ANTUN GIRON - Semantic Scholar€¦ · ANTUN GIRON. DVA ZAPISNIKA OSNIVAČKIH SASTANAKA OKRUŽNOG...

ANTUN G IRON

DVA ZAPISNIKA OSNIVAČKIH SASTANAKA OKRUŽNOG NOO a ZA RIJEKU SREDINOM 1944. GODINE

I

K ra jem 1943. i poče tk o m 1944. god. P a rtijsk o ru k o vodstvo K PH za I s t ru našlo se p re d te šk im zad a tk o m sređ iv an ja i u čv ršć iv an ja o rg an izac ija K PH , obnove p a rtiz a n sk ih jed in ica , obnove ra d a a n tifa š is tičk ih o rg an izac ija i NOO-a. N aim e, n ak o n o m aso v ljen ja u ru jn u 1943. god. NOP u I s t r i p re trp io je težak u d a ra c u ofenzivi n jem ačk ih snaga poče tk o m lis to p ad a 1943. godine.1

1 O vojno-političkim prilikam a u Is tri nakon listopadske ofenzive 1943. god. postoji velik broj radova. M eđutim, samo u neznatnom bro ju radova tre tira ju se događaji u sjeveroistočnom dijelu Istre. Zato ću navesti samo one radove koji su svojim sadržajem vezani uz problem atiku koju tre tira ju objavljeni dokumenti. To su: Is tra i Slovensko prim orje, Beograd 1952; Vinko A n t i ć , Uključivanje Istre u NOP H rvatske i priključenje domovini, Priključenje Istre Jugoslaviji, Rijeka 1968; Vinko A n t i ć , Sušak-Rijeka i okolica u narodnooslobodilačkoj borbi, Rijeka—Zbornik, Zagreb 1953; Radule B u t o r o v i ć , Sušak i R ijeka u NOB, Rijeka 1975; Danilo R i b a r i ć , Borbeni put 43. istarske divizije, Zagreb 1969; Miroslav S t e p a n č i ć , Nemačka ofenziva »Prolom oblaka«, V ojnoistorijski glasnik 5, Beograd 1965; Savo V u k e l i ć , H iljade boraca Istre, Pazinski m em orijal 6, Pazin 1977; Dražen V l a h o v , Okružni narodnooslobodilački odbor za Buzet, Buzetski zbornik 1, Pula 1976; Dražen V l a h o v , Okružni NOO za Pazin (1944—1945), Pazinski m em orijal 6, Pazin 1977; Dražen V l a h o v , Tri izvještaja iz Istre — jesen 1943, Vjesnik h istorijskih arhiva u Rijeci i Pazinu XX, Rijeka 1977; H erm an B u r š i ć , Razvoj narodne vlasti u južnoj Is tri od 1944— 1945, Pazinski m em orijal6, Pazin 1977; Mario M i k o l i ć , K om unistička p a rtija Jugoslavije i Komunistička p artija Italije u odnosu na NOP u Istri, Časopis za suvrem enu povijest 11, Zagreb 1975; M ario M i k o l i ć , Neka p itan ja iz odnosa ZAVNOH-a prem a Istri (rujam 1943 — svibanj 1944), Jadranski zbornik IX, Rijeka 1975; Mario M i k o l i ć , Oslobođenje Istre 1945. godine, Krčki zbornik 7, Krk 1976; Mario M i k o l i ć , Partijska savjetovanja u Is tri u prosincu 1943, Buzetski zbornik 1, Pula 1976; Mario M ik o l ić, NOP Istre (Jesen 1943 — jesen 1944. godine), Pazinski m em orija 6, Pazin 1977; d r Oleg M a n d i ć , Utisci delegata ZAVNOH-a s pu ta po Istri početkom 1944. godine, Pazinski m em orijal 6, Pazin 1977; Petar S t r č i ć , Zapisnici sjednica Okružnog narodnooslobodilačkog odbora za H rvatsko prim orje 1943— —1945. godine, Rijeka 1975; Antun G i r o n , H rvatsko prim orje, Gorski kotar i

7

http://library.foi.hr

To je razlog što je izosta la te r ito r ija ln a p o d je la I s tre n a p e t ok ruga, k o ju je treb a lo p ro v esti n ak o n o sn iv an ja P o k ra jin sk o g NOO-a za I s tru .2 U n o v o n asta loj s itu ac iji P a rtijsk o ruk o v o d stv o K PH za I s t r u n a s to ja lo je p ro v esti takvu o rgan izac iju k o ja b i o sig u ra la jed in s tv en o ru k o v o đ en je p a r tijsk im , a n tifa š ističk im o rgan izac ijam a i NOO-ima. S red inom s tu d en o g 1943. god. p ro c ije n jen o je da b i s obzirom n a p rilik e i kad ro v e te r ito r ij I s tre b ilo m oguće p o d ije liti n a tr i ok ruga.3 M eđutim , ovakva p o d je la I s tre p ro v ed en a je tek poče tk o m 1944. god., k ad a su već d je lovali O blasn i k o m ite t K PH za I s t ru i H rv a tsk o p rim o rje , O blasni k o m ite t SK O J-a za I s t ru i H rv a tsk o p r im o rje i k a d a je b io osnovan O blasn i NOO za I s tru . O blast I s t r a ta d a je p o d ije ljen a n a okruge: B uzet, Pazin i Pulu , s tim da su o b la sn a ru k o v o d stv a b ila n ad ležna i za o k ru žn a ru k o v o d stv a u H rv a tsk o m p rim o rju . T akva p o d je la zadržala se do o sn ivan ja O kružnog NOO-a za R ijek u poče tk o m lip n ja 1944. godine.

D atac ija n a s ta n k a p o jed in ih o k ru žn ih NOO-a n a p o d ru č ju I s tre jo š uv ijek je p re d m e t ra sp ra v a h is to rič a ra . T ako je n p r. sp o rn o v rijem e osn ivan ja ONOO-a B uzet, a o sn ivan je ONOO-a R ijek a pog rešno je d a tiran o .4 š to se tiče o sn iv an ja ONOO-a B uzet, uze t ću kao to čan navod D ražena V lahova, j e r ga, po m om m išljen ju , M ario M ikolić n ije u sp io opovrgnu ti.5 P rem a tom e, ONOO B uzet (ONOO za o k ru g I) osnovan je k ra je m 1943, a ob n o v ljen je po-

Is tra od kapitulacije do oslobođenja, Dometi, br. 8-9-10, Rijeka 1976; Vinko A n t i ć , »Glas Istre« 1943—1945. Građa za povijest narodnooslobodilačke borbe u Istri, Vjesnik H istorijskog arhiva u Rijeci, VI—VII, 1963, V III—IX, 1964, i Vjesnik h isto rijskog arhiva u Rijeci i Pazinu XI—X II, 1967.

2 U izvještaju rukovodstva SKOJ-a za Is tru od 27. ru jna 1943. stoji da Pokrajinski NOO za Is tru im a pet Okruga i to: I okrug Kastav (kotarevi Kastav, Klana, Lovran), II okrug Kras (kotarevi Lanišće, Buzet, Boljun), I I I okrug Pazin (kotarevi Pazin, Labin), IV okrug Poreč (kotarevi Poreč, Buje, Motovun), V okrug Pula (kotarevi Pula, Rovinj, Barban), film u Muzeju narodne revolucije — Rijeka. Usporedi: D. V l a h o v , Okružni NOO za Pazin, n. dj., s tr . 173; D. V l a h o v , Okružni narodnooslobodilački odbor za Buzet, n. dj., str. 52; D. V l a h o v , Tri izvještaja iz Istre, n. dj., Str. 50.

3 D. V l a h o v , Okružni narodnooslobodilački odbor za Buzet, n. dj., str. 50; D. V l a h o v , Okružni NOO za Pazin, n. dj., s tr . 221; M. M i k o l i ć , NOP Istre, n. dj., str. 100—101; V. A n t i ć , U ključivanje Is tre u NOP H rvatske, n. dj., str. 93.

4 Vinko A n t i ć kao datum osnivanja ONOO-a Rijeka navodi 1. lipanj 1944. godine. V. A n t i ć , Sušak—Rijeka i okolica, n. dj., s tr. 370. Is ti au tor kao vrijem e nastanka ONOO-a Rijeka navodi srpanj 1944. godine. Vidi: V. A n t i ć , Uključivanje Istre u NOP Hrvatske, n. dj., s tr. 93. R. Bu t o r o v i ć ne precizira datum osnivanja ONOO-a Rijeka, ali navodi da je nastao nakon konstitu iran ja OK KPH Rijeka u srpnju 1944. godine. Vidi: R. B u t o r o v i ć , Sušak i Rijeka u NOB, n. dj., str. 390—391.

5 M. M i k o l i ć je možda uspio osporiti m ogućnost održavanja sastanka Oblasnog NOO-a za Is tru 6. siječnja 1944, ali n ije uspio osporiti postojanje ONOO-a za okrug I k rajem 1943. godine. Da li je ONOO za okrug I dobio naziv ONOO za Buzet početkom ili krajem siječn ja 1944. god., u ovom slučaju nije bitno. Nadalje, M. M i k o l i ć je, ne poznavajući dovoljno prilike u H rvatskom prim orju, izveo pogrešan zaključak da je osnivanjem Oblasnog NOO-a za Is tru izvršeno definitivno razgraničenje između Okruga H rvatsko p rim orje i Oblasti Istra . Naime,12. veljače 1944. ONOO za H rvatsko prim orje dostavlja izvještaj (zapisnik sastanka od 10. veljače 1944) Oblasnom NOO-u za Is tru i H rvatsko prim orje, H istorijski arhiv — Pazin (u daljem tekstu HAP), fond Oblasnog NOO-a za Istru , kut. 1/72; Oblasni kom itet KPH za Is tru i H rvatsko prim orje djeluje do travn ja 1944. god., Centar za h istoriju radničkog pokreta i NOR Istre, H rvatskog p rim orja i Gorskog kotara — Rijeka, film XLIII/352.

8


če tkom 1944. godine. N jegova se nad ležn o st p ro teza la n a p o d ru č je ko tareva: L ovran, K ras, M otovun, B uzet i B uje , a o d veljače 1944. god. i n a p o d ru č je k o ta ra K astav .6 U tra v n ju 1944. god. osnovan je na p o d ru č ju ovog ok ruga i K o ta rsk i NOO O patija .7 O kružn i NOO Pazin osnovan je 15. o žu jk a 1944, a obuhvaćao je ko tareve: Poreč, T in jan , Pazin, Čepić i L abin .8 O kružn i NOO P ula osnovan je 14. s ije č n ja 1944, a b io je nad ležan za ko tareve: Ž m inj, Rovinj i P u la .9

S red in o m 1944. god. O blasn i NOO za I s t ru od lučio je da od d ije la ok ruga B uzet o sn u je novi o k ru g R ijeka . U sastav toga o k ruga ušli su ko ta rev i: K astav , Lovran, O patija , g rad R ijeka , za tim m je s ta Vele i M ale M une te Ž ejane .10 N a osn iv an je o k ru g a R ijek a m ožda je u tje c a la ra n ija o d lu k a o p o d je li I s tre na 4—5 o kruga k o ju je sa d a b ilo m oguće rea liz ira ti. M ožda je razlog osn iv an ja b ila p ro s tra n o s t o k ru g a B uzet, n a ko jem p o sto jeć i ONOO n ije m ogao u sp je šn o ru k o v o d iti rad o m n ižih NOO-a. S tim u vezi je svakako i u sp je šn ija o rg an izac ija p reb ac iv an ja h ra n e iz I s tre u G orsk i k o ta r, te ja če vezivanje g rad a R ijeke uz n a ro d n o o slo b o d ilačk i p o k re t. N a tu o d lu k u m ogla je u tje c a ti i č in jen ica da su u p ro lje ć e 1944. god. d efin itivno u tv rđ en e g ran ice izm eđu O blasti I s t r a i O kruga H rv a tsk o p r im o rje .11 U svakom slu ča ju , razloge za tu o d lu k u O blasnog NOO-a p o tre b n o je jo š is traž iti i isp ita ti.

Bez o b z ira na u z ro k e k o ji su doveli do o sn iv an ja O kružnog NOO-a R ijek a , o b jav ljiv an je zap isn ik a o sn ivačk ih s jed n ica isp rav it će n e to čn o sti u p o sto jećo j l ite ra tu r i, k ak o o v rem en u osn ivan ja , tak o i o sastav u ONOO-a R ijek a . V eom a je te šk o bez dužeg i d e ta ljn ijeg is traž iv an ja u tv rd iti zbog čega su b ila p o tre b n a d v a osn ivačka sa s ta n k a u ro k u od m jesec dana . O dgovor za to m ožda se m ože nać i u zap isn ik u sa sa s ta n k a O blasnog NOO-a za I s t ru od ržanog od 23. do 26. lip n ja 1944, u k o jem se za novoosnovani ONOO R ijek a kaže: »Im a u v je ta , d a se razv ije . T reb a t će ga p o p u n iti u n a jsk o rije v rijem e i p o sv e titi m u m nogo p ažn je i pom oći« .12 O čito je da je ONOO bio p o p u n jen novim članovim a, što je v id ljivo i iz zap isn ik a d rugog sa s ta n k a ONOO-a

6 D. V l a h o v , Okružni narodnooslobodilački odbor za Buzet, n. dj., str. 53—54; M. M i k o l i ć , NOP Istre , n. dj., str. 101. Usporedi: P. S t r č i ć , Zapisnici sjednica Okružnog, n, dj., str. 94 i 98—101.

7 D. V l a h o v , Okružni narodnooslobodilački odbor za Buzet, n. dj., str. 55.8 D. V l a h o v , Okružni NOO za Pazin, n. dj., str. 223; M. M i k o l i ć , NOP

Istre, n. dj., str. 100—101; V. A n t i ć , Uključivanje Istre u NOP Hrvatske, n. dj., str. 93.

9 H. B u r š i ć , Razvoj narodne vlasti u južnoj Istri, n. dj., str. 150; M. M i k o l i ć , NOP Istre, n. dj., str. 100—101; V. A n t i ć , Uključivanje Is tre u NOP H rvatske, n. dj., str. 93.

10 D. V l a h o v navogi da su u Okrug Rijeka pored kotareva Kastav, Lovran i O patija uključena i m jesta Male i Vele Mune te Žejane. D. V l a h o v , Okružni narodnooslobodilački odbor za Buzet, n. dj., str. 64—65. Međutim, u zapisniku sastanka Oblasnog NOO-a za Is tru od 23. do 26. lipnja 1944. navodi se da su u Okrug R ijeku pored kotareva Kastav, Lovran, O patija uključena sela Male i Vele Mune te Poljane. In stitu t za h isto riju radničkog pokreta H rvatske — Zagreb (u daljem tekstu IHRPH), fond Oblasnog NOO-a za Istru , kut. 139. Budući da je selo Poljane već pripadalo ko taru Lovran (općina Veprinac), ne vidim razloga da se ono posebno im enuje kao sastavni dio Okruga Rijeka. Zato sam prihvatio navod D. V l a h o v a kao logičan.

11 Vidi bilješku 5.12 IHRPH, fond Oblasnog NOO-a za Istru , kut. 139.

9


R ijeka od 12. do 13. s rp n ja 1944, u ko jem s to ji: »Na p rv o m sas tan k u n ije se vodio zap isn ik , a p o što su u sam om o d b o ru n as ta le p ro m je n e to se ponovno fo rm ira o d b o r kako slijed i« .13 Ne tre b a d a izazove zab u n u navod da se na p rvom sa s tan k u n ije vodio zap isn ik , j e r zap isn ik p rvog sa s ta n k a fak tičk i p o sto ji, p a čak i p o p ra tn i dopis na k o jem se nalazi b ro j z ap rim a n ja u O blasnom NOO-u za I s tru .14 Taj zap isn ik p rvog k o n s titu ira ju ć e g sa s ta n k a ONOO-a R ijeka n as tao je m nogo k asn ije , š to znači da na sam om sas tan k u n ije vođen. Iako je sa s ta n a k od ržan 11. lip n ja 1944, sam zap isn ik n as tao je tek 20. lipn ja . Taj z ak lju čak ne izvodim sam o na tem e lju d a tac ije T a jn ištva u zaglavlju zap isn ika , već i n a tem e lju n jegova sad rža ja . N aim e, u zap isn iku se navodi da je sa s ta n a k bio p re k in u t, da sa s ta n a k O dbora zakazan za 18. lip n ja n ije održan , ali da je 19. lip n ja održan sa s ta n a k G ospodarske kom isije . To znači da je zap isn ik m ogao n a s ta ti tek poslije 19. lip n ja 1944. godine.

O bjav ljivan jem ovih d va ju d o k u m en a ta ko ji d a ju uv id u o sn iv an je ONOO-a R ijeka isp rav it će se neke n e to čn o sti u veom a osku d n o j l i te ra tu r i o d je lovan ju organa n a ro d n e v las ti na p o d ru č ju O kruga R ijeka. NOP na p o d ru č ju ovog O kruga, s izuzetkom g rad a R ijeke, gotovo da i n ije izučavan, p a je ob jav ljiv an je zap isn ik a o sn ivačk ih sa s ta n a k a ONOO-a R ijek a je d a n od p rv ih p o k u ša ja da se osv ije tle n ek a zb iv an ja na p o d ru č ju k o ta rev a K astav, Lovran i O patija od sred in e 1944. god. do oslobođen ja .

P rilikom re d ig ira n ja u c ije lo sti je p o štiv an te k s t d o k u m en a ta , osim u slučajev im a kada je b ilo očevidno da se ra d i o g rešci n a s ta lo j p rilik o m p isa n ja zap isn ika. M jesta k o ja su isp ra v lja n a ili p re c r ta v an a nazn ačen a su u b ilješkam a. K o n sp ira tiv n a im ena k o ja se navode u zap isn ic im a n isam usp io u p o tp u n o sti dešifrira ti.

II[1.]

OKRUŽNI NARODNO-OSLOBODILAČKI ODBOR, R IJEK AT ajn ištvoB roj 1/44Dne 20. VI. 194415

OBLASNOM NARODNO-OSLOBODILAČKOM ODBORU ZA ISTRU

Z a p i s n i ksas tan k a O kružnog N.O.O.-a za R ijek u održanog dne 11. V IJ 1944. u k o ta ru K astav .16

13 HAP, fond Oblasnog NOO-a za Istru , kut. 1/679.14 HAP, fond Oblasnog NOO-a za Istru , kut. 1/573.

1 5 HAP, fond Oblasnog NOO-a za Istru . Sign. kut. 1/573, strojopis, 5 stranica.16 Uz tekst zapisnika sačuvan je i popratn i ak t koji glasi:

OKRUŽNI N.O.O.RIJEKA 573/11

DRUGARSKOM OBLASNOM N.O.O.-u. ZA ISTRU Šaljemo Vam izvještaj sa sastanka Okružnog N.O.O.-a od dana 11 — VI — 1944. Drugovi molimo Vas da me opomente na greške n a koje nailazite u zapisniku.

Sm rt fašizmu — sloboda narodu!Uz drugarski pozdrav:

Tajnik:Zvonimir

10


P risu tn i: d ru g V lado ,17 član O blasnog N.O.O.-a za I s t ru te drugovi: S ta r i13 (iz R ijeke), G iorgio19 (iz R ijeke), Val (iz R ijeke), K ozarev (iz K astva), Zvon im ir (iz K astva) i d ru g a rica S lav ica (iz k o ta ra O patija).

D nevni red: 1. O tv a ran je sa s tan k a2. P o litička s itu ac ija3. K o n s titu ira n je o d b o ra4. Izv ješta j po od je lim a5. P lan i ra sp o d je la ra d a6. K ritik a i sam o k ritik a7. R azno

1. P o litičk a s itu ac ija : S obzirom na to š to ovaj sa s ta n a k im a k a ra k te r sa s ta v lja n ja O kružnog NOO-a R ijek a i kako jo š dužn o sti n isu ra sp o d je ljen e , to d ru g V lado iznosi p o litičk u s itu ac iju .

N jem ačk a je p o litik a od u v ijek b ila u p ra v lje n a na to da si u slu ča ju ra ta o sig u ra leđa, tj. da vodi f ro n t sam o n a jed n o j s tran i. F ro n t p rem a is to k u i zap ad u b ili su za N jem ačk u og rom na o p asn o st p ro tiv k o je se je g rčev ito bo rio B ism ark 20 a ta k o is to d an as i H itle r. N ak o n o d lu k a donešen ih u M oskvi21 i T eh eran u ,22 Saveznici su o b jav ili da će p o d u ze ti sve k ako b i se r a t š to p r ije završio sa p o b jed o m n ad fašizm om . S v je tsk a re a k c ija n a k o ju se je jo š jed in o u p ira o H itle r poku šav a la je da onem ogući o tv a ra n je d rugog fro n ta , ali 6 o. m . tru p e A m erike i E ngleske započele su isk rcav an je n a Zap ad u .23 T im e je re ak c ija doživ jela p o tp u n i n eu sp jeh a n jem ačk i fašizam gleda sm rt p re d očim a. D rug d a lje iznosi važnost o tv a ra n ja d ru g e fro n te i snagu a n tifa š is tičk o g b loka, te izgleda n a konačno d o v ršen je ra ta , slom fašizm a i p o b jed e slobo d o lju b iv ih n a ro d a . U to j završno j fazi oslobod ilačkog ra ta d ru g iznaša važnost o d lu k a I I z a s je d a n ja AVNOJ-a24 i I I I z a s je d a n ja ZAVNOH-a,25 te o d je k i odnos n a n ašu O blast.26

17 Teodor H r e l j a n o v i ć , R. B u t o r o v i ć navodi da je Teodor H r e l j a - n o v i ć Vlado vršio dužnost ta jn ika ONOO-a Rijeka, što očito nije točno. Usporedi: R. B u t o r o v i ć , Sušak i Rijeka u NOB, n. dj., str. 391.

18 Franjo K o r d i ć.19 Giorgio Š e s t a n .20 Otto von B i s m a r c k , m inistar-predsjednik Pruske od 1862. do 1871,

a zatim m inistar-predsjednik Njemačkog Carstva do 1890. godine.21 Moskovska konferencija održana je od 19. do 30. listopada 1943. godine.

Na njoj su se m inistri vanjskih poslova Velike B ritanije, SAD i SSSR-a dogovorili o politici tr iju zem alja antihitlerovske koalicije poslije završetka drugog svjetskog rata; Drugi svjetski ra t, Beograd 1973, str. 244—245.

22 Teheranska konferencija održana je od 28. studenog do 1. prosinca 1943. godine. Na njoj su Churchill, Roosevelt i S taljin vodili pregovore o daljem vođenju rata; Drugi svjetski ra t II, n. dj., str. 247—248.

23 Misli se na operaciju »Overlord« (Gospodar), tj. na iskrcavanje anglo-ame- ričkih snaga u Norm andiji; C. L. S u l z b e r g e r , Drugi svjetski ra t, Zagreb 1971, str. 481—485.

24 Drugo zasjedanje AVNOJ-a održano je u Ja jcu 29. studenog 1943. godine. AVNOJ je tada konstitu iran kao vrhovno zakonodavno i izvršno tijelo u Jugoslaviji; Prvo i drugo zasjedanje AVNOJ-a, Zagreb 1963, str. 135—312.

25 Treće zasjedanje ZAVNOH-a održano je u Topuskom 8—9. svibnja 1944. godine. ZAVNOH je tada konstitu iran u najviši zakonodavni i izvršni organ federalne H rvatske; ZAVNOH — Zbornik dokum enata 11/1944, Zagreb 1970, str. 591—671.

26 Misli se na Istru .

11


Govori o od luci o p r ik lju č e n ju I s tre H rv a tsk o j i o d nosim a H rv a ta i T alija n a u I s tr i te o p o treb i što jačeg zam ašn ijeg ra d a na s tv a ra n ju bo rbenog jed in s tv a H rv a ta i T a lijan a i s tim e u vezi o pćen ito o o k u p lja n ju svih snaga n a ro d a u jed in s tv en i fro n t, je r će se na ta j n ač in n a jb o lje doći do bržeg i p o tp u n o g usp jeh a .

R ad treb am o u p rav iti u tom sm islu na š iroko j podlozi kod čega iznosi važnost š irine lin ije kao n a jb o lji n ač in da obuhv atim o m ase. O vdje u p ra v lja rije č n a ro č ito d rugovim a iz R ijeke.27 Z atim p re laz i na ra d reak c ije u našo j O blasti, kao na n e p rija te ljsk u p ro p ag an d u i na razv itak NOO-a i d an ašn ju snagu NOO-a u Is tr i.

Iza re fe ra ta d ru g a V lada o p o litičko j s itu ac iji o tv a ra se d isk u sija :D rug S ta ri iznosi kakav je o d jek im alo o tv a ra n je d rugog fro n ta u g radu .

U s tv a ri po svem u se zak lju č ilo da će d o is ta doći do o tv a ra n ja d rugog fro n ta što je snažan u d a ra c reak c iji. Zbog sp o ro g v o đ en ja r a ta p o s to ji kod nekih m išljen je da će se i na zap ad u n ak o n nekog v rem en a b o rb e voditi na is tom e m jestu .

D rug K ozarev u vezi s tim e veli da je daleko teži po ložaj i veće p a tn je n a ro d a u selu nego u g radu . Takova s itu a c ija s tv a ra la je nerasp o lo žen je n a ro d a p rem a Saveznicim a28 je r se je r a t spo ro vodio, i od b rze pom oći i k ra ja m u k a n a ro d a kao da nem a n iš ta . U slijed toga je n a ro d i om alovažavao Saveznike i n ije p o tp u n o v jerovao riječ im a Saveznika, n ak o n M oskovske i Tehe- ran sk e konferencije . U lijevalo m u je jed in o n ad u da će do d ru g e fro n te za ista doći, š to je m arša l S ta ljin rek ao da će d ru g a fro n ta d o is ta b iti o tvorena.

D rug Val u svem u se slaže sa on im što je rekao d ru g K ozarev i p o tv rđ u je da su žrtve sela velike, dok se u g rad u to liko ne od ražavaju .

N akon v ijes ti o invaziji p rim je tilo se je u S u šak u 29 k o m ešan je m ačeko- vaca i izgleda da se jed n i o p re d je lju ju uz V rk ljan a30 i NOV, d ru g i uz Mače- kovu s tra n k u o ko jo j govori Š arin ić31 i V itezić, tra že zaseb n u H rv a tsk u Repu b lik u i p rek id odnosa sa S rb im a. Im e Jugoslav ija bode ih.

D om obransk i o fic iri i on i ko ji s u se do sada vezivali uz Pavelića traže za š titu i p rilaze M ačekovoj s tran c i.

D rug V lado ističe da n ije sam o težina s itu ac ije u k o jo j se naš n a ro d nalazi b ila uzro k ne rasp o lo žen ja p rem a S aveznicim a a već i to što sm o m i sam i podcjen ivali n jihov rad . I n ek o ji od nas govorili su n a ro d u k ako Saveznici zatežu b o rb u i tak o sm o sam i po jačava li ne rasp o lo žen je p re m a Saveznicim a. Moli drugove iz R ijeke da b i dali p reg led s itu ac ije n a R ijeci.

D rug Giorgio govori o s itu a c iji na R ijeci:

K ad je započela b o rb a R ijeka je jo š spavala , i to s ta n je tra ja lo je dosta vrem ena. G rađanstvo je živjelo u dubo k o m o p o rtu n izm u . M ržn ja izm eđ u grada i oko lice ko ju je fašizam v je š to znao p ro d u b iti bila je jaka . R adn ic i n isu

27 Danas zapadni dio grada Rijeke.28 Misli se na Veliku B ritaniju i SAD.29 Danas istočni dio grada Rijeke.30 Ante Vrkljan.31 Mario Šarinić.

12


bili o buhvaćen i u N.O.P.32 Oni su više g ledali n a p u t p ro le te rsk e bo rbe . Tek od ju n a 1943. počela se je s tv a ra ti baza za ra d NOO-a u p rav cu NOB-e u po litičkom živo tu R ijeke.33 O fed era ln o j H rv a tsk o j jo š se n ije govorilo . K ad se počelo govoriti o fed e ra tiv n o j Jugoslav iji, o p r ik lju č e n ju I s tre m a tic i zem lji o nda su n as ta le u g rad u razne g ru p e a n a ro č ito se počeo o s jeća ti živi rad »autonom ista .«34 U natoč svih tih g ru p a i s tra n a k a k o je b i h tje le au to n o m iju u sk lo p u I ta lije i slično NOB se sve više razv ija . Š iren je NOP-a n a jp r ije se je o sje tilo ko d radnih m asa a za tim ko d in te ligencije i s tu d e n a ta ,35 O tvaran jem drugog f ro n ta n a ro d vidi konac ra ta . S tim e u vezi p o jačan o je i p ita n je : š to će b iti sa R ijekom . M nogi k o ji su b ili fa š is ti b o je se p a rtiz an a , je r su m nogi od n jih sud je lovali ak tiv n o u b o rb i fašizm a p ro tiv H rv a ta . A u to n o m is tim a se m ožda p rid a je veći značaj no š to ga zaslu žu ju . M ože se reći da su to u g lavnom »vođe« bez jakog oslonca u m a sa m a 36 R adi se jo š življe m eđu n jim a k ako b i » «37 osta le za sebe bez oslonca n a m ase. Mim o ram o dan as u č in iti ono š to su oni učin ili p re d dvadeset god ina tj. o rg an iz ira ti b a ta ljo n ko ji neće o tić i u b o rb u p ro tiv H rv a ta kao n jihov , već u b o rb u p ro tiv n e p r ija te lja NOP-a. D anas m o ram o o rg an iz ira ti b a ta ljo n k o ji će nam očuvati g rad .38

»L iburska p a r tija « 39 k o ju vode fašis te n a s to ji očuvati R ijek u za I ta liju . Ta p a r t i ja n em a ja k o g oslonca u n a ro d u .

D rugo je m iš lje n je da će se R iječan i u s lu ča ju p leb isc ita o p red ije liti za fed era tivn u Ju g o sla v iju .40 R iječan i su jo š u glavnom pasivni, a li NOO sve jače p ro d ire .

D rug S ta r i is tiče da se sa š iren jem NOO-a počelo kasno i zbog toga se h tje lo o d jed n o m čim više ob u h v a titi. U slijed b rz in e n ije se rad ilo dovoljno k o n sp ira tiv n o pa su 52 druga pa li u ru ke n ep rija te lja 41 je r su se u p o k re t uvuk li i šp ijun i.

32 Podvučeno tintom u izvorniku.33 Ova ocjena je p reoštra i u suštin i netočna. Vidi: R. B u t o r o v i ć , Sušak

i R ijeka u NOB, n. dj., str. 74, 77, 138 i dalje.34 O »autonomašima« (Zanellianima) m eđu kojim a su se isticali Blažić, Simčić,

Peteani, Skul i d r. vidi: »Glas Istre« br. 15 od 4. VI 1944, br. 28 od 20. X II 1944. i br. 5 od 1. I I I 1945. godine; »II Nostro Giornale« br. 4, ožujak 1945; Aldo Br e - s a n - L u c i a n o G i u r i c in , Fratelli nel sangue, Rijeka 1964, str. 195; R. B u t o r o v i ć , Sušak i Rijeka u NOB, n. dj., str. 395—396.

35 Podvučeno tintom u izvorniku.36 Podvučeno tintom u izvorniku.37 Ovako sto ji u izvorniku.38 Tada je tek bila osnovana 1. riječka četa. Osnovana je u T rsteniku na Ćića

riji. Za kom andira je bio postavljen Franjo Šajna, za kom esara R adom ir Antonelić i za zam jenika kom esara Guido Del Fabro; Zbornik dokum enata i podataka o na- rodnooslobodilačkom ra tu naroda Jugoslavije, tom V, knjiga 28, Beograd, str. 198; Giacomo S c o t t i e Luciano G i u r i c i n , Rossa una stella, Rovinj 1975, str. 614—616.

39 Liburnijska partija na čelu s Ivanom Rubinićem propagirala je izdvajanje Rijeke, Sušaka i Ilirske Bistrice iz okvira Jugoslavije i stvaranje tzv. Liburnijske konfederacije. Vidi: V. A n t i ć , Sušak-Rijeka i okolica, n. dj., str. 372; R. B u t o r o v i ć , Sušak i Rijeka u NOB, n. dj., str. 394—395.

40 Podvučeno tintom u izvorniku.41 Podvučeno tintom u izvorniku.

13


D rugarica Slavica govori o p r ilik a m a u k o ta rev im a L ovran i O patija . N arod tam o n a s je d a n e p rija te ljsk o j p ro p ag an d i. Pogotovo je za v rijem e » raštre lam en ta«42 pov jerovao k ad a je n e p rija te lj govorio da će u n iš ti t i p a r t izane i onda do ista došao i r a s t je ra o p a rtizan e .

N arod je v rlo p re s tra še n , b u n i se ako p a rtiz an i d o đ u u selo a p r ije » raštre lam enta« sam i s u ih zvali.

D rug V lado p ita d ru g aricu da li o d b o rn ic i i p o litičk i rad n ic i govore naro d u da N ijem ci n isu više u s ta n ju da p rav e » rastre lam en te« da su u n išten i.

D rugarica veli da govore n a ro d u da će N ijem ci o tić i i da više ne će č in iti zla, ali N ijem ci svako to liko n a p a d a ju tak o da rije č i n aših d rugova o s ta ju p rim ljen e s n ep o v jeren jem .43

Četnici id u po k u ć a m a i p o nalogu N jem aca govore n a ro d u da će u novoj Jugoslav iji b it i n a ro d u sve novo u č in jen o i to p o d k ra lje m P e trom .

D rug V lado p ita kakav je u č in ak im ala m eđ u če tn ic im a d ek la rac ija k ra lja P etra .

D rugarica Slavica veli da za sada jo š nem a n ikakovog rezu lta ta , je r je to sve jo š novo p a ne pozna razvo ja . Ali če tn ic i ip ak u k a z u ju n a ro d u kako dolazi sve ono što su oni već u p o č e tk u znali. K ra lj P e ta r i T ito će se složiti, p a rtiz an i m je n ja ju pozd rav , n e će se v iše o slov ljava ti sa d ru g o m itd . N arod se s tim e ne slaže, n a ro č ito da s e v ra ti k ra lj.

N akon » raštre lam en ta« 44 n ek o ji p a rtiz a n i iz L o v ran štin e i O p a tije n ap u stili su svoje jed in ice i š irili razn e v ije s ti da se o fic iri p o sebno h ran e , i da sa ak c ija u z im aju ofic iri n a jb o lju ro b u i o b u ću p re m d a im n ije p o tre b n o .45

N eki ofic ir da je b o rc im a vikao iza ra š tre la m e n ta : b jež i m arvo kud znaš.46

D rag Val u vezi sa d ek la rac ijo m k ra lja P e tra govori da se u g rad u Sušak u govori m eđu b e lo g ard is tim a47 da je i k ra lj o tišao u p a rtizan e . Vele da sad nem a drugo nego da i on i o tiđ u u p a rtizan e .

42 Rastrellam ento (akcija čišćenja). U Is tr i se taj naziv upotrebljavao za ofenzivu okupatorskih snaga.

43 Uz ovaj je pasus na m argini tintom povučena crta.44 V jerojatno se odnosi na njem ačku ofenzivu u sjeverozapadnom dijelu Istre

krajem travnja i početkom svibnja 1944. godine. Zbornik, V, 27, str. 291—295; Vlado S t r u g a r , Jugoslavija 1941—1945, Beograd 1969, s tr . 234.

45 Samovoljno napuštanje partizanskih jedinica nije karak teristično samo za Lovran i O patiju. Takvih pojava bilo je i u drugim krajevim a Jugoslavije. Da bi opravdali svoj postupak, pojedinci bi kao uzrok navodili negativne pojave u partizanskim jedinicam a. Nepravilnih postupaka pojedinaca vjerojatno je bilo, ali ne u obliku i obimu o kojim a se govori. N apuštanje partizanskih jedinica u vrijem e ili nakon ofenzivnih akcija okupatora svjedoči d a su razlozi bili sasvim drugačije prirode, tj. napori i teškoće koje pojedinci n isu mogli izdržati.

46 Vidi bilješku 45.47 Bela garda je bila k vislinška vojno-politička form acija. Osnovana je u ožuj

ku 1942. god. po uputstvim a d r Mihe Krefka, m in istra u izbjegličkoj kraljevskoj vladi, pod imenom Slovenska zveza. Sve grupacije Slovenske zveze, koje su u narodu prozvane Bela garda, bile su podređene Mihailovićevoj Komandi Slovenije na čelu s m ajorom K arlom Novakom. S tajalište Bele garde bilo je identično staja lištu četnika u drugim krajevim a Jugoslavije. Vojna enciklopedija, sv. I, Beograd 1958, str. 581—582.

14


D rug V lado govori o n e rasp o lo žen ju n a ro d a n ak o n r a stre la m e n ta . T ero r n e p r ija te lja je u žasan i n ije čudo š to s e je n a ro d p re s tra š io , a li u duši ostao je uz nas i jo š ja č e m rzi n e p rija te lja . Mi ćem o jo š više u p ra v iti naš rad , još više p o jača ti povezivanje u b o rb u svih an tifa š is ta , da b i d a n a s o s tv a rili čvršće veze i jed in s tv o m asa i o lak ša li ta k o naš ra d u su tra šn jic i.

N akon toga obrazlaže k ako tre b a ra d iti po lin iji b o rb e i iznosi g reške u d o sad ašn jem rad u , n a ro č ito sek tašen je . G ovori o NOO-ima.

N akon toga razv ija se u to m sm islu d isk u s ija .

D rug G iorgio p red laže da b i b ilo v rlo k o risn o 48 p rev es ti n a jz n a č a jn ije č lanke o NOO-ima n a ta lija n sk i jez ik kao i od luke I I I z a s jed an ja ZAVNOH-a.

2. D onose se s lijedeć i zak ljučci:

1) P rovod iti u život i čuvati lin iju b o rb e da b i se isp rav n im rad o m i š iro kim shvaćan jem lin ije obu h v atilo sve m ase u NOB.

2) P osvetiti n a ro č itu p a ž n ju an tifa š is tim a I ta lija n im a i o b u h v a titi ih u NOB.

3) P o p u la riz ira ti od lu k e I I I z a s je d a n ja ZAVNOH-a, o d rža ti p o seb n e sas tan k e sa o d b o rim a u to m sm islu .

4) R ask rin k av a ti ra d če tn ik a upoznava juć i n a ro d sa s ta ro m Jugoslav ijom .

5) Is tic a ti duh novog S lavenstva i povezati u to b ra ts tv o S lavensku R usiju .

3. K o n s titu ira n je o d b o ra i o rgan izaciono s tan je :

Polazi se n a sastav od b o ra . N akon k raće d isk u s ije odb o rn ic i su ovako rasp o d je lili dužn o sti u odboru :

P red sjed n ik : d ru g S ta r i (R ijeka)T ajn ik : d ru g Z vonim ir (k o ta r K astav)

P G ospodarsk i od je l: d ru g K ozarev (K o tar K astav)U pravno-sudsk i od jel: d ru g Z vonim irP rop-od je l i p ro sv je ta : d rug G iorgio (R ijeka)S oc ija ln i od jel: d ru g a rica S lavica (K o ta r O patija)P ro m e tn i od jel: Val (R ijeka)

N akon toga razv ila se je d u lja d isk u s ija o p o tre b i povezivan ja S u šak a i R ijeke u je d a n g rad . S tim e u vezi p o s ta v lja se p ita n je povezivan ja pozad ine g ra d a S ušaka , k ra jev a k o ji p r ip a d a ju S ušaku . P red a je se u dužn o st d rugu V alu da iz rad i e la b o ra t o vezivan ju S u šak a sa R ijekom i pozad ine k o ja b i se tu u k lju č ila . Is to tak o p re d a je se u dužn o st d ru g u V alu da iz rad i p lan za p reu z im an je v lasti n a R ijeci i S ušaku .

D rug G iorgio iznosi o rgan izaciono s ta n je R ijeke:

M jesn i N.O.O. im a 7 članova. 5 m u šk ih i 2 d ru g a rice (1 om lad inac) 4 rad n ik a , 1 s tu d e n t, 2 č inovnika. Taj m jesn i N.O.O. im a VI se k to ra svaki

48 Iza riječi »korisno« stoji p recrtana riječ »povesti«.


se k to r po 6 članova, š to u k u p n o iznaša 30 članova je r se k to r b ro j 4 n ije jo š fo rm iran (u fo rm ira n ju je). Svaki se k to r p o d je lje n je u g ru p e

(Tačne p o d a tk e po ra jo n im a i se k to rim a vidi se iz tablice).D rug Z vonim ir p rik azu je o rgan izacijono s ta n je K o ta ra K astav.

K o ta rsk i N.O.O. K ak tav im a 4 člana. K o ta r je p o d je lje n n a 4 općine:

O pćina Sv. M atej im a 6 č lanova Opć. N.O.O-a te 16 seosk ih N.O.O-a sa u k u p n o 78 članova (od to g a 16 d rugarica).

Općina Z am et im a 6 članova Opć. N.O.O-a te 11 seosk ih o d b o ra sa u k u p n o 47 članova (od to g a 10 d ru g arica).

O pćina K lana je u re o rg an iz iran ju . Im a je d a n seosk i N.O.O. sa 4 člana.

Općina K astav u fo rm ira n ju je.

K o tarsk i N.O.O. K astav b iti će p o p u n je n sa jo š neko liko d rugova m eđu k o jim a će b iti i d ru g R olih S rećko . Za d ru g a R o liha p o s ta v lja ju se žalbe sa s tra n e k astav sk ih o d b o rn ik a , j e r da je s ta ja o po s tra n i sve do k ap itu lac ije Ita lije , p a n a ro d ne g leda lijep o n a to da b i on u šao u o d bor. Z ak lju ču je se da će ga se ip ak p o k u ša ti u v esti u rad .

O dbor uživa pu n o p o v je ren je n a ro d a te je p o štovan i voljen . O pćinski o d b o ri rad e po svim seosk im o d b o rim a dobro . U K lan i gd je se je s itu ac ija n ak o n r a stre la m e n ta d o sta p o g o rša la nek i su seosk i o d b o ri posve u n išten i, sela p opaljena , a lju d i p o u b ijan i.

Seoski o d b o ri d rže redovno sa s tan k e kao i seoske skupove gd je god je to m oguće. Sa n a ro d o m rije ša v a ju sva važn ija p ita n ja .

D rugarica S lavica iznaša organ izaciono s ta n je k o ta ra O patija .

K o ta rsk i NOO O p a tija im a 4 člana. K o ta r im a dvije općine:

1. O pćinski NOO M atu lje sa 4 člana, od toga 2 d ru g arice . Im a 14 seosk ih NOO-a sa u k u p n o 58 č lanova (od toga 12 d rugarica).

2. O pćina Ju rd a n i im a 6 č lanova Opć. NOO-a. Svi su o d b o ri nakon »rastre lam en ta« u reo rgan izaciji.

N a p o d ru č ju opć. V olosko i O p a tija p o s to ji 5 ak c io n ih o d b o ra , svaki sa po 4 člana.

N ajb o lji je Opć. NOO M atu lje . S ta ln o se sa s ta je i d je lu je u n a ro d u . K ota rsk i NOO je slab. Tek je fo rm ira n i do sad a m u se jo š n ije p o sve tila pažn ja . O dbor n ije p ro d ro u sam u O patiju .

K o tarsk i NOO L ovran im a če tiri člana. D osta je slab.Opć. NOO V eprinac im a 7 č lanova (od toga 1 d ru g arica ) te 8 seosk ih

NOO-a sa 32 č lana (od toga 4 drugarice).O stali o d b o ri na p o d ru č ju k o ta ra su u reo rgan izac iji. R ad je m nogo

otežan je r četn ic i i u s ta še n ep rek id n o k ruže. O d born ic im a je ra d v rlo težak, je r gd jegod se po jave o d m ah su d en u n c iran i p rv o j s tan ic i i b an d a o pko ljava selo. O dbori su slabi.

S astan ak se zbog izvanredne s itu ac ije k o ja je n a s ta la p rek id a i zakazu je za 18. VI. o. g.

D ana 18. VI. n ije se m ogao o d rža ti sa s ta n a k je r d rugovi iz R ijeke n isu m ogli doći rad i b lokade.

16


Id u ć i sa s ta n a k ugov o ren je za 4. V I I 1944.®19. V I. o d rž a n je sa s ta n a k G ospodarske kom isije . K o m isija je sastav lje

n a od slijed eć ih članova: M ate, Jože, V lade, B rš jan , S m rik a i Paval.50R asp rav lja lo se je o: sa k u p lja n ju h ran e , v o đ en ju kn jig a , p ra v lje n je m a

gazina i zem unica.D rug V lade zadužen je za p la s ira n je bonova po k o ta rev im a te da p reg leda

sve NOF-ove svak ih 15 dana.D rug Paval i S m rik a zadužen i su da p ro n a laze h ra n u k o d trgovaca.D rug B rš ja n zadužen je d a sa k u p lja h ra n u i da u sp o stav i veze sa trgov

cim a.D rug M ate zadužen je da p re b a c u je h ra n u n a o d ređ en o m jesto .D rug Jože zadužen je da n ap rav i zem un icu i m agazin i da p re b a c u je u

n jih h ran u .Do idućeg sa s ta n k a o rg an iz ira t ćem o jo š nekoliko d rugova iz R ijeke i

iz L ovrana.Id u ć i sa s ta n a k sa k o m isijo m im a ti ćem o 3. V II. o. g.

S m rt fašizm u — S loboda n a ro d u !D ru g arsk i pozdrav :

T a jn ik : Z vonim ir

[2]O.N.O.O. R IJE K A14-VII-194451

679 /I I 52

DRUGARSKOM OBLASNOM N.O.O. ZA ISTRU

Z a p i s n i ksa s ta n k a od ržanog 12 i 13-VII-1944.53 PR ISU T N I: S ta ri, K ozarev, Puč,54

49 Podvučeno tintom u izvorniku. Sastanak tada nije održan, nego tek 12. i 13. srpn ja 1944.

50 U zapisniku sastanka Oblasnog NOO-a za Is tru održanog od 23. do 26. srpnja 1944. sto ji da Gospodarsku kom isiju ONOO-a Rijeka sačinjavaju: Milan, Vlado M arčelja, Andre, Jože, Ivan i intendant Komande Riječkog područja.

51 HAP, fond Oblasnog NOO-a za Istru , kut. 1/679, strojopis, 7 stranica.52 Broj u rudžbiran ja je upisan tintom .53 Uz tekst zapisnika sačuvan je i popratni ak t ko ji glasi:

OKRUŽNI NARODNO-OSLOBODILAČKI ODBOR RIJEKA Broj. 79-1944 679/11Datum, 18-VII-1944 679./II

TajništvoOBLASNI N.O.O. ZA ISTRU

Priloženo šaljem o Vam zapisnik sastanka održanog 12 d 13 ov. m j. kao i organizacionu tablicu našega okruga. Organizaciono stanje nismo Vam mogli dostaviti onakovo kakovo ste Vi zatražili stoga, što nem am o još podataka od kotarskih N.O.O., ali čim nam isti to dostave odm ah ćemo po tom e da Vas izvjestimo.

Sm rt fašizm u — sloboda narodu!TajnikAlija

OKRUŽNI NARODNI OSLOBODILAČKI ODBOR RIJEKA (okrugli pečat NOO-a, op. A. Giron).

54 Božo Franović.

2 17


Jože, Slavica, A lija55 i d ru g Pere. S a s ta n k u ta k o đ e r p r isu s tv u je i d ru g Jože C etina od Obi. N.O.O.

N a p rvom sa s ta n k u n ije se vodio zap isn ik , a p o š to su u sam om o d b o ru n as ta le p ro m jen e to se ponovno fo rm ira novi o d b o r k ako slijedi.

P red sjed n ik : d ru g S ta riT ajn ik : „ AlijaZ dravstvo: zadužen d ru g S ta r iP rosv je ta : „ „ A lijaG ospodarstvo : d ru g K ozarevP rom etn i: „ PučP ropod je l: „ JožeS ocija ln i: d ru g a rica S lavicaU pravno-sudski: G iorgio

D rug Vale k o ji je b io n a p rv o m sa s ta n k u sad a ga n em a p re m d a m u je p o sla t poziv stoga ga za sad a ne b ro jim o .

S jedn ic i ne p r isu s tv u je d ru g G iorgio. D rug Jože p riv rem en o je zadužen za p ro p o d je l i s toga s jed n ic i p r isu s tv u je re fe re n t p ro p o d je la d ru g Pere. O dluču je se da se u o d b o r k o o p tira ju jo š dva d ru g a iz R ijeke, je d a n iz O patije , jed an iz Lovrana.

U stanov lju je se slijedeći dnevni red :1. Izv ješta j p re d s je d n ik a i o d b o rn ik a sa d isku sijo m :

a) P o litička s itu ac ijab) T a jn ik a o organ izacionom s ta n juc) U pravno-sudski od je ld) P ro p o d je le) G ospodarstvof) P ro sv je tn ig) Socija ln ih) Z dravstvoi) P ro m etn i od je l

2. Č itan je d irek tiv a3. Z aključci, p lan i ra sp o d je la ra d a4. K ritik a i sam o k ritik a5. R azno

1.

a) P o litička s ituacija sa d isk u s ijo m

P red sjed n ik iznaša : N a po litičk o m p o lju nem a nekog n a ro č ito g m o m en ta nego p rev lad av a ju sam o p o litičk i m om en ti. N ijem ci do sada n isu u sp je li da izbace Saveznike iz F ran cu sk e i stoga su poduzeli ofenzivu, sa već tak o dugo na jav ljiv an im novim o ru ž jem .56

55 Branko Suzanić.56 Odnosi se na tzv. leteće bombe »V-l« koje je H itlerova N jem ačka počela

masovno upotrebljavati polovinom lipnja 1944. godine. Drugi svetski ra t II, nj dj., str. 329.

18


N ijem ci su to po d u ze li da b i sk re n u li p a ž n ju n a d ru g u s tra n u , tak o da se ne govori o invaziji k o n tin e n ta već o n jih o v o m novom o ru ž ju k o je će navodno d o n ije ti p re o k re t u to k u ra ta u k o ris t N jem ačke. S ov je ti sa svojom s trah o v ito ja k o m ofenzivom o b ećav a ju sk o ri sv rše ta k ra ta . F in sk a n ije p r is ta la n a m irovne u v je te S o v je ta zbog jak o g p r it is k a sa s tra n e N jem ačke. U I ta li j i o p e rac ije ra z v ija ju se sad a sp o rijim tem pom . N aro d sa d a u v iđ a p o tp u n u o p ra v d a n o s t n a še b o rb e i p u n u p o b je d u i s to g a sad a sve više su ra đ u je sa n ašim p o k re to m . S tim e je svakako re a k c ija ja k o razb ijen a i b it i će p ris ilje n a n a s u ra d n ju s nam a . Z a tim p re d s je d n ik iznaša lo k a ln u p o litik u i k ako n a ro d g leda n a n ju u sam oj R ijeci: O k u p a to r p rav i sve m oguće d a n a ro d p re d o b ije n a sv o ju s tra n u . U b acu ju p a ro lu da su n ap rav ili sp o razu m s n am a , tak o da se v iše neće b o r it i s a p a rtiz a n im a . To p rav e za to da b i pod ig li m o ra l svo jih tru p a , i da b i s n a še s tra n e p asiv iz ira li m ase. Po to j s tv a r i č a k su i n ap rav ili p la k a te i b aca li le take . N jem ačk i vo jn ic i d o b ro su to p rim ili i ja k o su tim e zadovo ljn i. R eak c io n ara n a R ijeci ne tre b a se b o ja ti j e r n e m a ju m a sa za sobom . N jih o v a te n d e n c ija je sam o reak c io n arn a . N a R ijec i p o s to je 2 s tra n k e au to n o m aša .57 Jed n i su su rađ iv a li sa fa š is tim a dok su d ru g i o s ta li po s tra n i. P rv i t.j. o n i k o ji su služili fašizm u n e m a ju u o p će p o d ršk e u n a ro d u , dok d ru g im a k o ji se n isu u p r lja li fašizm om p rilaz i se s n a še s tra n e i o p aža ju se već u sp je s i toga p rilažen ja . Za sada tre b a se b o ja ti fa š is ta je r su n am v rlo opasn i, p o š to d o b ro z n a ju što će im se dogoditi. U b acu ju m eđu naše drugove šp iju n e , tak o da su n am vrlo opasn i. G estapo58 p r im a m nogo an o n im n ih dop isa , ta k o da isu počeli sa ja k im h a p še n jim a i već su uh v a tili neko liko n a š ih d rugova. O sob ito su im ali u sp je h a m eđ u n aš im drugov im a om lad incim a. T a h a p še n ja im a la isu o d raza n a to da su m nogi o tiš li u p a r t i zane. Za sad a jo š nem am o to čan b ro j novom obilisan ih .

D ru g arica S lavica p o d n aša izv ješta j sa k o ta rev a L ovran i O p atija . Za O p a tiju iznaša: P o litičk a s itu a c ija n ije loša. U o p ć in i M atu lje im am o n a jb o lji tem elj. In ače je n a ro d is c rp lje n i p re s tra š e n jo š od p ro šlo g č išćen ja (rastre- lam en ta). U općin i Ju rd a n i im a če tn ik a k o ji p lan sk i p o litič k i ne d je lu ju . 0 p o litic i m alo govore, g led a ju gd je im a rad io i ra d o b i s lu ša li v ijes ti. D osta p lja č k a ju p o selim a. N a ro d se ne u p u š ta s n jim a u razgovor. P o jed in i če tn ic i govore da b i za nas b ilo n a jb o lje k ad a b i M aček o p e t došao n a v last. Iz jav l ju ju da će se povući u šu m u i k ad do đ u Saveznici da će se p r ik a z a ti kao b o rc i p ro tiv o k u p a to ra i kom unizm a. S astav v lade k ra l ja P e tra slabo d je lu je n a n a ro d i n a ro d n ik ak o ne m ože da se sn ađ e sa tim sastavom . U sam oj O p a tiji ra d reak c ije je v rlo ja k , n a ro d im m nogo n e v je ru je a li im ip ak k ad k a d n as jed a . U k o ta ru O p a tija m ob ilizac ija slabo59 n ap re d u je .

U k o ta ru L ovran s itu a c ija je ja k o slaba. S am o u općin i V ep rin ac im a n ešto p rav ilnog rad a . U općin i L ovran i M ošćenice v lad a ja k a šp iju n aža , ta k o da je ra d ja k o otežan . Izg leda da n a ro d sam tu žak a i to sam o iz s tra h a k o ji m u je u p ije n jo š o d p rošlog čišćen ja . U to m k ra ju im a m nogo p o g rešaka sa s tra n e n aših o rgan izacija , je r60 tam o v lad a lična m ržn ja . Č etnici su

57 Vidi bilješke 34 i 39.58 Geheime Staatspolizei (Državna ta jn a policija) osnovana je u Njemačkoj

krajem travn ja 1933. godine. Roger M a n v e l l , Gestapo, Zagreb 1975, str. 45.59 Iza riječi »slabo« nalaze se nečitljive stro jem p recrtane riječi.60 Iza riječi »jer« nalazi se tin tom p recrtana riječ »ta«.

19


tak o đ e r u to m k o ta ru sa tje ra li n a ro d u s tra h u kosti. Oni n a p ro s to u c je n ju ju n a ro d tak o d a im n as jed a i sam sebe šp iju n ira . N aro d se ja k o zasitio ra ta i sam o čeka sv rše tak , i zato p a li n e p r ija te ljsk a p ro p ag an d a , k o ja je ubacila le tke o sk o ro m savezničkom isk rcav an ju n a n ašim obalam a. D ezerteri neće n ikako da se v ra te u n a šu vo jsku . U općin i V eprinac p o v ra tilo ih se 25.

S itu ac ija u k o ta ru K astav po iz javam a d ru g a Jože i K ozareva izgleda ovako: Č itav k o ta r tre b a p o d ije liti u dva d ije la , g o rn ji i donji. O ba d ije la da la su m nogo za p o k re t. N ek o ja sela su p o tp u n o p o p a ljen a . M nogo naroda b ilo je ili u šum i ili u konc logorim a po I ta li j i zato je n a ro d m nogo uz p o k re t. U don jem d ije lu K astav štin e sa d a je o k u p a to r i tak o ta j dio ne po d n aša to liko , kao onaj dio g o rn ji u k o jem n ije o k u p a to r a kroz n jega p ro laze veze za I s t ru i nazad tak o da je ta j dio p o d s ta ln o m tež inom n ap o ra za p o k re t. U to m d ije lu n a ro d je u c ije lin i za p o k re t, a li ja k ekonom sk i p r it is a k u z ro k u je o p ad an je m orala . Taj dio ra d i već 3 godine za p o k re t. Do n e p rija te ljsk e ofenzive općina K lana m nogo je d o p rin aša la n a ekonom sko j bazi p o k re ta , ali sada k ad a je o k u p a to r u to j općin i, i od k ad a je ta općina ja k o s trad a la , sav te re t p o d n aša g o rn ji dio K astav štin e . U ta j dio sko ro dnevno n ad ire nep r ija te lj, tak o d a n a ro d im a velike n ep rilik e i u to m pogledu. N aro d je jak o osirom ašio zbog sta ln e p ljačk e n e p r ija te lja i zbog sn a b đ je v a n ja naše vo jske. Tu tre b a n a ro d u doskoč iti u pom oć, j e r će se dogod iti da će n am n ek i p o b jeć i o k u p a to ru u žicu. K roz ovaj k o ta r p ro laz i d o sta h ra n e i volova za G orski K o ta r, što n a ro d v id i i kaže da zašto ih se to liko o p te re ć u je k ad se za vo jsku m ože dovući h ra n a i m eso iz Is tre . Zbog tih i takv ih p rilik a n a ro d u opada m oral, ali po litičk i je jo š u v jek ja k o uz p o k re t. U do n jem d ije lu gd je v lada o k u p a to r n a ro d je p rep la šen ali ip ak je uz p o k re t i ne opaža se o rg a n iz iran i n e p rija te ljsk i ra d .

b) O rganizaciono s ta n je

P ošto jo š za sad a ne raspo lažem o sa to čn im o rgan izacion im tab licam a ko tareva , a i p o š to je ta jn ik A lija tek sad a p reuzeo dužnost, to ćem o tačne tab lice p o sla ti n ak n ad n o čim n am to b u d e m oguće. Po iz javam a p o jed in ih članova za k o ta rev e o rganizaciono s ta n je je slijedeće:

O kružn i N.O.O.

7 članova od toga jedna drugarica.

K ako ra d i ta j o d b o r jo š ne m ožem o d a ti k a ra k te r is tik u , ali to k o m ra d a uvi- d je t ćem o m ane i dob re s tra n e o d b o ra i o n d a ćem o se n a n jih o sv rnu ti.

K o ta rsk i N.O.O.

Lovran

K. NOO 6 članova 0 d ru g a ricaOpć. NOO Lovran 7 1 >>6 seosk ih o d b o ra 31 „ 1 iiOpć. NOO V eprinac 7 „ 2 >)6 seosk ih o d b o ra 27 6 ii

U kupno 2 opć. NOO 12 seosk ih o d b o ra 78 članova od toga 10 d ru g arica .

20


K a ra k te r is tik e p o k u p ljen e po ocjen i d ru g arice Slavice: K.N.O.O. je po litičk i slab, s labo in ic ija tivan , p reg led im a ju sam o n ad općinom V eprinac. S lab u pom oć d a ju op ć in sk im i seosk im o dborim a. N a jb o lji č lan K. NOO je d rug G aljan ić .61 P re d s je d n ik Izak 62 ja k o je pošten , s ta r 60 g,63 požrtv o v an uslova za razv itak nem a. D rug M arko zadužen za gospod arstv o d o b a r je i p o ž rtv o van, im a uslova za d a ljn ju izg rad n ju , p o litičk i je s lab . D rug Lojzo p o litičk i je slab , m alo govori, n em a u'slova za d a ln ju izg radn ju . D rug M rak zadužen po zd ravstvu , s ta r 50 godina, p o litičk i slab ali požrtvovan , n a s tu p a d ik ta to rski, u slova za d a ln ji razv itak nem a.

Od općina sam o opć in a V eprinac je donek le d o b ra . O pćina L ovran se tek fo rm ira la te je jo š u v ijek jak o slaba. O pćina M ošćenica nem a n i općin skog n i seoskog N.O.O.a.

K o ta r O patija

K.N.O.O. 3 č lana 0Opć. N.O.O. Ju rd a n i 6 113 seosk ih o d b o ra 51 član 10Opć. N .O .O .M atulje 6 114 seosk ih o d b o ra 59 „ 16Opć. O p a tija 0 01 seosk i o d b o r sa 4 „ 0

U kupno: 2 opć o d b o ra 28 seo sk ih sa 129 članova i 28 članova.

K a ra k te r is tik e p o k u p ljen e p o izjavi d ru g arice Slavice:

U K.N.O.O. sva t r i č lana su ja k o slaba. P re d s je d n ik Jak o v cca. 35 godina. A m biciozan a u jed n o pan ičan , požrtvovan , tešk o se k reće64 p o što je šepav, im a uslova za d a ljn ji razv itak . T a jn ik L etiš, N ep o k re tan , po litičk i slab , d ik ta to rsk i raspo ložen , nem a u slova za d a lju izobrazbu , požrtv o v an je i rad in .

O pćinsk i i seo sk i u općin i Ju rd a n i ja k o su slab i, i sam o neko lic ina o d b o rn ik a im a u slova za d a ljn je n ap red o v an je .

O pćinsk i i seosk i o d b o ri M atu lje65 su d o sta d o b ri i agilni. U sam om m je s tu M atu lje je r a d d o s ta slab.

K o ta r K astav

K.N.O.O. 8 č lanova 1 d ru g aricaOpć. N.O.O. Z am et 7 „ 1 „8 seosk ih o d b o ra 22 „ 7 „Opć. N.O.O. K astav 5 1

61 S trojem je napisano »Galjanović«, a tintom je ispravljeno u »Galjanić«.62 Izak Poščić.63 Slovo »g« je dodano tintom .64 Iza riječi »kreće« stro jem je precrtano »po terenu«.65 Riječ »Matulje« je dodana tintom .

21


5 seosk ih o d b o ra 22 „ 5Opć. N.O.O. SV. M atej 7 „ 114 seosk ih o d b o ra 60 „ 15Opć. N.O.O. K lana 5 „ 12 seoska o d b o ra 7 „ 1

U kupno 4 opć. o d b o ra 29 seo sk ih sa 143 članova 33 d ru g a rica

K arak te ris tik e : K.N.O.O. p riličn o d o b a r, im a u slo v a da se d a lje razv ije , je r drugovi ozb iljno sh v aća ju sv o ju d u žn o st i ja k o su zaposlen i svakodnevn im radom . Ovaj k o ta r je n a jo p te re ć e n iji n a č itav o m n ašem okru g u : n a n jih sp a d a ju velik i n a p o ri za sn ab d jev an je u s tan o v a i v o jsk e k o jih im a m nogo n a n jihovom te ren u . P red s jed n ik je s ta r i b o ra c i d o b a r d ru g ali je jak o m ekan . T a jn ik je d ru g a rica S lavica i v rlo je dob ra .

Iz d o sad an je općine Z am et s tv o ren e su dv ije općine i to opć in a Z am et i K astav . O badva o p ć in sk a o d b o ra p o k azu ju da će s e razv iti u d o b re ru k o vodioce. O pćinsk i N.O.O. Sv. M atej je d o b a r d na jveć i te re t u k o ta ru snaša baš ta j opć insk i NO.O. O pćinsk i N.O.O. K lana je slab zbog toga što n a to j općin i p o s to je sam o dva se la o d n jih 66 5,67 K o ji su b ili p r ije n jem ačk o g čišćen ja , i u ta dva se la i o k u p a to r svo je garn izone.

Seoski o d b o ri su u g lavnom d o b ri o sob ito on i u g o rn jo j K astav štin i. Ovi su o d b o ri po litičk i slab i, ali za p ra k tič n i ra d su dobri.

M jesn i N.O.O. R ije k a

M.N.O.O. 8 č lanova 1 d ru g a rica p r i M.N.O.O.

K a ra k te ris tik a : Č itava R ijek a p o d ije lje n a je u 6 sek to ra . U tim sek to rim a ne p o s to je p o seb n i N.O.O. nego p o s to je o d b o ri J.N .O .F. k o ji s to je 68 u tje sn o j vezi sa M.N.O.O., i p re k o k o jih o d b o r v rš i sv o ju v last. Ti se k to rsk i o dbori J.N.O.F. b ili su p r i je N.O.O., a s a d a su se p re tv o rili u p o litičk a tije la , a li su n ad a lje zadržali ra d po N.O.O.ima. M.N.O.O. je dobar. P rob lem e rije- šava d ob ro . D rugovi su sp rem n i za ra d i im a ju m ase za sobom . Svaki član N.O.O. zadužen je za svoj sek to r. O sjećaj odg o v o rn o sti je kod n jih razv ijen .69 P resed n ik Sanđi,70 H rv a t, govori ta lija n sk i n jem ačk i i eng lesk i te n ešto h rv a tsk i, d ire k to r o sigu ravajućeg d ru š tv a . P okazu je m nogo. P o v je rljiv je , s ta r 42— 43 god. U p o k re tu je već 1 god i po. T a jn ik Jo h n .71 D obar o rg an izato r in ic ija tivan , govori h rv a tsk i i ta lijan sk i. S tru č n i je činovnik , p o le ta n je i pov jerljiv . Za gospod arstv o i p ro m e t: F ab ijo d o b ar, snalažljiv , p o le tan , ra d n ik 33 god. govori sam o ta lijan sk i, im a u slova za d a ljn ji razv itkom ; osjećaj odgovornosti je razv ijen . S udstvo i p ro p ag an d a : V ito rio in žen je r T alijan ,

66 Riječ »njih« upisana je tintom iznad tin tom precrtane riječi »kojih«.67 Broj je upisan tintom .68 Riječ »stoje« u izvorniku je otipkana dva puta.69 Iza točke je tintom križana čitava rečenica koja glasi: »Im aju za sobom

sve svoje pučanstvo«.70 Surina Franjo.71 Giovanni Duiz.

22


govori ta lijan sk i. R adi već m nogo u p o k re tu , in ic ija tiv an , pouzdan , po litičk i n a visini. Z dravstvo: G iorgio, m lad rad n ik , p o š te n i m nogo ob eća je i im a m ase za sobom , T a lijan , govori sam o ta lijan sk i. Socialn i: Sergo; s ta r i b o rac p o litičk i ja k cca 38 godina. Im a uslova za d a ljn ji razv itak , rad n ik . P ro sv je tn i: Em il; p ro fe so r cca 25 god. M nogo obećaje . P o litičk i jo š n ije n a v isin i, p o uzdan , k le rik a ln o n as tro jen .

P o red č lanova zadužen ih u M.N.O.O. nalaze se jo š dvo jica č lanova p ri odboru . O bojica idu sam o k o ji p u ta n a sastan k e , tak o da se nauče ru k o v o diti.

U kupno o k ru žn ih o d b o ra 1, K.N.O.O. 3 i 1 M.N.O.O. op ć in sk ih N.O.O. 8, seosk ih N.O.O. 69 sa 358 članova od toga 51 žena.

c) U pravno su d sk i o d s je k

Za ovaj o d s jek zadužen je d ru g Giorgio, a po što n jeg a n em a n a sa s tan k u to se ga Im a pozvati i d a ti m u zad a tak da fo rm ira i da se uvede u ra d odsjeka .

d) Prop-odjelPo ovom o d sjek u p riv rem en o je zadužen d rug Joža, dok se ne n ađ e p r i

godnog d ru g a za v o đ en je tog odsjek a . Za re fe re n ta tog o d s jek a p o s ta v lja se d ru g Pere , k o ji će ta k o đ e r v od iti p riv rem en o re fe re n tsk e dužnosti.

e) P ro sv je tn i

T ak o đ er i po ovom o d s jek u n e m a s ta ln o zaduženog d ru g a nego p riv re m eno poslove vodi ta jn ik A lija. Za p ro če ln ik a p o stav it će se d ru g a rica Je lka R olih u ko liko b u d e d o p u šta lo 72 n jez ino zdrav lje .

f) G ospodarstvoZa ta j o d s jek zadužen je d ru g K ozarev. O dsjek je već fo rm ira n od73 8

članova. O ni su zaduženi za n ab av k u h ran e , p reb ac iv an je h ra n e i p la s ira n je zajm a.

B lag a jn a o k ru žn e g o sp o d arsk e ko m isije74 iznaša d an as L 174.600

g) Soc ija ln iZa ovaj o d s jek odgovara d ru g a rica Slavica. D rug Jože C etina č lan oblas.

N.O.O. obrazlaže zadaću socija lnog odsjek a , što p r isu tn i članovi p r ip isu ju u svo je zab ilješke .

D ru g arica d o b ija zad a ta k da fo rm ira so c ija ln i o d s jek

i) P rom etOvaj o d s jek m o m en ta ln o je n a jp o tre b n iji ra d i tra n s p o r ta i p re b a č a ja

h ra n e sto g a po to m se k to ru zadužen je d ru g P uč s tim e da o d m ah p r is tu p i fo rm ira n ju odsjeka .

72 Riječ »dopuštalo« upisano je tintom iza tin tom precrtane riječi »odobravala«.73 Riječ »od« dodana je tintom .74 Riječ »komisije« dodana je tintom.

23


2. Z ak lju šc i i ra sp o re d a ra d a

Z ak ljučci po p o litičkom p o lju :

1) O tv aran je d ruge fro n te tre b a p rik az iv a ti kao p lodove m oskovske i teh e ran sk e K onferenc ije i kao p o b je d u d em o k ra tsk ih snaga.

2) Saveznike is tic a ti p re d n aro d o m , k o ji p ru ž a ju pom oć našo j NOV.3) Is tic a ti T a lijane kao važan fa k to r u N.O.P., kako b i se postig lo b o r

beno jed in stv o ta lijan sk o g i h rv a tsk o g n aro d a .4) N a js tro že čuvati lin iju N.O.B. i isp rav n o je tu m ačiti.5) Is tic a ti jugoslavenstvo i b ra ts tv o sa S.S.S.R. kao slavenskom d rža

vom.6) U vezi sa lin ijo m b o rb e tu m a č iti I I I Z as jed an je ZAVNOH-a7) S p rečav an je h a p še n ja po neodgovorn im lju d im a i d o n o šen je od luka

po is tim a (pravo h a p še n ja im a ju sam o N.O.O.i)8) P rovesti k a m p a n ju za Is tra n e , k o ji se nalaze u I ta li j i u vo jn ičkom

zaro b ljen iš tv u , da se ih p re d a N acionalnom K o m ite tu o slo b o đ en ja Ju g o sla vije, k o ji će ih ra sp o re d iti u jed in ice N.O.V.

9) S porazum S ubašić—T ito p rik az iv a ti kao p o b je d u našeg p o k re ta10) U kazivati n a ro d u n e p r ija te ljsk u p ro p a g a n d u p re k o le ta k a i n jihov

cilj.

Z a k lju šc i po organizacionom , s ta n ju :

1) T reb a p o tp u n iti O.N.O.O. i to 2 za R ijeku , 1 iz O p a tije i 1 iz L ovrana.2) U k o ta ru O p a tija p o ja č a ti sam K.N.O.O. F o rm ira ti M.N.O.O. u O p atiji

i p o jača ti ra d u općin i Ju rd an i.3) U k o ta ru L ovran p ro d r ije ti u op ć in u M ošćenice i p o ja č a ti ra d u

općin i Lovran.4) Za sam u R ijek u u p o zo riti n a k o n sp ira tiv n o s t i da se p rip az i kakve se

e lem en te p rim a u o rgan izaciju . Oni k o ji su p rim lje n i n ek a se p re tre se n jih o v d o sad ašn ji rad . P rip az iti i n jeg o v a ti om lad in sk e kadrove.

5) O rgan iz ira ti socialn i odsjek .6) G o spodarsku k o m is iju sazvati za 16 o m j. i n a n jo j d e ta ljn o ra s p ra

v iti nab av k u h ra n e i p la s ira n je bonova. Pozvati n a sa s ta n a k k o m isije članove iz O patije i L ovrana

3. K ritik a i sam o k ritik a

D rugovi po što su te k fo rm ira n i n e m a ju š to da se k ritiz ira ju .

SMRT FAŠIZMU— SLOBODA NARODUDrugarski pozdrav

Tajnik Alija

OKRUŽNI NARODNO OSLOBODILAČKI ODBOR R IJE K A 75

75 Okrugli pečat ONOO-a Rijeka.

24


OKRUŽNI NARODNO-OSLOBODILACKI ODBOR R IJE K A 76

15-VII-1944I s k a z

O rganizacionog -stanja za m jesec Juli

I R

edni

br

oj

N.O.O.

Čia

nova

Od toga

Om

ladi

naca

(m

uški

h,

žens

kih)

M jesto

Kot

arsk

i

opći

nski

seos

ki

Gra

dski

rajo

nski

muš

kih

žens

kih

Rad

nika

selj

aka

obrt

nika

Inte

lekt

uala

ca

Hrv

ata

Tal

ijan

a

i Okružni—Rijeka 1 7 6 i 4 2 62 K otarski—O patija 3 3 2 33 Općina—Jurdani77 6 5 i 6 64 seoskih odbora 13 51 41 10 51 515 Općina—M atulje 6 5 i 5 66 seoskih odbora 14 59 43 16 597 Općina—O patija 08 seoskih odbora 1 4 3 1 49 K otar—Lovran 6 6 6

10 Općina—Veprinac 7 5 2 1 5 711 seoskih odbora 6 27 21 6 5 22 2712 Općina Lovran 7 6 1 — 7 713 seoskih odbora 6 31 28 3 10 18 3114 Općina Mošćenice 015 seoskih odbora 016 K otar—Kastav 8 7 1 817 Općina—Zamet 7 6 1 718 seoskih odbora 8 22 15 7 2 2

19 Općina—Kastav 5 4 1 520 seoskih odbora 5 22 17 5 22

21 Općina Sv. Matej 7 6 1 722 seoskih odbora 14 60 45 15 6023 Općina Klana 5 4 1 524 seoskih odbora 2 7 6 1 725 Mjesni Rijeka i 8 8 8

Ukupno 1 3 8 69 i 365 290 75 94 52 2 4 350 i

S.F. — S.N.

OKRUŽNI NARODNO OSLOBODILAČKI ODBOR R IJE K A 78

T ajn ik :A lija

76 Sadržaj tabele pisan je tintom .77 Riječ »Jurdani« upisana je iznad križane riječi »Veprinac«.78 Okrugli pečat NOO-a -Rijeka.

25


DUE VERBALI DELLE ADUNANZE COSTITUTIVE DEL COMITATO CIRCONDARIALE POPOLARE DI LIBERAZIONE (ONOO) PER FIUME (RIJEKA)

ALLA METÀ DEL 1944

R i a s s u n t o

Al principio del 1944 la regione dell’ Is tria era divisa in tre circondari: Buzet, Pazin e Pula. Questa divisione si è m antenuta fino alla m età del 1944. In quel quarto, quello d i Rijeka (Fiume). Il Movimento Popolare di Liberazione (NOP) nel tempo da una p arte del circondario di Buzet (Pinguente) si è costituito anche il territorio di questo cirdondario, il quale comprendeva li d istre tti Kastav (Castua), Lovran (Laurana) ed O patija (Abazia), villaggi Male e Vele Mune e Žejane, fino adesso non è stato ancora stud iato profondam ente.

La pubblicazione di questi due docum enti contribuirà alla correzione delle inesattezze nella scarsissim a le tte ra tu ra sia su l principio dell’ ONOO di Rijeka (Fiume) sia sulla sua stru ttu ra .

26


ANTUN GIRON - Semantic Scholar€¦ · ANTUN GIRON. DVA ZAPISNIKA OSNIVAČKIH SASTANAKA OKRUŽNOG...

Documents

Transcript of ANTUN GIRON - Semantic Scholar€¦ · ANTUN GIRON. DVA ZAPISNIKA OSNIVAČKIH SASTANAKA OKRUŽNOG...