Bridge club «dr.Jurica Tomljenović» Skripta uz tečaj

Dobrodošli u svijet bridža!

Ovaj tekst namijenjen je apsolutnim početnicima. Bridž je divan, ali kompliciraniji od ostalih igara kartama, pa to ponekad zbuni i obeshrabri početnike. Zato vam dajemo ovaj tekst da se na miru možete upoznati s osnovama. Naravno da ćemo sve ovo ponoviti i na tečaju, ali bit će nam drago ako se čitajući zainteresirate i zaljubite i dođete na tečaj već baratajući osnovnim pojmovima. Tečaj u Cassandri (FER) počinje 15.11, javite nam se na tihana@pilar.hr (Tihana Brkljačić) neven.elez@fer.hr (Neven Elezović) nenad.panic@fsb.hr (Nenad Panić) ili na tel. 098-288-199 ili 01-4923-520 (Miljenko Brkljačić). Ove stranice će pratiti tečaj. Tečaj je besplatan za školarce i studente! 200 Kn za zaposlene. Sve informacije o bridžu kod nas potražite na: www.crobridge.com, a o bridžu u svijetu na: www.bridge.gr. Ako želite pogledati kako izgleda bridž turnir uživo, posjetite nas u Cassandri, svakog ponedjeljka između 18:00 i 22:00, ili četvrtkom od 18:30 do 22:30. Ako vas zanima kako izgleda internet bridž probajte otići na: www.yahoo.com, games, bridge. A ako želite primati naš bridž časopis pošaljite mail na: dobrojutro-subscribe@crobridge.com.

Osnove osnova Što nam treba? Ne puno.

- jedan standardni špil od 52 karte; - četiri čovjeka; - i jedan stol bi dobro došao;

DAKLE, IMAMO SVE ŠTO NAM TREBA!

Tko s kim, gdje sjesti?

- bridž se igra u parovima (bridge = eng. most, označava vezu između dva igrača); - igrači istog para sjede jedan nasuprot drugom (kao npr. u Beli); - za jednim stolom igra par protiv para; - igrači se označavaju prema stranama svijeta (na engleskom); - partneri su uvijek North (N) i South (S) koji igraju protiv Easta (E) i Westa (W);

DAKLE, AKO LICA ČLANOVI PROTIVNIČK

MO Kako podijeliti karte?

- u prvoj partiji djelitelj je North, u drugoj East, u t- igrač koji je djelitelj promiješa karte i dijeli jednu- svaki igrač uzme svoje karte i ne smije ih pokaziv

AKO SAD SVAKO DRŽI 13 KARA

WEST

NORTH

EAST

SOUTH

1

EM GLEDAM U PARTNERA, OG PARA SJEDE LIJEVO I DESNO, ŽEMO DALJE.

rećoj South, u četvrtoj West pa ispočetka; po jednu, u smjeru kazaljke na satu, dok ne podijeli sve karte; ati ni partneru niti protivnicima;

TA U RUCI SAVLADALI SMO I OVAJ DIO

2

Sad smo blizu...

- sada posložite karte po bojama ?!!? - bojama nazivamo simbole karata, dakle, postoje četiri boje: pik♠ , herc♥ , karo♦ i tref♣; - posložite karte tako da ih:

1. grupirate u četiri boje koje smo naveli; 2. unutar svake boje posložite ih po snazi: as je najjača karta, a dvojka najslabija;

Za one koji ne znaju baš ništa:

Rang snage Oznaka na karti Naziv

1. najjači A As 2. K Kralj 3. Q Dama 4. J Dečko 5. 10 Desetka 6. 9 Devetka 7. 8 Osmica 8. 7 Sedmica

... e, ako dalje ne možete sami nastaviti, možda je bolje da se pozabavite nečim drugim...

Dakle, ako ste u startu imali:

♦ 2, ♥ 6, ♥ Q, ♣10, ♠ 4, ♥ J, ♣A, ♠ K, ♦ 6, ♦ 5, ♥ 8, ♣3, ♣7, ... kad to posložite dobijete:

♠ K, ♠ 4; ♥ Q, ♥ J, ♥ 8, ♥ 6; ♦ 6, ♦ 5, ♦ 2; ♣A, ♣10, ♣7, ♣3; ... ili pravi «bridž dijagram» kakav nalazimo u svim knjigama:

♠ K 4 ♥ Q J 8 6 ♦ 6 5 2 ♣ A 10 7 3

ovako posložene karte jednog igrača zovu se list. Karte posložite držeći ih cijelo vrijeme, svih 13, u rukama. Ponovite to par puta, sa različitim kartama, naravno, da se malo uvježbate.

AKO STE USPJELI MOŽEMO DALJE.

LIST = sve karte jednog igrača

3

Sad ste apsolutno spremni da počnete razmišljati o bridžu!

- svaka se partija sastoji od licitacije i igre; - uvijek prvo ide licitacija, a zatim igra; - licitira se i igra uvijek u smjeru kazaljke na satu; - funkcija licitacije je da se dogovorimo:

1. koliko ćemo štihova napraviti; 2. želimo li igrati u adutu ili bezadutu:

Adut – svaka boja (pik, herc, karo, tref) može biti adut ako tako dogovorimo zavšnom licitacijom. Boja koja je adut je za vrijeme te igre jača od svih ostalih boja;

Bezadut – kad smo u licitaciji dogovorili da nema aduta;

3. ako želimo igrati u adutu (pik, herc, karo, tref) koja će boja biti adut;

- Uvijek se igra ono što je zadnji igrač licitirao; - U igri je cilj uvijek napraviti što više štihova (i u odigravanju i u obrani) i jedino je broj štihova koji se napravi

bitan (koje su karte u štihu nije važno);

AKO STE SKUŽILI SSVAKA

VEĆ ZNATE DOVOLJNO DA BRILJ

PARTIJA =Svako dijeljenje se sa

DIJELJENJE stoji od licitacije i igre.

VE ŠTO GORE PIŠE ČAST IRATE NA PRVOM SATU TEČAJA!

Za one koji bi već nešto konkretno htjeli znati

iliti licitacija i igra za štrebere:

Licitacija - Licitaciju počinje djelitelj, a nastavlja se kružno, u smjeru kazaljke na satu dok tri igrača za redom više ne žele

licitirati. - Licitacija se sastoji od licita. Liciti su kodirani dogovori. Dakle, pošto ne smijemo partneru reći: imam četiri pika,

tri herca, asa karo i slično, postoje razrađeni dogovori sporazumijevanja među igračima u paru koji omogućuju da se dođe do optimalnog kontrakta. ??!!?? what is this???

Na primjer 3♠ (tri pika).adut je pik. Ako se igra 5 Sad već zaključujete da j

Također, pošto je maksimna kojem možemo igrati Opća pravila licitacije: - Postoji sedam nivoa - Postoje 4 boje (pik, h- Dakle, ukupno imam- Svaki od tih licita mo Osim licita koji uključuju PASS – pass znači «daljezaboravite i za igranje naod slijedeća tri igrača lici KONTRA i REKONTRA – o

Broj štih

KONTRAKT = ono što se igra = posljednja licitacija u nekoj partiji.

4

Ako se igra tri pika, znači da igrač koji odigrava (izvođač) treba napraviti devet štihova, a ♣ (pet trefa) izvođač treba napraviti 11 štihova, a tref je adut.

e:

alan broj štihova 13 (imamo 13 karata, a u svaki štih trebamo dodati po jednu) najviši nivo

je 7 (6+7=13).

licitacije (1-7); erc, karo, tref) i bezaduta (5 mogućnosti);

o 7 x 5 = 35 licita; že postati završni kontrakt koji će se igrati;

nivo i boju (bezadut) postoje još tri licita:

», a licitiramo ga kad god nemamo dovoljno snage da bismo odigravali neki kontrakt (ne nivou 1 potrebno je napraviti 7 štihova). Nakon što smo jednom pasirali, ako barem jedan tira, i mi možemo licitirati kad slijedeći put dođemo na red.

tome ćemo drugi put, za sad, samo da znate da postoje.

ova koji trebamo napraviti da bismo «prošli»= 6+ nivo na kojem igramo.

LICIT = kodirani opis karata koji uključuje nivo (1-7) i boju (♠ ,♥ ,♦ ,♣) ili bezaduta (NT)

5

- Svaki igrač kad dođe na red mora ili pasirati (kontrirati, rekontrirati) ili licitirati; - Igrač smije licitirati bilo koji licit pod uvjetom da je jači po rangu od licita prije njega...

Rang licita određuje nivo, a unutar istog nivoa boja: Nivoi su, dakle, od 1 do 7 s time da je 1 najniži, a 7 najviši nivo. Boje i bezadut su rangirani: Bezadut (NT) – najjači općenito; pik (♠ ) – najjača boja; herc (♥ ) – druga boja; karo (♦ ) – treća boja; tref (♣) – najslabija boja; Ovo rangiranje vrijedi samo za licitaciju! Tijekom igre – sve boje su jednako vrijedne u bezadutu, a ako se igra u adutu onda je adut (bez obzira bio to pik ili tref) jedina boja koja više vrijedi (kojom se može «porezati»).

- Najniži licit je 1♣, najviši 7NT; - Dakle, ako sam djelitelj mogu licitirati pass, ili bilo koji licit od 1♣ do 7NT; - Ako je najviši licit do sad (bez obzira je li ga licitirao partner ili protivnik) npr. 2♠ mogu licitirati pass ili bilo koji

licit od 2NT do 7NT;

- Licitacija je završena kad tri igrača za redom pasiraju; - Igra se posljednji licit, koji sad nazivamo Kontrakt; - Ako napravimo (barem) onoliko štihova koliko smo obećali Kontraktom, rezultat se upisuje nama. Kaže se da smo

«napravili kontrakt». Ako napravimo manje štihova kaže se da smo «pali» i protivnici dobivaju nagradu;

Licitacija uvijek mora teći uzlazno !

A zašto bismo uopće igrali na višem nivou od nivoa 1???

Zato se za određeni broj obećanih štihova dobiva nagrada (naravno, samo ako se taj broj štihova i napravi) ali o tome kasnije...

6

Igra

- Kada su tri igrača za redom pasirala počinje igra; - Kao što smo rekli igra se ono što je zadnje licitirano (Kontrakt); - Igra igrač iz para koji je osvojio Kontrakt i to onaj igrač koji je prvi licitirao boju u kojoj se igra ili bezaduta ako se

igra u bezadutu. Tog igrača sad zovemo izvođač. - Igrač lijevo od izvođača odigrava prvu kartu. Ta karta se zove ataka.

- Kad igrač odabere kartu položi je na stol, a partner od izvođača spušta svoje karte ispred sebe tako da ih svi mogu vidjeti. Karte mora posložiti po bojama i po jačini. Taj igrač se sad zove mrtvac i više ne sudjeluje aktivno u igri (samo u toj partiji, naravno). Mrtvačev list zovemo «stol».

- Izvođač odlučuje koje će karte igrati i sa stola (partnerov list) i iz svojeg «zatvorenog lista» (izvođačev list obično

zovemo ruka). - Igrači obrane, naravno, igraju svaki sa svojim kartama.

Pravila igre:

- Igrač na ataci može igrati bilo koju kartu iz svog lista; - U svakom dijeljenju ima 13 štihova; - Svaki štih se sastoji od 4 karte (po jedna od svakog igrača); - U svaki štih svaki igrač mora dodati po jednu kartu i to redom od igrača koji je odigrao prvu kartu tog štiha u

smjeru kazaljke na satu do njegovog desnog protivnika; - Štih pripada igraču koji je igrao najveću kartu u boji koja se igrala, ako nitko nije porezao adutom; a ako je: onda

igraču koji je igrao najvećeg aduta; - Igrač koji je uzeo štih mora igrati prvu kartu slijedećeg štiha i uvijek može igrati bilo koju kartu; Za vrijeme igre igrači:

1. moraju odgovarati na boju, ali ne moraju igrati veću kartu (ibera); 2. ako nemaju boju koja se igra mogu porezati adutom (ako se igra u adutu), ali mogu odigrati i bilo koju drugu

kartu iz svog lista; - U igri pokušavamo napraviti broj štihova koje smo odredili u licitaciji; više ne

škodi (dapače), a manje ne valja; - Obrana, naravno, pokušava napraviti što više štihova za sebe;

JESTE LI IŠTA POHVATALI?

IZVOĐAČ = Igrač koji igra neko dijeljenje, što znači da pokušava napraviti barem onoliko štihova koliko je obećao Kontraktom.

ATAKA = Prva odigrana karta u nekom dijeljenju.

MRTVAC = Igrač koji spušta svoj list na stol dok njegov

partner izvodi Kontrakt.

7

Kako to izgleda za zbilja?

- Dakle, sjednemo za stol, podijelimo karte i:

1. posložimo karte; 2. krenemo u licitaciju; 3. prvi licitira djelitelj, npr. South; 4. pošto sistem licitacije ne znamo (a ne znamo zato jer će nam trebati neko vrijeme da ga savladamo – ali ne

brinite isplati se i ludo je zabavno) recimo da ona ide ovako:

South West North East 1♠ pass 2♣ 2♦ 2♠ 3♦ 3♠ pass 4♠ pass pass pass

South (to ste vi) je bio djelitelj i licitirao je 1♠ (jedan pik). To se kaže otvorio je 1♠ (što znači da ima pik boju – barem pet karata i nešto visokih karata: aševa, kraljeva, dama – ali o svemu tome slijedeći put);

West je pasirao – dakle, nema dovoljno da se javi (nema pet karata u nekoj boji ili nema visokih karata);

North (naš partner) je licitirao 2♣ (dva trefa) Dakle, ima tref boju i nešto visokih karata – ne zaboravite da North nije smio licitirati 1♣ jer licitacija mora teći uzlazno!); East je licitirao 2♦ jer ima karo boju i nešto visokih karata;

South licitira dva pika (vjerojatno ima 6 pikova);

West je sad licitirao 3♦ (ima nekoliko karata karo, a pošto mu je partner prijavio bar pet karona misli da može igrati na nivou tri – napraviti 9 štihova u karonu);

North (naš partner) je sad licitirao 3♠ i pokazao da osim trefova ima i nekoliko karata u piku;

East je pasirao jer misli da ne može napraviti 10 štihova (da je licitirao 4 karo morao bi napraviti 10 štihova);

South licitira 4♠ jer to donosi poseban bonus (nagradu) u odnosu na tri (o tome opet drugi put), a vjeruje da može napraviti 10 štihova u piku jer imamo dosta visokih karata; Nakon toga su svi pasirali – dakle, može početi igra. • Igrate vi (South) jer ste prvi spomenuli boju u kojoj se igra (pik); • Kontrakt je četiri pika (4♠ ) jer je to zadnji licit; • Morate napraviti bar 10 štihova (6+4=10); • Prvu kartu igra (atakira) West jer je on lijevo od Southa; • West je atakirao karo asa (♦ A); • North svoje karte stavlja na stol. On je mrtvac;

Evo njegovih karata:

North

♠ K 5 ♥ 9 3 ♦ 7 5 3 ♣ A Q J 10 6 5

West East (atakira ♦ A)

A ovo su naše:

South

♠ A Q J 10 7 3 ♥ A 6 3 ♦ 6 4 ♣ K 2

8

Pitanja: 1. Ako nakon asa karo, West igra kralja karo, a nakon toga kralja herc:

a. Koliko ćete štihova napraviti? b. Kako ćete igrati?

2. Ako west nakon asa i kralja karo nastavi s damom karo:

a. Koliko ćete štihova napraviti? b. Kako ćete igrati?

3. Ako West atakira herc kralja:

a. Koliko ćete štihova napraviti? b. Kako ćete igrati?

4. Da je licitacija išla ovako:

South West North East 1♣ pass 1♠ 2♦ 2♠ 3♦ 3♠ pass 4♠ pass pass pass

a. Koji se kontrakt igra? b. Tko je izvođač? c. Tko atakira? d. Tko je mrtvac?

5. Da je licitacija išla ovako:

South West North East pass 1♣ 1♠ 2♥ 2♠ 3♥ pass pass pass

a. Koji se kontrakt igra? b. Tko je izvođač? c. Tko atakira? d. Tko je mrtvac? e. Koliko štihova mora napraviti izvođač da napravi kontrakt? f. Smije li North umjesto passa licitirati 2NT? g. Tko je otvorio na ovom bordu i što je otvorio?

6. Malo općenitih pitanja:

a. Tko igra prvu kartu nakon atake? Tko igra posljednju kartu prvog štiha?

b. Koliko listova vidi izvođač nakon atake? Koliko listova vide igrači obrane nakon atake? c. Što znači adutirati?

Zašto treba adutirati?

MALO RAZMISLITE, ZAPIŠITE ODGOVORE, PA ONDA POGLEDAJTE RJEŠENJA

NA SLIJEDEĆOJ STRANICI!

Sa svim pitanjima i nedoumicama slobodno se obratite na: tihana@pilar.hr

9

Odgovori:

1. a. Napravit ćete 11 štihova: b. Igrat ćete ovako:

• uzet ćete herc kralja herc asom; • adutirat ćete dok protivnici više nemaju aduta i to tako da prvo igrate pik do kralja (na stolu), a onda pik

u ruku; • nakon što ste izadutirali – igrat ćete tref kralja iz ruke, pa tref do asa na stolu, tref damu, tref dečka. • Sve skupa napravit ćete Asa herc, 6 pikova i 4 trefa; Ne možete napraviti više štihova (svih šest trefova)

jer su vam protivnici već uzeli dva! 2. a. Napravit ćete 11 štihova:

b. Igrat ćete ovako: • damu karo ćete porezati s malim adutom u ruci; • nakon toga ćete igrati isto kao i u prvom primjeru (pik do kralja, pik do asa, pik dama, pik dečko...), • pa tref kralj; tref do asa, tref dama, tref dečko

3. a. Napravit ćete 13 štihova:

b. Igrat ćete ovako: • kralja herc uzet ćete asom herc; • opet ćete izadutirati kao i u prošlim primjerima; • zatim ćete igrati tref kao i u prošlim primjerima; • međutim, pošto vam protivnici sada nisu skupili dva karona, napravit ćete: asa herc, šest pikova i šest

trefova. 4. a. Igra se opet 4 pika – naravno, jer je to zadnje licitirano;

b. Izvođač je North – jer je on prvi spomenuo pik boju (licitiro je 1♠ ); c. Atakira East (jer on sjedi lijevo od Northa koji izvodi Kontrakt); d. Mrtvac je South jer je on partner od izvođača (Northa);

5. a. Igra se 3♥ (tri herca);

b. Izvođač je East; c. Atakira South; d. Mrtvac je West; e. Izvođač mora napraviti 9 štihova (6+3=9); f. North (kao ni nitko drugi) ne smije licitirati 2NT jer je 2NT niža licitacija od 3♥ . Kad je netko licitirao 3♥ dozvoljene su licitacije od 3♠ do 7NT.

g. West je otvorio 1♣ - on je prvi na bordu licitirao. South je bio djelitelj, ali nije otvorio nego je pasirao.

6. a. Prvu kartu nakon atake igra izvođač ali sa stola – dakle iz lista mrtvaca. To je uvijek tako jer uvijek atakira lijevi protivnik izvođača i uvijek se igra u smjeru kazaljke na satu. Iz istog razloga izvođač uvijek igra posljednju kartu prvog štiha iz svoje ruke. b. Izvođač vidi dva lista (svoj i mrtvačev). Svaki igrač obrane također vidi dva lista (svaki svoj i mrtvačev). c. Adutirati znači igrati aduta kao prvu kartu nekog štiha. Kako se na boju mora odgovarati igranjem aduta izbit ćemo protivničke adute. Često treba adutirati na početku igre da bismo spriječili protivnike da porežu naše visoke štihove.

MA, BRAVO!

UŠLI STE U SVIJET BRIDŽA !

POREZATI – igrati aduta u štihu u kojem prva karta nije bila adut. Aduti su najjače karte, pa malim adutom možemo uzeti veće karte u nekoj drugoj boji. NADREZATI – igrati većeg aduta od aduta s kojim je jedan od igrača već porezao štih.

U tom slučaju najveći adut pobjeđuje - odnosi štih!

1.Obracun kontrakta

Pri obracunavanju nagrade za ostvareni kontrakt, razlikujemo tritipa kontrakta. Prvi tip cine kontrakti u tref i karo boji, koje jednimimenom zovemo minorske boje (minori). Drugi tip cine kontrakti uherc i pik boji koje zovemo jednim imenom majorske boje (majori).Treci tip su kontrakti u bezadutu.

Svaki ostvareni stih (preko polaznih sest) u minoru nagradujese s 20 poena.

Svaki ostvareni stih (preko polaznih sest) u majoru nagradujese s 30 poena.

Sedam osvojenih stihova u bezadutu nagraduje se sa 40, a svakisljedeci stih sa 30 poena.

Dakako, kontrakt se nagraduje samo ako je osvojeno najmanjeonoliko stihova koliko je obecano u licitaciji. Inace se umjesto nagradedobivaju kazneni poeni.

Prema visini kontrakte dijelimo na parcijalne, igru (mansu), ma-li slam i veliki slam. Parcijalni kontrakti su oni u kojima nagrada zalicitirani kontrakt ne prelazi 100 poena. Tako na primjer 2NT je parci-jalni kontrakt (govorimo jos: kontrakt ispod manse) jer je nagrada zaostvareni takav kontrakt 70 poena (40 za prvi stih preko sestog, i 30 zadrugi stih). Kontrakt 4} je parcijalni, njegova je nagrada 80 poena. Sdruge strane, kontrakt 4~ nije parcijalni, jer vrijedi 120 poena.

Mansa je onaj kontrakt u kojem nagrada prelazi 100 poena. Usljedecoj tablici su napisani temeljni poeni za sve moguce kontrakte:

nivo 1 2 3 4 5 6 7

minori: |, } 20 40 60 80 100 120 140

majori: ~, � 30 60 90 120 150 180 210

bez aduta: NT 40 70 100 130 160 190 220

1. mansa 50 300 500 1000nagrade

2. mansa 50 500 750 1500

1

Za svaki licitirani i napravljeni parcijalni kontrakt dobiva se 50poena nagrade.

Za svaku licitiranu i napravljenu mansu dobiva se nagrada, ovisnoo vrsti manse. Dvije su tipa mansi: prva i druga. U prvoj mansi nagradaza ostvarenu igru je 300 poena U drugoj mansi nagrada za ostvarenuigru je 500 poena (ali su vece i kazne za neostvareni kontrakt).

Vrstu kontrakta odreduje licitacija, a ne rezultat igre.

Primjer. Par koji je licitirao 3�, a napravio 11 stihova, licitirao jesamo parcijalni kontrakt i dobiva nagradu:

50 poena, za licitirani i napravljeni parcijalni kontrakt150 poena, za ostvarenih 5 stihova preko pocetnih 6200 poena, ukupno

Par se nalazi u drugoj mansi. Ako je licitirao 4~ i ostvario 11stihova, dobit ce:

500 poena, za licitiranu i napravljenu igru150 poena, za ostvarenih 5 stihova preko pocetnih 6650 poena, ukupno

Ovaj primjer pokazuje kolika je vaznost dobre licitacije: uz istov-jetan rezultat u odigravanju konacan ishod je 650 poena ako je licitiranaigra, umjesto 200 poena kad je licitiran samo parcijalni kontrakt.

Ekstra nagrade za licitirani i ostvareni slam su, ovisno o tipu manse:

mali slam u prvoj mansi: 500 poenamali slam u drugoj mansi: 750 poenaveliki slam u prvoj mansi: 1000 poenaveliki slam u drugoj mansi: 1500 poena

Ova se nagrada dodaje na nagradu za ostvarenu igru. Tako naprimjer, par koji se nalazi u prvoj mansi, licitira 6� a napravi svih 13stihova, dobiva nagradu samo za mali slam a ne za veliki:

300 poena, za licitiranu i napravljenu igru500 poena, za licitirani i napravljeni mali slam210 poena, za ostvarenih 7 stihova preko pocetnih 6

1010 poena, ukupno

2

Ako par licitira 7NT, a ostvari 12 stihova, tad ne dobiva nagradu zamali slam, vec kaznu, jer nije ostvario obecani kontrakt.

Nagrade za kontrirane kontrakte. Ako se napravljen kontraktkoji su protivnici kontrirali, tad se dobiva ekstra 50 poena, vrijednostsvakog napravljenog stiha (preko pocetnih sest) se udvostrucuje, a svakiprekostih se nagraduje sa 100 poena u prvoj i 200 poena u drugoj mansi.

Tako na primjer, par koji igra 4� pod kontrom u drugoj mansi, anapravi 11 stihova, dobiva nagradu:

500 poena, za licitiranu i napravljenu igru50 poena, za napravljeni kontrakt pod kontrom

240 poena, za cetiri licitirana stiha200 poena, za jedan prekostih990 poena, ukupno

Kontra utjece na tip kontrakta. Tako na primjer, ako se igra 2� podkontrom, svaki osnovni stih vrijedi 60 poena, pa je ukupna vrijednostkontrakta 120 poena. Dakle, ne radi se o parcijalnom kontraktu, vec oigri.

Kod rekontre vrijednost svakog temeljnog stiha se ucetverostru-cuje, nagrada za svaki prekostih je 200 u prvoj i 400 u drugoj mansi.Osnovna nagrada za napravljeni kontrakt ostaje 50 poena.

Na poledini licitacijskih karticama, uz svaki kontrakt su napisa-ne sve nagrade i kazne koje se mogu dobiti u ovisnosti o osvojenimstihovima.

Kazne za neispunjeni kontrakt

Ako licitirani kontrakt nije ispunjen, slijedi kazna. Za svaki stihmanjka, kazna je u prvoj mansi 50 poena, a u drugoj mansi 100 poena.Ako je kontrakt kontriran, tad se kazne progresivno povecavaju:

Broj stihova manjka 1.mansa 2. mansa1 100 2002 300 5003 500 8004 800 1100

Svaki sljedeci stih manjka kaznjava se s 300 poena.Kazne za neostvareni rekontrirani kontrakt su dvostruke.

3

Vidimo da visina kazne ovisi o mansi i broju stihova koji nedostajudo ispunjenja kontrakta, ali ne ovise o tome koji se kontrakt igrao. Takona primjer, jednaka je kazna ako je licitiran kontrakt 2� i napravljenosedam stihova (jedan manje od potrebnog) ili licitiran kontrakt 6| inapravljeno 11 stihova.

U sljedecoj tablici dajemo kratki sazetak obracuna poena.

Svaki stih Bez kontre S kontrom S rekontrom

U trefu i karonu 20 40 80U hercu i piku 30 60 120U bezadutu:

prvi stih 40 80 160svaki sljedeci 30 60 120

100 poena (licitiranih) cini mansu

1. mansa 2. mansa

Nagrada za igru: 300 500Prekostihovi:

Bez kontre Vrijednost stihaS kontrom 100 200S rekontrom 200 400

Ostvareni kontriraniili rekontrirani kontrakt 50

Stihovi manjka:Bez kontre:

Svaki 50 100S kontrom:

Prvi 100 200Drugi i treci 200 300Sljedeci 300 300

S rekontrom:Prvi 200 400Drugi i treci 400 600Sljedeci 600 600

Mali slam 500 750

Veliki slam 1000 1500

4

2.Snaga lista i nivo licitacije

Da bi se odredio optimalni kontrakt, potrebno je znati do kojegnivoa se smije licitirati s listom kojim raspolazemo. Cilj je licitacijeutvrditi

1. Postoji li adutski fit, minimum 8 karata u jednoj boji (u objeruke)?

2. Kolika je ukupna snaga vaseg lista i lista vaseg partnera?Ako postoji adutski fit i ako oba lista imaju odgovarajuci broj

poena, tada je sigurnije igrati u adutskom kontraktu, nego u bez aduta.Nivo do kojeg teba licitirati ovisi o ukupnoj snazi listova. Poeni udonjoj tablici su prosjecne vrijednosti na temelju kojih biramo taktikulicitacije.

nivo 1 2 3 4 5 6 7

minori: |, } 20 29 33 37

majori: ~, � 20 26 33 37

bez aduta: NT 20 26 33 37

Pri odredivanju visine kontrakta primjenjujemo sljedecu strategiju:1. Ima li nas list 26 poena ili vise?

NE: Pasirati sto prije, u sigurnom kontraktu (u adutu, ako smopronasli fit, inace u bezadutu).DA: Licitirati mansu u bezadutu ili majoru.MOZDA, ovisno o tome sto tocno ima partner u listu. Ispitatitu mogucnost licitirajuci poziv za mansu.

2. Ima li nas list 33 poena ili vise?NE: Licitirati mansu u bezadutu ili majoru. Minorsku mansucemo licitirati s minimum 29 poena, i tek onda kad je evidentnoda je kontrakt u bezadutu los.DA: Licitirati slamMOZDA, ovisno o tome sto tocno ima partner. Ispitati tumogucnost licitirajuci poziv za slam.

5

3.Otvor 1NT

Sa 1NT otvaramo balansirane listove, snage 15-17 Hp i distribucije4-3-3-3, 4-4-3-2 te 5-3-3-2 s peterokaratnim minorom.

Nije pozeljno da u boji dubla imamo samo dvije male karte. U tomje slucaju bolje potraziti neki drugi otvor (1| ili 1}). Evo nekolikotipicnih otvora.

A. � AQxx~ KQJx} Jxx| Ax

B. � AQx~ Kx} xxx| AQJxx

C. � Axx~ QJx} AJxx| Axx

D. � A10xx~ KJx} AJx| Qx

List A. ima 17 Hp. Listovi B. i C. imaju 16 Hp. List D. ima 15 Hp.Osnovni cilj partnera otvaraca je procijeniti da li zajednicka snaga

njihovih listova omogucava igranje manse ili slama. Otvor 1NT vrlo jeprecizan otvor i nakon njega je lako ustanoviti kombiniranu snagu lista.

S obzirom na poensku snagu, partnerov list dijelimo na:

� 0-8 Hp : slabi list,� 8-10 Hp : srednji list,� 11-15 Hp : jaki list,� +16 Hp : vrlo jaki list.

Sa slabim mansa se ne licitira (osim u slucaju posebnih distribu-cija, kad snagu lista ne odreduju poeni vec iznimna duljina boja). Sasrednjim listom treba pokusati licitirati mansu. S jakim listom mansase mora licitirati, ali ne i slam (osim u slucaju jako distributivnog lista),dok smo s vrlo jakim listom u zoni slama.

Evo primjera za svaki od cetiri tipa listova.

1. � Jxxx~ xx} Qxx| xxx

2. � Kxx~ Ax} xxxx| Kxxx

3. � KJx~ Axxx} Qx| Kxxx

4. � KJxx~ Ax} KQxx| Kx

Kombinirajte ove listove sa svakim iz primjera A. – D. i pokusajteodrediti optimalni kontrakt za svaki od dobivenih 16 parova.

6

���

Ova podjela govori na koji ce se nacin nastaviti licitacija. Saslabim listom, partner ce pasirati ili napraviti stop licitaciju ispodnivoa manse. Sa srednjim listom pokusat ce se mansa u bezadutu ili unekom od majora. S jakim listom igrat ce se mansa, takoder u bezadutuili nekom od majora. S vrlo jakim listom ispitat ce se mogucnost igranjaslema, dok je mansa bilo u bezaduta, majoru ili minoru sigurna.

Prvi odgovori partnera, prema tipu lista i snazi dani su u sljedecojtablici:

tip lista 0-8 9-10 11-15 16-17 18-19

balans PASS 2NT 3NT 4NT 6NT

5-karatni M Jacoby Jacoby 3 M 3 M 3 M

5-karatni M PASS 2NT 3NT 3 m 3 m

6-karatni M Jacoby Texas Texas 3 u M 3 u M

4-karatni M PASS Stayman Stayman Stayman Stayman

Kvantitativni poziv

Pretpostavimo da imamo balansirani list snage vece od 8 Hp, zakoji je najbolje igrati u bezadutskom kontraktu. Trebamo odrediti nakojem nivou. To cinimo na temelju zbroja poena u obje ruke. Mansa ubezadutu treba se igrati s 26 poena u oba lista. Nju je moguce napravitii s 25 ili 24 poena, ukoliko se nasi listovi dobro uklapaju (jednako takoje moguce da padnemo kontrakt kad imamo vise od 26 poena).

Slam u bezadutu, s balansiranim listovima, ne smije se igrati smanje od 33 poena. Zbrajajuci nase poene s partnerovim, tako dolazimodo sljedecih pravila:

1. S listom jakosti 0-8 Hp cemo pasirati, jer u najboljem slucajumozemo imati ukupno 25 poena,

1. � KJxx~ xxx} Qxx| xxx

2. � Jxx~ Axxx} Qx| xxxx

3. � Jx~ xxx} Qxxxx| xxx

7

Pridruzite svakom od ovih listova neki od tipicnih otvora i provje-rite da se kontrakt 3NT ili neka druga mansa ne moze napraviti.

2. S listom jakosti 9-10 Hp partner ce pokusati igrati mansu,licitirajuci 2NT. Ovaj je govor poziv na mansu. Otvarac ce licitirati 3NT

s maksimalnim listom, pasirati s minimalnim.Partner treba licitirati 2NT sa svakim od sljedecih listova:

1. � Kxx~ Ax} Q10xx| xxxx

2. � KJxx~ xxx} Qxx| KJxx

3. � xx~ xxx} KQ109x| K109

List br. 3. ima 8hp, ali s peterokaratnom bojom i desetkama u listunjegov list vrijedi barem 1 poen vise. Isto tako, s list koji ima dobrih10 Hp mozemo licitirati direktno 3NT.

3. S listom jakosti 11-15 Hp, partner ce licitirati 3NT. Zajednickilist ima minimalno 26, a maksimalno 32 Hp. Stoga se mansa moraigrati, a slam ne treba licitirati. To je stop licitacija, otvarac morapasirati

4. S listom jakosti 16-17 Hp, partner ce licitiati 4NT. Taj je govorpoziv na slam. Otvarac ce s minimalnim listom pasirati, a s maksimal-nim licitirati 6NT.

5. S listom jakosti 18-19 Hp, partner ce licitiati 6NT sto ce bitizavrsni kontrakt.

Jacoby transfer

Ako partner ima dugu majorsku boju, tad je, bez obzira na brojpoena, kontrakt u toj majorskoj boji sigurniji od onog u bezadutu.

1. � Kxxxx~ xxx} xx| xxx

2. � Jxx~ Axxxxx} xx| xx

3. � Jx~ xxx} Qxxxxxx| x

S listom 1. bolje je igrati 2� nego 1NT. Medutim, jos bi bolje bilokad bi u tom kontraktu izvodac bio vas partner, ne zato sto on igra boljevec zato sto je njegov list jaci. Ako on postane izvodac, imat ce sljedecedvije prednosti:

8

� Ataka ce dolaziti prema njemu, od lijevog protivnika u jakilist. Vrlo cesto se na taj nacin ostvari dodatni stih, jer protivnikcesto igra u vilicu.

� Na stolu ce biti vidljiv slabi list, pa tako obrana nece znati zaraspored jakih karata u otvaracevoj ruci. Ta je prednost cestovaznija i od atake u jaki list.

U vecini danasnjih sistema prihvacena je konvencija da se ma-jorska boja javlja licitirajuci boju ispod nje! Tako na primjer, akoimamo herc boju, licitirat cemo 2}, a s pik bojom licitirat cemo 2~:

– Sa dugom herc bojom licitiramo 2} (transfer za herc)– Sa dugom pik bojom licitiramo 2~ (transfer za pik)– Sa dugom tref ili karo bojom licitiramo 2� (transfer za mino-

re)Ova se konvencija naziva Jacoby transfer. Otvarac je obvezan

nakon toga licitirati nasu boju: 2~ nakon govora 2}, odnosno 2�nakon govora 2~. Taj cemo govor pasirati.

Jacoby transfer koristi se samo iznimno za minore, jer smo nakontoga prisiljeni igrati na nivou 3. (List br 3. iz prethodnog primjeraprikladan je za takav licit.) Na nas govor 2�, partner ce licitirati 3|,a mi cemo s karo bojom ispraviti u 3}. (Dakle, partner ne moze bitiizvodac ukoliko mi posjedujemo karo boju.)

Jacoby transfer je pogodan za licitiranje i jacih listova, te nekihdvobojnih listova, ali o tome ce biti govora kasnije.

Skok na nivo 3

Skok na nivo 3 nakon otvora 1NT oznacava jednobojni list sa sna-gom otvora. To je list s kojim zelimo igrati mansu ili slam u licitiranojboji. Otvarac ce licitirati 3NT, ako nema 3-karatnu podrsku u partnerovojboji, a s dobrom podrskom ce licitirati partnerovu boju.

1. � KQxxx~ Ax} xx| Kxxx

2. � Kx~ AQxxx} Axx| KJx

3. � Qxx~ Ax} KQJxxx| Ax

Texas transfer

Texas transfer koristimo u situacijama kad nakon otvora 1NT zelimoigrati mansu u majoru. Nas list ima barem 6-karatnu majorsku boju,

9

dovoljno poena da mozemo napraviti mansu (obicno je to 6-12 Hp), anedovoljno da bismo pokusali slam. Sa herc bojom licitiramo 4}, a spik bojom licitiramo 4~. Otvarac ce licitirati partnerovu boju i postatiizvodac.

1. � KQxxxxx~ x} xx| Qxx

2. � Jxx~ AKxxxx} Qx| xx

3. � Kx~ QJxxxx} AQ| xxx

Trazenje fita. Stayman upit

Nakon bezadutskog otvora jos uvijek se moze igrati kontrakt uboji. Za to je nuzno pronaci adutski fit (barem osam karata u obje rukeu nekoj boji). Najcesce se radi o jednoj od dvije majorske boje, samoiznimno cemo igrati mansu u minoru i to s jako distributivnim listom.

Ako pronademo fit 4-4 u nekoj od majorskih boja, tad cemo gotovouvijek napraviti jos barem jedno rezanje u nekoj od ruka, dakle, jedanstih vise nego u bezadutskom kontraktu. Radi toga se s takvim fitomrade igra mansa u majoru, nego u 3NT. Drugi je razlog veca sigurnost,u bezadutskom kontraktu obrana moze povuci svoju dugu boju i srusitikontrakt, dok ce u adutskom kontraktu biti zaustavljena rezanjem.

Mansu treba pokusati igrati ukoliko partner ima barem dobrih 8 Hp.S vise od 10 poena, ona se mora licitirati.

Ako partner ima cetverokaratni major i list koji ima distributivnihpoena (barem jedan dubl, druga duga boja, a pogotovo singl ili siken),on ce pitati otvaraca za duljinu u njegovim majorima. To se pitanje vrsigovorom 2|.

2| nakon otvora 1NT je umjetni govor. Nazivamo ga Staymanupit. Otvarac u odgovoru na Stayman upit javlja duljinu u svojimmajorima. Postoji nekoliko varijanti u tim odgovorima. U sistemuPreparatorni tref, najprikladnija je sljedeca varijanta:

� 2} : bez cetverokaratnog majora, minimalan list� 2~ : cetverokaratni herc� 2PASS : cetverokaratni pik� 2NT : bez cetverokaratnog majora, maksimalan list� 3| : oba cetverokaratna majora

10

���

Nakon odgovora na Stayman upit partner odreduje vrstu kontrakta:u bezadutu ili u majoru u kojem smo pronasli fit.

Stayman upit treba licitirati sa svakim od sljedecih listova:

1. � Kxxx~ Ax} Q10xx| xxxx

2. � KJxx~ 10xxx} Kxx| Kx

3. � KJ~ Axxx} Qxxx| Kxx

Prisjetimo se listova otvaraca:

A. � AQxx~ KQJx} Jxx| Ax

B. � AQx~ Kx} xxx| AQJxx

C. � Axx~ QJx} AJxx| Axx

D. � A10xx~ KJx} AJx| Qx

On ce odgovoriti 3| s listom A. 2} s listovima B. i C., te 2� slistom D.

Zavrsni kontrakt ce se igrati u majoru, kad god je pronaden fit,inace u beazdutu.

Visinu kontrakta odreduje partner otvaraca. Licitiranje manse sastrane S-a je stop licitacija!

Pretpostavimo da je otvarac odgovorio 2~, i da partner ima takodercetverokaratni herc. Tad je adutski fit pronaden i partner odgovara:

1. s 8-10 Hp: 3~. To je poziv na mansu. Otvarac ce s listom od17 Hpili dobrih 16 licitirati mansu, inace ce pasirati.

2. s 11-15 Hp: 4~. To je stop licitacija.3. s vise od 16 Hp treba pokusati igrati slam.Ako otvarac javi da ima oba majora, tad partner odreduje adut i

odgovara na isti nacin.Nakon govora 2}, 2NT sa strane S-a je stop licitacija. Fit nije

pronaden, a sa slabim otvaracem mansa je neizvjesna. partner mozereci i 2~ ili 2�, cime javlja da je minimalan. Nakon toga ce otvarac ilipasirati s trokaratnom podrskom (pa ce se igrati u fitu 4-3) ili reci 2NT,sto ce biti zavrsni kontrakt.

Nakon govora 2NT, partner ce ili pasirati ili reci 3NT.

11

Ako nakon 2} ili 2NT partner nastavi licitirati s 3| ili 3}, tad javljadvobojni list, s peterokaratnim minorom. Otvarac ne smije pasirati, vecbira jednu od licitacija: 3NT ili 4 u licitiranom minoru. Partner otvaracaje jak i zeli igrati mozda cak i slam. On je najprije potrazio adutski fitu majoru, a kad ga nije nasao tad trazi adutski fit u minoru. Nakon togace vjerojatno poduzeti neku od slam licitacija.

Jacoby transfer i nastavak licitacije

Kazali smo da se Jacoby transfer koristi za licitiranje slabih listova sdugom bojom. Medutim, kako nakon naseg licita partner mora govoriti,taj se licit moze koristiti i za druge tipove listova.

Ima li partner peterokaratnu majorsku boju, on je treba javiti part-neru. Kontrakt u majoru s dobrim fitom gotovo uvijek je bolji odbezadutskog kontrakta.

Jacoby transfer treba licitirati sa svakim od sljedecih listova:

1. � Kxxxx~ Ax} Q10x| xxx

2. � KJxxxx~ Ax} xx| xx

3. � xx~ A10xxx} KQxx| Kx

Promotrimo i moguce partnerove listove:

A. � AQxx~ KQJx} Jxx| Ax

B. � AQx~ Kx} xxx| AQJxx

C. � Axx~ QJx} AJxx| Axx

D. � A10xx~ KJ10} AJx| Qx

S listom 1. treba licitirati 2~ i nakon partnerovih 2�, nastaviti s2NT. Time smo javili 5-karatni pik i list s 8-10 poena. zavrsni kontrakt(2NT, 3NT, 3�, ili 4�) odreduje otvarac. Svaki njegov govor cemopasirati.

S listom 2. treba licitirati 2~ i nakon partnerovih 2�, nastaviti s3�. Time smo javili 6-karatni pik i list s 7-9 poena. Zavrsni kontrakt(3�, 3NT ili 4�) odreduje otvarac.

S listom 3. treba licitirati 2} i nakon partnerovih 2~, nastaviti s3NT. Time smo javili 5-karatni herc i list prilagoden za igru u bezadutu.Zavrsni kontrakt (3NT ili 4~) odreduje otvarac.

12

5.Jaki otvori

Otvori na nivou 1 nisu forsing licitacije. To znaci da ih partner slosim listom moze pasirati. Medutim, postoje otvaracevi listovi kojiobecavaju mansu cak i ako je partner vrlo slab, prakticki bez ijednogpoena! Ti se listovi zbog toga ne smiju otvoriti na nivou 1.

U najjednostavnijoj varijanti ovog sistema, svi otvori na nivou 2bit ce rezervirani za jake listove. Medutim, frekvencija pojavljivanjatakvih listova je vrlo slaba, pa se zato u modernijim varijantama koristesamo jedan ili dva govora za listove velikih snaga.

Pretpostavimo da ste dobili sljedeci list:

� x ~ AKQxxxx } Ax | AQx

Njegova je poenska snaga 19 Hp. Medutim, ako je herc adut, tad, bezikakve pomoci partnera, mozemo s ovim listom osvojiti 9 stihova. Tajje list prejak za otvor na nivou 1. Dovoljno je kod partnera pronaci dvamala aduta i tref puba, pa je mansa u hercu sigurna. (U stvari, adutetrebamo samo stoga da smanjimo vjerojatnost da jedan od protivnikaima cetiri aduta. Ako su aduti kod protivnika rasporedeni 3-3, tadpartner moze biti i siken u hercu.)

S ovim listom otvorit cemo grand forsing otvor 2|. Taj otvorobecava ili 23 i vise poena ili sigurnih 9 stihova (ili jedno i drugo).

Promotrimo sad sljedeci list:

� Kx ~ AKxxx } AQx | KQx

On ima 21 Hp, ali samo oko 5 sigurnih stihova. Prejak je za otvor nanivou 1. Partner moze imati cetiri mala herca tref puba i damu pik (ilinesto slicno tome) pa da se mansa napravi, a s takvim listom sigurnoce pasirati otvor 1~. Iako poenski jaci od prethodnog lista, ovaj je liststihovski manje snazan od njega. Zato ga otvaramo govorom 2~.

2~ je semiforsing govor. Partner moze ocekivati da cemo napravitimansu ako ima adutsku podrsku i otprilike dva honera u listu.

1

S 2}, 2~ i 2� otvaramo listove s 5-karatnom dobrom bojom,snage 20-22 poena te listove manje honerske snage, +18 Hp, kojiimaju sigurnih 8 stihova (obicno 6-karatna dobra majorska boja).

Balansirane listove snage 20 i vise honerskih poena otvaramo ta-koder na nivou 2. Listove snage 20-22 Hp otvorit cemo s 2NT, a listovesnage +23 Hp s 2|.

1. Otvor 2NT i nastavak licitacije

Otvor 2NT obecava balansirani list i 20-22 Hp. Moramo posjedo-vati stopere u svim bojama. To znaci da u svakoj boji moramo imatiminimalno Ax ili Kx ili Qxx ili Jxxx, iznimno xxxx.

Odgovori na ovaj otvor nalikuju onima nakon otvora 1NT, uz pro-mijenjenu poensku granicu. Otvarac je u prosjeku za 5 poena jaci negosto je u otvoru 1NT. U poenskoj skali odgovora partnera, treba snizitipoene za odgovarajuci iznos.

Primjeri

1. � A Q 8~ K Q 6} A K 9 3| K J 4

22 Hp, balansirani list sa stoperima u svimbojama. Otvor 2NT.

2. � A Q 8~ K Q 6} A K 9 3| K Q 4

23 Hp, balansirani list sa stoperima u svimbojama. S 23 Hp treba otvoriti grand forsing2|, i zatim licitirati bezaduta bez skoka.

3. � A Q 8 3~ K Q 6} A K J 3| J 4

20 Hp, balansirani list. Bez stopera u trefboji, nije dobro otvoriti 2NT. Otvor 1}.

4. � A Q 8~ Q 10 6 3} K 10| A K J 4

19 Hp, balansirani list. S 19 Hp ne smijemootvoriti 2NT. Otvor 1|.

2

Partner ima na raspolaganju sljedece odgovore:

pas 0-5 Hp, obicno bez 5-karatne majorske boje.3NT 5-10 Hp i balansirani list. Stop! Otvarac mora pasirati.4NT 11-12 Hp, balansirani list. Kvantitativan poziv. Otvarac

ce s maksimumom licitirati 3NT.6NT 13-14 Hp, balansirani list. Stop!5NT 15-16 Hp, balansirani list. Kvantitativan poziv za 7NT. S

minimumom otvarac treba reci 6NT.3| Stayman upit za 4-karatnu majorsku boju. Najmanje 5 Hp

i barem jedna 4-karatna majorska boja.3} Jacoby transfer za herc boju. List bilo koje snage, mini-

mum 5-karatna boja. Otvarac mora bezuvjetno licitiratitrazenu boju.

3~ Jacoby transfer za pik boju.4} Texas transfer za herc. 6-karatna boja. +5 Hp.4~ Texas transfer za pik. 6-karatna boja. +5 Hp.4| Gerber. Pitanje aseva. Slam licitacija, obicno s dugom

jakom bojom. Interesira nas broj aseva u otvaracevoj ruci.

Nastavak licitacije nakon Jacoby transfera, Stayman upita i Gerberupita je sljedeci:

Jacoby transfer

Kao i nakon otvora 1NT, partner otvaraca ovim govorom javlja daima minimum 5-karatnu majorsku boju i da mu igra u adutu odgovaravise od bezadutske. Poenska snaga moze biti razlicita:

1. S 0-4 Hp, partner otvaraca smije pasirati nakon Jacoby transfera,pa ce se kontrakt igrati u boji na nivou 3.

2. S 5-10 Hp i 5-karatnom bojom, partner otvaraca ce licitirati3NT, cime nudi otvaracu da izabere mansu. Otvarac ce s dvije karte umajoru pasirati 3NT, a s dobrom adutskom podrskom licitirati ce mansuu majoru.

3. S +11 poena, partner ce nakon Jacoby transfera zapoceti slamlicitaciju.

3

Stayman 3|

Odgovori na Stayman pitanje 3| identicni su odgovorima nakonotvora 1NT.

� 3} : bez cetverokaratnog majora, minimalan list� 3~ : cetverokaratni herc� 3� : cetverokaratni pik� 3NT : bez cetverokaratnog majora, maksimalan list� 4| : oba cetverokaratna majora

Zavrsni kontrakt (mansu ili slam) odreduje partner otvaraca.

Gerber 4|

Nakon otvora 2NT, skok u 4| je slam licitacija: pitanje aseva.Partner ima dugu jaku boju i dovoljnu snagu da pokusa igrati slam,ukoliko ne nedostaju 2 asa. Otvarac javlja njihov broj licitirajuci:

� 4} : 0 ili 4 asa,� 4~ : 1 as,� 4� : 2 asa,� 4NT : 3 asa.

Partner otvaraca moze dalje pitati kraljeve sa 4NT ili 5|, ukolikoje otvaracev odgovor bio tocno 4NT. Licitacija zavrsava kad partnerotvaraca licitira mansu ili slam.

Primjeri

Otvarac je otvorio 2NT. Sto cete licitirati sa sljedecim listovima?

1. � Q 8 5 3~ 10 6 2} 9 3| J 8 6 4

S 3 Hp treba pasirati otvor 2NT.

2. � Q 9 8 5 3~ 10 6 2} 9| J 8 6 4

3 Hp, 5 karatna majorska boja sa singlom ulistu. Kontrakt u boji sigurniji je od onog ubezadutu. Treba licitirati Jacoby 3~ i pasiratiodgovor otvaraca.

4

3. � 10 6 2~ Q 10 9 8 5 3} 9| J 8 6

3 Hp, 6 karatna majorska boja sa singlom ulistu. List je dovoljno snazan za mansu umajoru. Licit 4}, Texas transfer za herc.

4. � Q 10 9 8 5~ K 6 2} 9| Q 10 6 2

7 Hp, 5 karatna majorska boja sa singlom ulistu. Zavrsni kontrakt moze biti u majoruali i u bezadutu, jer imamo dovoljno poenau listu, Licitirat cemo Jacoby 3~, a zatimkazati 3NT. Otvarac ce izabrati mansu.

5. � Q 10 9 8~ K 6 2} 9 2| Q 10 6 2

7 Hp, 4 karatna majorska boja. Ispitat cemomogucnost igranja u majoru i licitirati Stay-man 3|. Ako partner javi da nema piok boju,igrat cemo 3NT.

6. � Q 8 5~ A 10 2} K Q 3| J 10 6 4

12 Hp. Pokusat cemo igrati slam s kvantita-tivnim pozivom 4NT. Otvarac ce s maksimu-mom licitirati 6NT.

2. Otvor 2| — grand forsing

Da bismo otvorili s 2|, moramo imati list koji ispunjava baremjedan od sljedeca dva uvjeta:

� honerska snaga +23 Hp, ili� sigurnih 9 stihova.

Ovaj je otvor forsing do manse, partner ne smije pasirati otvor, nitiikoji od narednih govora, pa makar imao list s 0 poena! (Svako praviloima iznimku, vidjet cemo da postoje tocno dvije sekvence nakon kojihse smije pasirati prije manse.)

Odgovori partnera

Prvenstvena nakana otvaraca sa grand forsingom jest igrati slam.Stoga se u sistemu Preparatorni tref, na otvor 2|, javljaju asevi:

5

2} Bez ijednog asa, manje od 8 Hp2NT Bez ijednog asa, minimum 8 Hp, ili list sa 2 kralja.2~ Herc as2� Pik as3| Tref as3} Karo as3~ Dva asa iste boje (crvena ili crna)3� Dva asa istog ranga (minorska ili majorska)3NT Dva asa razlicite boje i ranga (|~ ili }�)4| Tri asa

Otvor 2| cesto se rabi s jakim distributivnim listom, otvarac jecesto siken ili ima izrazito dugu boju. Zato on kontrolira nastavak lici-tacije. Partner smije pasirati samo kad je izlicitirana mansa. Licitacijase nastavlja prirodno. S jednobojnim ili dvobojnim listom otvarac celicitirati svoju boju, partner ce dati podrsku ako je ima, licitirati vlastituboju ili pak bezaduta.

Jedino s balansiranim listom inicijativu preuzima partner.Ako otvarac ima balansirani list, tad ce licitirati

2NT 23-24 Hp (nakon odgovora 2}, 2~ i 2�). Nastavaklicitacije identican je onom nakon otvora 2NT, s tim da sepoenski raspon kod partnera smanjuje za 3 poena.

3NT +25 Hp (nakon odgovora 2}, 2~ i 2�)3NT nakon odgovora na nivou 3.

���

Pasirati prije manse smije se samo nakon ovih licitacija:

otvarac partner

2| 2}2NT

S minimumom 0-2 Hp, partner smije pasirati. Druga licitacija:

otvarac partner

2| 2}2~ 2NT (ili 3|, 3})3~

Partner smije pasirati s 0-2 Hp i bez adutske podrske.

6

3. Otvor 2}, 2~, 2�— semiforsing

S dobrom 5-6 karatnom bojom, 20-22 poena ili 8 sigurnih stihovaotvaramo na nivou 2 u licitiranoj boji. (Boja ne moze biti tref boja, jerje 2| grand forsing za sve boje.)

Partner zna vrlo tocno nasu snagu. Njegovi su odgovori:

PASS Apsolutni minimum, bez adutske podrske.2 u visoj boji Barem 4-karatna boja, barem 5/6 Hp.2NT Barem 5/6 Hp, bez vise boje, obicno bez podrske

u otvaracevoj boji.3 u nizoj boji Barem 5-karatna boja i barem 10 Hp.3 u otvaracevoj boji Podrska u otvaracevoj boji, barem 11 DHp. Ovaj

je govor slam pokusaj, i jaci je od skoka u mansuu otvaracevoj boji!

4 u otvaracevoj boji 5-10 DHp, podrska u otvaracevoj boji.

7

6.Otvor 1~ i 1�

Najcesci otvori su u boji na nivou 1. Razlog tome je sto onipokrivaju vrlo siroki raspon: 13-20 Hp, s prakticki svim distribucijama.

Osnova sistema Preparatorni tref jest da licitacija majorske bojezahtjeva minimum 5-karatnu boju. Kako u mnogim distribucijama uruci nemamo peterokaratnu boju, takve cemo listove (s izuzetkom onihkoje pokriva otvor 1NT) otvoriti u minorskoj boji. Time otvor 1}, apogotovo 1| pokriva vrlo siroki raspon distribucija, dakle, oni nisuprecizni poput otvora 1~ ili 1�. To pogotovo vrijedi za otvor 1|, kojimozemo naciniti cak i sa samo dvije karte u boji. Takav otvor jestpreparatorni, a prava informacija o listu saznat ce se tek u nekom odnarednih govora.

1. Prvi i drugi govor otvaraca

Otvor 1~, 1� obecava 13-20 Hp i minimalno 5-karatnu boju. S19 poena i dobrom 6-karatnom bojom otvorit cemo radije semiforsingotvorom 2 u majoru.

S obzirom na snagu, podijelit cemo listove na– slabe, s 13-16 poena,– jake, s 17-20 poena.

U drugom govoru cemo partneru javiti u koju od ovih dviju kate-gorija spada nas list.

S obzirom na distribuciju, listovi mogu biti balansirani (distribu-cija 5-3-3-2), jednobojni, dvobojni (druga boja minimum 4-karatna) iiznimno trobojni (distribucija 5-4-4-0).

���

Npr., otvaramo s 1~ listove

A. � Ax~ AQxxx} AKxx| xx

B. � x~ AQJxx} AKxxx| xx

C. � xx~ AKxxx} QJx| Kxx

D. � x~ AQxxxx} AQx| KQx

1

List A. ima 17 Hp i peterokaratnu herc boju. Otvaramo ga s 1~.To je dvobojni list. Karo boju spomenut cemo kasnije, ako za to budepotrebe.

Slican je list B., s dvije peterokaratne boje uvijek otvaramo visuboju. Nizu peterokaratnu boju javljamo u drugom krugu licitacije, akose za to ukaze potreba.

List C. je balansiranog tipa, minimalne snage. U drugom krugulicitacije licitirat cemo 1NT (ako partner odgovori s 1�) ili cemo ponovitisvoju boju, u nedostatku boljeg govora.

List D. ima 17 Hp i dobru 6-karatnu boju. U drugom krugulicitacije javit cemo snagu i duljinu licitirajuci svoju boju u skoku.

U odgovorima partnera i ponovnim govorima otvaraca oni ce opi-sivati svoj list, dajuci dodatne informacije o distribuciji i jacini. Uprincipu, dok fit nije pronaden, igraci ce licitirati svoje duge boje. Sdruge strane, ako je fit pronaden, tad je glavna briga odredivanje ukupnesnage lista.

2. Prvi govor partnera

Ako otvarac otvori licitom 1 u majoru, tad znate da on ima pe-terokaratnu boju i barem 13 Hp. Prvi zadatak partnera jest ustanovitipostoji li fit u adutu, te kolika je snaga njegovog lista.

Ako je njegov list snage otvora, tad treba licitirati mansu (ili slam).Cilj licitacije je utvrditi najbolji kontrakt. S listom slabije snage, mansase jos uvijek moze igrati jer je raspon otvaracevih poena vrlo velik (13do 20 poena).

Snaga partnerovog lista. Distributivni poeni

Prema snazi, list partnera otvaraca mozemo podijeliti na– vrlo slabi list, s 0-5 Hp;– slabi list, s 6-10 Hp;– srednji list, s 11-12 Hp;– jaki list, s +13 Hp

Ako posjedujemo podrsku u partnerovoj boji (minimum 3 karte),tad treba u racunanju poena uvaziti i kvalitetu lista koji posjeduje kratkesporedne boje. Nakon otvora 1�, sljedeci listovi imaju istu poenskujakost:

2

A. � A 6 5~ Q 9 7} K 8 7 4| 7 6 3

B. � A 6 5~ Q 9 7} K 8 7 4 3| 7

C. � A 6 5 2~ Q 9 7} K 8 7 4 3| 7

D. � A 6 5 2~ Q 9 7} K 10 8 7 4 3| –

Vec na prvi pogled uocavamo da je list D. mnogo jaci u mogucemkontraktu u pik boji, nego list A, zbog mogucnosti rezanja u tref boji,ili mogucnosti etabliranja duge karo boje.

Ako imamo odgovarajucu podrsku u adutu (minimum 3 karte),tada svojim honerskim poenima dodajemo distribucijske poene zakratkocu u sporednim bojama, i to

� 1 poen za dubl,� 2 poena za singl,� 3 poena za siken,

Distribucijske poene cemo oznacavati s Dp. Zbroj honerskih idistributivnih poena oznacavat cemo kraticom DHp.

Tako na primjer, list A. ima 0 Dp, pa je njegova snaga 9 DHp.List B. ima 2 Dp, za singl u tref boji, pa je njegova snaga 11 DHp.List C. ima 2 Dp, za singl u tref boji pa je njegova snaga 11 DHp.

On posjeduje cetiri karte u adutu, pa je zbog toga jeci nego list B.List D. ima 3 Dp, za siken u tref boji, pa je njegova snaga 12 DHp.

Dodatnu jakost mu daje i cetverokaratna adutska podrska. S ovimlistom, nakon partnerovog otvora 1� zelimo licitirati mansu.

Prve govore partner moze naciniti u ovisnosti o svojoj snazi. Pret-postavimo da je otvarac otvorio s 1�.

Odgovori s vrlo slabim listom, 0-5 DHp

PASS List pripada protivnicima. Partner ce pasirati u prvomkrugu. U nastavku licitacije, ako protivnici ne pasiraju,moze javiti dobru podrsku u partnerovoj boji (obicno 4karte)

Odgovori sa slabim listom, 6-10 DHp

Partner s ovim listom moze naciniti jednu od sljedecih licitacija.2� 6-10 DHp, barem 3-karatna podrska.1NT 6-10 Hp. U principu, bez adutske podrske. Moguce je da

u listu imamo 5-6 karatnu boju, koju ne mozemo javiti na

3

nivou 2 jer ne posjedujemo dovoljno poena za govor nanivou 2.

Primarna je zadaca pokazati podrsku u partnerovoj boji, ukoliko jeposjedujemo. Inace, licitiramo 1NT, sto ne mora naznacavati balansiranilist, vec moze biti govor iz nuzde.4� Stop licitacija. List s 9-12 DHp i vrlo dobrom 4-5 karat-

nom adutskom podrskom, bez slam ambicija. Otvarac cepasirati.

Odgovori sa srednjim listom, 11-12 DHp

S ovim listom zelimo igrati mansu, ukoliko je otvarac jaci odminimuma. Zato cemo s tim listom licitirati poziv.3� 11-12 DHp i dobra adutskom podrska. Partner ce pasirati

s minimumom, inace ce licitirati mansu.2NT 11-12 Hp i balansiran list, obicno s dvije karte u adutu.

Bez adutske podrske i s listom koji nije balansiran, s ovim listomlicitirat cemo boju na nivou 2 (vidi dolje). U drugom govoru javit cemoda imamo minimum.

Odgovori s jakim listom, +13 DHp

S ovakvim listom zelimo igrati mansu.3NT 13-15 Hp i balansiran list, obicno s dvije karte u piku.2|, 2}, 2~ +11 Hp.

– Herc boja mora biti 5-karatna.– Karo boja je u principu 5-karatna, ali se koji put moralicitirati i s 4 karte.– 2| cemo licitirati s tref bojom, ali taj govor se mora kojiput napraviti iz nuzde, pa moze biti ucinjen i s kratkombojom. Partner ima na primjer list

� K 9 3 ~ A Q J 5 } 9 8 7 | A J 3

Mansa se mora igrati, a cak niti slam nije iskljucen ako jeotvarac maksimalan. Najbolje je licitirati 2| i cuti njegovodgovor.– Licitacija boje na nivou 2 je forsing do nivoa 2NT. Toznaci da otvarac ne smije pasirati ovaj govor, cak i ako je

4

minimalan, niti ce partner pasirati naredni govor otvaracaako je on ispod nivoa 2NT.

3|, 3}, 3~ +16 Hp. Forsing do manse i pokusaj slama. 5-6 karatnadobra boja i bez druge 5-karatne boje. Otvarac treba lici-tirati podrsku u partnerovoj boji ako je posjeduje (baremtri karte s honerom).

Govor 1� nakon otvora 1~

1� (nakon otvora 1~) 4-karatna boja, +6 Hp. List nije ogra-nicen poenski (skok u 2� zahtjeva dobru 5-karatnu boju).Forsing za jedan krug.

���

Izvjezbajmo ove govore na nizu primjera. Pretpostavimo da jepartner otvorio 1~.

1. � Qxx~ Qxx} xx| KJxxx

8 Hp, 9 DHp, trokaratna podrska u partnero-voj boji. Govor 2~.

2. � Qxxx~ Qxx} xx| Jxxx

5 Hp i trokaratna podrska u partnerovoj boji.List preslab za licit. bolje je pasirati. Akoprotivnici interveniraju i dobijemo priliku, li-citirat cemo 2~

3. � QJxxx~ Qxxx} x| xxx

5 Hp i dobra cetverokaratna podrska u part-nerovoj boji, 8 DHp. List je dovoljno snazanza podrsku 2~.

4. � Kxx~ Qx} xxxx| KJxx

9 Hp, bez trokaratne podrske u partnerovojboji. Govor 1NT.

5. � Kxxx~ Qx} xxx| KJxx

9 Hp, bez trokaratne podrska u partnerovojboji. S 4-karatnom bojom, treba licitirati 1�.

5

6. � KQx~ Qxx} xx| KJxx

11 Hp + 1 Dp, trokaratna podrska u partne-rovoj boji. Govor 3~.

7. � KQxx~ Qxx} xx| Axx

11 Hp i trokaratna podrska u partnerovoj bo-ji. Bolji je govor 1�, herc cemo podrzati udrugom krugu, sa skokom.

8. � Kx~ Qxx} AQJxx| xx

12 Hp i trokaratna podrska u partnerovoj bo-ji. S peterokaratnom bojom i barem 10 Hp,licitiramo na nivou 2. Govor 2}. S ovimlistom zelimo igrati mansu.

9. � x~ Qxxx} AKxx| KQxx

14 Hp+ 2 Dp, cetverokaratna podrska u part-nerovoj boji. List sa slam ambicijama. Va-zno je saznati dodatne informacije o jakostipartnerovog lista. Zato licitiramo 2|, sto jeforsing licitacija.

10. � Ax~ xx} AQJxxx| KQx

16 Hp. Slam ambicije i jaku boju javljamolicitirajuci sa skokom. Govor 3}.

11. � Qx~ Kxxxx} x| Qxxxx

List bez slam ambicija, s odlicnom aduts-kom podrskom. Licitiramo 4~, sto partner uprincipu treba pasirati.

3. Drugi govor otvaraca i nastavak licitacije

A. 1�– 1NT

Sa slabim listom, 13-16 Hp, otvarac moze– pasirati (najcesce)

6

– licitirati 2�, ukoliko mu ne odgovara igra u bezadutu. Timeobicno javlja 6-karatnu boju

– licitirati novu boju (2|, 2}, 2~). To je u principu 4-karatnaboja. Otvarac ne mora biti jaci od minimuma, ali mu neodgovara igra u bezadutu. Na primjer, otvarac ima list

� KJxxx ~ Axx } KQxx | x

i licitirat ce 2}, jer smatra da je igra u adutu bolja od beza-dutske. Partner ce s listom

� x ~ Qxxx } Jxx | AJxxx

pasirati.

S jakim listom, 17-20 Hp, otvarac licitira– 2NT– 17-18 Hp. Poziv na mansu.– 3NT– 19-20 Hp. Balansirani list, bez singla.– 3�– 17-18 Hp. Dobra 6-karatna boja (poziv).– 3|, 3}, 3~– jaki dvobojni list. Partner s apsolutnim mini-

mumom smije pasirati.– 4�– Stop!

B. 1�– 2�Otvarac ce uglavnom pasirati. Osim toga, moze licitirati

– 3�– s jakim listom, 17-18 Hp, poziv na mansu– 4�– s vrlo jakim listom 19-20 Hp. (Stop!)– 3|, 3}, 3~– Duga boja, u kojoj trazimo pomoc. Smisao ove

licitacije nije u tome da se pronade fit, jer je on vec dogovoren.Otvarac poblize opisuje svoj list, da bi partneru dao dodatneinformacije. Ako partneru odgovara ova boja (recimo da unjoj i sam ima tri karte i honera), tad on treba licitirati mansu.Mansu moze licitirati i ako ima singl u toj boji i 4-karatnuadutsku podrsku. Inace partner vraca u 3� i otvarac ce topasirati.

C. 1�– 2|, 2}, 2~Ovo je najcesci nastavak ako partner ima dobar list. Licitacija je

forsing do 2NT. To znaci da otvarac ne smije pasirati, pa makar imaominimalan list. U ovakvoj sekvenci, inicijativa je na strani partnera, jer

7

je njegova snaga nelimitirana (+11 Hp). Stoga je prvenstveni zadatakotvaraca da opise detaljnije svoj list. On ce to uciniti na nacin:

– 2�: slab list bez velikih dodatnih vrijednosti i bez podrskepartneru u njegovoj boji. Govor u nedostatku boljeg.

– 3�: jaki jednobojni list s jakom 6-karatnom bojom.– 4�: barem 6-karatna dobra boja, list bez slam ambicija (slabiji

govor od 3�)– 2NT: balansirani list, jaci od minimalnog, 15-16 Hp i bez po-

drske u partnerovoj boji.– 3NT: 17-20 Hp, jaki balansirani list, bez podrske u partnerovoj

boji.– Nova boja na nivou 2 – dvobojni list neodredene snage. Partner

ne smije pasirati.– Nova boja na nivou 3 – dvobojni list jaci od minimuma, +16

poena. Forsing do manse. Partner ne smije pasirati dok mansanije dostignuta.

– Podrska u partnerovoj boji – barem trokaratna podrska, listogranicene snage. Govor nije forsing i smije se pasirati.

– Podrska u partnerovoj boji sa skokom – jaki list. Pocetak slamlicitacije.

Primjeri

Otvarac je otvorio s 1�. Sto ce licitirati na moguce odgovorepartnera?

1. � A Q J 8 3~ Q 10 6} 3| A J 9 4

List ima 14 Hp, 5 karatnu boju i singl. Naodgovore partnera nastavit cemo ovako:

Na 1NT: S ovim listom mozemo pasirati. Vecina poena je na nasojstrani i kontrakt nije u velikoj opasnosti, bez obzira nasingl u ruci. S iskusnijim partnerom mozemo se odluciti iza licit 2|, sto je pocetak potrage za adutskom bojom.

Na 2�: Partner je javio 6-10 Hp i podrsku u adutu. Licitirat cemopass. List nije dovoljno snazan da pokusamo mansu.

Na 3�: Partner je javio 11-12 poena i pik podrsku. Licitiramo4�. Iako se s 14 poena nalazimo u donjem rasponu, zbog

8

singla u listu treba prihvatiti poziv.Na 2NT: Partner je javio 11-12 Hp. Licitiramo 3NT. Bolje je poku-

sati mansu nego pasirati ili licitirati 3|.Na 2}: Partner je javio +11 Hp i karo boju. Licitiramo 2�, cime

javljamo slab list bez nekih dodatnih vrijednosti. S malojacim listom i dublom u partnerovoj boji, licitirat cemo2NT.

Na 2~: Partner je javio +11 Hp i herc boju koja mora biti 5-karatna. Licitiramo podrsku 3~.

2. � K 3~ A K 10 8 4 2} Q J 3| A 2

List ima 17 Hp i dobru 6-karatnu boju. Na bi-lo koji odgovor partnera, licitirat cemo svojuboju sa skokom, javljajuci ovaj tip lista.

3. � K 3~ A Q J 10 4} 6| A K J 5 2

List ima 18 Hp i dvije dobre 5-karatne boje.Ako partner ne pokaze direktnu podrsku, udrugom krugu licitacije javit cemo tref bojusa skokom ili na nivou 3.

Na 1� i 1NT:Skok u 3|.Na 2~: Skok u mansu: 4~.Na 3�: S ovim listom mozemo pokusati slam. Licitiramo 4NT,

pitanje aseva. Slam cemo igrati ukoliko ne nedostaju dvaasa.

Na 2}: Licitirat cemo 3|. Govor je forsing do manse. Akopartner ne podrzi neku od nase dvije boje, sljedeci govorce biti 3NT.

4. � A 3~ A K J 10 4} Q 3| K 10 5 2

List ima 17 Hp. S ovim listom licitirat cemomansu ako partner nije minimalan, ili pakpozvati na mansu ako je on u prvom govorujavio minimalan list.

Na 1NT: licitirat cemo poziv 2NT.Na 2~: licitirat cemo 3|, sto je poziv na mansu, ako partner moze

pomoci bilo time sto je kratak u trefu, bilo time sto imahonere u tref boji.

Na 2}: Licitirat cemo 3NT, jer zelimo igrati mansu u bezadutu.

9

7.Otvor 1| i 1}

Ako nas list ima 13 ili vise poena, tad ga moramo otvoriti.Ako je najdulja boja u nasem listu majorska boja s barem 5 karata,

otvorit cemo u toj majorskoj boji. S balansiranim listom i 15-17 poena,otvorit cemo 1NT.

Sa svim drugim listovima snage 13-20 poena, otvorit cemo s 1 uminorskoj boji. Otvorit cemo tim otvorom i sve one listove koje iz bilokojeg razloga ne mozemo otvoriti s nekim drugim licitom.

Da bismo otvorili 1}, moramo u listu imati barem 4-karatnu karoboju.

Otvor 1|moze biti i otvor iz nuzde, sa samo 2 karte u trefu. Tako,na primjer, balansirani list s distribucijom 4 pika, 4 herca, 3 karona i 2trefa i 14 poena trebamo otvoriti, a jedini otvor koji nam preostaje je1|. Istim otvorom otvorit cemo i listove identicne distribucije snage18-19 Hp.

Izvjezbajmo otvor u minorskoj boji na sljedecim primjerima.

1. � Qxx~ xxx} AKx| KJxx

13 Hp. Balansirani list, nedovoljne snage zaotvor u bezadutu. Govor 1|.

2. � Kxx~ xx} AKxx| QJ10x

13 Hp. S dvije cetverokaratne minorske boje,otvaramo visu, 1}. u drugom krugu licitacijelicitirat cemo bezaduta ili 2|.

3. � Kxx~ Ax} AKxx| KJxx

18 Hp. Balansirani list, presnazan za otvor1NT. Otvorit cemo s 1}, a u drugom krugu li-citacije planiramo javiti bezaduta sa skokom.

1

4. � KQxx~ x} Kxxx| AQxx

14 Hp. Trobojni list. Otvorit cemo s 1}.Ako partner odgovori 1~, kazat cemo 1�.Ako partner pak odgovori s 1NT, licitirat cemo2|.

5. � KQx~ x} Kxxxx| AJxx

13 Hp. Dvobojni list. Otvorit cemo s 1}. Udrugom cemo krugu licitirati tref boju.

6. � Qxx~ x} Kxxx| AKJxx

13 Hp. Dvobojni list. Otvorit cemo s 1|.U drugom cemo krugu ponovo licitirati trefboju. Time javljamo barem 5-karatnu bojui list koji nije bogat poenima. Ovaj je listpreslab da bismo spomenuli u drugom krugulicitacije karo boju.

7. � AQx~ x} KJxx| AKJxx

18 Hp. Dvobojni list. Otvorit cemo s 1|.U drugom cemo krugu licitirati karo boju.Licitacija vise boje u odnosu na boju otvoranaziva se reverzna licitacija i oznacava jakilist (+17 poena). Takva je licitacija forsing.

8. � Qxx~ Kx} Kxx| AKJxx

16 Hp. Balansirani list, s peterokaratnim mi-norom i odgovarajucom poenskom snagomotvaramo s 1NT.

9. � Kxx~ Ax} AKQxx| AJx

21 Hp. Balansirani list, s peterokaratnim mi-norom i odgovarajucom poenskom snagomotvaramo s 2NT.

10. � Qx~ Kxx} Axxx| QJxx

12 Hp. Balansirani list, bez cetverokaratnogmajora i sa samo 12 Hp bolje je pasirati.

2

Odgovori na otvor 1}

Otvor 1} obecava 13-20 Hp i barem 4-karte u karonu. List mozebiti balansirani, jednobojni s karo bojom, dvobojni ili trobojni.

Ako je otvarac otvorio 1}, a u svom listu imate 4 (ili vise) karona,tad imate adutski fit. Moguce je da ce i tri karona biti dovoljna, ukolikovas partner ponovi boju i tako javi vecu duljinu. Medutim, cak i uslucaju utvrdenog fita u karonu, tesko je igrati minorsku mansu, jer jeza to potrebno osvojiti 11 stihova. Stoga cemo prvenstveno provjeritipostoji li adutski fit u majorskoj boji, te postoji li mogucnost igranjamanse u bezadutu. Jasno, sve to uz pretpostavku da imamo dovoljanbroj poena. Inace cemo se s fitom u karonu zadovoljiti s kontraktom ukaro boji na nizem nivou.

Otvarac je licitirao 1}. Sto cete odgovoriti sa sljedecim listom?

1. � Qxx~ xx} Kxxx| xxxx

5 Hp. Unatoc adutskoj podrsci, s nedovolj-nim brojem poena za pokusaj manse najboljeje pasirati. Ako se protivnici upletu u licita-ciju, licitirat cemo naknadno 2}, budemo liimali priliku

2. � KQxx~ xx} Kxxx| Kxx

11 Hp. Imamo fit u karonu, no nas je pri-marni cilj provjeriti postoji li fit u majorskojboji. Partner moze imati uz karo boju jos i4-karatni pik. Zato licitiramo 1�.

3. � KQxx~ Axxx} AKx| Kx

19 Hp. S ovako jakim listom smo u slamzoni. Ipak, prvenstveni je cilj utvrditi postojili fit u nekoj boji. Zato licitiramo 1~. Nismoprejaki za taj govor, jer on nije limitiran. Ot-varac ne smije pasirati odgovor u novoj boji!

On ce podrzati herc ako ima cetiri karte, licitirati 1�, ako ima 4-karatnipik a nema 4-karatni herc ili licitirati neki drugi govor.

4. � KJxxx~ KQxx} xx| Kx

12 Hp. S obje majorske boje treba licitira-ti dulju. Govor: 1�. Kad u drugom kru-gu licitacije budemo spomenuli herc, partnerce znati da imamo 5-karatni pik i barem 4-karatni herc.

3

Licitacija majorske bojeNakon otvora 1| ili 1}, s barem 6 poena i s barem 4

karte u oba majora licitiramo1~ (niza boja) s 4 karte u obje majorske boje,1� (visa boja) s 5 karata u obje majorske boje,dulji major:s 5 karata u jednom i 4 karte u drugom majoru.

5. � Qxx~ xxx} Kxx| Kxxx

8 Hp. Trokaratna podrska nije dovoljna dabismo podrzali boju — partner moze imatisamo cetiri karte u karonu. Sa 6–10 Hp i bez4 karte u majoru treba licitirati 1NT.

6. � Qxx~ Axx} Qxx| Kxxx

11 Hp. Balansirani list s poenima u svimbojama, bez 4-karatnog majora. Licitiramo2NT.

7. � AQxx~ xxx} x| Kxxxx

9 Hp. Govor: 1�. Unatoc 5-karatnoj trefboji, licitirat cemo 1�, jer list nije dovoljnosnazan za govor na nivou 2.

8. � QJxx~ xx} Kx| AKxxx

13 Hp. Govor: 2|. Time javljamo barem4-karatnu boju i barem 11 Hp. Budemo linakon toga licitirali pik boju, time cemo javitida imamo barem 5 karata u trefu (s 4 karte upiku i 4 karte u trefu, licitirali bismo u prvomgovoru 1�).

Licitacija partnera otvaraca s dvobojnim listovimaAko partner otvaraca ima dvobojni list, licitirat ce prvo

svoju dulju boju. Za govor 2| nakon otvora 1}, mora imatinajmanje 11 Hp. Ako posjeduje 4 karte u majoru i 5 karata utrefu i 6-10 Hp, licitirat ce majorsku boju na prvom nivou.

4

Odgovori na otvor 1}

pas 0-5 Hp1~ +6 Hp, Nelimitirani govor. 4-karatna boja. List moze

sadrzavati i 4-karatnu pik boju ili 4-karatnu karo podrsku.Ako je snaga lista 6-10 Hp, tad list moze imati i 5-karatnutref boju.

1� +6 Hp, 4-karatna boja. List nema 4-karatni herc. Medu-tim, ako je pik 5-karatni, tad list moze imati i 4 i 5-karatniherc (od dvije majorske boje, javlja se prvo ona dulja, a s5-5 u majorima visa).

1NT 6-10 Hp. Bez 4-karatnih majora, bez 4-karatnog karona ibarem 4-karatna tref boja. Iznimka od gornjeg moze bitilist s distribucijom 3-3-4-3 i dobro rasporedenim poenima,kad mozemo reci 1NT.

2} 6-10 Hp. Barem 4-karatna podrska.2| +11 Hp. 5-karatna boja.2NT 11-12 Hp. Balansiran list bez 4-karatnog majora.3NT 13-15 Hp. Balansiran list bez 4-karatnog majora.3} 11-12 Hp. Dobra barem 4-karatna podrska, distributivan

list.2~, 2�, 3| Jaki list, +16 poena, s dobrom 5-6 karatnom bojom. For-

sing do manse i pokusaj slama.

Odabir manseAko se tijekom licitacije pokaze da posjedujemo fit samo

u minorskoj boji, s odgovarajucom snagom (barem 26 Hp) nasje prvenstveni zadatak provjeriti mogucnost igranja manse ubezadutu. Mansu u minoru je mnogo teze licitirati i napravitinego u mansu bezadutu. Zato cemo minorsku mansu igratitek kad se uvjerimo da je mansa u bezadutu neprikladna, zbogizrazite kratkoce i nedostatka stopera u nekoj boji. Minimalnasnaga za minorsku mansu je 29 DHp.

5

Nastavak licitacija – odgovori otvaraca

A. 1}– 1~.Ako otvarac ima 4-karatni herc, tad je pronaden fit. Otvarac to

radosno javlja licitirajuci:– 2~– sa slabim listom, 13-16 poena– 3~– sa srednje jakim listom, 17-18 poena– 4~– sa jakim listom, 19-20 poena

Ako otvarac nema 4-karatni herc, tad licitira:– 1�– 4-karatni pik. Ovo nije reverzna licitacija, jer je boja

spomenuta na nivou 1.– 1NT– balansirani list, 13-14 Hp, bez 4-karatnog herca i pika– 2}– 5-karatna boja, minimalni list– 2|– barem 4-karatna boja– 2�– 4-karatna boja, 17-20 Hp– 2NT– balansirani list, 18-19 Hp– 3|– 4-karatna boja, 17-20 Hp– 3}– 6-karatna boja, 17-20 Hp

B. 1}– 1�Partner je javio da nema 4-karatni herc. Ako ipak u drugom krugu

lisitira herc boju, onda je njegov pik 5-karatni, a her 4-5 karatni. Otvaraclicitira prirodno, i na nacin slican gornjem. Podrsku ce javiti kao i gore.Bez podrske, sa slabim listom moze licitirati 1NT, 2| ili 2}, a s jakimlistom 2~, 2NT, 3| ili 3}.

C. 1}– 1NT

S balansiranim listom otvarac ce prihvatiti igru u bezadutu.– sa slabim listom ce pasirati,– s jakim listom ce licitirati 2NT ili 3NT.

s listom 13-16 poena i distribucijom 4-4-4-1 (singl tref) tako-der mora pasirati. Partner je svojim govorom 1NT pokazao daima barem 4-karatni tref,

Licitira li otvarac 2}, tad pokazuje 6-karatnu karo boju.S dvobojnim listom koji nije prikladan za igru u bezadutu otvarac

ce licitirati drugu boju. Licitacija tref boje na nivou 2 predstavljaslabost, dok licitacija vise boje (herc ili pik) oznacava jaki dvobojnilist.

6

Nakon odgovora 2}, otvarac obicno pasira. S jakim listom iodgovarajucom distribucijom moze licitirati 2NT (poziv), 3} (poziv),novu boju (rever, forsing) i 3NT(stop!).

Nakon odgovora 3}, otvarac moze licitirati pass, mansu u 3NT ilipokusati mansu (i slam) u karonu.

U ostalim situacijama licitacija se razvija prirodno.

3. Otvor 1|

Otvorom 1| je preparatorni. Otvarac javlja snagu 13-20 Hp idistribuciju s kojom ne moze pronaci nijedan drugi otvor. On mozestoga imati samo dvije karte u trefu. List� AQxx ~ Kxxx } xxx | AJima 14 poena i moramo ga otvoriti. On nema 5-karatnog majora niti4-karatnog karona, nema rang 15-17 Hp pa preostaje samo otvor 1|.Iz istog razloga, s 1| smo prisiljeni otvoriti ponekad i listove snage 21ili 22 poena.

Nastavak licitacije nakon otvora 1| slican je onom nakon otvora1}. S obzirom da tref boja moze biti preparatorna, direktan govor 2|nakon otvora 1| obecava 5-karatnu boju. Odgovor 1NT na otvor 1|implicitno obecava 4-karatnu tref boju (jer bismo s 4-karatnom visombojom javili tu boju na prvom nivou).

Primjeri licitacija

1. � xx~ KQJx} AQxx| Qxx

Nakon otvora 1}, sto cemo kazati ako jeparner odgovorio:

1~ Licitirat cemo 2~. Time javljamo 4-karatnu podrsku uminimalnom listu.

1� Licitirat cemo 1NT. Time javljamo balansirani list snage13-14 poena, bez 4-karatne podrske u partnerovoj boji.

1NT Sa slabim balansiranim listom moramo pasirati.2| Partnerova licitacija je forsing. Licitacija ne smije prestati

prije nivoa 2NT ili 3 u minorskoj boji. Licitirat cemo 2~,cime javljamo 4-karatnu herc boju.

2} Pass.

7

2NT Partner je licitirao 11-12 poena u balansiranom listu Sminimalnim listom i bez 5-karatne boje bolje je pasirati.Protivnici ce gotovo sigurno atakirati pik boju (tu posje-duju barem 8 karata) i mansa u bezadutu je nesigurna.

3} Pass. List nije dovoljno snazan za pokusaj manse.

2. � AKxx~ x} AJxxxx| Qx

Nakon otvora 1}, sto cemo kazati ako jeparner odgovorio:

1~ Licitirat cemo 1�. Time javljamo 4-karatnu boju i negi-ramo 4-karatnu podrsku u herc boji.

1� S 4-karatnom podrskom u partnerovoj boji, na 14 Hp dodatcemo 2 distribucijska poena za singl u hercu i 1 za dublu trefu. List onda vrijedi 17 DHp, pa cemo licitirati 3�,poziv na mansu u pik boji.

1NT List nije prikladan za igru u bezadutu. Preslab je da bismojavili 2� u reverznoj licitaciji (partner je negirao 4 karteu piku). Licitiramo 2}.

3. � AQxx~ x} Kxx| AKJxx

Nakon otvora 1|, sto cemo kazati ako jeparner odgovorio:

1}, 1~ Licitirat cemo 1�. S 4-karatnom pik podrskom partnernece pasirati ovaj govor.

1� Licitirat cemo 4�. List vrijedi 17 Hp, s dva dodatna dis-tribucijska poena za singl u hercu, list je dovoljno snazanza skok u mansu.

1NT Javit cemo 2�. Javljamo snagu i tip lista (minimum 5-4 u licitiranim bojama). Partner ce procjeniti izglede zamansu. Svojim govorom 1NT, partner je pokazao podrskuu trefu, ako nije zainteresiran za mansu igrat cemo kontrakt3|.

2| Licitirat cemo 3|. Ta je licitacija poziv koji ce partnernajvjerojatnije pasirati, Licitacija sluzi i kao brana protivuplitanja protivnika koji sigurno imaju fit u hercu.

8