Antiče lučke konstrukcije
-
Upload
luka-golubovic -
Category
Documents
-
view
221 -
download
1
Transcript of Antiče lučke konstrukcije
-
7/25/2019 Antie luke konstrukcije
1/21
0
Antike luke konstrukcije
Seminarski rad iz kolegija rimsko gospodarstvo
Student: Luka Golubovi
Mentor: dr.sc. Silvia Bekavac
U Zadru 29.01.2016
-
7/25/2019 Antie luke konstrukcije
2/21
1
Sadraj:Luke konstrukcije................................................................................................................................... 2
Izgled i gradnja lukih pristanita............................................................................................................ 3
Gradnja u odnosu na okolni teren ....................................................................................................... 3
to pronalazimo uz luke konstrukcije.................................................................................................... 4
Nalazita u Istri........................................................................................................................................ 5
Uvala Verige ........................................................................................................................................ 7
Nalazita u Dalmaciji................................................................................................................................ 8
Caska ................................................................................................................................................. 10
Pakotane.......................................................................................................................................... 13
Katelanski zaljev............................................................................................................................... 15
Trstenik .......................................................................................................................................... 16
Spinut ............................................................................................................................................. 17
Zakljuak................................................................................................................................................ 19
Literatura: .............................................................................................................................................. 20
-
7/25/2019 Antie luke konstrukcije
3/21
2
Luke konstrukcije
Kada govorimo o lukim konstrukcijama prvo je potrebno definirati to podrazumijevamo pod
pojmom luka konstrukcija. Naime, nijme obuhvaamo sve ljudske konstrukcije koje su sluile za
pristajanje brodova te utovar i istovar brodskoga tereta. U antikim lukama pronai emo razliite
konstrukcije poput solana, vivarija i ribnjaka koje je potrebno razlikovati od lukih konstrukcija radi
pravilnog tumaenja nalazita. Naistonoj jadranskoj obali pronalazimo brojne ostatkepristanita i
operativne obale koji nam govore o prometnosti nae obale. Ovo nas netreba zauditi s obzirom na
pogodan geoloki, ali i politiki poloaj koji je privlaiogrke kolonizatore ve od 7.stoljeaprije
Krista te relativno rano doveo do integracije lokalnog, ionako pomorski orijentiranog stanovnitva, u
rimske krugove. Razvedena obala pruala je utoita brodovima umnogobrojnim otocima kojih,
prema aktualnim podacima, zajedno s otoiima i hridima ima ak 12461. Ovakva konfiguracija terena
dovela je do potrebe za koritenjem mnotva brodova i izgradnju velikog broja pristanita kako bi se
omoguila komunikacija izmeunaselja i gospodarskih objekata.
Prvi zapisi koji ukljuuju luke konstrukije su oni koje je 1540. Pietro Coppo zabiljeiou svomdjelu
Pietro Coppo del sito L'Istria. Poznati geograf iz Izole, interpretirao je ostatke u plitkome moru kao
mjesto gdje se nekada nalazilo kopno, to je u veini sluajeva i tono. Nakon njega mnogi su kroz
stoljea biljeili ostatke potonulih lukih konstrukcija, gospodarskih objekata i naselja koje su mogli
vidjeti s obale.2Tek pedesetih godina devetnaestoga stoljea izraena je prva nacrtna dokumnentacija
arheolokih ostataka pod morem te su pri tome opisani antiki sarkofazi uz zapadnu obalu Vranjica,
kao i ostaci lukih konstrukcija u uvali Caska na otoku Pagu. Za ovu dokumentaciju zasluan je Mijat
Sabljar, povjerenik Narodnog muzeja u Zagrebu koji je putujui Dalmacijom biljeio istaknute nalaze
i nalazita u svoju biljenicu.3Zanimljivo je to to jeupravo na lokalitetu u Vranjici provedeno i prvo
podvodno istraivanje kada je Frane Buli angairao ronioce da istraelokalitet.4
Ovi nalazi nisu vani samo za arheologiju ve i za druge znanosti, ovi su nalazi ukazali na promjenu
morske vode i pomogli u prouvanju u promjena njene razine. U tu svrhi prviih je put upotrijebio
talijanski prirodoslovac Vitalono Donati, koji je 1750. godine objavio knjiguDella storia naturale
dell' Adriatico, kada je naveo pretpostavku da se od antikog doba morala podii razina mora da bi se
arheoloki ostaci, koji su oito namjenjeni upotrebi na kopnu, nali pod morem.5Mnogi su se hrvatski
i strani znanstvenici nastavili baviti ovim problemom i to ponajvie u Istri, gdje su arheoloka
istraivanja nalazita u plitkome moru bila najaktivnija. Istarsko podruje istraivalisu Pietro Kandler
1I. RADIC ROSSI, 2011, 19.
2I. RADIC ROSSI, 2011, 38.
3
I. RADIC ROSSI, 2011, 384D. VRSALOVI, 2011, 37.
5I. RADIC ROSSI, 2011,39
-
7/25/2019 Antie luke konstrukcije
4/21
3
i drugi,pokuavajui dokazati fenomen promjene razine mora, dok su ga istraivai poput Nike
Andrijaevia pokuali opovrgnuti, ali su i jedni i drugi zabiljeili mnotvo arheolokih lokaliteta na
podruju Istre.Ova istraivanja okupio je i nadopunio tridesetih godina Attila Degrassi, koji je proveo
prvo sustavno rekognosciranje jedne zaokruene cjeline u hrvatskom primorju.6Ovakva zapaanja
iznimno su vrijedan izvor podataka za prouavanje lukih konstrukcija iz razloga to su mnoga od
ovih nalazita zauvijek izgubljena zahvaljujui graevinskim radovima, u sklopu kojih nisu provoeni
arheoloki nadzori. Jednako tako vani su i zapisi legendi i pria od kojih su mnoge danas izgubljene a
u vrijeme predhodno navedenih istraivaa su bile rado prepriavanemeu lokalnim stanovnitvom.
Arheoloka istraivanja podmorja pa tako i lukih konstrukcija zapoela su 1960-ih godina u
organizaciji gradskih muzeja od kojih se po aktivnosti istiu muzej Pule, Rijeke, Zadra, Senja,
ibenika te Splita i Dubrovnika. Na podruju srednje i june Dalmacije moemo istaknuti Zdenka
Brusia, koji je istraivaobrojne lokalitete poput Zatona, Polaa na Mljetu te u suradnji sa ZlatkomGunjaom Collentum na Murteru dok je Boris Ilakovac istraivao Kument i Janice u Pamanskom
kanalu i Otarije te Tukljae.7
Izgled i gradnja lukih pristanitaPrilikom istraivanja antikih villa maritimnoga tipa i manjih gospodaskih instalacija gotovo su uvijek
otkrivene i luke instalacije. Na onim mjestima gdje nije utvreno postojanje nikakvih pristanita za
brodove moemo zakljuiti kako se one nisu ouvale, jer su one zasigurno bile njihov sastavni dio.
One su bile izraivane od kamena ili drveta ovisno o dostupnosti materijala, a najee su koritena
oba. Nalaz lukih konstrukcija i njihovo datiranje pomou nalaza pronaenih u njihovom kontekstu i
dendrokronolokih i C14 analiza moe nam rei puno o kompleksu kojeg istraujemo na kopnu. esto
moemo isitati razvojne faze kompleksa i kada se on irio jer se snjim irilo i njegovo pristanie za
brodove. Kao zanimljiv primjer ovakvih drvenh konstrukcija navest u one u uvali Caska i onena
Trsteniku u Katel uurcu,jer su na njima provedena sustavna istrivanja i sve potrebne analize.
Gradnja u odnosu na okolni teren
Naini gradnje odeeni su izgledom same obale i potrebama graditelja, na mjestima gdje se mogloiskoristiti konfiguraciju terena te se slaganjem dva ili vie redova poluobraenog kamenja izmeu
kojih se nasipao sitan kamen dobivao lukobran i operativna obala. Takve luke moemo pronaiu
uvalama relativno zatienim od vjetra gdje je primarni cilj izgradnje luke konstrukcije bilo dobivanje
to vee operativne obale na koju su se vezivali brodovi i na kojoj sepretovarala roba. Takve su
konstrukcije daleko jeftinije od onih koje su primjenjivane u uvalama izloenim vjetru. Ovakvi uvjeti
zahtijevali su izgradnju dva izboena lukobrana koji su tvorili uzak ulaz u luku, ujedino su esto
ovakve konstrukcije vee te solidnije graene. Kamene lukobrane moemo podjeliti i po obradi
s66
I. RADIC ROSSI 2011, 39.7D. VRSALOVI, 2011, 217.
-
7/25/2019 Antie luke konstrukcije
5/21
4
kamena koritenog pri njihovoj izgradnji. Naime nailazimo na lukobrane u kojima je kamenje ili
barem bridnjaci kamenja obraeni i na konstrukcije ije je vanjsko kamenje potpuno neobraeno.8
to pronalazimo uz luke konstrukcijeUz luke konstrukcije nailazimo na njihove dijelove koji su se pod utjecajem vjetra i valova odlomili irazasuli uokolo, ali i mnotvo materijala koj je prilikom upotrebe luke i pretovaranja robe s
brodova i na brodove ispao te ostao skriven sve do dolaska arheologa. esto se pronalazi i
mnotvo keramikog materijala koji je nakon gubljenja izvornog oblika odbaen od strane
svojeg vlasnika. Takoer pronalazimo zanimljive nalaze poput u cijelosti ouvanih pitosa i
keramikih amfora koje su pri izgradnji operativne obale posluili kao svojevrsna armatura.9
Slika 1. Trstenik- Katel uutrac, konstrukcija izgraena od drvenih pilona i amfora Dressel 20
8D. VRSALOVI, 2011, 217.
99I. RADIC ROSSI, ARCHAEOLOGIA ADRIATICA II, 2088, 491.
-
7/25/2019 Antie luke konstrukcije
6/21
5
-
Slika 2. Trstenik Katel uurac - luka knstrukcija izgraena od drvenih pilona i amfora Dressel 20.
Nalazita u IstriStupanj razvitka prijevoznike tehnologije Istre u antiko doba bio je odlian zahvaljujui
geografskom poloaju, naime zapadna obala Istre nalazila se na pomorskom pravcu prema Akvileji,
metropoli ovog dijela Italije te izlaznoj morskoj luci podunavskih zemalja, dok je juni dio zapadne
istarske obale bio dobro povezan i s Ravenom.10
Vano je spomenuti kako je cestovni promet u Istri, po znaenju i rentabilnosti, bio ogranien na
pravce koji su povezivali sredinje dijelove poluotoka sa zapadnom obalom, dok su kopnene veze sa
zaleem, zbog teko prohodnih brda od Uke do Trsta,bile od manje vanosti. Sve ovo objanjava
iznimnu koliinu pronaenih maritimnih villa rustica u Istri i drugih gospodarskih zdanja koja su u
svojoj cjelini imala i luke instalacije.
10R. MATIJAI, 1998, 292.
-
7/25/2019 Antie luke konstrukcije
7/21
6
1. Savudrija
2. Zambratija
3. Uvala Katoro
4. Uvala Krapinjan kod Novigrada
5. Uvala Sv. Antun kod Novigrada
6. Uvala Valeta
7. Lorun
8.
Rt Busuja
9. Uvala Sv. Martin
10.Poluotok Sorna (Pore)
11.
Uvala Sv. Feliks (na ulazu u Limski kanal)
-
7/25/2019 Antie luke konstrukcije
8/21
7
12.Uvala Vetar kod Rovinja
13.Uvala Mari kod Barbarige
14.Uvala Runci kod Faane
15.
Uvala Sv. Mikula
16.Uvala Nutarnja Draga
17.Uvala Javorika
18.
Uvala Verige
19.Uvala Turanj
20.Veli Fraker (juno od Pule)
21.
Pomer (Uvala-luka Medulin)
22.Poluotok Viula kod Medulina
23.Luka Budava (jugoistono od Valture)
Uvala Verige
Najpoznatiji ruralni arhitektonski kompleks istarske antike, skup zgrada u uvali Verige, smjeten je
oko duboko uvuenog zaljeva na istonoj obali najveeg otoka u skupini Brijuna. Prilikom podvodnih
istraivanja napravljeni su geodetski snimci koji su korigirali Gnirskove tlorise. Sondanimiskopavanjem utvreno je da su gat i lukobran graeni od velikih kamenih blokova (duine izmeu
1,20 i 1,50 m, ali ima ih i do 3m), koji su polagani na pjeskovito dno ili na nasip sitnijeg kamenja.
Zidovi piscina izgraeni su od sitnijeg kamenja tehnikom a sacco. Prema preliminarnim rezultatima
novijih istraivanja, sjeverna obala zaljeva vee se koristila za pretovar tereta s brodova, u odnosu na
junu obalu, koja je uz to i nastala kasnije, nakon II. st, pa nije u svezi s ranijom zgradom s dva
peristila koja se nalazila junoj obali.11
11R. MATIJAI, 1998, 296-297.
-
7/25/2019 Antie luke konstrukcije
9/21
8
Nalazita u Dalmaciji
1.
Uvala Caska na otoku Pagu
2.
Novalja-Luka (Saular)
3.
Silba-Pocukmarak
4.
Banva na Olibu
5.
Privlaka kod Nina
6. Rt Kremenjaa kod Zatona
7. Podprie na Zverincu
8. Muli-Sestrunj
9.
Dunboica-Sestrunj10.Srbino-Sestrunj
11.
Muline-Sestrunj
12.
Karanke-Sestrunj
13.Suica-Sestrunj
14.
Uvala Muline-otok Ugljan
15.Uvala inta- otok Ugljan
16.Ova(juno od Savra)-Dugi otok
17.Uvala june od Ove-Dugi otok
18.Koino kod Petrana
19.
Diklo
20.Batalaka uvala
21.Barbir u Pamanskom kanalu
22.
Dobropoljana
23.Mirie
24.Neviane (Sv. Mihovil)
25.Garmenjak
26.Galenjak27.Tukljae
28.
Frmi29.Boana30.Kraj (Polaine) na Pamanu31.Muntan
32.Mali Duac
33.Veliki Duac
34.avatul
35.
Kumenat
36.Kumenti
37.Pakotane (Janice)
38.Otok Lavdara
-
7/25/2019 Antie luke konstrukcije
10/21
9
39.Tristikovac (Pliki Tremuli)
40.
Tarac na Kornatu
41.Otok Pikera (Jadra)
42.
Murter (Hramina)
-
7/25/2019 Antie luke konstrukcije
11/21
10
Slika 3. Luke konstrukcije srednje Dalmacije
-
7/25/2019 Antie luke konstrukcije
12/21
11
Caska
Uvala u Caskoj i gospodarski kompleks koji se u njoj nalazio jo je nerazjanjena problematika, ali za
potrebe ovog seminararazmatrat emo luke konstrukcije nainjnene od drveta i kamena kamena ali i
potopljenih brodova. Prve sonde na sustavnom istraivanju postavljene su na istonoj obali
uvale zbog uoene vee koncentracije nalaza i ostataka potopljenog lukobrana, koji je dobro
vidljiv na zranim fotografijama. U sondama su pronaeni oekivani naseobinski i luni
nalazi, ali ve prve godine istraivanja pronaeno je i u potpunosti ouvano rimsko sidro koje
je, prema mjestu pronalaska i injenici da nije pronaena olovna preka niti utvreni tragovi
njenog naslinog odvajanja, najvjerojatnije bilo odbaeno. Prilikom sondiranja istonoga dijela
uvale i pozornog pregleda terena, koji je izvren sve do visoke stijene poznate pod nazivom
Gavranie, pronaeno je mnotvo drvenih konstrukcija koje se veinom sastoje od okomito
zabijenih pilona, a ponegdje i vodoravno postavljenih greda i dasaka. Osim ostataka
organskog materijala i sitnih nalaza, pregledom terena zapaeni su i os taci zidova ili njihovi
komadi odvaljeni u more, dok su neke od pravilnih konstrukcija uronjenih u more, koje su
prije tumaene kao zidovi, pobliim promatranjem definirane kao pravilne prirodne formacije,
tj. tzv. beach rock (plana stijena).12
Zbog dobre ouvanosti drvene grae, 2007. godine na mjestima gdje se oekivao nalaz bolje
ouvane drvene konstrukcije postavljene su dvije probne sonde oznaene brojevima 14 i 15.
Obje su pruile zanimljive rezultate: u sondi 15 otkrivena je pravokutna drvena konstrukcija
sastavljena od dva balvana duine oko dva metra postavljena na meusobnoj udaljenosti od tri
metra. Balvani su bili fiksirani pomou drvenih pilona umetnutih kroz pravokutne utore na
njihovim krajevima, dok su s jedne strane bili povezani poprenom gredom privrenom na
njih u vidu lastinog repa. Unutar sonde 14, ve u povrinskom sloju, pronaena su dislocirana
brodska rebra, a na dubini od 60-70 cm pronaeni su ostaci brodske oplate in situ.13
Odmah je utvreno kako nije rije o brodolomu nego onamjernom odbacivanju i potapanju
broda u svrhu uvrivanja neke lune konstrukcije, jer je brodska oplata na nekoliko mjesta
bila probijena, a brod ispunjen lomljenim kamenom i graevinskim otpadom.14
12
I. RADIC ROSSI, HISTRIA ANITQUA 2012, 299.13I. RADIC ROSSI, HISTRIA ANTIQUA 2012, str. 300-301.
14I. RADIC ROSSI, HISTRIA ANTIQUA 2012, str. 301-302.
-
7/25/2019 Antie luke konstrukcije
13/21
12
Slika 4. Luka konstrukcija L oblika Caska
-
7/25/2019 Antie luke konstrukcije
14/21
13
Slika 5. Detalj luke konstrukcije - Caska
PakotaneMjesto Pakotane nalazi se 30 kilometara jugoistono od Zadra, na prevlaci izmeu mora i Vranskog
jezera. O ovom nalazitu prvi pie don Luka Jeli, koji Pakotane tumai kao luku grada Aserije. iril
Ivekovi pie kako je pakotanska luka bila pristup itavoj Dalmatinskoj zagori. Prve materijalne
dokaze donosi Mate Sui, koji pronalazi poloaj Janice istono od Pakotana. Prvi podovodni
arheoloki radovi u Pakotanama provedeni su na prostoru rimskog pristanita, na poloaju Janice.
Pronaeni ostaci lukih konstrukcija protezali su se uz kopno te se danas nalaze na dvametra dubine.
Poloaj je zatien kopnom od bure dok ga je od junih vjetrova titio prirodni greben, to ga je inilo
vrlo povoljnim pristanitem. Iskopana je probna sonda veliine 2X4 metra te je utvren bogat kulturni
sloj debljine 80 cm, a njegov nastanak tumai se intenzivnim boravkom brodova na ovom mjestu.
-
7/25/2019 Antie luke konstrukcije
15/21
14
Slika 6. Prostor
pakotana s
oznaenim
nalazitem
Slika 7.Prostor Pakotana s naznaenom antikom lukom
-
7/25/2019 Antie luke konstrukcije
16/21
15
Katelanski zaljev
Slika 8. Katra lukih konstrukcija na podruju srednje Dalmacije
Pojam Katelanski zaljev obuhvaa geografsku cjelinu izmeu Trogira na zapadu i Splita na istoku.
Zbog iznimno povoljnih prirodnih osobina ovaj je prostor u prolosti bio gusto naseljen, ali zbog
-
7/25/2019 Antie luke konstrukcije
17/21
16
intenzivne gradnje tijekom 20. stoljea velik je dio njegove kulturne batine zauvijek uniten. Upravo
na ovom prostoru dogodilo se prvo podvodno arheoloko istraivanje, i to jo 1899. godine.15
U pogledu lukih konstrukcija zanimljivi su lokaliteti Trstenik i Spinut jer su na ovim lokalitetima
pronaene drvene luke konstrukcije koje ukazuju na intenzivno gospodarstvo u vrijeme antike isrednjeg vijeka. Bitno je napomenuti kako unato edukaciji lokalnog stanovnitva i njihovoj postupnoj
promjeni pogleda prema arheolokoj batini, zbog intenzivnog gospodarstva mnogim nalazima i
nalazitima prjeti velika opasnost.16
Slika 9. Katelanski zaljev s naznaenim nalazitima Resnik (3), Trstenik (6) i Spinut (9)
Trstenik
Na poloaju Trstenik 2002. godine otkrivena je skupina amfora Dressel 20 te ostaci drvene
konstrukcije to je navelo na daljnja istraivanja. U istraivakimje kampanjama od 2003. do 2006.
godine definiran poloaj drvene konstrukcije koja se prua gotovo paralelno s obalomte je nainjena
od pilona zabijenih u muljevito dno i okomito na njih postavljenih drvenih dasaka. Ostaci sline
konstrukcije pronaeni su i oko skupine amfora Dressel 20, naime 40 amfora hispanske
provinijencije omeeno je s istone i june strane drvenim pilonima, ovoj konstrukcij koja se prua
okomito na prije spomenitu jo nije odreena namjena. U sklopu izgradnje ove luke konstrukcijepotopljen je i brod, koji je prethodno napunjen kamenjem, kako bi se stvorili temelji same
konstrukcije. Prema dosadanjim nalazima i 14c analizama nalazite je datirano od 1. st. pr. Kr. do
poetka 3. st. po. Kr., ali jo se nemoe ponuditi postavka o dinamici njegova razvitka. Prema do sada
prikupljenim podacima i usporedbi nalaza iz mora s onima s kopna, moemo pretpostaviti kako je
rije o gospodarskom kompleksu smjetenom u ager nadomak Salon, ije se se aktivnosti djelomino
ili u cijelosti veu uz morsko gospodarstvo.17
15
I. RADIC ROSSI, 2008, 1.16I. RADIC ROSSI, 2008, 1
17I. RADIC ROSSI, 2008, 3-4.
-
7/25/2019 Antie luke konstrukcije
18/21
17
Spinut
Provedena sondana iskopavanja 2006. i2007. godine potvrdila su znaaj lokaliteta na kojeg je
viestruko upozoravao Nenad Cambi. Uz amfore Dressel 20 pronaena je i drvena konstrukcija oko
njih koja se sastojala od kamenog nasipa i stotina drvenih pilona. Osim ovih nalaza pronaena je
vea koliina sitnoga materijala te raznovrsne drvene konstukcije i prepleti iblja a jedan ulomak
proupljenog dolija opetovano je potvrdio upotrebu ovakvih dolija u katelanskom zaljevu.18Kao
funkciju ovakvih dolija pretpostavlja se dranje ive ribe i rakova.
Slika 10. konsttrukcija - Spinut
18I. RADIC ROSSI, 2008, 12-13.
-
7/25/2019 Antie luke konstrukcije
19/21
18
Slika 11. Luke konstrukcije na podruju june Dalmacije
-
7/25/2019 Antie luke konstrukcije
20/21
19
ZakljuakVanost pruavanja lukih konstukcija za shvaanje ivota i gospodarstva stanovnika istone obale
Jadrana u doba Antike nepobitna je. Iako je ozbiljnijeprouavanje podvodnih lokaliteta zapoelo tek
1960-ih godina, danas imamo itav niz otkrivenih nalazita diljem obale. Kada sagledamo karte
rasprostranjenosti nalazita odmah uviamo kako se njihov broj smanjuje prema jugu istone
jadranske obale, a koji je razlog tomu moemo tek nagaati ako detaljno ne sagledamo stupanj
istraenosti pojedinih podruja i konfiguraciju terena te cestovnu povezanost odreenog prostora.
Pomou paljivo iskopanih lukih konstrukcija moemo otkriti dinamiku razvoja gospodarskog ili
rijee rezidencijalnog zdanja na obali s kojim je konstrukcija povezana. Prilikom koritenja luka brojni
su predmeti ili njihovi ostaci zavrili na morskome dnu te u sluaju da luka nije intenzivno koritena u
kasnijim vremenima i preureivana , doekali arheologe da ih iskopaju i protumae njihovu priu.
-
7/25/2019 Antie luke konstrukcije
21/21
20
Literatura:Irena Radi Rossi :Arheoloka batina u podmorju Katelanskog zaljeva u Archaeologia Adriatica II,
2008,489-506.
Irena Radi Rossi, 2011 Problematika prapovijesnih i antikih nalazita u hrvatskom podmorju,doktorska disertacija, Sveuilite u Zadru, Zadar, 2011.
Irena Radi Rossi, Gulia. Boetto, 2010 Arheologija broda i plovidbe: ivani brod u uvali Caska na
PaguIstraivaka kampanja 2009, Histria Antiqua 19, 2010, 299-307.
I. Radic Rossi, Arheoloka batina u podmorju Katelanskog zaljeva, 2008.
Robert Matijai, Gospodarstvo antike Istre, 1998.
Mate Parica, Istonomediteranska keramika iz antike luke u Pakotanima, 2008.