3 PROTOZOA Taksonomija
-
Upload
igor-petrina -
Category
Documents
-
view
187 -
download
3
description
Transcript of 3 PROTOZOA Taksonomija
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
1
klasifikacija protista:
Tradicionalna podjela protista - prema nainu dobivanja energije i slinosti s organizmima drugih viih taksonomskih skupina: a) heterotrofni protisti koji nalikuju na ivotinje praivotinjeb) protisti koji apsorbiraju hranu i nalikuju na gljive jednostavne gljive (sluznjae i algaice)c) autotrofni protisti koji nalikuju na biljke alge
navedeni pojmovi ne oznaavaju taksonomske kategorije, jer je rije o parafiletikim skupinama; meutim korisni su pojmovi koji ukazuju na morfoloke i ekoloke znaajke odreenih taksona bez obzira na srodstvene odnose meu njima
PROTISTA
Heterotrofni protisti (praivotinje)
Autotrofni protisti (alge)
Heterotrofni protisti (jednostavne gljive)
Excavata Chromalveolata Rhizaria Archaeplastida Unikonta
Forn
icat
a
Para
basa
laEu
glen
ozoa
Din
ofla
gella
taA
pico
mpl
exa
Cilia
ta
Dia
tom
eae
Chry
spoh
yta
Phae
ophy
taO
omyc
etes
(P
hyco
myc
etes
)
Cerc
ozoa
Fora
min
ifer
aRa
diol
aria
Rhod
ophy
ta
Chlo
roph
yta
Char
ophy
ceae
BILJ
KE
Myx
omyc
etes
Gym
noam
oeba
e
Enta
moe
bae
Nuc
lear
iidae
GLJ
IVE
Choa
nofl
agel
lata
IV
OT
INJE
Alveolata Stramenopila
zelene alge
Amoebozoa Opisthokonta
Eukarya
recentna klasifikacija eukariota i protista temeljena na srodstvenim odnosima:
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
2
SKUPINE PROTOZOA(skupine protista koje se tradicionalno
izuavaju u sklopu zoologije)
PROTOZOA
BIAI MASTIGOPHORA
Flagelatni protozoa
(parafiletika skupina, obuhvaa sve oblike s
biom)
SLUZAVCI SARCODINA
Ameboidni protozoa
(parafiletika skupina, obuhvae
sve oblike s pseudopodijima)
ALVEOLATA
Alveolatni protozoa
(monofiletika skupina: Dinoflagellata, Ciliata,
Apicomplexa)
FLAGELATNI PROTOZOA (MASIGOPHORA BIAI)
Excavata Chromalveolata Rhizaria Archaeplastida Unikonta
Forn
icat
a
Para
basa
liaEu
glen
ozoa
Din
ofla
gella
taA
pico
mpl
exa
Cilia
ta
Dia
tom
eae
Chry
spoh
yta
Phae
ophy
taO
omyc
etes
(P
hyco
myc
etes
)
Cerc
ozoa
Fora
min
ifer
aRa
diol
aria
Rhod
ophy
ta
Chlo
roph
yta
Char
ophy
ceae
BILJ
KE
Myx
omyc
etes
Gym
noam
oeba
e
Enta
moe
bae
Nuc
lear
iidae
GLJ
IVE
Choa
nofl
agel
lata
IV
OT
INJE
Alveolata Stramenopila
zelene alge
Amoebozoa Opisthokonta
Eukarya
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
3
Excavata
Fornicata
ParabasaliaEuglenozoa Ex
cava
ta
podjela:
Koljeno: Fornicata
nestanini heterotrofni biai s jednim ili dva kariomastigonta (sustav organela koji se sastoji od jezgre na koju su prvobitno privrena etiri bia, od kojih je jedan usmjeren ka stranjem dijelu tijela)
stranji bi je povezan sa lijebom (brazdom, citostom) koji podupiru snopovi mikrotubula i vlakanaca kao i kod ostalih Excavata
uglavnom su anaerobni oblici komenzali ili nametnici, a slobodni oblici naseljavaju anoksina stanita
sekundarno su izgubili mitohondrije ili su oni izmijenjeni (mitosomi mali organeli obavijeni s dvije membrane, bez funkcija koje obavljaju tipini mitohondriji)
kariomastigont (jezgra s 4
bia)
12
34
opisano oko 100 vrsta prvenstveno simbiotskih oblika, premda su poznate i slobodno ivue i nametnike vrste
obzirom na broj kariomastigonata po stanici dijele se na: diplozoike i unizoike oblike
veina Diplomonadea su diplozoiki i imaju udvostruene organele: osam bieva, dvije jezgre, dva citostoma
razred: DiplomonadeaFornicata
Diplozoiki oblik
Hexamita sp.
Unizoiki oblik
Enteromonas sp.
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
4
tijelo obavija samo stanina membrana, a djelominu potporu tijelu daju tri snopa mikrotubula povezana s bazalnim tjelecima, koja podupiru citostom
kreu se pomou bieva, njih najee 8, od kojih su 6 prednjih i 2 stranja
jezgre su u prednjem dijelu tijela, povezane s bievima
patogeni oblici imaju prianjaljku (adhezivni disk) kojim se privruju za crijevni epitel domadara
nespolno se razmnoavaju uzdunom binarnom diobom (poluotvorena ortomitoza), mejoza i spolno razmnoavanje nisu poznati
razred: DiplomonadeaFornicata
Rod: Giardia nametnici u crijevu kraljenjaka G. intestinalis uobiajeni stanovnik tankog crijeva ovjeka, gdje se hrani crijevnom tekuinom (pinocitoza). U normalnim uvjetima ne izaziva simptome, ali kod oslabljenog imuniteta namnoi se i uzrokuje crijevne tegobe
Rod: Hexamita (Octomitus) komenzal u slijepom i tankom crijevu kraljenjaka H. intenstinalis komenzal u crijevu i kloaki abe
razred: DiplomonadeaFornicata
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
5
Excavata
opisano oko 300 vrsta iskljuivo entozoikih oblika
biai s razvijenim parabazalnim aparatom - opseno razvijeno Golgijevo tijelo sastavljeno iz:
Koljeno: Parabasalia
razred: Parabasalea
A) parabazalnog tijela iji odvojeni mjehurii slue za obnavljanje stanine membrane
B) parabazalnih vlakanaca - proteinskih vlakanca smjetenih blizu jezgre; povezana su s bazalnim tjelecima
jezgre parabazalna vlakanca
parabazalna tijela
jezgra
parabazalno vlakance
parabazalno tijelo
Parabasalia
dva ili vie parabazalnih vlakanaca povezuju parabazalno tijelo s vreicom bia
najee imaju od etiri do nekoliko tisua bieva
imaju aksostil snop mikrotubula koji se protee cijelom duljinom stanice; ima potpornu zadau, a kod filogenetski starijih oblika sudjeluje u kretanju; aksostil kod pojedinih predstavnika nedostaje
ive kao nametnici, komenzali ili simbionti, te imaju hidrogenosome
Trichomonas muris
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
6
Parabasalia
imaju 4-6 bieva, od kojih jedan ide prema stranjem kraju i stvara undulirajuu membranu
undulirajuu membranu podupire steljivo vlakno sastavljeno od naboranih ploica (kosta)
bazalna tjeleca okruuje greben (pelta), ispod kojeg je aksostil
Trichomonas sp.
red: Trichomonadida
Trichomonas vaginalis kozmopolitski rasprostranjena vrsta koja ivi u urogenitalnom traktu ljudi. Patogen je koji uzrokuje spolno prenosivu bolest -trihomonijazu
red: Trichonymphida(Hypermastigida)
imaju mnotvo bieva (od 50 do nekoliko tisua) povezanih s parabazalnim aparatom
esto sadre simbiotske bakterije, koje im omoguavaju probavljanje celuloze
entozoike su vrste koje ive u crijevu ksilofagnih kukaca (ravnokrilaca i istokrilaca)
Trichonympha campanulata
Parabasalia
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
7
Excavata
monolifetika skupina nestaninih biaa s razliitim nainima ishrane: predatori, osmotrofi, paraziti, fotoautotrofi
obino imaju dva bia: prednji (leni) i stranji (trbuni); pojedini oblici su s jednim biem, a samo rijetko ih imaju vie od dva; bievi su smjeteni u vreici bia i imaju heteromorfna interflagelatna tjeleca
bievi
aksonema
prednji bi:
aksonema
okruglasto interflagelatno
tjelece
stranji bi:
mreasto interflagelatno
tjelece
aksonema
Koljeno: Euglenozoa
interflagelatno tjelece
prednji bi stranji bi
vreica bia
citostom
bazalna tjeleca
sredinji snop mikrotubula
trbuni snop mikrotubula
unutar vreice bia su tri snopa mikrotubula (leni, sredinji i trbuni)
ekstrusomi su cjevastog oblika
mitohondriji su s diskoidalnim kristama
jezgrina ovojnica tijekom diobe ostaje, pa se diobeno vreteno stvara unutar jezgre (zatvoreno diobeno vreteno)
Euglenozoa
leni snop mikrotubula
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
8
slobodno ivui biai s razliitim nainima ishrane: heterotrofni (fagotrofni, osmotrofni) i fotoautotrofni
opisano oko 1400 vrsta (2/3 apoklorini oblici i 1/3 zeleni oblici)
fagotrofne vrste iroko rasprostranjene u intersticiju mora, boatih voda i voda na kopnu; fotoautotrofni i osmotrofni oblici najei slatkovodnim ekosustavima, osobito u eutrofnim stajaicama
EuglenozoaI. razred: Euglenoida
(Euglenidea)
glavna znaajka skupine sloeno graena pelikula, koju ine dijelovi citoskeleta: paralelne bjelanevinaste pruge oblika slova S i mikrotubuli, smjeteni ispod stanine membrane, te s njima povezane cjevice endoplazmatske mreice
sloeno graena pelikula omoguava dinaminu promjenu oblika stanice prilikom uzimanja hrane i euglenoidnog kretanja
Euglenoida
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
9
euglenoidno euglenoidno kretanjekretanje
imaju obino dva bia s mastigonemamai interflagelatnim tjelecima smjetena unutar vreice bia
kod fagotrofnih vrsta iz vreice izlaze dva bia: jedan usmjeren prema naprijed i slui za kretanje (prednji bi), a drugi prema stranjem dijelu tijela i slui za prikupljanje hrane i privremeno privrivanje (stranji bi)
Euglenoida
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
10
kod veine osmotrofnih i fotoautotrofnih vrsta iz vreice izlazi samo jedan bi (bi za kretanje), dok je drugi kratak i zavrava pri osnovici prvog bia (kratki bi)
u vreicu bia ispranjava se sadraj steljivog mjehuria (osmoregulacija kod vrsta kopnenih voda)
Euglenoidabi za kretanje
otvor vreice bia
ona pjega
kratki bi
steljivi mjehuri bazalna tjeleca
fotoreceptor
bi za kretanje
mastigoneme
Peranema sp.
Euglenoida ishrana heterotrofni nain ishrane
znaajan za filogenetski starije oblike
trihiti dva tapiasta organela, povezana sa staninim ustima i drijelom, slue za uzimanje hrane
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
11
Peranema Peranema sp. sp. -- hranjenjehranjenje
fotosintetske vrste imaju kloroplaste obavijene s tri membrane - nastali sekundarnom fagocitozom eukariotskih stanica (zelenih algi)
kloroplasti sadre klorofil a i b, te pirenoide, bjelanevinasta sredita na kojima se sintetizira rezervna tvar slina krobu paramilum jedinstven za ovu skupinu
esto imaju onu pjegu (stigmu) i fotoreceptor koji im slue za orijentaciju
Euglenoida
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
12
razmnoavanjea) nespolno uzduno binarno dijeljenje (jezgrina ovojnica ostaje, te se diobeno vreteno stvara unutar jezgre zatvorena unutarjezgrena pleuromitoza) b) spolno mejoza niti spolno razmnoavanje nisu potvreni
interfaza mitoza: dioba bazalnih tjeleaca, bieva, jezgrice i jezgre prije nego se podijeli itava stanica
Euglenoida
Rod: Euglena stanovnici otpadnih voda, znaajni za mineralizaciju organskih tvari
Rod: Phacus
Rod: Peranema
Phacus sp.
Euglena sp.
Peranema sp.
Euglenoida
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
13
EuglenozoaII. razred: Kinetoplastidea
apoklorini heterotrofni biai kinetoplast visoko specijaliziran dio
jednog velikog mitohondrija; sadri veoma puno DNA koja kodira morfogenezu mitohondrija (mijenjanje tipa mitohondrija i metabolizma)
slinosti s pripadnicima razreda Euglenoidea:
a) unutar bia je interflagelatni tapisline strukture,b) mastigoneme samo s jedne strane bia,c) pravilan raspored mikrotubula u pelikuli,d) jedan ili dva bia izlaze iz vreice bia,e) dioba zatvorena unutarjezgrena pleuromitoza, nespolno razmnoavanje uzdunom diobomf) mejoza i spolno razmnoavanje nisu utvreni
veinom slobodnoivui oblici
Rod: Bodo slobodno ivui oblici esti u oneienim slatkim i slanim vodama bogatim bakterijama. Imaju dobro razvijena stanina usta i dva bia koja izlaze iz vreice bia: prednji s jednim redom mastigonema i stranji bez mastigonema
Kinetoplastidea
Bodo saltans
mastigonemevreica bia
bazalno tjelece
kinetoplast
mitohondrij
jezgrica
jezgra
stranji bi
prednji bi
Golgijevo tjelece
stanina usta
poznato oko 800 vrsta od kojih je samo mali broj slobodno ivui, veina su paraziti
Bodonida
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
14
iskljuivi paraziti, prisutni u probavnom sustavu beskraljenjaka, floemskim ilama nekih biljaka i krvi kraljenjaka
uzronici tekih bolesti ljudi i domaih ivotinja u tropskom i subtropskom podruju
pelikula s debelim glikokaliksom, iji proteinsku strukturu regulira preko 1.000 gena (oko 40% genoma stanice) mijenjanjem sastava glikoproteina izbjegavaju imunoloku reakciju domadara
Trypanosomida
Kinetoplastidea
a) amastigotni ili limenija oblik okrugli oblik s biom koji ne izlazi iz vreiceb) promastigotni ili leptomonas oblik bi izlazi na prednjem kraju vitke stanicec) epimastigotni ili kritidija oblik bi izlazi iz sredine vitkog tijela, ispred jezgred) tripomastigotni ili tripanosoma oblik bi izlazi na stranjem kraju vitkog tijela
a) b) c) d)
est polimorfni ivotni ciklus: ista vrsta se moe pojaviti uglavnom u etiri razliita oblika:
Kinetoplastidea
prisutan samo prednji bi (koji esto srasta i stvara undulirajuu membranu), od stranjeg postoji samo bazalno tjelece; poloaj bia se koristi u taksonomiji
postoje i stadiji bez bia (intracelularni stadiji su u pravilu bez bia, dok su ekstracelularni pokretni, s biem)
osim transformacije tijela prilikom mijenjanja domadara mogu mijenjati i metabolizam (izmjena mitohondrija i biokemijskih procesa)
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
15
Rod: Leptomonas bez izmjene domadara; leptomonas oblik - u upljini crijeva beskraljenjaka, a limenija oblik - u crijevnom epitelu
Rod: Crithidia bez izmjene domadara
Crithidia bombi
Kinetoplastidea
Rod:Trypanosoma s izmjenom domadara: u krvi kraljenjaka tripanosoma oblik, a u crijevu beskraljenjaka limenija, leptomonas i kritidija oblik. Uzronik tekih bolesti ovjeka i domaih ivotinja
Kinetoplastidea
bazalno tjelece
mikrotubuli u pelikuli
hrapava ER
jezgra
unulirajua membrana
lizosom
slobodni bi
Golgijevo tjelece
pinosom
T. brucei gambiense i T. brucei rhodesiense bolest spavanja T. cruzi agazova bolest
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
16
ovjek muha Glossina
Dijagnostiki stadij:tripanosoma u krvi i tekuini lene modine
tripanosoma oblik odlazi u srednje crijevo i dijeli se
tripanosoma oblik prelazi u kritidija oblik
kritidija oblik odlazi u slinske lijezde i dijeli se
razvoj tripanosoma oblika
Infektivni stadij:zaraena muha ubodom inficira zdravog ovjeka
tripanosoma oblik se krvlju prenosi u druge dijelove tijela
nametnik se razmnoava u krvi, limfi, tekuini lene modine
muha ubode zaraenog ovjeka
Uzronici:Trypanosoma brucei gambiense i Trypanosoma brucei rhodesiense
BOLEST SPAVANJA
Simptomi: - nateknuti limfni vorovi i slezena - glavobolja - drhtavica - uzetost dijelova tijela - koma - sklonost za spavanje
Kinetoplastidea
AGASOVA BOLEST
ovjek Triatominae
Infektivni stadij:kukci tijekom hranjenja polau feces s tripanosoma oblikom T. cruzitripanosoma oblik ulazi kroz
ranice na koi, napada najblie stanice i prelazi u limenija oblik
limenija oblik se razmnoava
binarnom diobom
prelazi u tripanosoma oblik, te inficira druge stanice, u kojima se kao limenija iznova razmnoava
Dijagnostiki stadij: limenija u stanici prelazi u tripanosoma oblik, te nakon puknua st. membrane nametnici ulaze u krv
nakon to ubode inficiranog ovjeka tripanosoma oblik ulazi u probavilo kukca
tripanosoma oblik prelazi u kritidija
kritidija oblik se binarno dijeli u srednjem crijevu
u stranjem crijevu kritidija prelazi u infektivni tipanosoma oblikUzronik:Trypanosoma cruzi
Kinetoplastidea
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
17
Kinetoplastidea
Rod: Leishmania s izmjenom domadara: pravi domadar retikuloendotelno tkivo kraljenjaka (limenija oblik), meudomadar crijevo lankonoaca (leptomonas oblik) L. donovani bolest kala azar (crna bolest)
Kinetoplastida
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
18
Phlebotominaeovjek
Infektivni stadij:bodom zaraenog kukca u ovjeka dospiju infektivni leptomonas oblici parazita fagocitiraju
makrofagi domadara
Dijagnostiki stadij:u makrofazima leptomonas oblik prelazi u limenija
Dijagnostiki stadij:limenija se binarno dijeli u makrofazima kao i u stanicama drugih tkiva
ubodom zaraenog ovjeka u kukca dospijevaju zaraeni makrofazi
u probavilu se oslobaa limenija oblik parazita
u srednjem crijevu kukca limenija oblik prelazi u leptomonas
leptomonas oblik se binarno dijeli i prelazi u sisalo kukca
Uzronici:Leishmania donovani i Leishmania infantum
KALA AZAR
Simptomi: - anemija - mravljenje - patoloke promjene na slezeni, jetri, kotanoj sri
Kinetoplastidea
FLAGELATNI PROTOZOA (MASIGOPHORA BIAI)
Excavata Chromalveolata Rhizaria Archaeplastida Unikonta
Forn
icat
a
Para
basa
liaEu
glen
ozoa
Din
ofla
gella
taA
pico
mpl
exa
Cilia
ta
Dia
tom
eae
Chry
spoh
yta
Phae
ophy
taO
omyc
etes
(P
hyco
myc
etes
)
Cerc
ozoa
Fora
min
ifer
aRa
diol
aria
Rhod
ophy
ta
Chlo
roph
yta
Char
ophy
ceae
BILJ
KE
Myx
omyc
etes
Gym
noam
oeba
e
Enta
moe
bae
Nuc
lear
iidae
GLJ
IVE
Choa
nofl
agel
lata
IV
OT
INJE
Alveolata Stramenopila
zelene alge
Amoebozoa Opisthokonta
Eukarya
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
19
OPISTHOKONTAUnikonta
skupina koja obuhvaa ivotinje, prave gljive i njima srodne protiste
pripadnici skupine dijele dvije jedinstvene znaajke:
gotove sve stanice imaju mitohondrije s ravnim kristama
stanice s bievima imaju jedan bi bez mastigonema, smjeten na stranjem kraju tijela
najblii srodnici ivotinjama je skupina nestaninih ili kolonijalnih biaa Choanoflagellata, dok je gljivama najblia skupina ameba Nucleariidae
Metazoa Choanoflagellata Fungi Nucleariidae
OPISTHOKONTA
Choanoflagellata okovratni biai
jednostanini i kolonijalni oblici koji naseljavaju razliite vodene ekosustave: mora, boate i kopnene vode
mogu biti slobodno ivui ili sjedilaki oblici
stanice su specifino graene:
tijelo stanice je ovalnog ili kuglastog oblika, promjera 3 do 10 m
na vrnom dijelu stanice je jedan bi obavijen ovratnikom sainjenim od 30 do 40 mikrovila
kretanje bia uzrokuje strujanje vode, iz kojeg mikrovili filtriraju hranidbene estice (bakterije, detritus)
Salpingoeca sp.
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
20
Choanoflagellata
kolonijalni oblici esto se nalaze na drku
smatra se da je iz kolonijalnih okovratnih biaa nastao predak mnogostaninih ivotinja (ili su jako reducirane spuve???)
ALVEOLATNI PROTOZOA (ALVEOLATA)
Excavata Chromalveolata Rhizaria Archaeplastida Unikonta
Forn
icat
a
Para
basa
liaEu
glen
ozoa
Din
ofla
gella
taA
pico
mpl
exa
Cilia
ta
Dia
tom
eae
Chry
spoh
yta
Phae
ophy
taO
omyc
etes
(P
hyco
myc
etes
)
Cerc
ozoa
Fora
min
ifer
aRa
diol
aria
Rhod
ophy
ta
Chlo
roph
yta
Char
ophy
ceae
BILJ
KE
Myx
omyc
etes
Gym
noam
oeba
e
Enta
moe
bae
Nuc
lear
iidae
GLJ
IVE
Choa
nofl
agel
lata
IV
OT
INJE
Alveolata Stramenopila
zelene alge
Amoebozoa Opisthokonta
Eukarya
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
21
ChromalveolataALVEOLATA
skupina Alveolata obuhvata tri koljena: Dinoflagellata, Apicomplexa i Ciliata, ije su zajednike znaajke:
sustav membranoznih vreica alveola, smjetenih ispod stanine membrane; alveole mogu biti prazne ili ispunjene celulozom
male pore na povrini stanice koje slue za pinocitozu
slini ekstrusomi (primjerice trihocisti)
zatvoreno diobeno vreteno
mitohondriji s tubularnim kristama
bi
mastigonemepore
alveole
ekstrusomi
stranji bi
ALVEOLATAKoljeno: Dinoflagellata
opisano oko 4500 vrsta (oko 2000 recentnih); otprilike polovica heterotrofnih i polovica autotrofnih vrsta
esti u planktonu i bentosu svih tipova vodenih ekosustava; znaajni primarni producenti u moru; vana karika u hranidbenim lancima; kao zooksantele sudjeluju u oblikovanju koraljnih grebena; pojedine vrste su bioluminiscentne; pojedine vrste izluuju otrovne alkaloide, koji mogu uzrokovati masovni pomor ribe i nagomilati se u tijelu koljkaa, te neposredno izazvati trovanje ljudi; esto su uzronici tzv. crvene plime
uglavnom slobodno ivui heterotrofni (fagotrofni, osmotrofni) i fotoautotrofni oblici; neki taksoni parazitiraju u drugim praivotinjama, rakovima i ribama
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
22
tijelo obavija sloeno graeni strukturalni kompleks, amfijezma, koju ine :
alveole
cingulum
popreni bi
uzduni bi
sulkus
celulozne ploe
atekatni oblik tekatni oblik
Dinoflagellata
1. stanina membrana2. alveole:
3. tzv. dino-pelikula prisutna kod pojedinih oblika, ini je sloj vlakana izgraenih od celuloze 4. mikrotubuli
a) kod atekatnih (golih) vrsta alveole su prazne ili ispunjene amorfnim tvarima b) tekatne vrste imaju ljuturicu izgraenu od celuloznih ploa sainjenih od alveola ispunjenih celulozom
tijelo je podijeljeno dvjema brazdama:
Dinoflagellata
poprenom (cingulum) dijeli stijenku tijela na gornju polovicu (epivalvu) i donju polovicu (hipovalvu)
uzdunom (sulkus) dijeli stijenku tijela na lijevu i desnu polovicu
poprena brazda
uzduna brazda
epivalva
hipovalva
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
23
imaju karakteristian poloaj bieva: a) uzduni bi prua se prema stranjem kraju tijela, mastigoneme ukoliko postoje pruaju se u dva reda; smjeten u uzdunoj brazdi; pomae pri kretanju stanice ka naprijed (ima ulogu kormila)
b) popreni (prstenasti bi) obavija tijelo poput pojasa (jednom ili nekoliko puta), valovit, s jednim redom mastigonema; smjeten u poprenoj brazdi, a slui za kretanje prema naprijed i oko osi
Dinoflagellata
na epivalvi i hipovalvi nekih rodova (primjerice Ceratium) postoje rogolike izrasline koje olakavaju lebdenje u vodi (poveavaju povrinu trenja o vodu)
Dinoflagellata
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
24
Dinoflagellata
imaju ekstrusome: trihociste, mukocisti, nematocisti
mitohondriji su s tubularnim kristama
jezgra jedinstveno graena (dinokarion) sadri trajno kondenzirane kromosome koji su vezani uz jezgrinu ovojnicu; ima jako veliku koliinu DNA i malu koliinu bjelanevina (s osobito malim sadrajem histona)
veliki dio stanice zauzimaju vakuole, osobito dvije koje se otvaraju pri osnovici bia pusule (uloga nepoznata)
plastid
Golgijevo tjelo
alveole amfiesme
trihociste
vakuole i pusule
mitohondrij
popreni bi
dinokarion
uzduni bi
Dinoflagellata
iskljuivo autotrofne vrste rijetke; fotosintetski oblici openito su miksotrofne ili amfitrofne
heterotrofni nain ishrane filogenetski stariji oblici (slobodno ivui ili parazitski), bez plastida i apoklorini; uzimanje hrane: mizocitoza, fagocitoza(fagocitoza: direktna - preko citostoma kod atekatnih vrsta, indirektna: pomou pseudopodija koji stvaraju plat unutar kojeg se izluuju probavni enzimi kod tekatnih vrsta)
plastidi su najee smei (mogu biti uti ili zeleni), sadre klorofil a i c, karotene (perinidin) i ksantofile; obavijeni su s tri membrane (sekundarna endosimbioza) i veoma raznovrsni; rezervne tvari su krob, masti i ulja
membrane plastida
ona pjega je smjetena u podruju uzdune brazde (sulkusa), a zasjenjuje je vjerojatno uzduni bi
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
25
Dinoflagellata
razmnoavanjea) nespolno binarno dijeljenje, stijenka tijela puca koso u odnosu prema poprenoj brazdi; kod mitoze jezgrina ovojnica ostaje, a diobenio vreteno se stvara izvan jezgre; mikrotubuli diobenog vretena tijekom profaze ulaze u jezgru b) spolno poznato u nekih oblika
4
2 3
1
56
ivotni ciklus:
1. haplont
2. nespolno razmnoavanje (organski optereene vode cvjetanje mora)
3. spolno razmnoavanje (iscrpljene hranjive tvari)
4. pokretna planozigota (2n)
5. zaahurenje (hipnozigota)
6. planomejocita (mejoza) povoljni uvjeti u okoliu izlazak iz ahure
Dinoflagellata
Rod: Noctiluca vrste poznate po luminicsenciji u moru
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
26
N. scintillans morska, planktonska, fagotrofna vrsta atekatnih Dinoflagellata; uzronici su crvene ili zelene plime; sposobnost bioluminiscencije imaju zahvaljujui simbiozi s zelenim eukariotom Pedinomonas noctilucae
vrsta bez simbionta
vrsta sa simbiontom
Dinoflagellata
Dinoflagellata
Rod: Haplozoon nametnici u crijevu mnogoetinaa; zbog neuobiajene grae ranije svrstavani u mnogostanine ivotinje, a poslije u gomilice (truskovci)
Haplozoon axiothellae
Rod: Peridinium vrste rasprostranjenje u planktonu kopnenih i morskih voda; tijelo im obavija ljuturica graena od celuloznih poligonalnih ploica
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
27
Ceratium horridum
Ceratium tripos
Ceratium macroceros
Dinoflagellata
Rod: Ceratium na tijelu imaju rogolike izrasline
Ceratium hirudinella
Ceratium cornutum
Koljeno: Apicomplexa (Sporozoa) - truskovci
ALVEOLATA
poznato je oko 5.000 vrsta koje se iskljuivi paraziti, nesposobni za aktivan ivot izvan svog domadara
rasprostranjuju se pomou otporne spore (truske), koja sadri sporozoite(infektivne stadije u ivotnom ciklusu)
spora
sporozoiti
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
28
za probijanje u stanice domadara sporoziti imaju apikalni kompleks; potpuno razvijeni apikalni kompleks se sastoji iz:
konoida dva ili tri konoidna prstena koji okruuju konoid i povezani su s mikrotubulima ispod pelikule od 2 do 20 ljezdanih struktura koji se zovu roptri brojne cjevice nastale od Golgijevog tjeleca mikroneme, koje sadre enzime za probijanje u stanice domadara
sporozoit
apikalni kompleks
stanica domadara
konoid
konoidni prsten
mikroneme
roptri
konoid
konoidni prstenimikrotubuli
mikrotubuli
Apicomplexa
truskovci nemaju posebnih organela za kretanje (nemaju trepetljike, niti pseudopodije, ali mikrogamete imaju bi), ve se kreu klizanjem ili svijanjem tijela
na bonim stranama tijela imaju jednu ili vie pora koje slue za uzimanje hrane (pinocitoza)
pelikula se sastoji iz vanjske stanine membrane i dvije unutranje membrane; unutranje membrane su ustvari membrane jako spljotenih alveola, koje u potpunosti okruuju citoplazmu, izuzev na mjestima gdje se nalazi apikalni kompleks, pore i stranji dio tijela na kojemu se odvija egzocitoza
ispod pelikule su mikrotubuli u stanici se nalazi jedan plastid
apikoplast, obavijen s tri membrane; smatra se da sudjeluje u sintezi lipida i neophodan je za opstanak stanice
jezgra
endoplazmatska mreica
apikoplastmitohondrij
subpelikularni mikrotubuli
mjesto za egzocitozu
unutranje membrane (spljotene alveole)
vanjska membrana apikalni
kompleks
Apicomplexa
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
29
truskovci imaju haploidni ivotni ciklus (svi stadiji su haploidni izuzev zigote), u kojemu se izmjenjuje nekoliko karakteristinih stadija:
sporozoit (1N) infektivni stadiji u ivotnom ciklusu, koji ulaze u stanice domadara trofozoit (1N) oblik koji iz stanica domadara uzima hranjive tvari i raste merozoit (1N) stadij koji nastaje nespolnim razmnoavanjem trofozoita; trofozoiti mogu proi jedan ili vie ciklusa razmnoavanja viestrukim dijeljenjem (shizogonija), te nastaju brojni merozoiti koji ire zarazu unutar domadara gamont (1N) pojedini trofozoiti se diferenciraju u gamonte koji stvaraju muke i enske gamete (gametogeneza); pri tome se najee muki i enski par gamonata obavije ahurom unutar koje viestrukim dijeljenjem stvaraju brojne gamete
zigota (2N) nastaje spajanjem gameta; zigota se obavije ovojnicom (sporom) unutar koje najprije prolazi mejotiku diobu, stvarajui 1N jedinke, a zatim i mitotikediobe, pri emu nastaju sporozoiti (sporogonija)
TROFOZOIT
MEROZOIT
shizogonija
GAMONT
gametogeneza
GAMETAZIGOTA
SPOROZOIT
sporogonija (s mejozom)
Apicomplexa
Apicomplexa
Poznato oko 4.800 vrsta rasporeenih u tri razreda:
1. Gregarinea gomilice2. Coccidea titarci3. Haematozoea - krvotruskovci
I. razred: Gregarinea{Gregarinida} GOMOLICE
parazitiraju u probavnom sustavu i tjelesnim upljinama mekuaca, kolutiavaca, lankonoaca i platenjaka
rijetki su patogeni oblici
primarni domadari lankonoci
trofozoiti i gamonti ive ekstracelularno
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
30
Apicomplexa
na tijelu trofozoita se razlikuju:
epimerit pomou kojeg se parazit
privrsti za stanicu domadara
protomerit
deuteromerit s jezgrom
stariji trofozoiti gube epimerite, zdruuju se u parove u sizigiji (sizigija trajna fizika povezanost dviju jedinki od kojih jedna ima ulogu mujaka - primit, a druga enke - satelit)
SHIZIGIJA
Apicomplexa ivotni ciklus Gregarina:
1. sporozoiti ulaze u stanice crijevnog epitela domadara, gdje se hrane i postaju trofozoiti2. stariji trofozoiti gube epimerit i prelaze u lumen crijeva3. u lumenu trofozoiti se zdruuju u parove (sizigija) i nastavljeju rasti4. kada je rast zavren oko para u sizigiji se stvara ahura (gamontocist), koja dospije van tijela domadara 5. i 6. unutar gamontocista nastaju gamonti koji multipnim dijeljenjem stvaraju gamete7. spajanjem gameta nastaju zigote, od kojih se svaka obavije ahurom (sporocistom); u sporocisti se nakon mejotike i mitotikih dioba obrazuje 8 sporozoita; sporocisti se oslobaaju iz gamontociste8. sporociste pojedu nove jedinke domadara, a u njihovom probavilu se oslobaaju sporozoiti
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
31
Apicomplexa
II. razred: CoccideaTITARCI
nametnici na brojnim kraljenjacima
trofozoiti ive intracelularno
Rod: Toxoplasma
Toxoplasma gondii uzronik je toksoplazme ptica i sisavaca, iji je glavni nosilac maka; nametnik stvara otporne ciste koje sadre stanice toksoplazme u brojnim tkivima, osobito u mozgu; kod odraslih ljudi bolest nema teih posljedica, ali je opasna prenatalna bolest kojom se embrio zarazi kroz posteljicu; oteenje mozga, mrenice i jetre esto uzrokuju smrt, sljepou ili uticu
ApicomplexaIII. razred: Haematozoea
{Haemosporidia}KRVOTRUSOVCI
svi su krvni nametnici s izmjenom domadara: lankonoaca (pravi domadar) i kraljenjaka (meudomadar)
apikalni kompleks sporozoita i merozoita reducitan bez konoida i konoidnih prstenova
konoid prisutan samo kod pokretne zigote (ookinet)
sporozoiti u krvi
trofozoiti u eritrocitima
merozoiti u stanicama jetre
Rod: Plasmodium parazitira u eritrocitima ovjeka i uzrokuje malariju (Plasmodium falciparum, P. malariae, P. vivax, P. ovale)
Kod ovjeka malariju prenose komarci iz roda Anopheles
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
32
1. ubodom zaraenog komarca sporozoiti ulaze u tijelo i u jetri se mnogostruko dijele shizogonijom, stvarajui jednu ili vie generacija merozitia
2. merozoiti ulaze u crvene krvne stanice, rastu u trofozoite, te shizogonijom stvaraju nove generacije merozoita, koji se oslobaaju iz izjedenih eritrocita i napadaju druge (to kod ovjeka uzrokuje napad groznice koji je posljedica djelovanja otrova nastalih pri razgradnji zaraenih eritrocita)
Apicomplexa ivotni ciklus Plasmodium sp. - haploidni s izmjenom domadara:
OVJEK KOMARAC
1
2
3
3. neki od merozoita se razvijaju u muke i enske gamonte koji se dalje razvijaju samo ako se nau u elucu komarca (nova jedinka komarca se zarazi ubodom zaraenog ovjeka)
4. u elucu komarca gamonati sazriju u gamete, ijim spajanjem nastaje pokretna zigota ookinet, koja putuje kroz stijenku eluca i smjesti se na njegovoj vanjskoj strani
5. unutar zigote se jezgra mnogostruko dijeli, te iz svake se formira sporozoit; iz nastale oociste (sporociste) izlaze sporozoiti i ulaze u slinske lijezde komarca, odakle se prenose u novog domadara
gamonti 4
5
ivotni ivotni ciklusciklus
Plasmodium Plasmodium sp.sp.
Apicomplexa
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
33
ALVEOLATAKoljeno: Ciliata -
trepetljikai
monofiletika skupina s vie od 8.000 vrsta, iroko rasprostranjenih u kopnenim vodama, moru i intersticiju
svi su heterotrofni oblici, a 1/3 su vanjski ili unutranji komenzali ili paraziti
tijelo trepetljikaa je razliito graeno, polarno je (razlikuju se prednji i stranji kraj tijela) i uglavnom asimetrino; pojedini oblici su radijalno simetrini, s ustima na prednjem kraju tijela
uglavnom su slobodni i pokretni oblici, a samo pojedine vrste su sjedilake i grade kolonije
veliina im varira od 10 do 4500 m
imaju trepetljike meu kojima se razlikuju:
tjelesne (somatine) trepetljike nalaze se po itavom tijelu usne (oralne) trepetljike povezane su s usnim podrujem
usne trepetljike
tjelesne trepetljike
kod jednostavnijih skupina trepetljike prekrivaju itavu praivotinju i rasporeene su u usporednim nizovima
kod vie specijaliziranih skupina trepetljike su ograniene samo na neke dijelove tijela ili su u obliku cira
ciri
Ciliata
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
34
trepetljike rasporeene u usporedne nizove ine kinetiki aparat trepetljkaa, koji se sastoji iz:
Ciliata
trepetljike bazalnog tjeleca (kinetosoma) vlakanaca koja povezuju kinetosome i nalaze se s njihove desne strane -kinetodezme
kinetosomi i kinetodezme postoje u svim stanjima ivotnog ciklusa, bez obzira na stupanj redukcije povrinske trepetljikavosti
kinetodezme
Ciliata
graa trepetljike:stanina
membrana9 perifernih parova mikrotubula prolaze kroz pelikulu u citoplazmu
stvarajui kinetosom
sredinji par mikrotubula zavrava na pelikuli
kinetosom
pelikula
kinetosom
pelikula
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
35
trepetljike oko citostoma esto su specijalizirane i slue za prehranu
Ciliata
cilijarne membrane
usne membranele
Vorticela sp.
Stentor sp.
Ciliata
tijelo trepetljikaa pokriva sloeno graeni korteks
pelikula stanina membrana, alveole, epiplazma s mikrotubulima
infraclijatura kinetidi
graa korteksa:
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
36
Ciliata
kinetidtrihocist
kinetosom
kinetodezma
trepetljika
alveola
stanina membrana
kinetid prostor oko jedne (monokinetid), dvije (dikinetid) ili vie (polikinetid) trepetljika
graa kinetida:
kinetosom kinetodezmalno vlakno transverzalna mikrotubularna vrpca postcilijarna mikrotubularna vrpca
transverzalna mikrotubularna vrpca (usmjerena bono)
postcilijarna mikrotublarnavrpca (usmjerena ka stranjem kraju)
kinetodezmasainjena od
mikrofilamenata
Ciliata
kretanje trepetljikaa:
vrlo pokretne praivotinje, s brzinom kretanja od 0,4 do 2 mm/s (najbri biai se kreu do 0,2 mm/s)
brzo kretanje omogueno radom brojnih trepetljika
trepetljike se kreu metakrono, u valovima
kretanje papuice: udaranje trepetljika je koso u odnosu na longitudinalnu os tijela, to uzrokuje plivanje rotiranjem oko osi
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
37
Ciliata
vrlo specijalizirani oblici imaju tjelesne trepetljike modificirane za hodanje, pa im je tijelo diferencirano na lenu i trbunu stranu, a trepetljike su reducirane i zadrale su se u obliku cira samo na nekim mjestima s trbune strane
neki trepetljikai (osobito sjedilaki oblici) mogu kontrahirati cijelo tijelo ili jedan njegov dio stezanjem mionema
Stylonychia mytilus
Vorticela sp.
Ciliata
ispod korteksa su ekstrusomi (tjeleca koja se oslobaaju na odreeni podraaj) mogu biti rasporeeni po cijelom tijelu ili su ogranieni na pojedina podruja
najei ekstrusomi kod trepetljikaa su trihocisti, toksocisti, mukocisti
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
38
Ciliata
stanina usta (cytostom)
stanino drijelo (cytopharynx)
prehrana trepetljikaa: slobodno ivui oblici uglavnom su fagocitiki (detritivori, bakteriovori, herbivori i predatori)
usni otvor - ne postoji samo kod nekih skupina (sisarci i bezustai); u primititvnijih skupina je smjeten na prednjem dijelu tijela, a kod veine je vie ili manje pomaknut prema stranjem dijelu
stanino drijelo nastavlja se na usnu upljinu, a na njegovom terminalnom kraju nastaju hranidbeni mjehurii
odvedeniji oblici ispred staninih usta imaju preoralnu komoricu, koji ine usno predvorje, opskrbljeno trepetljikama koje su dio tjelesne trepetljikavosti i usna upljina s razvijenom usnom trepetljikavou
hranidbeni mjehuri
usno predvorje (vestibulum)
usna upljina
pri hranjenju imaju vanu ulogu trepetljike i njihovi derivati cilijarno hranjenje; pomou trepetljika mnogi oblici probiru hranu (penikulus i quadrulus papuice)
Ciliata
usnu aparaturu predatorskih oblika uglavnom ine samo stanina usta i stanino drijelo
Didinium sp.
Paramecium sp.
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
39
Ciliata
ishrana Didinium sp.: hrani se drugim trepetljikaima, osobito papuicama koje omami toksocistima; prednji dio njegovog tijela ima izboinu poput rila, s usnim otvorom na vrhu; grabeljivac prisloni izboinu na plijen, i fagocitira plijen; uzimanje velikog plijena omoguavaju mu st. usta koja se mogu proiriti toliko koliki je promjer tijela
Ciliata
ishrana sisaraca (Suctoria) sesilne predatorske vrste s lovkama (tentakulima) koje su oblika bodlje, ili su na vrhu proireni; svaka lovka u unutranjosti ima cijev okruenu kontraktilnim ovojem mikrotubula (koji omoguavaju brzu fagocitozu), te nosi specifine ekstrusome haptociste; u dodiru s lovkom u plijen se ispuste haptocisti, koji ga paraliziraju i prilijepe, te se pomou lovke usisa hrana u tekuem obliku
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
40
Ciliata
probavljanje hrane na kraju staninog drijela estice hrane prelaze u hranidbene mjehurie; nakon to hranidbeni mjehuri dostigne odreenu veliinu, odvaja se od staninog drijela, a na njegovom mjestu se stvara novi mjehuri; odvojeni hranidbeni mjehuri zapoinje cirkularno kretanje kroz endoplazmu cikloza
stanino drijelo
hranidbeni mjehuri u nastajanju
cikloza
Ciliata
nastanak hranidbenog mjehuria
hranidbeni mjehuri spaja se s acidisomima, koji smanjuju pH mjehuria na 3; spajanjem s
lizosomima hrana se probavlja
probavljene tvari isputaju se u citoplazmu, a pH
mjehuria raste
neprobavljeni ostatci izbacuju se kroz citoporkt
hranidbene estice uzimaju se fagocitozom u podruju citostoma
cikloza:
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
41
Ciliata
ekskrecija i osmoregulacija:
steljivi mjehurii
Ciliata
jezgreni dimorfizam svi poznati trepetljikai imaju dva oblika jezgara:
mikronukleus generativna jezgra
makronukleus somatina polimorfna jezgra koja ne sudjeluje u spolnom razmnoavanju, ali je odgovorna za sintezu RNA i normalan stanini metabolizam. Tijekom diobe nestaje i ponovno se izgrauje iz novog mikronukleusa
svaka stanica ima od 1 do 20 diploidnih mikronukleusa i jedan ili vie poliploidnih makronukleusa
makronukleus
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
42
Ciliata
nespolno razmnoavanje:
popreno binarno dijeljenje diobena ravan sijee poprijeko kinetiki sustav
pupanje znaajno za brojne sesilne trepetljikae
Ciliata
spolno razmnoavanje:
konjugacija ne postoje slobodne gamete, ve se dvije jedinke spoje i izmjene mikronukleuse
konjuganti
diploidni mikronukleus
MEJOZA
haploidni mikronukleus
izmjena mikronukleusa
spajanje mikronukleusa
diploidni mikronukleus
amitotika dioba
makronukleusa
konjugacija
razmnoavanje
legenda:
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
43
Ciliata
klasifikacija:
I. razred: Karyorelictea
II. razred: HeterotricheaRAZNOTREPETLJIKAI
Loxodes sp.
Stentor coeruleus- trubica
Ciliata
III. razred: SpirotricheaZAVOJNOTREPETLJIKAI
IV. razred: Litostomatea
Stylonychiyamytilus
Tintinnopsis sp.
Didinium sp.
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
44
Ciliata
V. razred: Phillopharingea
Tokophrya sp.
VI. razred: Oligohymenophorea
Paramecium caudatum
Vorticella sp.
AMEBOIDNI PROTOZOA (SARCODINA SLUZAVCI)
Excavata Chromalveolata Rhizaria Archaeplastida Unikonta
Forn
icat
a
Para
basa
liaEu
glen
ozoa
Din
ofla
gella
taA
pico
mpl
exa
Cilia
ta
Dia
tom
eae
Chry
spoh
yta
Phae
ophy
taO
omyc
etes
(P
hyco
myc
etes
)
Cerc
ozoa
Fora
min
ifer
aRa
diol
aria
Rhod
ophy
ta
Chlo
roph
yta
Char
ophy
ceae
BILJ
KE
Myx
omyc
etes
Gym
noam
oeba
e
Enta
moe
bae
Nuc
lear
iidae
GLJ
IVE
Choa
nofl
agel
lata
IV
OT
INJE
Alveolata Stramenopila
zelene alge
Amoebozoa Opisthokonta
Eukarya
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
45
AMOEBOZOAUnikonta
kreu se lobopodijima (prstastim pseudopodijima) barem u jednom dijelu ivotnog ciklusa
osim za kretanje lobopodiji slue i za uzimanje hrane
ektoplazma
endoplazma
AMOEBOZOA
ameboidne stanice mogu biti gole ili s ljuskom
mitohondriji s tubularnim kristama, kod pojedinih oblika sekundarno su nestali
veina vrsta kopnenih voda imaju steljive mjehurie
najee su jednojezgrene, samo pojedine vrste mnogojezgrene
nepovoljne ivotne prilike esto provedu u ahuri
oblici s bievima najee imaju jedno bazalno tjelece i jedan bi; rijetko dva
steljivi mjehuri (kontraktilna vakuola)
hranidbeni mjehuriicitoplazma
jezgrica
jezgra
mitohondrij
pseudopodijstanina
membrana
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
46
AMOEBOZOA
razmnoavaju se binarnim dijeljenjem, rjee multipnim dijeljenjem
stanovnici su kopnenih voda, mora i tla, a pojedine vrste ive kao komenzali ili paraziti
klasifikacija:
I. razred: GymnoamebeaGOLE AMEBE
Amoeba proteus
Arcella okruglasta ljuska je izgraena od pseudohitina; vrste ovog roda su este na podvodnim biljkama, vlanoj mahovinama i dnu stajaih voda gdje se najee hrane dijatomejama, zelenim algama, te razliitim biaima i trepetljikaima; pojedine vrste se mogu nai i u tlu
Difflugia ljutura je oblika pehara ili balona s velikim otvorom; izgraena je od organske tvari s uloenim stranim esticama
AMOEBOZOAII. razred: Testacea
OKUENI
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
47
AMOEBOZOA
amebe s jednim ili nekoliko nepokretnih bieva
nemaju mitohondrija, a reducirani su i diktiosomi Golgijevog tjeleca
Entamoeba histolytica srdoboljina ameba ivi u debelom crijevu ovjeka, gdje uzrokuje griu ili dizeneteriju
III. razred: Archamoebea
ovjek se zarazi hranom ili vodom zagaenom fekalijama u kojima ima zaahurenih ameba
iz ahure u crijevo izlaze amebe minuta oblika, koje iz srednjeg
putuju u debelo crijevo
zaahurena ameba ulazi u probavilo ovjeka
amebe minuta oblika nije opasna jer se hrani crijevnim
bakterijama Eserichia coli
ljudi mogu bez posljedica godinama nositi nametnika,
pa se zovu zdravim nositeljima srdoboljine
amebe
poremeaj u radu crijeva uzrokuje prelazak u opasni histolitika oblik, koji izjeda sluznicu crijeva i hrani
se eritrocitima
u debelom crijevu ovjeka minuta oblik se binarno dijeli, te se zaahuri
zaahurena ameba stolicom izlazi van organizma
histolitika oblik moe prodrijeti i u jetru, a bolest se oituje
proljevom koji se izmjenjuje s tvrdom stolicom, grevima,
osjetljivou u predjelu jetre, gubitkom apetita, umorom i sl.
ivotni ciklus vrste Entamoeba histolytica
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
48
Koljeno: Foraminifera -krednjaci
Rhizaria
protisti s filopodijima i retikulopodijima, kojima uzimaju i probavljaju hranu
veina vrsta obavijena je ljuskom razliitog oblika:
Foraminifera
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
49
Foraminifera
ljuska moe biti izgraena od: organske, pseudohitinske membrane, rijee od galertaskog ovoja organske osnovne tvari s uloenim CaCO3 koji izluuje sam krednjak od organske tvari s uloenim drugim esticama, osobito pijeska organske osnovne tvari s CaCO3 i stranim esticama u rijetkim sluajevima od SiO2
ljuska se sastoji iz komorica, koje se meusobno odijeljene pregradama na svakoj pregradi je otvor koji povezuje komorice
Foraminifera
na ljusci se nalazi i jedan ili vie otvora kroz koje izlaze pseudopodiji perforirani foraminifera na stijenkama ljusaka nalaze se mnogobrojne upljine imperforata krednjaci bez upljina na stijenkama ljusaka
ljuska moe biti izgraena samo od jedne komorice Monothalamia ili vie komorica - Polythalamia
Monothalamia Polythalamia
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
50
Foraminifera
politalamija zapoinju svoj rast s poetnom komoricom prolokulus, na koju se nastavljaju ostale komorice po odreenoj pravilnosti:
uniserijalne ljuske komorice se niu
ravno
biserijalne ljuske naizmjenino nizanje u
dva reda
triserijalne ljuske nizanje u tri reda
planispiralne ljuske zavojito nizanje oko
jedne ravne osi
miliolidne ljuske novonastala klijetka s prethodnom tvori kut
od 180
trohospiralne ljuske zavojito nizanje oko zavojite osi
prema veliini poetne komorice jedinke mogu biti:
makrosferine mikrosferine
Foraminifera
specifian ivotni ciklus: izmjena generacija izmeu haploidnog gamobionta i diploidnog agamobionta (esta kod biljaka)
mladi gamonti - embrioni koji su napustili majinu ljusku rastu i
postaju haploidne jedinke, gamonti
kod nekih vrsta iz embriona nastaje shizont
nespolnim razmnoavanjem iz shizonta nastaje odrasli gamont
gamete imaju dva ili tri bia, ili su bez bieva i ameboidne
kopulacijom gameta nastaje zigota
iz zigote se razvija diploidni agamont; agamonti nastaju oplodnjom malih izogameta, te imaju malu poetnu
komoricu mikrosferina generacija; nakon mejoze iz agamonata nastaju
embrioni
gamonti su makrosferini jer se razvijaju iz velikih embriona makrosferina generacija; iz
gamonata nastaju male izogamete
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
51
Foraminifera
do danas je opisano oko 275.000 preteno fosilnih vrsta recentne vrste su primarno morski, bentoski oblici, ive u pijesku ili mulju, a
neke vrste su planktonske (npr. Globigerina) pojedine vrste se mogu nai u boatim vodama, a
samo rijetke (Allogromia i Leiberkhenia) u vodama na kopnu (sve do 1934. smatrani iskljuivo morskim oblicima)
esto ive u simbiozi s obojenim biaima ljuturice uginulih krednjaka prekrivaju 1/3 morskog
dna, a fosilne vrste, osobito porodice Nummulitidae, izgradile su velike naslage vapnenca i pjeenjaka
Globigerina sp.
numuliti veliki krednjaci (10 do 15 cm u promjeru), najvaniji fosili oceana, nestali krajem tercijara; piramide u Egiptu su gotovo u potpunosti izgraene od sedimenata nastalih taloenjem ljuturica numulita
Foraminifera
neki od predstavnika u Jadranskom moru:
Textularia agglutinans
Elphidium crispum
Elphidium advenum
Quinqueloculina costata
Haynesina depressula Bulimina marginata
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
52
Koljeno: Radiolaria -zrakai
Rhizaria
nestanini oblici, poznati po sloeno graenom skeletu uglavnom su slobodni, veliine od 30 do 300 m pojedine vrste grade kolonije, koje se sastoje iz brojnih jedinki povezanih
zajedno elatinoznim matriksom; kolonije mogu biti duge i po nekoliko metara
s obzirom na grau skeleta do danas je opisano oko 8.000 vrsta (fosilnih i recentnih)
iskljuivi su stanovnici morskog planktona; najbrojniji i najraznovrsniji su u morima tropskog i subtropskog podruja, osobito u vodama bogatim hranjivim tvarima
u morskom stupcu najee se mogu nai do 100 m dubine (vjerojatno zbog simbioze s algama)
Radiolaria
svi zrakai imaju sredinju ahuru koja citoplazmu dijeli na interkapsularnu i ekstrakapsularnu
podruje je u kojemu se deavaju svi najvaniji procesi u stanici: razmnoavanje, disanje, te biokemijske sinteze
INTERKAPSULARNA PLAZMA:
sadri jednu ili vie jezgri, velike mitohondrije s tubularnim kristama, Golgijevo tjelece, lizosome, endoplazmatsku mreicu, ribosome, vakuole i rezervne tvari, uglavnom kapljice ulja i masti u citoplazmi unutar sredinje ahure nalazi se i aksoplast specijalizirano podruje iz kojeg izlaze aksopodiji oblik sredinje ahure varira od vrste do vrste
sredinja ahura
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
53
Radiolaria
sastoji se iz tankog sloja kompaktne citoplazme i jako vakuoliziranog podruja kalime unutar kalime nalaze se hranidbeni mjehurii, alveole mjehurii ispunjeni plinovima (slue za plutanje), te u nekim sluajevima simbiotske alge i cijanobakterije iz kalime izlaze brojni pseudopodiji u obliku filopodija, rizopodija i aksopodija; pseudopodiji slue za hvatanje hrane, te pomau pri lebdenju pojedine vrste skupine Spumellaria imaju tzv. aksoflagelum nastavak nastao spajanjem vie aksopodija
EKSTRAKAPSULARNA PLAZMA:
Radiolaria
veina zrakaa ima skelet izgraen od opala (SiO2 x nH2O) ili celestita (SrSO4), ali postoje i vrste bez skeleta
skelet ine iglice koje mogu biti jednostavno razbacane u citoplazmi, ili njihovim stapanjem nastaju sloeni geometrijski oblici koji okruuju sredinju ahuru ili su s njom povezani - radijalne bodlje
kod ivih oblika skelet je uloen u citoplazmu (obavijen staninom membranom), a titi stanicu od puknua prilikom razrjeivanja morske vode
najvei dio skeleta se nalazi u ekstrakapsularnoj plazmi
nakon to zrakai uginu ljuturice padaju na morsko dno gdje mogu stvoriti debele naslage radiolarijskog mulja; stijene nastale iz radiolarijskih sedimenata zovu se radiolariti, a grade ih samo zrakai iz skupine Polycistinea (koji izluuju stabilni opal)
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
54
Radiolaria
zrakai se dijele u dvije skupine: Polycistinea i Acantharia
Polycistinea
imaju sferinu ili ovalnu sredinju ahuru koja moe biti jednostruka ili dvostruka sredinja ahura je izgraena od hitina ili pseudohitina i pigmentirana je probuena je porama, ime su ekstrakpsularna i interkapsularna plazma povezane:
* kod Spumellaria sredinja ahura je sa svih strana probuena porama* Nassellaria imaju samo jednu poru na bazalnom polu
Lithomelissa setosa
RadiolariaPolycistinea
skelet ukoliko postoji izgraen je od kremenih iglica (spikula); katkada iglice mogu potjecati i od drugih organizama, to su kao plijen uli u kalimu skelet moe biti radijalno ili bilateralno simetrian
vrste iz skupine Spumellaria su radijalno simetrini, najee kuglastog oblika s zrakastim iglicama; stapanjem iglica u citoplazmi nastaje jedna ili vie koncentrinih ljuski (sfera); Spumellaria najee imaju nekoliko sfera unutar sredinje ahure, od kojih se vanjska naziva kortikalna sfera, dok su ljuske u unutranjosti medularne sfere; ljuske su meusobno povezane radijalnim bodljama razliite debljine, koje poinju na prvoj unutarnjoj medularnoj sferi (ne sastaju se u sreditu stanice kao kod Acantharia); skelet ine dva tipa iglica: 1.primarne iglice koje se nastavljaju na radijalne bodlje na kortikalnoj sferi i 2. sekundarne iglice koje poinju na kortikalnoj sferi, ali nisu poduprte radijalnim bodljama; osim kuglastih oblika Spumellaria mogu biti i ovalni, oblika diska i zavojiti
primarna iglica
sekundarna iglica
radijalna bodlja
medularne sfere
pora
kortikalna sfera
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
55
Radiolaria
SPUMELLARIA:
Saturnalis sp.
Hexacontium pachydermum
Collozoum(kolonija bez skeleta)
Hexancistra quadricuspis
RadiolariaPolycistinea
Nassellaria su najee bilateralno simetrini oblici s karakteristino graenim iglicama: sastoje se od sredinje bodlje (MB) s vrnim (A) i lenim (D) nastavcima na jednoj strani, te trbunim (V) i bonim (L) iglicama na drugoj strani bodlje
kod jednostavnijih oblika skelet je izgraen samo od pojedinanih iglica, dok kod razvijenijih postoji vanjska ljuska koja obavija iglice i koja se sastoji iz nekoliko dijelova: cephalis, thorax i abdomen; thorax na sebi moe imati nastavke koji se zovu krila
vrna bodlja
cephalis
krilo
sredinja ahura (crveno)thorax
abdomen
simbiont (uto)
pora
pseudopodij
-
Doc. dr. sc. Svjetlana Stani-Kotroman
56
Radiolaria
Podocyrtis mitra
Lychnocanoma sp.
Lamprocyclas maritalis
Lophospyris pentagona
Cecryphalium sestrodiskus
Cycladophora goetheana
NASSELLARIA:
RadiolariaAcantharea
kuglasti oblici s tankom plazmatskom sredinjom ahurom koja citoplazmu dijeli na interkapsularnu (endoplazmu) s organelima, simbiotskim zooksantelama i rezervnim tvarima i ekstrakapsularnu (ektoplazmu) skelet se sastoji najee od 20 radijalno rasporeenih iglica izgraenih od SrSO4 iglice su rasporeene prema tzv. Mllerovu zakonu: na ekvatoru, dvjema obratnicima i dvama polarnim krugovima
iglice probijaju sredinju ahuru i sastaju se u sreditu tijela na iglice su privrene miofriske, koje sudjeluju u izgradnji hidrostatikog aparata: sastoji se od galertastog ovoja a vanjskom i unutranjom membranom, koja sadri elastina vlakanca
sredinja ahura miofriska