovoljava i najstrožije tehničke standarde.

� Uz izvjesne uvjete, kotiranje je asocijativno, tj. automatski slijedi izmjene geometrije obrađivanog modela.

� Radni prostor Autocad-a čini prostor za 3D modeliranje i proizvoljan broj radnih listova (layout) koji se mogu koristiti u režimu 'Papir' i režimu 'Model' . U režimu 'Model' na radnim listovima mogu se otvarati projekcije i pogledi ( 'viewport' ) na trodimenzionalni model kreiran u prostoru za modeliranje.

� U režimu 'Papir' , radni listovi nemaju nikakve korelacije sa trodimenzionalnim modelom, i u tom se režimu viewport-i (ako su uopće kreirani) ne mogu aktivirati. Modelni i papirni prostor se u načelu koriste odvojeno, odnosno ne organiziraju se na istom radnom listu.

34

Prva vježba

� Ortogonalna projekcija : na temelju izometrije nacrtati ortogonalnu projekciju predmeta

35

Druga vježba

� 3D crtanje istog predmeta iz vježbe 1

36

Treća vježba

� 3D crtanje mobitela

Autocad_2010

Documents

Transcript of Autocad_2010