29/201423. srpnja 2014.

Umro je don Živko Kustiæ

Prvi glavni urednik naše agencije don Živko Kustiæ

preminuo je u Zagrebu u 84. godini -

Ugledni grkokatolièki sveæenik, suprug i otac, glasoviti

propovjednik, jedno od najveæih imena hrvatskoga

novinarstva, nenadmašni komentator društvenih

zbivanja, odgojitelj novih naraštaja novinara,

dugogodišnji glavni urednik Glasa Koncila i Žive

zajednice, pisac je mnogih knjiga i priloga koji su široj

vjernièkoj javnosti na prihvatljiv naèin tumaèili istine

kršæanske vjere -

Bio je pokretaè i sudionik mnogih velikih inicijativa

Crkve u Hrvata, meðu kojima su Nacionalni

euharistijski kongres u Mariji Bistrici, osnivanje

Kršæanske sadašnjosti, Vjeronauène olimpijade,

Maloga koncila, Informativne katolièke agencije -

Zagreb...

Jedan od najutjecajnih kršæanskih intelektualaca

posebno æe ostati zapamæen po svojim prilozima u

rubrici Pisma seoskoga župnika don Jure koje je

godinama pisao u Glasu Koncila te puèkim misijama i

duhovnim vježbama koje je vodio diljem Crkve u

Hrvata i dijaspori -

Bio je otvoren suradnji sa svjetovnim medijima u

kojima je djelovao kao kolumnist -

Predvodeæi u krugu obitelji i prijatelja pogrebne

obrede na zagrebaèkom groblju Mirogoj, križevaèki

biskup Nikola Kekiæ zahvalio je Bogu "što smo imali

priliku sa Živkom živjeti, njega slušati, s njim

razgovarati i èitati plodove njegova srca i uma"

Domovinske vijesti

Zlatna misa fra Josipa Barièeviæa u Lunu

Djeca Srebrenice posjetila nadbiskupa Devèiæa

Rad DUHOS-a u pastoralnoj godini 2013./2014.

Imenovanja i premještaji u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji

Dr. Richard Pavliæ novi èlan Senjskoga kaptola

50. obljetnica sveæeništva biskupa Ivana Milovana

Nuncij D'Errico pohodio Crkvu hrvatskih muèenika

Imenovanja i premještaji u Krèkoj biskupiji

Misa na poèetku Hrvatskih svjetskih igara

Crkva u Hrvata

Proslavljen zaštitnik banjoluèke katedrale i biskupije

Prigodni program u èast biskupu Komarici

Priopæenje sa 61. redovnog zasjedanja BK BiH

Kardinal Puljiæ posvetio crkvu Sv. Ilije u Bosanskom Brodu

Biskup Komarica predvodio slavlje u Liskovici

Inozemne vijesti

Na internetu godišnje izvješæe vatikanske banke IOR

Irak: Osloboðene otete redovnice

Zabrinjavajuæe pravno stanje kršæana u Sudanu

Papina poruka vjernièkoj zajednici u Gazi

Poruka Papinskoga vijeæa za meðureligijski dijalog muslimanskim

vjernicima

Spaljena biskupska palaèa u Mosulu

Dan molitve za mir u Kamerunu

Papa razgovarao sa sirsko-katolièkim patrijarhom

Prilog dokumenti

Bog je strpljivi otac koji nas uvijek èeka

Prilog prikazi

Don Živko Kustiæ: Kako smo IKA-u stvarali u hodu

Domovinske vijesti

Nuncij D'Errico u KriževcimaMarijapoli u središtu Pokreta fokolara FaroKriževci, 13.7.2014. (IKA) - U središtu Pokreta fokolaraFaro u Križevcima u nedjelju 13. srpnja završen jeMarijapoli, jedinstveno iskustvo kršæanskog bratstva odsamih njegovih poèetaka u sjevernoj Italiji èetrdesetihgodina prošlog stoljeæa. Sudjelovalo je oko 200 osoba razlièitih dobi, zvanja,položaja, pristiglih iz mnogih krajeva Hrvatske. Temapetodnevnog okupljanja bila je uzajamna ljubav, Isusovanova zapovijed, promatrana i življena u brojnim nijansama isituacijama. U želji da se potakne meðugeneracijskozajedništvo, program u dvorani svaki je dan pripremaladruga skupina. Svjedoèanstva, pjesme i igre te brojneinteresne radionice bile su dar jednih za druge i prilika zaupoznavanje i rast. U petak su svi sudionici otišli na hodoèašæe u marijanskosvetište Molve, a nakon toga razgledali crkvu i galerijunaivne umjetnosti u Hlebinama.Na otvoreni dan, u subotu 12. srpnja, Marijapoli je posjetioapostolski nuncij nadbiskup Alessandro D'Errico, uznazoènost domaæeg biskupa Nikole Kekiæa. Mons. D'Errico najprije se ukljuèio u program u dvorani,slušajuæi svjedoèanstva obitelji. Potom se obrationazoènima, izrazivši radost što je došao i pronašao obiteljskoozraèje. Želio je doæi na Marijapoli iz više razloga, aponajprije zbog "potrebe srca". Pojasnio je da dobro poznajePokret i da u mnogim nuncijaturama svijeta rade fokolarini.Osvrnuo se na svoj boravak u Pakistanu u vrijeme rata,nakon napada na tornjeve blizance u New Yorku, kada jenuncijatura bila jedna od glavnih meta Al Kaide. Tada jesudjelovao na Marijapoliju u Lahoreu. "Poznajem vatrufokolara koja pokreæe vaše nakane, vaš život. Kao Papinpredstavnik kažem vam: trebate nam! Treba nam netko tkoæe posvjedoèiti da je moguæe ljubiti uvijek. Moguæe je,premda je jako teško, ljubiti i neprijatelje. Moguæe je ljubitiposljednje, periferije svijeta, kao što kaže Sveti Otac", rekaoje mons. D'Errico, istaknuvši kako pronalazi veliki skladizmeðu pape Franje i utemeljiteljice Fokolara Chiare Lubich.On govori jednostavno kao što je govorila i Chiara, dodao je. Potom je podsjetio kako Papa kaže da je vrijeme noveevangelizacije. "Treba iznova evangelizirati, kako su to èiniliapostoli. Tu misiju Papa daje onima koji je žele ozbiljnoprihvatiti. On kaže: 'Otvorite vrata. Jer ako je predugovremena zatvoreno, poèinje zaudarati.'"Nuncij D'Errico pozvao je okupljene da preuzmu inicijativu,potvrdivši da svi trebamo zasukati rukave, slušati, moliti,svjedoèiti, iæi, pokrenuti se. Treba iæi radosno. Radošæu kojadolazi iz srca, iz sigurnosti da je Isus uskrsnuo. Pozvao ih jeda proèitaju Papinu pobudnicu Radost evanðelja u kojoj onpiše da sanja drukèiju, misijski opredijeljenu Crkvu, koja seneæe zatvarati, koja æe iæi prema periferijama svijeta, premasiromašnima, posljednjima. Hoæemo li prihvatiti ovaj san,upitao je na kraju nazoène, potvrdivši da je to identièan sankoji je imala Chiara.Nuncij D'Errico predvodio je i misno slavlje u koncelebracijibiskupa Kekiæa te ponovno istaknuo da je za njegaMarijapoli važno iskustvo te da nalazi veliki sklad izmeðuvizije Crkve pape Franje i vizije utemeljiteljice PokretaChiare Lubich.

.

"Razlièiti su dari, a isti Duh"Ljetni kamp "Škola zajedništva" u Kalju u organizaciji župesv. Nikole Taveliæa u KustošijiKalje, 13.7.2014. (IKA) - "Razlièiti su dari, a isti Duh" (1Kor 12,4) geslo je ovogodišnjeg ljetnog kampa "Školazajedništva", koji je od 7. do 13. srpnja održan u Caritasovojkuæi u Kalju. Tridesetak srednjoškolaca, koji su došli nesamo iz župe sv. Nikole Taveliæa, nego i iz raznih krajevaHrvatske pa tako i iz Dubrovnika, predvodili sukustošijanski kapelan Ivan Valentiæ te petero animatora. Program kampa se, kao i prošlih godina, temeljio na èetirimaglavnim uporištima: ljudske vrijednosti, kreativni rad, igra irast u katolièkoj duhovnosti, a glavna tema tjedan dana jebila sedam darova Duha Svetoga. Svako jutro zapoèelo jezajednièkom molitvom te doruèkom. Uslijedilo je èišæenjekuæe i okoliša kako bi boravak u kampu bio što ugodniji, aveæ tradicionalna karitativna nota oèitovala se u pomaganjustarijim mještanima pri cijepanju i slaganju drva za zimu. Upopodnevnim satima mladi su se okupljali na katehezu iduhovnu notu, u kojoj su sudionici u tišini razmatrali Svetopismo i razmišljali o navještaju koji su u katehezi primili.Kasni popodnevni sati bili su rezervirani za sportskeaktivnosti – odbojku, nogomet, olimpijadu, te razne igre kojesu zahtijevale kreativnost i spretnost sudionika. Središnji dio dana bilo je euharistijsko klanjanje predPresvetim i slavljenje mise, a rad u skupinama s animatorimai zajednièka veèernja molitva oznaèavali su kraj programa iodlazak na poèinak. Posljednjeg dana kampa, misnom slavlju i velikomzajednièkom roštilju pridružile su se i obitelji sudionika teostali animatori iz župe sv. Nikole Taveliæa."Škola zajedništva" u organizaciji župe Sv. Nikole Taveliæau Kustošiji održava se od 2012. godine, a njezin je programdosada prošlo 70-ak polaznika i animatora.

Zlatna misa fra Josipa Barièeviæa u LunuLun, 13.7.2014. (IKA) – Fra Josip Barièeviæ proslavio je unedjelju 13. srpnja zlatnu misu u rodnome Lunu. Proslava jezapoèela zlatnom misom u župnoj crkvi Sv. Jeronima anastavila se pohodom lunjskome groblju i kratkoj molitvi zapokojne. Dr. Milan Šimunoviæ, fra Josipov dugogodišnji suradnik ikolega, u propovijedi na zlatnoj misi istaknuo je kako je fraJosip "nastojao biti samo 'sredstvo', u granicama svojihmoguænosti". "Zahvaljujemo Bogu što mu je davao snage dabude 'uporan'. Njegov govor, u predavanjima, u pisanju,osobito novih katekizama, u pokretanju raznih projekata, nacrti su evanðeoskoga sijaèa koji se ne umara, makar svjestanda æe mnogo toga naiæi na otpore, svima ostaje ne samo kao'lijepo sjeæanje', veæ kao veliko životno obogaæenje", rekaoje dr. Šimunoviæ, istaknuvši kako je od posebnog znaèenjanjegovo djelovanje u Vijeæu za katehizaciju Hrvatskebiskupske konferencije i potom u njenom Nacionalnomkatehetskom uredu, posebice kroz katehetske ljetne škole.Spomenuo je i da je dr. Barièeviæ dugogodišnji profesor naKatolièkom bogoslovnom fakultetu i naroèito Katehetskominstitutu u Zagrebu. Uime župe Lun i rodbine slavljeniku su èestitali župnikMarijan Kosiæ, jedan od glavnih organizatora slavlja, iAnðelko Barièeviæ, zlatomisnikov sinovac. Dar uime župe,križ srebrnih niti, uruèio mu je sinovac Nediljko Barièeviæ, akošaru lunjskih plodova ministrant Šime Makarun.

Domovinske vijesti ika

2 23. srpnja 2014. broj 29/2014

Završetkom liturgijskog dijela, slavlje se nastavilodomjenkom u župnome dvoru na koje su svi bili pozvani.Nakon sveèanog objeda u užem krugu rodbine, subraæeredovnika, sveæenika i prijatelja bio je uprilièen ophodlunjskih maslinika sa struènim vodièima. Fra Josip Barièeviæ roðen je 11. lipnja 1938. u Lunu. Nakonzavršene puèke škole u Lunu odlazi u sjemenište franjevacatreæoredaca glagoljaša u samostanu sv. Franje Ksaverskoga uZagrebu. Novicijat je završio i redovnièke jednostavnezavjete položio 14. kolovoza 1955. u Krku, a doživotnezavjete položio je 16. rujna 1961. na Glavotoku. Teološkistudij završio je na Katolièkom bogoslovnom fakultetu uZagrebu. Za sveæenika je zareðen 29. lipnja 1964. uZagrebu. Od 1965. do 1966. nalazi se u samostanu sv. Franjeu Krku, gdje djeluje kao ispovjednik, propovjednik, duhovniasistent Treæega svjetovnog reda te kao pomoænik magistranovaka, a povremeno pomaže i u više župa Krèke biskupije.Od 1966. do 1970. nalazi se u samostanu sv. Mihovila uZadru. U to je vrijeme završio studij romanistike igermanistike na Filozofskom fakultetu u Zadru, gdje je1970. diplomirao te stekao struèni naziv profesorafrancuskog i njemaèkog jezika i književnosti. Angažiran je upastoralu nadbiskupije osobito kao srednjoškolski i studenskikateheta. Godine 1970. odlazi na dvogodišnjiposlijediplomski studij u Bruxelles na Meðunarodnikatehetski institut "Lumen Vitae", koji je afiliran Teološkomfakultetu Katolièkog sveuèilišta u Louvainu. Magistrirao jeiz katehetike i pastoralne teologije 1972., obranivši radnjuRoditeljski likovi u psihologiji sjemeništaraca i sveæenika.Od 1972. do 1974. nalazi se u samostanu sv. FranjeKsaverskog u Zagrebu, gdje obnaša službu magistrastudenata teologije i magistra novaka (1972./1973.). U isto jevrijeme i profesor vjeronauka i francuskog jezika u klasiènojgimnaziji franjevaca treæoredaca u samostanu u Odri.Godine 1974. postaje urednik je i voditelj novoosnovanePastoralno-katehetske službe "Kršæanske sadašnjosti"(PAKS) a sa suradnicima godine 1979. osniva Katehetskuradnu ekipu SYMBOLON. Struèno se usavršava uMeðunarodnom centru za medije u Lyonu (1974.). Struènousavršavanje u kršæanskoj pedagogiji i pastoralnojkonzultaciji, u organizaciji Teološkog fakulteta u Grazu iInstituta za integrativnu terapiju u Dusseldorfu, nastavlja od1976. do 1980. Doktorat iz pastoralne teologije i katehetikepostiže na Katolièkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu1986., obranivši kao disertaciju sedam objavljenihznanstveno-teorijskih radova i èetiri objavljene knjige, kojièine tematsku cjelinu pod naslovom "Obnova religioznogodgoja i kateheze u našoj Crkvi".Na Katolièkom bogoslovnom fakultetu (KBF) u Zagrebudjeluje od 1973., kada je pozvan na Institutu za teološkukulturu laika KBF – a voditi kolegij "Pastoralna teologija iapostolat laika" (do 2000.). Kao stalni èlan Vijeæa togaInstituta i njegove Statutarne komisije sudjelovao je unjegovu ustrojstvenom i programskom obnavljanju prije iposlije demokratskih promjena u nas.Od 1978. stalni je nastavnik iz više religiozno-pedagoškihodnosno teološko-katehetskih kolegija na Katehetskominstitutu KBF-a u Zagrebu. Na Katehetskom institutunajprije je zamjenik predstojnika (1978.-1985.), zatimravnatelj i zamjenik predstojnika (1985.-1999.) tepredstojnik Instituta (od 1999. do 2005.). Kao koordinatorrada Statutarne komisije Instituta, intenzivno sudjeluje unjegovoj višekratnoj ustrojstvenoj i programskoj obnovi,osobito u onoj izmeðu 1978. i 1985. te u onoj izmeðu 1991. i2005., kada je na Institutu, u skladu s najnovijom reformomsveuèilišnog studija u nas, uspostavljen petogodišnjiteološko-katehetski studij. Jedan je od glavnih inicijatora i

suradnika u osnivanju i višekratnoj obnovi Instituta zakršæansku duhovnost KBF-a u Zagrebu (1984.-2005.).Stalno je bio èlan Vijeæa, Predstojništva i Statutarnekomisije toga Instituta. Od 1972. angažiran je na razlièitimrazinama Biskupske konferencije, osobito kao èlanKatehetskog vijeæa odnosno Vijeæa za katehizaciju BK(1972.-1976., 1977.-1996. te od 1988. do 2001.), unutarkojega su mu bile povjeravane razlièite službe. Nakonosnutka Nacionalnog katehetskog ureda HBK, njegov je èlani viši savjetnik za vjeronauk u osnovnoj školi (1995.-2001.)te njegov struèni suradnik (od 2001.). Od 1984. do 1989. bioje èlan Vijeæa BK za mlade.Fra Josip objavio je više od trideset knjiga, te više od dvijestotine znanstvenih radova. Danas fra Josip boravi usamostanu u Odri – Dom za starije i nemoæne osobe "Kuæasv. Franje" te sudjeluje u pastoralu sa starijim i bolesnimosobama.

Mons. Jerèiæ otvorio galeriju sveæenika Andre Ursiæa uSelcimaU Galeriji Ursiæ sabrane su slike i skulpture poznatihumjetnika donirane sveæeniku kroz dugi pastoralni radSelca, 14.7.2014. (IKA) – U sklopu nadolazeæe svetkovineGospe Karmelske koja se slavi kao naslovnica župe Selca naotoku Braèu, u ponedjeljak 14. srpnja, otvorena je GalerijaUrsiæ sveæenika Andre Ursiæa iz Selaca u sklopu njegovihselaèkih dvora. Brojni Selèani, ali i Puèišæani o kojima je duhovna brigapovjerena sveæeniku Ursiæu, okupili su se pred galerijomkoju je otvorio generalni vikar Hvarske biskupije mons.Stanko Jerèiæ. Pozdravljajuæi okupljene posjetitelje, posebnoone koji žive izvan Selaca, a èiji su korijeni vezani uz tužupu, sveæenik Ursiæ izrazio je radost što su svojomnazoènošæu potvrdili kako je svima potrebna kultura srca. "Kao ljubitelji kulturnoga blaga treba se nadati da æe ono bitiprisutno ne samo u našim galerijama, nego i u našimobiteljima", rekao je vlè. Ursiæ. Ukratko je, zatim, predstavio galeriju, rekavši kako su u njojsabrane slike i skulpture poznatih umjetnika koje su mudonirane kroz dugi pastoralni rad, posebno u župi sv. Petra uSupetru. Meðu slikama posebno se istièu: Skidanje s Križa(Mile Skraèiæ), Crkva Sv. Roka iznad Supetra (MladenÈuliæ), Bl. Alojzije Stepinac (Tomislav Ostoja), Krist podtrnovom krunom (Vinko Barèeviæ), Polaganje u grob i Pieta(Zlatan Vrkljan), Zavjetna crkvica i Starohrvatska crkvica(Matko Trebotiæ), Skidanje s Križa (XIII. postaja, VasilijeJordan), a od braèkih slikara slike su donirali Ivo PetroviæMikelanðelo, Petar Damjanoviæ, Josip Raiæ i UrošKolimbatoviæ. Skulpture su darovali: Tomislav Ostoja (Bl.Alojzije Stepinac, Sv. Martin), Pero Jakšiæ (Raspeti Krist,Zagrljaj) i Sandra Nejašmiæ – Pirnat (Luko Paljetak).Otvarajuæi galeriju i izložbu skulptura akademskih kiparaotoka Braèa, generalni vikar mons. Jerèiæ izrazio jezahvalnost svima koji su obogatili župu Selca krozinicijativu Selèanina Ursiæa. U izložbi postavljenoj u predvorju galerije sudjelovali su:Paško Èule, Pero Jakšiæ, Sandra Nejašmiæ–Pirnat, JanezPirnat–Nejašmiæ, Ðani Martiniæ, Emil Trutaniæ i Ivan Jakšiæ,a minijature i makete izložili su Josip Radiæ iz Puèišæa i MiliŠantiæ iz Postira. Programu u predvorju galerije, koji suglazbenim toèkama obogatili zbor Krista Kralja iz Selaca iklapa Volat iz Puèišæa, nazoèili su i naèelnici opæina: selaèkiIvan Marijanèeviæ i puèiški Marino Kaštelan.

.

Domovinske vijestiika

323. srpnja 2014. broj 29/2014

Djeca Srebrenice posjetila nadbiskupa DevèiæaRijeka, 15.7.2014. (IKA) - Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæsusreo se u utorak 15. srpnja u Nadbiskupskom domu uRijeci s djecom Srebrenice koja su u ponedjeljak 14. srpnjastigla u Dom "Alojzije Stepinac" u Drivenik na ljetovanjekoje im sedmu godinu za redom organiziraju Katolièkiskauti Rijeèke nadbiskupije. Voditelj, vjerouèitelj MarinMiletiæ istaknuo je kako je veæina djece islamskevjeroispovijesti, ali ima i pravoslavnih i katolika. "Svi smojednaki u oèima Stvoritelja i Dom u Driveniku primjer je isvjedoèanstvo da se unatoè razlièitosti može zajednoživjeti." O nužnosti zajedništva mladim Srebrenièanima govorio jenadbiskup Devèiæ, poruèivši djeci da nikada ne pomisle namoguænost ratovanja, osobito jer dolaze iz grada koji je nanajtragièniji naèin rat osjetio. "Vi ste nova generacija kojamora graditi novi svijet, novu Bosnu i Hercegovinu u kojojæe svi živjeti kao braæa. Svaki èovjek je jedinstven. Bog nasje stvorio razlièite i zato se moramo uèiti poštovati iprihvaæati svakoga." Govoreæi o globaliziranom svijetu u kojemu živimo,nadbiskup je poruèio kako je važno zajedno raditi, poštovatise i suraðivati. "Ljubav je jaèa od svega i uvijek je ljepšekada jedni drugima pružimo ruku pomirenja i zajedništva."Nadbiskup Devèiæ djeci je poželio ugodno provedenovrijeme u Domu "Alojzije Stepinac", dodavši kako æe nakonmalih Srebrenièana, na ljetovanje u Drivenik doæi djeca izpoplavljenih hrvatskih podruèja.Vjerouèitelj i voditelj katolièkih skauta Marin Miletiæistaknuo je kako se u ovoj skupini Srebrenièana nalazi velikibroj djece iz obitelji u kojima se suoèavaju s obiteljskimnasiljem, kao i djece iz izbjeglièkog naselja "Ježevac"."Radosni smo jer sedam godina uspijevamo ovo organizirati.Iako smo izraziti domoljubi i volimo svoju zemlju, na ovajnaèin pokazujemo da ljubav nije iskljuèujuæa. Èovjek moravoljeti svoje, ali moramo biti otvoreni svakom èovjeku."Podsjetio je na rijeèi bl. Stepinca da svaki èovjek podnoovog neba je jednako vrijedan u oèima Stvoritelja. "Ovo jesnažna poruka koju djeca nose u svom srcu i u svoj kraj, a sdruge strane dobra je i za 'bistrenje' glava na našempodruèju." U njihovoj pratnji su dvije socijalne radnice,prihoterapeut i voditeljica Udruge "Snaga žene" iz Tuzle,dok o svima, njih 41, brinu katolièki skauti Rijeèkenadbiskupije. "Zahvalni smo Rijeèkoj nadbiskupiji i Katolièkim skautimašto nam omoguæavaju ljetovanje koje je od neizmjernevažnosti za ovu djecu s kojom intenzivno radimo napomirenju, suživotu i oprostu. To su osnovni preduvjeti zaskladan život. Nažalost, u BiH smo imali ružan rat,Srebrenica je mjesto koje je osobito obilježila ljudskanetrpeljivost koju je uzrokovala netolerancija i nepoštovanjerazlièitosti", poruèila je predsjednica Udruge "Snaga žene"Branka Antiæ Štauber. Za ovu djecu od neizmjerne važnostije maknuti se iz sredine u kojoj su izloženi obiteljskomnasilju i svaðama, dodala je. "Sve više osoba pati od PTSP-a,mnogi su nezaposleni pa se njihovo nezadovoljstvo reflektiraagresijom i svaðama u obitelji èemu su izložena mnogadjeca. "Važno ih je izvuæi iz toga i pokazati im da život imaširinu i ljepšu stranu, razgovarati s njima, raditi s njima,rehabilitirati ih kroz ovakve projekte gdje je u centru ljubav,zajedništvo i dobro raspoloženje." Djeca æe u Driveniku boraviti do utorka 22. srpnja i do tadaposjetiti Islamski centar u Rijeci, susresti se s pravoslavnimparohom, posjetiti predsjednika RH Ivu Josipoviæa, ali i otiæina nogometnu utakmicu HNK Rijeka - Ferencvaros.

Rad DUHOS-a u pastoralnoj godini 2013./2014.Osijek, 15.7.2014. (IKA/TU) - "Gospodin na prvome mjestui izvršavanje Božje volje" bio je cilj za osjeèke studenteokupljene u DUHOS-u, a predvoðene studentskimkapelanom o. Arkadiuszom Krasickim u ovoj pastoralnoj iakademskoj godini 2013./2014. Poèetak rada bio je oznaèenklanjanjem pred Presvetim 17. rujna 2013., a tako je izavršila akademska godina 8. srpnja 2014."Naš jedini plan neka bude slijediti Božji plan", istaknuo jekapelan Krasicki studentima na uvodnom teèaju noveevangelizacije "Timotej", jednom od novih projekatazapoèetih ove akademske godine. Znaèajan pomak ukontekstu nove evangelizacije bila je i suradnja sTelevizijom Slavonije i Baranje (STV) na kojoj je emitiranatjedna vjerska emisija "Doði i vidi" svakoga utorka od 21.15sati, kao i prijenos klanjanja te misa za studente u okvirunjihova redovnoga programa petkom. Projekt je zapoèeo semitiranjem 24. prosinca 2013., a sezona je završila u srpnju2014. Klanjanja za studente veæ su niz godina prepoznatljivookupljalište mladih osjeèkoga Sveuèilišta. Redovito su seodržavala i ove akademske godine, utorkom u župi sv. Æirilai Metoda od 20 sati, a sudjelovalo je stotine studenata imladih, èak i više od sedamsto. Uz klanjanja, svakiposljednji utorak u mjesecu slavljena je i misa. Tijekomkorizme održani su korizmeni seminari koje su vodili gostidušobrižnici studenata iz cijele Hrvatske, a tema je bila"Ljubiti raspetom ljubavlju". Obraðene su teme o èistoæiprije braka, braku i obitelji te o sveæenièkome iredovnièkome pozivu. Snimke seminara mogle su se vidjetiu okviru programa spomenute televizije te na YouTubekanalu duhos.com. Studenti su se okupljali i na molitvenim susretima ZajedniceSvete obitelji èetvrtkom od 20 sati u navedenoj osjeèkojžupi. Ove godine novost je bio naèin organizacije rada.Naime, studenti, volonteri DUHOS-a organizirali su se utimove: novinarski, portal i informiranje; poslužiteljski;karitativni; pravni; odnosi s drugim zajednicama; foto ivideo tim; slavljenièki tim i koordinacija. Jedan je od istaknutih timova i novi pastoralni odsjek -DUHOS Alumni koji okuplja sve mlade iznad studentskedobi, zaposlene i nezaposlene te obitelji koje aktivno želepridonositi pastoralu studenata, studentskome kapelanu iudruzi DUHOS. Uz nekoliko susreta Alumni su organiziralikulturni dogaðaj obilježavanje kanonizacije Ivana Pavla II.za sve graðane Osijeka.DUHOS-ovci su i ove akademske godine hodoèastili izvanOsijeka. Putovali su u Poljsku te na Susret hrvatske katolièkemladeži u Dubrovnik, sudjelovali na nadbiskupijskomkrižnom putu za mlade, a ljeto æe provesti duhovno aktivnoorganizirajuæi evangelizacijske susrete na šibenskomepodruèju u srpnju 2014. Plod rada DUHOS-a vidljiv je po realizaciji nekolikoprograma za studente za koje su sredstva dobivena prekonatjeèaja Studentskoga zbora za studentske udrugeSveuèilišta J. J. Strossmayera u Osijeku u 2013. godini.Sredstva su utrošena na izradu nove mrežne straniceduhos.com koja je u novom izdanju na platformi Wordpressod prosinca 2013. Realizirani su informativni i promotivniprojekti u obliku evangelizacijskih letaka i plakata, izraðenesu i majice za animatore te je izdan molitvenik za studente"Rastimo u zahvalnosti". Uz to izdanje, znaèajno jespomenuti i nove biblijske meditacije "Svjetlo rijeèi", autorao. Arkadiusza Krasickog. Ove akademske godine pokrenutje i projekt "Srebro i zlato ljubavi" s ciljem promicanja brakai obitelji na lokalnoj i nacionalnoj razini. Za poèetak æe seodržati izložba fotografija, pisama te uspomena osoba koje

Domovinske vijesti ika

4 23. srpnja 2014. broj 29/2014

su u braku 40 i više godina i to najprije na lokalnomepodruèju (Osijek) uz oèekivanje širenja ideje na ostatakHrvatske. U projekt su ukljuèene sve osobe bez obzira nanacionalnu, rasnu ili vjersku pripadnost buduæi da seprojektom želi naglasiti ljepota, bogatstvo i svevremenostbraka i obitelji, jer je to ono što je zajednièko svim ljudima.Realizacija projekta oèekuje se u ak. godini 2014./2015.Od redovitih aktivnosti i ove je akademske godine studentskikapelan blagoslovio studentske sobe i studente ustudentskim domovima u Osijeku, te im bio na raspolaganjuu svojim uredima na EFOS-u i u Novom studentskom domu.Blagoslovljeni su i parovi koji hodaju u èistoæi, njih èak 17.Uz tri sklopljena sakramenta ženidbe bivših èlanovaDUHOS-a, sada DUHOS Alumni-ja, studentski kapelanistièe i brojne duhovne pozive - odlaske u sveæenstvostudenata koji su bili dio ovoga zajedništva. Za mnogestudente svakodnevna misa, tjedni post, svakodnevnamolitva, Božja rijeè, zajedništvo i brojne ideje za buduæi radsjeme su s kojim DUHOS kreæe u novu akademsku ipastoralnu godinu.

Biskup Štambuk proslavio 25. obljetnicu biskupskeslužbe u rodnim SelcimaDuboko sam uvjeren da je roditeljski dom prvi fakultet i prvosveuèilište na kojemu èovjek uèi što je to životSelca, 15.7.2014. (IKA) – Na uoènicu Gospe Karmelske, uutorak 15. srpnja, koja se u Selcima na Braèu slavi kaožupna svetkovina, u crkvi Krista Kralja uprilièen je prigodniprogram kojim je hvarski biskup Slobodan Štambukproslavio 25. obljetnicu biskupske službe u rodnoj župi. Uzbiskupa Štambuka u pratnji su bili generalni vikar biskupijemons. Stanko Jerèiæ i župnik Puèišæa Selèanin Andro Ursiæ,a brojni vjernici ispunili su župnu crkvu. Na poèetkuprograma biskupa je pozdravila klapa Blaca s pjesmom"Tebe tražim, Bože moj", a zbor Krista Kralja otpjevao jeskladbu "Neka je Bog prvi", èiji je autor Selèanin maestroSiniša Vukoviæ. Župnik Selaca Jakša Rubiniæ èestitao je, zatim, biskupuŠtambuku srebrni jubilej biskupske službe, rekavši da jemons. Štambuk za svoje geslo uzeo rijeèi svete Ivane Arške"Neka je Bog uvijek prvi poslužen". Podsjetio je ukratko naživotni put mons. Štambuka te istaknuo da je sveæenièki redprimio u Selcima 3. srpnja 1966. godine. "Kroz biskupskuslužbu posebnu je ljubav i brigu pokazivao prema svojojrodnoj župi koja slavi Gospu Karmelsku, a koju biskupŠtambuk rado štuje. Istaknuo se u brizi za duhovna imaterijalna dobra povjerene mu biskupije", rekao je, uzostalo, u prigodnom govoru vlè. Rubiniæ, podsjetivši da jemons. Štambuk kao nasljednik biskupa CelestinaBezmalinoviæa 55. biskup Hvarske biskupije. Uz èestitkuupuæenu uime župljana, župnik Rubiniæ darovao je biskupusliku Marije s djetetom Isusom. Uime žitelja Selaca èestitkubiskupu uz srebrni jubilej službe izrekao je naèelniktamošnje opæine Ivan Marijanèeviæ. "Molimo zagovor GospeKarmelske da Vam podari zdravlje i snagu kako biste inadalje vodili našu biskupiju. Uime svih mještana iskrenoVam èestitam Vašu obljetnicu", rekao je naèelnikMarijanèeviæ, uruèivši biskupu repliku kapelice Sv. Nikoleizraðenu od braèkoga kamena. "Naviru mi uspomene na moga suzareditelja mons. CelestinaBezmalinoviæa, zatim moga biskupa Andra Štambuka kojipoèiva u grobu selaèke crkve, kao i na obiteljski dom ocaJosipa i majke Perice. U tome domu stvoreno je ono što bihnazvao 'biskup Štambuk'. Duboko sam uvjeren da jeroditeljski dom prvi fakultet i prvo sveuèilište na kojemuèovjek uèi što je to život. Ovu proslavu doživljavam kao

èašæenje moga rodnoga mjesta", poruèio je u zahvalnoj rijeèibiskup Štambuk, zaželjevši da njegovo rodno mjesto imazdrave roditelje, zdrave oèeve i majke. Osim župnoga zbora,u prigodnome programu biskupu u èast nastupio je i Djeèjizbor pod ravnanjem s. Ines Elek, kao i biskupov brat Jurorecitiravši pjesmu "Procesijun". Djeèji zbor na kraju jedarivao biskupa s 25 žutih ruža, a biskup je nakon iskazaneradosti prema djeci položio darovane ruže u podnožjuGospina kipa. Biskup Štambuk nazoèio je, zatim, koncertu puhaèkogaorkestra KUD "Hrvatski sastanak 1888." iz Selaca i klapeBlaca iz Nerežišæa koji je održan na Pijaci kao uvod u bogatikulturni program ovogodišnjega ljeta.

Gospa Karmelska proslavljena na brdu OkitBiskup Ivas prokomentirao donošenje Zakona o životnompartnerstvu osoba istog spola, rekavši da je to jedan odnajtužnijih dogaðaja u povijesti hrvatskog narodaVodice, 16.7.2014. (IKA) – Predvodeæi misu na blagdanGospe Karmelske, 16. srpnja, u župnom svetištu GospeKarmelske na brdu Okit u Vodicama šibenski biskup AnteIvas prokomentirao je donošenje Zakona o životnompartnerstvu osoba istog spola. "Narodni voðe juèer suizglasali zakon koji se u temelju protivi Božjem zakonu oživotu. Digli su ruku za smrt svoga naroda. Ono što se juèerdogodilo držim da je jedan od najtužnijih dogaðaja upovijesti hrvatskog naroda. Smijemo reæi da nam Bog šaljeMajku Gospu našu da se oko nje okupimo i molimo. Premdas gorèinom i mukom u srcu želio bih da svi to osjetimo, pada s istom mukom s kojom je Gospa stajala pod križem ovumisu namijenimo za naš narod, koji drugaèije misli i kojivjeruje da je život u obitelji onakvoj kakvom ju je Bogzamislio", poruèio je u uvodu u misno slavlje. Ove godine biskup Ante Ivas slavi pedeset godinasveæenièke službe. Homiliju koju je kao mladomisnikizgovorio na blagdan Gospe Karmelske 16. srpnja 1964.godine izgovorio je i nakon pedeset godina. Homilija jeaktualna i danas. Biskup u njoj, nadahnut duhom proroka,Mariju stavlja kao vodilju vjernicima. "Marija je naša majka. Mi smo sinovi i kæeri, djeca njezina.Ali, jesmo li pravi sinovi i kæeri naše majke? To je prevažnopitanje. Jer nema nièega goreg nego prezreti majèinu ljubav ibrigu, zaboraviti majku, pobjeæi od nje", rekao je biskupIvas. "Svijet treba majke. Danas više nego ikad. Nikad svijetnije bio 'bogatiji i uèeniji', ali nikad nesretniji i žalosniji. Tomora svatko priznati tko imalo pametno misli. Treba nammajèine ljubavi da se smire mržnje, da se svijet ne smrzne odduhovne hladnoæe. Treba nam majka da ne zaboravimoroditeljska ognjišta, vjeru, poštenje, dobrotu, od Bogadarovanu dušu, da ne umremo za vjeènost. Što nam svekoristi ako dušu svoju i svoga naroda izgubimo", poruèio jebiskup Ivas. "Majko Kraljice drage nam Hrvatske, pogledaj nas.Blagoslovi naše obitelji, domove, polja, djecu, mladiæe idjevojke, oèeve i majke. Sve blagoslovi, i one kojih nemaovdje, jer ti ne prestaješ biti majka makar te sin i ne priznaje.Obeæavamo ti da æemo se držati skuta tvojih i da æemo iæi zatobom kuda god ti poðeš", obeæao je biskup Ivas MajciMariji prije pedeset godina, a jednako tako i danas. Blagdan Gospe od Okita obilježava duhovni život cijelevjernièke zajednice, rekao je župnik Vodica don FranjoGlasnoviæ. Crkva Gospe od Okita dva puta je rušena, u II.svjetskom i Domovinskom ratu. Ona je simbol opstojnostiVodica, rekao je župnik. U okitskom svetištu i blagdanuGospe od Okita on vidi izvorište duhovnosti i za brojnegoste i turiste u Vodicama.

Domovinske vijestiika

523. srpnja 2014. broj 29/2014

"Umjetnièko blago fažanske crkve"Gospa Karmelska proslavljena otvaranjem izložbe i misomkoju je predvodio biskup Ivan MilovanFažana, 16.7.2014. (IKA) - U Fažani je u srijedu 16. srpnjamisom u drevnoj crkvici Gospe Karmelske te otvorenjemizložbe "Umjetnièko blago fažanske crkve" proslavljenblagdan BDM od Karmela. Misno slavlje u crkvici iz 14.stoljeæa predvodio je umirovljeni poreèki i pulski biskupIvan Milovan u suslavlju sa župnikom domaæinom mr.Ilijom Jakovljeviæem te vlè. mr. Matom Miæanom.Vlè. Miæan u propovijedi je istaknuo kako nakon UzašašæaIsusa Krista postajemo Crkva koja gleda i stremi gore, nodostizanje našega konaènog cilja èovjeku nije moguæe akoide sam. Krist kao cilj nas usmjerava na zajedništvo sdrugima, na meðusobnu pomoæ na tom putu, iz ljubavi; jersamo je tako moguæe napredovati na tome putu, uz pratnjublagoga pogleda Nebeske Majke. Govoreæi o karmelskomredu, propovjednik je spomenuo kako na primjedbu da je tostrogi red karmeliæani odgovaraju da je to sretni red, jer sudoživjeli poziv na život posveæen Bogu. Jednako tako bi semoglo reæi i za kršæanstvo, zbog, ponekad možda, naizgledstrogih crkvenih pravila, no ta nas pravila èine sretnima ivode nas Kristu, zakljuèio je vlè. Miæan. Nakon završetka mise u obližnjem Multimedijalnom centrusveèano je otvorena izložba "Umjetnièko blago fažanskecrkve". Glazbeni uvod u sveèanost otvaranja izložbeprigodnim marijanskim pjesmama izveo je fažanski Župnizbor sv. Kuzme i Damjana koji je glazbeno animirao i misnoslavlje. Naèelnica opæine Ada Damjanac izrazila jezadovoljstvo realizacijom te inicijative kojom je obogaæenakulturna ponuda Fažane, a voditeljica Turistièke zajedniceFažane Melita Perokoviæ zahvalila je svima koji su uz TZFažane sudjelovali u realizaciji izložbe. U nastavku seokupljenima obratio proèelnik Upravnog odjela za kulturuIstarske županije Vladimir Torbica. Autorica izložbe povjesnièarka umjetnosti Sunèica Mustaètumaèeæi izložene predmete i fotografije provela jeposjetitelje izložbe kroz povijest Fažane i fažanske župe kojase prvi put spominje 1150. godine. Prikazala je razvojsakralne umjetnosti na tom podruèju kroz razlièite povijesneperiode, od 6 stoljeæa iz kojeg potjeèu prve sakralnegraðevine, poput crkvica Sv. Elizeja, Sv. Lovre i Sv. Flora,preko razlièitih povijesnih i umjetnièkih epoha sve do našihdana. Izložba predstavlja struèno povijesno dokumentiranepredmete i slike iz sakralnog i umjetnièkog blaga fažanskežupe: kaleže, pokaznice, svijeænjake i druge liturgijskepredmete te relikvijare iz raznih razdoblja sa relikvijamasvetih Kuzme i Damjana, sv. Vincenta, sv. Antuna i drugih.Uz ostale raritete izložena je skulptura Bogorodice sDjetetom iz 15. stoljeæa, oltarna pala iz 17. stoljeæa, misali,matièna knjiga krštenih iz 17. stoljeæa, te razni zavjetnidarovi, mahom nakit, a i jedna maketa broda koja se ubraja ufond od više od stotinu maketi brodova od Boke do Istre.Time se Fažana svrstala u bok s Rovinjom u kojem se èuvamnogo zavjetnih darova, istaknula je autorica izložbe. Župnik Jakovljeviæ istaknuo je kako je taj sakralno-kulturniprojekt raðen da bi "obogatili našu kulturnu ponudu tijekomturistièke sezone te predstavili jedan dio umjetnièkog blagaovog mjesta koje su vjernici stoljeæima stvarali i èuvali". "U ovim umjetninama i sakralnoj baštini èitamo stoljetnupovijest ovog našeg mjesta te kršæanski duh i vjeru naraštajaprije nas koji su nam ovo ostavili u baštinu te dali trajnipeèat ovom mjestu. Želja nam je kao Crkvi ne samoobnavljati umjetnièka djela veæ i stvarati nove sakralnespomenike i sakralna djela za buduæe naraštaje", zakljuèio ježupnik. U MMC-u je predstavljen jedan dio, drugi dio - umjetnièke

slike su u župnoj crkvi, a treæi dio koji nije izložen serestaurira ili se priprema za restauraciju. Izložbu je proglasiootvorenom biskup Milovan, a otvorenju je nazoèio inekadašnji fažanski župnik, sada župnik župe sv. Pavla uPuli, pulski dekan Milan Mužina. U prigodnom katalogu kojiprati izložbu tekstove potpisuju Sunèica Mustaè, OndinaKrnjak i Ilija Jakovljeviæ, a fotografije su iz raznih izvora.

Slavlje u Karmelu u BrezoviciKarmel-Brezovica, 16.7.2014. (IKA) - U jubilarnoj godiniStepinèeva Karmela u Brezovici èuvarice svetišta i brojnihodoèasnici: prijatelji i dobroèinitelji Karmela, te štovateljiGospe Karmelske, sveèano su 16. srpnja proslavilisvetkovinu svoje nebeske zaštitnice. Sveèanu prijepodnevnueuharistiju predslavio je vlè. Ivica Berdik, župnik uzagrebaèkom Botincu, uz više od dvadesetak suslavitelja:sveæenika, redovnika, bogoslova i ministranata, dok su ostalisveæenici ispovijedali, a o. Dario Tokiæ, OCD, primao jevjernike, koji su se obukli u Gospino odjelce, u Škapularskubratovštinu. Misno slavlje animirale su karmeliæanke podravnanjem njihove susestre s. M. Bonite Kovaèiæ.Èudimo se kako neki, nakon tolikih èudesa, osporavajusvetost utemeljitelja ovoga Karmela, èiju 80. obljetnicubiskupskog posveæenja slavimo, kao i 75. obljetnicu osnutkaKarmela u Brezovici, rekao je na poèetku homilijepredvoditelj slavlja. Potom se osvrnuo, nadahnjujuæi se nablagdanskim èitanjima, na povijest, znaèenje i poslanjekarmeliæanki, s osobitim naglaskom na potrebu osluškivanjaBoga i susreta s njim po primjeru proroka Ilije i GospeKarmelske. Prisjetio se samih poèetaka dolaska prvih dvijusestara, 24. svibnja 1939. godine, na blagdan MarijePomoænice: s. Regine Terezije Trbljaniæ i s. Marije JosipeLaufer, na poziv zagrebaèkog nadbiskupa Alojzija Stepinca.Bog je brzo odgovorio na vapaje nadbiskupa Stepinca i veæ14. travnja 1944. godine sestre su prešle iz Dvorca usagraðeni Karmel. Tom prigodom njegov utemeljitelj izjavioje da je Karmel njegovo najvažnije životno djelo, istaknuo jevlè. Berdik. Propovjednik je potom spomenuo da je BožjaProvidnost prekrasno vodila Stepinèev Karmel u Brezovici,jer je on postao rasadište novih Karmela u Hrvatskoj, uBosni i Hercegovini i u Albaniji. Predvoditelj slavljazahvalio je Majci Božjoj Karmelskoj i karmeliæankama na25. obljetnici svoga sveæeništva. Naime, 16. srpnja 1989.,kad je Karmel slavio svoju 50. obljetnicu osnutka, vlè.Berdik slavio je mladu misu u zagrebaèkom Preèkom, podokriljem Kraljice Karmela.Popodnevno misno slavlje predslavio je mons. mr. AntunSente, župnik sv. Barbare u zagrebaèkom Vrapèu, uz okodvadesetak suslavitelja. Pjevao je bor mladih "Glorius" iznjegove župe, a mnoštvo hodoèasnika im se pridružilo.Znamo da je ovdje prisutan Bog i zato želimo doæi bliže podskute ove svetosti, posvijestio je hodoèasnicima mons.Sente, na poèetku misnoga slavlja. U propovijedi je rekao daje kairos, pravo vrijeme, za nas sada, jer Bog uvijek dolazi kèovjeku, On je Bog prisutni koji traži suradnike i prijatelje uèovjeku. Možda nam je ova misa prilika da se iznovaopredijelimo za Boga, za život s njime, rekao jepropovjednik, i ustvrdio da nam je Bog poslao svoga Sinaonda, kad se èovjek udaljio od Boga. Jednako tako je rekaoda: Bog želi popraviti èovjekovo zlo. Štoviše, Bog samuzima tijelo da bi ponovno Bog i èovjek postali prijatelji.Bog, premda sve može bez nas, uzeo je za suradnikaèovjeka, Ženu, kojoj daje povjerenje, poštujuæi njezinuslobodu, i ona postaje Majka njegova Sina. Tu Ženu danasslavimo, Majku Spasiteljevu, koja je bila vjerna Bogu odKristova navještenja do njegove smrti i uskrsnuæa.

Domovinske vijesti ika

6 23. srpnja 2014. broj 29/2014

Napomenuo je da su Isus, koji je iznad svakoga Zakona, kaoi njegova Presveta Majka Marija, bili podložni Zakonu, zarazliku od nas koji èesto èinimo suprotno. Preèestozaboravljamo da smo djeca Božja; da od Boga Ocaposjedujemo vjeèni život, posinstvo, ono što djeca naslijedeod roditelja; i da se kako god nas pritisnu životni križevi, nebismo trebali bojati jer smo Božji baštinici. I ove godine štovatelji Karmelske Gospe, kao i sestrekarmeliæanke, pripremili su se za svetkovinu Majke BožjeKarmelske od brda Karmela devetnicom VeèernjeÈasoslova, Litanija lauretanskih, molitava i pjesama itrodnevnom duhovnom obnovom. Prvi dan misno slavlje ihomiliju predslavio je don Stjepan Bolkovac, SDB, izZagreba, koji je snažno ocrtao Majku Božju kao slušateljicu,vršiteljicu i nositeljicu Rijeèi Božje i pozvao sve da budupoput nje. Vlè. Ivan Topolnjak, župnik u Savskom Gaju,predslavio je drugi dan trodnevnice i govorio na temu"Blažena Djevica Marija naša duhovna Majka i Uèiteljica".Uoènicu Karmelske Gospe predslavio je vlè. DomagojVuletiæ, župnik župe Krista Kralja iz Zagreba, uz suslaviteljavlè. Marka Kovaèa i ministranta Tomislava Skendera. Stemom "Blažena Djevica Marija uzrok naše radosti" otvorioje svetkovinu Gospe Karmelske i posvijestio vjernicima daje Krist uzrok naše radosti, a Marija postaje to po njemu, jerje ljubila druge kao što je Krist ljubio nas.

Gospa Ribarska proslavljena u SenjuSenj, 16.7.2014. (IKA) - U Senju je 16. srpnja sveèanoproslavljen blagdan Gospe Karmelske ili kako ju u tomedrevnom biskupijskom središtu zovu Gospe Ribarske. Misnoslavlje i sveèanu procesiju s kipom Gospe Ribarskesredištem Senja predvodio je gospiæko-senjski biskup MileBogoviæ u koncelebraciji brojnih sveæenika, meðu kojimaèlanova drevnog Senjskog kaptola, mjesnog župnika dr.Richarda Pavliæa kao i sveæenika Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije profesora fundamentalne teologije u Ðakovudr. Davora Vukoviæa i Zdravka Èabrajca. Na misi je pjevaokatedrali zbor pod vodstvom Ivana Prpiæa i uz orguljskupratnju Milana Duèiæa, a u procesiji je sudjelovala i Gradskaglazba Senj. "Kao što je u današnjem èitanju Majka Božjaporuèila uèenicima da èine sve što im Isus naredi, ona to idanas poruèuje nama. Ako se tako ponašamo, onda æemo bitina pravom putu", poruèio je u homiliji biskup Bogoviæ. Unastavku je pojasnio etimologiju pojma škapular ili škapulirkoji s latinskog prijevoda znaèi tkanina koja pokriva leða, aupravo je BDM "tražila od nas odgovornost da nosimo jaramKristov na svojim leðima". Kroz povijest smo bili podraznim jarmovima, od turskog do komunistièkog. Isus jejasno rekao, uzmite jaram moj na sebe, što znaèi da smospremni preuzeti na sebe obveze u društvu. Ako si bio dobarprema bližnjemu, mirno æeš spavati. Tada smo i spremnijipreuzeti obveze u društvu i životnu odgovornost što jeposebno važno u današnjem vremenu koje promièenenavezanost i slobodu, rekao je biskup. Nakon mise održana je tradicionalna procesija središtemSenja u kojoj su sudjelovali brojni Senjani kao i hodoèasnicipristigli s drevnog Modruša i marijanskog svetišta uOštarijama kod Ogulina. U završnom obraæanju ispredsenjske katedrale Uznesenja BDM predvoditelj trodnevnicežupnik Svetvinèenta u Poreèkoj i Pulskoj biskupiji DarkoZgrabliæ istaknuo je da su išli zajedno s Gospom "ne zbogtradicije veæ kao izraz naše vjere" te da po njenu nagovorbudu spremni izgarati za Krista. Predstavljen je i novi èlanSenjskog kaptola umjesto nedavno preminulog Petra Boguta,dr. Richard Pavliæ, župnik Senja i profesor na Rijeèkojteologiji.

Biskup Štambuk predvodio slavlje u SelcimaI na našim otocima dogaðaju se neka èudna okupljanja kojaiza sebe ostavljaju 30 tona smeæa, 2000 mladih koji suuhiæeni, 300 eura za pokvareni heroin, a i mlade koji suzavršili ili æe završiti na psihijatriji. Kao da ljepota ipristojnost više nisu izazoviSelca, 16.7.2014. (IKA) – Župa Gospe Karmelske uSelcima na Braèu sveèano je proslavila u srijedu 16. srpnjažupnu svetkovinu koja se u toj braèkoj župi slavi i kao Danopæine. Središnje misno slavlje u crkvi Krista Kraljapredvodio je hvarsko-braèko-viški biskup SlobodanŠtambuk u zajedništvu s generalnim vikarom biskupijemons. Stankom Jerèiæem i desetak sveæenika, meðu kojimasu bili sveæenici iz Slovaèke i Austrije koji se odmaraju natome otoku. "Slaveæi dragu svetkovinu Gospe Karmelske,sve vas srdaèno pozdravljam. Pozdravljam i žitelje Povalja,Novoga Sela, Sumartina i dakako Selaca, sve koji pripadajuopæini koja slavi svoju dragu Gospinu svetkovinu, naposeban naèin naèelnika opæine Ivana Marijanèeviæa injegove suradnike", rekao je biskup Štambuk u uvodu umisno slavlje, zaželjevši svima dobar napredak. "Što je ono što nas k njoj dovodi? Što je ono što nas oko njeokuplja, oko njezina lika? Kao da èujemo: 'Djeco moja, akome budete slušali, neæete se postidjeti. Ja sam Majka lijepeljubavi, Majka koja vodi brigu o svoj svojoj djeci", rekao jeu homiliji hvarski biskup, ustvrdivši da Marijin blagdanokuplja, povezuje, stvara zajedništvo. U nastavku homilijebiskup Štambuk upozorio je na odreðena okupljanja mladih,rekavši: "I na našim otocima dogaðaju se neka èudnaokupljanja koja iza sebe ostavljaju 30 tona smeæa, 2 000mladih koji su uhiæeni, 300 eura za pokvareni heroin, a imlade koji su završili ili æe završiti na psihijatriji. Kao daljepota i pristojnost više nisu izazovi. Dragi mladi, ljepota ipristojnost ostaju vrijednosti kojih se ne trebate nikadasramiti", rekao je, uz ostalo, mons. Štambuk, podsjetivšiokupljene vjernike na Susret hrvatske katolièke mladeži kojije 26. i 27. travnja okupio u Dubrovniku 35.000 mladih. "Dragi mladi, ne dajte se opiti od ovoga svijeta, ne dajte sesramiti onoga što uèinite. Ako samo kriminal gospodujesvijetom, onda je to smrt ideala. Kranjèeviæ nam jasnogovori: 'I tebi baš što goriš plamenom od ideala silnih,vjeèitih, ta sjajna vatra crna bit æe smrt, mrijeti ti æeš kadapoèneš sam, u ideale svoje sumnjati'. Nikada nemojtesumnjati u ljudske i kršæanske ideale", poruèio je mladimabiskup Štambuk, pozvavši roditelje da njeguju i èuvajuideale obiteljskoga života. "Draga Gospe Karmelska, predtobom stoji puk Božji, stoji i prosi milost. O nebeskaKraljice, ti znadeš najbolje sve naše nevolje, o spasi nas.Èuvaj naše mlade da bi krenuli putem finoæe, dobrote,poštenja i plemenitosti", zakljuèio je biskup Štambuk. Na kraju misnoga slavlja mjesni župnik Jakša Rubiniæèestitao je župljanima i opæinskim vlastima župnusvetkovinu. Uputio je èestitku i mons. Štambuku na 25.obljetnici biskupske službe, zaželjevši da ga GospaKarmelska pomogne kako bi i nadalje uspješno vodioHvarsku biskupiju. Uslijedila je, zatim, sveèana procesijaulicama mjesta s kipom Gospe Karmelske koju su nosilimladi župljani. Uz sudjelovanje brojnih vjernika pjevanjemarijanskih pjesama predvodio je zbor Krista Kralja kojimje ravnao Pero Boškoviæ. Prije završnoga blagoslova predžupnom crkvom, biskup Štambuk je rekao: "Drago mi jevidjeti vas okupljene oko njena lika s razlièitih strana našegaotoka. Ne bojte se nikada otvoreno i normalno pristupitiGospi za vaše zajedništvo. Gospa æe uvijek biti stvarateljicadobroga zajedništva i urednoga obiteljskoga života",poruèivši kako Gospa uvijek nudi stablo života mjesto stablasmrti.

Domovinske vijestiika

723. srpnja 2014. broj 29/2014

Obljetnica posvete župe na rijeèkoj DrenoviRijeka, 16.7.2014. (IKA) - Župa Blažene DjeviceKarmelske na rijeèkoj Drenovi proslavila je u srijedu 16.srpnja blagdan zaštitnice i 151. obljetnicu posvete župe.Misno slavlje predvodio je vlè. Vjekoslav Ðapiæ. Upropovijedi vjernike je upoznao s poviješæu karmelskepobožnosti, rekavši kako je nastala na temelju viðenja sv.Šimuna Stocka, treæega po redu generala karmeliæanskogreda. Njemu se ukazala Blažena Djevica Marija i dala muškapular uz obeæanje da æe svatko tko ga bude nosio i s njimumro biti pošteðen muka u paklu. Škapular je Marijin znakte je govoreæi o Isusovoj majci istaknuo kako je Marijaèuvarica prave vjere. "Ona je ta koja štiti i èuva svoju djecu iu situacijama kada je vjera stavljena na kušnju."Nakon misnog slavlja nekadašnji župnik mons. GabrijelBratina blagoslovio je 36 novih klupa i dvije noveispovjedaonice. Osamnaest starih klupa bit æe darovano župina otoku Ižu, rekao je župnik Nikica Juriæ koji je tomprigodom dobrotvorima novih klupa uruèio zahvalnice.Uoèi misnoga slavlja predstavljen je nosaè zvuka DuaAledory posveæen Gospi Karmelskoj, dok su uz njihglazbom mise trodnevne priprave i blagdanske miseanimirali zbor mladih "Zvuk neba" i župni zbor "Lahor". Povijest župe Blažene Djevice Karmelske seže u godinu1837. kada je don Ivan Cvetkov, tadašnji župni pomoænik,izabran za župnika na Drenovi. "Godinu dana kasnije dao jeizgraditi župni stan koji i danas služi toj svrsi. U njemu jedon Cvetko okupljao naprednu djecu i uèio ih prvojpismenosti", rekao vlè. Juriæ. Bogoslužje se tada obavljalo ukapeli Svih svetih na današnjem novom groblju na Drenovi,jer je kapelica Gospe Karmelske, sagraðena 1628. godine naprostoru izmeðu Drenovskog puta i samostana u blizinižupnog dvora, bila u ruševnom stanju. "Zalaganjem donIvana Cvetka kod civilnih i crkvenih vlasti odobrena jegradnja nove crkve èiji je kamen temeljac blagoslovljen 10.svibnja 1847. Crkva je u vanjskim crtama sagraðena za samotri mjeseca pa je veæ 22. studenoga iste godineblagoslovljena i u njoj su se poèele slaviti mise."Tadašnji biskup senjsko-modruški Vjenceslav Šoiæ posvetioje crkvu 24. rujna 1863. godine Blaženoj Djevici Mariji sKarmelskog brda. Izgraðena crkva odoljevala je zubuvremena do godine 2001. kada je krenula njena temeljitarekonstrukcija koja je dovršena 2006. s proširenjem crkve idogradnjom pastoralnog centra, èime je crkveni komplekspoprimio današnji izgled.

Milna proslavila zavjetnu svetkovinu Gospe KarmelskeMilna, 16.7.2014. (IKA) – Župa Milna na otoku Braèusveèano je u srijedu 16. srpnja proslavila zavjetnusvetkovinu Gospe Karmelske. Središnje misno slavljepredvodio je kanonik prvostolnoga kaptola zagrebaèkogaarhiðakon mons. Ivan Hren u koncelebraciji s mjesnimžupnikom Tonèijem Kusanoviæem, župnikom Pražnica iŠkripa Ivicom Matuliæem i umirovljenim sveæenikomIvicom Eteroviæem. Na misi je pjevao župni zbor podravnanjem s. Blandine Rakariæ. Liturgijsko slavlje završilo je sveèanom procesijom po obaliu kojoj su èetvorica župljana nosili kip Gospe Karmelskeurešen cvijeæem uz pjesmu pobožnoga puka. Jutarnjublagdansku misu slavio je salezijanac Danko Litriæ,višegodišnji misionar u Ruandi. Na uoènicu Gospe Karmelske, u utorak 15. srpnja, predžupnom crkvom prigodni koncert održala je domaæa klapaMrduja.

.

Proslava Gospe Karmelske u Karmelu sv. JosipaBreznica Ðakovaèka, 16.7.2014. (IKA/TU) - SvetkovinaGospe Karmelske, zaštitnice Karmelskog reda, proslavljenaje 16. srpnja u Karmelu sv. Josipa u Breznici Ðakovaèkojmisnim slavljem koje je predvodio ðakovaèko-osjeèkinadbiskup Ðuro Hraniæ, a prethodila je sveèana pjevana II.Veèernja èasoslova u èast Gospe Karmelske. Jutarnje misnoslavlje svetkovine predvodio je mr. Bože Radoš, duhovnikðakovaèkoga Bogoslovnog sjemeništa koji je predvodio itrodnevnu molitvenu pripravu od 13. do 15. srpnja.Koncelebrirali su vlè. Nikica Bošnjakoviæ, župnik u Šidu iSotu, vlè. Mirko Mrnareviæ, domaæi župnik, vlè. MarioBrkiæ, tajnik Nadbiskupskog ordinarijata, a u asistenciji subili bogoslovi Stjepan Matezoviæ i Robert Almaš.Ispovijedali su vlè. Vinko Zec i vlè. Matej Glavica. Nadbiskup je karmeliæankama èestitao svetkovinu zaštitniceGospe Karmelske, te pozdravio sve koji su se okupili izdomaæe župe, okolnih sela, Ðakova, Slavonskog Broda,Osijeka, Vinkovaca, Iloka, Šida, Sonte i Sombora, a osobitoje zahvalio za prisutnost mladima iz župe Šid i Sot izSrijemske biskupije, skautima Izviðaèkog odreda "Klasje" izÐakova i Pjevaèkom društvu sv. Josipa iz Osijeka koje jepod ravnanjem Vladimira Peljhana animiralo liturgijskopjevanje. U homiliji rekao je kako je Karmelski red u malenomoblaèiæu, koji se ukazao proroku Iliji, prepoznao Mariju,navještaj spasenja kojega Bog daruje svijetu te je pitao:"Znamo li poput proroka Ilije u sitnicama svakodnevnogživota prepoznati znakove nade - malene dlanove, oblaèiæekoji se pojavljuju?" Primijetivši da je srce èovjeka èestozahvaæeno gorèinom, bezvoljnošæu, nezadovoljstvom teodbacuje svaku ideju i prijedlog, preprièava loše stvari,ogovara druge i u takvom raspoloženju ne vidi ništadobroga, nadbiskup je upozorio: "Dok tako postupamo nedajemo svoj specifièni kršæanski doprinos ovome svijetu.""Kršæanski je stav uvijek nada!" naglasio je i pojasnio:"Nada - jer naša nam vjera govori da poslije svakogaVelikog petka mora svanuti uskrsno jutro, da možemo bitipritisnuti, gurnuti u smrt, pokopani i naš grob može bitipoklopljen kao Kristov grob, ali ništa Bogu nije nemoguæe.On je Gospodar povijesti, svojih nikada ne ostavlja, pa inajveæe zlo može preokrenuti u dobro. Zato je kršæanin,unatoè svim poteškoæama, uvijek pozvan snagom povjerenjau Boga èuvati stijenj nade i optimizma u svome vlastitomesrcu."Nadbiskup Hraniæ istaknuo je i da treba provjeravati jesu liznakovi nade pouzdani, kako ne bismo pošli pogrešnimputem jer "naša nada nije u bilo kakvom oblaku, bilokakvom znaku, nego u oblaku i znaku Marijinu, njezinojvjeri, poslušnosti volji Božjoj i izabiranju Božje Rijeèi. I našspasonosni oblak i znak samo je Onaj koji je ona svijetupodarila kao izvor svake milosti, života, radosti i nade – a toje Krist Gospodin." Na kraju homilije nadbiskup je predstavio povijesni konteksti znaèenje karmelskog škapulara. Vjernicima je svratiopažnju kako bi punina njihova hodoèašæenja KarmelskojGospi bilo tijesno životno savezništvo s Majkom Isusovomte ih je potaknuo da nošenjem škapulara imaju hrabrostiodluèiti se na novu kvalitetu kršæanskog života. Nakon misei tijekom trodnevnice karmelski škapular kao znak osobne,posebne povezanosti s Presvetom Djevicom obukle su 73osobe, najstarijoj je 88 a najmlaðoj 13 godina.Za veèernja euharistijska slavlja trodnevnice vjernici su sezajedno s karmeliæankama pripravljali molitvom krunice,litanija te sveèane pjevane Veèernje èasoslova u èast GospiKarmelskoj.

Domovinske vijesti ika

8 23. srpnja 2014. broj 29/2014

Bagaloviæi: Proslavljena svetkovina Gospe KarmelskeBagaloviæi, 16.7.2014. (IKA) - U Svetištu Gospe Karmelskeu Bagaloviæima u srijedu 16. srpnja proslavljena jesvetkovina zaštitnice župe - Gospa Karmelska. Slavljeno ješest misa a središnju kojoj je prethodila procesija predvodioje mons. Miroslav Vidoviæ, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije, u koncelebraciji bivšeg župnika donZrinka Brkoviæa, don Mladena Margete, župnika župe Vid ižupnika don Augustina Radoviæa.Ime Karmel znaèi - plodna vrtna zemlja, koja zahtijevanapor, osobni trud i rad. Stoga je Karmel slika prisutnostipravoga Boga, slika ljupkosti i plodnosti Njegova milosrða.Karmel je slika naroèite Božje blizine koju nam svjedoèiBlažena Djevica Marija jer je nepodijeljena srca svapripadala Bogu. Zato, popeti se na Karmel, slijediti primjerBDM najprije znaèi osloboditi se svega što nije Bog. Tektada i tek tako mogu u svom životu prihvatiti Boga koji je,kako reèe prorok Zaharija pravièan, pobjedonosan, ponizan ikoji donosi mir, mir koji nam svima tako jako treba. Proslavi svetkovine prethodila je trodnevnica koju suuzvelièali, uz puèke pjevaèe župe i župni zbor, puèki pjevaèiNeretvanskoga dekanata i metkovski župni zbor sv. Nikolebiskupa. Prvog dana trodnevnice misu je predvodiomostarsko-duvanjski biskup Ratko Periæ, a kako je kazaožupnik Augustin to nije prvi put da mostarski biskup pohodito svetište. Naime, 1963. pohodio ga je pokojni biskup PetarÈule i tim povodom na blagdan zaštitnice krizmao petnaraštaja krizmanika, njih 155. Biskup Periæ pozvao jevjernike da mole zagovor don Radovana Jerkoviæa,sveæenika rodom iz te župe, kojega su komunisti ubili 1950.godine u 50. godini života i 25. sveæeništva.

Imenovanja i premještaji u Splitsko-makarskojnadbiskupijiSplit, 17.7.2014. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišiæ objavio je dekrete o razrješenjima iimenovanjima sveæenika Splitsko-makarske nadbiskupije,koji stupaju na snagu 18. kolovoza. Zbog navršene kanonske dobi umirovljeni su župnik župesv. Ivana Krstitelja u Slimenu don Juraj Naranèa, zatim donKrsto Tomiæ župnik župe Uznesenja BDM u Podgraðu i donVeæeslav Šupuk, župnik župe Uznesenja BDM u Katunima-Kreševu, a ranije ove godine umirovljen je i don JakovCikojeviæ župnik župe Gospe od Karmela u Zagvozdu. Don Mijo Šurlin razriješen je službe ekonomaNadbiskupskog ordinarijata i ravnatelja Ustanove zauzdržavanje klera te je imenovan upraviteljem SvetištaVepric. Dosadašnji upravitelj toga Svetišta don AlojzijeBavèeviæ ostaje u Vepricu kao duhovni asistent. Don JozoGojsaliæ, dosadašnji župnik župa Biteliæ i Zasiok, imenovanje ekonomom Splitsko-makarske nadbiskupije i ravnateljemUstanove za uzdržavanje klera. Don Ante Rako, koji sevratio iz Rima s poslijediplomskog studija kanonskog prava,imenovan je sucem Crkvenog interdijecezanskog suda I.stupnja u Splitu. Mladomisnik don Nikola Mikaèiæimenovan je nadbiskupovim tajnikom i bilježnikomNadbiskupskog ordinarijata. Dosadašnji nadbiskupov tajnikdon Franjo-Frankopan Veliæ odlazi na poslijediplomskistudij filozofije u Rim. Prefektom u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu imenovanje don Vedran Toriæ koji je obnašao službu župnog vikaražupe sv. Križa u Velom Varošu u Splitu. Službu duhovnika uSjemeništu preuzima don Mato Breèiæ, dosadašnji župnivikar župe sv. Petra u Splitu.Župu u Slimenu preuzima don Ivan Suèiæ dosadašnji župniksplitske župe sv. Križa u Velom Varošu. Za župnika u

Velom Varošu imenovan je don Mihael Jelaviæ koji jeobnašao službu župnog vikara u župi sv. Josipa naMertojaku u Splitu. Župu u Podgraðu preuzima don IvanVrdoljak, dosadašnji župnik župe sv. Ante Padovanskog uZadvarju. Tu župu preuzima don Nenad Èondiæ, župnik župesv. Roka u Jesenicama, a za župnika u Jesenicama imenovanje don Tomislav Bašiæ koji je do sada obnašao službuprefekta u Nadbiskupskom sjemeništu. Župu u Katunima-Kreševo preuzima don Mijo Grozdaniæ, dosadašnji župnikžupe Gospe Fatimske na Škrapama u Splitu. Župnikom naŠkrapama imenovan je don Pavao Piplica, župnik župe sv.Lovre u Trogiru. Župu u Trogiru preuzima don VinkoSanader, župnik župe Gospe od Otoka u Solinu, na èijemjesto dolazi don Ranko Vidoviæ, župnik župe Gospe odmilosrða na splitskom Lovrincu. Za župnika na Lovrincuimenovan je don Ante Èotiæ ml. koji je služio kao župnik užupi sv. Mateja na Ravnim Njivama u Splitu. Župu RavneNjive preuzima mons. Jure Vrdoljak, dosadašnji duhovnik uNadbiskupskom sjemeništu. Don Božo Renjiæ, dosadašnjižupnik župe sv. Jeronima u Kaštel Gomilici imenovan ježupnikom župe sv. Pavla na Pujankama u Splitu èiji jedosadašnji župnik don Ante Vrankoviæ imenovan župnikomžupe Gospe u Siti u Strožancu. Dosadašnji župnik uStrožancu, don Ante Èotiæ st. imenovan je župnikom uKaštel Gomilici. Don Marinko Jurišin koji je obnašao službužupnika župe Gospe Lurdske u Dobranjama-Bijelom Virupremješten je za župnika župe Poroðenja BDM u Tugarama.Župu Dobranje-Bijeli Vir preuzima don Stipe Jerkoviæ kojije do sada bio na službi u župi sv. Stjepana prvomuèenika uOpuzenu, dok je za župnika u Opuzenu imenovan dosadašnjižupni vikar župe Presvetog Srca Isusova na Visokoj u Splitudon Hrvoje Dragun. Dosadašnji župnik u Tugarama donMladen Ivišiæ imenovan je župnikom župe sv. Jurja uŽeževici, a župnik u Žeževici don Ivica Barišiæ koji je iobnašao službu upravitelja župe u Katunima-Kreševo,premješten je za župnika župe Gospe od zdravlja uPodstrani. Dosadašnji župnik u Podstrani don Petar Dukiæml. imenovan je župnikom župe sv. Ivana Krstitelja u DicmuGornjem. Župnik u Dicmu Gornjem don Mario Mihanoviæpremješten je za župnika župe sv. Stjepana prvomuèenika uSlivnu-Ravnom, a dosadašnji župnik u Slivnu-Ravnom donAnte Bekavac imenovan je za župnika u Biteliæu-Zasioku.Župnik župe sv. Petra na Priku u Omišu don Ivan Deliæpremješten je za župnika župe sv. Jurja u Kaštel Suæurcu, adosadašnji župnik u Kaštel Suæurcu don Emanuel Petrovimenovan je župnikom župe Omiš-Priko. Župnim vikarom na Visokoj u Splitu imenovan jemladomisnik don Ivan Ðonliæ. Mladomisnik don Ivo Bezinaimenovan je župnim vikarom župe sv. Andrije na splitskomSuæidru, a mladomisnik don Ante Bitunjac imenovan ježupnim vikarom u konkatedralnoj župi sv. Petra u Splitu.Dekreti i premještaji meðu redovnièkim sveæenicima napodruèju Splitsko-makarske nadbiskupije su sljedeæi: UProvinciji Presvetog Otkupitelja: fra Ante Buljan imenovanje župnikom župa Igrane i Drašnice umjesto dosadašnjegupravitelja župe fra Nedjeljka Knezoviæa. U Hrvatskojprovinciji franjevaca treæoredaca mladomisnik fra HrvojePerkoviæ imenovan je župnim vikarom župe Svete obiteljinazaretske na Sukoišanu u Splitu. Fra Nikica Devèiæ izFranjevaèke provincije Sv. Jeronima u Zadru preuzimaslužbu župnog vikara župe Svete Trojice na Poljudu u Splitu,umjesto fra Matije Matoševiæa. Fra Roko Bedalov izHrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualacarazriješen je službe župnoga vikara u splitskoj župi sv.Stjepana pod Borovima na Mejama, a na njegovo je mjestoimenovan fra Krunoslav Kemiæ.

Domovinske vijestiika

923. srpnja 2014. broj 29/2014

Svetkovina Gospe Karmelske u Karmelu Majke BožjeBistrièke i bl. A. StepincaMarija Bistrica, 17.7.2014. (IKA) - Proslava svetkovineBlažene Djevice Marije od brda Karmela u Karmelu u MarijiBistrici zapoèela je 15. srpnja sveèanim pjevanjem PrveVeèernje i antifone Salve Regina s upaljenim svijeæama. Nasamu svetkovinu Gospe Karmelske, 16. srpnja, sestre supredmolile slavna otajstva krunice, moleæi zajedno s brojnimhodoèasnicima, župljanima, te brojnim prijateljima idobroèiniteljima Karmela. Sveèanu misu predslavio jezagrebaèki pomoæni biskup Mijo Gorski u zajedništvu sosmoricom sveæenika iz okolnih župa. Svima jedobrodošlicu izrazio vlè. Antun Motoèiæ. Predvoditelj slavlja u homiliji je pošao od evanðeoske slike– Marije i Ivana pod križem Kristovim, istaknuvši kako je tojedna od najupeèatljivijih slika koja osobito pogaða svakosrce. Isus u darivanju Majke Ivanu i Ivana Majci oèitujesvoju ljudsku crtu brige za majku – udovicu, a to je poticajza brigu svih nas za naše majke i sve nemoæne. Taj prizor sKalvarije ima i dublju duhovnu poruku jer je tim èinom, tomsvojom oporukom, Isus nas sebi pritjelovio kao braæu,izjednaèio nas sa sobom. Naš odnos prema drugima mijenjase u patnji u kojoj na novi naèin postajemo braæa i sestre, ato se tako zorno osjetilo u nedavnim poplavama. Premda seèini da su Marija i Ivan pod križem bili bespomoæni i da jeIsus na križu bio udaljen od Boga, ali u tim trenucima i kadse i nama to dogaða, Bog je najbliži. U patnji èovjek èestoposeže za brzim rješenjima, gotovo magijskim pa takojednom krunicom, seminarom ili neèim drugim želi riješitisvoj problem. Tu se vidi da novo poganstvo ulazi na svavrata pa i u Crkvu. Po primjeru Marijinu treba stajati podkrižem u vjeri i ljubavi, a ako se bježi od strahote, onda sebježi i od Krista, poruèio je biskup Gorski. Poslije misnog slavlja obredom primanja u Škapularskubratovštinu karmelski je škapular obuklo dvadesetak osoba.Proslava svetkovine završena je sveèanom Veèernjom.Za proslavu sestre su se pripremale devetnicom molitava itrodnevnicom koja je zapoèela 13. srpnja, na svetkovinuMajke Božje Bistrièke. Tog je dana misu predslavioovogodišnji mladomisnik Boris Joziæ u zajedništvu s vlè.Motoèiæem i o. Danijelom Æolom, OCD. Ostala dva danamisno slavlje s propovijedi predvodio je vlè. Motoèiæ.

Križevaèki vladika pohodio poplavom pogoðene vjernikeu Rajevu SeluRajevo Selo, 17.7.2014. (IKA) - U èetvrtak 17. srpnja, popovratku iz Banje Luke, gdje je kao delegat Hrvatskebiskupske konferencije nazoèio zasjedanju Biskupskekonferencije Bosne i Hercegovine i proslavi 25. obljetnicebiskupa Franje Komarice na èelu Banjoluèke biskupije teobavio vizitaciju banjoluèke grkokatolièke župe KristaKralja, križevaèki vladika Nikola Kekiæ u pratnji eparhijskogkancelara i tajnika Livija Marijana, obišao je vjernike svojeeparhije u poplavom stradaloj župi Rajevo Selo. U pratnjitamošnjeg župnika o. Vladimira Magoèa i Zvonka Hrubenje,biskup Kekiæ pohodio je grkokatolièku župnu crkvu Sv.Jozafata, rimokatolièku župnu crkvu Sv. Ilije proroka, kao iviše obitelji kojima je prije dva mjeseca poplava izazavanapuknuæem nasipa na Savi uèinjena velika materijalna štetana obiteljskim i gospodarskim objektima. Uz rijeèiohrabrenja i utjehe, vladika je u dogovoru sa župnikomdogovorio i konkretnu materijalnu pomoæ koju æe CaritasKriževaèke eparhije dati obiteljima koje su pretrpjelematerijalnu štetu u poplavi koja je pogodila taj kraj uproljeæe ove godine.

Dr. Richard Pavliæ novi èlan Senjskoga kaptolaSenj, 17.7.2014. (IKA) - Senjski kaptol kao izraz dugogapovijesnog kontinuiteta biskupskog sjedišta u Senju obnovioje svoj rad osnivanjem Gospiæko-senjske biskupije. Svojimkonstruktivnim prijedlozima umnogome su na pomoæigospiæko-senjskom biskupu Mili Bogoviæu kod donošenjaznaèajnih odluka za pastoralni život ove dijeceze. Godišnjasjednica održana je tradicionalno poèetkom srpnja u Senjupod predsjedanjem prepozita mons. Mile Èanèara te ostalihèlanova, teologa mons. mr. Tomislava Šporèiæa,penitencijara mons. mr. Tomislava Rogiæa, lektora mons.Mile Peciæa i kustosa mons. Marijana Ožure, dok je zbogbolesti odsutan zaèasni kanonik Josip Mustaè, a kanonikkantor preè. Petar Bogut je nedavno preminuo. Nakon molitve Treæeg èasa u katedrali Uznesenja BDMzapisnik s protekle sjednice proèitao je kanonik lektor mons.Peciæ, dok je o provedbi pastoralnog plana biskupijeizvijestio kanonik teolog mons. mr. Šporèiæ. Održani su svipredviðeni susreti raznih kategorija vjernika od pjevaèa,ministranata, djelatnika u medijima, djelatnika u Caritasu idomovima za stare, èitaèa, vjerouèitelja, mladih. Isto takoodržane su sjednice Biskupijskoga pastoralnog vijeæa,Prezbiterskog vijeæa, Obiteljska škola kao i teèaj za župnesuradnike, drugu godinu u nizu. Svi ti susreti poluèili suznaèajan pastoralni uèinak, zakljuèio je mons. Šporèiæ. Zatim je prijedlog pastoralnog plana za 2014/15. godinuiznio mons. mr. Rogiæ. Godina bi trebala biti u znaku gesla"Vrati mi radost svoga spasenja i uèvrsti me duhomspremnim" pri èemu je predstavio sve susrete i dogaðanja doVelike Gospe 2015. Sjednici se tada prikljuèio i biskupBogoviæ. Uslijedio je izbor novog èlana kanonièkog zborana upražnjeno mjesto nakon smrti preè. Boguta. Jednoglasnoje izabran župnik Senja dr. Richard Pavliæ. U planu rada istaknuta je tradicionalna nazoènost kanonikana proslavama Gospe Karmelske u Senju 16. srpnja, uslavlju Marije Magdalene i posveta katedrale u Gospiæu 22.srpnja te sv. Jakova 25. srpnja na Udbini.

Nuncij Eteroviæ zatvorio karmelske sveèanosti kodzavjetne crkve Sv. Josipa u PostirimaNakon mise papinski nuncij blagoslovio osobna vozila naprostoru pred zavjetnom crkvomPostira, 17.7.2014. (IKA) – Papinski nuncij u Berlinunadbiskup Nikola Eteroviæ predvodio je u èetvrtak 17. srpnjamisno slavlje kod zavjetne crkve Sv. Josipa na predjeluGlavica u Postirima na Braèu. Uz nadbiskupa Eteroviæakoncelebrirali su mjesni župnik mons. Ante Jelinèiæ, dekanHvarskoga dekanata preè. Emil Pavišiæ i nekoliko sveæenika.Tom misom ujedno su završene ovogodišnje karmelskesveèanosti koje se u župi odvijaju uz proslavu GospeKarmelske, zavjetne svetkovine, koju tamošnji vjerniciosobito sveèano slave. Predvodeæi misu u zavjetnoj crkvi Sv. Josipa podignutojiznad mjesta u maslinskome vrtu, nadbiskup Eteroviæustvrdio je kako su zahvalnost, pravednost i vjernost tri rijeèikojima se može opisati sv. Josipa, brižnoga zaštitnika sveteobitelji. "Zahvaljujmo Bogu Ocu za dar Isusa Krista koji jedošao k nama po Blaženoj Djevici Mariji i koji je imaopooèima Josipa. Zahvalimo mu i za velika dobra kojanastavlja èiniti u ovoj župi, biskupiji, našemu narodu, ali i ucijelome svijetu", rekao je, uz ostalo, nuncij Eteroviæ,ustvrdivši kako Crkva u sv. Josipu prepoznaje brižnogaèuvara naših obitelji i velike obitelji Crkve. Govoreæi o sveèevoj pravednosti, rekao je kako bitipravedan znaèi vršiti Božju volju. "Sveti Josip u svojemu ježivotu ispunjavao Božju volju. Svi smo pozvani biti

Domovinske vijesti ika

10 23. srpnja 2014. broj 29/2014

pravednici, ispunjavati Božju volju, i to ne samo u našimživotima, veæ i prema obitelji i župnoj zajednici. Sv. Josipnas poziva na pravednost kako bismo u životu ostvarivaliljudsko i kršæansko poslanje", istaknuo je papinski nuncij.Na kraju se osvrnuo i na sveèevu vjernost, ustvrdivši da jesv. Josip vjerni branitelj Crkve i naš zagovornik kodGospodina. "I ova misa ulazi na neki naèin u tu našuvjernost Gospodinu koji je bio milostiv u teškim danima rataprema vašim mještanima kada su Nijemci ratne 1944. godineodveli brodom muškarce iz Postira, od kojih se veæina živavratila svojim kuæama. Budimo vjerni Gospodinu, budimomu zahvalni na svim darima i molimo od njega milostpravednosti za nas, ali i za èlanove župne zajednice i našeganaroda", poruèio je nadbiskup Eteroviæ. Nakon misepapinski nuncij blagoslovio je osobna vozila na prostorupred zavjetnom crkvom te na sve vjernike zazvao Božjiblagoslov. Sveèeva crkva podignuta je 2011. godine kaoispunjenje zavjeta žitelja sv. Josipu ratne 1944. godine, kojisu se u znak zahvalnosti prema svecu zavjetovali da æe mupodiæi crkvu u èast. Prema njihovu vjerovanju, te godineupravo su spašeni zagovorom sv. Josipa kojemu se puk Božjii danas vjerno utjeèe.

Predstavljanje zbirke poezije fra Vendelina KaraèiæaVinkovci, 17.7.2014. (IKA) - U program obilježavanjaDana grada Vinkovaca i proslave zaštitnika sv. Ilije,proroka, zajednièki su se ukljuèili Gradski muzej Vinkovci,Galerija likovnih umjetnosti "Slavko Kopaè" Vinkovci iOgranak Matice hrvatske u Vinkovcima, organiziravši uèetvrtak 17. srpnja u Galeriji predstavljanje zbirke poezije"Kronova galija" fra Vendelina Karaèiæa iz Širokog Brijega iotvorenje izložbe "U znaku ribe" mr. Antonije Gudelj izKrivodola kod Imotskog. Akademska grafièarka-slikaricamr. Antonija Gudelj, viša asistentica na Grafièkom odsjekuna Akademiji likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu,autorica je i likovnih priloga fra Vendelinove zbirke poezije"Kronova galija". Predstavljajuæi zbirku, prof. Višnja Sorèik rekla je: "Ovonije zbirka od jednog èitanja. To je zbirka koja se mora èitatiuvijek iznova. To je zbirka koja nije razumljiva i zahtijevapoznavanje i tradicije hrvatske književnosti od dubrovaèkepa nadalje, kao i poznavanje mitologije, kako grèke, takoslavenske i tek u tom smislu dobivamo puninu spoznaje."Kljuèna rijeè i osnovna tema je vrijeme. Zbirka nas tjera dapromislimo o tome kako trošimo svoje vrijeme." O zbirci sugovorili i novinar i književnik Dragan Marijanoviæ i prof.Jozo Mariæ. Rijeèi zahvale uputio je sam autor fra VendelinKaraèiæ, a nekoliko odabranih pjesama proèitale su TatjanaKurolt Belamariæ i Snježana Kraljeviæ.Potom je o izložbi "U znaku ribe" mr. Antonije Gudeljgovorio akademski slikar Josip Mijiæ, istaknuvši kako jeautorica preko "ribljih" pejzaža ostvarila sakralni odnos sprirodom i samom sobom. "Uspostavila je vjeènu slikuèovjeka u kojoj je njegova ljudska strana održiva zbogprihvaæanja nadnaravne dimenzije koja potvrðuje postojanjenašega Stvoritelja", rekao je Mijiæ. Jednom dijelu programa nazoèili su, meðu ostalima,vinkovaèki gradonaèelnik dr. Mladen Karliæ i njegovzamjenik Ivan Bosanèiæ. Izložbu je otvorio bivši student mr.Gudelj Drago Stojanoviæ. Nazoènima su se obratili ipredsjednik OMH-a u Vinkovcima doc. dr. Dražen Švagelj iravnatelj Gradskog muzeja Vinkovci Danijel Petkoviæ.Moderator predstavljanja zbirke poezije i otvaranja izložbebio je povjesnièar umjetnosti i kustos Galerije likovnihumjetnosti "Slavko Kopaè" Vinkovci Ivica Belamariæ nagitari.

U Gospiæu predstavljena knjiga biskupa BogoviæaNuncij D'Errico predao biskupu Bogoviæu poruku papeFranjeGospiæ, 18.7.2014. (IKA) - Predstavljanje najnovije knjigegospiæko-senjskoga biskupa Mile Bogoviæa "Lika i njezinaCrkva u prošlosti i sadašnjosti" održano je u petak 18. srpnjau Puèkom otvorenom uèilištu "Dr. Ante Starèeviæ" uGospiæu To je 13. naslov edicije "Prilozi za povijest Like"koju izdaje Državni arhiv u Gospiæu, a koji je bio uzGospiæko-senjsku biskupiju jedan od organizatorapredstavljanja. Uz katedralni zbor iz Gospiæa koji je biozadužen za umjetnièko-glazbeni dio predstavljanja knjige,moderator skupa bio je don Anðelko Kaæunko.Predstavljanju je nazoèio i apostolski nuncij u RH nadbiskupAlessandro D'Errico, kao i gradski i županijski èelnici. Predstavljaèi knjige bili su povjesnièar dr. Milan Kruhek, dr.Ante Bežen, prof. Ivica Mataija i sam biskup. Dr. Kruhek,struènjak za srednjovjekovnu povijest Like i Hrvatske,istaknuo je poseban znaèaj biskupa Bogoviæa kaopovjesnièara koji povijest spoznaje u samom prostoruterenskim obilascima, što je od njega i sam nauèio. Knjigapredstavlja sintetski pogled na znaèenje Crkve u Hrvata, a zaznanstvenike se postavljaju tri dodatne teme vezane zaoslobaðanje Like od Turaka 1689. godine koje treba istražiti,lièki Vlasi, ponovna uspostava krajiške kontrole i ponovnauspostava Crkve u Lici. Dr. Bežen izmeðu ostaloga je rekaokako je ta knjiga ukazala da je Lika najranjiviji dio Hrvatske,što je biskup uoèio i pripomogao da Crkva meðu prvimarevitalizira Liku nakon komunistièkog razdoblja iDomovinskog rata. Izgradivši Crkvu hrvatskih muèenika naUdbini biskup je pokazao da i devastirana Lika može datidoprinos nacionalnoj stvari. Ivica Mataija rekao je da jepovijest Crkve neraskidivo vezana i za povijest Like koja jebila dosta fragmentirana. Ova knjiga popunjava dosadaneistražena razdoblja. Sam autor biskup Bogoviæ podsjetio je da je motiv za pisanjeknjige bio da se na jednom mjestu naðu do sada objavljivanapoglavlja o povijesti Crkve u Lici - u "Kani" njih 9 te je uzkasnije napisano poglavlje o pravoslavlju u Lici dodao trinova, o nastanku biskupije, o šest posebnih župa kojesimboliziraju lièki prostor te ratnim zapisima i stradanjima.Motiv i izazov za ukorièenje tih èlanaka bio je jubilejzlatomisništva, a još mu ostaje zadatak i povijest Crkve naKordunu.Nuncij D'Errico izrazio je biskupu Bogoviæu svojezadovoljstvo njegovim radom kao povjesnièara kojipokazuje ljubav za svoj kraj, ali i kao biskupa s doprinosomu pastoralu a posebno radu Komisije za martirologij, zbogèega mu je osobno došao iskazati povjerenje. Tom prilikommu je uruèio poruku pape Franje u kojoj Sveti Otac izražavapoštovanje samom biskupu Bogoviæu vezano za njegov rad upovodu 50 godina misništva i 15 godina biskupstva, kao iposebni papinski blagoslov sveæeništvu i puku biskupije.Mons. D'Errico na kraju je izrazio i zahvalnost Apostolskenuncijature za sve što je biskup Bogoviæ uèinio i institucijekoje je ustanovio posljednjih 15 godina u Crkvi u Lici.Nuncij D'Errico zajedno s kancelarom biskupije mr.Marinkom Milièeviæem obišao je katedralu NavještenjaBDM u Gospiæu kao i ostale ustanove.

.

Domovinske vijestiika

1123. srpnja 2014. broj 29/2014

Umro je don Živko KustiæPrvi glavni urednik naše agencije, jedno od najveæih imenahrvatskoga novinarstva, nenadmašni komentator društvenihzbivanja, odgojitelj novih naraštaja novinara i glasovitipropovjednik preminuo u Zagrebu u 84. godiniZagreb, 19.7.2014. (IKA) - Prvi glavni urednik našeagencije don Živko Kustiæ preminuo je u subotu 19. srpnja uZagrebu u 84. godini života. Ugledni grkokatolièki sveæenik,suprug i otac, glasoviti propovjednik, jedno od najveæihimena hrvatskoga novinarstva, nenadmašni komentatordruštvenih zbivanja, odgojitelj novih naraštaja novinara,dugogodišnji glavni urednik Glasa Koncila i Žive zajednice,pisac brojnih knjiga koje su široj vjernièkoj javnosti naprihvatljiv naèin tumaèile istine kršæanske vjere; bio jepokretaè i sudionik mnogih velikih inicijativa Crkve uHrvata, meðu kojima su Nacionalni euharistijski kongres uMariji Bistrici, osnivanje Kršæanske sadašnjosti,Vjeronauène olimpijade, Maloga koncila, Informativnekatolièke agencije - Zagreb... Jedan od najutjecajnih kršæanskih intelektualaca posebno æeostati zapamæen po svojim prilozima u rubrici Pismaseoskoga župnika don Jure koje je godinama pisao u GlasuKoncila te puèkim misijama i duhovnim vježbama koje jevodio diljem Crkve u Hrvata i dijaspore.Don Živko Kustiæ roðen je u Splitu 12. prosinca 1930. Bio jesuprug i otac petero djece. U Zagrebu je studiraomatematiku, fiziku i teologiju. Za sveæenika grkokatolièkeKriževaèke biskupije zareðen je 5. svibnja 1958. uKriževcima. Od 1958. do 1963. godine bio je župnik uMrzlom Polju i Sošicama na Žumberku. Od 1963. do 1972. godine bio je pokretaè, novinar, reporter ikolumnist Glasa Koncila. Glavni urednik Glasa Koncila bioje od 1972. do 1983. a glavni i odgovorni urednik od 1983.do 1990. Više puta je suðen i osuðivan. Od 1990. do 1991.bio je struèni savjetnik u Ministarstvu iseljeništva, voditeljOdjela za djelovanje vjerskih zajednica meðu Hrvatimaizvan domovine. Od 1991. do 1993. godine djelovao je kaourednik lista "Živa zajednica" za iseljene hrvatske vjernike uNjemaèkoj. Od studenoga 1993. do listopada 1998. bio je pokretaè iglavni urednik Informativne katolièke agencije - Zagreb. Bioje pokretaè i suradnik "Maloga koncila" te kolumnist"Globusa" i "Jutarnjeg lista". Bio je èlan Društva hrvatskih katolièkih novinara, koje mu jegodine 2002. dodijelilo nagradu za životno djelo, Društvahrvatskih književnika, potpredsjednik Hrvatskoganovinarskog društva i èlan Upravnog odbora Hrvatskogakatolièkog radija. Bio je èlan Komisije Iustitia et paxBiskupske konferencije Jugoslavije i Hrvatske biskupskekonferencije. U Križevaèkoj biskupiji bio je biskupovslužbeni konzultor. Od Svete Stolice promaknut je uprotoprezbitera stavrofora. Objavio je brojne katehetske priruènike: Velike religijesvijeta, Domagoj - misni kljuè vjerovanja, Mali kljuè Biblije,Mali kljuè povijesti Crkve u Hrvata, Tomica i njegovapisma, Maè duha, Svadbeno ruho, Hoæeš li se krstiti?, Bogza odrasle, Abeceda biblijske vjere i druge. Autor je djela"Hrvatska mit ili misterij?" i romana: Zaljubljeni robovi iDenis djeèak u prozoru. Pisac je scenarija za više filmova, teautor popularnih publikacija o kardinalu Alojziju Stepincu,o. Anti Antiæu, o. Maksimilijanu Kolbeu...Posljednjih godina sa suprugom Maricom boravio je u Domuumirovljenika u Klaiæevoj ulici, gdje je služio kao duhovniksve dok su mu to snage dopuštale.

50. obljetnica sveæeništva biskupa Ivana MilovanaNa slavlju u Eufrazijevoj bazilici èestitku pape Franjeumirovljenome poreèko-pulskom biskupu proèitao nadbiskupPuljiæ, a za sve dobro što je u pola stoljeæa uèinio za Crkvuzahvalio mu je biskup KutlešaPoreè, 19.7.2014. (IKA) - Umirovljeni poreèko-pulskibiskup Ivan Milovan proslavio je 19. srpnja u Eufrazijevojbazilici u Poreèu 50. obljetnicu sveæeništva. Nakondobrodošlice upuæene okupljenim biskupima, sveæenicima,redovnicama, bogoslovima i puku, biskup Dražen Kutlešaizrazio je zahvalnost slavljeniku za sve dobro što je u polastoljeæa svoje sveæenièke službe uèinio za Crkvu. Ukoncelebraciji su sudjelovali i predsjednik HBK zadarskinadbiskup Želimir Puljiæ, rijeèki nadbiskup i metropolit IvanDevèiæ, krèki biskup Valter Župan, koparski biskup JurijBizjak, umirovljeni koparski biskup Metod Pirih i pedesetaksveæenika. Uz vjernike na sveèanosti su se okupili istarskižupan Valter Flego, poreèki gradonaèelnik Edi Štifaniæ,rovinjski gradonaèelnik Giovanni Sponza kao i predstavnicidrugih institucija. "Za sveæenika se, kao i za biskupa, kaže da je uzet iz narodai postavljen za narod, rekao je mons. Devèiæ u uvodnomdijelu homilije te istaknuo da "pedeset sveæenièkih godinamons. Ivana Milovana, ne pripadaju samo njemu, veæ je to idio povijesti mjesne, domovinske i sveopæe Crkve, èiji je on,kao sveæenik i biskup, bio èlan i službenik". U njegovih jepedeset godina i pedeset godina naše Crkve koja je trpjelapod komunizmom, te unatoè svemu nastojala saèuvati vjeru inadu u narodu te održati korak s univerzalnom Crkvom, kojaje u doba II. vatikanskog koncila èinila epohalne iskorake naplanu obnove ad intra i otvaranja ad extra, rekao jenadbiskup Devèiæ, podsjetivši da je mons. Milovan postaosveæenik u tijeku Koncila te je bio svjedokom radosnihoèekivanja i svih previranja koja je taj dogaðaj pobudio,napose nade, oèekivanja, traženja te nastojanja da se Crkvidade "novo lice" a svijetu više humanosti i pravednosti."Konaèno, u tih je pedeset godina sadržano i sve ono što seje dogaðalo s hrvatskim narodom, od komunistièkevladavine, demokratskih promjena sve do stvaranjasamostalne države. U svemu je tome mons. Milovansudjelovao i dao svoj doprinos, uzdajuæi se pritom uGospodina, u skladu sa svojim mladomisnièkim geslom"Gospodine, zaštitnièe moj, u tebe se uzdam!" Postavšibiskupom godine 1998., zahvaljujuæi slobodi koju je Crkvazadobila u samostalnoj državi još se više imao moguænostiukljuèiti u crkvena i društvena zbivanja u Istri, gradeæi iobnavljajuæi Kristovu Crkvu te tako oživotvoriti svojebiskupsko geslo "Graditi u ljubavi". "Crkva je daleko više od ljudske organizacije", rekao jenadbiskup, "ona je otajstvena stvarnost, koju saziva i u kojojje, po svome duhu, trajno prisutan uskrsli Gospodin". Pozivza sveæenièku službu dogaða se slièno kao proroèki poziv.Bog izabire, "i prije nego te oblikovah u majèinoj utrobi ja teznadoh", a taj se Božji izbor objavljuje kada osoba postajesvjesna toga poziva. Nakon toga na èovjeku je da odgovorina taj poziv, s potpunim predanjem i pouzdanjem. Citirajuæi poslanicu Efežanima, iz koje je mons. Milovanuzeo svoje biskupsko geslo "Graditi u ljubavi", nadbiskup jepodsjetio da se svakome daje po "mjeri Kristova dara", teistaknuo nastojanja mons. Milovana u kojima se prepoznajekonkretiziranje razlièitih poziva kroz njegovonavjestiteljsko, posvetiteljsko, pastirsko i uèiteljskodjelovanje. Nadbiskup Devèiæ na kraju je istaknuouniverzalnu dimenziju poslanja Crkve u djelu Spasenja.Stoga je svaki sveæenik pozvan biti svjestan da jenajneposredniji i sudionik i suradnik u ostvarenju sveopæegspasenja u Kristu i po Kristu, zakljuèio je propovjednik.

Domovinske vijesti ika

12 23. srpnja 2014. broj 29/2014

Na kraju misnog slavlja uime hrvatskih biskupa èestitkeslavljeniku uputio je nadbiskup Puljiæ, koji je proèitao ièestitku Papina državnog tajnika kardinala Pietra Parolina, ukojoj je prenio èestitke pape Franje. "Preuzvišenomgospodinu Ivanu Milovanu, biskupu poreèkom i pulskom umiru: Vrhovni sveæenik Franjo èestita ti 50-godišnje spomen-slavlje sveæenièkog reðenja koje pada na blagdan sv. Jakovate ti blagohotno udjeljuje apostolski blagoslov kao zalognebeskih milosti", proèitao je mons. Puljiæ. Tim su seèestitkama pridružili i apostolski nuncij u RepubliciHrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico i zagrebaèkinadbiskup kardinal Josip Bozaniæ.Uime Istarske županije slavljeniku je uz prigodni dar èestitaožupan Flego, uime sveæenika i redovnika Poreèke i Pulskebiskupije èestitke je izrazio preè. Marijan Kancijaniæ, a uimevjernika Poreèke i Pulske biskupije Tomislav Milohaniæ.Biskup Kutleša slavljeniku je zahvalio za sve dobro što jeuèinio za 50 godina sveæenièke i 16 godina biskupskeslužbe, posebno za veliki trud koji je uložio, zajedno sasvojim bratom mons. Vjekoslavom Milovanom, da bi seuzdignulo na oltar bl. Miroslava Bulešiæa, te za svu pomoækoju, unatoè mirovini, pruža biskupu i svim sveæenicima upastoralnom djelovanju. Na kraju se okupljenima obratio sam slavljenik, zahvalivšiobitelji, rodbini, suradnicima, sveæenicima, te svim dobrimljudima od kojih je tijekom života primio toliko dobra i kojisu mu na razne naèine bili oslonac i podrška. Mons. Milovan roðen je 22. rujna 1940. u Režancima, župaSvetvinèenat, župi bl. Miroslava Bulešiæa. Završio jeklasiènu gimnaziju u Biskupskom sjemeništu u Pazinu.Teologiju je studirao najprije na Visokoj teološkoj školi uPazinu, a posljednje tri godine, od 1961. do 1964., naKatolièkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Na istom jefakultetu 1965. , postigao magisterij iz teoloških znanosti. Zasveæenika je zareðen 25. srpnja 1964. godine. Obavljao jesljedeæe službe: od 1964. do 1965. bio je župni vikar uPoreèu i Novoj Vasi Poreèkoj; od 1965. do 1967. župni vikaru Rovinju; od 1967. do 1970. prefekt sjemeništa u Pazinu;ponovno je u Rovinju bio najprije pastoralni suradnik od1970. do 1981., a potom župnik od 1981. do imenovanja zabiskupa. Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je poreèkim ipulskim biskupom 18. studenoga 1997. godine. Za biskupaje zareðen 10. sijeènja 1998., od kad je i preuzeo službu te juobnašao do umirovljenja, 14. lipnja 2012.

Nuncij D'Errico pohodio Crkvu hrvatskih muèenikaUdbina 19.7.2014. (IKA) - Apostolski nuncij u RepubliciHrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico posjetio je u petak18. srpnja Udbinu i nacionalno svetište Crkve hrvatskihmuèenika u pratnji gospiæko-senjskog biskupa MileBogoviæa. Uz prvoga savjetnika nuncijature u Zagrebu mons. Jeana Francoisa Lantheaumea doèekao ih je domaæin,upravitelj svetišta i župnik i dekan udbinski mons. TomislavRogiæ. Biskup Bogoviæ nuncija je proveo kompleksom svetišta temu pojasnio tijek nastanka ideje potaknute porukom papeIvana Pavla II. na prijelazu u treæe tisuæljeæe da svi narodipopišu svoje muèenike koji su kroz povijest dali svoje životeza suvremenike, èime bi im se dao pijetet ali i ideja vodiljaza nove generacije. Biskup Bogoviæ tu je ideju oživotvoriona Udbini, u što se nuncij D'Errico osobno uvjerio obišavšicrkvu, kriptu, muzej i memorijalni park. Sa zadovoljstvomse uvjerio da je to svetište u novije vrijeme postalo ciljhodoèasnika koji su prepoznali znaèaj i snagu koja Udbinadaje Crkvi u Hrvata.

Proslavljen sv. Ilija, zaštitnik Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupijeÐakovo, 20.7.2014. (IKA/TU) – Svetkovina sv. Ilijeproroka, zaštitnika Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije,sveèano je proslavljena 20. srpnja misnim slavljem koje je uðakovaèkoj prvostolnici predvodio nadbiskup Ðuro Hraniæ.U homiliji nadbiskup je rekao kako proèitani evanðeoskiodlomak govori kako Isus ne dopušta da se iz pšenice èupakukolj zbog opasnosti da se s kukoljem išèupa i žito. "ZaIsusa kukolj ne dovodi u pitanje niti rast žita, niti žetvu.Božje Kraljevstvo raste u zlome svijetu, ali mu on ne moženauditi. Nije potrebno, stoga, najprije iskorijeniti zle, da bise onda poèelo èiniti dobro i da bi se poèelo graditiKraljevstvo Božje", istaknuo je nadbiskup, dodavši kako æerazluèivanje biti na svršetku. Dokle god traje svijet,Kraljevstvo je Božje samo sebi dostatno i nema se èegabojati s obzirom na konaèni ishod.Težnja za iskorjenjivanjem zlih i opakih u stvari pokazujeèesto nesigurnost i nepostojanost onoga tko želi takopostupiti. Koje državne vlasti najviše progone nutarnjeneprijatelje i gdje ima najviše politièkih zatvorenika? Tamogdje se državna vlast osjeæa slabom i ugroženom, gdje je naklimavim nogama i boji se da æe biti srušena. Obrambenistav na van uvijek pokazuje nutarnju nesigurnost. Isto tako iopravdavanje vlastitih postupaka tuðim postupcima teuvjetovanje da bude ovako ili onako, bez ovoga ili onoga, dase drugi mora pokajati i obratiti itd. pokazuje našu nutarnjuneodluènost i pomanjkanje postojanosti u dobru. Kad sam jauvjeren da je nešto dobro i kad mi je stalo do dobra, onda jane gledam lijevo ili desno, što radi i kako se ponaša ovaj ilionaj, nego sam jednostavno postojan u dobru, rekao jenadbiskup.Na kraju homilije nadbiskup je potaknuo okupljene da svojesnage ne iscrpljuju u otkrivanje i èupanje "kukolja", veæ ugajenju i podržavanju "dobroga sjemena" te da sa sobomponesu poruku života sv. Ilije proroka, zaštitnikanadbiskupije i Isusovu poruku: Dobrota i ljubav su najveæaljudska snaga. U ljudskoj dobroti, blagosti i ljubavi oèitujese i Božja pedagogija te Božja snaga.

Predsjednik Josipoviæ uputio suæut obitelji don ŽivkaKustiæaPamtit æe ga generacije èitatelja, štovatelja i župljanaZagreb, 21.7.2014. (IKA) - Predsjednik Republike HrvatskeIvo Josipoviæ uputio je suæut obitelji don Živka Kustiæa upovodu njegove smrti. "S iskrenim žaljenjem primio sam vijest o smrti cijenjenogagospodina don Živka Kustiæa. Don Živko je èitav svojživotni vijek savjesno, otvorenoga srca i uma vršio svojesveæenièko poslanje. Zalagao se za Crkvu koja se temelji nauniverzalnoj etici, koja komunicira sa svijetom, dobrohotno,razložno i s razumijevanjem. Bio je pionir katolièkognovinarstva sredinom šezdesetih, kada su utjecaji Drugogavatikanskog koncila poèeli stizati i u naše krajeve. Bio jevrhunski intelektualac i ustrajni promicatelj ideje dobra.Njegov doprinos širenju ideja tolerancije i dijaloga uokolnostima koje nisu bile naklonjene vjeri i Crkvi, bio jenemjerljiv. Don Živko je bio dobar i plemenit èovjek, koji jeuvijek mislio na dobrobit Crkve i svoje Domovine. Bio jespreman do posljednjeg dana svoga života, vršiti sveæenièkoposlanje: pružati bližnjemu duhovnu utjehu i nadu. Pamtit æega generacije èitatelja, štovatelja i župljana. Nedostajat æesvima koji su ga voljeli i cijenili", stoji u suæuti predsjednikaJosipoviæa.

Domovinske vijestiika

1323. srpnja 2014. broj 29/2014

Suæut kardinala Bozaniæa u povodu smrti don ŽivkaKustiæa"Don Živko je svojim sveæenièkim služenjem, kao i svojimdugogodišnjim novinarskim radom u pokretanju i voðenjuGlasa Koncila te osnivanju Informativne katolièke agencijedao iznimni doprinos Crkvi u hrvatskom narodu"Zagreb, 21.7.2014. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ u povodu smrti don Živka Kustiæa izrazio jesuæut križevaèkom biskupu Nikoli Kekiæu: "Saznavši da je umro don Živko Kustiæ, izražavam iskrenukršæansku suæut Vama, njegovoj obitelji i rodbini, kleru ivjernicima Križevaèke eparhije, kao i svima koji suožalošæeni don Živkovom smræu. U molitvi sam sespomenuo dragog Pokojnika te preporuèio njegovuplemenitu dušu Božanskom milosrðu. Pokojni don Živko je svojim sveæenièkim služenjem, kao isvojim dugogodišnjim novinarskim radom u pokretanju ivoðenju Glasa Koncila te osnivanju Informativne katolièkeagencije dao iznimni doprinos Crkvi u hrvatskom narodu.Kao novinar, komentator i kolumnist pratio je zbivanja udomovinskoj i opæoj Crkvi te trajno poticao vjernike na životprema izvornim kršæanskim vrjednotama, koje je i samsvojim životom svjedoèio. Zahvaljujuæi stoga za ljubav i dobrotu u životu dragogPokojnika, s vjerom i nadom ga preporuèujemo Gospodinu,koji je rekao: Idem pripraviti vam mjesto. Neka mu dobriBog po oproštenju grijeha udijeli radost nebeskogzajedništva sa svetima i izabranima. Izražavajuæi Vam duhovnu blizinu i zajedništvo u Kristu, ukršæanskoj nadi uskrsnuæa srdaèno Vas pozdravljam."

Imenovanja i premještaji u Krèkoj biskupijiKrk, 21.7.2014. (IKA) - Prema odluci krèkog biskupaValtera Župana ovog su ljeta u Krèkoj biskupiji izvršenesljedeæe promjene u sveæenièkim službama:Vlè. Krunoslav Boras razriješen je službe župnika uDubašnici, te je imenovan župnikom u Krasu. Mons. IvanBrniæ razriješen je službe župnika Ilovika, te mu ostajeslužba župnika i dekana u Malom Lošinju.Vlè. Ivan Buiæ razriješen je službe župnika u Krasu, te jeumirovljen.Vlè. Marin Dašek razriješen je službe župnog vikara uDubašnici, te je imenovan župnikom u Dubašnici. Mons.Andrija Depikolozvane razriješen je službe arhivara ibibliotekara Krèke biskupije te je umirovljen; imenovan jezaèasnim kanonikom Stolnog kaptola u Krku, te mu prestajeaktivna kanonièka služba. Vlè. Milivoj Guszak razriješen jeslužbe biskupova tajnika i ceremonijara, te je imenovanžupnikom Ilovika i Unija i župnim vikarom u MalomLošinju. Vlè. Ranko Papiæ razriješen je službe župnog vikarau Novalji, te je imenovan župnim vikarom u Malom Lošinju.Mons. Nikola Radiæ imenovan je zaèasnim kanonikomStolnog kaptola u Krku, te mu prestaje aktivna kanonièkaslužba. Vlè. Silvio Španjiæ razriješen je službe župnikaUnija, te mu ostaju službe župnika Æunskog i župnog vikarau Malom Lošinju.Preè. dr. Franjo Velèiæ imenovan je arhivarom ibibliotekarom Krèke biskupije, te mu ostaje službakancelara. Vlè. Josip Vidas razriješen je službe župnogvikara u Malom Lošinju, te je poslan na studij crkveneglazbe u Rim. Vlè. Denis Žuškin, mladomisnik, imenovan ježupnim vikarom u Novalji.

.

Misa na poèetku Hrvatskih svjetskih igaraZagreb, 21.7.2014. (IKA) - "Svijetom je bijelim poæi, al'doma je uvijek doæi, nikad ne zaboravi", slogan je treæihHrvatskih svjetskih igara (HSI) koje od 21. do 26. srpnja uZagrebu okupljaju 750 amaterskih sportaša hrvatskihkorijena iz 25 zemalja, koji se natjeèu u 16 sportskihdisciplina. Želja organizatora, Hrvatskoga svjetskogkongresa, je promicanje zajedništva domovinske i iseljeneHrvatske. Uoèi otvaranja Igara u ponedjeljak 21. srpnja euharistijskoslavlje u zagrebaèkoj prvostolnici predvodio je zagrebaèkipomoæni biskup Mijo Gorski, u koncelebraciji sasveæenicima iz domovine i inozemstva, prenosi portal GlasaKoncila. "Hrvatske svjetske igre, premda se tako zovu, više su odsporta, i više od igre. I to je znak ovog trenutka, znakpovezivanja i želje za zajedništvom. Znak želje da se nezaboravi podrijetlo, da se ne prekine veza, ona duhovna,katolièka, narodna. Znak da vjerujete u domovinu svojihdjedova i baka, oèeva i majki. Želio bih da svi vi, koji stedošli iz raznih zemalja, ali iz istoga korijena hrvatskoga, i vikoji trajno boravite u ovoj našoj domovini, prepoznate Božjedjelovanje koje nas zbližava i tako otvara nove moguænosti,nove perspektive naroda i pojedinaca", napomenuo je biskupGorski. Istaknuo je kako su zagrebaèka katedrala i grob blaženogaAlojzija Stepinca mjesto dobrodošlice, jaèanja i hrabrenja uvjeri i djelovanju svih hrvatskih vjernika. "On koji je i sambio vrstan sportaš neka vas prati svojim blagoslovom, nesamo tijekom ovih Igara, nego i tijekom vaše životne trke daprispijete svome trajnome cilju, svome Bogu i Spasitelju",rekao je biskup. Pozdravnu rijeè uime Hrvatskoga svjetskogakongresa uputio je Šimun Šito Æoriæ, koji je podsjetio kakose u zagrebaèkoj prvostolnici više od devet stoljeæaokupljaju i mole hrvatski vjernici. Na euharistijskom slavlju bili su predsjednik Hrvatskogasabora Josip Leko, zagrebaèki gradonaèelnik Milan Bandiæ iostali uzvanici. Sveèanost otvorenja Hrvatskih svjetskihigara nastavila se na Trgu bana Josipa Jelaèiæa mimohodomsudionika i prigodnim glazbenim programom.

Suæut predsjednika Hrvatskog sabora u povodu smrtidon Živka KustiæaBio je legenda hrvatskog novinarstva i neustrašivi borac zapravdu. Nedostajat æe nam živost i odluènost kojima jebranio vlastite stavoveZagreb, 21.7.2014. (IKA) - U povodu smrti don ŽivkaKustiæa predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko uputio jeizraze suæuti njegovoj obitelji i sveæenstvu te vjernicimaKriževaèke eparhije. "U tuzi zbog smrti don Živka Kustiæaizražavam suæut uime Hrvatskog sabora i u svoje osobnoime. Njegov život i rad svjedoèanstvo su nepobjedive vjere uistinu, slobodu i pravednost. U britkim i nadahnutimpolemikama èvrsto je branio i zastupao duh vjerskihsloboda, snošljivosti, suradnje te opæenito razumijevanjameðu ljudima. Time je pridonio širenju i uèvršæenjudemokratskih vrijednosti u hrvatskom društvu. Don ŽivkoKustiæ bio je legenda hrvatskog novinarstva i neustrašiviborac za pravdu. Nedostajat æe nam živost i odluènostkojima je branio vlastite stavove", piše u izrazima suæutipredsjednika Hrvatskog sabora.

.

Domovinske vijesti ika

14 23. srpnja 2014. broj 29/2014

Ispraæaj don Živka KustiæaZagreb, 22.7.2014. (IKA) - Obitelj i prijatelji oprostili su seod don Živka Kustiæa u utorak 22. srpnja na zagrebaèkomgroblju Mirogoj. Pogrebne obrede u asistenciji višesveæenika predvodio je križevaèki vladika Nikola Kekiæ."Doðosmo i okupismo se ovdje na ovom brežuljku našegagrada da svojom nazoènošæu, molitvama i duhovnimpjesmama Bogu zahvalimo što smo imali priliku sa Živkomživjeti, njega slušati, s njim razgovarati i èitati plodovenjegova srca i uma", istaknuo je biskup u oproštajnomgovoru. "Živko je, kao i svaki od nas, bio neponovljiva slika Božja.A i cijeli život njegov kroz ovih 84 godina bio je poseban",istaknuo je vladika. Zahvalio je za "temelje ljudske ikršæanske na kojima se onda sve dalje nadograðuje", izmeðuostalih, don Živkovoj baki Ani, istinskoj vjernici koju je uživotu èesto spominjao, majci Josipi i njegovu župniku uPagu don Josi Felicinoviæu, dodavši: "Neka je hvala Marici,pokojnoj supruzi našega Živka, koja se potpunoma posvetilasvome mužu i odgoju dviju kæeri i trojice sinova te brojneunuèadi."Govoreæi o don Živku kao sveæeniku, biskup je posebnoistaknuo isusovca Scheibela, "duhovnog voðu mladogastudenta, koji ga je mudro savjetovao i u njemu podržavaoBožji poziv". Govorio mu je: "Živko, Bog ima svoje posebneputove na koje on èovjeka usmjerava. Samo se daj voditi isreæa æe ti zasjati. Tako i bi." Naime, da bi se ipak ostvarilaŽivkova želja da kao oženjen èovjek postane sveæenik,otvorila su mu se vrata Grkokatolièke Crkve, odnosnoKriževaèke eparhije pod tadašnjim duhovnim vodstvomvladike Gabrijela Bukatka, koji ga je zaredio za sveæenika usvibnju 1958. u katedrali Presvete Trojice u Križevcima. "Imladi sveæenik Živko sa svojom gospoðom Maricom i trojedjece napušta 1. studenoga Zagreb i seli u Žumberak, u staružumberaèku grkokatolièku župu sv. Petra i Pavla u MrzlomPolju." "U tom gorovitom vinogradu Gospodnjem veleèasni Živkooduševljeno, kao ono apostoli poslije Pedesetnice, naviještaRadosnu vijest i okuplja djecu u brojnim selima te župe,usprkos prijetnjama lokalnih komunista i udbaša. Iako je naovoj župi bio svega tri godine, ostavio je neizbrisivi trag",rekao je biskup. Nakon još tri godine pastoralnog rada u župisv. Petra i Pavla u Sošicama, u vrijeme kada je poèeo II.vatikanski koncil, u Zagrebu se pokreæe izdavanje glasilaGlas Koncila èime poèinje i novi život žumberaèkogsveæenika. "Okuplja se ekipa katolièkih mudraca koji imajuviziju o Crkvi u suvremenom društvu. To žele postiæiizvješæujuæi o tijeku Koncila katolièku i sveopæu hrvatskujavnost. Glas Koncila bio je pravi novinarski bum u onavremena kada su vlastodršci preko svojih poslušnikakontrolirali svaku rijeè. Za njih je slobodna rijeè bilaopasnija od ikakva oružja. Tu rijeè slobode Crkve i svakogapojedinca visoko je godinama uzdizao naš Živko u svojimvrsnim komentarima i èlancima – posebice u rubrici 'Pismoseoskog župnika'. Preko njegovih vrsnih reportaža upoznalismo mnoge naše župe i život Hrvata katolika diljem svijeta.Ljudi su s nestrpljenjem èekali novi broj Glasa Koncila igutali svaku rijeè", rekao je biskup Kekiæ, istaknuvši:"Možemo slobodno ustvrditi da je Glas Koncila sa svojimglavnim urednikom Živkom Kustiæem i ostalim vrijednimsuradnicima krèio put slobodnoj državi Hrvatskoj i u njojslobodnoj Crkvi." Evanðelje Kristovo, Radosnu rijeè, "Živko je znao Božjemnarodu tako zorno i suvremeno naviještati, da bi ga slušalidan i noæ. Njegove 'Jutarnje propovijedi' koje su godinamaizlazile u jednom našem dnevnom listu èitatelji bi najprijeèitali i divili se kako on u tako malom èlanèiæu može tako

puno reæi", rekao je vladika. Istaknuo je zatim kako je za korisnike Doma umirovljenika uKlaiæevoj ulici, gdje je don Živko sa svojom suprugomboravio posljednjih godina, bio pravi Božji dar: "služeæiliturgiju, tumaèeæi Rijeè Božju, ispovijedajuæi i tješeæi,posebno one kojima nitko nije dolazio u posjetu. Njih, kao isamoga sebe, pripremao je za smrt i za radosni susret saSpasiteljem našim Gospodinom Isusom Kristom". Biskup Kekiæ zatim je primijetio kako je "o namagrkokatolicima hrvatska katolièka javnost, iako smo jednaCrkva, malo znala, pa ni danas, nažalost, mnogi ne znaju inisu nam baš uvijek skloni. Mi smo u Živku imali svojoslonac. Kad god mu se pružila prilika, on je ljudimatumaèio tko smo i što smo, o tome pisao i ljude pouèavao". I poput pisca poslanice Hebrejima i ja se pitam: "I što još dakažem? Ta ponestat æe mi vremena" nastavim li govoriti omnogim drugim pothvatima kojima je Živko bio pokretaè iduša: velièanstveni Nacionalni euharistijski kongres u MarijiBistrici, Mali koncil, Kršæanska sadašnjost, vjeronauènaolimpijada, IKA, brojne tribine, TV emisije... rekao jevladika Kekiæ, zakljuèivši: "On je jedan od onih iz evanðeljakojima je Gospodar dao pet talenata. Dobro je iskoristio tihpet talenata u ovozemaljskom životu i sada mirne duše možestati pred lice Božje i reæi: 'Gospodaru, pet si mi talenatapredao. Evo, drugih sam pet talenata stekao'. A èut æeodgovor: 'Valjaš, slugo dobri i vjerni! U malome si biovjeran, nad mnogim æu te postaviti! Uði u radost Gospodarasvoga!' (Mt 25, 20 - 21). Molimo Gospoda da i svaki od nasjednoga dana od dobroga Boga može èuti te iste rijeèi!"

Suæut biskupa Jezerinca u povodu smrti don ŽivkaKustiæaZagreb, 22.7.2014. (IKA) – U povodu smrti don ŽivkaKustiæa vojni ordinarij Juraj Jezerinac uputio je izraze suæutibiskupu križevaèkom mons. Nikoli Kekiæu, pokojnikovojobitelji i rodbini te svim sveæenicima i vjernicimaKriževaèke eparhije."Iznenadila je vijest o smrti Vašeg sveæenika don ŽivkaKustiæa, velikoga prijatelja hrvatskoga naroda, neumornog ipunog pouzdanja u Boga, koji je do zadnjeg djeliæa svogabiæa bio ispunjen ljubavlju prema Crkvi koju je gradioperom kao rijetki u Hrvatskoj. U trenucima žalostizahvaljujem dobrom Bogu i njegovoj Križevaèkoj biskupijiza dar èovjeka i sveæenika don Živka. Snaga don Živkovevjere oèitovala se u svim njegovim službama, u njegovuosobnom sveæenièkom predanju, uvijek bez beznaða,poloviènosti i kolebanja. Dragi naš don Živko, velika Tihvala! Neka Te dobri Bog nagradi vjeènim i zasluženimživotom u svome kraljevstvu. Mnoge molitve bit æeprikazane za Tebe kao znak naše ljudske, hrvatske, kršæanske i sveæenièke zahvalnosti. Preuzvišeni oèe biskupe,Vama, njegovoj obitelji i rodbini, cijeloj Križevaèkojbiskupiji, svim sveæenicima i vjernicima izrièem iskrenasuæut u moje osobno ime i ime svih djelatnika Vojnogordinarijata i s kojima skupa ponizno molim: Pokoj vjeènidaruj mu Gospodine! U kršæanskoj nadi uskrsnuæa, primitemoje osobne iskaze suæuti", istaknuo je biskup Jezerinac.

Domovinske vijestiika

1523. srpnja 2014. broj 29/2014

Crkva u Hrvata

Redovnièko oblaèenje u Gornjoj DubiciGornja Dubica, 13.7.2014. (IKA/KTA) - Pod sveèanommisom koju je 13. srpnja u župi Gornja Dubica u BiHpredvodio provincijal Bosne Srebrene fra Lovro Gavran uzkoncelebraciju magistra postulanata fra Danijela Rajiæa,odgojitelja sjemeništaraca fra Josipa Mrnjavca, magistranovaka fra Marka Ešegoviæa i tridesetak sveæenika, dvanaestje mladiæa prvi put obuklo franjevaèki habit. Kandidati supred oltar položili svoje habite te nakon sveèano izreèenog"Evo me" obukli odjeæu siromaštva, poslušnosti i èistoæe. Utome su im pomogli župnici župa iz kojih dolaze, ali i ostaliprisutni franjevci. Tim èinom za njih je zapoèela godinanovicijata.

Proslavljen zaštitnik banjoluèke katedrale i biskupijeObilježena 25. obljetnica upravljanja biskupijom mons.Franje KomariceBanja Luka, 15.7.2014. (IKA/KTA) - Banjoluèki biskupFranjo Komarica, predsjednik Biskupske konferencije Bosnei Hercegovine, proslavio je 25. obljetnicu upravljanjabiskupijom sveèanim euharistijskim slavljem u banjoluèkojkatedrali na svetkovinu njezina nebeskoga zaštitnika izaštitnika biskupije sv. Bonaventure, 15. srpnja. Misno slavlje predvodio je vrhbosanski nadbiskupmetropolit kardinal Vinko Puljiæ u zajedništvu s biskupomKomaricom i svim èlanovima BK BiH: biskupom mostarsko-duvanjskim i apostolskim upraviteljem trebinjsko-mrkanskim Ratkom Periæem, vojnim biskupom TomomVukšiæem, pomoænim biskupima vrhbosanskim PeromSudarom, banjoluèkim Markom Semrenom te delegatimaHrvatske i Slovenske BK križevaèkim biskupom NikolomKekiæem, koparskim biskupom Jurjem Bizjakom, delegatomMeðunarodne BK beogradskim nadbiskupom StanislavomHoèevarom, delegatom kardinala Josipa Bozaniæazagrebaèkim pomoænim biskupom Mijom Gorskim ipedesetak dijecezanskih i redovnièkih sveæenika, meðukojima i provincijal Franjevaèke provincije Bosne Srebrenefra Lovro Gavran te trapisti iz samostana Marija Zvijezda uBanjoj Luci.Na misi su se okupile redovnice iz družbi klanjateljica KrviKristove, milosrdnica sv. Vinka Paulskog, misionarkiljubavi, školskih sestara franjevki Bosansko-hrvatskeprovincije, grkokatolkinje bazilijanke iz Prnjavora i Zagrebai službenice Bezgrešnog zaèeæa iz Banje Luke. Nazoèni subili i vijeænici iz raznih župa Banjoluèke biskupije tepredstavnici vlasti ministar za raseljene osobe u Vladi RS-aDavor Èordaš, predstavnici Vijeæa naroda RS, Opæine Bihaæ,Grada Zagreba, Hrvatskog sabora i drugi.Kratku èestitku slavljeniku biskupu Komarici uputio je uimecijele Banjoluèke biskupije generalni vikar biskup Semren,zaželjevši mu da poput sv. Bonaventure i u skladu spoticajima sv. Pavla, služi Bogu, bude osjetljiv za bližnje,radostan u nadi, strpljiv u nevolji, postojan u molitvi izajedništvu, ponizan. Luka Æavar, uèenik šestog razreda izprognanièke župe Presnaèe kod Banje Luke u kojoj su 12.svibnja 1995. ubijeni župnik Filip Lukenda i s. CecilijaGrgiæ, izrekao je biskupu Komarici prigodnu recitaciju iuime svih predao buket crvenih ruža kao simbol stradanja,ali i ljubavi banjoluèke mjesne Crkve. U uvodu slavljakardinal Puljiæ prisjetio se 15. srpnja 1989., kada je kaobosansko-gradiški župnik i banjoluèki sveæenik vodioceremonije na misi tijekom koje je biskup Komarica sveèano

preuzeo upravu biskupije. Biskup Komarica u propovijedi se osvrnuo na svetkovinu sv.Bonaventure i 25 godina "od kako mu je – tadašnjinasljednik apostola Petra – a sada i službeno sveti papa IvanPavo II. povjerio upravu njegove rodne biskupijeBanjoluèke". Uslijedila su zatim razna dinamièna dogaðanja,u našoj biskupiji - kada je - nakon duge i teške duhovne"zime" i neslobode – i naša domovinska Crkva – slièno kao idruge vjerske zajednice u tadašnjoj državi – mogla zapoèetislobodnije disati. Zapoèeli smo bili s mnogim aktivnostima iprogramima – osobito s veæim angažiranjem vjernika laika.Sve to, nažalost, nije dugo trajalo! Na to novo, snažno iplodno bujanje vjernièkoga i crkvenog života, domalo sesruèio užasni ratni uragan. Mnogi su naši vjerni župljani, alii drugi naši sugraðani, uz najteža maltretiranja nasilnoprotjerani iz njihova najsvetijeg mjesta koje im je dao samnjihov Stvoritelj – iz rodnog im mjesta da se u njega više ine vrate, kazao je biskup Komarica, napominjuæi da ratnivihor ostavio užasnu materijalnu pustoš. No, nisu klonuliduhom. "Poslušni Božjem proroku naših dana papi IvanuPavli II. udruženim snagama krenuli smo u duhovnu imaterijalnu obnovu zgažene naše mjesne Crkve", kazao jebiskup Komarica, istaknuvši da su "prepoznali kao osobitidar Božje utjehe i kao svojevrsnu nagradu za našuposlušnost Kristovu namjesniku na zemlji i njegov osobnidolazak u središte naše biskupije i podizanje na èast oltarajednog èlana naše biskupije – vjernika laika – blaženogIvana Merza". Biskup Komarica zahvalio je TrojedinomBogu za nebrojene njegove milosti tijekom proteklih 25godina povjerene mu službe, osobito za nova, poletnaduhovna zvanja – sveæenièka i redovnièka u Banjoluèkojbiskupiji.Mons. dr. Franjo Komarica roðen je 3. veljaèe 1946. uNovakoviæima, župa Petriæevac. Sjemenišnu gimnazijuzavršio je u Zagrebu i Ðakovu, gdje je i maturirao, zajedno skardinalom Puljiæem. Nakon odsluženja obveznog vojnogroka zapoèeo je teološki studij u Ðakovu, a nastavio ga je naTeološkom fakultetu Sveuèilišta u Innsbrucku. Za sveæenikaga je zaredio biskup Alfred Pichler u crkvi otaca trapista uBanjoj Luci 29. lipnja 1972. Nakon reðenja nastavio jeposebni studij u Innsbrucku, gdje je 1973. magistrirao, a1978. doktorirao liturgiku. Usto je studirao glazbu nainsbruškom Konzervatoriju i andragogiju tamošnjegaFilozofskog fakulteta.Po svršetku studija imenovan je predavaèem naVrhbosanskoj visokoj teološkoj školi u Sarajevu, gdje od1978. do 1986. predaje liturgiku, liturgijski pastoral, pastoralselilaca i crkveno pjevanje. Ujedno je vodio dva crkvenazbora: bogoslovski i katedralni. Papa Ivan Pavao II.imenovao ga je 28. listopada 1985. pomoænim biskupombanjoluèkim i naslovnim biskupom biskupije Satafis uAfrici, te ga zaredio za biskupa u bazilici Sv. Petra naBogojavljenje, 6. sijeènja 1986. Oko tri i pol godine bio jegeneralni vikar biskupa Pichlera u Banjoj Luci, sve donjegova umirovljenja. Imenovan je rezidencijalnimbiskupom 15. svibnja 1989., a 15. srpnja iste godine sveèanopreuzima upravu biskupije.Osim uprave povjerene mu Banjoluèke biskupije obnašao jei obnaša niz dužnosti u Biskupskim konferencijama, prvoJugoslavije, a potom Bosne i Hercegovine. U BKJ bio jepredsjednik Vijeæa za laike (1986. - 1989.) i Hrvatskogliturgijskog vijeæa (1989. - 1993.). Nakon što je 1994.godine osnovana Biskupska konferencija BiH, u njoj obnaša

Crkva u Hrvata ika

16 23. srpnja 2014. broj 29/2014

službu predsjednika nekoliko vijeæa. U jednom mandatu(2002. - 2005.) bio je predsjednik BK BiH. Osim toga papaIvan Pavao II. imenovao ga je 1992. èlanom Papinskogvijeæa za dijalog s nekršæanima.Uz svoje profesorske i biskupske obveze bavi se i pisanjem.Objavio je više struènih radova iz podruèja liturgijskeznanosti, ljudskih prava i crkvene glazbe u domaæim istranim èasopisima i zbornicima. Kao biskup objavio jezbirku dokumenata koje je napisao tijekom ratnih zbivanja1991. - 1995. pod naslovom: "U obrani obespravljenih".Izbor iz dokumenata banjoluèkog biskupa i Biskupskogordinarijata tijekom ratnih godina od 1991. do 1995, koja jedoživjela dva izdanja, a objavljena je i na engleskome,njemaèkome (takoðer dva izdanja) i talijanskome jeziku.Povodom nominacije za Nobelovu nagradu izdana mu jeknjiga pod naslovom "U obrani èovjekova dostojanstva".Providnost mu je namijenila tešku zadaæu: voditi biskupiju udramatiènom razdoblju oružane agresije na Bosnu iHercegovinu, kada je gotovo posve uništena. Zlostavljana sui ubijena od srpskih snaga sedmorica sveæenika i jednaredovnica, nekoliko je sveæenika jedva preživjelozlostavljanje, brojne crkve, kapelice, župne kuæe i samostanisrušeni su ili teško ošteæeni, dvije treæine vjernika prognanoje i nikada se više nisu vratili, više je župa posve ugaslo, a udrugima je ostalo tek po nekoliko desetaka ili stotinavjernika. Od 130.000 katolika, koliko je u biskupiji živjelo1991. godine, danas ih je nešto manje od 40.000. BiskupKomarica neumorno se trudio oko oèuvanja mira, poticaobrojne mirovne inicijative s državnim i crkvenim prvacima,kad je rat izbio, trudio se oko ponovne uspostave mira, poprestanku rata borio se za povratak svih prognanih na svojaognjišta, neumorno se zauzimao za dostavu humanitarnepomoæi svojim vjernicima, ali i svima drugima, koliko je tobilo moguæe, brine se za obnovu obiteljskih kuæa, ali icrkvenih objekata, od kojih su mnogi graðeni posve odtemelja. Osobit vid humanitarnog odnosno karitativnog rada bilo jestavljanje biskupske kuæe na raspolaganje za Caritasoveambulante, dok je sam biskup, zajedno sa svojimsuradnicima, preselio u Sveæenièki dom. Zauzimao se zanabavku potrebnih aparata, lijekova i pomagala za gradskebolnice, za bolesne po kuæama itd. Neposredno predizbijanje ratnih sukoba, godine 1990. osnovao je Teološkiinstitut u Banjoj Luci za obrazovanje katolièkih vjernikalaika, koji je radio sve do 1995., kada je silom (ne)prilikamorao prestati s radom. U ljeto 2005. dao je obnoviti zgradunekadašnje škole sestara milosrdnica, u kojoj je u jesen tegodine zapoèela s radom katolièka gimnazija koju vodimons. mr. Ivica Božinoviæ.U jesen 2005. na biskupovu zamolbu otvorile su u središtuBanje Luke svoju prvu redovnièku kuæu u BiH redovniceDružbe misionarke ljubavi bl. Terezije iz Kolkate. U zgradiBiskupskog ordinarijata 16. studenoga 2005. utemeljio jeEuropsku akademiju, a 3. veljaèe 2006. osnovao je Centar zaživot i obitelj pri Caritasu Banjoluèke biskupije. Za svoje djelovanje primio je niz meðunarodnih priznanja inagrada, a 2004. nominiran je i za Nobelovu nagradu. Savtaj rad u ovom trenutku nije moguæe posve sagledati, apogotovo ne vrjednovati, buduæi da su neki procesi jošuvijek u tijeku. Jedno od najveæih djela biskupa Komaricenjegovo uporno zauzimanje za proglašenje blaženim IvanaMerza. Za tu radosnu prigodu pozvao je u Banju Luku sluguBožjega papu Ivana Pavla II., koji je, premda veæ teškobolestan, 22. lipnja 2003. pohodio biskupiju i na Petriæevcuproglasio blaženim Ivana Merza.

Prigodni program u èast biskupu KomariciBanja Luka, 16.7.2014. (IKA/KTA) - U banjoluèkojkatedrali Sv. Bonaventure u veèernjima satima 16. srpnjaprireðen je prigodni program u èast banjoluèkom biskupu ipredsjedniku Biskupske konferencije BiH Franji Komarici upovodu 25. obljetnice upravljanja Banjoluèkom biskupijom.Moderator programa vlè. Zlatko Matiæ, osobni tajnikbiskupa Komarice, podsjetio je na poèetku da su "proslavomsv. Bonaventure dali hvalu Bogu u euharistijskom slavlju, zasve godine služenja, pastira Crkve banjoluèke, biskupaFranje" te da su istog dana u veèernjim satima imalimoguænost u dvorani Djeèjeg kazališta u Banjoj Lucipogledati dramu Majka Terezija - "Svetica tame" u režijiGradimira Gojera. U program su uvela braæa Filip i DavidVukeliæ, uèenici Katolièkoga školskog centra bl. Ivan Merzu Banjoj Luci, kompozicijom "Sanje" skladatelja IzidoraBajiæa.Banjoluèki pomoæni biskup Marko Semren predstavio jeZbornik "Gospodin je moja snaga i moja pjesma" prireðen itiskan upravo povodom srebrenog jubileja biskupa Komaricepod naslovom "Biskup Franjo Komarica – 25 godina nakatedri banjoluèkih biskupa". "Ovaj zbornik radova pisani jeznak zahvalnosti mons. dr. Franji Komarici, biskupuordinariju, u povodu njegovih 25 godina upravljanjaBanjoluèkom biskupijom. U tom spomen-spisu prilozi sukolega, prijatelja i studenata biskupa Komarice. Tekstovi suusredotoèeni na osobu i djelo mons. dr. Franje Komarice,biskupa ordinarija, poèevši s predgovorom, životopisom,èestitkama, prilozima u kojima se govori o znaèenjubiskupske službe i njezinom vršenju kroz 25 godina teosvrtima", kazao je biskup Semren, istièuæi da je svaki odautora pokušao osvijetliti lik biskupa Komarice s razlièitogstajališta."Putovi biskupa Komarice kroz ovih 25 godina su bremeniti:u godinama predraæa, rata i poslije rata bili su dugi, muèni,ponekad gotovo bezizlazni. Bez snage Duha Svetoga kojimga je Krist obdario ne bi toliko toga ostvario. A o njegovimdjelima svjedoèi veliki broj ljudi kojima je pomagao. Ljudisu u njemu prepoznali Božjeg èovjeka, koji u vremenu zla,zajedno sa svojim suradnicima, nije ustuknuo pred silamamraka, veæ se hrabro odupro, s vjerom u Boga i u ljude;èovjekoljupca koji je za vrijeme strašne tragedije koja jezadesila Banjoluèku biskupiju i cijelu Bosnu i Hercegovinupodizao svoj glas protiv nasilja, pozivao na obustavu rata iuspostavu pravednog mira, izražavao solidarnost s onimakoji su nedužno teško stradavali i pozivao svijet da im pružinužnu pomoæ; vjerodostojnoga glasnogovornikaobespravljenoga bosansko-hercegovaèkog èovjeka izastupnika mnoštva nestalih, stradalih, ubijenih;glasnogovornika mnoštva prognanih; glasnogovornika svihkoji vapiju, traže, mole da se vrate na svoja rodna ognjišta;istinskog borca za istinu, za opraštanje, za pomirenje, zanovi suživot; domoljuba koji je za sve domoljube Bosne iHercegovine postao metaforom istine i pravde; èovjeka kojije u sebi imao 'civilnu hrabrost' biti èuvar svoje braæe, anjegov brat bio je svaki èovjek kao Božje stvorenje",istaknuo je mons. Semren, koji je biskupu Komarici zaželio"da ne klone u ustrajnom i strpljivom sijanju, jer Božja rijeèi kraljevstvo napreduju samo u muci i strpljivosti".Uslijedila je video-prezentacija novih i starih foto-albuma uzglazbu i rijeè kojim su mons. Ivica Božinoviæ i LadoJakovljeviæ prikazali 25-godišnje biskupsko služenje mons.Komarice i podsjetili "na protekla vremena – lijepa, manjelijepa, ali i ona teška".Na kraju je biskup Komarica uputio rijeèi zahvaleorganizatorima programa i svim nazoènima, a posebno braæiu biskupstvu koji su okupljeni na redovnom zasjedanju BK

Crkva u Hrvataika

1723. srpnja 2014. broj 29/2014

BiH, istièuæi da je i on kao i svaki pojedinac dio odreðenezajednice. Naglasio je da je Božji dar sve dobro koje jeuèinio zahvalivši svim dobrim ljudima koje je Bog u svojojdobroti stavio na njegov životni put. Posebno je zahvaliosvima koji su radili na ureðivanju Zbornika, istièuæi da æe todjelo ostati neka vrsta spomenika dogaðanja i životaBanjoluèke biskupije.Program je završen zajednièkom pjesmom sv. Ivana Pavla II."Krist jednom stade na žalu" i druženjem u dvoraniBiskupskog ordinarijata.

Priopæenje sa 61. redovnog zasjedanja BK BiHSarajevo, 17.7.2014. (IKA/KTA) - Pod predsjedanjempredsjednika BK BiH banjoluèkoga biskupa FranjeKomarice u zgradi Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci16. i 17. srpnja održano je 61. redovno zasjedanje Biskupskekonferencije Bosne i Hercegovine. Na zasjedanju susudjelovali svi èlanovi BK BiH te delegati: Hrvatskebiskupske konferencije križevaèki vladika Nikola Kekiæ,Slovenske BK koparski biskup Jurij Bizjak i MeðunarodneBK sv. Æirila i Metoda beogradski nadbiskup metropolitStanislav Hoèevar. Biskupi delegati prenijeli su pozdrave i izraze zajedništvasvojih biskupskih konferencija, s posebnim naglaskom nasolidarnosti s ljudima koji su pogoðeni poplavama iklizištima. Takoðer su upoznali nazoène biskupe snajvažnijim crkvenim i društvenim dogaðanjima na podruèjusvoje krajevne Crkve. Prvog dana zasjedanja s biskupima se susreo apostolskinuncij u BiH mons. Luigi Pezzuto. Istaknuo im je važnostdobre formacije buduæih sveæenika što ukljuèuje odgojpsihe, intelekta, duha i srca sveæenièkih kandidata kako bipostali pastiri spremni staviti se u službu zajednice povjerenenjihovoj pastoralnoj skrbi. Govoreæi o politièko-socijalnimprilikama u Bosni i Hercegovini i predstojeæim izborima,poseban naglasak stavio je na socijalni nauk Crkve i služenjeopæem dobru.Biskupi su saslušali izvješæa svojih delegata: s plenarnogzasjedanja Talijanske BK održanog od 19. do 22. svibnja2014. u Rimu; s 99. njemaèkoga katolièkog zborovanjaodržanog od 28. svibnja do 1. lipnja u Regensburgu(Njemaèka), sa Susreta glasnogovornika europskihbiskupskih konferencija održanog od 11. do 14. lipnja uLisabonu (Portugal) te sa Susreta generalnih tajnikaeuropskih BK održanog od 19. do 22. lipnja u Strasbourgu(Francuska). Biskupi su dali svoje primjedbe na prijedloge Pravilnika zahrvatski martirologij HBK i BK BiH, PravilnikaNacionalnog ureda za hrvatsku inozemnu pastvu, PravilnikaVijeæa HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu iPravilnika delegatske službe za hrvatsku inozemnu pastvu, teæe ih uputiti na razmatranje Hrvatskoj biskupskojkonferenciji.Biskupi su saslušali Izvješæe Caritasa BK BiH za 2013.godinu te prihvatili izvješæe Nadzornog vijeæa spomenutogCaritasa. Takoðer su odobrili Caritasu BK BiH pokretanjeprocesa promjena u provedbi projekta: "Organizacijskirazvoj Caritasa" koji za cilj ima usklaðivanje Statutanacionalnog Caritasa s Meðunarodnim i EuropskimCaritasom. Razmotrivši izvješæe Caritasa BK BiH o programu pomoæipoplavljenim podruèjima realiziranom kroz biskupijske ižupne Caritase, biskupi i ovom prigodom izražavaju posebnublizinu sa svima koji su pogoðeni poplavama ili klizištima.Odaju osobito priznanje sveæenicima, redovnicima iredovnicama koji su u vrijeme i nakon poplava ostali sa

svojim vjernicima hrabreæi ih u vjeri i pomažuæi svimljudima u potrebi u èemu su im se pridružili brojni volonteri. Zahvaljuju Meðunarodnom i Europskom Caritasu te osobitoHrvatskom Caritasu za ovogodišnju akciju Tjedansolidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini tenesebiènu pomoæ ljudima u poplavljenim podruèjima.Raduje ih što je iskazana velika solidarnost meðu svimljudima u Bosni i Hercegovini koja je jasan pokazatelj dastanovnici Bosne i Hercegovine zaslužuju državu koja æeuistinu biti u službi svakoga èovjeka i svakog naroda nasvim prostorima. Potièu sve odgovorne institucije ipojedince da se snažno zauzmu u davanju strukturalnepomoæi ljudima na klizištima i u poplavljenim i podruèjima.Biskupi su izrazili svoju potporu pokretanju postupka zabeatifikaciju ubijenih sveæenika – svjedoka vjere –Banjoluèke biskupije vlè. Ante Dujloviæa, vlè. WaldemaraMaximilijana Nestora, don Jure Gospodnetiæa, vlè. IvanaGrgiæa, vlè. Filipa Lukende ubijenog zajedno sa sestrommilosrdnicom Cecilijom Grgiæ, vlè. Tomislava Matanoviæa imons. Kazimira Višatickog. Imajuæi u vidu Opæe izbore u Bosni i Hercegovini, koji æe seodržati 12. listopada 2014., biskupi ponovno potièu sve one,koji su se rodili u Bosni i Hercegovini, a trenutaèno u njoj nežive, bilo da su prognani ili je napustili iz drugih razloga, dase ne odrièu svoje domovine te da na vrijeme izvade CIPS-ovu (osobnu) iskaznicu i da se, ako æe glasovati dopisnimputem, do 29. srpnja 2014. prijave Centralnom izbornompovjerenstvu kako bi imali moguænost sudjelovati naizborima i dati svoj glas onima koji æe se uistinu zauzimatiza dobro èovjeka i za dobro svog i svih drugih naroda i svihljudi. Biskupi su takoðer odluèili da æe uputiti posebnuizjavu uoèi jesenskih izbora. Nakon što je nekim predsjednicima i èlanovima Vijeæa iKomisija BK BiH istekao petogodišnji mandat, biskupi sudogovorili da predsjedaju: kardinal Vinko Puljiæ Vijeæem zabogoslovna sjemeništa, Vijeæem za mala sjemeništa teVijeæem za ekumenizam i dijalog meðu religijama ikulturama; biskup Ratko Periæ Vijeæem za katehezu iPovjerenstvom za vjerski odgoj u predškolskim ustanovama,u vjeronauk u osnovnim i srednjim školama pri spomenutomVijeæu te Vijeæem za kler; biskup Franjo Komarica Vijeæemza liturgiju i Komisijom Justitia et pax te Caritasom BKBiH; biskup Tomo Vukšiæ Komisijom za nauk vjere,Vijeæem za sredstva društvenog priopæivanja te Nadzornimvijeæem Caritasa BK BiH, a ostaje èlan Biskupske komisijeza Hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu; biskup Pero SudarPedagoškim vijeæem katolièkih "Škola za Europu" i VijeæemHBK i BK BiH za inozemnu pastvu, a nadzirat æe iupravljanje jedinstvenom blagajnom BK BiH; biskup MarkoSemren Vijeæem za obitelj i Vijeæem za laike te Odborom zamlade pri tom Vijeæu. Biskupi su takoðer dogovorili sastavèlanova Vijeæa i Komisija. Na svetkovinu sv. Bonaventure, nebeskog zaštitnikabanjoluèke katedrale i biskupije, 15. srpnja, biskupi susudjelovali na misnom slavlju u banjoluèkoj katedrali kojimje biskup Komarica obilježio 25. obljetnicu upravljanjaBanjoluèkom biskupijom. Euharistiju je predslavio kardinalPuljiæ, a prigodnu propovijed uputio biskup Komarica.

.

Crkva u Hrvata ika

18 23. srpnja 2014. broj 29/2014

Biskup Komarica predstavio radove zasjedanja BK BiHPosebna pozornost posveæena aktualnoj i "još uvijekdramatiènoj" situaciji u župama i sredinama pogoðenimpoplavamaBanja Luka, 17.7.2014. (IKA/KTA) - Nakon završetka 61.redovnog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne iHercegovine održanog 16. i 17. srpnja u zgradi Biskupskogordinarijata u Banjoj Luci, uprilièena je konferencija zanovinare na kojoj je o tijeku zasjedanja govorio banjoluèkibiskup Franjo Komarica, predsjednik Biskupskekonferencije BiH.Nakon proèitanog priopæenja sa zasjedanja, biskupKomarica istaknuo je da su biskupi posebnu pozornostposvetili aktualnoj, "još uvijek dramatiènoj" situaciji užupama i sredinama pogoðenim poplavama. "Razmotrili smodetaljno i temeljito kako i mi sa svoje strane možemopripomoæi onim naporima u našem društvu, u našoj državi,koje poduzimaju razlièiti i službeni odgovorni gremiji da seciljano i što uèinkovitije i što brže pomognenajugroženijima. Direktor Caritasa Biskupske konferencijeBiH mons. Bosiljko Rajiæ naš je službeni predstavnik, idanas je u Bruxellesu na važnoj meðunarodnoj donatorskojkonferenciji. Tamo smo pozvani, jer i meðunarodnazajednica, ne samo crkvena, ozbiljno raèuna s dobroureðenom strukturom Katolièke Crkve u Bosni iHercegovini kad je u pitanju konkretna pomoæ ugroženimstanovnicima ove zemlje", kazao je biskup Komarica,dodavši da biskupi smatraju svojom svetom dužnošæu dakonstruktivno pridonose uèinkovitom lijeèenju ratnih rana idoživljavanju pravne države."I zato, i ovakvi i slièni izazovi, kao što je poplava, ali idrugi problemi naših sugraðana, jesu za nas obaveza, ali išansa da pokažemo koliko smo mi dorasli situaciji u kojojživimo i koliko se, udruženim snagama sa svim ljudimadobre volje, nastojimo takoðer staviti na raspolaganjetrasiranju bolje sutrašnjice za sve ljude ovdje, dakako, i zapripadnike Katolièke Crkve u Bosni i Hercegovini", istaknuoje mons. Komarica. Potom je zahvalio biskupima,sveæenicima, vjernicima i drugim prijateljima nasudjelovanju u programu obilježavanja 25. obljetnicenjegova upravljanja Banjoluèkom biskupijom. Rijeèizahvalnosti uputio je i predstavnicima medija za njihovozanimanje i prenošenje informacija o nastojanjima biskupasvim ljudima dobre volje. Na zamolbu da u svjetlupredstojeæih izbora kaže nekoliko rijeèi o Hrvatima iz BiHkoji su inozemstvu, biskup Komarica izvijestio je da subiskupi na zasjedanju dogovorili da æe pravovremeno uputitiprikladnu izjavu i poziv za izlazak na izbore kao vjersku imoralnu obavezu svakoga katolika. "I katolici ovdje imajudužnost konstruktivno pridonositi u ovoj zemlji za njezinusretniju buduænost. I ne dolikuje nikako pravom katoliku dase povlaèi od suodgovornosti, pogotovo svoga rodnog mjestai svoje životne sredine", poruèio je biskup Komarica.Na novinarsko pitanje ima li kao predsjednik Caritasa BKBiH informaciju o visini novèane pomoæi do sada upuæeneza poplavama pogoðena podruèja i koliko se novca jošoèekuje u buduænosti, te što smatra o bojazni meðunarodnezajednice o zloupotrebi humanitarnih sredstava, biskupKomarica odgovorio je da je tijekom zasjedanja BK BiH,predstavljeno godišnje izvješæe o radu Caritasa BK BiH. Pritome je naglasio da je neosnovano razmišljati o pronevjerisredstava upuæenih preko Caritasa BK BiH, buduæi da sesredstva kontroliraju s više strana. Istaknuo je da su javnodostupne sve informacije o pomoæi koja je išla prekoCaritasa te da projekt pomaganja nije završio, kao i da æepomoæ pristizati ubuduæe, ne samo za katolike veæ i za svekoji se obrate Caritasu za pomoæ.

Kardinal Puljiæ posvetio crkvu Sv. Ilije u BosanskomBroduU oltar ugraðene moæi bl. Ivana Merza, koje je župi darovaobanjoluèki biskup Franjo KomaricaBosanski Brod, 19.7.2014. (IKA) - Vrhbosanski nadbiskupkardinal Vinko Puljiæ posvetio je u subotu 19. srpnja župnucrkvu Sv. Ilije proroka u Bosanskom Brodu u bosanskojPosavini, sagraðenu u vrijeme prvoga poslijeratnog župnikaRoberta Ružiæa na temeljima prve župne crkve, porušenegodine 1992. u Domovinskom ratu. Tom je prigodomkardinal u oltar ugradio moæi bl. Ivana Merza, koje je župidarovao banjoluèki biskup Franjo Komarica.Kardinal se prisjetio 1999. godine, kada je prvi puta nakonDomovinskog rata slavio misu u podrumu župnog stana ukojem je bilo još vode. Tada su neprijatelji poravnali temeljeu ratu porušene prve župne crkve i nijekali da je tu ikada bilocrkve. No otkopavanjem temelja istina je došla na vidjelo teje na istim temeljima i po istom projektu sagraðena novacrkva. Ne skrivajuæi svoju radost zbog te istine i togavelikog dana za župu, ali i za cijelu Vrhbosanskunadbiskupiju u kojoj su mnoge crkve doživjele istu sudbinu,kardinal je na poèetku mise istaknuo kako se posebno"raduje posveti te župne crkve, koja je još jedan dokaz da jeljubav pobijedila mržnju". U pozdravnom govoru domaæi župnik Pavao Brajnoviæistaknuo je kako je taj dan za župu dan pobjede ljubavi nadmržnjom, jer sve ono što je u svom krvoloènom bijesumržnja porušila, ljubav je ponovno izgradila. Posebno jeistaknuo veliki drveni crni križ koji je postavljen u crkvi kaosimbol svih stradanja u bosanskoj Posavini. Zahvalio jekumovima crkve koji su uz domaæe župljane te ostaledobroèinitelje zaslužni da je crkva doživjela svojeposveæenje; osobito Tanji Bubalo, domaæoj župljanki èija jezasluga da bude kuma crkve najposebnija, jer unatoè svomzdravstvenom stanju svaki dan na svojim štakama dolazi ucrkvu na misu. U toj je župi prije rata živjelo je 3500 Hrvatakatolika. Unatoè blizini Hrvatske s kojom ih dijeli rijekaSava, vratilo ih se tek osamdesetak uglavnom starijih inemoænih.

Biskup Komarica predvodio slavlje u LiskoviciBio je to najveæi vjernièki skup te prognanièke župe tijekomsvih poratnih godinaLiskovica, 19.7.2014. (IKA/TABB) - Župljani župeLiskovica kod Mrkonjiæ Grada okupljeni iz više europskihzemalja sveèano su u subotu 19. srpnja proslavili blagdan sv.Ilije Proroka. Koncelebrirano misno slavlje u grobljanskojkapeli predvodio je banjoluèki biskup Franjo Komarica, akoncelebrirali su mrkonjiægradski župnik Darko Anušiæ ibiskupov tajnik Zlatko Matiæ. Bio je to najveæi vjernièkiskup župljana te prognanièke župe tijekom svih poratnihgodina. Više od 500 župljana, meðu kojima veliki broj djecei mladih, došlo je na grobove svojih roditelja i predaka, te nazgarišta svojih spaljenih i devastiranih kuæa. Ta je župa sa svojih 1400 predratnih župljana bila prva od 75posto župa Bnjoluèke biskupije èiji su župljani moralinapustiti svoje domove, svoju crkvu i groblja. Župna im jecrkva najprije bila spaljena a onda do temelja srušena, ažupna kuæa i vjeronauèna dvorana tijekom rata spaljene.Tijekom prvih desetak poratnih godina nitko se nije mogaovratiti na podruèje te župe, jer je tadašnja službena politikanaèelnika mrkonjiægradske opæine izrièito to zabranjivala,kako je banjoluèkom biskupu izrièito bilo reèeno u zgradiopæine, kad je on u više navrata tražio moguænost povratkaprognanih katolika. Takvu su politiku podržavali i službeni

Crkva u Hrvataika

1923. srpnja 2014. broj 29/2014

predstavnici meðunarodnih institucija i organizacijazaduženih za ostvarivanje održivog povratka svih prognanih,koji su na biskupove višekratne molbe tvrdili da se prognanikatolièki žitelji Liskovice uopæe ne misle više vratiti u svojerodne župe. Biskup Komarica je tijekom vjernièkog slavlja izraziožaljenje što nikoga od domaæih i inozemnih politièara, kao niod meðunarodnih organizacija nije bilo na tom slavlju da seosobno uvjeri što je prava istina o prognanim župljanimaLiskovice, koji ni 22 godine nakon progonstva ne odustajuod želje za povratkom i ostankom u svom rodnom kraju.Sve je na poèetku slavlja pozdravio upravitelj te patnièkežupe vlè. Anušiæ, zahvalivši im što su se okupili na grobljupored spaljene župne kuæe i srušene župne crkve. Isprièao sebiskupu i okupljenima što unatoè velikim naporima koje jezajedno sa skupinom župljana koji su se trajno vratili i žive ukuæama koje su sami obnovili, nije uspio potpuno osposobitispaljenu vjeronauènu dvoranu da bi ona mogla ovomprigodom biti i blagoslovljena, kako su oni, a i biskup željeli.Biskup je sve pozvao na zahvaljivanje Bogu što su doèekali"ovaj radosni dan" te na molitvu za sve župljane, žive ipreminule. U propovijedi je biskup govorio o velièinistarozavjetnog svetog proroka Ilije kao i o opravdanimrazlozima što ga vjerni narod i Novog zavjeta štuje i utjeèemu se u zagovor. Èestitao je roditeljima koji ni u tuðini nisuzaboravili vrijednost vjere koju su baštinili od svojih predakai zahvalio im što u toj vjeri odgajaju svoju djecu. Podsjetio jeda svi oni koji se odmetnu od vjere u pravoga Boga lakopostaju robovi raznih kumira i samozvanih ovozemaljskihbogova. Ohrabrio je nazoène da, poput svetog proroka Ilije,ostanu postojani u svetoj vjeri koju nauèava Kristova Crkvapreko sveæenika i biskupa. Zahvalio im je za slogu iodluènost u konaènom obnavljanju vlastitih domova, kao ižupne dvorane koja bi privremeno trebala služiti za redovitaslavlje bogoslužja u župi. Na kraju misnog slavlja izmoljene su posebne molitve za svepreminule župljane i njihove duhovne pastire. A onda jebiskup predstavio na misi nazoène redovnice misionarkeljubavi i milosrdnice sv. Vinka Paulskog koje imaju svojeredovnièke kuæe u Banjoj Luci. Jedna od sestara je rodom izSlovaèke a druga iz Indije. One su izmeðu ostalog, pojasnileda jedna od župljanki iz Liskovice djeluje kao sestra njihoveDružbe u Indiji. Nakon misnog slavlja nastavljeno je višesatno zajednièkoradosno druženje svih misara zajedno s biskupom isveæenicima u prostoru oko srušene crkve i spaljene župnekuæe. Bilo je i mnogo pjesme i veselja. Biskup je s pratnjom i predstavnicima župe pregledao dosada izvršene radove na obnovi vjeronauène dvorane iizrazio svoje veliko zadovoljstvo. Dogovorio je sa župljanima i èlanovima Župnog vijeæa da senastave potrebni radovi, nadajuæi se da æe se uz Božjupomoæ skupiti još potrebnih nekoliko tisuæa KM za materijalte neke struènije radove. U rujnu bi bio blagoslovbogoslužnog prostora i dvije podrumske prostorijenamijenjene za okupljanje župljana prije i poslije mise.Župljani su ponovno biskupa zamolili da se zauzme koddomaæih vlasti i meðunarodne zajednice za popravak putakroz selo i dovoðenje struje do zgarišta onih kuæa èijivlasnici žele da ih obnove. Biskup im je obeæao da æe se iubuduæe za njih zauzimati gdje god i kako god bude znao imogao.Ove godine župa Liskovica obilježava 130 godina svogapostojanja kao župa. Prije je bila kapelanija susjedne župeVarcar Vakuf (današnji Mrkonjiæ Grad).

Biskup Košiæ pohodio župu GarevacGarevac, 20.7.2014. (IKA) - Misno slavlje na blagdan sv.Ilije proroka, 20. srpnja, na groblju prognanebosanskoposavske župe u Garevcu, koje je okupilo više odtisuæu vjernika, predvodio je sisaèki biskup Vlado Košiæ uzajedništvu s domaæim župnikom Filipom Brajinoviæem iAntom Buriæem, kancelarom Sisaèke biskupije mons.Markom Cvitkušiæem, Antom Periæem i FabijanomStanušiæem. Na poèetku mise biskup Košiæ blagoslovio je kip sv. Ilije,dar dviju povratnièkih obitelji. U propovijedi biskup jegovorio o dugom povijesnom štovanju sv. Ilije na timprostorima, još od vremena kada je nadomak sela bosanskiban Tvrtko, kasnije prvi bosanski kralj, dao sagraditi crkvuSv. Ilije u 14. st. Kada su krajem 17. st. franjevci izsusjednoga modrièkog samostana izveli u Slavoniju višetisuæa vjernika pred turskim progonima, ostalo je da se malibroj raspršenog vjernièkog puka na blagdan sv. Ilije sastajaona ovome groblju na slavlje mise. Na kraju slavlja župnik Brajinoviæ zahvalio je svima što susvojim dolaskom dali Bogu hvalu èasteæi proroka Iliju, aposebno biskupu Košiæu. Sve je pozvao da se registriraju iizaðu na predstojeæe lokalne izbore. Potom je uime župebiskupu uruèen domaæi ruènik kao znak dobrodošlice ipoštovanja i košara s raznovrsnim domaæim specijalitetima.Prije blagoslovne molitve biskup Košiæ je sve pozvao daustraju u vjeri i nadi, te da ne sustaju èineæi dobro i ostanuvjerni svojoj grudi jer je Bosna i hrvatska zemlja.

Bosanski Brod: Proslavljena 150. obljetnica župeBosanski Brod, 20.7.2014. (IKA/KTA) - Banjoluèki biskupFranjo Komarica predvodio je u nedjelju 20. srpnja, nablagdan sv. Ilije proroka, euharistijsko slavlje u župi sv. Ilijeu Bosanskom Brodu, koja je toga dana ujedno proslavila150. obljetnicu djelovanja župne zajednice.Osvræuæi se na bogatu povijest župe, biskup Komaricaustvrdio je da je župna zajednica živa i plodna onolikokoliko su u njoj žive i plodne obitelji koje su spremnesuraðivati s Gospodinom. Osvjetljavajuæi lik sv. Ilijeproroka, koji je revnovao za Gospodina i nije se bojao reæiBožju istinu, opomenuti grešnike, zapitao se: "Gdje su danasIlije, a mora ih biti, jer isti je Božji duh i danas kao i prije2900 godina, jer nije se on zatvorio u neku malu kolibu i nesmije izaæi iz njih jer vani je uragan destrukcije uništavanja?!Posvijestivši im odgovornost služenja narodupredstavnicima vlasti je poruèio da budu vjerodostojni, jer ihmnoge oèi gledaju, njihova naroda, njihove struke...Ustvrdio je da nam danas nedostaju vjerodostojnipredstavnici Kristovi, osobito u politici, gospodarstvu idruštvenom životu.Prisjeæajuæi se nedavnog rata koji je opustošio cijelubosansku Posavinu, upozorio je kako nitko nema pravoubijati èovjeka kojega je Bog postavio kao najsvetijestvorenje na zemlji. Zamolio je Posavljake da ne gube darzajedništva koje im je Bog darovao i ne zaborave rodnomjesto koje im pripada, te na kraju poruèio: "Ako neoprostite onima koji su vas istjerali, nema povratka nazad usvoj rodni kraj, u svoje životno gnijezdo. Koliko ste oprostilionima koji su vam zlo èinili, koliko ste se ugledali u onogakoji vam s križa govori, 'Oèe oprosti im jer ne znaju štoèine'? Ne mogu dozvoliti da moj vjerni puk katolièkiPosavine ne može oprostiti, a crpi snagu iz izvora milosrða ipraštanja. Tko æe slaviti Boga ovdje u Posavini ako nemakatolika Hrvata? Moramo i moliti i govoriti i raditi da seispravi velika nepravda koja je nanesena Bogu, jer njemu seovdje uèinila nepravda, jer on vas je ovdje posadio."

Crkva u Hrvata ika

20 23. srpnja 2014. broj 29/2014

Inozemne vijesti

Papa uputio poruku sudionicima seminara o selilaštvuCiudad de Mexico, 14.7.2014. (IKA) - Povodom seminara oselilaštvu, koji se od 14. srpnja održava u glavnom graduMeksika i na kojemu, meðu ostalima, sudjeluje i papindržavni tajnik kardinal Pietro Parolin, Sveti Otac jesudionicima skupa uputio prigodnu poruku. Globalizacija jepojava koja traži objašnjenje, posebno u jednom od svojihtemeljnih izraza kao što je selilaštvo. Rijeè je o jednom odznakova vremena u kojemu živimo, smatra papa Franjo, ikoji nam u pamet priziva Isusove rijeèi: Kako onda nerasuðujete ovo vrijeme?(Lk 12,57). Bez obzira na velikiprotok selilaca, kojih ima na svim kontinentima i gotovo usvakoj zemlji, selilaštvo se shvaæa i kao hitnost ili kaopovremena i okolnostima uvjetovana èinjenica, dok je onoveæ postalo karakteristièan element i izazov našimdruštvima, kaže se u poruci. Papa nadalje kaže da ta pojavasa sobom nosi velika obeæanja, ali i višestruke izazove jermnoge osobe koje se sele, trpe i nerijetko umiru na tragièannaèin. Mnogima su meðu njima zanijekana prava; obveznisu odvojiti se od svojih obitelji te su i dalje žrtve rasistièkihili ksenofobiènih oblika ponašanja. Pred tim stanjem,ponavljam ono što stoji u Poruci za Svjetski dan selilaca iizbjeglica: 'Svi trebaju promijeniti svoj stav prema seliocimai izbjeglicama, prijeæi sa stavova obrane i straha,nezainteresiranosti ili marginalizacije – što, naposljetku,odgovara upravo "kulturi odbacivanja" – na stav koji setemelji na "kulturi susreta", koja je jedina kadra izgraditipravedniji svijet, svijet u kojem æe vladati veæe bratstvo,uratko: bolji svijet'. Osjeæam, izmeðu ostaloga, potrebuskrenuti pozornost i na desetke tisuæa djece, koji se sele samii bez pratnje, kako bi pobjegli od siromaštva i nasilja: to jekategorija selilaca, koji iz Srednje Amerike i Meksikaprelaze granicu Sjedinjenih Amerièkih Država, uekstremnim uvjetima; u potrazi za nadom koja se u veæinisluèajeva pokaže uzaludnom. Njihov broj raste iz dana udan, piše Papa. Takva teška humanitarna situacija, naprvomu mjestu zahtijeva, žurno posredovanje da se ta djecaprihvate i zaštite. To ipak neæe biti dovoljno – smatra Papa –ako ih ne prate informacije o opasnostima takvoga putovanja– i posebice – promicanje razvoja zemalja iz kojih potjeèu.Na kraju je potrebno pred ovim izazovom skrenuti pozornostèitave meðunarodne zajednice, kako bi se usvojili novi oblicizakonite i sigurne selidbe, kazao je Sveti Otac. Tojhvalevrijednoj inicijativi Ministarstva vanjskih poslovameksièke Vlade – za organizaciju ovakvoga susreta studija ipromišljanja o velikom izazovu selilaštva – želim potpunuspjeh, te svakom od prisutnih udjeljujem svoj apostolskiblagoslov, zakljuèuje poruku Sveti Otac.

Na internetu godišnje izvješæe vatikanske banke IORVatikan, 15.7.2014. (IKA) - Vatikanska banka IOR nasvojim internetskim stranicama objavila je 15. srpnjagodišnje financijsko izvješæe za 2013. godinu. Na adresiwww.ior.va dostupna je engleska verzija izvješæa koje imaoko 100 stranica. Krajem srpnja bit æe dodan i talijanskiprijevod izvješæa. "Institut za vjerske djela" prije tjedan dana, po drugi put usvojoj povijesti, predstavio je svoje godišnje financijskoizvješæe. U odnosu na prethodnu godinu iskazan je drastièanpad dobiti s 86,6 milijuna na 2,9 milijuna eura. Razlog tomeje dalekosežno restrukturiranje u sklopu reformi u banci,koje još traje.

Irak: Osloboðene otete redovniceBagdad, 15.7.2014. (IKA) - Sestra Atur i sestra Miskinta,kaldejske redovnice Kongregacije kæeri Bezgrešne Marije,koje su 28. lipnja oteli militanti Islamske Države Iraka iLevanta, osloboðene su i dobro su. S njima je osloboðeno itroje kršæanske djece siroèadi, iz Kuæe obitelji kojuredovnice vode u Mosulu. Vijest je potvrdio babilonskikaldejski patrijarh Louis Raphael I. Sako, u telefonskomrazgovoru za Radio Vatikan.Patrijarh je napomenuo da su otmièari dobro postupali sredovnicama i s djecom, a zahvaljujuæi nekim posrednicima,patrijarh i mosulski nadbiskup stupili su s njima i u kontakt, ina kraju su svi osloboðeni, što je za sve njih velika radost. Na pitanje o ustanovljenju kalifata izmeðu Sirije i Iraka,patrijarh je izrazio mišljenje da postoje problemi upolitièkom islamu. Propao je nacrt o ujedinjenom arapskomnarodu; i politièki je islam Muslimanske braæe propao… Adžihadisti misle da mogu biti alternativa muslimanskojdržavi, s kalifatom, kao što je bilo u VII. stoljeæu. Ali,mislim da to ne može oživjeti; premda oni pokušavaju toostvariti, ali danas to nije lako. Nitko danas ne prihvaæanešto takvo! Potreban je otvoreni islam, inaèe neæe imatibuduænosti, napomenuo je patrijarh Sako.

Zabrinjavajuæe pravno stanje kršæana u SudanuKhartoum, 15.7.2014. (IKA) - Pravno stanje kršæana uSudanu doista je zabrinjavajuæe, istaknuo je poglavarjužnosudanske biskupije Tambura-Yambio Eduardo HiiboroKussala, posjetivši ovih dana glavno sjedište zaklade PomoæCrkvi u nevolji, prenosi Radio Vatikan. Premda Ustav svimgraðanima Sudana jamèi jednaka prava, bez razlike na vjeru,kršæani se smatraju graðanima drugog reda, i takav je iodnos prema njima. Èlanovi klera ne mogu dobiti putovnicu,a kada iziðu iz zemlje, nikada ne znaju hoæe li se moæivratiti, rekao je biskup te dodao da su brojni sveæeniciistjerani, a biskupi su primorani na šutnju jer ne moguslobodno izraziti svoje mišljenje. Kršæanima je dopuštenosudjelovati na liturgijskim slavljima, ali Khartoum nikako neštiti vjersku slobodu. Biskup Hiiboro dao je primjer nedavnoga sluèaja MeriamYahie Ibrayim Ishaq, osuðene na smrt zbog apostazije.Meriamina je vjera bila svima dobro poznata ali su jednogadana djevojci iznenada upuæene prijetnje, a nakon toga jeosuðena. Vlasti nisu ni na koji naèin intervenirale,ostavljajuæi da islamski voðe odluèe o buduænosti te žene.Biskup je potom napomenuo da se Meriam uopæe nijeobratila. Otac je bio musliman, ali je ostavio obitelj kada jeona imala pet godina. Tako je odgojena u vjeri svoje majke,pravoslavne kršæanke, ali je poslije postala katolkinja, neštoprije nego što je godine 2011. upoznala svojega buduæegmuža Danijela Wanija. Meriam je puštena na slobodu samozbog snažnoga meðunarodnog pritiska, a u meðuvremenu jebila primorana svoju djevojèicu roditi u zatvoru, primijetioje biskup. Premda diskriminacija kršæana nije nova pojava uSudanu, slijedom odcjepljenja juga u kojemu je veæinskokršæansko stanovništvo, u srpnju 2011. godine stanje sepogoršalo. Crkva je u Sudanu otvoreno poduprla stvaranjeJužnoga Sudana, više puta pozivajuæi vlasti na poštovanjevolje graðana, stoga ju se sada smatra odgovornom zaodvajanje dviju država. Premda smo se mi ogranièili samona poticanje Vlade da zajamèi vjersku slobodu i slobodusavjesti, istaknuo je biskup Hiiboro Kussala.

Inozemne vijestiika

2123. srpnja 2014. broj 29/2014

Susret mladih isusovacaRim, 15.7.2014. (IKA) – Mladi isusovci, njih 29 kojipripadaju Hrvatskoj pokrajini Družbe Isusove, okupili su seod 5. do 10. srpnja u Rimu na Susretu mladih isusovaca –SMI. Geslo susreta bilo je "Prijatelji u Gospodinu", a Rim jeodabran kako bi na taj naèin obilježili 200. obljetnicuponovne uspostave Družbe Isusove. Stoga je susret bioobilježen promišljanjem o temeljima isusovaèkog identiteta inaèinima kako ga danas živjeti i jaèati, izvještava portalhrvatskih isusovaca.Mladi isusovci, tj. novaci, bogoslovi, èasna braæa i mladisveæenici, iskoristili su taj susret i za posjet znaèajnimmjestima isusovaèke povijesti. Tako su razgledavali sobe sv.Ignacija i slavili misu na mjestu gdje je umro, boravili uisusovaèkim kolegijima Del Gesu i Bellarmino. Takoðer suposjetili Družbinu Generalnu kuriju, crkve Sv. Ignacija i sv.Andrije, kapelice Gospe od Puta i Dei nobili, te La Stortu,gdje je Ignacije imao poznatu viziju Boga Oca i Krista kojimu je rekao "Hoæu da nam služiš".

Nadbiskup Longly o odluci Anglikanske Crkve da ženepripusti u biskupsku službuYork, 16.7.2014. (IKA) - Odluka Anglikanske Crkve dažene pripusti u biskupsku službu jedna je od posljednjihzapreka na putu ostvarenja jedinstva, ali unatoè tomenastavit æemo sa svojim zauzimanjem za ekumenski dijalog,u traženju dubljega meðusobnog razumijevanja i praktiènesuradnje, gdje to bude moguæe, kazao je nadbiskupBirminghama Bernard Longly, predsjednik Odjela za dijalogi jedinstvo engleskih i velških biskupa, komentirajuæi odlukuGlavnoga sinoda i Anglikanske Crkve u Yorku, prenosiRadio Vatikan. Reforma koja je veæ godinama predmet razlièitih podjela usredištu Anglikanske zajednice, odobrena je dvotreæinskomveæinom glasova u svakoj od tri komore, koje èine Sinodu(biskupi, kler i laici). U ovom teškom trenutku još jednompriznajemo znaèajan ekumenski napredak ostvaren udesetljeæima nakon Drugoga vatikanskoga koncila i razvojèvrstoga prijateljstva meðu našim zajednicama. Uèinit æemoono moguæe kako bismo ojaèali tu povezanost i zajednotražili moguænost svjedoèenja Evanðelja u našemu društvu,zakljuèio je nadbiskup Longly.

Biblija prevedena na još sedam jezikaStuttgart, 16.7.2014. (IKA) - Cijela Biblija prevedena je najoš sedam jezika. Od toga tri se jezika govore u Africi, dva uAziji i još po jedan u Latinskoj Americi i u Europi, objaviloje 16. srpnja njemaèko Biblijsko društvo iz Stuttgarta. Nova Biblija je na jeziku mandinka, kojim se govori uGambiji, Maliju, Gvineji Bisao i u Senegalu. Krio se govoriuglavnom u Sierra Leoneu a shilluk je jezik plemena uJužnom Sudanu. Dva nova prijevoda Biblije su u Aziji, uIndiji i Maleziji: kokborok se govori u saveznoj državiTripura, a murut u unutrašnjosti Bornea. Cijelo Sveto pismo na svom jeziku sada ima i narod Tobakoji živi na sjeveru Argentine i na jugu Bolivije. Udmurtskise govori u europskom dijelu Rusije, a taj jezik pripada ugro-finskoj skupini. Prema podacima Biblijskog društva, Sveto pismo sada je ucijelosti prevedeno na 511 jezika. Novi zavjet preveden je najoš 1295 jezika, odnosno time na ukupno 1806 jezika.Pojedine knjige Biblije dostupne su na još 844 jezika.Struènjaci pretpostavljaju da na svijetu ima oko 6900 živihjezika.

Poslanje Crkve u Koreji: raditi na pomirenju iujedinjenju zemljeGlasnogovornik Seulske nadbiskupije o predstojeæempohodu pape FranjeSeul, 16.7.2014. (IKA) - Za manje od mjesec dana papaFranjo otputovat æe u Južnu Koreju. Bit æe to njegovo treæemeðunarodno putovanje, a trajat æe od 13. do 18. kolovoza.Glavni dogaðaji Papina pohoda toj zemlji su susret smladima u prigodi VI. dana azijske mladeži, beatifikacija124 korejskih muèenika, te misa za mir i pomirenje. Na taj se važni dogaðaj u razgovoru za Radio Vatikanosvrnuo glasnogovornik Seulske nadbiskupije o. Hur Young-yup, te prije svega istaknuo da je Crkva u Koreji prva naAzijskom kontinentu koju æe pohoditi papa Franjo. Kroz tajæe znakoviti dogaðaj Crkva u Koreji postati ulaz premaevangelizaciji u Aziji. Možemo reæi da je Koreja zemlja kojasimbolizira svijet kojemu su potrebni mir i pomirenje,napomenuo je o. Hur, te dodao da stoga pohod Svetoga Ocamože toj zemlji donijeti važnu poruku nade i mira. Papa Franjo sviða se svim Korejcima, ne samo katolicima.Cijenimo njegovu jednostavnost, naèin na koji se brine osiromašnima i onima stavljenima na rub društva. Cijelokorejsko puèanstvo nestrpljivo oèekuje susret sa SvetimOcem. Što se pak tièe njihove priprave za Papin pohod, o.Hur rekao je da uz Crkvu u Koreji i Vlada daje svoju punupotporu u pripremi Papina pohoda. To nije samo pojedinaèna prigoda za Crkvu u Koreji, nego ivažna prigoda za unutarnje reforme i vanjsku evangelizaciju.Prisjetivši se pak drugoga pohoda sv. Ivana Pavla II. tojzemlji, godine 1989., o. Hur istaknuo je da je imao pozitivniutjecaj na Crkvu u Koreji. Katolièka Crkva postala jepoznatija u društvu i ostavila je dobar dojam na cijelostanovništvo. Osvrnuvši se na postupak sekularizacije, o. Hur napomenuoje da je njegova zemlja ozbiljno pogoðena ideologijommaterijalizma, individualizma, sekularizma, i vjerskeravnodušnosti, te istaknuo da isti taj problem postoji i unutarCrkve. Stoga je važno da Crkva pronaðe nove putove i novemetode za suoèavanje s tim problemima. U tom je smislu tovažna zadaæa i cilj nove evangelizacije. A za to je vrlo važnoda se najprije promijeni sama Crkva, kako bi "izišla" u svijeti širila Evanðelje novim sredstvima i s novim rezultatima.Crkva u Koreji treba još mnogo toga napraviti, ali èini svemoguæe kako bi se evangelizacija pretvorila u djelovanje,rekao je o. Hur. Govoreæi potom o poèecima katolištva u Koreji, istaknuo jeda je ono doneseno u zemlju nakon što su katolièke knjigeprevedene na korejski jezik, pa su ih korejski uèenici poèeliprouèavati. Potom su oblikovali katolièke zajednice tepropovijedali svoju vjeru drugima. Stoga je osobitost Crkveu Koreji to da je nastala kroz rad laika, a ne misionara.Crkva u Koreji podnijela je mnogo progona, ali unatoè tomu,naši su preci oèuvali svoju snažnu vjeru, i nastavili širitiRadosnu vijest o Isusu Kristu. Na novinarov upit kako seCrkva zauzima za ujedinjenje zemlje, o. Hur istaknuo je daje to poslanje Crkve u Koreji: raditi na pomirenju iujedinjenju zemlje. Mislim da su najpotrebniji humanitarnapotpora i iskreni dijalog, a Crkva je nastavila davatihumanitarnu potporu i onda kada je stanje izmeðu Sjevera iJuga bilo napeto, istaknuo je glasnogovornik Seulskenadbiskupije.

.

Inozemne vijesti ika

22 23. srpnja 2014. broj 29/2014

Velika Britanija: Izjava vjerskih poglavara u povodunacrta Zakona o potpomognutoj smrtiLondon, 17.7.2014. (IKA) - Vjerski voðe dvadeset trijuveæih vjeroispovijesti na podruèju Velike Britanije, izdali suzajednièku izjavu u povodu nacrta Zakona o potpomognutojsmrti, predloženim u Domu lordova, a o kojemu æe seraspravljati sutra, prenosi Radio Vatikan.Izjavu su izmeðu ostalih potpisali canterburyjski nadbiskupJustin Welby, kardinal Vincent Nichols, predsjednikkatolièkih biskupa Engleske i Walesa; zajedno s glavnimrabinom Velike Britanije, Ephraimom Mirvisom i glavnimtajnikom Britanskoga muslimanskog vijeæa ShujomShafijem, prenosi Radio Vatikan. Predložena bi zakonskanorma dopustila lijeèniku da terminalnim bolesnicima, kojipokazuju trajnu volju za prekidom života, a koji su u posjedusvojih mentalnih sposobnosti, te nisu subjekti ogranièenja ilipritisaka, pribave smrtonosni sadržaj kako bi sebi prekinuliživot. Svaki ljudski život ima nutarnju vrijednost koja se imapoštovati i ljubiti, istièe se u izjavi vjerskih voða. To jetemeljno za naše zakone i naše društvene odnose. Nacrtzakona propušta se pitati o vrsti društva koje želimo postati:želimo li postati društvo u kojem se život shvaæa samo usmislu prednosti i u kojemu se osobe vrednuju na osnovisvoje korisnosti; ili društva u kojem se svaka osobapodupire, štiti i voli – makar ponekad ne uspijevala voljetisama sebe. Vjerski su voðe u potpunom suglasju u tvrdnji danacrt Zakona o potpomognutom suicidu ili samoubojstvupotkopava temeljne vrijednosti i djelovanja za buduænostdruštva koje sve poštuje i o njima se brine. Osim toga, željaza okonèanjem vlastitog života može u bilo kojoj njegovojfazi potjecati od depresije ili zbog vanjskih pritisaka. Nacrtzakona mogao bi samo pridonijeti vanjskom pritisku naranjive osobe i utoliko æe se terminalni bolesnici osjeæatineugodno i pod prisilom u trenutku kad su im ljubav ipotpora najpotrebnije. Ono što je nasuprot tomu potrebno, jest bolji pristupkvalitetnoj palijativnoj skrbi, veæa potpora od strane bližnjihte kvalitetnije pružanje same pomoæi, što æe biti jasniznakovi suosjeæajnoga društva, te tomu cilju imamousmjeriti naše snage, istièu potpisnici izjave. Biskupska konferencija Engleske i Walesa veæ se oèitovala otome krajem lipnja. Pod geslom "Lijeèiti, a ne ubiti",Engleska Crkva suprotstavila se nacrtu spomenutog zakonaputem kampanje koja je vjernike pozivala da izraze svojemišljenje te istaknu svetost i nepovrjedivost života prekojedne mrežne stranice. Crkva uèi da je namjerno ubojstvoneke osobe ili pomaganje toj osobi da okonèa vlastiti životzabranjeno, jer podrazumijeva davanje vlasti nad životom ilismræu drugima, a što zapravo pripada jedino Bogu, poruèujubiskupi.

Papin apel za mir u UkrajiniVatikan, 18.7.2014. (IKA) - Papa Franjo sa zaprepaštenjemje primio vijest o obaranju zrakoplova malezijske zraènekompanije nad istoènim dijelom Ukrajine, koja je obilježenateškim napetostima. Papa uzdiže svoju molitvu za brojnežrtve te tragedije, kao i za njihove obitelji, upuæujuæi jošjednom sukobljenim stranama svoj iskreni apel za mir, kao iza zauzetost u iznalaženju rješenja putem dijaloga, s ciljemizbjegavanja gubitka nevinih ljudskih života, istièe se upriopæenju Tiskovnog ureda Svete Stolice, prenosi RadioVatikan.

Papina poruka vjernièkoj zajednici u GaziVatikan, 18.7.2014. (IKA) – Papa Franjo uputio je porukukatolièkoj zajednici u Gazi u kojoj izražava svoju blizinuvjernicima. "Dragi brate, primio sam vijesti preko donMarija Corniolija. Blizu sam vama i èitavoj katolièkojzajednici. Pratim vas svojim molitvama i blizinom. Neka vasIsus blagoslovi i Sveta Djevica èuva", piše Sveti Otac uporuci župniku župe Svete obitelji iz Gaze o. JorgeuHernandezu koju prenosi agencija SIR. Prema onome što jeagenciji rekao sam don Cornioli, poruka je stigla 17. srpnjanaveèer i odmah je proslijeðena kršæanskoj zajednici koja juje "primila s velikom radošæu". "Papine nam rijeèi dajuveliku hrabrost", rekao je Hernandez, "u trenutku u kojem upojasu Gaze jaèaju sukobi izmeðu Izraela i Hamasa".Nakon višednevnog bombardiranja u kojem je 260Palestinaca izgubilo život, a 2000 ih je ranjeno, izraelska jevojska u pojasu Gaze pokrenula kopnenu ofenzivu.

Papa izrazio zabrinutost zbog sukoba u pojasu GazeSveti Otac prenio je osobno svoje zabrinutosti izraelskom ipalestinskom predsjednikuVatikan, 18.7.2014. (IKA) - Nakon poziva na nastavakmolitve za mir u Svetoj zemlji upuæenog prošle nedjelje,papa Franjo osobno je 18. srpnja nazvao predsjednikaShimona Peresa i predsjednika Mahmouda Abbasapodijelivši s njima vrlo ozbiljne zabrinutosti u vezitrenutaène situacije sukoba kojim je zahvaæen napose pojasGaze i koji, u ozraèju sve veæeg neprijateljstva, mržnja ipatnje za dva naroda, odnosi mnoge žrtve i dovodi doozbiljne humanitarne situacije, priopæio je Tiskovni uredSvete Stolice.Kao što je uèinio tijekom svog nedavnog hodoèašæa u Svetuzemlju i prigodom molitve za mir 8. lipnja, Sveti Otaczajamèio je svoju neprestanu molitvu i molitvu cijele Crkveza mir u Svetoj zemlji. Podsjetio je svoje sugovornike, kojesmatra ljudima mira i tražiteljima mira, na potrebu daljnjemolitve i ulaganja napora da se osigura da sve zainteresiranestrane i oni koji obnašaju politièku vlast na lokalnoj imeðunarodnoj razini rade na okonèanju svih neprijateljstava,zalažuæi se za primirje, mir i pomirenje u srcima, kaže se upriopæenju Svete Stolice.

Indonezijske Crkve pozvale na jedinstvoJakarta, 18.7.2014. (IKA) - Uslijed napetosti nakonpredsjednièkih izbora, kršæanske Crkve u Indoneziji pozvalesu na jedinstvo i pomirenje. Katolièka i protestantske Crkveu najmnogoljudnijoj muslimanskoj zemlji u zajednièkompismu izrazile su zabrinutost zbog porasta nasilja u zemlji tepozvale obojicu predsjednièkih kandidata da se zauzmu zamiran suživot. Predsjednièki izbori u Indoneziji održani su 9. srpnja.Nedugo nakon glasovanja došlo je do sporova izmeðupristalica dvojice kandidata, koji se meðusobno optužuju zaizbornu prijevaru. Prvi rezultati pokazali su lagano vodstvobivšeg guvernera Jakarte, Joko "Jokowi" Widodoa u odnosuna njegova protukandidata bivšega generala PrabowoSubiantoa. Crkve obojicu pozivaju da se suzdrže odproglašavanja pobjede prije konaènih rezultata izbora koji seoèekuju sljedeæeg tjedna, te da èuvaju mir u zemlji. Kako izvještava rimski portal "AsiaNews", posljednjih desetgodina vladavine predsjednika Susila BambangaYudhoyonoa obilježeno je korupcijom, podjelama inedostatkom socijalne osjetljivosti. Zemlja zahtijeva dubokepromjene, pri èemu se kao moguæa alternativa pokazujeJokowi, koji do sada nije optuživan za korupciju.

Inozemne vijestiika

2323. srpnja 2014. broj 29/2014

Neka se vrši pravda!Vatikan, 18.7.2014. (IKA) - Terorizam je ludost. Terorizamzna samo ubiti; ne zna graditi, nego uništava, upozorio jepapa Franjo u video-poruci povodom 20. obljetnice napadana sjedište Udruge zajedništva Izraela i Argentine u BuenosAiresu 18. srpnja 1994. g. Toga je dana na parkiralištu ispodzgrade u kojoj se nalazio ured Udruge, eksplodirao kombinatovaren dinamitom, ubivši 85, a ranivši više od 200 osoba.Video-poruku je mobitelom snimio Claudio Epelman,ravnatelj Židovskoga latino-amerièkoga kongresa, koji jenedavno posjetio Papu.O navršenih 20 godina od te tragedije želio bih izrazitiblizinu Izraelsko-argentinskoj zajednici, kao i svimobiteljima žrtava, bili oni Židovi ili kršæani. Sjeæajuæi setolikih ugašenih života, uništenih nada te ruševina koje je tajnapad prouzroèio, Sveti Otac kazao je da je Buenos Airesgrad koji ima potrebu plakati; te da se još nije dovoljnoisplakao, jer mnogi od nas su skloni stvari stavljati u ladicu,te ih zaboraviti, kako ne bi bili odgovorni za dogaðaje, zapatnju i za stvari koje su trebale biti lijepe, a nisu. Zbog toganam je teško zaputiti se putom pravednosti i suoèiti se saštetom koju je takva tragedija prouzroèila u društvu. SvetiOtac uputio je apel: Neka se vrši pravda. Video-porukazavršava Papinom molitvom za pokoj žrtava i blagoslovomnjihovih obitelji, izvještava Radio Vatikan.

U Mosulu gotovo i nema više kršæanaMosul, 18.7.2014. (IKA) - Posljednje kršæanske obitelji, jošuvijek nazoène u Mosulu, napuštaju grad i odlaze premaErbilu, Dohuku, i drugim mjestima iraèkoga Kurdistana,koja se smatraju sigurnijima, potvrdili su za agenciju Fideslokalni izvori kaldejske zajednice, prenosi Radio Vatikan.Novi se egzodus pojaèao u posljednja dva dana, nakon što susunitski pobunjenici i militanti samoproglašenoga islamskogkalifata poèeli obilježavati kuæe kršæana i šijita, kako bi ihprepoznali i prisvojili. Kako izvještava mrežna stranicawww.ankawa.com, evakuacija posljednjih kršæana potaknutaje i zbog sve jaèega bombardiranja vladinih oružanih snaga ubrojnim gradskim èetvrtima, i to ponajviše noæu. U mnogimje selima na podruèju Ninive u ovom trenutku velikiproblem to što je prekinut dovod vode, a stanje još otežavajuvisoke temperature. Kršæane koje Islamska država Iraka iLevanta primorava napustiti vlastite domove i otiæi iz grada,a èiji se broj kreæe od 50 do 100 obitelji, istaknuo je vikarKaldejskoga patrijarhata u Bagdadu Shlemon Warduni, anjegove rijeèi prenosi mrežna stranica Baghdahope unjihovu se bijegu zaustavlja na nadzornim toèkamapostavljenima na izlazu iz naseljenoga središta. Tu im seoduzima sve: novac, sve što nose sa sobom, pa èak iautomobil, uz rijeèi: idite, hodajte. "Ne možemo govoriti,preopasno je za nas", jedine su pak rijeèi koje je jedankršæanski izvor iz Mosula, anoniman iz sigurnosnih razloga,rekao za agenciju Sir, prije nego što je prekinuo telefonskuvezu. To malo rijeèi opisuje teror koji obavija kršæanskuzajednicu koja još uvijek živi oko Mosula. Drugi izvor zaagenciju Sir kazao je da u samom Mosulu vjerojatno višenema kršæana. Kaldejski patrijarh Sako je pak iz Bagdada za agencijuAsiaNews, s ogorèenjem komentirao zatvaranje bilo kojegmoguæeg oblika dijaloga s muslimanima, koji samoponavljaju "meðu nama nema drugoga, samo maè". Od juèerujutro, ljudi koji su još preostali, poèeli su odlaziti, te je sadaostalo još vrlo malo osoba, samo najsiromašniji meðukršæanima, koji nemaju sredstva za bijeg. Oni koji napusteMosul, sklanjaju se u samostanima, u selima. Jutros suautomobili sa zvuènicima prolazili gradom, nareðujuæi

kršæanima da bježe. U tom dramatiènom ozraèju lova nakršæane teško je i zamisliti oblike dijaloga ili pregovora.Nema vlasti s kojom se može razgovarati, nema nikoga – neznamo otkuda dolaze i što uistinu žele. Središnje vlastinemaju nikakav kontakt, a sad su zapoèela i bombardiranjaiz zraka, rekao je patrijarh, a osvrnuvši se na muslimane,istaknuo "zid" s kojim je teško uspostaviti bilo koji oblikdijaloga.

Poruka Papinskoga vijeæa za meðureligijski dijalogmuslimanskim vjernicimaVatikan, 18.7.2014. (IKA) - U prigodi završetkamuslimanskoga mjeseca posveæenoga postu, molitvi ipomoæi siromasima, Papinsko vijeæe za meðureligijskidijalog poslalo je poruku muslimanskim vjernicima. Velikanam je radost èestitati vam i zaželjeti sve najbolje nasvršetku mjeseca Ramazana, posveæenog postu, molitvi ipomoæi siromašnima. Prošle godine, prve godine svojeslužbe, papa Franjo osobno je potpisao Poruku upuæenuvama, takoðer u istoj prigodi. U drugoj vas je prigodipozdravio kao "našu braæu" (Angelus, 11. kolovoza 2013.).Svi poznajemo bremenitost tih rijeèi. Zapravo, kršæani imuslimani su braæa i sestre jedne jedine ljudske obitelji, kojuje stvorio isti Bog. Podsjeæamo na ono što je rekao papa IvanPavao II. nekim muslimanskim voðama 1982. godine: "Svimi, kršæani i muslimani, živimo pod suncem jednoga jedinogmilosrdnoga Boga. Svi vjerujemo u jednoga Boga Stvoriteljaèovjeka. Proglašujemo Božje gospodstvo i branimodostojanstvo èovjeka, kao Božjega sluge. Bogu se klanjamo ipriznajemo mu potpunu podložnost. U ovom smislu, jednedrugima možemo zvati braæom i sestrama, u vjeri u jednogajedinoga Boga" (Kaduna, Nigeria, 14. 02. 1982). U nastavku poruke potièe se: "Hvalu iskažimo Svevišnjemuna svemu onom što nam je zajednièko, makar svjesni imeðusobnih razlika. Primjeæujemo važnost promicanjaplodnoga dijaloga, zasnovanog na vjerodostojnom bratstvu,pozvani smo zajednièki raditi za pravednost, mir ipoštovanje prava i dostojanstva svake osobe. Posebno seosjeæamo odgovornima za osobe u veæoj potrebi: siromahe,bolesnike, siroèad, selioce, žrtve trgovine ljudima kao i zasve one koji trpe od bilo koje vrste ovisnosti." Papinsko vijeæe za meðureligijski dijalog podsjeæa da sedanašnji svijet ima suoèiti s velikim izazovima kojizahtijevaju solidarnost osoba dobre volje. Ti izazoviukljuèuju opasnosti za okoliš, opæu ekonomsku krizu tevisoku razinu nezaposlenosti, posebno meðu mladima.Takvo stanje stvara osjeæaj ranjivosti i manjak nade ubuduænost. Ne smijemo zaboraviti ni probleme s kojima susuoèene tolike obitelji, èiji su èlanovi razdvojeni; kojiostavljaju svoje drage i nerijetko malenu djecu. Radimozajedno kako bismo izgradili mostove mira i promicalipomirenje, naroèito u podruèjima u kojima muslimani ikršæani, zajednièki podnose strahote rata, potièu izPapinskoga vijeæa. Neka nam naše prijateljstvo uvijek bude nadahnuæe zasuradnju u suèeljavanju s brojnim izazovima, mudro irazborito. Na taj æemo naèin moæi pomoæi da se smanjenapetosti i sukobi, a napreduje opæe dobro. Pokazat æemotakoðer da religije mogu biti izvor skladnoga suživota, nakorist cijeloga društva. Molimo da pomirenje pravednost,mir i razvoj, ostanu naš prioritet za dobrobit i blagostanjecijele ljudske obitelji. S papom Franjom upuæujemo vamnaše srdaène èestitke za radosnu proslavu i život napretka umiru, stièe se na kraju poruke koju je potpisao kardinal Jean-Louis Tauran, predsjednik Papinskoga vijeæa zameðureligijski dijalog.

Inozemne vijesti ika

24 23. srpnja 2014. broj 29/2014

Italija: Mafija prijeti novinaru zbog izvješæa omarijanskoj procesijiRim, 19.7.2014. (IKA) - Zato što je otkrio da je na procesijis Gospinim kipom iskazana poèast mafijaškom šefu,talijanski novinar sada se mora bojati za svoj život. MicheleAlbanese, suradnik dnevnika "Quotidiano del Sud" stavljenje pod policijsku zaštitu i dobio je blindirano vozilo,izvijestio je talijanski list "Corriere della Sera" 19. srpnja,prenosi Radio Vatikan. Razlog za mjere zaštite, prema medijskom izvješæu,prisluškivani je razgovor izmeðu èlanova kalabrijske mafije,tzv. ndranghete koji su raspravljali o napadu na Albanesea.Novinar je u meðuvremenu izjavio da želi nastaviti raditisvoj posao kao i do sada. Sluèaj povezan s marijanskomprocesijom u mjestu Oppido Mamertina na jugu Italije,izazvao je pravu pomutnju diljem zemlje. Crkvena procesijas Gospinim kipom, koja je održana 2. srpnja, zastala jeispred kuæe veæ uhiæivanoga šefa klana GiuseppeaMazzagattia. Tom prigodom nosaèi kipa okrenuli su statuu usmjeru mafijaševa imanja, a Albanese je prvi izvijestio o tomincidentu. Dva tjedna ranije papa Franjo je tijekom pohoda Kalabrijisve pozvao na borbu protiv ndranghete, dodavši da sumafijaši ekskomunicirani, jer nisu u zajedništvu s Bogom. Talijanska biskupska konferencija sa zgražanjem seoèitovala o incidentu. Odgovorni su iskrivili znaèenjeprocesije time što su iskazali poèast nekome tko je uèiniozlo, rekao je generalni tajnik biskup Nunzio Galantino.Protiv tamošnjeg župnika koji je sudjelovao u procesiji,mjesni biskup pokrenuo je istragu. Don Benedetto, premamedijskim izvješæima, roðak je mafijaškog šefa osuðenog nadoživotnu robiju.

Spaljena biskupska palaèa u MosuluPatrijarh Younan o dramatiènom stanju kršæana u IrakuMosul, 19.7.2014. (IKA) - Stanje kršæana u Iraku sve jedramatiènije. Kako je izvijestio patrijarh Sirijsko-katolièkeCrkve Ignace Joseph III. Younan, muslimanski ekstremistiIslamske države Iraka i Levanta spalili su siro-katolièkubiskupsku palaèu u Mosulu. Patrijarh se 19. srpnja uVatikanu susreo s nadbiskupom DominiqueomMambertijem, tajnikom za odnose s državama. Papa Franjo,naime, vrlo zabrinut, i s osjeæajima blizine prati stanje uIraku, u kojemu je u pitanju preživljavanje kršæanskezajednice. Nakon gotovo dvije tisuæe godina kršæana uMosulu više nema. Posljednje su vijesti katastrofalne, istaknuo je u razgovoru zaRadio Vatikan patrijarh Younan. Stalno sa žaljenjemponavljamo da ne treba religiju miješati s politikom. Akopostoje neprijateljstva izmeðu šijita, sunita, ili bilo kogadrugoga, to nikako ne smije biti razlog za napad na nedužnekršæane i druge manjine u Mosulu, ili bilo gdje drugdje. Tonikako nije razlog ni za uništavanje bogoštovnih mjesta,crkvi, biskupija, ili župa, uime takozvane teroristièkeorganizacije koja ne sluša razum i ne obazire se na savjest.Naš je nadbiskupski dvor u Mosulu potpuno spaljen, zajednos rukopisima, bibliotekom… A veæ su stigle i prijetnje daako se ne obrate na islam, svi æe kršæani biti ubijeni. Strašno!To je velika sramota za meðunarodnu zajednicu, poruèio jepatrijarh.Patrijarh je potvrdio da je posljednjih desetak kršæanskihobitelji pobjeglo 18. srpnja, ali su im oteli sve. Ostavili su ihna rubu grada, ali su im ukrali sve što su imali, vrijeðali ih, itako ih ostavili usred pustinje. Nažalost, to je stvarnost,rekao je patrijarh te dodao da svi ti izbjegli kršæani tražeutoèište u Kurdistanu, koji ih prima, ali je kurdistanski

premijer rekao da ne mogu više primati izbjeglice, jer imajui druge manjine, šijite, jazide… koji su pobjegli u Kurdistan.Na pitanje kako se može zaustaviti te islamske integraliste,patrijarh Younan istaknuo je da im treba ukinuti svakufinancijsku pomoæ. Oružje primaju od fundamentalistièkihzemalja u Zaljevu, uz dopuštenje politièara sa Zapada, jer imtreba njihova nafta. Nažalost, to je tako. I to je pravasramota, poruèio je patrijarh.Tražimo stoga od meðunarodne zajednice da bude vjernanaèelima ljudskih prava, vjerske slobode, i slobode savjesti.Mi, kršæani, u Iraku, Siriji i Libanonu, nismo uvezeni na teprostore, tu smo veæ tisuæljeæima, stoga imamo pravo naodnos kao prema ljudskim biæima i graðanima tih zemalja.Progone nas uime njihove religije, i ne samo da nam prijete,nego te svoje prijetnje i ostvaruju, paleæi i ubijajuæi, istaknuoje patrijarh Younan.

Dan molitve za mir u KamerunuYaounde, 19.7.2014. (IKA) - U Kamerunu se 19. srpnjamolilo za mir u zemlji kao i u svim državama zahvaæenihratom. Na poticaj mons. Samuela Klede, nadbiskupa Douala,taj je dan proglašen Danom molitve, a odnosi se i nasusjedne afrièke države, èijim sjevernim pokrajinama prijetinigerijski islamistièki pokret Boko Haram. Upravo je tajpokret u noæi izmeðu èetvrtka i petka izveo novi krvavinapad na grad Damboa na sjeveroistoku nigerijske pokrajineBorno. Kuæe su spaljene i porušene, a toèan broj ljudskihžrtava još se ne zna, izjavili su lokalni dužnosnici, nazvavšiga dosad "najtežim napadom". Na poèetku mjeseca takoðerje izvršen napad na grad i od tada je grad bez zaštiteredarstvenih snaga, koje su izgubile više od pedesetero ljudi. Osvrnuvši se na Dan molitve u razgovoru za Radio Vatikan,Lorenzo Zaupa, dugogodišnji misionar u Kamerunu, rekao jeda je Dan molitve odvažan pothvat, a važan je radi isticanjavrijednosti sjevernoga dijela zemlje. Sjeverni dio Kamerunakao i Nigerije, nerazvijene su pokrajine u odnosu na onejužne, jer se ne ulaže u njihov društveni, obrazovni izdravstveni razvoj, kazao je misionar Zaupa.

Papa razgovarao sa sirsko-katolièkim patrijarhomRim, 20.7.2014. (IKA) – Papa Franjo nazvao je u nedjelju20. srpnja popodne sirsko-katolièkog patrijarha IgnatiusaYoussefa III. Younana. Papa je u razgovoru prenio patrijarhuda prati izbliza i sa zabrinutošæu dramu kroz koju prolazekršæani u iraèkom gradu Mosulu. Prema priopæenju Sirsko-katolièkog patrijarhata, koje prenosi agencija SIR, "razgovorje trajao devet minuta tijekom kojih je patrijarh Younanzahvalio Papi i zamolio ga da intenzivira napore sa svjetskimmoænicima te ih upozna da èinjenicom da se u pokrajiniNinive dogaða masovno èišæenje na temelju vjere". Patrijarhje šutnju "takozvanog civiliziranog svijeta" nazvao"sramotnom". Na kraju telefonskog razgovora papa Franjouputio je apostolski blagoslov èitavom kršæanskom naroduna Istoku, zajamèivši da æe uvijek biti prisutan u svojimmolitvama za mir i sigurnost". Nekoliko dana ranije patrijarhje obavijestio svjetsku javnost o požaru u biskupskoj palaèikoji su podmetnuli islamski ekstremisti ISIL-a (Islamskedržave Iraka i Levanta).

Inozemne vijestiika

2523. srpnja 2014. broj 29/2014

Prilog dokumenti

Bog je strpljivi otac koji nas uvijek èekaPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 20.srpnja 2014.Draga braæo i sestre!Ovih nedjelja u liturgiji slušamo neke evanðeoskeprispodobe, to jest kratke naracije koje je Isus koristio da bimnoštvu navijestio kraljevstvo nebesko. Jedna od onih kojesmo èuli u današnjem Evanðelju je prilièno složena te je Isustumaèi svojim uèenicima: rijeè je o prispodobi o pšenici ikukolju, koja govori o problemu zla u svijetu i istièe Božjestrpljenje (usp. Mt 13, 24-30.36-43). Radnja se odvija napolju gdje gospodar sije pšenièno sjeme; no, jedne noæidolazi neprijatelj i sije sjeme kukolja, izraz koji nahebrejskom jeziku ima isti korijen kao i imenica "Sotona" idoziva u svijest pojam razdjeljivanja. Svi znamo da zloduhsije kukolj, on uvijek nastoji razdvojiti osobe, obitelji,narode. Sluge bi smjesta htjele išèupati kukolj, ali gospodarto brani govoreæi: "Da ne biste sabiruæi kukolj išèupalizajedno s njim i pšenicu" (Mt 13, 29). Jer svi znamo da jekukolj, kada raste, veoma slièan pšenici i postoji opasnost daih se zamijeni.Pouka je ove prispodobe dvojaka. Prije svega nam govori dazlo koje je u svijetu ne dolazi od Boga, veæ od njegovaneprijatelja, od Zloga. Zanimljivo je to kako zloduh dolazisijati kukolj noæu, u tami, u nejasnoæi; on ide sijati kukoljtamo gdje nema svjetla. Taj je neprijatelj lukav: posijao jezlo sred dobra, tako da je nama ljudima nemoguæe jasnoodvojiti jedno od drugoga; ali æe Bog to na kraju uspjetiuèiniti. Ovdje dolazimo do druge teme: opreènost izmeðunestrpljivosti slugu i strpljivog èekanja gospodara polja, kojipredstavlja Boga. Ponekad nam se veoma žuri osuditi,dijeliti jedne od drugih, stavljati na jednu stranu dobre a nadrugu zle... Ali sjetite se molitve onog oholog èovjeka:"Bože, hvala ti što sam dobar, što nisam kao ostali ljudi,zli…" (usp. Lk 18, 11-12). Bog meðutim zna èekati. Gledana "polje" života svake osobe s pažnjom i milosrðem: mnogobolje od nas vidi prljavštinu i zlo, ali vidi i klice dobra i spovjerenjem èeka da sazriju. Bog je strpljiv, on zna èekati.Kako je to lijepo: Bog je naš strpljivi otac koji nas uvijekèeka, èeka nas gorljiva srca da nas prigrli, da nam oprosti.Ako njemu poðemo, on nam uvijek oprašta.Gospodarevo ponašanje resi nada utemeljena na sigurnostida zlo nema ni prvu niti posljednju rijeè. I upravozahvaljujuæi toj Božjoj strpljivoj nadi sâm kukolj, to jest zlosrce s mnogim grijesima, na kraju može postati dobro zrno.Ali pozor: evanðeoska strpljivost nije ravnodušnost premazlu; dobro i zlo se ne smije miješati! Pred kukoljemprisutnim u svijetu, Gospodinov uèenik je pozvannasljedovati Božju strpljivost, njegovati nadu oslanjajuæi sena nepokolebljivo pouzdanje u konaènu pobjedu dobra, tojest Boga. Na kraju æe, naime, zlo biti išèupano i uklonjeno: u vrijemežetve, to jest suda, žeteoci æe izvršiti gospodarov nalog,odvajajuæi kukolj da se spali (Mt 13, 30). U taj dan konaènežetve sudac æe biti Isus, onaj koji je zasijao dobro sjeme usvijet i koji je i sâm postao "sjeme pšenice"; umro je iuskrsnuo. Na kraju æemo svi biti suðeni istim mjerilomkojim smo sudili: milosrðe koje smo iskazivali drugima inama æe se iskazati. Zamolimo Gospu, našu Majku, da nampomogne rasti u strpljivosti, nadi i milosrðu sa svom braæom.

Nakon AngelusaDraga braæo i sestre, primio sam sa zabrinutošæu vijesti kojedolaze od kršæanskih zajednica u Mosulu u Iraku i u drugimkrajevima Bliskog istoka, gdje su one, od samih poèetakakršæanstva, živjele zajedno sa svojim sugraðanima pružajuæiznaèajan doprinos dobru društva. Danas su one progonjene;našu se braæu progoni, tjera iz njihovih domova, morajunapustiti svoj dom i ne smiju ponijeti ništa sa sobom. Timobiteljima želim izraziti svoju blizinu i svoju neprekidnumolitvu. Predraga braæo i sestre koji ste izloženi tolikimprogonima, znam koliko trpite i znam da vam je sve oduzeto.S vama sam u vjeri u onoga koji je pobijedio zlo! A vas,ovdje na Trgu i sve one koji nas prate putem televizijskihprijemnika, pozivam da se sjetite u molitvi tih kršæanskihzajednica. Potièem vas isto tako da ustrajete u molitvi zarazlièita podruèja u svijetu gdje vladaju napetosti i sukobi, aposebice za Bliski istok i Ukrajinu. Neka Bog mira u svimapobudi iskrenu želju za dijalogom i pomirenjem. Nasilje sene pobjeðuje nasiljem. Nasilje se pobjeðuje mirom.Pomolimo se u tišini za mir; svi, u tišini… Marijo, Kraljicemira, moli za nas!

Prilog dokumenti ika

26 23. srpnja 2014. broj 29/2014

Prilog prikazi

Don Živko Kustiæ: Kako smo IKA-u stvarali u hoduIKA - arhiv: Zbornik radova s Meðunarodnoga znanstvenogkolokvija "Agencijsko novinarstvo i kršæanska poruka", kojije održan 22. travnja 2003. u Zagrebu u povodu 10.obljetnice osnutka IKA-ZagrebNakon svih inicijativa za osnivanje katolièke novinskeagencije za svu Crkvu hrvatskoga jezika - o èemu opširnoizvješæuje o. Tonèi Trstenjak, DI, u svom prilogu u ovomZborniku - dugo se nije ništa dogodilo. U to vrijeme bio samu Frankfurtu glavni urednik mjeseènika za hrvatske katolikeu Njemaèkoj "Živa zajednica". Mislio sam ondje dugo ostati.No, poèetkom 1993. godine došao mi je mons. VladimirStankoviæ s viješæu da æe se u Zagrebu ipak utemeljitikatolièka novinska agencija. Predložio mi je da se primimtoga posla. Pravo govoreæi, nije bilo lako ostaviti dobrouhodani i siguran posao u Njemaèkoj, ali nisam mogaoodoljeti zovu Zagreba i Kaptola. Uskoro mi je mons.Stankoviæ javio da su hrvatski biskupi prihvatili prijedlog dase taj posao meni povjeri. Uslijedili su dekreti HBK od 22.travnja 1993. godine. Jednim je dekretom utemeljenaInformativna katolièka agencija - Zagreb, drugim jeondašnjem šibenskom biskupu Sreæku Badurini povjerennadzor nad tom ustanovom, a treæim sam ja imenovanglavnim urednikom. Dao sam ostavku na službu uFrankfurtu i vratio se u Zagreb. Agenciju je trebalo stvaratini iz èega. Treba istaknuti da glavna zasluga za tu inicijativui njezino ostvarenje pripada prelatu Vladimiru Stankoviæu.Razumio sam da je on zapravo u Njemaèkoj pronašaodonatore te je hrvatskim biskupima bilo preostalo da taj darprime i ustanovu ozakone. Njemaèka donacija imala nam jeosigurati djelovanje u tijeku više godina, dok se ne uspijemoosamostaliti. On se je pobrinuo takoðer da nova agencijadobije prostorije u kojima i sada djeluje u potkrovljukanonièke kurije na Kaptolu 4. Sa svojom suradnicom s.Karolinom Miljak on se pobrinuo i za obnovu i adaptacijutih prostorija. Nisam još imao iskustva sa specifiènim agencijskimnovinarstvom, ali sam se pouzdao da æu se nakon višedesetljeæa voðenja novinskih redakcija ipak snaæi. Trebalo jepoèeti prikupljati suradnike. Teško je povjerovati da uztolike veæ istaknute medijske djelatnike kako sveæenike, takoi katolièke laike, nismo mogli lako naæi osobe koje bi bilesposobne i koje bi službu prihvatile. Znao sam za novinarkuSuzanu Vrhovski, koja je više godina veæ radila uKršæanskoj sadašnjosti i posebno u posljednje vrijemesuraðivala s dr. Mirkom Mataušiæem u pripremanjuLiturgijskog listiæa. Nisam prije s njom suraðivao, ali samzakljuèio da posao treba povjeriti provjerenom struènjaku.Mislim da se nisam prevario. Ona je osim rada u KS-u veæputovala svijetom na razne meðunarodne sastanke katolièkihnovinara, poznavala je više istaknutih djelatnika katolièkihagencija i uredništava po Europi i dobro se služilanjemaèkim i engleskim jezikom. Ona je nakon vrlo kratkogoklijevanja pristala te je imenovana mojom zamjenicom.Mnogo je teže bilo pronaæi prikladnu osobu za direktora. Jasam, naime, prihvatio imenovanje za glavnoga urednika, alisam svakako želio da netko drugi bude direktor. Mons.Stankoviæ i ja tih smo tjedana kontaktirali s nekolikoistaknutih katolièkih laika. Ljudi su jedan za drugim odbijaliponudu. One koji se nisu veæ radom dokazali nismo pozivali,a oni koji su veæ pokazali što umiju imali su veæ solidnaradna mjesta te nisu htjeli riskirati. Jer nitko još nije mogaoznati kako æe IKA uspjeti i koliko æe trajati. Svakako sam

želio da to bude pouzdan èovjek s nekim medijskimiskustvom i znanjem stranih jezika. Želio sam zapravo dabudemo urednièko-direktorski dvojac te da možemo jedandrugoga zamjenjivati osobito kad je rijeè o sudjelovanju nameðunarodnim skupovima, takoðer u voðenju poslova usamoj agenciji. Nakon prilièno dugog traženja uspio sam dataj posao prihvati direktor izdavaèke kuæe "Teovizija" IvicaDomaæinoviæ. On nije ni imao namjeru ostaviti posao u"Teoviziji", ali se kao ravnatelj IKA-e zaista zauzeo.Istodobno se pokazala potreba èvršæeg povezivanja IKA-e sustrojstvom HBK. Tražili smo i pronašli novo rješenje.Biskupi su oživjeli veæ zamrznutu, ali pravno neugašenuustanovu Tiskovnog ureda HBK. Proèelnikom toga uredaimenovan je franjevac treæoredac dr. Ilija Živkoviæ, koji jeveæ djelovao u Tajništvu HBK. Biskupi su prihvatili našprijedlog da proèelnik Tiskovnog ureda po službi bude iravnatelj IKA-e, a naša agencija da pruža Tiskovnom uredusve administrativne i tehnièke usluge. Tako smo postiglièvršæu vezu IKA-e s HBK, a novi direktor nije bio za IKA-uekonomsko optereæenje.Iz mjeseca u mjesec od poèetka smo pronalazili novesuradnike. Bili su to listom mladiæi i djevojke s visokomnaobrazbom, neki s novinarskim neki s teološkimfakultetom, a neki s oba. Trebalo je u hodu vršiti specifièniposao novinske agencije i osposobljavati ljude za tajspecifièni rad. Mislim da smo u jednom i drugom uvelikeuspjeli. IKA je poèela proizvoditi i dnevno nuditi mnogimuredništvima vijesti iz života Crkve u svim našimbiskupijama, kao i hrvatskih katolièkih ustanova uinozemstvu. Takoðer smo selektivno preuzimali vijestikatolièkih i drugih agencija iz drugih zemalja i njima takoðeropskrbljivali domaæa katolièka i graðanska uredništva. Svisu suradnici pokazali spremnost u tom se poslovnom hodudodatno teološki obrazovati. Upoznavali su koncilske i drugenovije crkvene dokumente te se uèili služiti Zakonikomcrkvenoga prava i raznim katolièkim enciklopedijama.Posebnu smo pozornost poklanjali usavršavanju u hrvatskomjeziku, pazeæi na toènost i teoloških izraza i crkvenihnazivlja i na koliko je najviše moguæe izbjegavanje tuðica. Uto sam doba znao biskupima isticati da IKA nije samokatolièka novinska agencija nego i škola mladih katolièkihnovinara i novinarki koji æe moæi poslužiti i drugimkatolièkim javnim glasilima. To se je posebno obistinilo usuradnji IKA-e i Hrvatskoga katolièkog radija, gdje i danasdjeluje više novinara koji su se tako pripremili radom u ovojagenciji.Kako se moje zdravstveno stanje nije popravljalo, moraosam priznati da neæu moæi dulje vršiti dužnost glavnogurednika. Nisam mogao podnijeti da to budem sa skraæenimradnim vremenom, da ne kažem poèasno ili simbolièki.Predložio sam zagrebaèkom nadbiskupu kardinalu JosipuBozaniæu da mi potraži zamjenu te smo zajedno došli namisao da bi to mogao biti prof. Anton Šuljiæ, koji je u tovrijeme djelovao u Rijeci. Dr. fra Ilija Živkoviæ uskoro jeprešao na službu u Hrvatski katolièki radio a zatim je izabranza generala svoga reda te se je preselio u Rim. Prof. AntonŠuljiæ postao je i glavni urednik i ravnatelj IKA-e. I tako jedo danas. IKA se oèito uklopila u ustrojstvo HBK te veæpouzdano ispunjava ono što se od nje oèekuje. Prijelaz odinozemnih donacija na budžet HBK oèito je utjecao namoguænosti proširenja agencijskih pothvata kao smo ih minekoæ zamišljali. Ali agencija je u hrvatskom katolièkommedijskom prostoru postala nezamjenjiva.

Prilog prikaziika

2723. srpnja 2014. broj 29/2014

Apostol našega vremenaIKA - arhiv: 50 godina sveæeništva don Živka KustiæaDon Živko Kustiæ proslavio je u nedjelju 4. svibnja 2008.godine 50 godina sveæeništva misnim slavljem u kapeli Sv.Leopolda Bogdana Mandiæa Doma za starije i nemoæneosobe "Centar" Zagreb. U koncelebraciji su bili prelatVladimir Stankoviæ, župnik župe sv. Blaža Zvonimir Sekelj,upravitelj svetišta Sveta Mati slobode don Petar Šimiæ,rektor grkokatolièkog sjemeništa protojerej stavrofor NikolaKekiæ i mladomisnik o. Gorazd Bastašiæ.Na poèetku mise, prelat Stankoviæ proèitao je porukuzagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa. Uporuci je kardinal ocrtao sveæenièki put don Živka odpastoralnih poèetaka na Žumberku nakon sveæenièkogreðenja u svibnju 1958. godine u Križevcima, do "GlasaKoncila". Vi ste bili novinar, reporter, kolumnist, glavniurednik, pa glavni i odgovorni urednik "Glasa Koncila", višeputa i osuðivan. Mnogi su u onim olovnim vremenimaprošloga režima živjeli i obnavljali svoju vjeru i naduzahvaljujuæi nadahnutim tekstovima sa stranica "GlasaKoncila", a ti tekstovi bili su ponajviše upravo plod Vašegarada, traženja i intelektualnog napora. Pišuæi tisuæe i tisuæekartica pretvorili ste "Glas Koncila" u glas slobode, glasnade u bolju buduænost, glas poniženih i potisnutih na rub,podsjetio je kardinal Bozaniæ. Istaknuo je i angažiranost don Živka u Informativnojkatolièkoj agenciji te u apostolatu žive rijeèi kao veomatraženog propovjednika, voditelja brojnih misija i duhovnihobnova u domovini i diljem svijeta po hrvatskim katolièkimmisijama. Uz brojne povjerene Vam službe u crkvenimustanovama i u drugim tijelima bili ste i biskupov službenikonzultor Križevaèke eparhije, a od Svete Stolice odlikovaniste naslovom protoprezbitera stavrofora, istaknuo jekardinal. Na kraju poruke, èestitajuæi don Živkuzlatomisnièki jubilej, kardinal Bozaniæ mu zahvaljuje zavelikodušnu i nesebiènu sveæenièku službu kojom je naosobit naèin zadužio hrvatski narod i Katolièku Crkvu unjemu, te mu odaje priznanje za crkvenost, kojoj je uvijekostao vjeran, spreman raditi, svjedoèiti, pa i trpjeti. U propovijedi je mons. Stankoviæ misna èitanja povezao sjubilejom 50. obljetnice misništva. Kao što su apostoli bilirazlièiti po svojim sposobnostima pa su iza sebe u povijestiostavili razlièite tragove, tako su i kasnije pojedini biskupi isveæenici ostavili razlièite tragove svoje redovite službe, alije nekima Bog podijelio posebne talente koje su uložili uširenje kraljevstva Božjega pa su dublje zaorali i iza sebeostavili posebno vidljive tragove. Meðu takve se usuðujemubrojiti današnjeg sveèara don Živka Kustiæa i - si licetparva componere magnis, ako je dozvoljeno ono velikousporeðivati s onim malim - nazvao bih ga apostolom našegvremena! Jer on se okušao u svim oblicima pastoralnog,novinarskog, publicistièkog; govornièkog, rodoljubnog isvakog drugog djelovanja i to s odjecima ne samo u nekomžumberaèkom Mrzlom Polju ili Sošicama, u Križevaèkojeparhiji i Zagrebaèkoj nadbiskupiji, ne samo u biskupijamahrvatskoga jeziènog podruèja nego naroèito i uvišemilijunskoj hrvatskoj dijaspori na svim kontinentima,istaknuo je mons. Stankoviæ. Podsjetio je kako je slavljenik u svojem neumornom isvestranom javnom angažmanu morao iskusiti istinitostonoga što je Petar rekao prvim kršæanima "Pogrðuju li vaszbog imena Kristova, blago vama, jer Duh Slave, Duh Božjiu vama poèiva". A na don Živku je poèinuo Duh Božji ondakad je kod sveæenièkog reðenja prije pedeset godina postao"zajednièar Kristovih patnji". A te su patnje kod njega bilemnogobrojne i razlièite i to od samog poèetka na Žumberku,od onih elementarnih egzistencijalnih u fizièkom radu i borbi

za preživljavanjem, do brige i danonoæne skrbi za brojnudjecu koju mu je podarila vjerna životna pratilica Marica -uz molitve i blagoslov danas bl. Alojzija Stepinca unedalekom Krašiæu - koji je njemu i kolegama sveæenicima,a posebno samoborskom župniku Franji Kuhariæu bio nesamo uzor nego i nadahnuæe i vidljiva duhovna pomoæ. "Don Živko je u svojim mlaðim sveæenièkim danima stasaouz dva kardinala, uz dva sveca, a treæi - Franjo Šeper unjemu je prepoznao novinarsku velièinu i povukao ga u GlasKoncila i time mu otvorio nepregledno polje rada po kojemon još i danas ore i sije i ne da se ušutkati, na èemu mu ièetvrti zagrebaèki nadbiskup kardinal Bozaniæ odajepriznanje", istaknuo je mons. Stankoviæ, te podsjetio kako jesveæenièko zvanje Božji izbor i Božji dar i sve vjernesveæenike prati Isusova velikosveæenièka molitva koja im jepotrebna jer su i oni ljudi sa svim svojim slabostima - "onisu u svijetu". A za sve velike uspjehe u pastoralnom ijavnom radu sveæenika Isus je ustvrdio "I ja se proslavih unjima". Ako je itko od naših sveæenièkih suvremenika, ljudskigovoreæi, imao velikih priznanja, vanjskih uspjeha i pravihtrijumfa diljem svijeta, onda je to bio don Živko. No, dobarpoznavatelj života i prolaznosti slave, Živko je znao i uvijekpriznavao da se to Isus proslavio u njemu. Misno slavlje pjevanjem je uvelièao zbor Doma za starije inemoæne osobe "Centar" uz orguljsku pratnju s. VjerePosavec, Vokalni sastav "Duga" iz Dugog Sela podvodstvom Zlatice Šajkoviæ i Æirilometodov kor podravnanjem Darjane Blaæe Šojat. Liturgijski dio slavljazavršen je zahvalnom pjesmom "Tebe Boga hvalimo", aproslava je nastavljena u velikoj blagovaonici Doma gdje jeupravitelj Ivan Šimunoviæ zahvalio don Živku nadesetogodišnjoj pastoralnoj djelatnosti u tijeku koje jepodijelio 3500 prièesti i u svako doba dana i noæi biospreman pohoditi bolesnike i umiruæe. Kardinal Bozaniæpohodio je don Živka 2. svibnja i u znak priznanja predaomu medalju "Blaženici pastiri Crkve zagrebaèke".

Prilog prikazi ika

28 23. srpnja 2014. broj 29/2014