EukariotiEukarioti ukljuujuukljuuju::

algealge

protozoaprotozoa

gljivegljive

vie biljkevie biljke

E

U

K

A

R

I

O

T

I

ivotinjeivotinje

E

U

K

A

R

I

O

T

I

Slika bn Usporedba prokariotske i eukariotske stanice. (A) Stilizirana

bakterijska stanica, kao primjer prokariotske stanice. Prisutno je relativno

malo vidljivih odjeljaka/pregradaka?. (B) Stanica protozoe kao tipina

eukariotska stanica. Obratite panju na razliite stanine odsjecima

(odjeljke), od kojih su mnogi spominju u tekstu. Univerzalne strukture

oznaene su crvenom bojom (Prilagoeno prema: Pommerville, 2011.).

Slika a Eukariotska stanica; presjek, usporedba biljne i ivotinjske

stanice. Eukariotska stanica ima znatno sloenije ustrojstvo od

prokariotske stanice: ona ima mnotvo organela, omeenih

membranama, kojih nema u prokariotskih stanica, ukljuujui

jezgru u kojoj se nalaze kromosomi (DNA), a u njima je pohranjena

nasljedna informacija (Prilagoeno prema: Tortora i sur., 2010.).

Osobina Prokariotska stanica Eukariotska stanicaVeliina stanice promjer veine vrsta 1-10 m promjer veine vrsta 10-100 mJezgra nema jezgrinu membranu prava jezgra, sadri jezgrinu

membranuOrganele obavijene membranama nema postoje; primjeri ukljuuju

lizosome, Golgijev kompleks,endoplazmeni retikulum,mitohondrije i kloroplaste

Bievi nainjeni od dviju vrsta proteina vrlo sloene strukture; sadremnotvo mikrotubula

Glikokaliks izvanstanine polimeriziranekapsule ili klizavi sloj

nema glikokaliksa

Tablica 3.1 Najznaajnije razlike izmeu prokariotskih i eukariotskih stanica (Durakovi i Redepovi, 2004.).

kapsule ili klizavi slojStanina stijenka u pravilu prisutna; kemijski vrlo

sloenakada je prisutna, kemijski jejednostavna

Citoplazmatska membrana nema ugljikohidrata i openitonema sterola

prisutni su steroli i ugljikohidratikoji slue kao receptori

Citoplazma nema staninoga kostura nistrujanja citoplazme

postoji stanini kostur i strujanjecitoplazme

Ribosomi mali (70S = 50S + 30S)a veliki (80S = 60S + 40S)a

mali (50S + 30S)a

Kromosom (DNA) jednostavni kruni kromosom;nema histona

nekoliko ili mnotvo linearnihkromosoma s histonima

Dijeljenje stanice binarno cijepanje mitozaSpolno razmnoavanje nema mejoze, samo izmjena

fragmenata DNAobuhvaena je mejoza

Carstvo PROTISTA

-- Eukariotski jednostanini ali i sloeni organizmi Eukariotski jednostanini ali i sloeni organizmi -- nini

biljke, biljke, nini ivotinje, ivotinje, ni ni gljive;gljive;

-- razvili su se iz razvili su se iz prokariotaprokariota prije oko 1,5 milijardi godinaprije oko 1,5 milijardi godina

Carstvo PROTISTA

-- najrazliitiji u strukturi i ivotnom ciklusunajrazliitiji u strukturi i ivotnom ciklusu

-- ukljuuju razliite mikrobne skupineukljuuju razliite mikrobne skupine

-- velik broj velik broj jednostavnih jednostavnih ali i ali i vrlo kompleksnih ivotnih vrlo kompleksnih ivotnih

toto jeje heterogenoheterogeno carstvocarstvo jednostaninihjednostaninih ivihivih organizamaorganizama sasastaninomstaninom jezgrom,jezgrom, kojikoji mogumogu formiratiformirati zdruenezdrueneindividualneindividualne stanicestanice -- kolonijekolonije iliili mogumogu ivjetiivjeti zasebnozasebno

-- Carstvo Carstvo Protista Protista dijeli se na dijeli se na 2 2 podcarstvapodcarstva::

-- ProtozoaProtozoa (praivotinje)(praivotinje)

-- ProtophytaProtophyta (alge)(alge)

PROTOZOE ILI PRAIVOTINJE(starogrki prva ivotinja)

-- KROZ POVIJESTKROZ POVIJEST

-- veve 16771677.. godgod.. (A(A.. vanvan Leeuwenhoek)Leeuwenhoek) -- skiciraneskicirane protozoeprotozoe

-- 17181718.. godgod.. (Louis(Louis JoblotJoblot)) objavljenaobjavljena jeje prvaprva monografijamonografija ooprotozoamaprotozoama

-- 17181718.. godgod.. (A(A.. GoldfussGoldfuss)) pojampojam protozoonprotozoon dolazidolazi odod

grkegrke rijeirijei:: -- protosprotos == prviprvi;; -- zoonzoon == ivotinjaivotinjagrkegrke rijeirijei:: -- protosprotos == prviprvi;; -- zoonzoon == ivotinjaivotinja

-- 18381838.. godgod.. ((EhrenbergEhrenberg)) opisaoopisao jeje vievie odod 500500 vrstavrsta protozoaprotozoa ssnjihovimnjihovim probavnimprobavnim sustavomsustavom ii sustavomsustavom zaza razmnoavanjerazmnoavanje

-- 18411841.. godgod.. (F(F.. DujardinDujardin)) sustavsustav klasifikacijeklasifikacije zaza protozoeprotozoe

-- 18701870.. godgod.. (L(L.. Pasteur)Pasteur) protozoonprotozoon odgovorniodgovorni uzronikuzronikbolestibolesti dudovadudova svilcasvilca

-- odod 18701870.. godgod.. (T(T.. Smith)Smith) -- mikrobmikrob uzronikuzronik bolestibolesti mogaomogao jejebitibiti prenesenprenesen ivotinjskimivotinjskim prijenosnicimaprijenosnicima (krpelji,(krpelji,lankonoci,lankonoci, ptice,ptice, komarci,komarci, muhe)muhe)

-- protozoeprotozoe najsitniji oblici u ivotinjskom svijetunajsitniji oblici u ivotinjskom svijetu

-- dimenzije dimenzije mikroskopskemikroskopske

-- bioloka istraivanjabioloka istraivanja::

-- nalazita nafte s pomou fosilnih ostatakanalazita nafte s pomou fosilnih ostataka

-- upotreba upotreba protozoaprotozoa kao biolokih indikatora oneienja kao biolokih indikatora oneienja

okoliaokolia

-- najstarije protozoe potjeu od prije prekonajstarije protozoe potjeu od prije preko 500 500 milijuna god.milijuna god.-- najstarije protozoe potjeu od prije prekonajstarije protozoe potjeu od prije preko 500 500 milijuna god.milijuna god.

-- do danas poznato okodo danas poznato oko 45000 45000 vrsta, od ega vrsta, od ega 20000 20000 fosilnih fosilnih

vrstavrsta

-- razliite po veliini, obliku, strukturi i fiziolokimrazliite po veliini, obliku, strukturi i fiziolokim

osobinamaosobinama

-- ive u najrazliitijem okoliu ive u najrazliitijem okoliu svim vodama (slatkoj, svim vodama (slatkoj,

slanoj i movarnoj), vlanom zemljitu, na ivotinjama slanoj i movarnoj), vlanom zemljitu, na ivotinjama i u i u

ovjekuovjeku

-- VanaVana ulogauloga uu razgradnjirazgradnji hranehrane (voda(voda--vodenivodeni okoli)okoli)

-- simbiontisimbionti ((suivotsuivot -- zajednicazajednica ss viimviim organizmima)organizmima)

-- pridonosepridonose plodnostiplodnosti tlatla jerjer imajuimaju uloguulogu uu razgradnjirazgradnji

organskeorganske tvaritvari (jednostavni(jednostavni kemijskikemijski spojevispojevi vraajuvraaju sese uu

biljke)biljke)

-- ProtozoeProtozoe funkcionirajufunkcioniraju kaokao prirodnaprirodna kontrolakontrola mikrobnemikrobne

populacijepopulacije (stvaranje(stvaranje hranehrane zaza razliiterazliite mikroorganizme)mikroorganizme)

-- neparazitskeneparazitske protozoeprotozoe presudnepresudne uu hranidbenomhranidbenom lanculancu-- neparazitskeneparazitske protozoeprotozoe presudnepresudne uu hranidbenomhranidbenom lanculancu

mikroorganizama,mikroorganizama, aa kasnijekasnije slueslue kaokao izvorizvor hranehrane zaza vievie

organizmeorganizme

-- veinaveina tihtih protozoaprotozoa nene moemoe ivjetiivjeti uu ljudskomljudskom tijelutijelu

(razorene(razorene susu iliili uklonjene,uklonjene, aa nekeneke neoteene,neoteene, iveive stanicestanice

izlueizlue sese putemputem fecesafecesa))

-- nekeneke susu protozoeprotozoe parazitskeparazitske -- parazitirajuparazitiraju uu tkivimatkivima ii

tjelesnimtjelesnim tekuinamatekuinama uu ivotinjaivotinja ii uu ovjekaovjeka

-- Veina tih interakcija je nekodljiva, a neke su i korisne:Veina tih interakcija je nekodljiva, a neke su i korisne:

-- preivaipreivai u rumenu (u rumenu (predeludacpredeludac) ) protozoeprotozoe razgrauju razgrauju celulozu, ali i same postaju izvor proteina za preivaa celulozu, ali i same postaju izvor proteina za preivaa (ive stanice (ive stanice protozoaprotozoa izbaene izbaene fecesom ponovo dolaze u fecesom ponovo dolaze u zemlju)zemlju)

-- termiti termiti iskoritavaju drvo iskoritavaju drvo vane vane protozoeprotozoe koje koje probavljaju celulozuprobavljaju celulozu

-- Bolesti i tete koje uzrokuju Bolesti i tete koje uzrokuju protozoeprotozoe::-- Bolesti i tete koje uzrokuju Bolesti i tete koje uzrokuju protozoeprotozoe::

-- afrika bolest spavanja afrika bolest spavanja (ugriz ce(ugriz ce--cece muhe) muhe) TrypanosomaTrypanosomabruceibrucei

-- amebna dizenterija amebna dizenterija (fekalna oneienja pitke vode) (fekalna oneienja pitke vode) EntamoebaEntamoeba hystoliticahystolitica

-- malarijamalarija (ugriz malarinog komarca) (ugriz malarinog komarca) -- PlasmodiumPlasmodium vivaxvivax

-- toksoplazmozatoksoplazmoza (make i ostale ivotinje) (make i ostale ivotinje) ToxoplasmaToxoplasmagondiigondii

-- nekeneke izazivajuizazivaju velikuveliku smrtnostsmrtnost ((nprnpr.. PlasmodiumPlasmodium vivaxvivax,,

PlasmodiumPlasmodium malariaemalariae -- uzronikuzronik malarijemalarije))

-- akoako praivotinjapraivotinja nene priinjavapriinjava nikakvunikakvu tetutetu domainudomainu

onaona jeje KOMENSALKOMENSAL,, akoako izazivaizaziva tetutetu PARAZITPARAZIT,,

aa akoako sese nadopunjavanadopunjava uu suivotusuivotu sasa domainomdomainom ondaonda jejeSIMBIONTSIMBIONT

MORFOLOGIJA PROTOZOA

-- nefotosintetikinefotosintetiki jednostanini organizmijednostanini organizmi

-- eukariotskaeukariotska stanina strukturastanina struktura

-- nemaju staninu nemaju staninu stijenkustijenku (to ih razlikuje od gljiva)(to ih razlikuje od gljiva)

-- sadre sadre protoplasteprotoplaste s jednom ili vie jezgaras jednom ili vie jezgara

-- dimenzije od mikroskopskih (dimenzije od mikroskopskih (LeishmaniaLeishmania) ) do okom do okom vidljivih vidljivih (2 (2 mm 20(25)000 20(25)000 mm ); najmanji oblici veliine ); najmanji oblici veliine kaokao bakterijebakterije

-- ovisnoovisno oo vrstivrsti poprimajupoprimaju oblikoblik:: kuglice,kuglice, jaja,jaja, spirale,spirale,nepravilnognepravilnog oblikaoblika;; nekeneke susu plemorfneplemorfne -- vievie razliitihrazliitihoblikaoblika

-- svesve ivotneivotne funkcijefunkcije odvijajuodvijaju sese uu citoplazmicitoplazmi (jezgra,(jezgra,

mitohondrij,mitohondrij, mikrosomimikrosomi,, endoplazmatskiendoplazmatski retikulumretikulum))

-- disanje i hranjenje disanje i hranjenje (cijelom povrinom) preko (cijelom povrinom) preko polupropusne polupropusne citoplazmenecitoplazmene membranemembrane

-- ProtozoeProtozoe prema nainu prehraneprema nainu prehrane::

-- zahtjevajuzahtjevaju organsku prehranu iz okolia (organsku prehranu iz okolia (autotrofneautotrofne))-- zahtjevajuzahtjevaju organsku prehranu iz okolia (organsku prehranu iz okolia (autotrofneautotrofne))

-- iziz mrtvemrtve ili ili razgrarazgraeneene tvaritvari ((biljnebiljne ili ili ivotinjskeivotinjske) u) uobliku otopljene organske tvari apsorbiraju itavom obliku otopljene organske tvari apsorbiraju itavom povrinom (povrinom (saprofitnesaprofitne))

-- posjeduju razliite mehanizme za dobivanje hrane posjeduju razliite mehanizme za dobivanje hrane (obuhvaanje hrane(obuhvaanje hrane--fagocitozafagocitoza, usta, , usta, ticala)(ticala)(holozoikeholozoike))

protozoeprotozoe se mogu pokretati klizanjem, lanim noicama se mogu pokretati klizanjem, lanim noicama ((pseudopodijepseudopodije) ili ) ili bicevimabicevima odnosno odnosno trepetiljkamatrepetiljkama (vodeni (vodeni okoli)okoli)

prema prema tipu tipu pokretljivosti pokretljivosti protozoeprotozoe se dijele u 4 velike se dijele u 4 velike skupine:skupine:

SarcodinaSarcodina,,

MastigophoraMastigophora,,

CiliophoraCiliophora,,

SporozoaSporozoa

11.. SarcodinaSarcodina -- AmebeAmebe ((grgr.. mijenjatimijenjati se)se)

-- pokreupokreu sese lanimlanim noicamanoicama

-- mijenjajumijenjaju oblikoblik (skupljaju(skupljaju sese ii rasteu)rasteu)

-- nekeneke sese hranehrane (algama,(algama, bakterijama,bakterijama, manjimmanjim ivotinjama)ivotinjama)

-- ostaleostale susu parazitiparaziti nprnpr.. EntamoebaEntamoeba histolyticahistolytica iviivi uudebelomdebelom crijevucrijevu ovjekaovjeka -- amebnaamebna dizenterijadizenterija

2. 2. MastigophoraMastigophora BiaiBiai

-- najprimitivniji oblicinajprimitivniji oblici

-- pokreu se bievimapokreu se bievima

-- ivotinjski biai ivotinjski biai kao kao simbiontisimbionti

nprnpr. . TrypanosomaTrypanosoma bruceibrucei izaziva bolest spavanja izaziva bolest spavanja (ce(ce--ce ce

muha)muha)

epimastigota - oblik u insektutripomastigota - oblik u sisavca

3. 3. CiliophoraCiliophora CiliataCiliata

-- pokreu se pomou cilija (pokreu se pomou cilija (trepetiljkatrepetiljka))

-- najrazvijeniji parazitinajrazvijeniji paraziti

-- mogu biti obojene: mogu biti obojene: plavoplavo, , zelenozeleno,, roza roza ili ili naranastonaranasto

((nprnpr. . BalantidiumBalantidium colicoli ))

-- jedini parazit u ljudi jedini parazit u ljudi dizenterijadizenterija

trophozoites cista

4. 4. SporozoaSporozoa nepokretni oblicinepokretni oblici

-- svisvi su su parazitiparaziti; ; mogumogu se se nainai::

-- u crijevima insekatau crijevima insekata

-- u u jetrijetri, crijevima i slezeni domaih ivotinja, crijevima i slezeni domaih ivotinja

-- u crvenim krvnim stanicamau crvenim krvnim stanicama

-- u miiimau miiima

-- PlasmodiumPlasmodium vivaxvivax ljudski patogen ljudski patogen uzronik malarijeuzronik malarije-- PlasmodiumPlasmodium vivaxvivax ljudski patogen ljudski patogen uzronik malarijeuzronik malarije

-- ToxoplasmaToxoplasma gondiigondii -- toksoplazmozatoksoplazmoza

parazit Plasmodium vivax uzronik malarije ulazi u krvotokovjeka u obliku sporozoa koje prenosi enka komaracatokom uboda

RAZMNOAVANJE PROTOZOA

Razmnoavanje Razmnoavanje -- ovisno o vrsti: ovisno o vrsti: nespolnonespolno i i spolnospolno

-- neki organizmi imaju samo neki organizmi imaju samo nespolni ciklusnespolni ciklus; ; drugi spolnidrugi spolni; ;

trea skupina trea skupina nespolno se razmnoava u jednom domainunespolno se razmnoava u jednom domainu, , a a spolno u drugomspolno u drugom

NespolnoNespolno NespolnoNespolno

-- cijepanje (binarno cijepanje)cijepanje (binarno cijepanje)

-- uzduno (uzduno (EuglenaEuglena))

-- popreno (popreno (ParameciumParamecium))

-- pupanje pupanje stvaraju se unutarnjistvaraju se unutarnji

i vanjski pupovi (mogu se odvojiti odi vanjski pupovi (mogu se odvojiti od

roditeljske stanice ili s njom graditi kolonije)roditeljske stanice ili s njom graditi kolonije)

Slika: Shematski prikaz nespolnog razmnoavanja protozoe. Slika: Shematski prikaz nespolnog razmnoavanja protozoe. Primjer: binarno dijeljenja euglene (zeleni bia)

Samo je mali broj protozoa nepokretan. Veina ipak se moe pomicati pomou 3 glavna tipaorgana za pokretanje: - psudopodije, - flagele i - cilije.

Klasifikacija je izvrena na osnovi razliitosti ukretanju

SpolnoSpolno

-- oplodnja oplodnja spajanje mukih i enskih spajanje mukih i enskih reproduktivnih stanicareproduktivnih stanica

-- neke konjugacijom, mijenjaju genetiku neke konjugacijom, mijenjaju genetiku informacijuinformaciju

SUZBIJANJE BOLESTI

-- SanitacijomSanitacijom--uklanjanje pranjem ili sterilizacijom (uklanjanje pranjem ili sterilizacijom (eeee))

-- antiprotozoalnimantiprotozoalnim kemijskim agensimakemijskim agensima

-- lijekovima (kemoterapijski agensi) lijekovima (kemoterapijski agensi) neki su toksini jer neki su toksini jer

sadre arsen ili antimon; nisu djelotvorni u svim fazama sadre arsen ili antimon; nisu djelotvorni u svim fazama razvoja parazita (razvoja parazita (rjeerjee))razvoja parazita (razvoja parazita (rjeerjee))

-- lijekovi imaju razliite mehanizme djelovanja protiv lijekovi imaju razliite mehanizme djelovanja protiv protozoaprotozoa::

-- ometanje energijskog metabolizmaometanje energijskog metabolizma

-- prekidaju funkciju prekidaju funkciju citoplazmenecitoplazmene membranemembrane

-- interferiraju sintezu nukleinskih kiselina (NK)interferiraju sintezu nukleinskih kiselina (NK)

Graa protozoa

U nekih vrsta U nekih vrsta protozoaprotozoa citoplazma jecitoplazma je

polutekuapolutekua i i elationzaelationza ii tako daje vrstoutako daje vrstou

stanicistanici

sloj citoplazme se naziva sloj citoplazme se naziva ektoplazmaektoplazma

Plazmatska membrana i strukura odmahPlazmatska membrana i strukura odmah

ispod nje zove se ispod nje zove se pelikulapelikulaispod nje zove se ispod nje zove se pelikulapelikula

Unutar Unutar ektoplazmeektoplazme se nalazise nalazi endoplazmaendoplazma

koja je fluidnija i granuliranija u strukturi ikoja je fluidnija i granuliranija u strukturi i

sadri veinu sadri veinu organelaorganela..

JednaJedna iliili vievie vakuolavakuola susu prisutneprisutne uu citoplazmicitoplazmi

protozoaprotozoa.. RazlikujuRazlikuju sese kontraktilnekontraktilne,,

sekrecijskesekrecijske ii prehrambeneprehrambene vakuolevakuole..

KontraktilneKontraktilne vakuolevakuole imajuimaju zaza funkcijufunkciju

osmoregulacijuosmoregulaciju kodkod protozoaprotozoa

NekeNeke protozoeprotozoe imajuimaju samosamo jednujednu jezgru,jezgru, drugedruge dvijedvijeidentineidentine jezgrejezgre.. PostojePostoje ii protozoiprotozoi kojekoje imajuimaju dvijedvijerazliiterazliite vrstevrste jezgarajezgara jedanjedan makronukleusmakronukleus ii jedanjedan iliilirazliiterazliite vrstevrste jezgarajezgara jedanjedan makronukleusmakronukleus ii jedanjedan iliilivievie mikronukleusamikronukleusa..

Veina Veina protozoaprotozoa se razmnoavase razmnoava aseksulanoaseksulano i u nekim i u nekim slsl. . imaju imaju seksulaniseksulani ciklusciklus. Najznaajnija metoda . Najznaajnija metoda aseksulanogaseksulanog

razmnoavanja je razmnoavanja je binarno dijeljenje binarno dijeljenje stvaraju se stvaraju se 22identina individua.identina individua.

NajznajnijaNajznajnija seksulanaseksulana metoda razmnoavanje je metoda razmnoavanje je konjugacijakonjugacija prevladava kod prevladava kod protozoaprotozoa s cilijom.s cilijom.

Slika: Shematski prikaz nespolnog razmnoavanja protozoe. Slika: Shematski prikaz nespolnog razmnoavanja protozoe. Primjer: binarno dijeljenja euglene (zeleni bia)

Samo je mali broj protozoa nepokretan. Veina ipak se moe pomicati pomou 3 glavna tipa organa za pokretanje: - psudopodije, - flagele i - cilije. Klasifikacija je izvrena na osnovi razliitosti u kretanju

Eukarioti ukljuuju: GLJIVE (Fungi)

E

U

K

A

R

I

O

T

I

Gljve - morfologija i sistematika

Gljive ili fungi, kvasci, plijesni, makroskopske (mesnate) gljive, re, snijeti

Mikroskopske gljive su jednostanini eukariotskinefotosintetski organizmi

E

U

K

A

R

I

O

T

I

nefotosintetski organizmi

prava jezgra, stanina stjenka - od hitina Razmnoavaju se spolno i nespolno Podijeljeni su u 5 razreda na osnovu njihovog spolnog naina razmnoavanja

razlika od bakterija: veliina stanice (1- 30 m), oblik (dimorfizam), struktura, st. organizacrazmnoavanje, nain prehrane

ZNAAJKE GLJIVA

poznate od prije 400 milijuna god. posebna skupina s oko 250.000 vrsta zajedno s bakterijama sudjeluju u razgradnji organskihtvari u okoliu gljive koje obitavaju u tlu imaju vanu ulogu urazgradnji uginulih biljnih i ivotinjskih tkiva to dovodirazgradnji uginulih biljnih i ivotinjskih tkiva to dovodido plodnosti tla

zbog izrazite biokemijske aktivnosti imaju mnoge gljiveimaju komercijalnu ulogu u proizvodnji piva, vina,fermentiranih mlijenih proizvoda, te antibiotika

neke vrste uzrokuju infektivne bolesti u ljudi, dok nekesintetiziraju jake toksine koji mogu dovesti i do smrtiunoenjem u organizam sisavaca

Uloga gljiva u prirodi

KORISNAKORISNA

Korisne asocijacije sKorisne asocijacije s

biljkama (biljkama (mikorizemikorize))

Razgradnja organskih ostatakaRazgradnja organskih ostataka

u tluu tlu

FermentacijeFermentacije

TETNATETNA

Bolesti ljudi, ivotinja i

biljaka

Toksine tvari (mikotoksini)

Bioterorizam

FermentacijeFermentacije

Ishrana ljudiIshrana ljudi

BioremedijacijaBioremedijacija

Proizvodnja antibiotikaProizvodnja antibiotika

Komercijalna uloga (nekih)Komercijalna uloga (nekih)

u proizvodnji hrane i lijekovau proizvodnji hrane i lijekova

Bioremedijacija (Bioremediation)

Bioremedijacija je ciljani proces stimulacije biokemijskih

aktivnosti specifinih grupa bakterija u sanaciji zagaenih

dijelova okolia. Osniva se na dodavanju in situ izabranih

hranjivih komponenti (selektivnih hranjivih medija,

fertilizatora) koje e stimulirati razvoj i aktivnost autohtonihfertilizatora) koje e stimulirati razvoj i aktivnost autohtonih

bakterija, koje mogu svojim enzimskim sistemima razgraditi

tvar zagaenja. Danas se ispituje mogunost bioremedijacije

u sanaciji dijelova morskih obala zagaenih naftom. Ideja se

rodila nakon otkria, da se u istim tlima (obale), populacija

bakterija razgraivaa nafte, kree oko 1% od ukupnog broja

bakterija, a u podrujima zagaenim naftnim derivatima ini i

do 10% od cjelokupne populacije.

Usporedba gljiva i eubakterija

Gljive i izvori hrane

Razlike u odnosu na bakterije:Razlike u odnosu na bakterije:

-- rasturastu uu okoliuokoliu nepovoljnomnepovoljnom zaza bakterijebakterije

-- uu pravilupravilu rasturastu uu kiselomkiselom pHpH podrujupodruju ((pHpH==55,,00))

-- gljivegljive aerobniaerobni organizmiorganizmi (rastu(rastu nana povrini,povrini, manjemanjeispodispod povrine)povrine);; kvascikvasci -- fakultativnifakultativni (neobvezatni)(neobvezatni)ispodispod povrine)povrine);; kvascikvasci -- fakultativnifakultativni (neobvezatni)(neobvezatni)anaerobianaerobi

-- veinaveina otpornijaotpornija nana osmotskiosmotski tlaktlak (mogu(mogu podnijetipodnijeti

ekstremnoekstremno visokevisoke koncentracijekoncentracije eeraeera--vievie odod 5050%%))

-- mogumogu rastirasti nana tvarimatvarima sasa malimmalim sadrajemsadrajem vodevode

((1313--1414 %%))

-- zahtijevaju niu koncentraciju Nzahtijevaju niu koncentraciju N22 za rastza rast

-- mogu iskoritavati sloene mogu iskoritavati sloene UHUH

Ishrana i metabolizam

Najvei broj su Najvei broj su saprofitisaprofiti -- ive na mrtvoj organskoj tvari ive na mrtvoj organskoj tvari

izvor hraneizvor hrane

Mogu izluivati Mogu izluivati hidrolitikehidrolitike enzime enzime -- razgradnja razgradnja

okolinog supstrataokolinog supstrata

Vane (neke) u proizvodnji: kruha, sira, vina Vane (neke) u proizvodnji: kruha, sira, vina piva, piva,

vitamina, antibiotika, org. kiselina itd.vitamina, antibiotika, org. kiselina itd.

KemoheterotrofiKemoheterotrofi ((kemoorganotrofikemoorganotrofi) ) -- gljive, gljive, protozoeprotozoe, ,

najvei broj bakterija: najvei broj bakterija: koristekoriste ((metabolizirajumetaboliziraju) ) jednostavne jednostavne

organske spojeve za dobivanje organske spojeve za dobivanje CC i potrebne i potrebne EE

Razmnoavanje gljiva

1) NESPOLNO RAZMNOAVANJE Nespolne sporeStvaraju se u procesu jednostavnog dijeljenjastanice bez oplodnje i mejoze.

Znaajke spora:- stvaraju se u velikom broju- lagano se ire- otporne na loe uvjete sredine- slue za razmnoavanje, irenje i zatitu vrste od

tetnih uvjeta okoline

a) artrospore ili oidije nastaju raspadanjem(fragmentacijom) krajnje hife, a posljedica je nekolikouzastopnih dijeljenja hifepa se javljaju okrugle stanicetzv. oidijeb) klamidospore imaju debelu ovojnicu i tvore se odvegetativnih hifa. Otporne na loe uvjete tj. visoku temp.,smrzavanje i isuivanje.c) sporangiospore smjetene u sporangiju (tvorevinunalik na mjeinicu) koji se nalazi na kraju zrane hife.Kadnalik na mjeinicu) koji se nalazi na kraju zrane hife.Kadsazrije sporangijpuca i spore idu van. Rhizopussp.,Mucorsp.d) konidijeili konidiospore nastaju na posebnimhifama, u grozdastim nakupinama. Lagane su, ali nisuposebno otporne na loe uvjete.e) blastospore nastaju pupanjem dijelova stanice odkojih se poslije odvajaju i samostalno funkcioniraju

Vegetativno razmnoavanje fragmenti hifa rastu i tvorenove kolonije koje nisu istovjetne roditeljskim (novekolonije oblikovane od fragmenata hifa ili dijelova micelija)

PUPANJE- kvasci, aktinomicete- na povrini stanine membrane stvara se pup koji raste doodreene veliine karakteristine za odreenu vrstu, nakonodreene veliine karakteristine za odreenu vrstu, nakonega se odvoji od roditeljske stanice

2) SPOLNO (GENERATIVNO) RAZMNOAVANJEKONJUGACIJA - spajanje dviju stanica pri emu dolazi do izmjene jezgrine tvariA) IZOGAMIJA - kopuliraju morfoloki sline stanice

(gamete), ali fizioloki razliite tj. jedna je enskastanica, a druga je muka. Npr. kod Mucor sp.

B) ANIZOGAMIJA - stanice morfoloki i fiziolokirazliite

C) OOGAMIJA - stanice razliite morfoloki i fizioloki, aC) OOGAMIJA - stanice razliite morfoloki i fizioloki, aenske gamete su vee od mukih

Spolne spore - nastaju u spolnom ciklusu koji tee izmeudiploidnog (svaka jezgra ima 2 para kromosoma) ihaploidnog stadija (1 par kromosoma u jezgri). Kodspolnog razmnoavanja dolazi do OPLODNJE spajaju se2 haploidne jezgre (gamete) u diploidnu koja se nazivazigota.Spolne spore su rjee u prirodi.

Vrste spolnih spora

a) askospore - kod Ascomycetes razreda, nastaju spajanjemjezgri dviju stanica koje su morfoloki sline ili razliite.Askospore se stvaraju u strukturama nalik na vreice tzv.askusi.

ivotni ciklus Eupenicillium sp. plijesni iz podrazdjelaAscomycotina

Povremeno, kada se spoje dvije stanice razliitih sojeva (+ i-), dolazi do spolnog naina razmnoavanja.

b) zigospore kod podrazdjela Zygomycotina, nastaje spajanjem jezgri dvaju morfoloki slinih stanica (Rhizopussp, Mucor sp.)

c) bazidiospore podrazdjel Basidiomycotina.Nastaju na strukturama tzv. bazidijama

d) oospore podrazdjel Oomycotina tzv. vodene plijesni.

Slika: ivotni ciklus oomicete(Phytopthorainfestans),

uzronika bolesti

krumpira.

Hranjive podloge za uzgoj gljiva

-- prirodneprirodne (deficitarne)(deficitarne)

-- sintetikesintetike (kemijski definirane)(kemijski definirane)

-- veina jesu veina jesu kompleksnekompleksne (dehidrirane)(dehidrirane)

((SabouraudovSabouraudov glukozni agar)glukozni agar)

Sadre u pravilu: Sadre u pravilu: GluGlu kao izvor kao izvor CC i i EE; soli; nune ; soli; nune AKAK; ;

vitamine; vitamine; faktor rasta; neke i puferefaktor rasta; neke i pufere

Za identifikaciju i klasifikaciju gljiva bitno:Za identifikaciju i klasifikaciju gljiva bitno:

-- nain razmnoavanja, nain razmnoavanja,

-- tvorba tvorba micelijamicelija (tijelo plijesni), (tijelo plijesni),

-- tvorba staninih strukturatvorba staninih struktura

Graa gljiva

Osnovna graevna struktura gljiva je Osnovna graevna struktura gljiva je HIFAHIFA nitasta ilinitasta ili

filamentoznafilamentozna stanica gljivestanica gljive

HifeHife su promjera 10su promjera 10--50 50 m i do 1mm dugakem i do 1mm dugake

Nakupina Nakupina hifahifa naziva se naziva se MICELIJMICELIJ Nakupina Nakupina hifahifa naziva se naziva se MICELIJMICELIJ

nitastenitaste graegrae nitiniti iliili hifehife rasturastu kaokao isprepletenaisprepletena masamasa

tvoreitvorei micelijmicelij,, kojikoji sese kaokao pauinastapauinasta iliili pranjastapranjasta

prevlakaprevlaka rasprostirerasprostire popo podlozipodlozi (s(s njihovimnjihovim rastomrastom sese

susreemosusreemo nana razliitimrazliitim namirnicamanamirnicama kaokao crne,crne, zelenezelene iliili

naranastenaranaste prevlakeprevlake nana kruhu,kruhu, vou,vou, siru,siru, tete nizunizu ostalihostalih

supstratasupstrata ovisnoovisno oo vrstivrsti plijesniplijesni

VegetativneVegetativne hifehife slueslue zaza usvajanjeusvajanje hranjivahranjiva gljivigljivi iioneone stvarajustvaraju -- vegetativnivegetativni micelijmicelij kojikoji aktivnoaktivno rasterastenana povrinipovrini hranjivehranjive podlogepodloge ii oblikujuoblikuju tijelotijelo plijesniplijesniuu kolonijukoloniju

zranezrane hifehife stojestoje vertikalnovertikalno ii uzdiuuzdiu iznadiznad rastuegrastuegmicelijamicelija obinoobino nosenose organeorgane zaza razmnoavanjerazmnoavanje tjtj..micelijamicelija obinoobino nosenose organeorgane zaza razmnoavanjerazmnoavanje tjtj..sporespore

zranezrane hifehife stvarajustvaraju zranizrani micelijmicelij (sudjeluju(sudjeluju uu tvorbitvorbipauinastogpauinastog oblikaoblika kolonije)kolonije)

Hife mogu imati pregrade (tzv. septe) pa se nazivajuSEPTIRANE hife, a hife bez pregrada su NESETIRANE hifekod kojih citoplazma i organeli se nesmetano premjetaju Septa moe biti nepropusna te nema kretanja organela ihranjiva kroz hife ili ima sitnu poru kroz koju se ipak odvijatransport Klasifikacija i identifikacija plijesni se moe provesti po Klasifikacija i identifikacija plijesni se moe provesti pokriteriju septiranosti hifa;a) septirane hife su popreno pregraene septom (jed.septum) koje hifu pregrauju u pojedine stanine dijelove.Septumi nisu nepropusni ve imaju pore to omoguujestrujanje citoplazme s organelima.b) neseptirane hife nema fizike granice prema kojoj bi se,unutar hife, razlikovale pojedine stanice

Bolesti uzrokovane gljivama

FungalneFungalne infekcije infekcije -- mikozemikoze

klasifikacijaklasifikacija: sustavne, : sustavne, subkutanesubkutane (potkone), (potkone), kutanekutane(kone), (kone),

superficijalnesuperficijalne (povrinske),(povrinske),superficijalnesuperficijalne (povrinske),(povrinske),

oportunistike (uvjetne, kod oslabljenog organizma)oportunistike (uvjetne, kod oslabljenog organizma)

bolesti bolesti mikotoksikozemikotoksikoze rezultat aktivnosti toksinarezultat aktivnosti toksina--mikotoksinamikotoksina (sekundarnih produkata metabolizma) (sekundarnih produkata metabolizma) patogenih plijesnipatogenih plijesni

Kontrola i lijeenje fungalnih infekcija

Povrinske Povrinske kandidozekandidoze -- amfotericinamfotericin BB

DermatofitozeDermatofitoze (liajevi na kosi, koi, noktima,(liajevi na kosi, koi, noktima,.....) .)

mikonazolmikonazol

Povrinske infekcije s kvascima Povrinske infekcije s kvascima -- mikozemikoze (usna (usna Povrinske infekcije s kvascima Povrinske infekcije s kvascima -- mikozemikoze (usna (usna upljina, koa, upljina, koa, .....) .) -- nistatinnistatin

Klasifikacija gljiva (Ainsworth 1973.)

5 taksonomskih skupina (na osnovi tipa spora, 5 taksonomskih skupina (na osnovi tipa spora, morfologije hifa, spolnog morfologije hifa, spolnog ciklusa)ciklusa)

Razredi: Razredi: -- ZygomycetesZygomycetes (N, NSMJ, SSM),(N, NSMJ, SSM),

-- AscomycetesAscomycetes (S, NSH, SSMJ),(S, NSH, SSMJ),

-- BasidiomycetesBasidiomycetes (S, NSH, SSB),(S, NSH, SSB),-- BasidiomycetesBasidiomycetes (S, NSH, SSB),(S, NSH, SSB),

-- DeuteromycetesDeuteromycetes (S, NSH,SS ne posjeduju),(S, NSH,SS ne posjeduju),

-- OomycetesOomycetes (N, NSMJ)(N, NSMJ)

((SS -- septiranseptiran micelijmicelij; ; NN -- neseptiranneseptiran; ; NSHNSH -- nespolne spore nespolne spore na na hifamahifama; ; NSMJ NSMJ -- nespolne spore u nespolne spore u mjeinicimjeinici; ; SSMJ SSMJ --spolne spolne spore u mjeinici; spore u mjeinici; SSB SSB -- na bazidijuna bazidiju; ; SSM SSM -- u u micelijumiceliju))

Karakteristike taksonomskih skupina

-- ZygomycetesZygomycetes:: neseptiraneneseptirane; razmnoavanje ; razmnoavanje sporangiosporesporangiospore,,

zigosporezigospore; brz rast (; brz rast (MucorMucor, , RhizopusRhizopus,,.....).)

-- AscomycotesAscomycotes: : septiranseptiran; ; konidiosporekonidiospore, , askosporeaskospore najee po 8 u najee po 8 u

mjeinicimjeinici--askusuaskusu ((AspergillusAspergillus, , PenicilliumPenicillium,,.....).)

-- DeuteromycetesDeuteromycetes ((FungiFungi imperfectiimperfecti): nesavrene gljive; ): nesavrene gljive; konidiosporekonidiospore, ,

artrosporeartrospore, , klamidosporeklamidospore ((GeotrichumGeotrichum, , TrichodermaTrichoderma, , AlternariaAlternaria,,.....).)

-- OomycetesOomycetes: : vodene, jajolike plijesni; spolnovodene, jajolike plijesni; spolno--oplodnja oplodnja staninom staninom

spermom, nespolnospermom, nespolno--zoosporama koje posjeduju zoosporama koje posjeduju dva bia (dva bia (PhytophthoraPhytophthora

infestansinfestans -- crno truljenje krumpira, crno truljenje krumpira, PlasmoparaPlasmopara viticolaviticola -- pahuljasta pahuljasta

pljesnivost groa, pljesnivost groa, Peronospora Peronospora hyoscyamihyoscyami plava plijesan na liu plava plijesan na liu

duhana,duhana,.....).)

-- BasidiomycetesBasidiomycetes: : gljive klobuarke; ispod klobuka gljive klobuarke; ispod klobuka bazidiumbazidium--ukljuen u ukljuen u

spolni nain razmnoavanja (spolni nain razmnoavanja (bazidiosporebazidiospore))

ProblemProblem: toksini gljiva: toksini gljiva--otrovanje (otrovanje (nprnpr. . AmanitaAmanita phaloidesphaloides))

Plijesni

FilamentozneFilamentozne gljivegljive

Nakupine vlaknastih razgranatih stanica Nakupine vlaknastih razgranatih stanica hifahifa (bezbojnih, (bezbojnih,

bez klorofilabez klorofila) koje tvore ) koje tvore micelijmicelij ((zrani zrani i i supstratni)supstratni)

MicelijskeMicelijske gljivegljive

Openita klasifikacijaOpenita klasifikacija: plijesni s polja; u : plijesni s polja; u skladitu; skladitu; Openita klasifikacijaOpenita klasifikacija: plijesni s polja; u : plijesni s polja; u skladitu; skladitu;

uznapredovaloguznapredovalog kvarenjakvarenja

SeptiraneSeptirane; ; neseptiraneneseptirane; ; poluseptiranepoluseptirane

((septa septa poprena pregrada u hifamapoprena pregrada u hifama))

Morfologija i graa hife Septirane hife

Klasifikacije plijesni:Rhizopus nigricansRhizopus nigricans

CARSTVO: FungiRAZDJEL: AmastigomycotaPODRAZDJEL: ZygomycotinaRAZRED: ZygomycetesRED: ZygomycetalesPORODICA: ZygomycetaceaeROD: RhizopusVRSTA: nigricans

Plijesni Rod Rod PenicilliumPenicillium H.FH.F. Link ustanovio je rod . Link ustanovio je rod PenicilliumPenicillium 1809. godine i dao 1809. godine i dao

mu ime po mu ime po latlat. . PENICILLIUM PENICILLIUM to znai to znai kistkist ili ili etkica etkica (jer (jer konidijskikonidijski aparataparat--grana, metule i fijalide podsjeaju na grana, metule i fijalide podsjeaju na kist). kist).

Gljive roda Penicillium

Danas je opisano vie od 220 Danas je opisano vie od 220 Penicillium Penicillium vrstavrsta

Samo neke Samo neke PenicilliumPenicillium vrste tvore savreni stadij pa su u tome vrste tvore savreni stadij pa su u tome

smislu svrstani u sljedee redove; smislu svrstani u sljedee redove; EupenicilliumEupenicillium i i TalaromycesTalaromyces

Otkrie penicilina godine 1929. ,dalo je poticaj za istraivanje i drugih Otkrie penicilina godine 1929. ,dalo je poticaj za istraivanje i drugih metabolita plijesni iz roda metabolita plijesni iz roda PenicilliumPenicillium s antibiotikim osobinama.s antibiotikim osobinama.

Rod Rod PenicilliumPenicillium je jedan od najbrojnijih i najrasprostranjenijih gljiva. je jedan od najbrojnijih i najrasprostranjenijih gljiva. Susreemo ih ponajvie kao Susreemo ih ponajvie kao saprofitesaprofite, ali neke mogu biti i paraziti., ali neke mogu biti i paraziti.

Eksperimentalni podaci o mikroskopskim gljivicama kaoEksperimentalni podaci o mikroskopskim gljivicama kao

proizvoaima toksina navode godinu 1960. kao godinu toga otkria.proizvoaima toksina navode godinu 1960. kao godinu toga otkria.

PenicilliumPenicillium italicumitalicum ((plavaplava) i) i

PenicilliumPenicillium notatumnotatum ((zelenazelena))

Neke (bitne) karakteristike plijesni

prisutneprisutne uu prirodnomprirodnom okoliuokoliu;; nana namirnicamanamirnicama biljnogbiljnog

ii animalnoganimalnog porijeklaporijekla;; hranihrani zaza ivotinjeivotinje (krmivu)(krmivu)

sposobnostsposobnost proizvodnjeproizvodnje mikotoksinamikotoksina ((spojevispojevi malemale

molmol..masemase));; bolestibolesti uu ljudiljudi ii ivotinjaivotinja--mikotoksikozemikotoksikoze

(primarne(primarne ii sekundarne)sekundarne)(primarne(primarne ii sekundarne)sekundarne)

rastu,rastu, razmnoavajurazmnoavaju sese pripri odreenimodreenim okolinimokolinimuvjetimauvjetima (aw,(aw, t,t, pH,pH, OO22,, RH)RH)

mogumogu bitibiti:: tetnetetne--patogenepatogene (kvarenje(kvarenje hranehrane--namirnicanamirnica;;

bolestibolesti -- mikotoksikozemikotoksikoze)) ii korisnekorisne (u(u proizvodnjiproizvodnji

fermentiranihfermentiranih namirnica,namirnica, antibiotika,antibiotika, ))

Do sinteze sekundarnih produkata metabolizma Do sinteze sekundarnih produkata metabolizma

mikotoksinamikotoksina dolazi ako je:dolazi ako je:

** prisutna prisutna mikotoksikotvornamikotoksikotvorna plijesanplijesan

** pogodan supstrat za rast i pogodan supstrat za rast i razmnoavanje plijesnirazmnoavanje plijesni

** povoljni okolini uvjeti (t, RH, aw,povoljni okolini uvjeti (t, RH, aw,.....).)

mikotoksinimikotoksini u hranu/namirnice mogu dospjeti u hranu/namirnice mogu dospjeti mikotoksinimikotoksini u hranu/namirnice mogu dospjeti u hranu/namirnice mogu dospjeti

izravno i neizravnoizravno i neizravno

u organizmu ljudi/ivotinja mogu izazvati akutna i u organizmu ljudi/ivotinja mogu izazvati akutna i

kronina oboljenja (kronina oboljenja (mikotoksikozemikotoksikoze): karcinogenost,): karcinogenost,

mutagenostmutagenost,,hemoragijehemoragije, , teratogenostteratogenost,,........

Patogene (Patogene (toksikotvornetoksikotvorne) plijesni u) plijesni u//na namirnici na namirnici

uzrokuju promjenu: okusa, mirisa, boje, strukture,uzrokuju promjenu: okusa, mirisa, boje, strukture,

bioloke i energetske vrijednostibioloke i energetske vrijednosti

nisu pravi parazitinisu pravi paraziti

vidljiv rast ne znai i kvarenjevidljiv rast ne znai i kvarenje

bolje rastu na usitnjenom supstratu (penica, ra, jeam,bolje rastu na usitnjenom supstratu (penica, ra, jeam,

kukuruz,kukuruz,.....).)kukuruz,kukuruz,.....).)

od brojnih rodova plijesni, posebice su vani rodovi:od brojnih rodova plijesni, posebice su vani rodovi:

AspergillusAspergillus, , PenicilliumPenicillium ii FusariumFusarium

Do danas poznatoDo danas poznato::

preko 200 razliitih vrsta plijesnipreko 200 razliitih vrsta plijesni

istraeno vie od 200 mikotoksinaistraeno vie od 200 mikotoksina

vie od 60 vrsta plijesni proizvodi vie od 60 vrsta plijesni proizvodi mikotoksinemikotoksine

vie od 20 vrsta plijesni proizvodi vie od 1 vie od 20 vrsta plijesni proizvodi vie od 1 mikotoksinamikotoksina

Isti rod Isti rod toksikotvornetoksikotvorne plijesni moe proizvoditi vie plijesni moe proizvoditi vie

razliitih razliitih mikotoksinamikotoksina

Isti mikotoksin moe biti sintetiziran odIsti mikotoksin moe biti sintetiziran od razliitih vrsta razliitih vrsta

istog roda plijesni, te istog roda plijesni, te takoer od razliitih rodova takoer od razliitih rodova

plijesniplijesni

Mikotoksin u namirnici/krmi moe opstati i Mikotoksin u namirnici/krmi moe opstati i zadrati zadrati

svoju bioloku aktivnost i nakon nestanka plijesnisvoju bioloku aktivnost i nakon nestanka plijesnisvoju bioloku aktivnost i nakon nestanka plijesnisvoju bioloku aktivnost i nakon nestanka plijesni

UklanjanjeUklanjanje--postupci:postupci:

-- povienom temperaturom, kemijskim sredstvima povienom temperaturom, kemijskim sredstvima

(kiseline, luine, H(kiseline, luine, H22OO22))

-- biolokim postupcima, biolokim postupcima, novosintetiziranimnovosintetiziranim kemijskim kemijskim spojevima, eterina uljaspojevima, eterina ulja

Kod svih postupaka je bitno daKod svih postupaka je bitno da::

** se se smanjesmanje ili ili potpunopotpuno ukloneuklone prisutni prisutni mikotoksinimikotoksini

(inhibicija rasta (inhibicija rasta toksikotvornetoksikotvorne plijesni)plijesni)

** nakon provedenog postupka nema po zdravlje zaostalih nakon provedenog postupka nema po zdravlje zaostalih

tetnih produkata (toksinih efekata)tetnih produkata (toksinih efekata)

** u namirnici ne doe do promjene u namirnici ne doe do promjene njenog kemijskog njenog kemijskog

sastava, hranjive vrijednosti, sastava, hranjive vrijednosti, organoleptikihorganoleptikih

karakteristika,karakteristika,......

PenicilliumPenicillium vrstevrste nalazimonalazimo kaokao saprofitesaprofite nana odumrlimodumrlimbiljnimbiljnim ostacima,ostacima, tlu,tlu, trulomtrulom drvetu,drvetu, prehrambenimprehrambenimpreraevinamapreraevinama (pekmezu,(pekmezu, demu),demu), nana plodovimaplodovima(jabukama,(jabukama, krukama),krukama), kaokao parazitiparaziti uu vonjaku,vonjaku, nanaagrumima,agrumima, grougrou..

KaoKao saprofitisaprofiti nana sjemenusjemenu umanjujuumanjuju trnutrnu vrijednostvrijednostsjemenasjemena.. UU perioduperiodu nicanjanicanja konkurirajukonkuriraju kliciklici oduzimajuioduzimajuijojjoj hranjivahranjiva ii kisikkisik toto posebnoposebno dolazidolazi dodo izraajaizraaja uu kinimkinimgodinamagodinama..godinamagodinama..

NajznaajnijeNajznaajnije tetetete nastajunastaju zbogzbog tvorbetvorbe toksinatoksina.. VeiVei brojbroj

PenicilliumPenicillium vrstavrsta imaima razliiterazliite mikotoksinemikotoksine;; nprnpr..citreoviridincitreoviridin,, citrinincitrinin,, ciklopalinuciklopalinu kiselinu,kiselinu, eritoskirin,eritoskirin,okratoksinokratoksin A,A, palitantin,palitantin, patulinpatulin itditd..

NamirniceNamirnice kontaminiranekontaminirane iznadiznad doputenedoputene granicegranice bilobilokojomkojom vrstomvrstom mikotoksinamikotoksina nisunisu prihvatljiveprihvatljive zaza prehranuprehranuljudiljudi ii ivotinjaivotinja..

Plijesni

Rod Rod AspergillusAspergillus

Kvasci KVASCKVASCKvasci

Jednostanine gljive koje imajuokrugli oblik stanice Uzronici su alkoholne fermentacijeimaju komercijalnu ulogu uproizvodnji alkoholnih proizvoda(vino, piva), pekarskoj industriji

Razmnoavaju se nespolno -pupanjem

Pojedinane, u paru

Okrule

PupanjePupanje

Kvasci

morfoloki se razlikuju od ostalih morfoloki se razlikuju od ostalih gljivagljiva

jednostanine, mikroskopske, jednostanine, mikroskopske, nemicelijskenemicelijske gljive; gljive;

nepokretnenepokretne

neki, u anaerobnim uvjetima proizvode neki, u anaerobnim uvjetima proizvode pseudomicelijpseudomicelij

((CandidaCandida albicansalbicans))((CandidaCandida albicansalbicans))

prosjenaprosjena veliinaveliina stanicastanica: 5: 5--10 10 mm

Osnovni tip stanice Osnovni tip stanice blastosporablastospora

RazmnoavanjeRazmnoavanje: : nespolnonespolno pupanjem, pupanjem, porenimporenim

dijeljenjem;dijeljenjem;

spolno spolno -- askosporamaaskosporama

Vrste iz roda Vrste iz roda SaccharomycesSaccharomyces::

proizvode etanol i COproizvode etanol i CO22 UpotrebaUpotreba: u proizvodnji vina, piva, kiselog tijesta,: u proizvodnji vina, piva, kiselog tijesta,...... UpotrebaUpotreba: u proizvodnji vina, piva, kiselog tijesta,: u proizvodnji vina, piva, kiselog tijesta,......

Fizioloka osobinaFizioloka osobina: fermentacija eera (izvor C): fermentacija eera (izvor C)

Morfologija i graa stanice kvasca

Ciklus nespolnograzmnoavanja kvasaca

Protophyta ili ALGE

-- velika i raznolika skupina velika i raznolika skupina autotrofnihautotrofnih organizamaorganizama

-- nastanjuju vodena i vlana stanitanastanjuju vodena i vlana stanita

-- alge: alge: dugaka dugaka smesmea a morska trava, morska trava, zelena pjena zelena pjena u barama,u barama,

zelenezelene mrlje na tlu, stablima i na stijenamamrlje na tlu, stablima i na stijenama

-- fotosintetikifotosintetiki vodeni vodeni protistiprotisti

-- voda i svijetlo su nuna osnova za razmnoavanje i razvojvoda i svijetlo su nuna osnova za razmnoavanje i razvoj-- voda i svijetlo su nuna osnova za razmnoavanje i razvojvoda i svijetlo su nuna osnova za razmnoavanje i razvoj

algialgi

-- fotoautotrofifotoautotrofi nalaze se u itavoj nalaze se u itavoj fotikojfotikoj zoni u vodi zoni u vodi (zona svjetla)(zona svjetla)

-- alge imaju razvijene nainealge imaju razvijene naine--mehanizme za regulaciju mehanizme za regulaciju izlaganja sunevoj svjetlosti (iskoritavanje sunane izlaganja sunevoj svjetlosti (iskoritavanje sunane energije)energije)

Veliina: mikroskopske do 60 m duljine Jednostnine (tapiaste ili kuglaste); viestanine(filamentozne ili razliite sloenosti)

MORFOLOGIJA ALGI

-- alge su alge su eukariotskieukariotski jednostaninijednostanini//visokodiferenciranivisokodiferencirani

viestanini organizmiviestanini organizmi

-- dimenzija (duljina): dimenzija (duljina): od od mikroskopskih mikroskopskih dodo tzvtzv. divovskih . divovskih algi (algi (60 m60 m))algi (algi (60 m60 m))

-- JednostanineJednostanine: mogu biti zavijene, sline tapiu ili kuglici: mogu biti zavijene, sline tapiu ili kuglici

-- ViestanineViestanine: poprimaju izgled : poprimaju izgled filamentoznihfilamentoznih (nitastih) ili(nitastih) ili

kolonijalnih oblikakolonijalnih oblika

KLASIFIKACIJA ALGI

-- dijele se u dijele se u 6 razreda6 razreda::

prema obliku prema obliku -- morfologijimorfologiji, , veliiniveliini, , kemijskom sastavukemijskom sastavu, , a a

jedan od kriterija je i jedan od kriterija je i sastav pigmenta u plastidimasastav pigmenta u plastidima

1.1. ZELENE ALGE ZELENE ALGE (taksonomsko ime:(taksonomsko ime: ChlorophytaChlorophyta))

-- pretea dananjih biljakapretea dananjih biljaka

-- proizvode slobodni kisikproizvode slobodni kisik

-- posjeduju klorofil a i bposjeduju klorofil a i b

-- pohranjuju krobpohranjuju krob

-- u staninim u staninim stijenkamastijenkama sadresadre

celulozucelulozu

2. 2. SMESMEE ALGE E ALGE (Phaeophyta) (Phaeophyta) ili morska travaili morska trava

-- Obalne vodeObalne vode

-- makroskopskih dimenzija (do 60 m)makroskopskih dimenzija (do 60 m)

-- brzi rast (20 cm/dan)brzi rast (20 cm/dan)

-- imaju imaju feoplastefeoplaste sa smeim pigmentom koji prekriva sa smeim pigmentom koji prekriva klorofilklorofil

-- ekstrakcijom iz stanine ekstrakcijom iz stanine stijenkestijenke alginalgin (koristi se kao (koristi se kao sredstvo za sredstvo za uguivanjeuguivanje u mnogim namirnicama)u mnogim namirnicama)sredstvo za sredstvo za uguivanjeuguivanje u mnogim namirnicama)u mnogim namirnicama)

3. 3. CRVENE ALGE CRVENE ALGE ((RhodophytaRhodophyta))

-- ive u dubinama oceana (gdje nema ostalih ive u dubinama oceana (gdje nema ostalih algi)algi)

-- imaju imaju rodoplasterodoplaste s crvenim pigmentom (omoguuje s crvenim pigmentom (omoguuje apsorpciju plavog dijela spektra)apsorpciju plavog dijela spektra)

-- ProizvodeProizvode:: agaragar ((GelidiumGelidium ii GracilariaGracilaria)):: karagenkaragen (alge,(alge, tzvtzv..IrskaIrska mahovina)mahovina) -- elatinoznaelatinozna tvartvar uvrivauvriva;; koristikoristi sese uunekimnekim namirnicamanamirnicama tete uu farmaceutskojfarmaceutskoj industrijiindustriji..

4. 4. KREMENE ALGE KREMENE ALGE ((ChrysophytaChrysophyta) ) DIJATOMEJE DIJATOMEJE ((zlatnozlatnosmeesmee i i utoutozelenezelene alge)alge)

-- jednostanine ili filamentnejednostanine ili filamentne

-- sloena stanina stjenka (pektin ili silikatni sloj)sloena stanina stjenka (pektin ili silikatni sloj)

-- pohranjuju energiju dobivenu fotosintezom u obliku uljapohranjuju energiju dobivenu fotosintezom u obliku ulja

-- odgovorne za najveu koliinu dobivene odgovorne za najveu koliinu dobivene naftenafte na Zemlji na Zemlji (prije 300 milijardi god.)(prije 300 milijardi god.)

55. . EUGLENOIDIEUGLENOIDI ((EuglenophytaEuglenophyta) ) zeleni bia zeleni bia ((EuglenaEuglena))55. . EUGLENOIDIEUGLENOIDI ((EuglenophytaEuglenophyta) ) zeleni bia zeleni bia ((EuglenaEuglena))

-- jednostanine alge s jednostanine alge s poluvrstompoluvrstom citoplcitopl. membranom. membranom

-- nedostaje im stanina stjenkanedostaje im stanina stjenka

-- pokreu se s pomou biapokreu se s pomou bia

-- neke se u tami hrane organskom tvari (fakultativni neke se u tami hrane organskom tvari (fakultativni kemoheterotrofikemoheterotrofi))

-- gotovo svi gotovo svi euglenoidieuglenoidi imaju crvenu pjegu (stigmaimaju crvenu pjegu (stigma--vidna vidna pjega) pjega) osjetljivu na svjetlo osjetljivu na svjetlo (s kojom pomou bia usmjerava (s kojom pomou bia usmjerava stanicu prema izvoru svjetla)stanicu prema izvoru svjetla)

6. 6. DINOFLAGELATI DINOFLAGELATI ((PyrrophytaPyrrophyta) ) -- svjetlei biaisvjetlei biai

-- jednostanine planktonske ili slobodno plutajue algejednostanine planktonske ili slobodno plutajue alge

-- stanina stijenka od celuloze i stanina stijenka od celuloze i silicijasilicija

-- morski morski dinoflagelatidinoflagelati ((GonyaulaxGonyaulax) ) neurotoksinneurotoksin uzrokuje uzrokuje paralizu u ljudi nakon hranjenja koljkaimaparalizu u ljudi nakon hranjenja koljkaima

-- crvena boja oceana crvena boja oceana tzvtzv. crvena plima ili crvena struja. crvena plima ili crvena struja

-- OPASNOST OD KOLJKAA U TOKU CRVENE OPASNOST OD KOLJKAA U TOKU CRVENE -- OPASNOST OD KOLJKAA U TOKU CRVENE OPASNOST OD KOLJKAA U TOKU CRVENE PLIMEPLIME

ULOGA ALGI U PRIRODI-- slue kao primarni producenti; prvi karika u pretvorbi slue kao primarni producenti; prvi karika u pretvorbi

hranehrane

-- iskoritavaju sunevu energiju i fiksiraju ugljik (IV) iskoritavaju sunevu energiju i fiksiraju ugljik (IV) --oksid za metabolizam i sintezeoksid za metabolizam i sinteze

-- Fotosintezom veu veu koliinu Fotosintezom veu veu koliinu CC nego sve biljke na nego sve biljke na kopnukopnu

-- veliki su izvor slobodnog atmosferskog kisika na Zemljiveliki su izvor slobodnog atmosferskog kisika na Zemljiveliki su izvor slobodnog atmosferskog kisika na Zemljiveliki su izvor slobodnog atmosferskog kisika na Zemlji

-- 3/4 Zemlje je voda 3/4 Zemlje je voda 80% fotosinteze na Zemlji obavljaju 80% fotosinteze na Zemlji obavljaju planktonske alge (nalaze se u gornjim slojevima svake planktonske alge (nalaze se u gornjim slojevima svake vodene mase)vodene mase)

-- esto su osnova ivota u vodi esto su osnova ivota u vodi obuhvaaju dio obuhvaaju dio planktonske populacije:planktonske populacije:

-- FITOPLANKTON FITOPLANKTON (skupina algi)(skupina algi)

-- ZOOPLANKTONZOOPLANKTON (organizmi slini ivotinjama)(organizmi slini ivotinjama)-- fitoplankton fitoplankton > hrana za > hrana za zooplanktonzooplankton; ; >>zooplanktonzooplankton --> hrana za oblike koji > hrana za oblike koji

ive u vodama (vii ive u vodama (vii bezkraljenjacibezkraljenjaci) ) --> a oni su hrana za ljude i neke ivotinje> a oni su hrana za ljude i neke ivotinje

-- PromjenePromjene:: nagomilavanjenagomilavanje velikevelike koliinekoliine nutrijenatanutrijenata(fosfata)(fosfata);; svjetlosvjetlo ii temperaturatemperatura rezultirarezultira poveanjempoveanjemplanktonskeplanktonske populacijepopulacije CVJETANJECVJETANJE MORAMORA (cvjetanje(cvjetanjedinoflagelatadinoflagelata crvenacrvena plima)plima)

-- cvjetanje odreenih vrsta algi cvjetanje odreenih vrsta algi indikacija oneienja vode indikacija oneienja vode (alge(alge cvatucvatu u okoliu s visokim sadrajem organskih tvari u okoliu s visokim sadrajem organskih tvari iscrpljuje se razina kisika iscrpljuje se razina kisika koji je otopljen u vodi)koji je otopljen u vodi) iscrpljuje se razina kisika iscrpljuje se razina kisika koji je otopljen u vodi)koji je otopljen u vodi)

UmiranjeUmiranje rijekerijeke(nagomilavanje(nagomilavanje nutrijenatanutrijenata -- cvjetanjecvjetanje algialgi -- ugibanjeugibanje

algi/algi/sedimentacijamikroorganizmisedimentacijamikroorganizmi iziz muljamulja razgraujurazgrauju

sedimentsediment -- troitroi sese raspoloiviraspoloivi kisikkisik -- ugibanjeugibanje riba)riba)

RAZMNOAVANJE ALGI

-- nespolno i spolnonespolno i spolno

-- nespolnonespolno::

-- tvorbom jednostaninih sporatvorbom jednostaninih spora

-- ZOOSPORE (pokretne)ZOOSPORE (pokretne)

-- APLANOSPORE (nepokretne)APLANOSPORE (nepokretne)-- APLANOSPORE (nepokretne)APLANOSPORE (nepokretne)

-- fragmentacijom, odjeljivanjem nitastih oblikafragmentacijom, odjeljivanjem nitastih oblika

-- staninim dijeljenjem u jedinke sline roditeljskim staninim dijeljenjem u jedinke sline roditeljskim stanicamastanicama

-- spolno (na staninoj razini)spolno (na staninoj razini)::

-- plazmogamijomplazmogamijom spajanje pojedinanih stanicaspajanje pojedinanih stanica

-- kariogamijomkariogamijom spajanje jezgaraspajanje jezgara

-- mejozom mejozom stanina dioba stanina dioba redukcija broja kromosomaredukcija broja kromosoma

ULOGA ALGI U IVOTU LJUDI

-- glavni proizvoai kisikaglavni proizvoai kisika

-- kao kao fototrofifototrofi prvi su korak u pretvorbi tvariprvi su korak u pretvorbi tvari

-- korisni produktikorisni produkti::

agar, agar, dijatomejskadijatomejska zemlja, vitamin A i D, zemlja, vitamin A i D, alginalgin, , karagenkaragen

-- neki njihovi produkti metabolizma su toksini za ljude i neki njihovi produkti metabolizma su toksini za ljude i ivotinje (ivotinje (algalnialgalni toksini)toksini)

-- bolesti u ljudi uzrokovane algamabolesti u ljudi uzrokovane algama

-- paraliza paraliza (hranjenje koljkaima) (hranjenje koljkaima) fikotoksinifikotoksini

-- prototekozaprototekoza (irevi na koi) (irevi na koi) nefotosintetikinefotosintetiki oblici oblici zelenih algizelenih algi

LIAJ(EVI)

-- neobini organizmi; tvore male ekoloke zajedniceneobini organizmi; tvore male ekoloke zajednice

-- viestanini organizmi viestanini organizmi -- davno se pojavili na Zemljidavno se pojavili na Zemlji

-- zajednica zajednica modrozelenemodrozelene alge (ili alge (ili cijanobakterijecijanobakterije) i gljive) i gljive

-- simbioza simbioza mutualistikamutualistika zajednica (svaki partner imazajednica (svaki partner ima

korist)korist)

-- gljivagljiva osigurava vodu, hranjive tvari, mineralne tvari, osigurava vodu, hranjive tvari, mineralne tvari, -- gljivagljiva osigurava vodu, hranjive tvari, mineralne tvari, osigurava vodu, hranjive tvari, mineralne tvari, sklonite sklonite -- zatitu i izgled (oblik)zatitu i izgled (oblik)

-- algaalga osigurava eere kroz fotosintezu, kisikosigurava eere kroz fotosintezu, kisik

-- opisano je oko opisano je oko 25000 25000 vrsta liajevavrsta liajeva

-- naseljavaju sve dijelove zemaljske kugle naseljavaju sve dijelove zemaljske kugle gola, gola, hladna hladna (Himalaja) i (Himalaja) i vruavrua mjestamjesta

-- prvi su oblik ivota na nekom novom tlu ili stijeni prvi su oblik ivota na nekom novom tlu ili stijeni (kamenu) (kamenu) pioniri vegetacijepioniri vegetacije

-- cijelomcijelom svojomsvojom povrinompovrinom privreniprivreni susu zaza podlogupodlogu iliiliurastajuurastaju uu podlogupodlogu

-- bojaboja ii oblikoblik liajevaliajeva::

-- korastikorasti ((-- itavitav talustalus imim jeje privrenprivren zaza supstrat)supstrat)

-- lisnatilisnati (grana(grana kojakoja oblikomoblikom podsjeapodsjea nana lie)lie);;

-- grmastigrmasti (podsjeaju(podsjeaju nana bunjbunj))

-- oblikoblik ovisiovisi oo granigrani gljivegljive kojakoja iniini veivei diodio talusatalusa(vegetativno(vegetativno tijelo)tijelo) liajaliaja(vegetativno(vegetativno tijelo)tijelo) liajaliaja

-- liajliaj imaima slojevituslojevitu strukturustrukturu moemoe dugodugo ivjetiivjeti (preko(preko1010 papa akak dodo 100100 godina)godina)

-- sporosporo rastu,rastu, svegasvega 00,,55 mmmm nana godinugodinu

-- sorediasoredia diodio liajaliaja (nalazi(nalazi sese uu fototrofnomfototrofnom sloju)sloju);; ineinejuju modrozelenamodrozelena algalnaalgalna stanicastanica obavijenaobavijena hifamahifama gljivegljive;;osnovaosnova zaza novinovi liajliaj

-- spolnospolno ii vegetativnovegetativno

-- spolnospolno sese razmnoavajurazmnoavaju samosamo gljivegljive sporamasporama,, aa algealge sese

razmnoavajurazmnoavaju vegetativnovegetativno

sporespore gljivegljive sese isputajuisputaju uu zrakzrak aa potompotom pronalazepronalaze pravupravu

RAZMNOAVANJE LIAJEVA

-- sporespore gljivegljive sese isputajuisputaju uu zrakzrak aa potompotom pronalazepronalaze pravupravu

algualgu zaza simbiozusimbiozu

-- vegetativnovegetativno razmnoavanjerazmnoavanje odcjepljivanjeodcjepljivanje dijelovadijelovasteljkesteljke ii irenjeirenje malihmalih dijelovadijelova liajaliaja vjetromvjetrom

-- velikiveliki brojbroj liajevaliajeva stvarastvara ISIDIJEISIDIJE (male(male lomljivelomljiveizraslineizrasline uu kojimakojima susu hifehife gljivegljive ii algealge))

ZNAAJNE KARAKTERISTIKE LIAJEVAPIONIRI VEGETACIJEPIONIRI VEGETACIJE

(stvaraju plodno tlo za mahovine i ostale biljke)(stvaraju plodno tlo za mahovine i ostale biljke)

-- bioindikatoribioindikatori oneienja zraka CO2; izluivanjemoneienja zraka CO2; izluivanjem

-- organske kiseline razgraorganske kiseline razgrauju tlo (kamen);uju tlo (kamen); nagomilavaju nagomilavaju hranjive tvari za rast biljakahranjive tvari za rast biljaka

-- odumiru (neke zemlje: Njemaka, Italija, vicarska)odumiru (neke zemlje: Njemaka, Italija, vicarska)-- odumiru (neke zemlje: Njemaka, Italija, vicarska)odumiru (neke zemlje: Njemaka, Italija, vicarska)

-- upotreba liajevaupotreba liajeva::

-- pri mjerenju oneienosti zrakapri mjerenju oneienosti zraka

-- prirodna hrana za sobove prirodna hrana za sobove (u sjevernim krajevima; stona (u sjevernim krajevima; stona hrana); hrana); dobivanje pigmenata; u industriji parfema (neke dobivanje pigmenata; u industriji parfema (neke vrste vrste aromatine tvari); u medicini (iz nekih vrsta aromatine tvari); u medicini (iz nekih vrsta izolirani antibiotici); izolirani antibiotici); u prehrani (Japanu prehrani (Japanjuhe i salate, na juhe i salate, na IslanduIslandu--kruh); kruh); sirupi za suzbijanje kalja sirupi za suzbijanje kalja ((Islandski liajIslandski liaj) ) antibiotska svojstvaantibiotska svojstva

SLUZAVE PLIJESNI

-- saprofitisaprofiti bez stanine stjenkebez stanine stjenke

-- posjeduju karakteristike gljiva i ivotinjaposjeduju karakteristike gljiva i ivotinja

-- jezgra im je obavijena jezgrinom membranomjezgra im je obavijena jezgrinom membranom

-- eukariotskeeukariotske stanice stanice nalikuju amebamanalikuju amebama

-- pokreu se poput divovske amebe i prodiru organske pokreu se poput divovske amebe i prodiru organske otpatke i bakterije (otpatke i bakterije (fagocitozomfagocitozom))

-- egzistiraju kao egzistiraju kao protoplazmenaprotoplazmena masa (masa (plazmodiumplazmodium) s) s

mnotvom jezgaramnotvom jezgara

-- rojenje rojenje u nepovoljnim uvjetima velik broj ameboidnih u nepovoljnim uvjetima velik broj ameboidnih

stanica tvori samo jednu strukturu (stanica tvori samo jednu strukturu (pseudoplazmodiumpseudoplazmodium))

-- slagslag sluzavi omota oko spojenih ameba putuje prema sluzavi omota oko spojenih ameba putuje prema izvoru svjetlaizvoru svjetla

-- stalak stalak okomito usmjeren oblik stanice na vrhu koje se okomito usmjeren oblik stanice na vrhu koje se nalazi kapica nalazi kapica sa sporomsa sporom

-- razmnoavanje: razmnoavanje: oslobaanje spora oslobaanje spora germinacijagerminacija tvorba tvorba zasebne amebezasebne amebezasebne amebezasebne amebe

Graa i funkcija eukariotske stanice

StanicStanica je a je je osnovna strukturna i funkcionalna je osnovna strukturna i funkcionalna jedinica ivotajedinica ivota

oblicioblici stanicstanica a su razliitih su razliitih usljedusljed razliitih funkcijarazliitih funkcija

neke neke izvravaju sve ivotne funkcije (npr. izvravaju sve ivotne funkcije (npr. jednostaninajednostaninaeugleneuglena ili a ili paramecijumparamecijum))

druge su ekstremno specijalizdruge su ekstremno specijalizovaneovane za tza taano odreene funkcijeno odreene funkcije

Eukariotske stanice su morfoloki znatno sloenije

tipinatipina eukariotskaeukariotska stanicstanicaa aproksimativnoaproksimativno jeje 10001000xx veavea iimorfolokimorfoloki znatnoznatno sloenijasloenija odod prokariotskeprokariotske stanicestanice

razlikarazlika izmeuizmeu prokariotskeprokariotske ii eukariotskeeukariotske stanicestanice jeje postojanjepostojanjeunutranjihunutranjih membranmembranaa ii njihovihnjihovih funkcijafunkcija

eukariotskaeukariotska stanicstanicaa sadrisadri organeleorganele obavijeneobavijene membranamamembranama eukariotskaeukariotska stanicstanicaa sadrisadri organeleorganele obavijeneobavijene membranamamembranamaorganeleorganele susu specijalizspecijalizovaneovane visokovisoko diferencijalnediferencijalne strukturestrukture sasatanotano definidefinirranimanim funkcijamafunkcijama uu stanicstanicii

genetikgenetikii materijalmaterijal DNADNA eukariotskeeukariotske stanicstanicee oograniengranien jejemembranom,membranom, okruenokruen histonimahistonima ii ostalimostalim proteinimaproteinima iistruktuiranstruktuiran uu kkromozomeromozome

1. STANINA STIJENKA- jednostavnije strukture- ne sadri peptidoglikan koji ini okosnicu prokariotskestanine stijenke

Komponente stanine stjenke:

a) kod ALGI - izgraena od polisaharida celuloze (biljke)

b) kod GLJIVA - mogu sadravati celulozu, no uglavnom b) kod GLJIVA - mogu sadravati celulozu, no uglavnom izgraena od hitina (polimer sainjen od jedinica N-acetilglukozamina, NAG) kvaeva stanina stijenka izgraena je od polisaharidaglukana, manana i hitina (1-2%)c) AMEBE i SLUZAVE PLIJESNI - nemaju staninu stjenkud) PROTOZOE - nemaju karakteristinu staninu stijenku imaju elastinu ovojnicu ili pelikulu

2. CITOPLAZMATSKA MEMBRANA- kod eukariotskih stanica koje nemaju staninu stijenku, citoplazmatska membrana je vanjski omota staniceIzgraena od:1. lipida fosfolipidi i steroli2. proteina integralni i periferni

- J. Singer i G. Nicolson (1972) su predloili modeltekueg mozaika kao model ope organizacije biolokihmembrana- membrane su dvodimenzionalne otopine usmjerenihglobularnih proteina i lipida

Osnovna funkcija:- visokoselektivna barijera izmeu citoplazme i stanine okoline- sadre specifine molekulske crpke i propuste - reguliraju molekulski i ionski sastav unutarstanine tvariRazlikuje se od prokariotske stanice:1. Po sadraju proteina2. Ugljikohidrati predstavljaju receptorska mjesta3. Sadre sterole sprjeavaju lizu stanice u sluaju poveanja osmotskog tlakaTransport tvari kroz citoplazmatsku membranu:Transport tvari kroz citoplazmatsku membranu: Jednostavna difuzija Olakana difuzija Osmoza Aktivan transport

Endocitoza dodatni mehanizam dio citoplazmatske membrane koji okruuje manju ili veu molekulu ulazi u stanicu (jedan je od naina kojim virusi ulaze u ivu stanicu)

3. CITOPLAZMA

- obuhvaa sav sadraj unutar citoplazmatske membrane, izuzimajui jezgruSastoji se od:A) Citosola blago kisele koloidalne tekuine, pH 5 6,u kojoj su otopljene: - tvari male i srednje Mr- proteini- makromolekularni agregati(ribosomi, proteasomi, lipidne estice)- enzimiB) Organela - endoplazmatskog retikuluma- Golgijevog aparata- vakuola- mitohondrija- kloroplasta (kod biljaka)C) Citoskeletne mree - omoguuje strukturalnu organizaciju (oblik, prostornu organizaciju- sastoji se od mikrofilamenata i mikrotubula

4. JEZGRAStruktura:- kuglasta oblika- najee najvea struktura u stanici, sadrisve nasljedne stanine informacije DNA- dvostrukom membranom odvojena odcitoplazme jezgrin omota (nuclearenvelope)- sitne pore omoguavaju komunikaciju- sitne pore omoguavaju komunikacijujezgre s membranskom mreom ucitoplazmi, endoplazmatskim retikulumom,te izmjenu sitnih proteina izmeu jezgre icitoplazme- izvan jezgrina omotaa nalazi se elatinozni sloj nazvan nukleoplazma

- u bazofilnom dijelu jezgre nalazi se JEZGRICA(polumjeseevog oblika )- nestaje za vrijeme mitoze i ponovno se pojavljuje za vrijeme interfaze- odgovorna je za sintezu ribosomalne RNA- mjesto transkripcije rRNA i procesiranja, ukljuena u procesiranje pre-mRNA i sklapanje podjedinicaribosoma

- DNA je spojena s velikim brojem proteina osnovni proteini nazivaju se histoni i nehistoni- kombinacija od 165 parova baza DNA i 9 molekula histona opisuje se kao nukleosom- kada se stanica ne razmnoava, DNA i udrueni proteini pojavljuju se u obliku kromatina (kromatinska vlakna)- prije dijeljenja kromatin se savija u tanka i debela tjeleca nazvana kromosominazvana kromosomi- nukleosomi su osnovne strukturne jedinice kromosoma

- namatanje DNA oko jezgre nukleosoma pridonosi pakiranju DNA- nukleosomi skrauju DNA i predstavljaju prvi korak u kondenzaciji DNA - osnovnastrukturna jedinica kromosoma

5. ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM

- mrea unutarnjih membrana u eukariotskihstanica, to se protee od citoplazmatskemembrane do jezgre; ukljuena je u sintezu proteina mrea cijevica uronjena u citoplazmukontaktira s citoplazmatskom membranom ijezgrinom membranomjezgrinom membranom osigurava:1. povrinu za odvijanje kemijskih reakcija2. put za transport molekula3. prostor za pohranjivanje sintetiziranih

molekula- vana uloga i u sintezi proteina i lipida

6. RIBOSOMI- kao i u prokariota, ribosomi su mjesta sinteze proteina u stanici slobodni u citosolu vezani za endoplazmatski retikulum - hrapavi ER- sintetiziraju sve do sada poznate sekretorne proteine, ali i mnoge proteine plazmatske membrane, te proteine organelakao to su lizosomi Ribosomi vezani za membranu i slobodni ribosomi su Ribosomi vezani za membranu i slobodni ribosomi su strukturno gotovo jednaki Hoe li ribosom ostati slobodan ili e se vezati zamembranu - ovisi o vrsti proteina kojeg sintetizira- vei i gui od prokariotskih 80 S ribosomi- svaki od 80S ribosoma sadri veliku 60S podjedinicu, koja sadri 3 molekule r-RNA i manju 40S podjedinicu, koja sadri 1 molekulu r-RNA (za razliku od njih mitohondriji i kloroplasti sadre 70S ribosome)

7. GOLGIJEV KOMPLEKS- naslaga plosnatih membranskih vreica(cisterne) s proirenim dnom (vezikule)- cisterne su jedna na drugu pravilno sloene- nastavak ER transportne vezikule prenoseproteine nastale u ER u vreice Golgijevakompleksa Funkcije:1. pakiranje i izluivanje odreenih proteina i1. pakiranje i izluivanje odreenih proteina ilipida izvan stanice2. sinteza ugljikohidrata i povezivanje (spajanje)ugljikohidrata i proteina u kompleks glikoproteini3. iz stanice se UH i proteini takoer izluuju uvezikule

8. MITOHONDRIJ

- organela koja sadri vanjsku membranu i unutarnju membranu zatvorenu u kriste ili tubule-mjesto respiracije i ostalih staninih procesa i tvorbe ATP-aOkruen dvostrukom membranom:1. vanjska - glatka, permeabilna za veinu malihmetabolita sadri enzime ukljuene u metabolizamlipida2. unutranja naborana, formira kriste poveavaju2. unutranja naborana, formira kriste poveavajunjenu povrinu, visokospecijalizirana, teko propusnaza gotovo sve ione i veinu nenabijenih molekula,sadri enzime kljune za odvijanje staninog disanja mjesto odvijanja staninog disanja- meumembranski prostor sadri adenilat kinazu, koja omoguuje interkonverziju ATP, ADP I AMPSredite mitohondrija ispunjava tekua tvar matriks = mjesto zbivanja ciklusa limunske kiseline i oksidacije masnih kiselina, sadri ribosome 70S i malu koliinu vlastitih molekula DNA

9. LIZOSOMI- kugliasta tjeleca u citoplazmi obavijenajednostrukom membranom- stvaraju se iz Golgijeva kompleksa- sudjeluju u probavnim procesima stanice, sadredigestivne enzime (hidrolitike enzime) kojicjepaju mnoge vrste molekula- primarni lizosomi,nose kisele hidrolaze (proteaze, nukleaze,glikozidaze, lipaze, fosfolipaze, fosfataze,sulfatazesulfataze osim toga ti enzimi takoer mogu probaviti(razgraditi) bakterije koje su ule u stanicu (npr.ljudska bijela krvna tjeleca, koja fagocitirajubakterije, sadre ogroman broj lizosoma

10. KLOROPLASTI- intracelularne organele u fototrofnih eukariota koje sadri pigment klorofil i obavljaju fotosintezu- sadre ih alge, biljke i neke protozoe- klorofil sadri spljotene membranske vreice nazvane tilakoide- sadre 70S ribosome, DNA i enzime ukljuene u sintezu proteina- mogu se razmnoavati unutar stanice

11. CENTRIOLE- cilindrine strukture koje se nalaze kraj nukleusa- svaka centriola prsten je od 9 plosnatih zamotaka, od kojih svaki sadri 3 mikrotubule- dvije su centriole nainjene tako da je dugaka os jedne pod pravim kutem prema osi drugeUloga: - u staninom dijeljenju eukariotskih stanica

- bazalna tjeleca u tvorbi cilija i flagela12. FLAGELE I CILIJE12. FLAGELE I CILIJE- slue za kretanje stanice uzdu stanine povrine- sadre citoplazmu i citoplazmatsku membranuFlagele ili bievi savitljivi, relativno dugaki dodaci na stanici; malobrojneTrepetljike ili cilije kratke i mnogobrojneGraa:- sadre 9 pari mikrotubula (vlakana) poredanihu krug i 1 par u sredini krugaRazlike u kretanju: Cilije aktivni i pasivni zaveslaj

Flagele sinusoidno gibanje

pr

o

k

a

r

i

o

t

s

k

e

i

e

u

k

a

r

i

o

t

s

k

e

s

t

a

n

i

c

e

D

e

t

a

l

j

n

i

j

a

u

s

p

o

r

e

d

b

a

p

r

o

k

a

r

i

o

t

s

k

e

Obiljeja stanice Prokariote Eukariote

veliina stanice 1-10 m 5-100 m

stanina stjenka nema celulozu celuloza, kod biljaka

plazma membrana sadri respiratorne i

fotosintetike enzime

prisutni procesi endo- i

egzocitoze

citoplazma nema citoskeleta i strujanja

citoplazme

prisutan citoskelet i strujanje

citoplazme

membranske organele ne postoje postoje

ribozomi 70S = 30S + 50S 80S = 40S + 60 S

membrana jedra ne postoji postoji

DNA cirkularni linearni

Introni i egzoni tek ponekad najee imaju

RNA i proteini sinteza u citoplazmi sinteza RNA u jedru a

proteina u citoplazmi

Histoni nemaju imaju

deoba stanice binarna mitoza ili mejoza

Ploidnost haploidni najee diploidni

Metabolizam anaeroban ili aeroban najee aeroban

Steroli uglavnom ih nema u vidu hormona,

holesterol u st. membrani