Petrologija s geologijom II. dioPotresi & Klizanja na padinama Dunja Aljinovi & Bruno Tomljenovi1

PotresiPOTRES predstavlja naglo oslobaanje energije iz arita (hipocentra ili fokusa) u podzemlju koje je izazvano: A. mehanikim slomom stijena i pomakom po rasjedu (tzv. TEKTONSKI POTRESI - 90% registriranih potresa); B. vulkanskim erupcijama (tzv. VULKANSKI POTRESI); C. uruavanjem u podzemlju (tzv. URUNI POTRESI) & D. podzemnim eksplozijama (pri rudarenju i nukl. pokusima) SEIZMOLOGIJA: znanost o grai Zemlje i potresima (njihovim uzrocima, mjestu postanka, znaajkama i posljedicama), koja se temelji na analizi seizmikih valova.2

SEIZMIKI VALOVI: elastini valovi, tj. elastine vibracije u stijenama koje se ire iz arita ili hipocentra (toke u kojoj je nastao potres) u okolne stijene i na povrinu Zemlje.

Vertikalna projekcija arita na povrini Zemlje naziva se epicentar potresa potresa.3

SEIZMIKI VALOVI: A. P-valovi ili primarni valovi su longitudinalnivalovi kod kojih estice vibriraju u smjeru irenja vala. Predstavljaju najbre seizmike valove (Vp = 2 - 7 km/s, ovisno o gustoi stijene) pa ine prve ili primarne nailaske seizmikog vala do toke opaanja.

4

SEIZMIKI VALOVI: B. S-valovi ili sekundarni valovi sutransferzalni valovi kod kojih estice vibriraju okomito na smjer irenja vala. Sporiji su u odnosu na primarne valove pa ine druge ili sekundarne nailaske seizmikog vala do toke opaanja.

5

SEIZMIKI VALOVI: C. L-valovi ili dugi valovi su povrinski seizmiki valovi kojiuzrokuju oteenja na povrini, a meu kojima se razlikuju: 1. Rayleigh-ovi valovi kod kojih se estice gibaju u vertiRayleighkalnoj ravnini, po eliptinoj putanji u smjeru obruntom od smjera irenja seimikog vala. 2. Love-ovi valovi kod kojih se estice gibaju u horizontalnoj Loveravnini, okomito na smjer irenja seizmikog vala.

6

REGISTRIRANJE POTRESA:Registriranje potresa obavlja se na seizmolokim postajama pomou SEIZMOGRAFA, elektronsko-mehanikog ureaja koji biljei vrijeme nailaska seizmikih valova i njihove valne karakteristike. One se zapisuju na SEIZMOGRAM, koji se iscrtava na papir ili se pohranjuje u digitalnom obliku.

7

REGISTRIRANJE POTRESA:

8

REGISTRIRANJE POTRESA:

Seizmogram potresa na Taiwanu iz 1967. godine registritan na udaljenosti od 11700 km na seizmolokoj postaji u Kaliforniji.

9

LOCIRANJE POTRESA:Temelji se na razlici vremena nailazaka P i S valova (ts tp) koja se moe direktno oitati na seizmogramu razlika izmeu nailazaka S i P valova raste s poveanjem udaljenosti seizmoloke postaje (seizmografa) od epicentra potresa.

10

LOCIRANJE POTRESA:

? ?

11

LOCIRANJE POTRESA: najmanje 3 seizmoloke postaje

12

DUBINE ARITA POTRESA:Obzirom na DUBINU ARITA razlikuju se potresi: A. s plitkim aritima na dubini do 70 km (85% potresa) B. sa srednje dubokim aritima izmeu 70 300 km (12% potresa) C. s dubokim aritima izmeu 300 670 km (3% potresa)

Duboki potresi su rijetki zbog toga to se na velikim dubinama, zbog porasta temperature, stijene deformiraju plastino, tako da je nemogua akumulacija i naglo otputanje energije kao kod vrstih, kompaktnih stijena koje se ponaaju kao krta tijela.

13

GLOBALNA SEIZMINOST:

Epicentri potresa nisu ravnomjerno rasporeeni na povrini Zemlje, ve su u najveoj mjeri koncentrirani du rubova tektonskih ploa.

14

GLOBALNA SEIZMINOST:Prema tome, interakcija meu tektonskim ploama i akumulacija naprezanja i energije du rubova ploa, koja se povremeno naglo oslobaa, glavni su uzroci veine potresa na Zemlji (tzv. TEKTONSKI POTRESI).

15

SEIZMINOST DU GRANICA TEKTONSKIH PLOA:

16

VELIINA (JAKOST) POTRESA:Veliina potresa iskazuje se na dva naina: 1. INTENZITETOM POTRESA izraenim u ljestvici od 12 ljestvica) stupnjeva (MCS Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica MCS Mercalli-Cancanikoja odraava ljudski doivljaj potresa i njegov uinak na tlo i graevinske objekte na povrini. (npr. V. Stupanj: potres se osjetio u zgradama i na otvorenom prostoru, prouzroio pukotine na fasadama i dimnjacima) MAGNITUDOM POTRESA to predstavlja mjeru osloboene energije prilikom potresa. Odreuje se iz amplituda seizmikih valova na seizmogramu i izraava se Richterovom ljestvicom u rasponu od 1 do 9 (potresi M=2 su preslabi da bi ih osjetili ljudi)

2.

17

VELIINA (JAKOST) POTRESA:Richterova ljestivca potresa (M) prema osloboenoj energiji kod eksplozija

18

SEIZMINOST NA PODRUJU HRVATSKE:

19

VELIINA (JAKOST) POTRESA:Uinci potresa u Northridgeu, Kalifornija 1994.

20

VELIINA (JAKOST) POTRESA:Uinci potresa u Kobeu, Japan 1995.

21

VELIINA (JAKOST) POTRESA:Uinci potresa u gradiu Bam, Iran 2003.

22

SEKUNDARNI EFEKTI POTRESA:Jaki potresi ija su arita ispod mora, posebice ispod oceana, mogu prouzroiti pojave TSUNAMIJA seizmikog morskog vala koji iz otvorenog TSUNAMIJA, oceana putuje prema obali brzinom i do 800 km/h.

Na otvorenom oceanu takav val je velike valne duljine (200 km) i vrlo male amplitude (par cm) pa je praktiki nevidljiv. Meutim, kad doe u priobalje i u zonu plitkog mora amplituda vala se naglo povea i dosegne i do 20 metara pa se val naglo prelije preko obalnog podruja.23

SEKUNDARNI EFEKTI POTRESA:Najei destruktivni uinak potresa u brdovitim i planinskim podrujima povezan je s pojavom ODRONA STIJENA I STIJENSKIH BLOKOVA te pojavom KLIZITA KLIZITA.

Odron kamenog bloka tijekom potresa u Stonu 1996.g. Klizite24

POKRETANJE MASE STIJENA:Neovisno od potresa, pojave pokretanja mase stijena ili stijenskog materijala este su du obronaka i padina zbog: A. Povrinskog troenja stijena i prijelaza u rahli, nekonsolidirani sediment ili tlo B. Erozije

C. Nedostatka vegetacije!!!D. Pojave naglih i obilnih oborina E. Sile gravitacije

25

POKRETANJE MASE STIJENA:

Uz prethodno navedene, na pokrete na padinama esto utjeu i UMSKI POARI te izostanak PRAVOVREMENOG POUMNJAVANJA !

26

TIPOVI KRETANJA NA PADINAMA: esti indikatori puzanja PUZANJE: vrlo sporo kretanje tla ili nekonsolidiranog sedimenta niz padinu (obino do cm na godinu).

27

TIPOVI KRETANJA NA PADINAMA: BLATNI TOK: tekua mjeavina vode, gline i praha, najee po usjecima i vododerinama.

Prije nego to se obnovi vegetacija,opoarene i spaljene padine su kod jakih oborina izrazito osjetljive na blatne tokove.28

TIPOVI KRETANJA NA PADINAMA: ZEMLJANI TOK (klizite): Klizanje tla i/ili pripovrinskog sedimenta niz padinu. Proces moe biti spor ili brz, ovisno o zasienosti tla vodom, nagibu padine, biljnom pokrovu i dr.29

TIPOVI KRETANJA NA PADINAMA: ODRON U STIJENI: odlamanje i slobodni pad bloka stijene.

30