67569531-skripta-Marasović

8/18/2019 67569531-skripta-Marasović

http://slidepdf.com/reader/full/67569531-skripta-marasovic 1/13

Tomislav Marasović – Aktivni pristup graditeljskom nasljeđu

Aktivna zaštita neposredno se nadovezuje na biološku zaštitu (kraj 19. st. – 19!." #iološka zaštita kaopolaznu osnovu uvodi znanstveni pristup na temelju kojeg se sagledavaju vrijednosti svi$ povijesni$slojeva pojedinog kulturnog dobra i zaštićuje njegov %jelokupni &biološki rast' ugroen ranijimpuri)ka%ijama i isti%anjem samo prvotnog sloja. *z takvog se+ u biti pozitivnog stava+ razvilo ekstremnogledište po kojem se gotovo uopće nije dopuštala bilo kakva restauratorska djelatnost – samokonzerva%ija. Takav stav rezultirao je pasivnošću konzervatorske slube koja je svoje djelovanje svela naadministrativnu ulogu izdavanja odobrenja ili zabrana. ,asuprot tom stavu i takvoj praksi+ od -/i$ i 0/i$ javlja se nova zaštitna doktrina aktivnog pristupa ouvanju graditeljskog nasljeđa u suvremenomivotu. Aktivna zaštita ukljuuje ulogu ne samo tradi%ionalne slube zaštite nego i svi$ drugi$ subjekatau zaštiti+ te ne samo konzervatorske interven%ije već integralni pro%es vrednovanja i uređenja kulturnebaštine s aspekta osnovni$ naela+ metoda+ organiza%ije i postupaka. 2ao bitnu promjenu donosi znatnokompleksniji pristup graditeljskom nasljeđu nego što su to imala sva pret$odna razdoblja. Takompleksnost dolazi do izraaja u etiri osnovna prav%a.

1. ZAŠTITA PROBRANIH SPOMENIKA – INTEGRALNO OČUVANJE KULTURNIH VREDNOTA

3snove za promjenu u vrednovanju kulturni$ dobara u korist svi$ povijesni$ slojeva na nekoj povijesnojgrađevini nastale su već u pret$odnom razdoblju za$valjujući 4ieglovoj teoriji o umjetnikom $tijenju uokviru teorije umjetnosti i #oitovim analognim stavovima o vrijednostima &ljepote' u odnosu na&starost' ime su udareni temelji valoriza%ije svi$ povijesni$ epo$a. ,agovještaj stava o vrednovanju

razliiti$ objekata u okviru šire gradske+ seoske ili pejzane %jeline nalazimo već u teoretskim radovima5iovannonija (istaknuti predstavnik talijanske konzervatorske škole iz biološke 6aze" koji die glas uprilog &minornoj ar$itekturi' i takav stav je naposljetku izraen u 7ene%ijanskoj povelji iz 19-. koja jedo danas ostala doktrinarna osnova za zaštitu kulturni$ dobara. 8 njoj se već u de)ni%iji $istorijskogspomenika navodi da taj pojam &obu$vaća ne samo velika umjetnika ostvarenja već i skromna djelakoja su vremena stekla kulturni znaaj.' 2asnije se taj za$tjev našao i u Amsterdamskoj deklara%iji iz190!. koja predstavlja najpotpuniju plat6ormu integralne zaštite za europske zemlje & trai seintegralna zaštita za europske zemlje – svi objekti od kulturnog znaenja+ od najveći$ do najskromniji$zajedno s nji$ovom okolinom.' a) rim!a "#$%r$ T&r 'i N&(a

smještena neposredno uz Tiber: izrađen je detaljni plan 19;;. (u doba kad je biološka zaštitabarem u teoriji vrednovala sve povijesne slojeve" kojima je predviđeno rušenje itavog bloka uz<ungotevere i &proišćavanja' zbog gradnje veliki$ zgrada za administrativne i druge privredne

namjene. 4ealiza%iju tog plana omeo je **. sv. rat+ a u međuvremenu su sazreli novi poglediaktivne zaštite pristupilo se istraivanjima mogućnosti %jelovite zaštite tog ambijenta+ te izradiprojekta i obnovi dotrajali$ prostora u novouređenom stambenom bloku+ koji će sadravati iso%ijalni %entar za starije stanovnike+ trgovine u prizemlju+ stanove za studente i druge namjene. Time će ujedno biti i trajno zaštićene i ar$itektonske vrijednosti te etvrti koje ne odlikujenikakva monumentalna ar$itektura+ niti posebno povijesni znaaj građevina+ već ambijentalnausklađenost u okviru rimske gradske jezgre u %jelini.

*) r#+a*i,i$a-ia $am*#(i+ *,&!&%a / B&,&0(i ()zike zaštite+ uređenja stambeni$ zgrada"#ologna se u %jelini odlikuje iznimno vrijednim dostignućima srednjovjekovne i kasnije graditeljskebaštine. =ustavne ak%ije uprave+ unato tim brojnim vrijednostima+ u posljednjem su desetljećuprvenstveno usmjerene na zaštitu i sana%iju stambeni$ etvrti relativno skromne ar$itekture koje sudegradirane. 2ako je zbog toga posljednji$ desetljeća zapaeno iseljavanje auto$tonog stanovništva+gradska uprava pristupila je opsenim planovima asana%ije i re$abilita%ije upravo ti$ stambeni$ zona

koje se ne odlikuju posebno vrijednim povijesno/umjetnikim osobinama ime se eljelo zaustaviti nastojanje naseljavanja peri6erne zone i re$abilitirati povijesno središte u %jelini poboljšati stambene uvjete u starom dijelu grada zaustaviti razliku u rastu ter%ijarni$ aktivnosti u starom središtu olakšati pješaki promet u povijesnom dijelu grada zadrati stabilnu+ so%ijalnu izmiješanu strukturu stanovništva

2ao rezultat svi$ ti$ nastojanja karakteristini$ za nove poglede na povijesna podruja i graditeljskonasljeđe+ došlo je i do )zike zaštite i uređenja brojni$ stambeni$ zgrada ambijentalni$ vrijednostikojima ranija razdoblja za%ijelo ne bi pridavala nikakvu panju.-) $am*#(a "#$%r$ P,a!a / A$#(i

stambeno poslovna zona 'pukog neoklasi%izma i eklekti%izma' u neposrednoj blizini Akropole+poten%ijalni rezervat ar$eološki$ nalazišta+ više puta predloena za rušenje (ar$eološki+

trgovaki+ turistiki motivi"+ mješavina veći$+ srednji$ i mali$ kuća1" ar$eološki – zbog stalni$ nastojanja da se podruje rtvuje interesu što većeg otkrivanjaizvorni$ klasini$ vrijednosti

>" trgovaki – s obzirom na poloaj+ u najvećoj blizini poslovnog središta Atene+ javili su seza$tjevi za prostornim širenjem komer%ijalnog središta.



;" turistiki – kao posljedi%a agresivnog i neprimjerenog prodora &zabavnog ivota'+ koji jemnoge stanovnike te etvrti+ inae karakteristine po umjetnoj trgovakoj i ugostiteljskojivosti+ prisilio na iseljavanje

prema planu ?. @ivasa iz 190. predviđa se integralna zaštita i predviđanje ar$eološkogrezervata na manjem podruju kod rimske Agore+ a zaštićuje postojeća ambijentalna ar$itekturasvi$ objekata.

') a2$i$a Ga$&3(a 4Ka(a'a) etvrt koja je 1-. prikljuena gradu 7an%ouveru prijeti opasnost gotovo potpunog rušenja u svr$u ostvarenja projekta nove izgradnje (Brojekt

>": iako se rai o relativno skromnoj ar$itekturi+ ali znaajnoj za nasljeđe s kraja 19. st.+ etvrt je spašena za$valjujući široj podrš%i građana među kojima su najveću ulogu imali sami vlasni%ikuća+ vlasni%i poslovni$ prostora i lokalni konzervatori. @aštićene su ne samo pojedinereprezentativne zgrade+ nego i znatno skromniji objekti &minorne' ar$itekture koja se ranije nijevrednovala.

=lini primjeri Tkalićeva uli%a+ ambijentalna ar$itektura u <jubljani+ 2ranju te zgrade narodnear$itekture u svim krajevima.

5. ZAŠTITA POJEDINAČNE POVIJESNEGRA6EVINE – OČUVANJE 7JELOVITIH NASELJA8 GRADOVA8ŠIRIH PROSTORA

,avedeni primjeri iz razliiti$ zemalja koji pokazuju vrednovanje skromniji$ povijesno/ar$itektonski$ostvarenja istodobno ukazuju i na drugu bitnu promjenu koju donosi aktivna zaštita+ a to je proirenje

interesa od pojedinanog objekta na povijesno podruje+ naselje+ gradsku etvrt+ grad u %jelini ili pak jošširi prostor. Ta se promjena tek veoma skromno nazire pri kon%u pret$odnog razdoblja biološke zaštite+kada se u Atenskoj povelji upozorava na zaštitu ambijenta.Atenska povelja iz 19;1. pri izgradnji građevina preporua poštivanje obiljeja i )zionomije grada+naroito u blizini stari$ spomenika: osiguranja dostojnog okoliša pojedinanom spomeniku – trebanaroito štititi ambijent: potreba zaštite ar$itektonski$ vrijednosti. 7ene%ijanska povelja iz 19-. de)ni%ija pojma spomenik – gradska ili seoska %jelina koja predstavlja svjedoanstvo određene%iviliza%ije+ neke znaajne 6aze razvoja ili nekog $istorijskog događaja. 8rbanisti su usmjereni narazmatranje %jelina+ a ne samo pojedinani$ objekata – za$tjev zaštite %jeline. Amsterdamskadeklara%ija iz 190!. – spomenik obu$vaća pojedinane objekte+ %jeline+ gradske etvrti i sela od$istorijskog i kulturnog znaaja+ a 8,C=D3 u ,airobiju iz 190-. $istorijska podruja smatranezamjenjivim univerzalnim nasljeđem. 8 zaklju%ima+ prijedlozima i preporukama jugoslavenskogsavjetovanja &8rbanizam i zaštita spomenika kulture' / =plit 19->. kae da zaštita urbani$ %jelina

predstavlja naroito aktualan+ vaan i sloen zadatak koji se ne moe riješiti samo uvanjempojedinani$ objekata u starim gradovima+ nego i pronalaenjem uvjeta za asana%iju stare gradske jezgre u %jelini da se stare gradske jezgre ukljue u suvremeni ivot putem odgovarajućeg usklađivanjapostojeći$ i novi$ 6unk%ija s mogućnostima i kapa%itetima stari$ dijelova gradova.

a) -#,&%i$a a2$i$a i /r#9#(# :&%i#(# 0ra'!# "#$%r$i najbrojniji primjeri jer za$vaćaju diogradskog podruja+ pa se i realiza%ija takvi$ ak%ija moe makar djelomino uoiti.

Marais+ povijesna jezgra Bariza – jedan od prvi$ za$vata te vrste u posljeratnim programimauređenja povijesni$ %jelina u Eran%uskoj. Ta etvrt sadri niz istaknuti$ povijesni$ građevina+ kaošto su palae+ %rkve+ biblioteke+ ali također i zgrade skromnije ar$itekture. Ar$itektonskekarakteristike odraava i struktura stanovništva koja je stoljećima predstavljala mješavinuimućnijeg sloja+ inteligen%ije+ umjetnika+ ali i obrtnika. 5lavni i najatraktivniji sadraji te etvrti sudraguljarni%e+ zlatarni%e+ urarske i druge radioni%e iji ekonomski prosperitet omogućava

vlasni%ima da napuste postojeće stanove i presele se u nove+ zdravije reziden%ijalne zone naperi6eriji. 2ako bi se time postepeno preselile i atraktivne trgovake prodavaoni%e+ to se planskazaštita i re$abilita%ija degradirani$ stambeni$ prostora postavila kao prvorazredni zadatakintegralne zaštite ne samo svi$ ar$itektonski$ i ambijentalni$ vrijednosti nego i demogra6sko/so%ijalnog sastava i 6unk%ije etvrti.

*) a2$i$a -#,&!/:(# :&%i#(# #0r#4egensburg+ na najsjevernijoj toki ?unava+ jedan je od najvredniji$ njemaki$ povijesni$ gradova iistodobno jedan od uspješniji$ primjera zaštite povijesni$ jezgri u %jelini.

1" zaštititi stari grad kao povijesnu jedini%u+ omogućiti njezinu današnju ulogu središta i ouvatisve pojedinane povijesne i ambijentalne vrijednosti

>" regenerirati stambene zone;" zadrati i pojaati ekonomski poten%ijal povijesne jezgre" zapoelo 19-.

-) a2$i$a :&%i#(&0 0ra'a / -#,i(i 2rakoF ( zone" akropola GaFel (vjersko i upravno središte srednjovjekovne Boljske" povijesna jezgra grada s velikim etvrtastim trgom – re$abilita%ija dotrajali$ ili neprimjereni$

stanova+ uređenja poslovnog prostora+ in6rastrukture+ rješenja prometa i poboljšanje drugi$uvjeta



starogradsko naselje 2azimierz – provedena asana%ija i uređenje pojedini$ blokova između srednjevjekovnog 2rakoFa i 2azimierza kontaktna zona sekundarne kulturne i

ambijentalne vrijednosti') a2$i$# :&%i#(&0 0ra'a / -#,i(i i (#0&%a &!&,(&0 :#a;a8rbino / ar$. 5ian%arlo ?e Darlo

dugi kontinuitet razvoja srednjovjekovne i renesansne epo$e+ grad se skladno stapa s okolnimbreulj%ima i turistiko je središte

ak%ije od konzerva%ije i revitaliza%ije do nove izgradnje u pejzau uređeno i klasi%istikokazalište:

revitaliza%ija – adapta%ija zgrade pravnog 6akulteta na mjestu samostana iz 1-. st.:interpoliranje pedagoškog 6akulteta u dio samostana

#) a2$i$a :&%i#(i+ -#,i(a – &*/+%a<a i r/ra,(a (a#,a mađarsko selo Halloko / zaštićeno je %jelokupno naselje s ! kuća+ zadralo osnovnu stambenu

namjenu i kompletirano drugim sadrajima

=. ZAŠTITA KAO UNIVERZALAN I SVJETSKI PRO7ES

Iirenje svijesti o potrebi ouvanja kulturni$ dobra na sve zemlje i kontinente nakon 19!.8niverzalnisvjetski pro%es kojem pridonose 8,C=D3+ *D3M3=+ *DD43M+ *EHB (Međunarodni savez za stanovanje iplaniranje". Bromjene u valoriza%iji umjetnosti u korist izvaneuropski$ kultura i %iviliza%ija islamskaumjetnost u A6ri%i i Aziji+ Maje i Aste%i u Ameri%i+ *ndija+ 2ina+ Japan+ 3%eanija ili %entralna A6rika. #rigaza kulturnu baštinu dolazi od sami$ zemalja koja s$vaćaju ulogu vlastitog umjetnikog i graditeljskog

nasljeđa i školuju svoje strunjake za istraivanje i zaštitu svoji$ kulturni$ dobara.a" Ant$onK *sland – u britanskoj 2olumbiji zbog epidemija stanovništvo je napustilo tok koji je sadravao netaknute građevine (grobni i

totemski spomeni%i"+ ali nakon toga su izvorni osta%i poeli naglo propadati.b" 2ilFa i =ongo Mnara / dva otoića uz Tanzanijsku obalu iji prosperitet pada nakon portugalske

koloniza%ije%" tvrđava <a$ore u Bakistanu

u 1-.stoljeću %ar Akbar+ najistaknutiji vladar mongolske dinastije podie velianstvenu palau+vjerski sinkretizam $induizma i islama koji poinje propadati

d" ar$eološki park Luirigua u istonoj 5vatemali+ sadri ostatke Maja na burnom tektonsko aktivnom podruju.

>. USKI KONZERVATORSKI – SLO?ENI SO7IO@EKONOMSKI I URBANISTIČKI PRISTUP

=loeniji pristup / drugi problemi stambeni uvjeti+ $igijensko i te$niko građevinsko stanje+ nepovoljnademogra6sko so%ijalna struktura+ neadekvatna 6unk%ija povijesni$ građevina+ nezadovoljavajućain6rastruktura+ ekonomski problemi+ neregulirani pješaki ili kolni promet. 8rbanistika metodologijakoja polazi od analize sloeni$ uvjeta razvoja određenog prostora/ kompleksna analiza povijesni$prostora.a) $ara #0ra S:,i$a

teške degrada%ije+ veliki broj stanova je sasvim dotrajao+ a uvjeti ivota svedeni do dopuštenogminimuma+ gustoća stanovništva iznad prosjeka+ pojava velikog broja skladišta: povijesna jezgrasmatrana je poslovnim prostorima &manje vrijednosti' pa su i najamnine u njemu bile izrazitoniske

gusto grupirane trgovine+ preopterećenost pješake komunika%ije+ a mrtvilo uzdune osi+ trošna

in6rastruktura+ vodovodna instala%ija+ nezadovoljavajući kanaliza%ijski sistem+ neprikladnaelektrina i tele6onska instala%ija+ stanovništvo so%ijalno miješanog sastava aristokra%ija+ trgov%ii obrtni%i.

širenje =plita u 19 i >. st pojava sve većeg napuštanja starog grada+ siromašni sloj naseljavapovijesnu jezgru koja poinje naglo propadati jer novo stanovništvo+ bez jai$ materijalni$mogućnosti+ a i nenaviknuto na gradski standard nije bilo u stanju odravati stari grad+ ekološkiproblemi

/ dva so%ijalna problemaa" zamjena ranije uravnoteene strukture siromašnijim stanovništvomb" umjetna selek%ija &viši$' društveni$ slojeva – gentrifcation – zapremanje povijesne zone

tradi%ionalno skromnijeg društvenog sastava i pretvaranje u ekskluzivna podruja umjetnog iambijentu neprimjerenog standarda

?anas zaštita polazi od povijesni$+ umjetniki$+ ambijentalni$+ prostorni$ i drugi$ vrijednosti građevina i

%jelina i problema

PROTAGOSNISTI I NOSIO7I

1. ORGANIZA7IJA ZAŠTITE I URE6ENJA GRADITELJSKOG NASLJE6A



=ve do 19!. protagonisti zaštite bili su iskljuivo konzervatorske slube+ strunja%i organizirani u%entralnim zavodima za zaštitu spomenika+ ili pak u regionalnim institu%ijama jednog u pravilu%entraliziranog sustava konzervatorske organiza%ije+ ar$itekti+ povjesniari umjetnosti. Bromjena irazvitak kon%ep%ija aktivne zaštite1. /!,/"i%a(# i($i$/-ia i $r/"(a!a 'r/0i+ :r&,a / a2$i$(# a!-i# /r*a(i$a i/r*a(i$i"!i+ a%&'a5. :r#(&2#(# m#r&'a%(&$i a2$i$# (a,#9a (a &r0a(# %,a$i

a" proširenje kruga struni$ nosila%a / urbanisti+ ar$itekti+ ekonomisti+ so%iolozi+ geogra)+ pravni%i+građevinski inenjeri+ povjesniari umjetnosti

b" razvoj zakona o zaštiti spomenika kulture – 3$ridski sastanak &najua suradnja slubi zaštite

spomenika i urbanistiki$ slubi u svim etapama rada+ analiza+ izrade detaljnog planarekonstruk%ije i asana%ije+ realiza%ije: &stalnu kontinuiranu suradnju'

dvije nove tenden%ije1" odjeljivanje pokretni$ i nepokretni$ kulturni$ dobara u kompeten%iji zaštite i jae vezivanjezaštite graditeljskog nasljeđa uz zaštitu prirode/ u Hrvatskoj -/i$ došlo je do reorganiza%ije konzervatorske slube da zavodi za zaštituspomenika ouvaju nepokretna kulturna dobra+ briga za pokretna kulturna dobra povjerimuzejima i galerijama+ suprotstavljanje pobornika tradi%ionalnog konzervatorstva pa nisu bilirealizirani/ integralni pristup graditeljskoj i prirodnoj baštini 190.>" prenošenje upravne mjerodavnosti na društveno/politike zajedni%e ( nailazi na otpore"/ strune slube za prostorno uređenje i zaštitu graditeljske i prirodne baštine vode sve struneposlove+ a odluku o zaštiti donosi općinska skupština+ odnosno šire teritorijalne zajedni%e+;" uloga lokalni$ vlasti/ =impozij europski$ gradova+ 1901. – &=plitska deklara%ija' &na njima je da odrede 6unk%iju$istorijski$ %jelina u urbanistikim planovima i novu namjenu stari$ zdanja'" šira javnost

Aktivna zaštita znai ukljuivanje itavog društva u dugotrajni i permanentni pro%es ouvanja kulturni$vrednota+ koji se provodi na tri osnovne razine struni$ slubi+ društveno/politiki$ zajedni%a i šireparti%ipa%ije građana .

1. $r/"(# ,/;*# i &r0a(ia-i#@ $r/"(# ,/;*# / pokretai zaštite+ nosio%i propisno/registra%ijskog postupka struni$ elaborata

obrade i znanstvene valoriza%ije+ projekata i planova+ te izvršio%i zaštitni$ radova+ inspek%ija i nadzora@ $r/"(# &r0a(ia-i# / nosio%i razvoja teorije i prakse+ pokretai i protagonisti eduka%iji+ dvije

slube imaju presudnu ulogu u strunim pitanjima.a" zavodi za zaštitu kulturni$ dobra (zavodi za zaštitu spomenika kulture" ovlašteni za sve poslove zaštite od eviden%ije i registra%ije do inspek%ije i nadzora: nosio%i izrade

zaštitne dokumenta%ije sudioni%i u %jelokupnom postupku planiranja i projektiranju+ realiza%iji &teište djelatnosti na studijsko/analitikom radu+ na pripremanju odgovarajuće dokumenta%ije'

1. općinski – baza zaštitne mree+ međuopćinski – dvije ili više općina>. regionalni zavodi – podruja u kojima nema općinski$ zavoda;. republiki

b" urbanistiki zavodi – nosio%i su prostorni$ i urbanistiki$ planova angairani na svim dioni%ama u planerskom postupku od dokumenta%ije do izrade samog plana urbanistiki zavodi kao organi društveno/politiki$ zajedni%a kao samostalne privredne organiza%ije u okviru pojedini$ 6akulteta%" organiza%ije višestruke ovlasti – ujedinjuju zadatke slube zaštite urbanistike slube i organiza%ije za izgradnju u okviru zaštićenog povijesnog podruja

d" organiza%ije (zavodi" za izgradnju grada – realiza%ije uređenja svi$ gradski$ podruja+organizator )nan%iranja

e" sveuilišni zavodi (katedre ili instituti" i muzeji6" spe%ijalizirane izvođake organiza%ije / rijetke+ prednost nad općim izvođakim poduzećimag" na%ionalne strune organiza%ije unapređenja strune materije+ suradnja u svim konkretnim problemima društva konzervatora u republikama i pokrajinama+ struna savjetovanja+ publika%ije+ strune

rasprave o zakonima urbanistika društva u gradovima i republikama

društvo ar$itekata+ društvo povjesniara umjetnosti+ društvo ar$eologa+ društvo etnologa $" međunarodne strune organiza%ije *DD43M+ *D3M3=+ *D3M+ **D

5. 'r/2$%#(&@:&,i$i"!# a#'(i-# skupština društveno politiki$ zajedni%a kao najviša samoupravna tijela – najmjerodavnija za

donošenje odluka



zaštita graditeljskog nasljeđa proglašava dobra graditeljske i prirodne baštine skupština općinena podruju koje se nalazi neko graditeljsko ili kulturno dobro donosi odluku o proglašenju

izrada republikog prostornog plana – sluaj kada je neko pojedinano dobro iznimnog znaenja akt o proglašenju graditeljskog dobra donijet će skupština republike ili pokrajine izrada prijedloga za upis povijesni$ vrijednosti u svjetsku kulturnu i prirodnu baštinu: sek%ija za

zaštitu graditeljskog nasljeđa u gradovima+ organiza%ija struni$ skupova Curopski savjet sa sjedištem u =trasbourgu+ zaštita graditeljskog nasljeđa+ 8,C=D3 – programi u

okviru 8,/a

=. /'#,&%a(# $a(&%(i2$%a/ u zapadnim zemljama razliite 6orme građanski$ udruenja i nji$ov utje%aj na odluke lokalni$ isredišnji$ vlasti/ u istono/europskim zemljama svodi se na in6ormiranje građana+ a odluke gotovo iskljuivo donose%entralizirane strune slubea" 8.2. / 1-!. u <ondonu se osniva Dommoos Breservation =o%ietK+ upravljena na zaštitu otvoreni$prostora

100. =o%ietK 6or t$e Brote%tion o6 An%ient #uildings+ Gilliam Morris udruenje Divi% trust – zada%i kulturni i in6ormativni+ osigurala se zainteresiranost svi$ društveni$

slojeva za graditeljsko nasljeđe. rasprave na najšire moguće sudjelovanje stanovništva+problemi zaštite povijesnog središta+ pojedinanog spomenika+ stari$ ambijenata+ za$tjevi zanji$ovom asana%ijom.

urbane %jeline / najveće znaenje ,ational Trust+ okuplja niz manji$ lokalni$ grupa+ potie izradu

na%ionalni$ zakona iz podruja zaštite gradski$ %jelinab" *talija parti%ipa%ija građana+ tek u poslijeratnom razdoblju demokratskog sistema &*talia ,ostra' osnovana 19!-. suprotstavlja se degrada%iji urbani$ i ruralni$ %jelina+

pojedinani$ građevina ili prirodne baštine+ izlobe &*talia da salvare'+ upoznala je široke slojeves velikim brojem ugroeni$ povijesni$ %jelina i objekata

Asso%iazione ,azionale dei Dentri =tori%i/artisti%i (A,D=A" 19-. osnovali urbanisti i drugiintelektual%i potaknuli lokalne vlasti na politiku jae zaštite

%" #elgija imaju veliku ulogu u realiza%iji projekata+ obnovi starog grada anketiranje građana+ kontaktiranje s predstavni%ima javnosti+ izrada plana+ izlaganje prijedloga

plana široj javnostid" =avezna 4epublika ,jemaka

znaajna uloga stanovništva i naroito privatne ini%ijative+ gdje nema takve ini%ijative povijesni%entri stagniraju i propadaju

ak%ione grupe građana – stvaraju se u mjesnim zajedni%ama+ utjeu na lokalne vlasti da udovoljeza$tjevima stanovništva: sluaj povijesne jezgre Hamelna

amaterska društva za kulturnu baštinu Curope+ &Curopa ,ostra'e" Hrvatska

novi urbanistiki propisi 19. tijekom izrade plana konzultiraju građani preko mjesni$ zajedni%a:sudjelovanje građana kod provedbeni$ planova

društva prijatelja kulturne baštine spona između širi$ slojeva stanovništva i struni$ slubi( ?ruštvo primatelja dubrovaki$ starina+ ?ruštvo prijatelja kulturne baštine u =plitu"

animiranje građana/ sredstva in6ormiranja tisak+ radio i televizija+ )lmovi i publika%ije

5. ODGOJ I OBRAZOVANJE O GRADITELJSKOM NASLJE6U

1. odgoj širi$ slojeva stanovništva veernji teajevi+ radio i tv programi: stalni programi u okviru jednog odgojno/obrazovnog

sistema narodna sveuilišta: dnevni tisak kulturne tribine u raznim gradovima: razliiti mediji: dnevni

listovi+ tjedni%i+ tisak velike naklade+ radio+ televizija+ edukativne i dokumentarne )lmove+ javnapredavanja+ javne rasprave+ javne tribine

>. odgoj i obrazovanje u osnovnim i srednjim školama;. 6akultetska razina

poetak >.st. – pojedini 6akulteti u Curopi (ar$itektonski+ )lozo6ski"+ predmet zaštita spomenika– spe%ijalistiki smjer

. spe%ijalistiko obrazovanje a" visokokvali)%irani majstori u građevinarstvu postepeno izumiru stari naini građenja+ sve rjeđimajstori koji su u stanju zidati tradi%ionalnim konstruk%ijama+ trai se rješenje kroz 6ormiranjespe%ijalizirani$ radioni%a+ stalno usmjeriti za rad u povijesnim ambijentima

b" spe%ijaliza%ija u okviru dodiplomskog studija%" znanstvena i struna spe%ijaliza%ija na postdiplomskoj razini – putem magistarski$ ili

spe%ijalistiki$ studija međunarodni teajevi izraziti multidis%iplinarni studij magistarskog karaktera

POSTUPAK ZAŠTITE



1. PROPISNO – REGISTRA7IJSKA OBRADA

*zvodi je sluba zaštite kulturni$ dobara+ proglašenje dobara+ mjerodavne društveno/politike zajedni%e.5lavne dioni%e u toj obradi su inventar+ zaštitna valoriza%ija+ kategoriza%ija+ predlaganje reima+preventivne zaštite+ proglašenje i registra%ija graditeljskog dobra.a) a2$i$(i :&:i 4i(%#($ar) 0ra'i$#,!&0 (a,#9a

od sredine 19.st. izradu inventariza%ije pratila su u mnogim sredinama dva osnovna problema pomanjkanje jedinstvenog sustava inventara+ nikad završena eviden%ija rješenje ti$ problema1" međunarodni inventarski model Curopskog savjeta simpozij 19-!. – jedinstven inventar za zaštitu europskog kulturnog nasljeđa (*BDC" – svr$a da

se/ sustavno usmjeri ak%ija pojedini$ zemalja lani%a u zaštiti kulturni$ dobara/ podri ak%ija zaštitne slube/ usvoji jedinstveni nain popisa kulturni$ dobara/ dvije vrste zaštitni inventar i znanstveni inventar/ za potrebe osnovnog popisa predlae se zaštitni inventar nepokretnog kulturnog nasljeđa/ tipološka klasi)ka%ija dvije osnovne skupine podruja i spomeni%ia" podruja prirodna podruja+ povijesna podruja+ znanstvena podruja+ gradska podruja i

povijesne %jeline1. potpuna zaštita podruja

>. podruje s predominantnom zaštitom;. podruje s predominantnim novim razvojemb" pojam spomenika %rkvena i grobna+ vojnika+ javna %ivilna+ privatna stambena+ industrijska+

poljoprivredna ar$itektura/ reim zaštite

1. zaštitni stupanj integralna zaštita>. zaštitni stupanj zaštita pojedini$ dijelova i mogućnost modi)ka%ije ostali$;. zaštitni stupanj – mogućnost zamjene novim objektima

predlagai su za svaku kategoriju predloili inventarski list sa saetim bitnim poda%ima opovijesnim podrujima ili objektima. uvodi se broj vrste i osnovni poda%i o prostoru za najnunijuslikovnu dokumenta%iju

povijesni list za &podruje' sadri podatke o mjestu i nazivu+ kratki opis+ današnje stanje+perspektive razvoja+ postojeću zaštitu+ prijedlog zaštitnog stupnja+ opasnosti+ predviđene

za$vate i osnovnu bibliogra)ju+ ski%u situa%ije+ 6otogra)je popisni list za &spomenike' sadri opis poloaja+ naziv+ karakter okolnog ambijenta+ vrijeme

nastanka+ namjenu+ opis+ stanje ouvanosti+ postojeće i predloene mjere zaštite+ gra)ku građu/tlo%rt+ karakteristine 6otogra)je

izrada jednog preglednog popisa – da sadri sva podruja spomenika na na%ionalnom teritoriju>" primjena međunarodnog modela i iskustva u izradi zaštitnog inventar neke zemlje pristupile su izradi na%ionalni$ inventara;" inventar graditeljske baštine Jugoslavije izrada inventara pokretni$ i nepokretni$ spomenika+ unato pokušajima uni)%iranja metoda:

razliiti naini+ detalji+ izostavljena pojedina podruja izrada jedinstvenog inventara baštine+ uni)%iranje svi$ do sada sakupljeni$ podataka 2omisija za graditeljsko nasljeđe =avjeta eviden%ije o nepokretnim kulturnim dobrima+

pripremila građu za objavljivanje+ popis je objavljen u knjiga inventar na podruju jednerepublike ili pokrajine+ sređen po općinama+ obrađuje graditeljske %jeline+ pojedinane građevineunutar i izvan %jelina i ar$eološke objekte

zaštitni je inventar prema tomu osnova popisno /registra%ijske 6aze – njegova primjena dolazi doizraaja i u drugoj analitikoj i plansko / projektnoj 6azi – dio dokumenta%ije u izradi

*) %a,&ria-ia :r#%#($i%(# a2$i$# prisutan u prvoj i drugoj 6azi postupka ouvanja i uređenja nepokretni$ kulturni$ dobara slui kao osnova za izradu prijedloga struni$ stavova o kategoriza%iji+ reimima zaštite i

konano za proglašenje graditeljskog dobra &na osnovi zajedniki$ utvrđeni$ kriterija vrši utvrđivanje vrijednosti pojedini$ dobara sa gledišta

nji$ovi$ svojstava (izvornosti+ rijetkosti+ reprezentativnosti+ raznolikosti+ %jelovitosti+ambijentalni$+ pejzani$ i estetsko/umjetniki$ vrijednosti+ kao i nji$ovog znanstvenog+kulturnog+ odgojno/obrazovnog+ rekrea%ijskog+ privrednog i drugog društvenog znaaja'

predloeni su kriteriji za vrednovanje koji se odnose na svojstva dobara i na nji$ove 6unk%ije za sudbinu graditeljskog nasljeđa odgovornost preuzima društvena zajedni%a s potrebom

društvene valoriza%ije-) !a$#0&ria-ia 0ra'i$#,!&0 (a,#9a

prema valoriza%iji svrstavaju se nepokretna kulturna dobra prema vrijednosnim skupinamastruno+ znanstveno+ društveno



poduzima se radi1. utvrđivanja stupnja znaaja>. odgovarajućeg postupka zaštite i reima zaštite;. prioriteta u planovima i programima zaštite i uređenja baštine. nadlenosti u provođenju mjera zaštite!. provođenja odredaba međunarodni$ konven%ija

&2omparativnom pro%jenom vrijednosti graditeljskog nasljeđa nepokretna kulturna dobrasvrstavaju se u tri kategorije dobra iznimnog znaenja+ dobra velikog znaenja i na znaajnadobra'1" obra šireg na%ionalnog znaaja i ona iz 4egistra svjetske baštine+ nemaju veliku geogra6skurasprostranjenost+ tipina su i jedinstvena+ moraju imati iznimnu umjetniku ii estetskuvrijednost+ ili predstavljati svjedoanstva o prijelomnim događajima+ jedinstveni su primjerakstvaralaštva>" dobra od šireg na%ionalnog znaaja s karakteristinim osobinama određenog vremena urazvoju ueg kulturnog kruga kojem pripadaju;" znaajna dobra od ueg regionalnog ili lokalnog znaenja

&kategoriza%iju graditeljskog nasljeđa predlau odgovarajuće strune institu%ije za zaštitu+ ausvajaju i$ društveno/politike zajedni%e zajedno s odlukom o proglašenju nepokretni$ kulturni$dobara+ odnosno donošenjem prostornog ili urbanistikog plana'

') r#;imi :r#%#($i%(# a2$i$# podjela prema stupnju vrijednosti

1" zaštita prvog stupnja podruja najviši$ vrijednosti – neizmijenjena+ svodi se na odravanje+

>" zaštita drugog stupnja ouvanje izvornog stanja;" zaštita trećeg stupnja izmjena izvornog stanja+ uz najveće moguće ouvanje posebni reimi za graditeljsko nasljeđe

a" u zaštićenoj graditeljskoj %jelini radnje koje neće prouzrokovati izmjenub" u ar$eološkom podruju dopuštena su samo istraivanja%" na povijesnoj građevini ne smiju se izvoditi radovi koji bi mogli ugroziti kulturno dobro

#) :r&0,a2#(# a2$i$# prijedlog izrađuju strune slube zaštite+ te ga upućuju mjerodavnim društveno/politikim

zajedni%ama samo proglašenje dobra donosi skupština ovlaštene društveno/politike zajedni%e

C) r#0i$ra-ia 0ra'i$#,!&0 (a,#9a kao pravni akt koji upisom u registre po vrstama+ odnosno upisom u katastre vode ovlašteni

zavodi za zaštitu

5. ANALITIČKA I PLANSKO@PROJEKTNA OBRADA struno/administrativni karakter+ svr$a mu je da se na osnovi temeljite analize (ukljuujući i

dijagnozu stanja u povijesnim ambijentima" odrede programi+ planovi i projektia) a(a,ia i '&!/m#($a-ia a$#"#(&0 $a(a

1" te$nika dokumenta%ija izrada ar$itektonski$ i 6otogra6ski$ snimaka+ objektivno svjedoanstvo o stanju graditeljskog

nasljeđa direktna metoda mjerenjem objekata ili %jelina+ kartiranje indirektna metoda snimanja 6otogra6ski snim%i+ ar$itektonski snim%i povijesni$ %jelina (gradski$

jezgri+ povijesni$ etvrti+ ruralni$ aglomera%ija"+ 6otogrametrijski snim%i+ aero6otogrametrijskisnim%i (za ar$eološke ostatke"+ elektrine+ magnetske+ elektromagnetske+ seizmike+

stratigra6ske i druge prospek%ije+ ukljuujući i 6otogra6ske sonde/snimanje nalaza ispod zemlje elaborat snimaka sastoji se od tlo%rta svi$ katova+ s krovovima+ svi$ presjeka i svi$ 6asada nakojima su gra)ki de)nirani svi detalji+ ukljuujući i vjernu dokumenta%iju kameni$ zidova

>" istraivako/analitika dokumenta%ija postojećeg stanja inventariza%ija nasljeđa: izrazito analitikog karaktera+ ponegdje nazvana &inventarom

reanima%ije' reanima%ijski anketni listovi / detaljni poda%i+ prilagođeni spe%i)nim potrebama svakog

pojedinog podruja 5enova / detaljna obrada stare gradske jezgre 19-!. sastojala se od istraivanja i gra)ki$

analiza/ 1. nastanak i razvoj grada >. graditeljske strukture/graditeljsku tipologiju ;. demogra6ska

istraivanja/struktura+ varija%ije+ dinamika . ekonomska 6unk%ionalnost !. analiza današnje6unk%ije -. prometna analiza 0. pravni instrumenti . analiza vlasniki$ odnosa

primjer povijesnog središta 4egensburga povijesna jezgra =plita – tri osnovne 6aze

poetno istraivanje i obrada ?iokle%ijanove palae – 19!!./19-.: tabelarni pregled poda%io zgradama+ stanovima+ stanovni%ima+ pokazatelji stanovanja+ usporedba s popisom iz 19.radi mogućnosti sagledavanja pro%esa degrada%ije.



proširenje analiza na podruje povijesne jezgre u %jelini – N-/i$+ gra)ke analize $istorijsko/umjetnike i zaštitne+ ar$itektonsko/te$nike+ demogra6sko/so%iološke analize+ analize 6unk%ijegrada i korištenja poslovnog prostora+ analize prometa+ imovinsko/pravni odnosi treća 6aza analitike dokumenta%ije – analitika dokumenta%ija postojećeg stanja i obrada

pojedinani$ objekata najvanije gra)ke analize odnosile su se na

vrijeme nastanka građevina u Balai iskorištenje poslovnog prostora u prizemnim dijelovima kuća kategoriza%ija zgrade s obzirom na stambeno/građevinsko stanje

teorijska osnova za kompleksni pristup – 5. ?e Angelis ?N3ssat analitika s$ema prouavanjapovijesni$ građevina

1. povijesnog – ispitivanje politiki$+ društveni$ i ekonomski$ prilika>. umjetnikog/ istraivanje kompozi%ije+ estetski$ prin%ipa+ propor%ija+ za$vaća prouavanje

umjetnikog pro)la samog graditelja;. statiko/strukturalnog/prouavanje materijala+ tipa konstruk%ija i naina izvođenja

teorijski prilog – Jerko Marasović – s$ema1. obrada graditeljskog nasljeđa na osnovi izravnog prouavanja objekata ili ambijenata>. obrada graditeljskog nasljeđa na osnovi prouavanja podataka iz prošlosti – interpreta%ijapisani$ podataka;. prouavanje razliiti$ utje%aja na nastanak nekog objekta ili %jeline – prirodni uvjeti+okolnosti+ oblik+ namjena+ tradi%ija

*) i$ra;i%a(# i &*ra'a :r%&*i$(&0 $a(a i ra%i$!a :&%i#(i+ 0ra9#%i(a i -#,i(a

zasniva se na analizi današnjeg sanja: poda%ima iz povijesni$ izvora –gra)ki izvori+ %rtei+katastarski planovi+ vedute+ stare 6otogra)je: komparativnoj građi – putem analogija/pretpostavke o izvornom izgledu – 6azama: obino i gra)ki predoena

uoavanje karakteristini$ 6aza razvitka još je potrebnije pri urbanistikim istraivanjimapovijesnog grada ili naselja

-) :r&/"a%a(# /r&!a '#0ra'a-i# sistematiza%ijom uzroka degrada%ije+ koju je za povijesne građevine dao 5.?e Angelis ?. 3ssat

') (a($%#(a %a,&ria-ia i 'r/2$%#(a %#ri!a-ia- polazna osnova današnjeg stava je priznavanje integralni$ vrijednosti nekoj povijesnoj građevini

i %jelini u svim slojevima njena razvitka+ ukljuujući i doprinos našeg vremena tom razvitku.- 1900. Treća kon6eren%ija jadranski$ gradova Jugoslavije i *talije+ odrana u ?ubrovniku – osim

znanstvene valoriza%ije 6ormuliran i pojam društvene valoriza%ije & ,a osnovi eviden%ije iistraivanja izrađuje se znanstvena valoriza%ija+ kojoj je osnovni %ilj upozoriti na sve vrijednosti

graditeljskog nasljeđa i stupnjevati i$ na osnovi objektivni$ kriterija. 3pća vrijednost nekogobjekta ili %jeline proizići će iz kompleksnog sagledavanja niza pojedinani$ vrijednosti. &

- &,a osnovi znanstvenog istraivanja ili znanstvene valoriza%ije ustanoviti i %jelinu koštanjapoten%ijalni$ za$vata.'

- &znanstvene valoriza%ije – o%jena apsolutne vrijednosti nekog objekta ili podruja+ društvenavaloriza%ija je o%jena relativne vrijednosti u određenom vremenu i na određenom prostoru+podlona je stalnim promjenama: znanstvena valoriza%ija ekspertiza strunjaka+ društvenavaloriza%ija je stav i obaveza društva prema objektima i podrujima+ društvo preuzimaodgovornost za propadanje nasljeđa. &

- &društvenu valoriza%iju moe izvršiti odnosno pri$vatiti samo društvena zajedni%a.'#) :,a(&%i i :r&#!$i

- na osnovi programa izrađuju se dugoroni+ srednjoroni i neposredni planovi zaštite graditeljskog

nasljeđa- zaštita postaje dio šireg društvenog planiranja i realiza%ija zaštite ne ovisi više iskljuivo ostrunim slubama.

- razvojni$ planova do urbanistiki$ projekata

=. IZVEDBA8 ODR?AVANJE I INSPEK7IJA izvedba radova na istraivanju+ zaštiti – građevinski i ar$itektonski strunja%i – restauratori

graditeljskog i umjetnikog nasljeđa izvođenje konzervatorski$ i restauratorski$ radova na nepokretnim kulturnim dobrima / dva

osnovna tipa organiza%ije1. na spe%ijalizirane radne organiza%ije za konzerva%iju i rekonstruk%iju>. angairanje opći$ građevinski$ poduzeća

za odravanje graditeljskog nasljeđa od najveće je vanosti organiza%ija stalne inspek%ije s

obzirom na te$nike aspekte stanja povijesni$ građevina i %jelina.

GRADITELJSKO NASLJE6E U PROSTORNOM URE6ENJU

Bostupak ouvanja kulturni$ dobara kroz 8rbanistiko/ar$itektonsko projektiranje. ?va osnovnapristupa prvo obrađuje ouvanje nepokretni$ kulturni$ dobara u razvojnim planovima i drugo postupak



zaštite u provedbenim planovima+ odnosno u urbanistikim i ar$itektonskim projektima. 4azliiti udjeliproblematike graditeljskog nasljeđa u jednoj i u drugoj vrsti prostornog planiranja. Brostorni iurbanistiki planovi dijele se na razvojne planove i na provedbene planove. Brovedbeni planovi iliurbanistiki projekti za$vaćaju znatno manji prostor. *ntegralni planovi povijesnog podruja.

1. 0ra'i$#,!& (a,#9# / ra%&(im :,a(&%ima za$vaćaju šire prostorne %jeline od gradskog prostora do regije ili %jelokupnog teritorija neke

zemlje+ obrada graditeljskog nasljeđa je detaljniji+ a razvojni planovi sadre1" osnovne karakteristike graditeljskog nasljeđa s popisom osnovni$ vrsta kulturni$ dobara>" osnovne probleme graditeljskog nasljeđa

;" studiju razvoja naselja na određenom teritoriju" smjerni%e zaštite graditeljskog nasljeđa

a) 0ra'i$#,!& (a,#9# / ma!r&r#0i&(a,(im :r&$&r(im :,a(&%ima stvaranje popisa graditeljskog nasljeđa na %jelokupnom dravnom teritoriju: osnovna

dokumenta%ija za makroregionalne planove pojedini$ zemalja izrada popisa baštine zaštićene do kraja 19-. usklađenje vrsta baštine i njezine klasi)ka%ije+ naina i kriterija za vrednovanje zaproglašavanje zaštite predlaganje do sada nezaštićene baštine izrada inventara %jelokupne baštine po završetku ak%ije.

mogu se koristiti poda%i u karakteristinim razdobljima u prošlosti+ te pregled stanja prostornoguređenja i premjereni$ teritorija

etiri osnovna tipa povijesne sredine1" guste+ zatvorene sredine (stari gradovi i nji$ove jezgre">" otvorena+ raspršena sredina (sauvani dijelovi nekadašnji$ povijesni$ %jelina";" pojedinani objekti" ar$eološka sredina

konstatirani su uglavnom isti problemi degrada%ija povijesnog i graditeljskog nasljeđa ipredloeni putovi u rješavanju ti$ problema+ od koji$ su najvaniji

zaštitu povijesne okoline provoditi kroz daljnje prostorne i urbanistike planove i projekte+osiguravajući usklađeni odnos graditeljske i prirodne baštine1" izrada eviden%ije povijesni$ %jelina i objekata>" unaprijediti zakonodavnu materiju;" unaprijediti sistem )nan%iranja radova na zaštiti

planom se utvrđuje i vremenski raspored izvršenja predviđeni$ mjera i trai stvaranje resursa:makroregionalnim planovima smatraju se planovi izrađeni za teritorij zajedni%a općina graditeljsko nasljeđe tretira se kao ravnopravne i aktivne elemente razvoja zaštitu nasljeđa tretira kao unapređenje ovjekova okoliša povijesno nasljeđe tretira i unapređuje kao dio pejzaa

*) 0ra'i$#,!& (a,#9# / r#0i&(a,(im :r&$&r(im :,a(&%ima obrada graditeljskog nasljeđa u regionalnim prostornim planovima ima kod nas nešto duu

tradi%iju: jedan od prvi$ planova izrađen 19!. – 19-. za srednjodalmatinski prostor bivšeg=plitskog kotara+ sa gra)kim prilozima+ predloeno konzervatorsko vrednovanje najznaajniji$ostataka svake pojedine epo$e: tri osnovne kategorije1. spomeni%i u postojećim naseljima>. spomeni%i izvan postojeći$ naselja;. ar$eološki lokaliteti

&3snovni smisao zaštite kulturnog nasljeđa kroz regionalne i druge razvojne planove je stvaranjetrajni$ ekonomski$ i drugi$ društveni$ uvjeta za ivot degradirani$ povijesni$ sredina.' &Ckonomske mogućnosti bilo kojeg grada ili naselja mogu se izmijeniti regionalnim planiranjem.' simpozij u Haagu 19-0. posvećen aktivnom ouvanju graditeljskog nasljeđa u okviru regionalnog

planiranja: =plitska deklara%ija 1901.: Amsterdamske deklara%ija 190!.-) 0ra'i$#,!& (a,#9# / &:<i(!im :r&$&r(im :,a(&%ima') 0ra'i$#,!& (a,#9# / 0#(#ra,(&m /r*a(i$i"!im :,a(&%ima

generalni urbanistiki planovi (58B" uvedeni su od 199. i za$vaćaju šira gradska podruja+odnosno općinska središta ili pak određenu %jelinu naselja gradskog karaktera

primjer =plita 19--. 5eneralni urbanistiki plan objavljen od 1901. – 1900. u tri knjige povijesnirazvoj: gra)ka obrada svi$ navedeni$ %jelina: kon%ep%ija plana osnovni problemi prostornograzvitka

najznaajniji doprinos koji 2on%ep%ija plana daje u rješavanju brojni$ problema mogao bi sesvesti u slijedećim stavovima i prijedlozima1. de)nira se poloaj =plita>. predlae se gospodarska orijenta%ija sa strukturom;. određuju se temeljni prav%i razvoja i osnovna prostorna+ organiza%ijska i prometna s$emagrada.. prostor jedinstvena urbana %jelina



!. određuje se )zionomija grada doprinos se odraava kroz određenje %jelokupne strukture gradskog prostora i posebno

ispitivanjem modela poli%entrinog grada / smjerni%e za ouvanje graditeljskog nasljeđa u svimpovijesnim %jelinama i na zaštitu pojedinani$ građevina

provedbeni plan &=plitski poluotok' – po karakteru obrade graditeljskog nasljeđa+ a i inae pokarakteru %jelokupnog planskog postupka se nalazi između razvojni$ i provedbeni$ planova –odnosi se za dugorono razdoblje+ a za$vaća relativno veliki prostor splitskog poluotoka:6otodokuenta%ija: elaborat se sastoji od dva osnovna dijela1. prvi dio iznosi studiju splitskog poluotoka od najraniji$ naselja do danas+ sa naj%jelovitijim

gra)kim prikazom u 1 karakteristini$ 6aza>. drugi dio sadri pregled objekata i %jelina+ pregled prati karta poluotoka u mjerilu 1 !:

poznati objekti i %jeline graditeljskog nasljeđa naznaeni u pet osnovni$ kategorija*) 0ra'i$#,!& (a,#9# / :r&%#'*#(im :,a(&%ima i /r*a(i$i"!im :r&#!$ima

obrada graditeljskog nasljeđa je %jelokupni sadraj jednog takvog plana: plansko/analitike 6azeprovedbeni planovi povijesni$ podruja trebali bi sadravatia" ar$itektonski snimak %jeline i drugu te$niku dokumenta%ijub" analizu današnjeg stanja+ osnovanu na detaljnoj inventariza%iji %jeline koju se obrađuje

&inventar reanima%ije' i na drugoj obradi graditeljskog nasljeđa s aspekta te$niki$+povijesni$ i društveni$ znanosti

%" studiju prostornog razvitka i uzroka degrada%ijed" znanstvenu valoriza%iju i njenu društvenu veri)ka%ijue" program namjene

6" plan kao završni dokument obrađuje povijesne jezgre u %jelini+ pojedine zone povijesni$ jezgri+ povijesno selo+ ar$eološkopodruje

sarajevska aršija – 190!. / planom se rješava namjena svi$ objekata urbanistiko/ar$itektonski projekt obnove središnje zone ?iokle%ijanove palae u =plitu između

obale i Beristila urbanistiki projekt starog Brimoštena – glavni projektant #. Bervan ar$eološko podruje =alone

METODE AKTIVNOG PRISTUPA GRADITELJSKOM NASLJE6U

8 vene%ijanskoj povelji iz 19-. &konzerva%ija – odravanje spomenika+ dozvoljava se i restaura%ija u

izuzetnim sluajevima sauva i da otkrije vrijednosti spomenika+ poštovanju stare materije i autentini$dokumenata+ zaustaviti gdje poinje pretpostavka: svako dograđivanje+ svako dopunjavanje+ trebaproizići i$ ar$itektonske kompozi%ije i nositi peat našeg vremena. Anastiloza – rekonstruk%ijaar$eološki$ objekata uvedena je kao metoda u razdoblju biološke 6aze zaštite.'

1. !&(#r%a-ia – &'r;a%a(# – !&(&,i'a-ia konzerva%ija ukljuuje i potrebne ak%ije konsolida%ije+ odnosno odravanja+ uz zamjenu pojedini$

dijelova: za$tijeva nji$ovo stalno odravanje : ali samo kada je graditeljsko dobro u takvomstupnju sauvanosti: toliko porušeno+ nisu potrebni niti dozvoljeni nikakvi drugi bitni za$vati

odravanje je jedan od osnovni$ preduvjeta konzerva%ije već je jedan od prvi$ predstavnika romantiarskog konzervatorstva 4uskin uoio vanost

odravanja povijesni$ građevina

odravanje je esto vezano i s izmjenama dijelova kod trošni$ materijala: kamene zgrade+posebna klesarska te$nika+ izmjene obino prepoznatljive kod drugi$ materijala zamjene seveoma teško raspoznaju

utvrđeno naselje u sjevernoj =a$ari u A6ri%i / %jelina neprestano obnavlja istim materijalom/blatom+ izvorna građa OOO

japanski sklop $ramova *se ,aiku / redovito se repli%ira svaki$ dvadeset godina+ lokalni utiempres

konverza%ija opskrba građevina nuno potrebnim te$nikim uređajima (komunalne instala%ije"niz konsolida%ijski$ postupaka+ uvršćivanje temelja+ zidova i krovova+ ispravljanje zidova+zatezanje $orizontalnim gredama i zategama+ popravljanje urušeni$ i ugroeni$ dijelova

zaštitni doda%i privremenog karaktera( zaštitni krovovi+ ar$eološke objekte" i trajnog karaktera+primjeri%e kod ar$eološki$ lokaliteta (na gornjim završe%ima zidova koristi se betonski obloensloj koji estetski nagrđuje ili kamene ploe"

kod povijesni$ gradova i naselja mnogo je tee govoriti o apsolutnoj konzerva%iji zbog problema6unk%ije

&nuna promjena namjene kod povijesni$ %jelina metoda konzerva%ije primjenljiva tek nakonpotpunog uređenja ti$ podruja+ pri emu je također potrebno stalno odravanje+ ukljuujućinaroito uređenje in6rastrukture i postavljanje oni$ te$niki$ uređaja bez koji$ nije moguće6unk%ioniranje jednog suvremenog grada ili naselja'



5. a'a:$a-ia – r#%i$a,ia-iaa" revitaliza%ija

promjena 6unk%ije zgrade &revitaliza%ijom'+ odnosno+ s konzerva%ijom ili većim ili manjimrestauratorskim za$vatom.

istie se davanje 6unk%ije kao jedan od bitni$ preduvjeta zaštite. 7ene%ijsnska povelja iz 19-.&pri tome se ne smije mijenjati unutrašnji raspored ni izgled građevina'+ trai se odgovarajuća6unk%ija

&$umaniziranje stari$ gradski$ podruja i uklapanje u suvremene tokove kroz unošenjenovi$ vrijednosti i sadraja'+ &nji$ovoj 6unk%iji koju treba samo prilagoditi uvjetimasuvremenog ivota'+ &problemi primjerenog korištenja proširuju i na gradske %jeline+ a nesamo na pojedinane spomenike'

=plit 1901. &nji$ovo oivljavanje osigura stvarna 6unk%ija u suvremenom gradu+ poštivajući pritome kolikogod je to moguće+ prvobitnu namjenu i osnovni društveni kontekst'

pri odabiru namjene graditeljskom vana je grada%ija u stupnjevima adapta%ije i revitaliza%ije ar$eološke objekte / u većini sluajeva nije moguće dati novu 6unk%iju+ već imaju ulogu

&spomenika' prošlosti najpogodnija primjena revitaliza%ije i vraćanja ivota vratiti prvobitnu namjenu koju je ono s

vremenom izgubilo predromanika %rkva sv. Troji%e u =plitu / obnovom kupole vratila se izvorna kultna namjena:

revitaliza%ije i restaura%ije u isto vrijeme %rkva sv. Marije u @adru ?iokle%ijanova palaa / revitaliza%iju prvobitne ali davno prestale namjene: otkriven sklop

triklinija+ djelomina restaura%ija zapadne krine dvorane+ ponovno korištenje kanaliza%ijskogsistema

b" adapta%ija za neku drugu namjenu namjena odgovara ar$itektonsko/umjetnikim ambijentalnim i

prostornim karakteristikama same građevine zgrade stambene namjene+ prvenstveno dvor%i+ palae i raskošnije stambene kuće+ samostanski

i %rkveni prostori koji se koriste za muzeje / pro%es &muzealiza%ije' ar$itekt Eran%o Albini / palae u staroj 5enovi+ %rkveni prostori kao kon%ertne dvorane adapta%ija %rkve sv. Tome u @adru / prodavaoni%e plastine galanterije negativan primjer adapta%ija %rkve sv. 4oka u Hvaru u stambenu kuću

%" revitaliza%ija povijesni$ gradova i naselja u %jelini

zadrava se u osnovi osnovna reziden%ijalna 6unk%ija+ 6unk%ionalne promjene odnose se naloka%ije i karakter središta+ na ekonomsku ulogu povijesne %jeline i pojedini$ njeni$ zona primošten kraj Iibenika sv. =te6an 19!> – 19-. adaptirana u naselje/$otel – potpuno izmjenom 6unk%ije naselja /

izgubilo demogra6sko/so%ijalnu strukturu i osnovne elemente naseobinskog ivota=) r#!&m:&i-ia 4a(a$i,&a)a" metoda kojom se porušeni izvorni dijelovi postavljaju na svoje mjesto i u svoju prvobitnu 6unk%iju

povijesnom dobru se vraća+ djelomino ili u %jelinu+ prvobitni oblik: moe biti samostalnametoda+ javlja se u postupku s drugim metodama restaura%ije i revitaliza%ije

potpuna kod nagli$ razaranja graditeljskog nasljeđa djelomina anastiloza metoda pri obnovi i uređenju ar$eološki$ objekata za$vati anastiloze izvršeni su na grkim $ramovima u Baestumu+ Agrigentu+ =elimuntu+

=egesti vezivanja izvorni$ elemenata korištena i suvremena te$nika sredstva anastiloza se moe primijeniti i kod povijesni$ %jelina+ ar$eološkog karaktera primjena anastiloze odobrena je već Atenskom poveljom iz 19;1.+ 7ene%ijanska povelja 19-.

potvrđuje taj stava" rekompozi%ije postojeći$ ili rastureni$ dijelova / dopunski elementi na minimum

povijesnim građevinama ivi$ stari$ gradova i obino se javlja u kombina%iji s metodamarestaura%ije i revitaliza%ije

>) r#$a/ra-ia postupak obnove graditeljskog nasljeđa+ kojom se povijesnim građevinama+ odnosno %jelinama

dodaju dijelovi+ koji su postojali u izvornom izgledu ili u jednoj od razvojni$ 6aza+ a danasnedostaju: obnavljaju se djelomino ili u %ijelosti u izvornom obliku ili u obliku najprikladnijem zazaštitu.

razvijena u romantizmu proglašena nepri$vatljivom tzv. &biološke' zaštite

Antenska povelja iz 19;1. osporavaju se %jelovite restaura%ije+ ali ipak dozvoljava mogućnostobnove posebni$ sluajeva: &neop$odnima zbog degrada%ije i rušenja+ uvaavanje povijesnog iumjetnikog djela prošlosti+ bez iskljuivanja stila bilo koje epo$e'

ratna razaranja / slubena konzervatorska doktrina+ koju još i danas predstavlja vene%ijanskapovelja+ ne ide mnogo dalje od stavova atenske povelje kad je u pitanju restaura%ija spomenika

primjenjuje se više u praksi



osnovni %ilj je ouvanje graditeljskog nasljeđa+ kada to u spe%i)nim situa%ijama nije mogućepostići drugim metodama: otkrivanje oni$ vrijednosti koje ranije nisu dolazile do izraaja: postićioni potrebni uvjeti u prvom redu suvremenog korištenja

naela restaura%ije1. nove dijelove svoditi na najmanju moguću mjeru obnovljeni dijelovi u pravilu ne bi smjeli

obimom prelaziti postojeće autentine ostatke nego bi to već bila primjena rekonstruk%ijskemetode

>. ne moe imati za %ilj samo vraćanje prvobitnog izgleda nego ouvanje autentini$ vrijednosti jednog+ više ili svi$ povijesni$ slojeva

;. zasnivati na poznatim elementima dograđivanja+ nositi peat našeg vremena. novi dijelovi moraju biti obiljeeni da bi i$ se razlikovalo+ sve se više odustaje od za$tjeva da

se novi dijelovi razlikuju od izvorni$ materijalom: prilikom restaura%ije drugi materijali:primjena nove građevine te$nologije ali je upotreba novi$ materijala u pravilu pogodnija uskrivenim+ nego u vidljivim dijelovima strukture povijesne građevine.

!. izbjegavati obnovu dekorativni$ dijelova restauratorski radovi u podrumskim dvoranama ?iokle%ijanove palae

) r#!&($r/!-ia obnavlja se povijesna građevina ili %jelina: porušena potpuno ili u većem svom dijelu: potpuniji i

mnogo radikalniji vid restaura%ije: više novoobnovljeni$ nego autentini$ dijelovaa" metoda &6aksimilske rekonstruk%ije

samo u iznimnim sluajevima vraća bitni izgled+ odnosno izgled jedne ili više njeni$ razvojni$6aza: vjerna reproduk%ija prvobitnog odnosno ranijeg stanja

iznimni sluajevi kad je autentina građevina ili %jelina naglo porušena (ratom+ elementarne nepogode" obnovi

se prema prvobitnom odnosno ranijem izgledu kada takva obnova ima istaknuti kulturni+ odgojni ili drugi znaaj

za 6aksimilsku rekonstruk%iju vrijedi osnovno naelo – apsolutna sigurnost u poznavanjuprvobitnog izgleda+ obnova upravo radi postizanja &6aksimilske &slinosti obino ukljuuje i svedetalje

najveći broj &6aksimilski$' obnova izvršen je nakon drugog svjetskog rata šibenska vijećni%a –projekt ar$itekta H. #ilinića

rjeđi primjeri 6aksimilske rekonstruk%ije ar$eološki$ objekata rekonstruk%ija Atalosove =toe ispod atenske akropole – 6aksimilski obnovljena 19!>.: pokušaj

muzeološke obnove jednog antikog objekta. 6aksimilske rekonstruk%ije povijesni$ %jelina

prvi tip – obnova ratom porušeni$ %jelina – središte 7aršave+ postojanje temeljitedokumenta%ije i 6otogra6ski$ snimaka :

drugi tip 6aksimilska obnova starog Gillamsburg/ muzejsko/edukativni razlozi muzeološka rekonstruk%ija obnovljene gradske zone obnovu svi$ namjena zgrada iz kolonijalnog

vremena muzeološka prezenta%ija radni$ 6unk%ijab" nova izgradnja+ usklađena s povijesnim ambijentom

postavljanje nove građevine u povijesno tkivo – interpola%ija razlika između rekonstruk%ije novom izgradnjom i interpola%ije u povijesnom okviru je u tome što

je rekonstruk%ija metoda kojom se+ kad je to u programu obvezatno+ nadomješta porušenazgrada ili %jelina+ dok je interpola%ija svako postavljanje nove građevine u stari ambijent.

rekonstruk%ija novom izgradnjom uvijek nosi peat suvremene ar$itekture+ usklađuje se upostojećem ambijentu

urbanistiki razlozi zadravanja ulinog gabarita+ prostorno de)niranje trgova i drugi$ gradski$prostora

stapaju s ambijentom+ unato respektu prema povijesnoj sredini nose izraziti peat suvremenear$itekture

obnova stambene kuće u 4odriginoj uli%i+ koja se sama urušila 19!. obnova ratom porušene zgrade u Beristilu. prvobitna zgrada Aglić/Mrkonjić+ projektant ,even

Iegvić metode rekonstruk%ije povijesnog grada putem nove izgradnje – obnova @adra

) i($#r:&,a-i# i '&:/(# / :&%i#(im r#'i(ama metoda popunjavanja povijesnog grada ili naselja novim objektima ili %jelinama u postojećim

blokovima u kojima se nalaze prazni prostori+ dopunjavaju radi korištenja prostora: ne tei vratitinekadašnje stanje+ nego popuniti današnje praznine unošenjem suvremene ar$itekture

današnji izraz koji se više ili manje usklađuje s postojećim ambijentom / svjesno suprotstavljanjeranijem izrazu+ odnosno+ kontrapunkt podređivanja postojećem ambijentu+ odnosno+ asimila%ija ranija povijesna razdoblja esto su se izraavala kontrapunktom+ dok naše vrijeme tei više

asimila%iji ***. kongres *D3M3=/a u #udimpešti 190>. / etiri naela umetanja nove ar$itekture u staro tkivo

a" integra%ija suvremene ar$itekture s povijesnom sredinom putem urbanistikog planiranja



b" slobodna primjena novi$ te$nika i materijala uz poštivanje postojeći$ odnosa%" autentinost povijesni$ ambijenata koji iskljuuju krivotvorined" ponovno oivljavanje urbani$ prostora novim namjenama

Maroević – klasi)ka%ija etiriju metoda interpola%ijea" metoda 6aksimilab" metoda prilagođavanja%" metoda naglašavanja radi uspostavljanja ravnopravnijeg odnosad" metoda kontrasta+ kojom se trai nadjaati izraz postojeće sredine

F) 'i,&!a-ia javljaju se prilikom izvođenja veliki$ $idrote$niki$ radova Cgipat – zbog izgradnje AsFanske brane+ premještanje $rama 4amsesa ** u Abu =imbelu+ projekt

ar$itekta Bietra 5azzole premještanje sklopova $ramova s glasovitog otoića Eile na oblinji otok Agikiju koji nije

potopljen izgradnjom nove brane. premještanje %ijeli$ povijesni$ naselja – španjolski gradić Beurtomarin u 5ali%iji most u Trebinju zbog muzeološke zaštite premještanje i rekonstruk%ija švedskog drvenog ratnog broda 7asa /

spašavanje+ premještanje i rekonstruk%ija) r#:,i!a i m/#i (a &$%&r#(&m

a" replika / metoda 6aksimilske rekonstruk%ije povijesne zgrade u kojoj se iz muzeološki$+ odgojno/obrazovni$ ili katkada i zaštitni$ razloga kopiraju izvorna graditeljska i umjetnika djela ipostavljaju na drugom mjestu nadomještena kopijom

b" muzeji na otvorenom – koji na jednom mjestu omogućavaju sagledavanje povijesno/umjetniki$+te$niki$+ kulturni$+ ambijentalni$ i naroito etnološki$ osobina povijesne sredine.) (&%a i0ra'(a :&%i#(im r#mi(i-#(-iama

rješenja variraju od veći$ oslanjanja na povijesne oblike+ ukljuujući ak i detalje+ što bi se moglosmatrati jednim novim valom $istori%izma+ do rješenja kojima je graditeljsko nasljeđe samoputokaz u oblikovanju novi$ građevina u pejzau koje se u širem smislu moe smatrati$istorijskim

primjena određeni$ oblika povijesne ar$itekture

67569531-skripta-Marasović

Documents

Transcript of 67569531-skripta-Marasović