28, 29 - HEP grupamilijardi kuna, što je zate~eno po~etkom o`ujka 2000. go-...

U OVOM BROJUNaš intervju: Šime Balabaniæ - U škarama vizije i stvarnosti 3, 4, 5

Razgovor s povodom: Jadranko Berlengi – Upravljanje rizicima sastavni dioupravljanja poduzeæem 7

Razgovor s povodom: Josip ôviæ – Vraæam se u Vukovar 9

Otkriæa: Antun Lu~iæ – za~etnik moderne naftne energetike 16

TE Plomin 1 u 2000. oborila rekord od prije 25 godina! 20

Hrvatski elektroenergetski sustav u 2000. godini: Obilna kiša u pravom trenutku 22, 23

Zapo~ela izgradnja dalekovoda 110 kV Buje-Buzet 26

Nuklearna energija u 2000. godini 28, 29

Fenomeni našeg vremena: Izgubljenost u beskraju informacija 30, 31

Ususret Danu zaljubljenih 35

INTERMEDIJEvo nas u prvom broju HEP Vjesnikau 2001. godini. Kao što vidite, pro-mijenili smo “glavu”, redizajnirali

smo prijelom. Cilj je da rasteretimo

tekst od ponekad razvu~enih cjelina,jer dinami~no vrijeme u kojem ìvimomnogima ograni~ava vrijeme i kon-centraciju potrebnu za takav posao.Osim toga, èlimo osvjeìti naš listelementima suvremenog dizajna.

HEP Vjesnik æe i dalje pratiti ìvot,svjedo~iti povijest HEP-a, promicati ci-ljeve koji su pred nama. ôvjek }e idalje ostati sredi{te na{e pozornosti,jer od njega u HEP-u – kao i drugdje– sve po~inje.

Naš je cilj da s najva`nijim doga|ajimau HEP-u i za HEP upoznamo osobitovas, kojima je HEP Vjesnik zna~ajna i,mo`da, jedina spona s ostalim dijelomtvrtke.

Jer, neupu}enost je dobro utemeljenjeza vladavinu informacija “s hodnika” iza neprimjereno razumijevanje potezarukovodstva HEP-a.

Svi mi, naime, pripadamo HEP-u gdjesvojim radom zasluùjemo pla}u ko-jom osiguravamo svoju i egzistencijunaše obitelji. Mnogima, naàlost, ta~injenica nije dovoljna pa svojim

ponašanjem rade protiv interesaHEP-a, protiv tvrtke koja ih hrani.

Osje}a se to i vidi posebno uposljednje vrijeme.

Dopu{teno je imati svoje mi{ljelje, neslagati se s odlukama svojih rukovo-ditelja, kritizirati poteze na pravi na~in ina pravom mjestu. Kritika, me|utim,moè biti dobronamjerna s nastojanjemda se nešto mijenja na bolje, a moèbiti zlonamjerna s potrebom da se kom-promitira pojedinac, skupina ili - tvrtka. Izla namjera bi se mo`da moglaopravdati kada ne bi bila motiviranaisklju~ivo nemogu}no{}u ostvarenjaosobnih ambicija takvih kriti~ara, kojizbog vlastitog dovode u pitanje interesskupine kojoj pripadaju.

Svi smo mi jedan tim, tim HEP-a, kojiusmjerava energiju u pravcu ostvare-nja cilja zbog kojeg postojimo. Uzorganizacijske i druge ~imbenike,takav proces moè biti potican i ot-vorenom komunikacijom i sustavnommotivacijom. Upravo je u tom smisluzna~ajna uloga HEP Vjesnika.

S obzirom da je ina~e u ìvotu, a i utako velikom sustavu kakav je HEP,privilegija rijetkih raditi ono što vole -nezadovoljnika }e uvijek biti. Stoga}emo se posluìti porukom WinstonaChurchilla: Voli ono što radi{ ili radi

ono {to voliš.

Ður|a Sušec,Glavni i odgovorniurednik HEP Vjesnika

21

41

28, 29

[IME BALABANI], ^LAN UPRAVE HEP-A ZA DISTRIBUCIJU,DIREKTOR DIREKCIJE ZA DISTRIBUCIJU

U [KARAMAVIZIJE I STVARNOSTISLIJEDOM predstavljanja ~lanova Uprave, u ovom brojuNašeg intervjua HEP Vjesnika naš sugovornik je [ime Bala-bani}, ~lan Uprave HEP-a za distribuciju i direktor Direkcije zadistribuciju.

Prvi ~ovjek distribucije koji tu funkciju obavlja od po~etkaoùjka 2000. godine, govori za ~itatelje Vjesnika HEP-a o ak-tualnim teško}ama te djelatnosti, o pokrenutim programimaza njihovo rješavanje i o prilagodbi rada te djelatnosti novimuvjetima – u skladu s postoje}im mogu}nostima.

HEP Vjesnik: Sada, nakon pribli`no godinu dana iskustva uradu i vo|enju Direkcije za distribuciju, moète li ocijenitikakvu je ulogu imala ~injenica da ste ovu du`nost preuzelibez optere}enja prethodnog staà u HEP-u?

[ime Balabani}: Uistinu mogu re}i da sam u HEP došao bezikakvog optere}enja u odnosu na poslovnu politiku prethodneUprave HEP-a. Me|utim, moram naglasiti da sam 30 godinaradio u hrvatskoj industriji na raznovrsnim i odgovornim po-slovima, što je bilo utemeljenje mojim promišljanjima usmislu da prihvatim ovu, moram re}i, najosjetljiviju funkcijuu Upravi HEP-a. Jer u distribuciji je više od 70 posto za-poslenih i više od 90 posto teško}a HEP-a. Osim toga, višeod desetlje}a, neposredno sam sura|ivao s distribucijom iznao sam što me ~eka.

HEP Vjesnik: [to je bio prvi zadatak ~lana Uprave za dis-tribuciju?Je li, ipak, bilo iznena|enja?

[ime Balabani}: Moj prvi zadatak, kao i ~itave UpraveHEP-a, bio je da u najkra}em roku napravimo inventuru te-meljnih teško}a HEP-a i na najbrì mogu}i na~in izradimokratak program rada s kojim bi zapo~eli rješavati te teško}e.

Za mene nije bilo posebnih iznena|enja, jer sam u potpu-nosti poznavao strukturu distribucije, kao i mehanizme i profilrada ljudi i organizacije. Najbolnija to~ka u središnjem dijeluDirekcije za distribuciju je pomanjkanje ljudi uop}e, a oso-bito pomanjkanje potrebnog profesionalnog stru~nog kadraza va`ne koordinacijske i kreativne poslove. Manjak ljudismo kompenzirali doista dobrom suradnjom s najsposobni-jim stru~njacima iz naših distribucijskih podru~ja. To se po-kazalo dobrom praksom.

Konkretno, mi smo ipak uspjeli napraviti dva kadrovska isko-raka. Popunili smo mjesto pomo}nika direktora Direkcije, a teposlove preuzeo je Ante Pavi}, koji se u najkra}em roku do-bro snašao i postao kvalitetan suradnik, ne samo direktoraDirekcije, nego i ostalih rukovoditelja HEP-a. Bogato iskustvos terena – iz DP Elektra Zagreb, A. Pavi} prenosi u – da takokaèm – nadgradnju, uz istodobno izraènu kreativnost ispremnost za nova rješenja i suvremeni na~in organizacije irada s ljudima.

Druga, mo`da najva`nija to~ka u ovom trenutku, je Slu`ba zaodnose s potroša~ima i kupoprodaju elektri~ne energije. Teposlove je preuzeo Mladen @unec, tako|er s dugogodišnjimiskustvom iz našeg najve}eg Distribucijskog podru~ja ElektreZagreb. Uz dobre ideje za svakodnevna rješenja i organiza-cijske sposobnosti u komunikaciji i suradnju s našim stru~nja-cima s terena, u tom kratkom vremenu od samo šest mjeseci,mogu re}i da je M. @unec pravi ~ovjek na pravom mjestu.

HEP Vjesnik: U javnosti se iznose stajališta Vlade RepublikeHrvatske o smanjenju broja zaposlenika u tvrtkama u

preteìtom dràvnom vlasništvu. S obzirom da u HEP-u nepostoji analiza strukture zaposlenika koja bi vjerojatno pokazalamanjak pravog operativnog kadra, ho}e li u tom smislu najbroj-nija djelatnost HEP-a uspjeti izboriti se za primat struke?

[ime Balabani}: Mi smo pristupili snimanju stanja i kvali-fikacijske strukture i u Direkciji za distribuciju. Pritom smouo~ili nekoliko bitnih ~injenica. Premda je na snazi bila gene-ralna zabrana zapošljavanja, ipak se zapošljavalo ali ne uskladu s cjelovitom kadrovskom koncepcijom. Takva zabranauzrokovala je pojavu da je operativna struktura HEP-a ostar-jela za deset godina. To u opasnost dovodi našu operativnuefikasnost. Ono što slijedi, a mi mislimo da je dobro i što jejavno proklamirano i kroz odre|ene stavove Vlade RepublikeHrvatske, jest osvjeàvanje strukture zaposlenika u HEP-u i

pove}anje operativne sposobnosti zaposlenika. Na temeljusnimljenog postoje}eg stanja uslijedit }e prijedlog da se uidu}ih nekoliko godina, temeljem tehnološke i starosne ana-lize zaposlenih, postupno i sustavno smanji broj takvih za-poslenika uz primjenu socijalnih programa, a istodobno dasustavno i planirano zapošljavamo manji broj novih ljudi.Time }emo pove}ati kvalifikacijsku i operativnu efikasnost,osobito onih koji su na prvoj crti aktivnog rada na terenu,zna~i od montera do kreativnih inènjera.

HEP Vjesnik: Moè li se tvrditi da su loša distribucijskamreà i sve što iz toga proizlazi (gubici, kvarovi, loša kvalitetaelektri~ne energije) i oteàna naplata isporu~ene elektri~neenergije dva klju~na problema distribucije u Hrvatskoj?

[ime Balabani}: U pravu ste. Uistinu je podizgra|enost iloše stanje distribucijske mreè problem broj jedan distribu-cije. Vrlo, vrlo oteàna naplata je drugi problem, ali i problemcijelog HEP-a. Upravo primjer Californije - o kojem se ovih

dana puno govori a nije usporediv s Hrvatskom, jer rije~ je ojednoj od najbogatijih dràva svijeta - pokazuje što sedoga|a kada se više godina ne radi sukladno na~elu dobroggospodara, odnosno kada je zapostavljeno odràvanje, razvoji izgradnja izvora i mreè. Takva industrijski sna`na dràvadanas se suo~ava s iznimno lošim stanjem u opskrbi elek-tri~ne energije.

Zna~i, promišljen i sustavan rad na efikasnoj organizaciji kojabi osiguravala naplatu elektri~ne energije i to na razini kojanamjenjuje dio sredstava i za odràvanje i razvoj mreè – jedinije na~in da bi se hrvatski elektroenergetski sustav mogaoodràti i jam~iti potroša~ima urednu opskrbu elektri~nom ene-rgijom.

HEP Vjesnik: S obzirom da se puno utuènih, a ve} godi-nama neriješenih predmeta vu~e po sudovima, je li u tompodru~ju mogu}e išta napraviti?

[ime Balabani}: Uprava HEP-a je uo~ila da je formalno-pravni status aktivnog djelovanja na terenu u smislu naplate iodnosa s potroša~ima - bolna to~ka HEP-a. Uspjeli smo pri-kazati pravu dimenziju problema i u posljednjih nekolikomjeseci uspostavljeni su kontakti i suradnja s pripadnim

ministarstvima i pravosudnim institucijama. O~ekujemo da}e taj odnos HEP-a i neurednih plataca i formalno biti riješendopunama Zakona o elektroprivredi, uz konkretiziranje oštrijihmjera protiv potroša~a koji ne ostvaruju svoje obveze premaHEP-u. Vjerujemo da bi na taj na~in bili stvoreni formalno-pravni uvjeti za ve}i stupanj efikasnosti HEP-a u praksi.

HEP Vjesnik: Kojim mehanizmima }e se pove}ati interes udistribuciji da se gubici smanje? Moèmo li ra~unati samo nasvijest zaposlenika kod kojih bi bila presudna lojalnost tvrtki iinteres za rezultate?

[ime Balabani}: Prvo bih rekao da se gubici dijele natehni~ke i netehni~ke. Tehni~ki gubici su posljedica kakvo}eukupnog stanja mreè i postrojenja i kre}u se izme|u pet isedam posto, što je jednako gubicima u ostalim europskimelektroprivredama. Ti gubici su skoro nepromjenjivi, jer da biih se smanjilo za pola ili jedan posto, potrebna su vrlo velikaulaganja.

HEP VJESNIK 120, SIJEÂNJ 2001. 3

na{ intervju

POTRO[A^ SE POJAVLJUJE S VISOKOM RAZINOMZAHTJEVA, A ISTODOBNO NE @ELI PLA]ATIEKONOMSKU CIJENU ELEKTRI^NE ENERGIJE, ODNOSNONE @ELI JE UOP]E PLA]ATI

HEP Vjesnik: Sukladno ostvarenoj dobroj suradnji sastru~njacima iz DP-a, jeste li mo`da pokrenuli inicija-tivu za osnivanje stru~nog tijela za distribuciju?

[ime Balabani}: Upravo radimo na tomu. Naime, uDirekciji za distribuciju postoji pet-šest bitnih po-dru~ja, koja oteàvaju rješavanje svakodnevnih zada}a.Stoga smo zamislili da se za tih nekoliko podru~jaangaìraju naši stru~njaci iz DP-a i uz koordinacijustru~njaka iz Uprave Direkcije - formiraju ekspertni ti-movi, koji bi planski i sustavno stvarali uvjete za rješa-vanje tih zadataka. Istodobno, te ljude bi objedinili uzajedni~ko tijelo – stru~ni savjet Direkcije za distribu-ciju. Savjet bi bio mjesto za razmjenu iskustava iz ek-spertnih timova. To bi bio doprinos struci ipronalaènja primjerenih rješenja, kao rezultante po-slovne politike zadane od Uprave HEP-a i Nadzornogodbora s jedne strane, kao i svega onoga što donosiznanje i iskustvo s terena, s druge strane.

Me|utim, na netehni~ke gubitke se moè utjecati. Uz vlastitupotrošnju i neuskla|enost u mjernom sustavu, najve}a stavkau toj kategoriji gubitaka su kra|e. S obzirom da su ukupni gu-bici 11 posto, naša je procjena da na kra|u otpada ~etiri dopet posto ili pribli`no 300 milijuna kuna!!! Kra|a elektri~neenergije poprimila je takvu dimenziju, da se to mora po~etiozbiljno i sustavno rješavati. S obzirom da postoji mišljenjeda je prijašnja praksa bila djelotvorna, razmišlja se da se dje-lomi~no obnovi sustav organizacije ljudi koje bi se stimuli-ralo za otkrivanje kra|e. Ti su naši ljudi doista izloènipove}anim rizicima, a nov~ana stimulacija trebala bi im bitipoticaj za ve}u efikasnost.

S druge strane, nu`no je sustavnim radom njegovati svijest opripadnosti HEP-u i lojalnost zaposlenika prema tvrtki u kojojradimo. [to bi još trebalo za jedan primjeren odnos i nasto-janje da zada}e obavljamo savjesno i da ulaèmo naš trud ienergiju, jer smo zainteresirani za uspješno poslovanjenašeg HEP-a - osim spoznaje da nam tvrtka u kojoj radimoomogu}uje ìvot dostojan ~ovjeka?

I u našem HEP-u postoje takvi primjeri. Najviše se to poka-zalo u ratu, ali i prigodom zimskih elementarnih nepogodakada je stotine stupova bilo na zemlji, a naše prijenosne idistribucijske ekipe su odmah intervenirale u doista teškimuvjetima rada. Uz nevjerojatan radni elan, oni su u najkra}emvremenu osposobili mreù usprkos niskim temperaturama iorkanskom vjetru. To se naj~eš}e, naàlost, doga|a skoronezapaèno, dok se istodobno puno medijske pozornostipoklanja nekim neva`nim doga|ajima.

HEP Vjesnik: I danas se još osje}aju posljedice “izbaci-vanja” javne rasvjete iz Zakona o komunalnom gospodarstvu1995. godine. [to se u tom smislu moè napraviti?

[ime Balabani}: U okviru nenapla}enih potraìvanja od 2,2milijardi kuna, što je zate~eno po~etkom oùjka 2000. go-

dine, jedan dio odnosi se na teku}e dugove javne rasvjete, ajedan zna~ajan dio na dugove iz problemati~nog razdoblja1995.- 1996. godine zbog nejasnog statusa javne rasvjete izZakona o komunalnom gospodarstvu. Imali smo vrlo velikihproblema u definiranju mogu}nosti ostvarenja opravdanihzahtjeva HEP-a za naplatu potrošene elektri~ne energije.Nakon, evo, toliko godina HEP je preko svojih DP-a uspiona}i zajedni~ki jezik s ve}inom op}ina. Skoro sve takve pred-mete smo utuìli i na sudovima su u pravilu donesene zaHEP pozitivne presude. No, s obzirom na mogu}nost àlbi,taj proces moè trajati još nekoliko godina što neopravdanopove}ava troškove. Stoga smo, ipak, uspjeli se dogovoriti spoglavarstvima op}ina i gradova da se prona|u rješenja usmislu da se dio tih sredstava preusmjeri u ostvarenje njiho-vih prioritetnih elektroenergetskih potreba. Na taj }e se na~in,tijekom jedne ili dvije godine, u obrocima naplatiti ti dugovi,odnosno ostvariti prioriteti velikim dijelom predvi|eni i pla-novima investicija HEP-a. Mislimo da taj problem nije višetako velik.

HEP Vjesnik: Prema Programu restrukturiranja poslovnogsustava HEP-a, u poslovnoj jedinici – tvrtki Opskrba i dis-tribucija organizira se, izme|u ostalih poslovnih funkcija, i

funkcija Opskrba povlaštenih potroša~a elektri~nom energi-jom u vlasništvu HEP-a. S obzirom da }e se jednake takvefunkcije pojaviti kao samostalni elektroprivredni subjekt, aveliki je interes za nova trìšta, kako }emo se osposobiti zakonkurenciju?

[ime Balabani}: Prvo bih pokušao odgovoriti saèto una~elnom smislu. Za dio opskrbe elektri~ne energije kojise odnosi na velike potroša~e – 30 do 35 posto, bit }e ot-voreno trìšte tako da }e oni mo}i birati najpovoljnijegopskrbljiva~a koriste}i pritom hrvatsku prijenosnu i dis-tribucijsku mreù. Za uslugu prijenosa i distribucije elek-tri~ne energije, oni }e pla}ati pristojbu HEP-u. Poštuju}i

tradiciju, znanje i profesionalnu sposobnost sustava istru~njaka HEP-a, a sukladno tomu i trìšnu sposobnostsustava, moè se vjerovati u odre|ene prednosti HEP-a uodnosu na te budu}e dobavlja~e energije koji }e se poja-viti kao konkurencija. Pritom, jasno je da treba dodatnostru~no i organizacijski pripremati HEP i njegove ljude zatakve zahtjevne zadatke. Mi vjerujemo da }emo, s jednestrane iskoristiti prednosti postoje}eg znanja i organiza-cije, ali s druge strane uspjeti se pripremiti za skorašnjutrìšnu utakmicu.

U ovom trenutku je HEP, a sukladno tomu i distribucija, ufazi ostvarenja prvog koraka restrukturiranja, a to zna~ira~unovodstvenog razdvajanja Direkcije za distribuciju namreù s razvojem, odràvanjem i pra}enjem njenogfizi~kog stanja i na drugi dio - opskrbu elektri~nom ener-gijom. Rije~ je o vrlo sloènom procesu gdje moramopostaviti organizaciju u formalno – pravnom smislu. Mo-ramo se materijalno razgrani~iti da bi se stvorili uvjeti zapra}enje troškova, a po cijeloj okomici do posljednjegpogona na terenu moramo obaviti razdvajanje i imenovatiljude i odrediti im funkcije. To }e biti jedan od najosjetl-jivijih zadataka, jer uspješnost rješavanja tog pitanja moè

pospješiti djelovanje HEP-a kroz distribuciju. Ili, obrnuto,loša rješenja mogu stvoriti dodatne probleme u ost-varivanju naših temeljnih funkcija – sigurne opskrbe po-troša~a elektri~nom energijom i naplate isporu~eneenergije. O~ekujemo da }e taj prvi korak biti ostvaren uprvoj polovici ove godine. Cjelovite nove oblike i novaznanja o organizaciji, kao i nove oblike djelovanja trebaformalizirati kroz propise, primijeniti ih i – funkcionirati.To nije lak zadatak, jer nema gotovih rješenja. Angaìralismo vrsne ljude HEP-a koji rade u timovima za restrukturi-ranje i ovih dana konkretiziraju prve rezultate nove organi-zacije.

Sve to mi moramo obaviti u doista kratkom roku, za razlikuod elektroprivreda zapadnoeuropskih zemalja, koje su teprocese provodile tijekom pet do deset godina. HEP senije uklju~io na vrijeme i taj nedostatak se mora ubrzanonaknaditi. Prva rješenja }e se morati postupno provjera-vati u praksi u ciklusima, s mogu}noš}u korekcije. Vjero-jatno nakon godinu ili dvije mogla bi se dobiti prvaozbiljnija i trajnija rješenja. Èinjenica je da su zadaciodre|eni u vremenu i zbog ukupnog okruènja u kojem senalazi Hrvatska. U okviru projekta pokretanja gospodarskeobnove - HEP, INA i druga javna poduze}a imaju svoje ob-veze i zaostaci ne bi smjelil dovesti u pitanje cjelinu.Stoga se nastoji raditi ubrzano, uz spoznaju da rješenjane}e biti mo`da najprimjerenija, ali u formalnom smislu}e biti dio suvremenih kona~nih rješenja.

HEP Vjesnik: Konkretno, koliko }e distribucijska mreà,kao javna infrastruktura, biti ograni~avaju}i ~imbenik uuspostavi trìšta elektri~ne energije (sive zone)?

[ime Balabani}: Ni prijenosna, a ni distribucijska mreàne smiju biti prepreka budu}oj uspostavi trìšta elektri~neenergije. Ipak, ako smo svjesni ograni~enja – po-dizgra|enosti mreè i lošeg stanja postrojenja - postojiopravdani strah da bi mreà mogla biti prepreka za organ-iziranje dobro zamišljenog trìšta elektri~ne energije. Akodanas imamo puno teško}a u podru~jima sivih zona, akostotine hrvatskih sela ima problema s napajanjem elek-tri~nom energijom ili tog napajanja ve} nekoliko godinauop}e nemaju –s takvim iznimno lošim stanjem na terenujasno je da je neko idealizirano trìšte elektri~ne energijeupitno u ovom trenutku.

Govore}i globalno, teško je zamislivo da u Hrvatskojmoèmo stvoriti samostalne cjeline organizirane na raziniùpanija ili šire, koje bi se mogle jednako tretirati uekonomskom smislu. Jer, osim dva ili tri, pa i ~etiri po-dru~ja od kojih je zagreba~ko daleko iznad prosjeka Hrvat-ske, sva druga podru~ja su ispod razine ekonomskeracionalnosti. Sve to navodi na samo jedan zaklju~ak damoè vrijediti samo na~elo solidarnosti cjelovitog razvojaHrvatske, pa i u podru~ju HEP-a, i da jedino tako moèmoo~uvati cjelinu hrvatskih interesa i svih gra|ana Hrvatske,pa i razvoja elektroenergetskog sustava.

HEP Vjesnik: Svjedoci smo ja~anja svijesti potroša~a uostvarivanju njihovih prava. Jesmo li spremni i ekipirani zasve ~eš}e upite brojnih udruga potroša~a? Pripremamo lise za mogu}e zahtjeve potroša~a za, primjerice, naknaduzbog neisporu~ene elektri~ne energije prigodom kvaro-vova?

[ime Balabani}: Da, op}enito u svijetu je došlo do po-maka u vrednovanju slobode pojedinca i njegovih gra|an-skih prava. Vrijednost nevladinih udruga i svih aktivnostikoje nisu u okviru slu`benih institucija je svjetski trend. Po-troša~i su u pravu kada traè optimum zaštite svojih prava.Ali, HEP jedino moè zajam~iti pravo potroša~a na sigurnuopskrbu kvalitetnom elektri~nom energijojm u onoj mjeri u

[TO BI JOŠ TREBALO ZA JEDAN PRIMJEREN ODNOS INASTOJANJE DA ZADA]E OBAVLJAMO SAVJESNO I DAULA@EMO NA[ TRUD I ENERGIJU JER SMOZAINTERESIRANI ZA USPJE[NO POSLOVANJE NA[EGHEP-A - OSIM SPOZNAJE DA NAM TVRTKA U KOJOJRADIMO OMOGU]UJE @IVOT DOSTOJAN ÔVJEKA?

[IME BALABANI], ^LAN UPRAVE HEP-A ZA DISTRIBUCIJU,DIREKTOR DIREKCIJE ZA DISTRIBUCIJU

nastavak sa 3. stranice

na{ intervju

Spomenut }u moje osobno zapaànje iz velikihkompanija svijeta koje sam bio u prigodiupoznati. Njihov uspjeh je, naime, zna~ajnonaslonjen na snaàn osje}aj pripadnosti po-duze}u. Puno puta sam u kontaktima izvan rad-nog vremena, zna~i u jednoj neformalnojatmosferi, prepoznao takav stupanj lojalnosti kojibi se mogao nazvati ljubavlju za poduze}e i po-sao. To se ne moè ni~im zadati, zapovjediti ilipropisati. Odnosi me|u ljudima moraju se nje-govati, poticati kultura suradnje i jednostavno -poticati trajne civilizacijske vrijednosti koje pro-izlaze iz op}eg okruènja i pomalo javnogmnijenja. To proizlazi i iz razine kulture jednognaroda, pa onda i kulture tvrtke. Uobi~ajena jepraksa u tim kompanijama da poštovani starijikadrovi imaju iskulju~ivi zadatak da pou~avajumlade ljude i prenose im tradicijske, ljudske istru~ne vrijednosti, koje su vrlo dragocjene i svepoštovanije u poslovnom svijetu.

4 HEP VJESNIK 120, SIJEÂNJ 2001.

kojoj se ulaè u sustav. Ako kaèmo da je godinama mreàpodizgra|ena i da postoji opasnost da to potraje, jasno jeda prema tom kriteriju nije mogu}e stvoriti primjereneuvjete za zadovoljavanje prava potroša~a. U tom smisluHEP ~eka odgovoran zadatak da preko sredstava javnogpriop}avanja i konkretnih kontakata s potroša~ima,prona|e pravi na~in za razumijevanje me|u partnerima.Naime, moè li se o~ekivati da u opisanim okolnostima i

uz neredovito pla}anje ra~una za isporu~enu elektri~nuenergiju – HEP moè optimalno ispunjavati svoje obveze?Rije~ je o sukobu interesa gdje se potroša~ pojavljuje sjedne strane s visokom razinom zahtjeva, a s druge stranene èli pla}ati ekonomsku cijenu elektri~ne energije, od-nosno ne èli je uop}e pla}ati.

HEP Vjesnik: Koliko je HEP, mo`da, kriv za slabo razu-mijevanje potroša~a? Postoje li u DP-ima doista ospo-sobljeni ljudi koji mogu na pravi na~in komunicirati spotroša~ima, ne preko stakla i ne preko uplatnice?

[ime Balabani}: Vrlo je teško ostvariti na~ine suvremenekomunikacije koji zahtijevaju dodatno osposobljene ljudes posebnim znanjima koja uklju~uju poznavanje psiholo-gije, elemente op}e kulture, poznavanja suvremenihkomunikacijskih vještina, ali i poznavanje stanja stanov-ništva. S jedne strane teško je o~ekivati pove}ani brojljudi i ulaganje u njihovo osposobljavanje, kada istodobnomnogostruko puta pove}ani broj ljudi moramo angaìratina najneugodnijim poslovima – isklju~ivanju potroša~a.Dok s jedne strane postoje ekonomski zahtjevi za smanji-vanjem broja ljudi, s druge strane postroji potreba zaangaìranjem dodatnog broja ljudi na masovnimisklju~enjima potroša~a, a s tre}e strane trebali bi jošosposobiti ljude za komunikaciju s potroša~ima i popo-ravljanje imidà HEP-a (?!) Sve je to jedna velika pro-turje~nost. No, moram naglasiti da sam obilaskom našihDP-a upoznat s ugodnom ~injenicom da velik dio našihljudi koji su u izravnim kontaktima s potroša~ima, obavljasvoj posao strpljivo i s velikom voljom i na taj na~inpostiù zavidne rezultate. Prema zakonu vjerojatnosti pos-toji i onaj manji dio koji taj posao ne obavlja zadovol-javaju}e, pa se javljaju incidentni slu~ajevi koji su uvijekdobra medijska tema.

HEP Vjesnik: Jeste li Vi, ipak, optimist?

[ime Balabani}: Dolaskom u HEP sam ispunio nekasvoja ìvotna i profesionalna o~ekivanja, koja su uvijekbila utemeljena na optimisti~kom pogledu na ìvot i posaokojeg obavljam. Osobno drìm da je Hrvatska elektro-privreda vaàn gospodarski ~imbenik, koji ima dobruorganizaciju uz sve one manjkavosti kojih smo svjesni.Postoji puno kvalitetnih ljudi – od montera do inènjera.

Oni drugi ne bi smjeli zasjeniti tu veliku ve}inu koja je do-bar temelj za naš optimizam. Duboko vjerujem da }e se uidu}ih godinu dana, uspjeti usmjeriti sve ovo pozitivno uorganizaciji, ljudima i tradiciji HEP-a u dobrom pravcu.O~ekujem, tako|er, potporu u stru~nim i politi~kim krugo-vima u dràvi kako bi znali i uspjeli obraniti nacionalne re-surse i kroz Hrvatsku elektroprivredu, a istodobno znali

uravnoteìti zahtjeve Europe za liberaliziranim trìštem iulaskom inozemnog kapitala. Vjerujem da }emo napravitidobar posao i da }emo biti ponosni na naš HEP, koji moraizi}i iz ove krize kada su rashodi zna~ajno ve}i od prihoda.

Jer, upravo vode}i ljudi HEP-a, od Uprave do rukovoditeljapogona, najodgovorniji su da otvore ljudima pravo na op-timizam, pravo na nadu da }emo zajedni~kim radomprona}i najbolja rješenja.

Uplašenost ljudi je normalna popratna pojava pri svimve}im društvenim promjenama. To je izraz prijelaznogstanja u traènju rješenja. Ako smo zaklju~ili da HEP morazadràti sve zaposlenike koji su spremni ponijeti teret no-vih teško}a, prostora za strah nema. HEP je tvrtka u funk-ciji javne infrastrukture, koja je nu`na za ìvot svakogdruštva. Za razliku od drugih tvrtki koje zbog teško}a od-laze u ste~aj, HEP mora funkcionirati. Stoga, velika ve}inaljudi moè o~ekivati i sutrašnji kruh u našem HEP-u.

HEP Vjesnik: Vjerujete li da ne}ete morati potpisati nitijedan otkaz?

[ime Balabani}: U ovako velikom sustavu kakav je HEP,mislim upravo suprotno. Najnormalnija statistika usvakom ìvotnom prostoru pokazuje da uvijek postojimanji postotak ljudi koji ne zadovoljavaju na~ela dobrograda i zajedništva za postizanje cilja – bolje budu}nosti zasve. Kroz Program restrukturiranja u smislu pove}anja

uspješnosti rada i trìšne orijentiranosti HEP-a, mi mo-ramo na}i djelotvoran na~in da u što kra}em vremenuutvrdimo koji zaposlenici HEP-a ne doprinose uspješnomostvarenju poslovne politike. Oni }e morati prepustiti svojposao nekom drugom, uspješnijem zaposleniku. Mo`da}e i prona}i svoje drugo radno mjesto u našoj sredini akoispune potreban zadani minimum. U protivnom, HEP }e

osigurati odgovaraju}i socijalni program zbrinjavanja, od-nosno materijalnu osnovicu za sustavan odlazak takvih po-jedinaca.

U pogledu svega toga, ne smijemo dopustiti prevlada-vanje dojma o mo}i bilo kojeg pojedinca ili o njegovojnezamjenjivosti. Treba se iskoristiti prigoda stvaranja noveorganizacije i prihva}anja boljih poslovnih i organiza-cijskih na~ela. Na prirodan, zna~i vrlo prihvatljiv, na~invalja o~ekivati stvaranje okruènja proètog pozitivnim iuspješnim ~imbenicima. Na taj na~in se definirajupotrebna o~ekivanja prava (ruko)vode}ih ljudi prema nji-hovoj funkciji.

Ne moè postojatidiktatura pojedinca temeljem proizvolj-nosti, ve} samo u najboljem smislu intonirana diktaturadobre i uspješne organizacije ostvarivanja zadataka po-slovne politike. U tom smislu, usprkos mogu}emdruk~ijem prvom dojmu, uistinu se osobno zalaèm zademistifikaciju osobne mo}i. Mora postojati razumije-vanje potrebe dobrog i uspješnog izvršavanja zadataka uzadanom vremenu, što se obi~no ne doga|a spontanonego kao rezultat promišljene i dobro organizirane aktiv-nosti! Prema mom mišljenju, to je ta diktatura koja jepotrebna da bi izgradili novi HEP i dali svoj najbolji dopri-nos za sutrašnju bolju i bogatiju Hrvatsku.

Pripremila: Ður|a Sušec

AKO DANAS IMAMO PUNO TE[KO]A U PODRU^JIMASIVIH ZONA, AKO STOTINE HRVATSKIH SELA IMAPROBLEMA S NAPAJANJEM ELEKTRIÈNOM ENERGIJOMILI TOG NAPAJANJA VE] NEKOLIKO GODINA UOP]ENEMAJU – UZ TAKVO IZNIMNO LO[E STANJE NATERENU JASNO JE DA JE NEKO IDEALIZIRANO TR@I[TEELEKTRI^NE ENERGIJE VRLO UPITNO U OVOMTRENUTKU


na{ intervju

Moram ovdje spomenuti jednu usporedbu. HEPplanira skoro podjednake troškove, kada se svede najedinicu energije – na kilovatsat, kao i Berlinska elek-troprivreda koja uz jednaki broj potroša~a od dva mili-juna, uz pribli`no jednakih 14 TWh energije, ostvarujeviše nego dvostruke prihode. Treba napomenuti i ~i-njenicu da je Berlinska elektroprivreda prošireni Za-greb, gdje su potroša~i koncentrirani i maksimalno suoptimirani troškovi i tehni~ka rješenja. Hrvatska i njenakonfiguracija terena je jedno nehomogeno podru~je,gdje su potrebna golema ulaganja u mreù, a ekonom-ski u~inak je mali. Osim toga, nakon sedam godina ne-pra}enja ekonomske cijene elektri~ne eneregije, sadasu se zahtjevi da to u~inimo sukobili s vrlo teškim so-cijalnim stanjem naših potroša~a.

ODLUKE UPRAVE HEP-a

[TONASÊKA?

promjene


ODLUKAo promjeni

organizacijskog ustrojaHEP-a

1. HEP provodi prvu fazu promjeneorganizacijskog ustroja ra~uno-vodstvenim razdvajanjem poslovnih je-dinica HEP-a i nastavlja poslovati natemelju vaè}ih propisa (Zakona otrgova~kim dru{tvima i Zakona o elek-troprivredi) kao jedinstveno trgova~kodru{tvo - dioni~ko dru{tvo.

2. S obzirom da odredbe Statuta HEP-ane odre|uju unutra{nju organizaciju,ve} utvr|uju da }e se ona urediti op}imaktom o organizaciji i sistematizacijiHEP-a, te }e se promjene urediti novimPravilnikom o organizaciji i sistemati-zaciji HEP-a, i pripremiti odluke o os-nivanju novih Dru{tava s ograni~enomodgovorno{}u.

Novi Pravilnik o organizaciji i sistema-tizaciji i prijedlog odluka o osnivanjunovih Dru{tava, razradit }e se na te-melju priloènih organizacijskih shema1-9.

Organizacija novih dru{tava sograni~enom odgovorno{}u provest }ese na na~in, da se novoosnovanadru{tva organiziraju prema jednakimna~elima, prema kojima }e se organizi-rati i HEP grupa.

Sheme su izra|ene na temelju prikaza iopisa poslova strukture HEP-a iz Pro-grama restrukturiranja poslovnog sus-tava HEP-a - sjednica Nadzornogodbora od 31. listopada 2000. godine.

3. Pravilnik o organizaciji i sistematiza-ciji HEP-a, temeljem odredbe ~l. 28.Statuta donosi Uprava HEP-a na na~in ipo postupku koji je utvr|en Zakonom oradu, uz prethodno obvezno savje-tovanje sa zaposleni~kim ili sindikal-nim povjerenicima.

4. Nakon prihva}anja Odluke o novomorganizacijskom ustroju, pristupit }e seizradi, dono{enju i objavljivanju Pravil-nika o organizaciji i sistematizacijiHEP-a, uz nu`no usugla{avanje i ostalihop}ih akata potrebnih za funkcioniranjeHEP-a.

5. Radi nu`nog pobolj{anja sustavarukovo|enja u HEP-u, uvest }e se po-slovi izvr{nih direktora u poslovnim je-dinicama HEP-a, a popunjavanje svihrukovodnih radnih mjesta, provest }ese putem javnog natje~aja.

6. HEP }e po~eti primjenjivati Odluku opromjeni organizacijskog ustroja HEP-aod 1. sije~nja 2001. godine u dijelutro{kovnog pra}enja poslovanja HEP-a,a cjelokupno uskla|ivanje promjenomop}ih akata HEP-a i osnivanje novihdru{tava provest }e najkasnije do 31.oùjka 2001. godine.

ODLUKAo novom modelu internih ekonomskih

odnosa u HEP-u1. Ra~unovodstveno razdvajanje djelatnosti

HEP od 1. sije~nja 2001. g. provodi ra~unovodstveno razdvajanje svojih djelat-nosti vo|enjem odvojenih ra~una za svaku djelatnost to~ke 2. ove Odluke.

Ra~unovodstveno razdvajanje, pored razgrani~enja ovlasti izme|u razine sus-tava i poslovnih jedinica, temelj je za preuzimanje odgovornosti za uspje{nostposlovanja u poslovnim jedinicama.

Vo|enje odvojenih ra~una zna~i da se za svaku djelatnost vodi odvojenara~unovodstvena evidencija sa svim elementima aktive (kratkotrajne i dugo-trajne imovine) i pasive (izvori imovine - obveze), te pra}enjem svih tro{kova iprihoda koji proizlaze iz poslovnog procesa djelatnosti uklju~uju}i interne od-nose s drugim djelatnostima HEP-a, temeljem ~ega se izra|uju financijska iz-vje{}a - Bilanca, Ra~un dobiti i gubitka i Izvje{taj o nov~anim tokovima - poistim na~elima i politikama kako se izra|uju financijska izvje{}a HEP-a.

2. Djelatnosti za koje se vode ra~uni

U skladu s Programom restrukturiranja poslovnog sustava HEP-a, odvojenira~uni }e se voditi za sljede}e djelatnosti: Proizvodnja elektri~ne energije, Prije-nos elektri~ne energije i vo|enje elektroenergetskog sustava, Distribucija i op-skrba potro{a~a elektri~nom energijom, Proizvodnja, distribucija i opskrbapotro{a~a toplinskom energijom i tehnolo{kom parom, Distribucija plina i op-skrba potro{a~a plinom, Telekomunikacije, Pomo}ne djelatnosti, Ured Uprave,zajedni~ke funkcije i prate}e djelatnosti.

3. Temeljni financijski izvje{taji

Za djelatnosti navedene u prethodnoj to~ki izra|ivat }e se temeljni financijski iz-vje{taji: Bilanca, Ra~un dobiti i gubitka i Izvje{}e o nov~anim tokovima.

a) Bilanca: Bilanca sustava HEP-a i zajedni~kih funkcija i prate}ih djelatnosti, Bi-lanca svake poslovne jedinice i Bilanca pomo}nih djelatnosti i Konsolidirana bi-lanca HEP-a.

b) Ra~un dobiti i gubitaka: Ra~un dobiti i gubitaka sustava HEP-a te svake za-jedni~ke funkcije i prate}e djelatnosti, Ra~un dobiti i gubitaka svake poslovnejedinice i Ra~un dobiti i gubitka pomo}nih djelatnosti, Ra~un dobiti i gubitakaza svaku djelatnost kada se u poslovnoj jedinici obavlja vi{e djelatnosti i Ra~undobiti i gubitaka za svaku pomo}nu djelatnost i Konsolidirani Ra~un dobiti i gu-bitaka HEP-a.

c) Izvje{}e o nov~anim tokovima: Izvje{}e o nov~anim tokovima financija sus-tava HEP-a, Izvje{}e o nov~anim tokovima svake poslovne jedinice i Izvje{}e onov~anim tokovima pomo}nih djelatnosti i Konsolidirano Izvje{}e o nov~animtokovima HEP-a.

Navedena izvje{}a }e se izra|ivati mjese~no i godi{nje.

4. Interne cijene

Interni ekonomski odnosi uredit }e se u skladu s ugovornim odnosima i razinomposlovne samostalnosti poslovnih jedinica, a uspostavljaju se pomo}u internihcijena po kojima se obra~unavaju me|usobni u~inci elektroprivrednih djelat-nosti i svi ostali transferi me|u djelatnostima u HEP-u. Metodologijom internihcijena propisat }e se zajedni~ki kriteriji za izra~un kalkulativnih elemenata in-terne cijene svake djelatnosti, uvaàvaju}i njihove posebnosti.

Primjenom internih cijena za predane u~inke izra|ivat }e se obra~uni - internira~uni koji }e biti temelj za evidentiranje tro{ka, odnosno prihoda za djelatnostikoje su sudionici internog odnosa. Na taj na~in, svaka djelatnost }e iskazivatisvoj rezultat poslovanja u obliku dobiti ili gubitka koji }e se ocjenjivati u odnosuna postavljene ciljeve.

Za tro{kove zajedni~kih funkcija i prate}ih djelatnosti koristi se model alokacijekojim svaka poslovna jedinica i pomo}ne djelatnosti sudjeluje u pokri}u tihtro{kova. Visina tro{kova zajedni~kih funkcija i pomo}nih djelatnosti utvrdit }ese primjenom dogovorenih kriterija {to omogu}uje poslovnim jedinicama dautje~u na visinu tih tro{kova, a zajedni~kim funkcijama i prate}im djelatnostimaprenosi odgovornost za poslovanje u okviru raspoloìvih odobrenih sredstava.

U te svrhe definiraju se: a) interne cijene: interna cijena proizvodnje elektri~neenergije, interna cijena proizvodnje toplinske energije u kogeneracijskom pos-trojenju, interna cijena prijenosa elektri~ne energije, interna cijena za elektri~nuenergiju predanu na mreù distribucije, interna cijena distribucije i opskrbeelektri~nom energijom, interna cijena sata rada za obavljanje usluga izpomo}nih djelatnosti, interna cijena prijevozni~kih usluga po vrstama vozila iradnih strojeva i interna cijena najma opreme i poslovnog prostora.

b) model alokacije tro{kova zajedni~kih funkcija i prate}ih djelatnosti HEP-autvr|enih u Odluci o promjeni organizacijskog ustroja HEP-a

c) model alokacije tro{kova za zajedni~ke funkcije poslovnih jedinica kada se uposlovnoj jedinici obavlja vi{e od jedne djelatnosti

d) model alokacije naslije|enih tro{kova sustava HEP-a, te alokacije tro{kovakoji proizlaze iz financiranja izgradnje i redovnog poslovanja kori{tenjemkratkoro~nih i dugoro~nih kredita i zajmova, te ostalih financijskih instrumenataraspoloìvih na trì{tu novca (kapitala)

5. Nov~ani tro{kovi

Osim nov~anih tokova - priljeva i odljeva nov~anih sredstava koji se ostvarujutemeljem ekonomskih odnosa s pravnim i fizi~kim osobama izvan HEP-a, interniekonomski odnosi me|u poslovnim jednicama me|usobno ili s pomo}nimdjelatnostima temelj su za interne nov~ane tokove.

Interni nov~ani tokovi odnose se na:

a) raspodjelu priljeva od prodaje elektri~ne energije prema utvr|enom udjelu upriljevu za svaku poslovnu jedinicu koja obavlja elektroprivrednu djelantost

b) raspodjelu priljeva od prodaje toplinske energije prema utvr|enom udjeluposlovne jedinice Proizvodnja i poslovne jedinice Toplinarstvo

c) me|usobno podmirivanje obveza koje nastaju kad jedna poslovna jednica ilipomo}ne djelatnosti obavljaju uslugu drugoj.

U cilju optimiranja kori{tenja nov~anih sredstava i o~uvanja financijske stabil-nosti HEP-a, zajedni~ka funkcija Financije obavljat }e uslugu pla}anja dijela ob-veza prema dobavlja~ima iz kupoprodajnih odnosa za ~ije su stvaranje,vrijednost i ispunjenje odgovorne poslovne jedinice, a za taj dio obveza korigirat}e se utvr|eni udjel poslovnih jedinica u priljevu od prodaje elektri~ne energije itoplinske energije.

6. Provedbene odluke i upute

Temeljem sveg navedenog, Uprava }e do 1. travnja 2001. g. donijeti svepotrebne provedbene odluke i upute o postupanju, te sve potrebne izmjene pos-toje}ih pravilnika i uputa koje reguliraju ekonomsko poslovanje.

ODLUKAo privremenim mjerama i uvjetima za

poslovanje u 2001. g.1. Gospodarski plan poslovanja HEP-a za 2001. g. izradit }e se premaNaputku za izradu planova HEP-a, a u skladu s novim organizacijskim ustro-jem za 2001. godinu. Osim planiranog ra~una dobiti i gubitka za HEP, plan}e sadràvati i planirane ra~une dobiti i gubitka za svaku djelatnost. Plan in-ternih prihoda za ra~un dobiti i gubitka za djelantost izradit }e se primjenomutvr|enih internih cijena i planirane elektroenergetske bilance.

2. Interne cijene koje }e se primjenjivati za obra~un u~inaka elektroprivred-nih djelatnosti temeljit }e se na udjelu tro{kova tih djelatnosti u cijeniko{tanja elektri~ne energije kakav je ostvaren u prethodnom razdoblju odnekoliko godina i tako utvr|ene cijene se smatraju privremenima.

3. Za zajedni~ke funkcije i prate}e djelatnosti planirani tro{kovi za 2001. g.}e se utvrditi na temelju ostvarenja u prethodnim godinama, a model nji-hove alokacije privremeno }e se bazirati na udjelu tro{kova poslovnih jed-nica i pomo}nih djelatnosti u ukupnim tro{kovima HEP-a.

4. Plan investicija za 2001. godinu izradit }e se za svaku djelatnost u skladu snovim organizacijskim ustrojem, a prema Naputku za izradu planova HEP-a.

5. Kako bi se utvrdile objektivne interne cijene za obra~un u~inaka elektro-privrednih djelatnosti, kao i ostale interne cijene propisane modelom inter-nih ekonomskih odnosa tijekom prvog polugodi{ta 2001. treba: izvr{itirazgrani~enje imovine izme|u djelatnosti kako bi se objektivno utvrdilitro{kovi, utvrditi normirane, standardizirane, propisane i planske veli~ine zaizra~unavanje najvi{e dopu{tenih iznosa tro{kova, izraditi model alokacijetro{kova svih zajedni~kih funkcija i prate}ih djelatnosti, izraditi modelalokacije naslije|enih tro{kova HEP-a i izraditi model alokacije tro{kova fi-nanciranja.

6. Kako bi se ve} od 1. sije~nja 2001. g. ra~unovodstvena evidencija usk-ladila s potrebama novog modela internih ekonomskih odnosa, treba obavitisljede}e poslove: utvrditi privremeni sustav broj~anog ozna~avanja organi-zacijskih jedinica, za predvi|ene djelatnosti utvrditi sve elemente bilance idonijeti odluku o preknjiènju u poslovnim knjigama, izraditi sve shemeknjiènja za pra}enje internih odnosa po novom modelu, izraditi sheme fi-nancijskih izvje{taja za djelatnosti i izvr{iti najnu`nije izmjene u ra~uno-vodstveno - financijskim informati~kim aplikacijama.

7. Zaklju~no do 31. sije~nja 2001. godine potrebno je dovr{iti sve aktiv-nosti navedene u to~kama 1-7 ove odluke kako bi ra~unovodstvena eviden-cija od 1. sije~nja 2001. godine, omogu}ila izradu zasebnih financijskihizvje{}a za djelatnosti HEP-a.

JADRANKO BERLENGI, DIREKTOR SEKTORA ZA PRAVNEPOSLOVE

UPRAVLJANJE RIZICIMA SASTAVNIDIO UPRAVLJANJA PODUZE]EMSASTAVNI dio strategije i kulture svakog trgova~kog dru{tva,idealno postavljaju}i stvari, jest i proces upravljanja rizikom –takozvani Risk Management. Naime, svako dru{tvo èli o~uvatikontinuitet svog poslovanja i, dakako, profitabilnost ali ismanjiti mogu}e neèljene posljedice uklju~uji}i i tro{kove.Na taj na~in upravljanje rizicima moèmo shvatiti kao prim-jereni alat rukovoditelja koji im pomaè u sprje~avanju iprihva}anju neizvjesnosti. Cilj je takvog procesa da se ispitajui shvate svi aspekti rizika, uklju~uju}i njihove tro{kove u svimpodru~jima djelatnosti.

U SAD se proces upravljanja rizicima po~eo primjenjivati prijeotprilike 35, a u Europi prije 25 godina.

Hrvatska elektroprivreda je prvo dru{tvo u Hrvatskoj koje jepo~elo jo{ prije sedam godina uvoditi upravljanje rizicima upodru~je osiguranja . Motivi primjene tog procesa i ostvarenirezultati povod su za razgovor s Jadrankom Berlengijem, di-rektorom Sektora za pravne poslove i voditeljem poslova osigu-

ranja i upravljanja rizicima u HEP-u. Spomenimo da je J.Berlengi bio ~lan Stalne grupe za osiguranje i upravljanje rizi-cima pri UNIPEDE-u, do njegove reforme i udruìvanja u Eure-lectric.

HEP Vjesnik: Što je bio poticaj da HEP prekine s ustaljenompraksom osiguranja imovine i preuzme sve rizike u vrijemekada u Hrvatskoj nije bilo sli~nih iskustava?

Jadranko Berlengi: Ranije se osiguranje imovine provodilotako da su police bile zaklju~ivane u dijelovima HEP-a, uz neu-jedna~enu primjenu uvjeta osiguranja.Osiguravala se svaimovina od svih rizika uz minimalne fran{ize. To je rezultiraloneprihvatjivo visokom premijom za HEP, a ukupni dug HEP-aprema tada{njem osiguravatelju narastao je na 60 milijunanjema~kih maraka (?!). Suo~eni s takvim stanjem, prekinulismo osiguranje. Uz pomo} najboljih doma}ih stru~njaka itada vode}eg svjetskog brokera osiguranja Marsh & Mc Len-nan, zapo~eli smo s uvoðenjem procesa upravljanja rizicima uHEP.

Oni su napravili prvu Studiju upravljanja rizicima i Studiju iz-vodljivosti vlastitog dru{tva za osiguranje. Ono {to jenajva`nije, obavljen je pregled svih ve}ih proizvodnih pos-trojenja sa stanovi{ta preventive, protupoàrne za{tite ina~ina voðenja postrojenja, {to je u toj fazi prekida osig-uranja bilo doista va`no, jer je HEP preuzeo sve rizike.

Kako u Hrvatskoj nije bilo sli~nih iskustava, uspostavili smokontakt s Odjelom upravljanja rizicima EdF-a (Francuskeelektroprivrede), koji je za HEP izradio Studiju politikeupravljanja rizicima. Osim definiranja prijedloga organizacijeposlova osiguranja, osnovna poruka te Studije bila je da je u

HEP-u smisleno osigurati samo velike rizike, {to zna~ipreteìto proizvodna postrojenja i eventualno 400 kV i 220 kVtransformatorske stanice, uz relativno visoke fran{ize. Temel-jno je na~elo, zna~i, da se osiguravaju samo oni rizici koji bimogli ugroziti stabilnost dru{tva. Distribucijska mreà,prema svjetskim iskustvima, uop}e se ne osigurava, ve} se usvrhu sanacije pove}avaju iznosi za njeno odràvanje. Valjanaglasiti da je ranije premija samo za distribucijsku mreùbila ~ak 3 milijuna njema~kih maraka.

Osim toga, u okviru suradnje s Irskom elektroprivredom kojaje studirala ukupno poslovanje HEP-a, posebna pozornostposve}ena je poslovima osiguranja i upravljanja rizicima . Onisu potvrdili spomenute preporuke iz Studije Francuske elek-troprivrede, u smislu tretiranja poslova upravljanja rizicimakao nu`nog i sastavnog dijela upravljanja dru{tvom. To doka-zuje ~injenica da su poslovi osiguranja i upravljanja rizicimauvijek vezani neposredno uz management dru{tva.

HEP Vjesnik: Za{to se ne isplati osiguravati distribucijskapostrojenja?

Jadranko Berlengi: U distribucijskoj djelatnosti HEP-a, 92posto od ukupnog broja {teta su {tete ~ija pojedina~navrijednost ne prelazi 2 tisu}e njema~kih maraka, a 98 posto{teta - prema broju {teta – su {tete ~ija je pojedina~navrijednost manja od 10 tisu}a njema~kih maraka. To zna~i daje samo 2 posto {teta iznosa ve}eg od 10 tisu}a njema~kihmaraka i to se ne ispati osiguravati.

HEP Vjesnik: Postoji li za takav, ipak, hrabar potez pokri}eda u svih tih proteklih godina HEP sam snosi rizike?

Jadranko Berlengi: Kako da ne. HEP je sedmogodi{njomprimjenom procesa upravljanja rizicima u{tedio pribli`no150 milijuna njema~kih maraka! Mi, istina, stalno ispitujemotrì{te osiguranja, ali premije su i dalje previ{e visoke i dosada nismo mogli prihvatiti niti jednu od traènih ponudadoma}ih osiguravatelja.

Organizirali smo pra}enje svih {teta na imovini HEP-a, popogonima u smislu preventivnog djelovanja, prema kriteri-jima uzroka i mjesta nastanka. Razraðen je vlastiti programpra}enja {teta - {tete se prate kompjutorski uz interaktivanunos u najve}im distribucijskim podru~jima, gdje je inajve}i broj {teta. Za svaku godinu rade se izvje{taji, a po-daci se analiziraju. Dobro smo ekipirani i u dijelovima HEP-a.Gdje postoji, prema naravi stvari, vi{e {teta – te posloveobavljaju stru~njaci za osiguranje, a tamo gdje je {tetamanje, oni su pribrojeni nekim drugim poslovima. Doprinosreferenata osiguranja iz svih dijelova HEP-a dragocjen je zauspje{no upravljanje rizicima . Svi koji rade na poslovimaosiguranja u HEP-u okupe se na sastanku jedanput godi{nje ito nakon {to se dobiju podaci o {tetama iz prethodne godine.Sastanku prisustvuju i predstavnici osiguravatelja, te seanalizira primjena ugovorenih osiguranja, a to su: osiguranjenezgode, odgovornosti prema tre}ima i obvezno osiguranjenaknade tro{kova lije~enja i naknade pla}e u slu~aju nesre}ena poslu i profesionalnog oboljenja. Uvijek je puno pitanja iodgovora koje zabiljeìmo i umnoìmo, te po{aljemo na sveadrese na{ih ljudi.

Temeljno na~elo rada u osiguranju je stalno pra}enje,pra}enje i pra}enje podataka, jer uvijek je u tom podru~jurije~ o doista golemim sredstvima.

HEP Vjesnik: Imovina HEP-a nije osigurana, a zaposlenici?

Jadranko Berlengi: Svi zaposlenici Hrvatske elektroprivredesu ve} godinama osigurani od nezgode. Primjerice, razinaosiguranja u slu~aju prirodne smrti je 10 tisu}a njema~kihmaraka, smrti od nezgode – 20 tisu}a, a u slu~aju trajnog in-validiteta – 40 tisu}a njema~kih maraka. Prema jednakimuvjetima i uz jednaku premiju kao za zaposlene, zaposlenicimogu osigurati ~lanove svoje uè obitelji. Pro{ireno su osigu-rani zaposlenici HEP-a koji rade na trasama dalekovoda u po-dru~jima koja su bila minirana. Osiguravatelj je Allianz Zagrebd.d., koji je na natje~aju ponudio najprihvatljivije uvjete.

HEP Vjesnik: Upravljanje rizicima sutra?

Jadranko Berlengi: Upravljanje rizicima jest, a u budu}nosti}e postati jo{ zna~ajnija djelatnost, osobito u dru{tvu kakvo jeHrvatska elektroprivreda. Svakako ju je potrebno pro{iriti i naostale segmente poslovanja.

S obzirom da mi u podru~ju upravljanja rizicima u osiguranjuve} skoro sedam godina primjenjujemo iskustva elektro-privreda razvijenih europskih zemalja, na vrijeme smo se pri-premili za trì{ne uvjete poslovanja.

Pripremila: Ðurða Su{ec


razgovor s povodom

HEP JE SEDMOGODIŠNJOM PRIMJENOM PROCESAUPRAVLJANJA RIZICIMA UŠTEDIO PRIBLI NO 150MILIJUNA NJEMAÈKIH MARAKA

Na razini UNIPEDE, odnosno u Stalnoj grupi za osigu-ranje i upravljanje rizicima izraðena je Studija o stanjurizika u 81 elektroprivredi iz 31 zemlje svijeta, meðu ko-jima je i HEP. Zanimljiv je podatak iz Studije da su na-jeksponiraniji rizici kojima su izloène elektroprivrede -rizici za{tite okoli{a i odgovornosti (sigurnosti) prematre}ima i vlastitim zaposlenicima. Primjerice, tradi-cionalni rizici koji su u HEP-u tretirani kao najeksponi-raniji – poàrni rizici – tek su na sedmom mjestu samos tre}inom eksponiranosti u odnosu na spomenuta prvadva rizika.

Lelio bih naglasiti da nam je dragocjeno iskustvo u raduna policama osiguranja TE Plomin 2 u izgradnji i ueksploataciji, kao i Kombi kogeneracijskog bloka TE-TOZagreb u izgradnji. Trebalo je uloìti puno truda, znanja ienergije kako bi obranili interes HEP-a i sprije~ili da na{ipartneri {tite svoje interese i mimo uobi~ajene meðu-narodne prakse, prenose}i svoje rizike na HEP.

Ta iskustva, a posebno ona pozitivna koja proizlaze izmeðunarodne prakse osiguranja imovine }e nam, vjeru-jem, biti putokaz za na{e daljnje aktivnosti u smislu, na-dam se, skorog pokri}a imovine Hrvatske elektroprivredena najbolji mogu}i na~in. Jer, i u Hrvatskoj dolazi dopromjena na trì{tu osiguranja.

PROCES UPRAVLJANJA RIZIKOMIDENTIFIKACIJA RIZIKA

To je polazna to~ka procesa, jer se identificiraju sve opas-nosti s kojima je suo~eno poduze}e.

ANALIZA RIZIKA

Kako bi se ocijenio potencijalni utjecaj razli~itih rizika na op-stanak, odnosno dobrobit poduze}a, analiziraju se razli~itirizici. Analiza se provodi individualno, ali i u odnosu na ~in-jenicu da naizgled bezopasne pojave mogu izazvati golemeposljedice ukoliko djeluju zajedno.

EVALUACIJA RIZIKA

Kvantificira se financijski utjecaj kako izravnih, tako i neizrav-nih {teta.

OBRADA RIZIKA

Ova faza uklju~uje dva koraka:

- kontrola rizika – mjere kojima se sprje~avaju, smanjuju iliuklanjaju oni ~imbenici koji poduze}u mogu prouzro~iti {tetu

- financiranje rizika – financiranje preostalih rizika. Financi-ranje rizika se moè provoditi posredsvom vlastitog osigura-vateljskog dru{tva, iz profita ili stvaranjem pri~uve u bilanci, amoè i eksterno tako da se prenese na osiguranje.

KONFERENCIJA ZA NOVINARE KOORDINACIJE UDRUGA HEP-a

NE JAM IMO SOCIJALNI MIR!SINDIKATI HEP-a d.d. od 1. velja~e 2001. godine nejam~e socijalni mir, niti sigurnu isporuku elektri~ne ene-rgije! - naziv je teme pod kojom je 1. velja~e ove godineu sjedi{tu HEP-a u Zagrebu konferenciju za novinaresazvala Koordinacija udruga HEP-a (Hrvatski elektrogo-spodarski sindikat HEP-a - HES, Nezavisni sindikat rad-nika HEP-a, Nezavisni sindikat operativnih radnikaHEP-a - TEHNOS, Samostalni sindikat radnika u djelat-nosti energetike, kemije i nemetala Hrvatske - Po-dru`nica Toplinske mreè i Udruga branitelja HEP-a(1990-1995.).

Povod osnivanju ove Koordinacije po~etkom sije~njaove godine, napomenuo je predsjednik HES-a Du-bravko ôrak, nepo{tivanje je Kolektivnog ugovora, nje-govo neutemeljeno otkazivanje, prekid pregovora onovom Kolektivnom ugovoru, neodgovaraju}i procesrestrukturiranja, te nesudjelovanje zaposlenika uodlu~ivanju o svojim pravima.

PRAVNI VAKUM U HEP-U

• Kolektivni ugovor je otkazan 27. prosinca, a ume|uvremenu nije donesen niti jedan drugi akt kojim bise uredila prava zaposlenika HEP-a, rekao je D. ôrak,dodaju}i da zbog toga pravnog vakuma sindikati HEP-aod danas ne jam~e socijalni mir, niti sigurnu isporukuelektri~ne energije. Dodatan je razlog tomu {to u HEP-unema socijalnog dijaloga, odnosno - kako je rekao -Uprava i Nadzorni odbor sindikate uporno ignoriraju.

Sindikati HEP-a odlu~ili su zapo~eti s odràvanjem sku-pova zaposlenika, odnosno provesti referendum o sin-dikalnim akcijama i {trajku. Obvezat }e ih njegovrezultat, te }e u~initi ono {to ~lanstvo traì, re~eno je nakonferenciji. Tako|er, zbog nepo{tivanja odredbi Kolek-tivnog ugovora, podi}i }e tu`be protiv Hrvatske elektro-privrede. No, kako izgleda, smatraju sindikalci, Upravutro{ak izazvan tim tu`bama ne zabrinjava.

ZABRINJAVAJU]E POSLOVANJE IRESTRUKTURIRANJE HEP-A

êlnici HEP-ovih sindikata osvrnuli su se na najavljenigubitak HEP-a od 800 milijuna kuna, tvrde}i da za tokrivnju snosi Uprava, a ne zaposlenici HEP-a. Po-slovanje u HEP-u je, prema njihovu mi{ljenju, zabri-

njavaju}e, sve su ~e{}i i napisi u tisku o kriminalnimradnjama u HEP-u, na {to - prema njihovim rije~ima -Uprava uop}e ne reagira.

• Gubitak nisu stvorili zaposlenici, ve} Uprava HEP-a,naglasio je Orlando Ortile, predsjednik Nezavisnog sin-dikata, napominju}i da zaposlenici u poslovnoj politicinemaju nikakvog udjela. Tako|er je rekao kako je ap-

surdno da se provo|enje mjera racionalizacije zahtijevana niìm razinama u dijelovima HEP-a, dok se isto-dobno donose neracionalne poslovne odluke.

Predstavnici zaposlenika HEP-a osvrnuli su se ovomprigodom i na ~este informacije o postojanju vi{ka za-poslenika u HEP-u. Njihov je stav da u HEP-u ne postojivi{ak zaposlenika, ve} vi{ak nesposobnih managerakoji ne znaju prona}i posao. Tako se, primjerice,raspisuju oglasi i poslovi dodjeljuju vanjskimizvo|a~ima, premda bi ih HEP-ovi zaposlenici moglijednako tako kvalitetno obaviti. Kao primjer naveli suoglas kojim HEP traì nekvalificiranu radnu snagu zako{nju trave oko Trafostanice Mraclin. Takvim na~inomposlovanja, smatraju sindikalisti HEP-a, iz Hrvatskeelektroprivrede odljevaju se golema sredstva.

Predsjednik TEHNOSA Miljenko Prugove~ki na-pomenuo je kako se i TEHNOS protivi otkazivanju pos-toje}eg Kolektivnog ugovora. Ipak - rekao je - mo`da jeprerano za negativnu ukupnu ocjenu rada Uprave HEP-a,te se - smara on - zaposlenici jo{ uvijek nadaju da }eona ubudu}e HEP dobro voditi.

D. ôrak je napomenuo da se, prema njemu dostupniminformacijama, o~ekuje novo poskupljenje elektri~ne

energije, a jedan od mogu}ih razloga tomu je i ugovorHEP-a i Enrona, ~iji sadràj jo{ uvijek nije poznat jav-nosti, premda je dogovoreno.

Zaposlenici HEP-a nisu, re~eno je ovom prigodom, pro-tiv restrukturiranja tvrtke, ali ne èle da se ono provodina njihovu {tetu. Osvr~u}i se na najave o izdvajanju po-jedinih djelatnosti iz HEP-a (kao {to su plinska ili toplin-ska djelatnost) tijekom procesa restrukturiranja, stav jeKoordinacije udruga da nitko nema pravo na rasprodajunacionalnog dobra {to - prema njihovim rije~ima - HEPi jest, kao sustav od vitalnog dràvnog zna~aja. Od sa-borskih zastupnika stoga zaposlenici HEP-a o~ekujupromi{ljene i pametne odluke pri izglasavanju zakon-skih akata relevantnih za sudbinu HEP-a.

- Klju~na osoba za sve odluke koje se provode u HEP-uje potpredsjednik Vlade Goran Grani}, ocijenio je O. Or-tile, dodaju}i da s obzirom na negativno iskustvo unjega vi{e nemaju povjerenja.

Tatjana Jalu{i}

sindikat


ZBOG PRAVOG VAKUMA - KOLEKTIVNI UGOVORJE OTKAZAN, A NOVI NIJE DONESEN - KAO IZBOG NEDOSTATKA SOCIJALNOG DIJALOGA UHEP-U, SINDIKATI HEP-A VI[E NE JAMÊSOCIJALNI MIR NITI SIGURNU ISPORUKUELEKTRI^NE ENERGIJE

ZAHTJEV SINDIKATA UPRAVIHEP-a:

PLA]E PREMA VA@E]EMKOLEKTIVNOM UGOVORUHrvatski elektrogospodarski sindikat i Nezavisnisindikat radnika HEP-a potpisnici su zahtjevaupu}enog 24. sije~nja ove godine Upravi Hrvatskeelektroprivrede kojim od poslodavca traè punuprimjenu ugovorenih prava utvr|enih Kolektivnimugovorom za HEP (objavljenog u Biltenu 84 od 1.sije~nja 2000. godine), kao i po{tivanje ~lanka 56.Ustava Republike Hrvatske te ostalih pozitivnih za-konskih propisa.

Tako|er upozoravaju Upravu dru{tva na obvezupo{tivanja svih prava iz vaè}eg Kolektivnog ugo-vora za HEP pri obra~unu i isplati pla}a zaposleni-cima HEP-a za mjesec sije~anj ove godine.

NA SKUPOVIMA ZAPOSLENIKA,TE REFERENDUMOM OSINDIKALNIM AKCIJAMA I[TRAJKU, ODLU IT ]E SE ODALJNJIM POTEZIMASINDIKATA

Koordinacija udruga HEP-a: U HEP-u jo{ uvijek nema socijalnog dijaloga

PRISJE]ANJE JOSIPA ÔVI]A, UMIROVLJENIKA POGONA VUKOVAR

VRA]AM SE U VUKOVAR"VRA]AM se u Vukovar!", uzviknuo je Josip ôvi} prigo-dom na{eg nedavnog slu~ajnog susreta. "Ne smijete oti}i,a da nas ponovno ne posjetite", uzvra}am kolegi s kojimsmo se po~eli druìti jo{ 1991. godine nakon njegova do-laska iz logora - Stai}evo gdje je bio zato~en 33 dana.

Josip je, poput ostalih na{ih Vukovaraca, ostao u Vukovarudo njegova pada. U Pogonu Vukovar je obavljao poslovereferenta virmanske potro{nje u vrijeme sna`ne industrijeBorova, Vupika, Vuteksa... Puno se radilo, ali pla}e su bilepristojne, bio nam je dobar standard, kaè Josip.

- Uvijek sam se ponosio svojom tvrtkom i zato sam tamoproveo svoj cijeli radni vijek.

Od 1991. godine, Josip je u invalidskoj mirovini, zbogsvega {to je pro{ao, {to je ostavilo traga na njegovu zdrav-lju. Svih ovih deset godina, Josip i njegova suprugaproìvjeli su u jednoj sobi Vojnog u~ili{ta u ^rnomercu uZagrebu. @ivjeli su skromno, {tede}i novac za obnovusvoje jako o{te}ene ku}e u Vukovaru. Jer, znali su vladarimraka tko je Josip i s posebnom su pozorno{}u upravljaliubojite projektile na njegovu ku}u. êtranest je izravnihpogodaka doista temeljito sru{ilo zdanje u koje je Josip sobitelji uloìo puno truda.

- Nekad je ìvot u Vukovaru doista bio za poèljeti. Zemlja jepodatna, kaù da je od Vukovara do Osijeka najkvalitetnijetlo u Europi. Na{i stari su znali re}i da ako zabije{ ~avao uzemlju - proklijat }e. Ovdje ja marljiv svijet naviknut na rad.

Osim posla, svatko se nakon radnog vremena bavio jo{ sne~im. Osim toga, Vukovar je brojio 40 tisu}a ìtelja i svismo se poznavali, druìli se. Tomu je pogodovao Dunav, pasmo subotom ili nedjeljom uvijek ne{to organizirali, pri-vatno ili u okviru razli~itih klubova.

I tada se dogodilo zlo. Prijatelji su postali neprijatelji,poznanici prokazatelji, do{ljaci krvnici.

Pad Vukovara je Josipa zatekao u Bolnici, jer poslovnazgrada Pogona je u blizini. Samo sre}a da se zadrào upredvorju Bolnicu odredila je sudbinu Josipa jer je taskupina ljudi odvezena u Velepromet. Josip je poku{aozadràti u skupini njegovog dobrog prijatelja, koji je samo"skoknuo" u podrum Bolnice pozdraviti se s medicinskimsestrama i dan danas mu se sudbina ne zna.

VELEPROMET - OSUDE UMJESTOMILOSTI

U Velepromet su dolazili ljudi koji su ìvjeli sa zato~eni-cima, zalazili im u ku}u, druìli se. Dakako da su od njiho~ekivali pomo}, milost, suosje}anje. Pa, zajedno supropatili u podrumima i dijelili ono malo {to su imali. Toje bilo normalno za o~ekivati. Ali oni su dolazili kao ne-prijatelji, krvnici koji su ih osudili i prstom izvr{iteljimapokazivali tko je za odstrel. Neki su skrivali lice, a neki ~akni to.

- Sje}am se jedne krasne djevojke, k}erke MirkaStankovi}a direktora Vukovarskih novina. Bila je kulturna ifina djevojka, uvijek bi na ulici pristojno pozdravila. Ali, uVeleprometu je bez da se skrivala s baterijom pokazivalaljude koje su onda odvodili, zna se kamo. Ili primjerice,Darko Fot, kum moje supruge kojeg su njeni roditelji ~uvalikao bebu. Kada su nas postrojili i zapovjedili da ispraznimodèpove, pojavio se Darko u uniformi. Ja sam ga naivno pi-tao o ~emu je rije~. Iznenada mi je usmjerio baterijskusvjetlost u o~i i pitao me kako se zovem. On me pita kako sezovem, a redovno je dolazio na kavu.(?!) Nisam ni{tashva}ao sve dok nije izvadio pi{tolj i repetirao ga. Rekaosam kako se zovem, ali to je on ocijenio da je previ{e tiho.Prisilio me da vi~em. Ili, prijatelj moga sina Mile Ma~e{i},koji je dolazio u na{u ku}u, djeca su zajedno odrastala.Kada me spazio u Veleprometu, po~eo je vikati kako suulovili pti~icu, jer na{li su mi vojnu knjiìcu i vidjeli su dasam kapetan prve klase. Odmah je zvao dva ~etnika, koji suneposredno prije toga pred nama zaklali jednog de~ka.Znao sam {to me ~eka i sam sam si rekao da ne}u dopustitida me zakolju, nego }u se svom snagom odupirati. Po~elisu me tu}i, ali ih je onda zvao jedan njihov visokog ~ina.Odlaze}i su mi poru~ili da }e se vratiti po mene. Nakontoga su nas potrpali u autobuse i odvezli u Stai}evo.

Ima i druk~ijih, naàlost rijetkih primjera. Gledao sam kakoiz Veleprometa mog ne}aka odvode na streljanje. Ali, naputu kod Mitrovice vidjeo sam ga kako izlazi iz autobusa.

Pri~ao mi je, ali samo tada i nikad vi{e, da kada su ga vodiliubiti, nai{ao je jedan njegov {kolski kolega Maksimovi},uhvatio ga za ruku i rekao da njega ne}e streljati.

STAI]EVO - PREMLA]IVANJEBEZ MJERE

Stai}evo, logor me|u logorima najgori. Bila je zima, u {taliStai}evo na golom betonu nagurano je skoro 1400 ljudikoji su se grijali pripijeni jedan uz drugoga. Ali sjesti, a ka-moli le}i, nisu mogli. Koliko je tamo bilo te{ko svjedo~ipodatak da je Josip u ta 33 dana izgubio 19 kilograma.Premla}ivanje je bila redovna pojava, a Josipu su izme|uostalog slomili zube. Koliko su ga silovito tukli svjedo~imi{ljenje lije~nika koji je tvrdio da je Josip doìvjeo te{kuprometnu nezgodu.

- Birali su mla|e, krupnije i zgodne de~ke. Pred nama su ihubili sedmoricu.

Nakon dva tjedna u Stai}evo su do{li predstavnici CrvenogKrià i bilo je utoliko lak{e tamnovanje, jer su ih otada mo-gli tu}i samo ispod pojasa.

Josip, kao i mnogi drugi kriv je {to je ostao u Vukovaru.Ostao je zbog svog sina, kao i brojni drugi roditelji koji nisumogli napustiti svoju djecu. I dobro {to je ostao, premdanije nosio pu{ku, bilo je dragocjeno njegovo poznavanjevojne doktrine.

- De~ki su bili mladi, sr~ani, ~esto nepromi{ljeni. Dràli supoloàje na Sajmi{tu. Znam da sam im ~esto i{ao na ìvce,jer sam ih stalno na ne{to upozoravao, pametovao, umiri-vao, traìo da se, primjerice, ukopaju do preko glave.Kasnije su mi priznali da su ih moji savjeti spasili. Kada seve} vidjelo da za Vukovar nema spasa, jer nije vi{e bilostreljiva, sina i dvije skupine mladi}a sam nagovorio da oduu proboj. Doslovce sam ih natjerao. Imao sam topografskukartu i znao sam otprilike gdje su mine, pa sam im ucrtaoput. Hvala Bogu uspjeli su, samo je jedan momak stradao.

Josip je uvjeren da Vukovar ne bi nikad pao, samo da suimali streljiva i 500 do 600 odmornih boraca. De~kidanima nisu spavali, a ostavili su po jednu bombu i neko-liko metaka - za sebe.

- Ni danas si ne mogu objasniti otkuda je ljudima darovanatakva snaga. U logoru su nam pregledavali tabane jer sumislili da smo bili drogirani. Da, Vukovar se branio srcem,Vukovar je simbol snage.

PITANJA ]E NA]I ODGOVORE

Josip se vra}a svom domu. Obnovu dijela ku}e financiralaje dràva Hrvatska, a ostalo su u~inili sami. Josip kaè dakad je u Vukovaru, nestaju zdravstvene tegobe, astma, gas-tritis... Ali, proradila je psiha. Posttraumatski vukovarskisindrom poja~ao je mnoga otvorena pitanja. Kako }e usvoju tvrtku, kada tamo na porti radi ~ovjek koji je u Bolnicitraìo njegovu glavu? Kako }e se susretati s ljudima koji suu Veleprometu pokazali svoje pravo lice? Josip se najvi{eboji sebe i svojih reakcija.

Ali, tamo ga ~eka njegov sin (lijepo je sinu imati takva ocai ocu takva sina). êkaju ga i njegovi de~ki, vukovarskielektra{i. Oni bi, ~im bi ~uli da je Josip do{ao raditi naku}i, odmah do{li po njega. êkaju njegovi karta{ki pri-jatelji za preferans. Uz ku}u je vo}njak, a od brojnih vo}akaostala je samo jedna tre{nja. Treba posaditi nove. Tu je i ri-bolov. Imat }e Josip puno posla.

- I u Zagrebu sam si organizirao ìvot. Osim {to smo senakon logora sastajali kod Bana, ja sam si svakog danaodredio upoznati temeljito po jedan dio grada - od^rnomerca do Maksimira. Nema muzeja ili galerije koje ni-sam obi{ao. Zagreb je Zagreb, a Vukovar je Vukovar. UVukovar se do sada vratilo 8000 Hrvata, a ovog ljeta seo~ekuje jo{ 7000. [to se mi budemo vi{e vra}ali, oni }evi{e odlaziti. U~init }e to sami i bez obzira na àlbe OESS-uda su ugroèni. Jer, ono {to su nam napravili zli ljudi, te{kona savjesti mogu nositi i Srbi koji su u toj tragediji ostali uokvirima ljudskosti.

\ur|a Su{ec

svjedoci (na{eg) vremena


U VELEPROMET SU DOLAZILI LJUDI KOJI SU@IVJELI SA ZATOÊNICIMA, ZALAZILI IM U KU]U,DRU@ILI SE I BILO JE NORMALNO OD NJIHOÊKIVATI POMO], MILOST, SUOSJE]ANJE - ALIONI SU DOLAZILI KAO NEPRIJATELJI, KRVNICI KOJISU IH OSUDILI I PRSTOM IZVR[ITELJIMAPOKAZIVALI TKO JE ZA ODSTREL

STRU^NI SAVJET DIREKCIJE ZA PRIJENOS PONOVNOZAPOÊO RADOM

OVDJE SE NJEGUJE STRUKADVADESETIPETOG sije~nja 2001. godine u Zagrebu je odrànprvi sastanak Stru~nog savjeta Direkcije za prijenos Hrvatskeelektroprivrede. Premda nazivom prvi, on doista, predstavljanastavak tradicije duge trideset godina rada ovog uglednogstru~nog tijela (zbog okolnosti u kojima se nalazila Hrvatskaelektroprivreda prestao je djelovati 1997. godine).

Kako je tijekom proteklih godina bila sve o~itija potreba zastru~nim pristupom u pitanjima va`nim za prijenosnu djelatnost- poslovnim odlukama sve je vi{e manjkala stru~na podloga -Uprava HEP-a imenovana po~etkom pro{le godine u svom Pro-

gramu rada najavila je ponovnu afirmaciju struke. Zbog sveve}e zapostavljenosti struke, uzimaju}i u obzir ~injenicu dasvakoj dobroj poslovnoj odluci valja prethoditi temeljita stru~naocjena, direktor Direkcije za prijenos mr. sc. Ivica Toljan, donioje 21. kolovoza pro{le godine rje{enje o imenovanju Stru~nogsavjeta Direkcije za prijenos Hrvatske elektroprivrede, a donesenje i Poslovnik o njegovu radu.

Pruànje stru~nog mi{ljenja rukovodstvu Direkcije za prijenoso pojedinim pitanjima iz prijenosne djelatnosti, kako bi mu seolak{alo dono{enje ispravnih poslovnih odluka, zada}a jeovog Stru~nog savjeta. Savjet razmatra problematiku razvoja,planiranja, izgradnje, rada i odràvanja prijenosne mreè elek-troenergetskog sustava Republike Hrvatske, razmatra iprihva}a tehni~ke i druge prijedloge iz tog podru~ja, te poslo-vodstvu predlaè tehni~ka rje{enja i odluke. Njegova stalnazada}a je uo~avanje tehni~kih problema, pra}enje i una-prje|ivanje prijenosne djelatnosti, s ciljem pove}anja u~inko-vitosti, sigurnosti i pouzdanosti rada prijenosne mreè, tesmanjenja tro{kova.

Sastanci Stru~nog savjeta Direkcije za prijenos odràvaju setromjese~no, prema potrebi i ~e{}e, a prema sadràju mogu bitii tematski organizirani. Sa specifi~nim na~inom rada ovogSavjeta (na~inom koji je tako|er doprinijeo rastu njegovaugleda, odnosno specifi~noj teìni njegovih ocjena) pobliè nasje upoznao njegov sada{nji predsjednik Miroslav Mesi}, koji uSavjetu sudjeluje jo{ od 1980. godine (bio je tajnik Stru~nogsavjeta Elektroprijenosa Zagreb, te predsjednik Stru~ne radnegrupe za reviziju tehni~ke dokumentacije PrP-a Zagreb):

• Na sastancima Savjeta sve je precizno isplanirano, odsadràja do trajanja izlaganja. Svaka to~ka mora biti elaborirana,

{to zahtijeva vrlo dobru pripremu, za svaku se provodi tehni~karecenzija, a nakon stru~ne rasprave donosi se odluka. Ovdje,valja naglasiti, presu|uje isklju~ivo struka, stru~ni argumenti i nitijedan drugi. A svaki je sastanak Savjeta, slikovito re~eno, jedanmali ispit za sve sudionike.

Stru~ni savjet }e i ubudu}e, kao i u njegovu prethodnom radu,nastojati okupljati i ostvarivati suradnju s najistaknutijimstru~njacima iz prijenosne djelatnosti, ne samo iz Hrvatskeelektroprivrede ve} i iz drugih srodnih institucija (instituta, fa-kulteta, stru~nih organizacija...). Uz èlju za afirmacijom i una-prje|enjem prijenosne djelatnosti, te {to boljom pripremom zarad u uvjetima dereguliranog trì{ta elektri~ne energije, Savjet}e nastojati biti i plodno okruènje za promociju stru~njakaHrvatske elektroprivrede, posebice mladih. Savjet je otvorenkako nam je rekao njegov predsjednik, svim onim dobronamjer-nicima koji svojim znanjem mogu doprinijeti u njegovu radu. Tanja Jalu{i}

tradicija


ZADA]A JE STRU^NOGSAVJETA PRU@ANJESTRU^NOG MI[LJENJADIREKCIJI ZA PRIJENOS OPOJEDINIM PITANJIMA IZPRIJENOSNE DJELATNOSTI,KAKO BI SE OLAK[ALODONO[ENJE ISPRAVNIHPOSLOVNIH ODLUKA

U Stru~ni savjet Direkcije za prijenos imenovani su:

-Miroslav Mesi} (pomo}nik direktora Direkcije za prijenos),predsjednik,

-Bo idar Kolega (direktor Sektora za tehni~ku potporu),zamjenik,

- @eljko Ko{~ak (savjetnik u Direkciji za prijenos), tajnik,te ~lanovi:

- prof. dr. sc.Juraj [imuni} (direktor PrP-a Opatija),

-Mihajlo Abramovi} (direktor PrP-a Osijek),

-Marko Lovri} (direktor PrP-a Split),

-mr. Bo idar Filipovi}-Gr~i} (direktor PrP-a Zagreb),

-Dragutin Prpi} (rukovoditelj Slu`be za pripremu izgradnje iizgradnju),

-Dragutin Dvorski (rukovoditelj Slu`be za ekonomske poslove).

Zadatak Stru~nog savjeta je kontinuirano razma-

tranje i rje{avanje problematike razvoja, plani-

ranja, izgradnje, rada i odràvanja prijenosne

mreè elektroenergetskog sustava Republike

Hrvatske, s ciljem pove}anja u~inkovitosti, sigur-

nosti i pouzdanosti rada, te smanjenja tro{kova

poslovanja, naglasio je mr. sc. Ivica Toljan, direk-

tor Direkcije i ~lan Uprave HEP-a za prijenos, u

rje{enju o imenovanju Stru~nog savjeta Direkcije

za prijenos Hrvatske elektroprivrede.

IZ DNEVNOG REDA PRVOG SASTANKASTRU^NOG SAVJETA:

- Program izgradnje TS 400/220/110 kV @erjavinec;Energetsko-funkcionalna cjelina s pridruènim gra|evinama;Prva etapa izgradnje 2001. do 2004. godine,

- Obim obnove i dogradnje TS 400/110 kV Ernestinovo, sraspravom o dogradnji postrojenja 220 kV,

- Recenzija studije Prijenosna mreà, gospodarenje iupravljanje u trì{nim uvjetima - uloga i organizacija mre`nog itrì{nog operatora,

- Prezentacija studijskog putovanja u SAD o temiKonkurentno trì{te elektri~ne energije.

GLOBALIZACIJA: PLANETARNI NAPREDAK ILI NEIZVJESNOSTI PRIJETNJA?

SUDBINSKANEPOZNANICA:ODNOS VELIKIH PREMA MALIMAME\U predvi|anjima koja kruè suvremenim svijetom naulazu u 21. stolje}e nagla{ava se da }e to biti stolje}eglobalizacije! Sama po sebi ta je rije~ bombasti~na. Zajedne navije{}uju}a u smjeru planetarnoga jedinstva iliop}ega progresa. Za druge je, pak, naboj sadràja te rije~ipun neizvjesnosti, pa i odre|enih prijetnji od kojih osobitostrahuju ne samo male dràve poput Hrvatske, ve} i punove}e kao {to su primjerice u Europi Francuska, Velika Bri-tanija ili Njema~ka.

[to je, stoga, globalizacija?

ZAGONETNO PITANJEI NEDOREÊNI ODGOVORI

Pouzdanu definiciju nisu jo{ sro~ili ni najeminentniji svjet-ski ekonomisti, sociolozi, pa ni drugi znanstvenici ilistru~njaci. Zagonetno pitanje i nedore~eni odgovorilan~ane su teme svjetskog, osobito europskog novinstva imedija. Ne mimoilaze ni na{u hrvatsku javnost, ali ona otomu jo{ nema dovoljno potpunih dnevnih informacija a ka-moli znanstvenih istraìvanja, te istan~anih analiza.

Istina, odràvaju se razne tribine, simpoziji i znanstveni sku-povi, koji na svoj na~in tek zaviruju u proces globalizacijene daju}i meritorne odgovore {to on zna~i za Zemlju kaoglobus. Odnosno, za cijeli dana{nji i budu}i svijet, aposebno za Hrvatsku koja u njemu zauzima svoje skrovito,ali nikako bezna~ajno mjesto.

Hrvatski teoreti~ari i stru~njaci, poput dr. sc. An|elka Milar-dovi}a, navode kako je globalizacija jedan od klju~nih po-jmova u suvremenoj svjetskoj literaturi iz podru~jadru{tvenih znanosti. Ona predstavlja skup procesa koji seodvijaju preko granica nacionalnih dràva. U to spadaju go-spodarski procesi, procesi migracija, ekolo{ki proces, teproces masovne kulture, masovnih medija i informacija, {topak postaje najzna~ajniji proces koji dana{nju globalizacijurazlikuje od svih prija{njih pojavnih oblika globalizacije upro{lim stolje}ima.

EUROPA SE MORA INTEGRIRATIDA BI MOGLA OPSTATI, ALI...

Globalizacija, koliko god se ~ini da je novi proces, ona jeipak stari proces. Kraj 20. stolje}a ozna~ava u biti drugumodernizaciju zahvaljuju}i razvoju informati~ke Internet-tehnologije. Ono {to je neko} trebalo u~initi za dvadesetdana u smislu prostora i vremena, danas se prenosi zajednu sekundu. Tko zna upravljati Internetom, zna da svakipodatak iz bilo kojeg dijela svijeta moè do njega do}i zajednu minutu.

Me|utim, to je samo jedan aspekt globalizacije. Drugi ini{ta manje bitniji sadràn je ve} u pitanju - kako se na-cionalne dràve mogu nositi s procesom globalizacije?

Odgovor je jednostavan: "Nacionalne su dràve prisiljene naumreàvanje, a u {irem sociolo{kom smislu na integracije. Usvijetu postoji ~itav niz regionalnih integracija. Nama u Re-publici Hrvatskoj svakako su magneti~ne (ili odbojne) europ-ske integracije. Europa, navodno da bi uop}e opstala, mora

se integrirati. Stoga su integracije nu`ne, ali se pritompostavlja pitanje pod kojim }e se uvjetima odigravati integra-cije, kojom brzinom, kakav }e biti odnos velikih zemalja nas-pram malih i tako redom. Ba{ je to pitanje odnosa velikihprema malim zemljama, pa prema tomu i prema Hrvatskoj,velika enigma na{e i ne samo na{e sudbine.

Za sada jedno govore gorljivi protagonosti globalizacije adrugo, u odnosu na male zemlje, kazuju ~injenice. @ivotot-vorne sastavnice nacionalne dràve, kako isti~e dr. Milar-

dovi}, u procesu se globalizacije relativiziraju, i to teritorij,suverenitet, pravo i pravni sustav kao i kulturni identitet. Za-pravo, nastoji se nametnuti supranacionalni identitet usmislu oblikovanja budu}eg europskog identiteta, koji sepoku{ava izvoditi iz definicije europske civilizacije i europ-skog kulturnog identiteta do poku{aja relativizacije nacion-alnih identiteta na razini Europe. Nema vi{e ni klasi~nediobe na unutra{nju i vanjsku politiku. Ta dioba je jed-nostavno nestala.

HRVATSKA KAO "POKUSNI KUNI]"

Tako na po~etku 21. stolje}a postoje na djelu tri usporednaprocesa: proces globalizacije ili redukcije nacionalnihdràva, potom proces stvaranja nacionalnih dràva i procesregionalizacije. Nije li Hrvatska sudionik sva tri procesa,mo`da i kao jedna od specifi~nih dràva - "pokusni kuni}" uovom dijelu Europe pa mo`da i svijeta? Istina, ne moèmobiti izolirani ni mirni oto~i} na odve} zakuhanom moru. Mo-ramo imati i komunikaciju i sve ostale veze sa svijetom. Ali,ho}e li nas on pot~initi a globalizacija jednostavo progu-tati? [to o tomu znamo da ne bismo odbili nijedan blagot-vorni ~in - niti kulturni i civilizacijski u~inak nijednogprocesa globalizacije, ali i da bismo pravodobno sa~uvav{ivlastiti identitet izbjegli previ{e napadni vir i odisejski vrtlogglobalizacije? Bez obzira dolazio on iz utrobe Europe ili paku Europu iz divovskih krila invazijskih ciljeva jedne inajve}e svjetske sile kao {to je Amerika?

Hrvatska, zna~i, ne mora biti protivnik globalizacije, alitreba prepoznati sva njezina svojstva i razgranate ciljeve.Neovisno o nama i o na{oj maloj dràvi, u Europi i svijetusu prepoznatljiva barem tri protivnika i tri oblika otporaglobalizaciji. Prvi tip nazvan je crnim protekcionizmom, arije~ je - kao {to navodi na{ jedan katoli~ki tjednik - neok-

onzervativnom otporu procesu globalizacije u smislu za{titekulturnih nacionalnih identiteta. Postoji i crveni protekcioni-zam kao drugi put u procesu globalizacije, zapravo u neo-marksisti~kom smislu novi tip svjetskog kapitalizma,dominacije kapitala, iscrpljivanja radnika i sli~no. Tre}i ob-lik je zeleni protekcionizam koji se protivi djelovanjuglobalnih transnacionalnih kompanija koje devastiraju ok-olni svijet i za ra~un uve}avanja profita dovode u pitanjeelementarnu ljudsku egzistenciju.

Unato~ otporima, ako je globalizacija proces koji se nemoè izbje}i, {to je onda ~initi Hrvatskoj? Ni na to pitanjedr. Milardovi} nije propustio odgovore: "Ako ne{to nemoèmo izbje}i, onda je to nu`no. Ako je to nu`no, onda jeto tako kako jest. Ako je to tako kako jest, onda to moramoprihvatiti. Ako prihva}amo, onda moramo prihva}ati tako dapoku{amo maksimalno za{tititi nacionalni i kulturni identitet iinteres, a od procesa globalizacije u gospodarskom smisluizvu}i maksimum. Tako bi otprilike glasila definicija politikekao umije}a mogu}ega primijenjena na pojam globaliza-cije".

Dakako, to moè biti jedan od pogleda na problem. To nije~ak ni savjet niti recept. No to ne zna~i da nas burni i virtu-alni doga|aji ovog vremena i svijeta ne pozivaju napromi{ljanje i koherentni put, neovisno o tomu jesmo li jo{daleko ili vrlo blizu globaliziranog globusa.

Pripremio: Josip Vukovi}

osvrt


HRVATSKA NE MO@E BITI IZOLIRANI OTOÎ] NAPREVI[E ZAKUHANOM EUROPSKOM MORU,MORAMO KOMUNICIRATI I BITI POVEZANI SASVIJETOM, ALI HO]E LI NAS ON POTÎNITI, AGLOBALIZACIJA PROGUTATI?

NAMETANJEMSUPRANACIONALNOGIDENTITETA U SMISLUOBLIKOVANJA BUDU]EGGLOBALIZIRANOG EUROPSKOGIDENTITETA, RELATIVIZIRAJU SE@IVOTVORNE SASTAVNICENACIOLNALNE DR@AVE

POGON PLOÊ

NE POSTOJI ÂROBNA FORMULATEK {to smo do{li do zaklju~ka kako je naplata na{ih po-traìvanja za potro{enu elektri~nu energiju kao tema na{ihbrojnih napisa ve} potro{ena, iz svih kutova sagledana, tekako se ni{ta novoga o tomu ne moè ni ~uti ni nau~iti, do-godi vam se posjet jednom malom distribucijskom po-gonu i ve} ste suo~eni s novim izazovom. A, svaki izazovove vrste name}e pitanja. Jedno od temeljnih je, a takvosmo uputili i rukovoditelju Pogona Plo~e splitske Elektro-dalmacije, kako se uspijeva biti najbolji u podru~ju po-slovanja koje je ve} godinama najteè breme ve}inedalmatinskih distribucija, posebice ovog DP-a, kojega sugolema potro{a~ka dugovanja privezala pri samom dnunaplative ljestvice. Pitali smo se postoji li ~arobna formulakoju samo oni znaju ili na njihovom tlu rastu neki posebnipotro{a~i. Vladimir Markota, imao je vrlo razlo`no i ra-zumno poja{njenje:

- Nema ~arobne formule, a i na{i su potro{a~i jednaki kao isvi drugi. I oni dijele sudbinu na{e dràve, dijele brige ve-like nezaposlenosti, propalog gospodarstva, malih prihoda.I kod nas su glavne gospodarske tvrtke na rubu ìvotarenja:

Plobest s tisu}u zaposlenih je u ste~aju, Luka je ostala beztranzita, jer je preteìto vezana za gospodarstvo BiH, ve}inaturisti~kih kapaciteta godinama nije radilo, zna~i, na{i supotro{a~i u prosjeku ostalih podru~ja. Stoga vjerujem daodgovor leì u na{em pristupu potro{a~ima i to svih za-poslenika koji se ovime bave, od ljudi u prodaji, pravnika,rukovoditelja, do ljudi u tehni~kom dijelu koji rade na is-kap~anjima, izmjeni ure|aja i sli~no. Suo~eni smo s tim dase vrlo lako kod potro{a~a pritisnutih pote{ko}ama oblikujemi{ljenje da potro{eno ne moraju ni platiti. Da se to ne bidogodilo, mi smo stavili naglasak na kontinuirano pra}enjerezultata i analizu naplate, premda bi nam postignuti rezultatdao mogu}nost da se uljuljkamo. Bojao sam se opu{tanja,jer sam i u razgovoru s potro{a~ima osjetio da ih trebazadràti na razini odre|ene svijesti, mogli bi re}i straha,kako svoje obveze moraju podmiriti, jer }e u protivnomsnositi posljedice iskap~anja i ve}eg tro{ka. Ja ra~unalo nedrìm za ukras, na potro{a~e utro{im puno vremena,svakodnevno provjeravam stanje i analiziram. Neima{tinanije dokaz lo{e naplate, jer }e umirovljeni~ka populacija tu

tezu odmah pore}i. Kako potro{a~ima pribliìti na{a sta-jali{ta? Ima potro{a~a koji ne slu{aju, koji se sa-mouklju~uju, prijete oru`jem, ima otu|enja koji nam pravegubitak i mi onda idemo metodom da s onima koji namtako kvare prosjek sjednemo i razgovaramo, postignemo ineke liberalnije dogovore od propisanih, pa koliko onipo{tuju, toliko }emo i mi. U protivnom: ili iskap~anje ili novirazgovori. Nismo se pokrili tu`bama, jer je to dugotrajanproces, nego je na{ naglasak na sporazumnom nalaènjurje{enja, a to moèmo zahvaliti i g. Ere{u, na{em pravniku.Zna~i, prihva}amo njihova obe}anja, damo im daha da seoporave, izvuku iz dugova, ali uvijek ih drìmo na toplom.

- Nemamo dugovanja za potro{enu javnu rasvjetu - nastav-lja V. Markota - ali unato~ op}oj praksi da se ona ne is-kap~a, mi smo smogli hrabrosti da pro{le godine predsamu turisti~ku sezonu isklju~imo rasvjetu u Gradcu, a {toje urodilo plodom i dug je podmiren. Ne bih èlio da ovo{to iznosim zvu~i kao neskromnost, ja takav nisam, volim

samozatajno dati naglasak radu i uspje{nosti. Mo`da jeveli~ina Pogona nekakav argument ostalima, ali je zato kodnas i zaposlenih manje. Presitni smo da bi nekomu bili uzor.I zato ja razmi{ljam samo o radu u na{oj sredini. Uvijek je toanaliti~ko pra}enje podataka i dogovor s potro{a~ima.Mnogi kaù "ne mogu ni{ta" ili "ne smijem isklju~iti", a topostaju problemi koji samo "kvasaju". Trebalo bi znati odije-liti probleme, tako da to {to ne moèmo uraditi ne budepokri}e za ono {to moèmo. Nama jo{ ostaje da poradimona strpljenju zaposlenih koji rade izravno s potro{a~ima, jerone koji gube ìvce i zanemaruju osmijeh, spreman sammijenjati i po cijenu rezultata. Valja imati dostojanstven pris-tup prema potro{a~ima.

U tek ure|enom malom {alterskom prostoru rade dvoje refe-renata izravno na naplati, Branka Marevi} i Marin Markota,a prostor za blagajnika Damira @deri}a, jo{ se ure|uje.Rukovoditelj Odsjeka za odnose s potro{a~ima \ur|icaBogunovi} rekla nam je: - Va`no je prona}i najbolji na~inkako naplatiti, isklju~iti potro{a~a je najlak{e a mi nemamotakav cilj. Treba ga se saslu{ati, pokazati toleranciju, razu-mijevanje, stvoriti kod potro{a~a osje}aj da ispunjava nekuobvezu. Jer, ljudi se ponekad i stide svojeg materijalnogstanja, a vi morate pokazati da to razumijete. Zato treba nadpotro{a~ima bdjeti, jer jedamput stvoren veliki dug poslijeje te{ko naplatiti. Kolege na {alteru to najvi{e osje}aju i ovoje zato iscrpljuju}i posao.

Vero~ka Garber

naplata

ODGOVOR NA PITANJE KAKO POSTI]I USPJE[NUNAPLATU LE@I U PRISTUPU POTRO[AÎMA,TVRDE U POGONU PLOÊ


Vladimir Markota, rukovoditelj: valja imatidostojanstven pristup prema potro{a~u

Nasmije{eni u novoure|enom {alterskom prostoru: B. Marevi}, M. Markota i\. Bogunovi}

Ne ~udi nas nimalo da je na Danu potro{a~a kojega jetijekom prosinca organizirala na{a tvrtka u svrhu oda-vanja priznanja urednim platcima, nagradu dobila g|aLilja Rai} iz Plo~a. Jo{ uvijek pod dojmom togdoga|aja, rekla nam je: - Bila sam jako iznena|ena danetko o tome vodi ra~una i iznimno sretna, jer je to biodoìvljaj o kojemu sam danima sa svojim dru{tvom pri-povijedala. U Zagrebu je bilo krasno, priredba, voditelj,let avionom nakon 20 godina. Jedino zamjeram da nijebilo informacija o tome u novinama i na televiziji. A, svikoji me znaju bili su odu{evljeni da se to dogodilo jed-nom umirovljeniku, koji samo od mirovine ìvi. Ali, takosam odgojena, radije }u i posuditi, a platiti sve {to du-gujem. Mo`da je to zasluga i va{ih ljudi koji su umjere-no strogi i vode ra~una o potro{a~ima.

Vjerujem da je sada razumljivo za{to smo odlazak uovaj Pogon nazvali izazovom.

RADIJE ]UPOSUDITI,NEGODUGOVATI

Lj. Rai} - potro{a~ za primjer

[TO ZNAÎ DOMA]INSKIPOSLOVATIU ovom malom Pogonu radi 38 zaposlenika, a imaju6.000 potro{a~a u ku}anstvima i 1.000 u gospodar-stvu i obrtni{tvu. U protekloj godini zara~unali su 22milijuna kuna potraìvanja, a naplatili i vi{e od toga,jer su uspjeli naplatiti dio duga prenijetog iz 1999. go-dine. Danas imaju tek milijun kuna dugovanja za kojikaù da }e samo kratko {etati, jer nije apsolutan dug,nego je posljedica datuma iskazivanja stanja. U od-nosu na 141 dan vezivanja za podru~je DP-a (i 81 danza HEP), kod njih je to samo 55 dana. Primjerice, tije-kom kolovoza vi{e je napla}eno nego fakturirano, jersu pristigli vikenda{i, a oni izveli posebnu akcijunapla}ivanja. Smatramo potrebnim naglasiti da seovaj Pogon, prema Godi{njem izvje{}u poslovanjaDP-a, na{ao pri vrhu ili na samom vrhu u jo{ nekolikokategorija, primjerice, za stupanj ekonomi~nosti (pri-hodi i rashodi) na drugom su mjestu, a prema rasho-dima u odnosu na prethodnu godinu, njihovojstrukturi, tro{kovima slu`benih putovanja, izvedenimpriklju~cima i prema njima ostvarenom prihodu naprvom su mjestu, {to ukazuje na razumno i doma}in-sko poslovanje.

EKSPLOZIJA PLINA U PULI

DE@URNI ELEKTROISTRE PRATE STANJE

KATAKLIZMI^KA detonacija u 15,29 sati, 19. sije~nja2001. godine, uzbunio je Pulu, to~nije dio na potezuod Vesla~kog kluba, uz Hotel Rivieru preko Punte(kru`nog toka) do biv{e vojarne, danas trgova~kogcentra u [ijani. Ljudi nisu znali, ni mogli odrediti uprvi trenutak {to se dogodilo - potres, bomba, rat...Danas - znamo - bila je to eksplozija plina. Govoredanas ljudi: imali smo veliku sre}u da je ovakvaeksplozija pro{la bez ljudskih `rtava. Ovakvu sre}u unesre}i svakako treba shvatiti kao opomenu da se po-prave instalacije u gradu...

• To {to se u Puli dogodilo ru`no je, neuobi~ajeno i nedoga|a se tako ~esto - rekao je, u tijeku o~evida uPuli, tehni~ki direktor Gradske plinare Zagreb i preds-jednik hrvatske stru~ne udruge za plin, Miljenko[unji}. U plinsku mreù, osobito tako staru kao {to jepulska, treba stalno ulagati, a trebalo ju je ve} davnopotpuno zamijeniti novim, ~eli~nim i polietilenskimcijevima ~ija tehni~ka obilje`ja onemogu}avaju istje-canje plina.

Za eksplozije, u zrak su letjeli svi masivni kanaliza-cijski poklopci, ~ak i oni pokriveni slojem zemlje i as-falta du` 1800 metara kolektora. [ijanski kolektorpo~inje u industrijskoj zoni, a na njega je priklju~enakanalizacija naselja Monte Giro, Ilirija, Koparskonaselje, Monvidal i obilaznice. U eksploziji jeuni{teno 90 posto poklopaca, a o{te}eni su i poklopcina slivnicima na internoj kanalizaciji u Splitskoj ulici itrgova~kom centru [ijana. Uni{tena su i betonskaokna na kolektoru, a mjestimice su se u kanalizacijuuru{ile ve}e koli~ine gra|evnog materijala, {to jeprouzro~ilo oteàno otjecanje otpadnih voda. U vi{estanova o{te}ene su telefonske instalacije, a najvi{esu stradala prozorska stakla. U nekim stanovimao{te}ene su sanitarije i podne plo~ice. Najve}a {tetaje u zgradi u Splitskoj 3, gdje je iz zida u ulazu izbijenpriklju~ni elektroormari} veli~ine dva ~etvorna metra.

Ima li {tete na na{im objektima pitam Antona Br{~i}a,upravitelja Pogona Pula i Sre}ka Toma{i}a, rukovo-ditelja Odsjeka odràvanja TS i kabela 10 kV, kojeg jedirektor I. Fabris imenovao za glavnog koordinatora zaradove u blizini elektroenergetskih instalacija upogo|enoj zgradi.

Istog dana, pregledana je trasa na kojoj je do{lo doeksplozije. Utvr|eno je o{te}enje na razvodnom or-mari}u u zgradi u Splitskoj 3, te djelomi~no o{te}enjekabela 4x150 ~etvornih metara koji napaja spomenutiormari}. Nadalje, utvr|eno je o{te}enje niskonapon-skog kabela u biv{oj vojarni kod samoposluge "Tuttos-conto", kao i o{te}enje kabela javne rasvjete, jer je tubila najja~a detonacija.

Budu}i da, skoro po cijeloj duìni na trasi eksplozije(1,5 kilometra) prolaze i na{i kabeli 35 i 10 kV,najvjerojatnije je do{lo i do njihova o{te}enja. Ali,nismo ispitivali, jednostavno stoga da ne bi pogor{alistanje, odnosno izbjegli probijanje izolacije ispitnimnaponom. Ostavili smo mreù u pogonu. Zahvati nana{im kabelima bit }e vezani uz sanaciju cijelokupnekomunalne infrastrukture na pogo|enom podru~ju.Dok se obavljaju sve istra`ne radnje, te privremenasanacija kanalizacije i plinske mreè, ekipa na{ihstru~njaka stalno je na terenu, i prati iskope u blizinina{ih instalacija.

Ruà @mak

opomena

Najve}a su o{te}enja na Trgu 1. istarske brigadeNekoliko minuta nakon lan~anih eksplozija, iz kratera na Punti i dalje je "kuljao"bijeli zastra{uju}i dim

• U trenutku eksplozije plina u Centru za daljin-sko upravljanje nije primje}ena bilo kakva sig-nalizacija o kvaru, {to zna~i da nije bilo dojave oispadu na na{oj mreì. Deùrna ekipa ve} u15,40 sati bila je na terenu u "srcu" doga|aja.Sigurnosti radi, odmah je isklju~ena TS 10/0,4kV "Riviera" u kojoj se osje}ao intenzivan mirisplina. Od 15,40 do 21,40 sati, potro{a~i koji senapajaju iz te trafostanice bili su bez elektri~neenergije, dok je ostali dio grada imao normalnonapajanje. êkalo se da istra`ni sudac, djelatniciMUP-a i Plinare obave o~evid. Nakon mjerenjakoncentracije plina u trafostanici i prema na{ojprocjeni, TS je ponovno uklju~ena. Me|utim,prigodom ponovnog uklju~enja, zbog pre-dostro`nosti, to je u~injeno preko vodnog poljasrednjeg napona u TS "Centar" (kako bi sesmanjio rizik od pojave iskrenja u TS "Riviera").Tada je dva puta, po nekoliko minuta dio gradaostao bez napajanja.


U zrak su letjeli komadi asfalta, okna, automobili...

UMIROVLJENICI - NA[I UÎTELJI

JO[ HEP NI PROPAOU SVOJOJ doista dugoj, radnoj karijeri u Hrvatskoj elektro-privredi, pred protekli Boì} bio sam izloèn jednom odnajteìh radnih zadataka. Naime, odre|en sam da obi|emsve umirovljenike u svom radnom okruènju, da ih pozdra-vim i u ime im Hrvatske elektroprivrede i radne sredine ko-joj su pripadali, a i danas duhovno pripadaju, zaèlimsretne nastupaju}e blagdane. Teìna zadatka ogledala se utomu {to im u ime tvrtke ovog puta nisam imao {to ponijetiza poklon, osim knjige o dijelu HEP-a u ve} tipizoranojvre}ici Hrvatske elektroprivrede. Zbog (doista opravdane)skromnosti poklona, uvjetovane stvarnim ali, vjerujem,prolaznim gospodarstvenim (ne)mogu}nostima, svoj obi-lazak umirovljenika odgodio sam za jedan dan.

Kona~no, krenuh izjutra, u nadi da }u sve svoje biv{ekolege, a sada{nje dobre prijatelje, kao i njihovu cije-njenu obitelj, zate}i u njihovu domu, te da HEP-ova vre}icakod znatièljnih susjeda (zbog neznanja njenog sadràja)ne}e izazvati novi potro{a~ki prijekor prema Hrvatskojelektroprivredi. Sve umirovljenike dobro poznajem i

unato~ ~estih preimenovanja ulica, znao sam gdje se na-lazi svaki njihov dom. U ovom obilasku sreo sam i~lanove negda{nje Komisije za radne odnose, koji su meprije puno godina primili na posao. Sreo sam i mnogeprijatelje koji su mi, tako|er davno, pomagali pri gradnjiobiteljske ku}e i manuelnim radovima na temelju ~istedragovoljnosti, a {to je nekad me|u elektra{ima razli~itogranga bio lijep i koristan obi~aj.

Svakom ~ovjeku je vrlo te{ko kada sebe mora demanti-rati, svoje postupke ili o~ekivanja. Poslije ovog obilaskamora sam, ipak, u cijelosti demantirati svoja o~ekivanja io~ekivane reakcije te moj neslavan dolazak u njihove do-move. To me je u~inilo doista sretnim, i kolikogod ne-komu ovo izgleda demago{ki, koncept ovih redaka pi{emsa suzama u o~ima. (One nisu strah od neminovnog star-enja, ve} sveti predznak da }e nam biti i da nam mora bitibolje).

Stariji su u ìvotu uvijek bili u~itelji. U ovoj prigodi, to suna{i umirovljenici, a eto i za{to. U skoro svim domovimana{ih umirovljenika nai{ao sam na veliko i iskreno gosto-primstvo. Premda su na{i susreti bili vrlo kratki, a premamom predvi|anju trebali su biti kruti, odisali su toplinomi dokazali da ~ovjek ~ovjeku moè biti - samo ~ovjek.

Iznenadio sam se kada sam spoznao da je veliki dio na{ihumirovljenimka dobro informiran o stanju, ne samo udru{tvu, ve} i u na{em HEP-u. Tu, poglavito mislim nao~ekivano restrikturiranje i privatizaciju, te na njihovogledanje za koje bih, bez podilaènja, rekao kako svojomrealno{}u i razborito{}u nadma{uje moje, kao jo{ aktiv-nog zaposlenika.

Na{ umirovljenik u velikom broju slu~ajeva je obiteljski~ovjek. Skoro svi koje sam obi{ao imaju svoj dom. Kolikosam mogao na brzinu prozrijeti, a i na temelju osobnihpoznavanja pojedinaca, nisu nigdje prisutni neima{tina isiroma{tvo. Skromnost i racionalnost odlike su koje oninose iz doba radnog odnosa. Mirovine su im doista male inu`na je ìvotna spretnost da u pojedinim dugim mjese-cima spoje kraj s krajem. Mnogi se bave jo{ nekim po-slom, bilo u poljoprivredi ili drugdje.

To me je razveselilo i smirilo, no njihovo zdravstvenostanje nije izazvalo jednaki osje}aj: mnogi pobolijevaju,kao i ~lanovi njihovih obitelji. U nekoliko domova zatekao

sam pripremljene uputnice za odlazak lije~niku specijal-isti ili u laboratorij. U blagdanskim danima, a i poslijenjih, iskrena mi je èlja - kao i sviju nas - da zdrav duhprisutan kod njih u velikoj mjeri, doprinese i njihovomcjelokupnom ozdravljenju.

Nastala trema od ovih susreta, stoga {to umirovljeniciprvi put ne}e dobiti poklon materijalne naravi, bila je bezutemeljenja. O~ekivani revolt, o~ekivani protesti, kolikosam mogao shvatiti iz rije~i i izraza velike ve}ine svojihbiv{ih radnih kolega, zamijenjeni su mi{ljenjem da je tou~injeno iz nu`de. Svi vjeruju u bolja vremena za koja jenuàn razuman doprinos svih u na{em dru{tvu. @rtve su,ne samo obveza, ve} i svetinja i zbog toga imaju punoputa posebna obilje`ja, a i posebnu ~ar.

Analiziraju}i ovu moju ophodnju, koju sam na po~etkusmatrao teretom, u misli mi je uletio svima nama poznatistih: Jo{ Hrvatska ni propala, dok mi ìvimo... Bez ambi-cija i prava da gornji stih mijenjam, posluìo bih se njim idodao: Jo{ HEP ni propao, dok mi ìvimo... A i njegovidragi, po{teni i odani umirovljenici, kao i umirovljenicidiljem LIJEPE NA[E koji su i najkorektniji platci elek-tri~ne energije.

[ekli Amperovi}, dipl. ing.

ìvot

NOVA IZDANJA

ELEKTRANEIOKOLI[Krajem sije~nja u Zagrebu je predstavljen ud`benikElektrane i okoli{, grupe autora: prof. dr. DanilaFereti}a, mr. sc. @eljka Toma{i}a, dr. sc. Dejana[kanate, prof. dr. sc. Nikole âvline i mr. sc.Damira Suba{i}a, u nakladi Elementa i zagreba~kogSveu~ili{ta. Knjiga je rezultat inicijative Zavoda zavisoki napon i energetiku zagreba~kog Fakultetaelektrotehnike i ra~unarstva, za izradu ud`benikakoji }e posluìti kao uvod u suvremena saznanja oproblemima utvr|ivanja i vrednovanja {teta u oko-li{u koje izazivaju elektrane u svojoj {iroj i uòjokolici.

Prema mi{ljenju autora, u novije je vrijeme utjecajpostrojenja na okoli{ postao jedan od dominantnih~imbenika za vrednovanje elektrana (uz cijenu ipouzdanost tehni~ke izvedbe postrojenja, teekonomi~nost i raspoloìvost energenata). Pod ut-jecajem na okoli{ autori uzimaju u obzir sve utje-caje tijekom gradnje i pogona, te tijekom svih fazarada od pridobivanja i transporta energenata dozbrinjavanja otpada. U skladu sa suvremenim ten-dencijama, {tete se u okoli{u nov~ano kvantifici-raju u obliku tzv. eksternih tro{kova, do kojih sedolazi pomo}u suvremenih ra~unalnih modela, odkojih je u knjizi posebno predstavljen njema~kimodel EcoSense.

O tomu da je pisanje knjige bio sve samo ne rutin-ski posao, svjedo~i mno{tvo vrlo svjeìh informa-cija, koje je trebalo ugraditi u ovo izdanje, sobzirom na ~injenicu da je znanost o okoli{u jednaod najdinami~nijih znanstvenih grana u svijetu.Zato je posebna pozornost posve}ena novijim fe-nomenima poput uvo|enja ~istije proizvodnje ili ak-tualnih saznanja o stvaranju stakleni~kog u~inka, aposebnu vrijednost predstavlja pregled me|u-narodnih dokumenata o za{titi okoli{a, te doma}egzakonodavstva.

D. A.

inicijative

NA JEDNOM OD MOJIH NAJTE@IH RADNIH ZADATAKA,PREDBO@I]NOM POSJETU UMIROVLJENICIMA BEZPOKLONA, ONI SU SVOJIM GOSTOPRIMSTVOMDEMATIRALI SVA MOJA LO[A PREDVI\ANJA


DE@URNI BROJ ZA UMIROVLJENIKE ZAGREBA^KE ELEKTRE

POMO] U SVAKOJ PRIGODIUDRUGA umirovljenika HEP-a Podru`nica Elektra Za-greb s pogonima - obavje{tava svoje ~lanove da je ot-voren deùrni telefon: 6322-062 na kojemu svakogutorka od 10.30 do 12 sati mogu dobiti razli~ite infor-macije, dogovoriti se o potrebnoj pomo}i (u izvanred-nim slu~ajevima i financijskoj), nabavi lijekova,posjetama, obilasku bolesnika i drugom.

Tako|er, ova Podru`nica organizira odlazak u kazali{teKomedija po~etkom oùjka na jednu od predstava(Zemlja smije{ka, Tko pjeva zlo ne misli ili Nemo}nik upameti), pa se zainteresirani za karte (po simboli~nimcijenama od pribli`no deset kuna) mogu javiti naspomenuti broj.

T. Jalu{i}

PRAVILA IGRE KONKURENTSKOG TR@I[TAELEKTRI^NE ENERGIJE U SAD

JUGOISTO^NU EUROPU IENERGETSKI PRIDRU@ITI EU

POD pokroviteljstvom ameri~ke agencije za me|unarodnirazvoj USAID i organizaciji ameri~ke energetske asocijacijeUSEA organizirano je studijsko putovanje u SAD za pred-stavnike elektroprivreda jugoisto~ne Europe, i to: Albanije,BiH, Bugarske, Hrvatske, Makedonije i Rumunjske.Putovanje, ~iji je prvenstveni cilj bio upoznavanje s pravi-lima igre konkurentskog trì{ta elektri~ne energije, ostvare-no je od 11. do 20. prosinca 2000. godine. Kaopredstavnici HEP-a u SAD su boravili Davorin Ku~i}, savjet-nik Predsjednika Uprave i Marko Lovri}, direktor Prijenos-nog podru~ja u Splitu.

Turneja je zapo~ela posjetom sjedi{tu USEA u Washingtonu iprisustvovanjem, u svojstvu gostiju, Drugom godi{njem sas-tanku Savjeta inìnjera-konzultanata. Potom su ju`noeuropskienergetski stru~njaci posjetili nezavisnog sistem operatoraPennsylvania Jersey Maryland Interconnect (PJM) u Noris-townu i Pennsylvania Power & Light Energy Plus (PPL) u Alle-ntownu u Pennsylvaniji. PPL je kompanija koja opskrbljuje,na veliko i malo, zna~ajan dio ameri~kog i kanadskog trì{taelektri~nom energijom. Sudionici putovanja bili su i prviposjetitelji novog zdanja kompanije Exelon PECO PowerTeam, jednog od najja~ih brokera na trì{tu elektri~ne ener-gije u SAD-u, koji kupuje i prodaje elektri~nu energiju u 46dràva SAD-a i u Kanadi.

U Dearbornu je za njih organiziran posjet kompaniji CMS Ene-rgy Corporation koja ima razvijene poslovne aktivnosti, kakou podru~ju proizvodnje, prijenosa i trgovine elektri~nom ene-rgijom, tako i u istraìvanju, prijenosu i skladi{tenju plina.Ujedno se bavi i naftom, te ulaganjem u energetska postro-jenja izvan SAD-a.

USAID RAZVIJA REGIONALNIPROGRAM TEHNI^KE I FINANCIJSKE

POTPORESAD su izrazile spremnost da preko USAID-a pomognudràvama jugoisto~ne Europe kako bi tehni~ki i tehnolo{kiunaprijedile svoje elektroenergetske sustave, te kroz stvara-nje Regionalnog jugoisto~nog europskog trì{ta omogu}ilenjegovu integraciju u zapadnoeuropsko trì{te elektri~ne e-nergije. Sura|uju}i s EU, s dràvama jugoisto~ne europskeregije i me|unarodnim financijskim institucijama, agencijaUSAID trenuta~no razvija regionalni program tehni~ke i finan-

cijske potpore, kako bi se ostvario vrlo ambiciozan zadani cilj.

Potpora USAID-a uspostavi ovog regionalnog trì{ta, kojembi pripadala i Hrvatska, temelji se na sljede}im dokumetima iaktivnostima:

- Izjavi iz Thesalonicke iz rujna 1999. godine koju Hrvatskanije potpisala,

- Studiji EU u okviru Phare programa o razvoju konkurentnogbalkanskog elektroenergetskog trì{ta,

- Paktu o stabilnosti,

- Radu Interkonekcijske radne skupine za uspostavu koridoraistok-zapad du` dràva jugoisto~ne Europe, uklju~uju}i ipovezivanje regije s EES-om Turske (SECI Electricity Inter-connection Working Group).

Potpora USAID-a mogu}a je u okviru institucijskih, regulator-nih i ekonomskih potreba, telekomunikacijskih sustava, teputem obnove, dogradnje i razvoja prijenosnih mreà.Poznate ameri~ke kompanije (NARUC, Pierce Atwood, USEA,

CMS i Electrotek) delegirane su za podu~avanje USAID-a uostvarenju ovog programa. Mogu}i oblici njihovogangaìranja i pomo}i su: organiziranje seminara, opskrbapotrebnom dokumentacijom, razmjena iskustava s regulator-nim institucijama iz SAD i nezavisnim operatorima, kao iomogu}avanje studijskih putovanja i razmjena iskustva sasrednjoeuropskim, zapadnoeuropskim i balti~kim zemljama.

KORPORACIJA CMS SUDJELUJE UOSTVARENJU INICIJATIVE USAID-A

Ovaj studijski posjet imao je vi{e ciljeva s tim da je osnovni,kao {to je re~eno, bio upoznavanje s mehanizmimakonkurentskog trì{ta elektri~ne energije u SAD-u, snaglaskom na ulozi nezavisnog operatora sustava (ISO). Ovauloga se odraàva kroz provo|enje pravila upravljanja dnev-nim trì{tem, predvi|anja potro{nje i planiranja rada sustavakoji je unutar njegovog kontrolnog podru~ja, standardepouzdanosti i na~inu obra~una cijene usluga kontrolnog po-dru~ja, standarde pouzdanosti i na~in obra~una cijene uslugau prijenosnoj mreì. Cilj je bio i upoznati se s ostalim sudi-onicima na otvorenom trì{tu elektri~ne energije, trgovcima iopskrbljiva~ima na veliko i malo. Posebno va`no, kako zana{e, tako i za sve ostale stru~njake bilo je ste}i uvid u po-slovanje korporacijeCMS i njenu ulogu u ostvarenju inicija-tive USAID-a za uspostavom Regionalnog trì{ta elektri~neenergije u jugoisto~noj Europi.

Marica @aneti} Malenica

upoznavanje


UZ PREDSTAVNIKE ZEMALJA JUGOISTO^NEEUROPE, U OKVIRU STUDIJSKOG PUTOVANJA USAD, BILI SU I DAVORIN KUÎ] - SAVJETNIKPREDSJEDNIKA UPRAVE HEP-A I MARKO LOVRI] -DIREKTOR PRIJENOSNOG PODRU^JA SPLIT

IZRA@AVAJU]I osobne dojmove s ovog putovanja MarkoLovri} nije skrivao iznena|enje, ali i zadovoljstvo vi|enimi doìvljenim.

• Kao elektroprivrednika posebno me se dojmila produk-tivnost rada u ameri~koj elektroprivrednoj djelatnosti,stalno obrazovanje zaposlenika, kao i zna~ajan utjecajdràve na reguliranje odnosa me|u sudionicima na trì{tuelektri~ne energije. Impresioniran sam bio radom i redomkojeg nema na ovim na{im prostorima. Amerika je vrlokonzervativna dràva koja po~iva na tradicijskim vrijed-nostima, a njeni stanovnici su radi{ni i po{tuju zakon. Mo-ram priznati da me ugodno iznenadila ~injenica da mladido 21. godine nakon deset sati nave~er moaju biti u svomdomu, tim vi{e {to je trend kod nas upravo obrnut. Sve tedane nisam sreo niti jednog pu{a~a na javnom mjestu,{to tako|er ohrabruje. Gledaju}i ameri~ke filmove moèse ste}i znatno druk~ija slika o tamo{njem ìvotu i ljudimaod one koju sam doìvjeo i vidio svojim o~ima.

JEDNAKE dojmove izrazio je i Davorin Ku~i}, koji je pri-tom dodatno napomenuo:

• Posebno bih naglasio da su velike uspje{ne kompanijeu srednjeatlanskoj regiji i dràvi Michigen, koje smo bili uprigodi posjetiti, maksimalno racionalizirale svoj na~inposlovanja uvode}i funkcije jedinstvenog odràvanja u te-meljnim elektroprivrednim djelatnostima, odnosno proiz-vodnji, prijenosu i distribuciji. To zna~ajno utje~e napotrebu smanjenog broja zaposlenika i opreme. Osimtoga, vrijedno je naglasiti da su razgrani~ili poslovanjesamo na ra~unovodstvenoj razini, jer funkcionalnorazgrani~enje djelatnosti drè neekonomi~nim i neraciona-lnim. To zna~i da su nakon provo|enja razgrani~enja,zadràli okomitu strukturu organizacije i poslovanja.

UZ STOTU OBLJETNICU PRVE PRAVE NAFTNE BU[OTINE

ANTUN LUÎ] - LUKAS,ZAÊTNIK MODERNE NAFTNE ENERGETIKE

DESETOG sije~nja ove godinepro{lo je to~no stotinu godinaod doista zna~ajnog doga|ajau naftnoj industriji, a time iop}oj energetici, pa je tovrijedno obiljeìti i u glasiluelektroprivredne djelatnosti uHrvatskoj. To nije va`no samozbog toga {to su nafta i njeniprodukti zna~ajan prirodni iz-vor u proizvodnji elektri~neenergije, ve} i zato {to je glavni akter tog doga|aja bio Hrvat,odrastao i ve}im dijelom {kolovan u svojoj zemlji, a afirmiranu Novom svijetu. Naàlost, hrvatska {utnja i zaborav opet sudo{li do izraàja, pa u medijima {ireg dosega nije u ovojprigodi zamije}en nikakav osvrt. Stoga, eto, zalaganjem iuredni{tva HEP Vjesnika èli se javnosti pribliìti osoba i za-nimljiv doga|aj iz temelja {ire energetike.

Kako sam bio u prigodi posjetiti sredi{te povijesnog doga|aja,mo`da }e se prvi put kod nas navesti neki podaci, fotografije

ili literatura u vezi opisanog otkri}a, pa je to odre|eni doprinosupoznavanju na{e javnosti. Ina~e, ranije je bilo kod nas radovao ovoj temi preteìto u sru~nom, nafta{kom tisku i izdava{tvu,a u inozemstvu i puno vi{e. Dakako, da smo ovom prigodomkoristili te izvore iz jedne bliske, ali ipak druge struke. Pri tomuisti~emo pionirske radove V. Borani}a (1971.), sveu~. prof. I.Steinera i suradnika (1979.), nekoliko publicista (npr. J.@galji}, 1984., D. Fricki, 1996.), te dr. sc. I. Dekani}a (1988.)savjetnika sada{njeg hrvatskog predsjednika. Godine 1998. jeu izdanju INE izdan prijevod jedne ameri~ke knjiìce (autor R.S. McBeth, 1918.) o ovoj temi.

[ira javnost u nas, a poglavito u svijetu, ne zna da je u sredi{tutako va`nog doga|aja iz povijesti naftne tehnologije bio Hrvat.Valja naglasiti da novi ameri~ki predsjednik George W. Bushtemelji svoje osobno i {ire obiteljsko bogatstvo (i mo}) na"crnom teku}em zlatu" Texasa. Bilo bi korisno prigodnom pub-likacijom u povodu stote obljetnice upoznati i najmo}niju ad-resu svijeta o konkretnom (a ne samo na~elnom) primjerudoprinosa geografski male zemlje Hrvatske (tada dijela Aus-trougarske monarhije) usponu svjetske globalne velesile.

Glavni akter povijesnog doga|aja bio je Antun Lu~i} ro|en1855. godine u obitelji hrvatskog brodograditelja i brodov-lasnika Stjepana Lu~i}a s otoka Hvara. Kao Antunovo mjestoro|enja spominju se Hvar ili Vrboska, ali je najvjerojatnije rije~o Splitu. Od sedme godine ve}i dio mladosti provodi s obiteljiu Trstu, tada u istoj dràvi i u jakim vezama s Dalmacijom. Trstje u to vrijeme bio prepun Hrvata - Istrana i Dalmatinaca -trgovaca, poduzetnika, ali i intelektualaca i umjetnika (prim-jerice tu je 1907. ro|en hrvatski pjesnik D. Ivani{evi}), a {to sedanas zanemaruje. Nakon zavr{etka srednje {kole, A. Lu~i}poha|a tada mo`da najbolju tehni~ku visoku {kolu u Monar-hiji, Technische Hochschule u Grazu, gdje uskoro stje~ediplomu inènjera strojarstva me|u prvim hrvatskim inènje-rima. Zanimljivo je da je nakon toga stekao jo{ jednu diplomui ~in poru~nika na Vojno-pomorskoj akademiji tada u Puli iRijeci. Nakon kra}e slu`be u austrougarskoj mornarici, ve} od

1879. godine ostaje kod strica u SAD-u, gdje 1885. godinestje~e novo dràvljanstvo i uskoro èni Amerikanku CarolinuFitzgerald, k}er tada poznatog lije~nika u dràvi Georgija. Tomprigodom slijedi strica, pa kao i mnogi imigranti radiprakti~nih razloga anglizira hrvatsko prezime, ali i ime, pa seubudu}e potpisuje kao Anthony Francis Lucas. Me|utim,vjerovatno radi ~asni~ke titule koju je donio, ~esto se u doku-metima susre}e i kao Captain Anthony Lucas. U svakomslu~aju, novim prezimenom, naàlost, je postalo potpunoneprepoznatljivo njegovo hrvatsko podrijetlo, a u slu`benimdokumentima radi zemlje emigracije spominje se samo kaoAustrijanac, {to je sudbina koju su doìvjeli mnogi Hrvati.

Doga|aj o kojemu je rije~ zbio se 10. sije~nja 1901. godinepokraj ameri~kog grada Beaumonta u dràvi Texas, stotinjakkilometara isto~no od sada{njeg velegrada Houstona u pravcuNew Orleansa, blizu obala Meksi~kog zaljeva. U nepreglednimravnicama teksa{ke prerije, podru~je blage uzvisine visokesamo ~etiri metra i povr{ine 150 hektara naziva se Big Hill, ajedna osobita lokacija na njemu je Spindletop. Naziv potje~eod jedinstvenog, visokog stabla bora, vretenastog oblika vrha

zbog vjetrova, poznatog po izbijanju atmosferskog elektricitetakod grmljavina (vatra Sv. Elma). Na toj lokaciji spomenutogdatuma do{lo je radom Lu~i}-Lucasa do prve velike erupcijenafte, {to je ozna~ilo po~etak modernog naftnog rudarstva usvijetu. Na mjestu tzv. Lucasovog vrela ili bu{otine (tzv. LucasGusher) podignut je ~etrdeset godina kasnije 18 metara visokiobelisk od teksa{kog ruì~astog mramora, na kojem je uklesanslijede}i tekst:

"Na ovom mjestu u deset sati i trideset minuta ujutro desetogdana dvadesetog stolje}a {iknuo je mlaz Anthony Lucasa, prviveliki izvor nafte u svijetu, ~ime je zapo~ela nova era civilizacije".

U ~emu je onda tajna Lu~i}eva uspjeha i njegovih zasluga, ko-jima je ubrojen me|u dvije stotine najzaslu`nijih Amerikanacapo~etkom pro{log, dvadesetog ! stolje}a?

Lu~i} je nakon dolaska u SAD radio najprije kao inènjer udrvnoj industriji, gdje je dao nekoliko zna~ajnijih tehni~kih una-prje|enja. Uskoro se zainteresirao za rudarsku djelatnost, padjeluje kao rudarski inènjer u ameri~kim saveznim dràvamaLouissiani i Texasu, gdje s uspjehom pronalazi zna~ajna leì{takamene soli. Tu }e upoznati tehnike bu{enja tla, ali i dobro svla-dati znanje o geologiji. Sve to }e ga navesti na smione pret-postavke o mogu}im velikim leì{tima nafte na lokacijama kojesu odlu~no odbacivali najve}i tada{nji geolo{ki i naftniautoriteti. Prigodu za dokazivanje svojih tvrdnji Lu~i} je uskorodobio na spomenutoj teksa{koj blagoj uzvisini Big Hill i njenojlokaciji Spindletop. Tu je Lu~i} od lokalnog neuspje{nogamatera-traga~a. P. Higginsa, kupio znala~ki odabran dio zem-lji{ta na kojem je zapo~eo bu{enja sredinom 1900. godine. Sviraniji poku{aji bu{enja neuspje{no su zavr{avali na dubini od60 metara na nesavladivom sloju ìvog pijeska. Lu~i} je uveoinovaciju kori{tenjem hidrauli~ke rotacijske bu{ilice (umjestoranijih udarnih bu{ilica) i brzo svladao sloj pijeska, do{av{i do175 metara dubine. Tu su ga do~ekali novi problemi tipi~ni zaovu vrstu istraìvanja, a svode se na previ{e slab ure|aj za ve}edubine, probleme s ~i{}enjem dubokih kanala bu{otine i finan-cijsku iscrpljenost. Lu~i} je uspje{no rije{io sve probleme, a

poticaj za optimizam i upornost mu je davalo znanstveno sni-manje i tuma~enje profila bu{otine sa sve ve}im tragovimanafte. Tehni~ke probleme Lu~i} je rije{io nizom izuma iz tehnikebu{enja (primjerice protupovratni ventil, stalne glinene blatneisplake), a ni{ta manje vaàn nije bio njegov uspjeh u dobivanjufinancijskih partnera. Pri tomu je zanimljiva epizoda da jevlasnik tada{nje monopolske tvrtke Standard Oil u tada{njojpo~etnoj naftnoj industriji, kasniji ~uveni kapitalist John Rocke-feller (po~eo kao knjigovo|a), skoro s ironijom odbio Lu~i}evumolbu za financijsku potporu. Lu~i} je jedva prehranjivaoobitelj, a pri~a se da mu je supruga Carolina prodavalanamje{taj da ga podupre u njegovim putovanjima po sredi{timafinancijskog kapitala. Potpora je ipak do{la od druge velike kapi-talisti~ke obitelji Mellon i njihovih partnera. Bu{enje je nas-tavljeno krajem listopada 1900. godine primjenom usavr{eneLu~i}eve tehnologije. Nakon prekida zbog Boì}nih blagdana, 1.sije~nja 1901. godine je nastavljeno neuobi~ajeno sporo bu{enje

radi kona~nog sloja tvrdih stijena. Kona~no ujutro 10. sije~nja, pridostegnutoj dubini oko 370 metara, nenajavljeno je do{lo dosna`ne erupcije plina, bombardmana stijena i izbacivanja u zrak{est tona ~eli~nih cijevi i drugih alata. Potom je zavladala ti{ina ipojavio se ~vrsti mlaz prljavo zelene sirove nafte u okomitomstupcu promjera 20 centimetara i visine 60 metara. Svjedoci ususjednom gradi}u mislili su da je rije~ o tornadu ili "pijavici".

(Nastavit }e se)

Ante Sekso

otkri}a


DESETOG SIJE^NJA, ZASLUGOM HRVATA ANTUNALUÎ]A, NA BIG HILLU U TEXASU DOGODILA SE PRVAVELIKA ERUPCIJA NAFTE, [TO JE OZNAÎLO POÊTAKMODERNOG NAFTNOG RUDARSTVA U SVIJETU

Erupcija Lucasove bu{otine 10. sije~nja 1901. - AntunLu~i} stoji pokraj tornja s desne strane

80 GODINA KONÂRA

OD SKROMNE RADIONICE DOUSPJE[NOG KONCERNAU POVODU 80. obljetnice osnutka, u poslovnim prostorijamaKONÂRA u Zagrebu odràna je 24. sije~nja 2001. godine kon-ferencija za novinare na kojoj su ~lanovi Uprave KONÂRA jav-nosti predstavili povijest, sada{njost i budu}nost tog najve}eghrvatskog proizvo|a~a na podru~ju elektroindustrije. Predsjed-nik Uprave KONÂR Darinko Bago u prvom redu se osvrnuo naplanove koje u skora{nje vrijeme KONÂR namjerava ostvariti.

• Pozdravljamo Vladinu politiku poticanja investicija, te najavuinvesticijskih programa u Hrvatskoj, u kojima }e KONÂRtako|er sudjelovati. Tako u ovoj godini o~ekujemo sudjelovanje uprojektima Hrvatske elektroprivrede (trafostanice Ernestinovo,@erjavinec, Dobri i Su{ak, hidroelektrane Le{}e i Peru}a), grada

Zagreba (proizvodnja 70 niskopodnih tramvaja), te Hrvatskih è-ljeznica (elektrifikacija koridora \akovo-Sarajevo-Plo~e, elektri-fikacija pruge do Splita i nastavak izmjene elektri~nog sustava napruzi Zagreb - Rijeka). Zahvaljuju}i tomu, ova bi poslovna go-dina za nas trebala biti uspje{nija od prethodne.

Ukupna vrijednost elektroopreme u tim projektima je pribli`no700 milijuna DEM. Uz prihod po zaposlenom od 70.000 DEMna godinu, to predstavlja pet godina rada za 2000 zaposlenih,posebno je naglasio D. Bago.

Kako je rekao, ime KONÂR danas {irom svijeta izazivapo{tovanje, te asocira na visoku razinu kvalitete i pouzdanostiopreme i izgra|enih postrojenja. Stotine isporu~enih transfor-matora velikih snaga, generatora, hidro i termoelektrana, trans-formatorskih stanica i sklopnih postrojenja, lokomotiva,elektromotora i mnogo drugih proizvoda na svim kontinentimatrajni su spomenici KONÂREVIH dostignu}a. Za sve vrijemedjelovanja, od skromne radionice do uspje{nog koncerna,

KONÂR je uvijek bio me|u nositeljima razvoja i dao zavidandoprinos, ne samo na podru~ju elektroindustrije, ve} i ukupnomrazvoju hrvatskoga gospodarstva. No, najve}e bogatstvoKONÂRA, napomenuo je D. Bago, njegovi su ljudi, koji sponosom nose ime Kon~arevci.

Danas KONÂR - ELEKTROINDUSTRIJA d.d. s 27 dru{tava uzemlji, pridruènim dru{tvima, te dru{tvima i predstavni{tvima uinozemstvu ~ini Grupu KONÂR, koja zapo{ljava pribli`no 4500ljudi. Dru{tva su povezana u tri poslovna podru~ja: Eneretika itransport, Industrija, Ku}anski aparati, ugostiteljska oprema iostalo.

KONÂR je, nagla{eno je na ovoj konferenciji, snaàn hrvatskiizvoznik: u 2000. godini prodano je proizvoda i usluga u vrijed-nosti 1200 milijuna kuna, od ~ega na izvoz otpada 45 posto.Vrijednost ukupne prodaje od 1991. do 2000. godine iznosi3200 milijuna DEM, a u ovoj godini o~ekuje se njezin rast odsedam posto u odnosu na prethodnu godinu.

Na kraju ovog susreta organizirana je posebna promocijskavo`nja Zagreba~kim tramvajem, uz glazbenu pratnju Kraljevaulica. Tom prigodnom obiljeàvanju KONÂREVOG ro|endanana zagreba~koj Remizi pridruìo se i Milan Bandi}, gradona~el-nik Zagreba, te ostali uglednici iz javnog i gospodarskog ìvota.êstitaju}i KONÂRU ro|endan, M. Bandi} je naglasio va`nostsudjelovanja hrvatskih tvrtki u oìvljavanju hrvatskog, odnosnozagreba~kog gospodarstva.

Tanja Jalu{i}

obljetnica


KONÂR U OVOJ GODINI OÊKUJE UGOVARANJE POSLOVAU HRVATSKOJ VRIJEDNIH VI[E OD 700 MILIJUNA DEM

Za novinare i uglednike iz javnog ìvota organizirana je posebna promocijskavo`nja ZET-ovim tramvajem KONÂREVE proizvodnje

D. Bago i ~lanovi Uprave KONÂR na konferenciji za novinare

KONÂREV generator za TE-TO Zagreb isporu~enu lipnju 2000. godine iz proizvodne hale Dru{tvaGeneratori i Motori

POVIJEST KONÂRA - POVIJESTHRVATSKE ELEKTROINDUSTRIJEU TRGOVA^KI registar u Zagrebu upisana je 24.sije~nja 1921. godine tvrtka Elektra d.d., koju suonovali Felix Rottenbucheri Josip Novakovi},inènjeri gra|evinarstva iz Zagreba. Iste godinetvrtka prelazi u vlasni{tvo grupe Siemens. NakonDrugog svjetskog rata, poduze}e je nacionalizirano iosnovano je poduze}e ELIH (Elektroindustrija Hrvat-ske), u kojemu su, osim Siemensa koji je promijenioime u Pogon Rade Kon~ar, u{la i elektrotehni~ka po-duze}a AEG, Elka, Kontakt, Noris i Croatia. Do 1990.poduze}e posluje pod imenom Rade Kon~ar, a od1. sije~nja 1991. godine djeluje kao dioni~kodru{tvo pod imenom KONÂR -ELEKTROINDUSTRIJA d.d.

Prerastanje iz servisne radionice u koncern elektroin-dustrije zapo~elo je isporukom prvog energetskogtransformatora 1947. godine i prvog generatora1948. godine (za HE Mariborski otok). U razdobljuod 1947. do 1959. godine izgra|eno je jezgrodana{njeg koncerna na podru~ju Tre{njevke. Proiz-vodnja se {iri i na druge lokacije u Zagrebu i u drugegradove, gdje postoji i danas (Sesvetski Kraljevac,Zlatar, Borongaj, Rijeka, Jankomir, @itnjak). Razvijajuse i usvajaju proizvodi koji su i danas okosnica proiz-vodnog programa koncerna: rotacijski strojevi,transformatori, sklopni aparati i postrojenja, loko-motive, dizala, ku}anski aparati. Godine 1961. os-niva se Elektrotehni~ki institut i postaje jezgravlastitog razvoja proizvoda i proizvodnje, a 1963.godine zapo~eta je proizvodnja ku}anskih aparata.Osamdesetih godina afirmira se inènjering za ob-jekte i postrojenja.

REFERENCE KONÂRA- vi{e od 100 hidroelektrana u zemlji i svijetu

- 85 turbogeneratora ukupne snage 6000 MVA

- 300 transformatorskih stanica naponske razine od72,5 do 420 kV

- vi{e od 3000 distribucijskih transformatorskihstanica u razli~itim izvedbama (klasi~ne, betonske,limene i stupne)

- 330 diodnih i 16 tiristornih lokomotiva

- prvi dvoosovinski tramvaj doma}e proizvodnje

- elektrooprema za vi{e od tisu}u plovnih jedinica ubrodogradnji

- crpne stanice u Egiptu, Al iru i Libiji

- elektrooprema u projektu Podravina, u tvornici azi-tromicina

- elektri~na oprema za transport (dizala)

- opremanje hotela i poslovnih zgrada

- objekti cestovne infrastrukture (sustav nadzorai upravljanja prometom, ventilacijom, rasvje-tom...)

PROPISI O ZA[TITI OKOLI[A VA@NI ZA RAD I RAZVOJELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA - SMJERNICE

TEMELJ PRA]ENJU IPROVEDBI PROPISAZBOG opsega tekstova pojedinih propisa o za{titi okoli{a isloènosti poslova koji prate njihovu provedbu, Sektor za raz-voj je u suradnji s APO d.o.o. pripremio i izdao u BiltenuHEP-a broj 89 sustavan prikaz propisa o za{titi okoli{a, va`nihza rad i razvoj elektroenergetskog sustava. U njemu su saètoprikazane zakonske obveze tehnolo{kih jedinica HEP-a prematijelima ovla{tenih za poslove za{tite okoli{a - na svim razi-nama. Ovakav pristup spomenutoj problematici daje temelj zaizgradnju sustava prepoznavanja i kontinuiranog pra}enjapropisa, te predstavlja zna~ajan korak u razvoju za{tite okoli{aza HEP kao tvrtku.

Hrvatska elektroprivreda je svjesna va`nosti razmi{ljanja oza{titi okoli{a i tvrtka je kojoj je po{tivanje propisa iz za{titeokoli{a, u pravilu, najmanje {to HEP u tom podru~ju svog po-slovanja ostvaruje ili namjerava ostvariti. Kroz poslovnu poli-tiku HEP-a, definirana su i prihva}ena temeljna na~ela za{titeokoli{a, iskazana u Deklaraciji za{tite okoli{a HEP-a iz 1996.godine. Kako se regulativa u ovom podru~ju ubrzano razvija uposljednjih nekoliko godina time se mijenja, odnosno skorosvakodnevno {iri zakonski okvir odnosa HEP-a prema okoli{u.Pojavljuju se nove zakonske obveze koje HEP kroz odre|enorazdoblje mora ispunjavati. Potreba sustavnog prepoznavanja,pra}enja i interpretacije pojedinih propisa iz podru~ja za{titeokoli{a, s obzirom na njihov opseg, sloènost i dinamiku, do-datno }e se pove}ati procesima pristupanja Republike Hrvat-ske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i Europskoj uniji.

Temeljna svrha izrade pregleda smjernica kroz propise o za{titiokoli{a od va`nosti za rad i razvoj elektroenergetskog sustavabila je da se na jednom mjestu prikupe, te sustavno obraderelevantni propisi o za{titi okoli{a u poslovanju HEP-a, te nataj na~in postave temelji za njihovo daljnje kontinuiranopra}enje i provedbu.

Kako je pra}enje i provedba propisa za{tite okoli{a u tvrtkizahtjevan i sloèn proces, Sektor za razvoj je ve} 1998. go-dine pokrenuo brojne aktivnosti na pra}enju propisa u za{titiokoli{a na razini HEP-a kao tvrtke, pa je u oùjku 1999. godinepripremljena prva verzija ovakvog pregleda. S obzirom nava`nost internog stru~nog tuma~enja propisa i pojedinihodredbi, uz kompleksan i vrlo dinami~an razvoj zakonskeregulative, zna~ajno je sustavno pra}enje svih bitnih izmjena idopuna, te je i ovaj pregled dopunjen, uskla|en i aùriran.Ovakvim koncepcijskim pristupom, na jednom su mjestu ob-jedinjeni skoro svi pravni propisi koji reguliraju sveobuhvatnoi cjelovito podru~je za{tite okoli{a va`nih za HEP, u svim nje-govim segmentima. U tom smislu, ocjenjuje se da }e ovajpregled predstavljati vaàn doprinos u razvoju i izgradnji inte-gralnog sustava upravljanja okoli{em HEP-a i biti koristan,u~inkovit i prikladan za svakodnevnu operativnu uporabu usvim tehnolo{kim jedinicama HEP-a, te op}im slu`bama usjedi{tu tvrtke.

Ovaj pregled sa stanjem svibanj 2000. godine, sadrì vi{e od50 zakonskih propisa uz saèt prikaz obveza koje se trebajuprovesti u pojedinim segmentima za{tite okoli{a bitnih za dje-latnost i poslovanje HEP-a. Pojedini propisi obra|eni su krozosam tematski podijeljenih cjelina, prema kojima su reguli-rana zna~ajna pitanja gospodarskog kori{tenja pojedinih dije-lova okoli{a. Istodobno, pregled daje aùrirano pra}enje svihprikazanih propisa, te prikazuje nedavne zna~ajne promjene uzakonodavstvu RH u podru~ju za{tite okoli{a.

Sektor za razvoj priprema i iscrpnije upute namijenjene odgo-vornim osobama u svim tehnolo{kim jedinicama HEP-a, s cil-

jem da se olak{a provedba najva`nijih propisa vezanih zapojedina podru~ja za{tite okoli{a.

Regulativa u podru~ju za{tite okoli{a zahtijeva kontinuiranupotrebu sustavnog prepoznavanja, pra}enja, te informiranja, sobzirom na opseg i sloènost u provedbi i dinamici pra}enjapropisa iz pojedinih podru~ja za{tite okoli{a. Za svaku tvrtkuva`na je cjelovita prosudba pravnog i operativnog zna~enjaprimjene pojedinih zakonskih odredbi, te smisleno pozicioni-ranje provedbe na najprikladniji na~in. Nakon odgovaraju}egstru~nog tuma~enja, interno proslje|ivanje provedbe propisatada predstavlja samo tehni~ki zadatak. Stoga su i ove smjer-nice izra|ene s ciljem potpunijeg informiranja i obrazovanjazaposlenika HEP-a, kao pomo} u osposobljavanju zaobavljanje poslova za{tite okoli{a u svojim radnim sredinama,{to je i jedno od temeljnih na~ela za{tite okoli{a u poslovnojpolitici Hrvatske elektroprivrede.

U cilju upotrebe ovih smjernica kao trajne i korisne podloge,smatramo da bi u sljede}im fazama projetka bilo korisno:

• razraditi i prihvatiti odre|eni mahenizam trajnog i kontinui-ranog pra}enja izmjena i/ili dopuna zakonskih propisa iz po-dru~ja za{tite okoli{a, koji su va`ni za poslovanje HEP-a;

• ustrojiti mehanizam periodi~nog izvje{tavanja o takvimizmjenama pojedina~nim zainteresiranim subjektima HEP-a(proizvodnim pogonima, slu`bama i sli~no);

• razraditi i analizirati na sli~an na~in i me|unarodne propiseiz podru~ja za{tite okoli{a (ovaj pregled, osmi{ljen kao temeljza izgradnju sustava, obuhvatio je samo propise RH; Hrvatskaje, me|utim, potpisnica brojnih me|unarodnih konvencija iugovora koji itekako mogu biti tehnolo{ki i financijski va`ni zaHEP);

• pribliàvanje standardima EU name}e potrebu, ne samopoznavanja njihovih propisa vezanih uz energetiku i za{titu ok-oli{a, ve} i potrebu predvi|anja i postupnog usugla{avanjapostoje}izh doma}ih propisa s budu}im europskim zahtje-vima.

Mr. sc. Zoran Stani}

putokaz


MINISTRI I DIPLOMATI 182ZEMLJE BEZ DOGOVORAO PROVO\ENJU KYOTOPROTOKOLA

OP]E ZATOPLJENJE- VELIKI IZAZOV 21.STOLJE]ACOP6 konferencija o promjeni klime u Haagu je slu`benoodgo|ena, nakon {to se ministri i diplomati iz 182 zemljenisu sloìli oko teksta o provo|enju Kyoto protokola

Predsjedavaju}i konferencije Jan Pronk, nizozemskiministar okoli{a, na zavr{noj sjednici je rekao:Razo~aravaju}e je da se politi~ki vo|e nisu ovdje uspjelidogovoriti i dovr{iti upute u smanjenju ispu{tanja stak-leni~kih plinova, posebno zato {to je javnost to o~ekivala.

Vjerujem da politi~ka volja za uspjehom jo{ postoji iuvjeren sam da se moèmo preustrojiti u bliskojbudu}nosti i dovr{iti dogovor koji vodi do u~inkovitekontrole ispu{tanja i o~uvanja najugorènijih zemalja odutjecaja op}eg zatopljenja.

Izjavio je da je na konferenciji, koja je odgo|ena nakonzavr{ne sjednice koja je trajala cijelu no}, postignutodgovaraju}i napredak u definiranju financijske pomo}ii transfera tehnologije u okviru projekata pomo}izemljama u razvoju da doprinesu sveukupnom dje-lovanju vezanom uz promjenu klime.

Nesporazumi o klju~nim politi~kim pitanjima, kao {to suprvenstveno potankosti sustava me|unarodnog trgova-

nja ispu{tanjima i mehanizmi ~istog razvoja (CDM), kaoi pravila izra~unavanja ispu{tanja iz ponora ugljika i ob-veza usugla{avanja s kona~nim dogovorom, nisu moglibiti rije{eni u raspoloìvom vremenu.

Kompromisni tekst o kojem je govorio J. Pronk, bit }epredloèn kao podloga za mogu}i nastavak {este sjed-nice Konferencije zemalja ~lanica (COP6) o provo|enjuUN Okvirne konvencije o promjeni klime. Ti razgovorimogli bi se odràti u svibnju u Bonnu, sjedi{tu Sekre-tarijata za promjenu klime.

Ranija verzija kompromisnog teksta uklju~ivala jeprijedlog o isklju~enju nuklearne energije iz izbora za fi-nanciranje vezano uz CDM. Sveukupno pitanje o tomukoja tehnologija }e biti uklju~ena ili isklju~ena izCDM-a, raspravit }e se ponovo ove godine.

Provedbeni tajnik Konvencije Michael Zammit Cutajarje izjavio: Uspostavljanje ~vrstih op}ih uvjeta postupanjavezano uz promjenu klime je ambiciozan posao, uspore-div s razvojem me|unarodnih uvjeta trgovine u okviruWTO. Op}e zatopljenje je veliki izazov 21. stolje}a i vjeru-jem da }e reakcija javnosti na ovaj sastanak potaknutivlade na razmi{ljanje o hitnosti uspjeha u sljede}empoku{aju.

Na konferenciji u Haagu je sudjelovalo vi{e od 7000sudionika iz 182 zemlje, 323 me|uvladninih i nev-ladinih organizacija i 443 predstavnika medija.

Prevela: Nevenka NovoselNucNet vijest broj 397

OÊKUJE SE DA ]E SE U BLISKOJBUDU]NOSTI IPAK POSTI]IDOGOVOR ZA UÎNKOVITUKONTROLU ISPU[TANJA IOÛVANJA NAJUGRO@ENIJIHZEMALJA OD UTJECAJA OP]EGZATOPLJENJA

promjena klime

DALMATINSKI DISPEÊRI NA NOVOJ ADRESI

BOLJI RADNI UVJETIPRESELJENJE Dispe~erskog centra u Splitu na novulokaciju nagovje{}ivalo se godinama. Kada se kona~noi dogodilo, krajem pro{le godine, bila je to neka vrstastaro-nove vijesti. Nakon desetlje}a dugog obitavanjana petom katu poslovne zgrade HEP-a u ulici Ivana Gun-duli}a, na{i dispe~eri su slu`beno od 3. listopada2000. godine u poslovnoj zgradi na Vrboranu, gdje suse pridruìli CDU i Odjelu vo|enja splitskog Prijenos-nog podru~ja. Njih sedmero (Goran Tomi}, Snjeàna]uji}-ôko, Petar Vladislavi}, Ranko Baji}, Sini{a Kara-bati}, Ton~i Blaèvi} i Leo Klari}) slaù se da su uvjetirada ovdje bolji, kako u tehni~kom smislu tako i u lo-

gisti~kim sadràjima. Naime, za razliku od prija{njegjednog, ovdje ih je do~ekalo vi{e kompjutorskih sus-tava, kao i ìvi zidni ekran s kojeg mogu o~itati tre-nuta~no elektroenergetsko stanje na podru~ju kojekoordiniraju, {to je neusporedivo s tzv. mrtvom she-mom kojom su se prije koristili.

Na dan posjeta objektu na Vrboranu, deùrni dispe~er udnevnoj smjeni bio je Sini{a Karabati}: Kvalitetnija sunam mjerenja, signalizacija, kao i ostali sadràji kojiupotpunjuju radne uvjete. Me|utim, znatno nam je

oteàna fizi~ka komunikacija s drugim dijelovima Splita.Kako je Vrboran prigradska ~etvrt s nedovoljno dobrorije{enim prometnicama, puno vremena gubimo pri do-lasku i odlasku s posla. Ipak se razveselimo kad nas pridolasku ovdje uvijek ~eka slobodno parkirno mjesto, {toje opet bio nerje{iv problem prija{nje lokacije.

Sli~no mi{ljenje dijeli i Goran Tomi}, rukovoditeljsplitskog Odsjeka Dispe~erske slu`be: Premda Vrbo-ran na prvi pogled izgleda dobro, kada ovdjesvakodnevno obavljate svoj posao uo~avate njegovejo{ uvijek neprevladane dje~je bolesti. Tako, uz zado-voljavaju}u procesnu elektroniku i mjerenja imamo

djelomice nerije{enu telefoniju. U novom dijelu je onazadovoljavaju}a, ali u starom, gdje jo{ uvijek funk-cionira tehnolo{ki zastarjela centrala, dolazi do ~estihzagu{enja u vezama. Nije rije{ena ni mikroklima, po~evod sustava klimatizacije, koji ne pogoduje niti za-poslenicima niti ure|ajima, pa do prodiranja vode.Me|utim, uz sve ove primjedbe mi }emo, kao i dosada, biti u funkciji proizvodnje i prijenosa podru~jakoje pokrivamo.


ju~er i danas

ZA RAZLIKU OD PRIJA[NJEG JEDNOG, UPOSLOVNOJ ZGRADI NA VRBORANU NALAZI SEVI[E KOMPJUTORSKIH SUSTAVA, KAO I @IVI ZIDNIEKRAN S KOJEG SE MO@E OÎTATI TRENUTA^NOELEKTROENERGETSKO STANJE


Novi radni prostori imaju prednosti, ali i manjkavosti

Poslovna zgrada na Vrboranu, gdje su se na{idispe~eri priklju~ili CDU i Odjelu vo|enjaPrijenosnog podru~ja Split

Sini{a Karabati}, deùrni dispe~er

PROIZVODNJA TE PLOMIN 1 U 2000. GODINI

OBOREN REKORD OD PRIJE 25 GODINAZA Termoelektranu Plomin, pro{la godina - posljednja u 20stolje}u, a 31. u povijesti Elektrane - ostat }e zabiljeèna kaogodina proizvodnog pothvata. TE Plomin 1 lani je proizvelana pragu, {to zna~i isporu~ila u elektroenergetsku mreù ~ak624 255 MWh elektri~ne energije ostvariv{i, tako|er, rekord-nih, 6 519 sati rada na mreì! Usporedbe radi, godine 1999.proizvedeno je 433 123 MWh elektri~ne energije za 4 617sati rada. Ina~e, lani je oboren rekord Elektrane ostvarendaleke 1976. godine, kada je Plomin 1 proizveo i isporu~io uelektroenergetsku mreù 560 338 MWh elektri~ne energije.Te godine na generatoru je zabiljeèna proizvodnja od 608786 MWh a 2000. godine 678 053. Kad se ve} bavimo sta-tistikom, spomenimo i prvu godinu rada TE Plomin 1, 1970.Tada je na generatoru zabiljeèna ukupna proizvodnja od 190943, a na pragu 175 323 MWh elektri~ne energije. Za tu pro-izvodnju Elektrana je radila na mreì 2000 sati.

No, vratimo se pro{loj - rekordnoj godini. Brojke kojeobi~nim smrtnicima ne zna~e puno, ali }e ih stru~njaci do-bro razumjeti kaù da je 2000. godina TE Plomin 1 ostvarila79 posto vremenske raspoloìvosti (sati na mreì plus re-zerva u odnosu na ukupan broj sati), 76 posto radne i 96posto u~inske raspoloìvosti. Proizvodnja je stajala ukupnosamo 128 155 sati, a u toj brojci su i sati izgubljeni zbog re-monta zajedni~kih objekata Plomina 1 i Plomina 2 od 15

dana. Naime, za vrijeme remonta TE Plomin 2 koji je trajaodulje, 15 dana je morala stajati i TE Plomin 1, jer je obavljenremont zajedni~kog dimnjaka i kanala morske vode.

• Ovakva rekordna proizvodnja predstavlja veliki pritisak i na-por za sve pogonske ljude, za odràvanje i tehni~ku pripremu.Istina, najbolje je kad postrojenje radi, jer su najve}i problemikad je Elektrana izvan pogona. No, tako dugotrajan i kontinui-ran rad na mreì zahtijeva jako puno kompenzacija, kaè namrukovoditelj proizvodnje u oba bloka Plominske termoelek-trane, @ivko Cetina i nastavlja.

• Kada to govorim mislim na puno, doista previ{eprekovremenih sati koji se ne pla}aju, a nemogu}e je organi-

zirati rad tako da ljudi dobiju odmor za svoje odra|eneprekovremene sate. Oni te{ko mogu iskoristiti i danegodi{njeg odmora. Uz veliku proizvodnju prekovremeni sati

se nagomilavaju i na svakom iskrcaju broda. Usput re~eno,brodovi su u pro{loj godini dovezili 651 056 tona ugljena.Svaki iskrcaj, a lani ih je bilo devet, zna~i i 500prekovremenih sati koje ljudi ne mogu iskoristiti, jer to radniproces ne dopu{ta. To nam je i najve}i problem kaè @. Cet-ina.

Treba znati da se od Plomina i ove godine o~ekuje - puno.Prema bilanci HEP-a "jedinica" bi morala isporu~iti u mreù500 GWh, a "dvojka" ~ak 1.500 GWh elektri~ne energije. Dabi se to ostvarilo, potrebno je puno sati rada na mreì, {tozna~i da }e svi zaposleni imati pune ruke posla, te ne}e mo}ini pomi{ljati na kori{tenje prekovremenih sati.

• Za napore koje su uloìli lani da bi bila ostvarena rekordnaproizvodnja treba zahvaliti svim pogonskim radnicima iodra`vanju, ali i na{im stalnim kooperantima koji su kad godnam je trebalo promtno reagirali kaè @ivko Cetina, dodaju}ida su mu najdraì i najlak{i tehni~ki problemi, ali onih drugihje uvijek vi{e.

U razgovoru o rekordnoj proizvodnji termoelektrane stare 30godina, nismo mogli zaobi}i za{titu okoli{a. Prema rije~imana{eg sugovornika, nakon ugradnje elektrofiltra, TE Plomin 1ispu{ta u zrak pet puta manje koli~ine pra{ine oddopu{tenih, a i koncentracija sumpordioksida, mjerena udimnjaku znatno je ispod dopu{tenih 2000 mikrograma poprostornom metru. To je mogu}e zbog kori{tenja kvalitetnogniskosumpornog uvoznog ugljena u kojemu ima 15 putamanje sumpora nego {to ga je bilo u doma}em ugljenu prijespaljivanog u termoelektrani. Dakako, drugi blok zahvaljuju}iure|aju za odsumporavanje u zrak ispu{ta puno manjepra{ine i sumpordioksida od Plomina 1. Ina~e, ispredupravne zgrade TE Plomin 1 nalaze se bijeli kontejneri sure|ajima za mjerenje one~i{}enja okoli{a termoelektrane,koji }e uskoro biti postavljeni na razli~itim lokacijama. Tako}e svi gra|ani Labin{tine i Istre mo}i pratiti rad TE Plomin 1 iTE Plomin 2. Uvjerit }e se da plominske termoelektrane nisuone~i{}iva}i, ali jesu veliki poticaj gospodarskom razvojuovog kraja Hrvatske.

Ivica Tomi}

trag za povijest


TERMOELEKTRANA PLOMIN 1 NA POÊTKU SVAKOGÊTVRTKOG DESETLJE]A PRO@IVLJAVA SVOJU DRUGUMLADOST: LANI JE OBOREN PROIZVODNI REKORD STAR25 GODINA, A UZ TO TE PLOMIN 1 JE ZAHVALJUJU]IUGRA\ENOM FILTRU, SMANJIO SVOJ UTJECAJ NA OKOLI[.

De~ki TE Plomin 1 marendaju na radnom mjestu, jer pogon radi 24 sata, pa toliko moraju i oni

Traèno – u~injenoRukovoditelj proizvodnje u termoelektranama Plomin 1 i Plomin 2 @ivko Cetina:ako me ve} morate slikati, u~inite to radije u pogonu, nego ovdje u uredu

PROIZVODNJA DALMATINSKIH HIDROELEKTRANA U 2000. GODINI

USPRKOS SU[I, PREMA[ILE PLANOSTVARENJE elektroenergetske bilance za proteklugodinu, u dijelu koji se odnosio na proizvodnju dal-matinskih hidroelektrana, bilo je neizvjesno sve do predkraj godine, kada se nebo smilovalo i odlu~ilo nam iza}iu susret. Naime, u sije~nju i velja~i nije bilo padalina, arazdoblje od oùjka do rujna moè se okarakteriziratikao su{no. Rujan ~ini postupni zaokret koji u listopadu istudenom donosi tako èljenu ki{u u obilnimkoli~inama. Prvi dio prosinca bio je siroma{niji, a drugiznatno bogatiji s obzirom na koli~inu padalina. Kada sesve okolnosti zbroje i oduzmu, jubilarna 2000. godinapamtit }e se, u hidrolo{kom i energetskom smislu, kaosu{na godina.

To ipak nije sprije~ilo vrijedne dalmatinske hidroelektraneda ostvare i za 11 posto prema{e planiranu proizvodnju od2.873 GWh elektri~ne energije, {to je vidljivo iz sljede}ihpodataka:

HE Planirano(u MWh)

Ostvareno(u MWh)

1. Zaku~ac 1.331.000 1.412.301,0

2. Kraljevac 29.000 36.246,1

3. Peru~a 102.000 112.467,14. \ale 130.000 121.051,4

5. Orlovac 253.000 379.582,36. Miljacka 120.000 103.494,0

7. Golubi} 20.000 17.470,2

8. Jaruga 34.000 23.421,59. Velebit 333.000 355.602,0

10. Kr~i} 0 1.171,011. Dubrovnik 516.000 615.069,6

12. Zavrelje 5.000 3.280,6Ukupno: 2.873.000 3.181.156,8

HE Orlovac ostvarila je ~ak 50 posto, a HE Dubrovnik 20posto ve}u proizvodnju od planirane, dok su se ostalehidroelektrane vrtjele oko zadanih veli~ina iz plana, smanjim plusom ili minusom.

Sude}i po tomu da se tijekom nekoliko godina zadnjegdesetlje}a primje}uju stanovite klimatske promjene,name}e se zaklju~ak da ni zima vi{e nije {to je nekadbila, odnosno, da prave zime, sa svim njenimzna~ajkama, zapravo vi{e i nema, naglasio je rukovo-ditelj splitskog Odjela Dispe~erske slu`be Goran Tomi}:Zima vi{e ne donosi snijeg kao prije, ~ak ni na razinamaiznad 400 m. Ukoliko i nadalje u ovom razdoblju buduizostajali snjegovi, morat }emo ne{to mijenjati u hi-drolo{kom pristupu. I u sije~nju ove godine tako|er nijebilo snijega, a pove}ana koli~ina vode od ki{a stvara do-datne probleme. Ne moè se niti pohraniti niti iskoristiti,dok bi snje`ni pokriva~ bio zlatna rezerva, na koju bismomogli ra~unati kada u prolje}e otopli i po~nu otapanja.Kako nije prehladno, sada je i potro{nja manja, pa sepojavljuju i proizvodni vi{kovi.


okolnosti kroje


UKOLIKO I DALJE U OVOM RAZDOBLJU BUDU IZOSTAJALISNJEGOVI, MORAT ]EMO MJENJATI HIDROLO[KI PRISTUP

HE \ale

HE Peru~a HE Zaku~ac

HRVATSKI ELEKTROENERGETSKI SUSTAV U 2000. GODINI

OBILNA KI[A U PRAVOM TRENUTKU

NA PITANJE kakva je bila energetska 2000. godina, kratko bi mo-gli odgovoriti – zadovoljavaju}a. Jer, nije bilo ve}ih kvarova pos-trojenja, nije bilo redukcija. Me|utim, kakva je doista bila znajuoni koji su iz dana u dan pronalazili rje{enja da se za hrvatske po-tro{a~e osiguraju dovoljne koli~ine elektri~ne energije, a da sepritom slijede pravila energetske i financijske opravdanosti. To suzaposlenici Sektora za vo|enje i gospodarenje elektroenerget-skim sustavom.

Iscrpne informacije o sustavu u protekloj godini saznajemo odJakova Sinov~i}a , direktora Sektora i Mladena @odana, rukovo-ditelja Slu`be za energetsko-ekonomske poslove.

HRVATSKO-MA\ARSKA 400 KVDALEKOVODNA POVEZNICA

OMOGU]ILA RAD UZ VE]E RIZIKEKao {to je poznato, strategija rada elektroenergetskog sustavautvr|uje se za svaku godinu, uvaàvaju}i postoje}e i predvidiveokolnosti. Ono {to pro{logodi{nju strategiju razlikuje od do-tada{njih jest postojanje 400 kV hrvatsko-ma|arskog daleko-voda, koji je omogu}io druk~iju logiku energetskog rada uz

preuzimanje puno ve}ih rizika. Bolje re}i, taj Dalekovod kao~imbenik stabilnosti sustava omogu}io je druk~iji na~inkori{tenja akumulirane vode u jezerima na{ih hidroelektrana ive}u proizvodnju hidroelektrana. Jo{ bolje re}i, uz spoznaju dase moèmo osloniti na uvoz elektri~ne energije preko daleko-voda 400 kV, akumulacije su se mogle maksimalno koristiti.Temeljni razlog takvog opredjeljenja bila je vrlo visoka cijenateku}eg goriva u pro{loj godini.

Naime, jo{ krajem 1999. godine pozorno se pratio rad sustava, uzkori{tenje dalekovoda 400 kV Hrvatska-Ma|arska, u odnosu naEuropu, odnosno UCTE i ma|arski elektroenergetski sustav. S ob-zirom na pozitivne spoznaje, pra`njenjem akumulacija u 2000.godini èljelo se posti}i bolje financijske u~inke, ne zanema-ruju}i pritom stabilnost hrvatskog elektroenergetskog sustava.

GODINU ZAPOÊLI DOBRIMULAZNIM ELEMENTIMA

Zna~i, temeljni elementi za rad elektroenergetskog sustava u2000. godini bili su: Elektroenergetska bilanca za 2000. godinu,177 tisu}a tona pri~uve teku}eg goriva ({to je bilo zadovo-

ljavaju}e), 94 tisu}e tona pri~uve ugljena, te milijardu i 115 mili-juna kWh u akumulacijskim jezerima ili 61 posto popunjenosti({to je bilo odli~no). Pritom spomenimo da je cijena teku}eg go-riva u sije~nju bila 140 dolara po toni s naznakama daljnjeg rasta(usporedbe radi, polovicom 1999. godine tona teku}eg gorivastajala je 64 dolara), a prosje~na cijena u 2000. godini bila je160 dolara po toni.

Energetsku 2000. godinu zapo~eli smo, zna~i, s dobrim ulaznimelementima. Po~etkom godine, potro{nja elektri~ne energije bilaje na razini 1999. godine. U ljetnom razdoblju, zbog poja~aneturisti~ke sezone ostvaren je o~ekivani porast od 6 posto - u od-nosu na 1999., odnosno 1,5 posto - u odnosu na plan. Uposljednja tri mjeseca 2000., zbog neo~ekivano visokih tempera-tura za zimsko doba godine, ostvarena je znatno manja potro{nja.Sve to rezultiralo je potro{njom koja je u 2000. godini porasla zasamo 1,2 posto u odnosu na ostvarenu potro{nju u 1999. godini,a 3,1 posto bila manja od plana. U 2000. godini ostvarena je uk-upna potro{nje elektri~ne energije od 13. milijardi i 836 milijunakWh.

NEZAPAM]ENA SU[A ISPRAZNILAAKUMULACIJSKA JEZERA

Takva potro{nja pokrivena je radom hidroelektrana (42 posto),termoelektrana (39 posto), TE Plomin 2 (5 posto) i uvozom elek-tri~ne energije (31 posto). Ovako “suhi” podaci, pak, ne pokazuju{to se doista doga|alo u sustavu.

Dok su se u prolje}e maksimalno koristile hidroelektrane da ne bido{lo do prelijevanja vode, u svibnju i lipnju o~ekivana voda jeizostala. Planiranu proizvodnju hidroelektrana u tom razdoblju na-domjestitli smo uvozom elektri~ne energije, koja je u pojedinimrazdobljima dosizala ~ak i 50 posto potreba hrvatskih potro{a~aza elektri~nom energijom (!). Uvozila se do snage 800 MWh posatu, a u to vrijeme je u sustavu ostvaren maksimum snage 1.750do 1900 MW.

Spomenimo da je tijekom ovogodi{njeg ljeta zabiljeèna su{akakva se ne pamti na ovim prostorima 50 posljednjih godina. Narijeci Cetini je, otkad se prati vodostaj, zabiljeèna najnià razinavode. Primjerice, dotoka u na{u najve}u hidroelektranu - HEZaku~ac u rujnu bila je pet prostornih metara, a ukupni sadràjakumulacija iznosio je samo 20,9 posto. Po~etkom listopada, uakumulacijskim jezerima hrvatskih hidroelektrana bilo je 340milijuna kWh ili 18,6 posto popunjenosti.

NEBO SE SMILOVALO UPOSLJEDNJI TRENUTAK

Malo vode, puno uvoza, malo pri~uva teku}eg goriva,nepouzdana TE Plomin 2 …? Sve to prijetilo je stabilnosti sus-tava. Malo koji energeti~ar bi tada poèlio nalaziti se u koì onihkoji su zaduèni za vo|enje i gospodarenje sustavom.

podsjetnik


TIJEKOMPRO[LOGODI[-NJEG LJETAZABILJE@ENA JESU[A KAKVA SENE PAMTI NAOVIMPROSTORIMA50 POSLJEDNJIHGODINA, A NARIJECI CETINI JE- OTKAD SEPRATIVODOSTAJ -ZABILJE@ENANAJNI@A RAZINAVODE

Ali, u posljednja dva mjeseca 2000. godine nebo se smilovalo i upresudnom trenutku podarilo nas vodom (tada je pri~uva teku}eggoriva bila samo 79 tisu}a tona). Po~etkom studenog u akumula-cijskim jezerima je bilo 379 milijuna kWh pri~uve vode ili 20,7posto popunjenosti, a po~etkom prosinca 852 milijuna kWh, od-nosno 1. sije~nja 951 milijun kWh ili 52 posto popunjenosti. Ustudenom je ostvareno ~ak 97 posto ve}a energetska vrijednostdotoka od o~ekivane (o~ekivali 607 milijuna kWh, a dobili mili-jardu i 195 milijuna kWh), a u prosincu 20 posto (o~ekivali 741milijuna kWh, a dobili 888 milijuna KWh).

Zahvaljuju}i tako povoljnim hidrolo{kim okolnostima, 30.prosinca 2000. godine zabiljeèna je proizvodnja hidroelektranakojom se pokrivalo ~ak 78 posto ukupnih dnevnih potreba uHrvatskoj, a ukupno je u 2000. godini prodano 214 milijunakWh. Hidropotencijal je dobro iskori{ten jer smo proizveli, prodalii akumulirali elektri~nu energiju.

RAD TERMOELEKTRANAOGRANIÎLO SKUPO GORIVO

U opisanim okolnostima, termoelektrane su u 2000. godini pro-izvele 3 milijarde i 181 milijun kWh, {to je za 24 posto manje odplana. TE Plomin 2 proizveo je samo 777 milijuna kWh ili, kao{to smo ve} spomenuli 44 posto manje od plana.

Prema Elektroenergetskoj bilanci u 2000. godini je planirana po-tro{nja od 767 tisu}a tona teku}eg goriva, a potro{eno je 403tisu}e tona ili 49 posto manje od plana. TE Rijeka i TE Sisak po-tro{ile su 293 tisu}a tona manje od plana, {to je zna~ilo financijskuu{tedu od 50 milijuna njema~kih maraka. Kalkulacija u{tedeizra~unata je iz razlike tro{ka prosje~ne cijene kupljene elektri~neenergije i goriva u TE Sisak i TE Rijeka. Naime, tro{ak goriva u TESisak minimalno iznosi od 3 do 4,40 Usc/kWH, a u TE Rijeka od3,45 do 4,50 Usc/kWh.

Od ukupnog uvoza elektri~ne energije u 2000. godini od 4 mili-jarde i 441 milijun kWh, na kupnju otpada 4 milijarde i 183 mili-juna kWh, a ostalo otpada na razmjenu elektri~ne energije.Uvozilo se iz [vicarske, Ma|arske, Austrije, Njema~ke, Slovenije,Slova~ke, Bosne i Hercegovine, od Enrona, iz RepublikeSrpske… Dijelom se uvozilo u bandu, a preteìto tijekom dnev-nog dijagrama optere}enja.

Najve}i dio uvoza ostvarivao se Dalekovodom 400 kV Hrvatska-Ma|arska, ali i na granici sa Slovenijom i Austrijom i Slovenijom,kao i na dijelovima granice s Bosnom i Hercegovinom.

- U pro{loj godini bilo je te{ko raditi, jer je sustav povremeno bio nagranici stabilnosti. Moram naglasiti da je dalekovod 400 kVHrvatska-Ma|arska osiguravao sustavu ve}u stabilnost( to je kao dau sustavu imate izvor od 500 MW). Mreù treba osposobiti baremdo razine na kojoj je bila prije Domovinskog rata. Osim toga, treba{to prije izgraditi TS 400 kV @erjavinec, jer je TS Tumbri previ{eopotere}ena, i TS 400 kV Ernestinovo, koja bi omogu}ila puno sig-urnije napajanje Slavonije i Baranje. Dobro sura|ujemo s na{imsusjedima – Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom, a {to se ti~eliberalizacije trì{ta elektri~ne energije – ve} radimo s Europom. No,~eka nas veliki posao, poru~io je Jakov Sinov~i}

Uz sve ovo {to smo ~uli (i zabiljeìli), ali i ono {to za ovuprigodu nije bilo mogu}e ukratko i jednostavno elaborirati,moèmo re}i da bi za uspjeh rada u 2000. godini Sektoru zavo|enje i gospodarenje mogli dati ocjenu – odli~an. Osobitostoga {to su te godine poslovi vezani za otvaranje trì{ta elek-tri~ne energije u okruènju i ve}em dijelu Europe udvostru~iliposao Sektora, koji ih je obavio uz jednaki broj zaposlenika.

Ður|a Su{ec

podsjetnik


TE Plomin 2, za koju se o~ekivalo da }e u 2000. godini pre-dati sustavu zna~ajajnu koli~inu elektri~ne energija, ostvarilaje 44 posto manje u odnosu na plan. Naime, tijekom cijelegodine obavljana su ispitavanja opreme, tako da je proizvelasamo 707 milijuna kWh. Ta je termoelektrana minimalnoproizvodila onda kada je bila najpotrebnija, odnosno odkolovoza do prosinca.

BA@DARNICA U ELEKTRODALMACIJI SPLIT

U POTRAZI ZA NOVIM STATUSOMODJEL radionica, kao organizacijska cjelina unutar Slu`be zaizgradnju i usluge splitske Elektrodalmacije, sastoji se od triodsjeka: strojobravarskog, u kojemu su bravarska i auto-radionica, traforadioni~kog te ba`darnice s elektro-radionicom. Danas }emo upoznati najve}i od ova tri radi-oni~ka dijela - ba`darnicu, saznati ne{to o ljudima i po-slovima koji se u njemu obavljaju, te poku{ati otkriti te{ko}ekoje ih ti{te. Predstavit }emo drugu po veli~ini ba`darnicu uHEP-u, mo`da i najopremljeniju, koja je na samom praguobiljeàvanja sedamdesete radne obljetnice, jubileja s kojimse malo koji dio DP moè podi~iti.

BA@DARNICA NIJE RADIONICAVa`no je naglasiti da dvadeset zaposlenika ba`darnice obavljaposlove servisiranja i ba`darenja svih vrsta klasa brojila (doklase 0,2), dakle, elektromehani~ka (Ferarijeva), elektroni~ka(stati~ka) i kombi brojila. Tako|er servisiraju i ba`dare uklo-pne satove i MTU prijemnike te ba`dare mjerne transforma-tore, strujne i naponske do klase 0,2. O tome {to je uistinuba`darnica kaè nam Zdravko Cakta{, rukovoditelj Odjela radi-onica, koji je upravo ovdje i zapo~eo svoj {esnaestogodi{njihepovski put:

- Ba`darnica nije radionica, iako je tako naj~e{}e zovemo.Prema rje{enju Dràvnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvoona je laboratorij, {to zan~i da mora zadovoljiti odre|enepropise u ljudstvu (kvalifikacijama i popunjeno{}u), opremi(preciznosti i odràvanju), tehnolo{kom procesu, vo|enjudokumentacije (pregledi procesa rada svakog uposlenog) imnoge druge. Sve to teì zadovoljenju europske norme 45001- one koja odre|uje ustroj laboratorija. Va`no je naglasiti dasmo svojim poslom u cijelosti vezani za HEP i da smo jedinaba`darnica ovakve vrste u Dalmaciji. [ibenik i Dubrovnik imajumale ba`darnice, koje nisu opremljene za sve vrste mjerila, aZadar nema nikakvu, tako da za njih radimo dio poslova.

Do unatrag desetak godina splitski bi ba`dari odradili 30.000brojila godi{nje, vi{e od 4.000 uklopnih satova i blizu 600mjernih transformatora (ove, u pravilu, izravno na terenu, od-nosno u trafostanicama). U me|uvremenu je do{lo doizmjene rokova za pregled mjernih ure|aja, tako da je sada rokza pregled elektromehani~kih brojila produèn na 16 godina,elektroni~kih na 8 godina, a uredba o periodi~nom pregledutransformatora je ukinuta. Posljednjih se godina dogodilo dasplitska, ali i druge dalmatinske distribucije ne ispunjavaju navrijeme svoje zakonske obveze za izmjenu mjernih ure|aja.Posljedica toga je sve ve}i broj brojila kojima je istekao rok zaponovno ba`darenje. Tako|er se, iz godine u godinu,neprestano pove}avao zaostatak neizba`darenih brojila kojasu trebala, a nisu pristigla iz pogonskih podru~ja DP-a. Premapodacima ove ba`darnice godi{nje ne stigne po nekolikotisu}a komada i taj se zaostatak popeo iznad 30.000. Uz re-dovni plan za 2001. godinu, prema kojemu bi trebalo obraditi17.672 brojila i 2.300 uklopnih satova, rekli bi da }e imatipune ruke posla.

- Za primjer }emo navesti da smo tijekom protekle godineobradili toliko uklopnih i MTU prijemnika da smo imali

preba~aj plana za vi{e od dvjesto posto - nastavlja Z. Cakta{. -Tako|er treba znati da bi i ovogodi{nji plan ba`darnica moglaobaviti sama, ali zbog velikih zaostataka trebalo bi omogu}itizaposlenicima popodnevni rad. Naime, obuka serviseraba`dara traje godinama i ne moè se u kratkom roku dobitidostatno stru~ne ljude za pomo}. Uz sve to, ve} 14 godinanije bilo zna~ajnijih ulaganja u opremu ba`darnice. Ume|uvremenu, na trì{te su po~ela stizati nova elektroni~kabrojila, a kako smo jedini u Dalmaciji koji ih obra|ujemo, neo-phodne su nabavke "tunel sustava" za ve}u i brù istodobnuobradu. Uz modernizaciju postoje}ih sustava za ba`darenjejednofaznih i trofaznih direktnih brojila bila bi nu`na iodgovaraju}a ra~unska potpora i pra}enje tehnolo{kog pro-cesa. Smatram da bi, u svrhu smanjenja tro{kova, bilopotrebno sklapati izravne ugovore s proizvo|a~ima opreme,primjerice "Iskrom", ~ijih je 98 posto brojila i rezervnih dijelovakod nas, jer bi tako izbjegli posrednike i nabavku preko tre}eili ~etvrte ruke.

UVIJEK NA REPU DOGA\AJANaravno, zanimalo nas je kako se dogodilo da jedina velikadalmatinska ba`darnica toliko zaostaje u tehnolo{kom smislu.Stekli smo dojam da je tome najve}i uzrok u statusnoj iorganizacijskoj pripadnosti, zbog kojih je u njima toliko uko-rijenjen osje}aj da su ni~ija zemlja. Naime, kao radionicaorganizacijski pripadaju Slu`bi izgradnje i usluga, ali su po-slom u cijelosti vezani za temeljnu djelatnost. Budu}i da je u

spomenutoj Slu`bi uvijek prednost davana poslovima projek-tiranja i izgradnje, njihov osje}aj zapostavljenosti bivao je sveizraèniji i opravdaniji. - Uvijek smo na repu doga|anja - reklisu. Na àlost, takav se odnos odrazio i na zaposlenike ba`dar-nice posebice u podru~ju napredovanja, platnih koeficijenata,stimulacija. Doìvjeli su da na prezentaciji i obuci za rad skombi brojilima koja objedinjuju velik broj radnji i traè

ra~unsko ba`darenje, a koje su u Zagrebu organiziralistru~njaci iz inozemstva, nitko od njih nije bio nazo~an.

- Vjerojatno zbog u{tede na putnim tro{kovima, komentiraju. -O svim su pote{ko}ama opremljenosti i statusa bili upoznati iprethodni i sada{nji direktor, ali do danas nije napravljeno ni{ta.

Svi su ovi vi{egodi{nji odnosi doveli do toga da u svojimrazmi{ljanjima po~inju traìti sebi druk~iji organizacijskistatus. Naime, prema posljednjem prijedlogu organizacijeHEP-a, pomo}ne djelatnosti, zna~i i slu`be u kojima suba`darnice, funkcionalno bi bile samostalne jedinice koje suorganizacijski i rukovodno pod Direkcijom za distribuciju iopskrbu i to kao posebna djelatnost. Me|utim, na{i ba`dariimaju druk~ije prijedloge:

- Ba`darnice bi trebalo regionalno ustrojiti i to kao zasebnetvrtke unutar HEP-a, ali i kao jednu jedinu tvrtku ba`darnicakoja bi opsluìvala cijeli HEP. Izmjenu brojila bi trebalo povjeriti

ba`darnicama, a tako|er i upravljanje skladi{tem rezervnihbrojila - razmi{lja Z. Cakta{ i nastavlja: - Vjerujem da bi setako posao obavljao u~inkovitije, pa i s ne{to manje za-poslenih, te da bi tako izbjegli ovisnost o ne~ijoj milostinji, atehnolo{ki bi se razvijali kako zavrje|uje jedan pravi laboratorij.

Vero~ka Garber

izravno


Z. Cakta{, rukovoditelj Odjela radionica: Na{a ba`dar-nica jedina je ovakve vrste u Dalmaciji

OVO JE DRUGA PO VELIÎNI BA@DARNICA U HEP-UKOJA JE NA SAMOM PRAGU OBILJE@VANJASEDAMDESET GODINA RADA

SVE JE VE]I BROJ BROJILAKOJIMA JE ISTEKAO ROK ZAPONOVNO BA@DARENJE, ATIJEKOM GODINA SENEPRESTANO POVE]AVAO IZAOSTATAK NEIZBA@DARENIHBROJILA KOJA NISU PRISTIGLA IZPOGONSKIH PODRU^JA DP-A

Ba`darenje i mjerenje brojila obavljaju Stipe Male{, Nenad Lon~ar, Vedran Marinkovi} i Tomislav [ari}

izravno

U RADIONICAMA POSLA PREKO GLAVEU @ELJI da steknemo potpuniji uvid u poslove koji seovdje obavljaju obi{li smo i radioni~ke prostorije. Uprizemlju je elektroradionica, a u njoj Predrag, Mario, Go-ran, Dino, Damir, koji vodi grupu za mjerne transformatorei Ivica koji je predradnik mehani~ara. Njihov je posao ot-voriti i pregledati mjerilo, otkloniti nepravilnosti i uputitiga na ba`darenje. Rekli su da posla ima preko glave, da imradni uvjeti nisu idealni (zimi hladno, ljeti prevru}e) i daim nedostaje klima-ure|aj. Naravno, tu je i pla}a na ~ijuse visinu moraju poàliti. U njihovu susjedstvu je Jo{ko,koji nije zaposlenik ba`darnice, iako je bojanje mjerilanjegov posao. Radi u oskudnom i nezdravom prostoru,zagu{en mirisima isparavanja boja.

Zajedno s brojilima i mi stièmo na kat, mjesto gdje seobavljaju sva ba`darenja. Ovdje nalazimo na Vedrana, Ne-nada, Tomislava, Stipu, koji je predradnik ba`dara, Stanka,koji je zajedni~ki poslovo|a i nekolicini onih koji nisu ra-spoloèni za razgovor. Stipe, koji je poslom vezan upravo

za precizna brojila, rekao je i ovo: - Nisam zadovoljan od-nosom prema ba`darnici, jer ona izravno pripada temeljnojdjelatnosti. Smje{taj u ovu Slu`bu odraàva se nedostat-kom sluha za sve na{e probleme, nabavke, obu~avanja.Ljudi za ovaj posao moraju biti izuzetno educirani, a namatakvi ne stiù. U mojih 23 godine staà promijenili smo{est direktora, a niti jedan nije radno posjetio ba`darnicu.Distribucija kao da nije svjesna vrijednosti ovog posla, amjerno mjesto temelj je svega.

Stanko, ve} 33 godine u na{oj tvrtki, dopunio ga je: - Koris-timo opremu koja je dosta zastarjela, a ve} se pojavila novageneracija elektroni~kih brojila i mi moramo sve u~initi napobolj{anju opreme kako bi i te poslove mogli obaviti.

Zadovoljan sam ljudima koji ovdje rade, jer posao obavedobro i brzo, ali status svih nas nije zadovoljavaju}i. Na-dam se da nam na{a prava, a s njima ni radne obveze,nitko ne}e oduzeti i da }emo i ubudu}e uspje{nosura|ivati sa svim pogonima i Distribucijskim podru~jima.

I ostala nam je jo{ samo urarska radionica i u njoj dvamlada urara - elektroni~ara, Vitomir i Vedran, i dva starijaurara - mehani~ara, Branko i @eljko, njihov brigadir. Nji-hov je posao odràvati i popravljati uklopne satove i MTUprijemnike. A, urar treba imati dobro oko i mirnu ruku.Dnevno tako obrade dvadesetak ure|aja, a u zimskomrazdoblju, kada se ~esto uklopni satovi poremete, i punovi{e. Naravno, ona je ranjiva strana na{e svakodnevice iovdje prevagnula. Nezadovoljan i ogor~en Branko, nakon25 godina rada u ovoj tvrtki, trogodi{njeg sudjelovanja uDomovinskom ratu i invalidnosti koja je potom uslijedila,jo{ je uvijek bodovno na samom radnom i mizernomstartu. - Nitko me ne "{ljivi" a samo traìm da mi se priznavi{a kvalifikacija - ~uli smo na kraju ovog na{eg kratkogobilaska. Jedino {to smo mogli - napravili smo. Napisaliistinu.

Vero~ka Garber

Jo{ko Armanda radi na bojanju brojila

Ivica Radalj, predradnik mehani~ara Urari: Vitomir [eri}, Vedran Popovi}, Branko Mitrovi} i @eljko Batini}

Poslovo|a ba`darnice Stanko Popovi} i predradnik ba`dara Stipe Male{ provjeravajuispravnost ure|aja

U radionici brojila: Predrag Alebi}, Damir Britvi}, Mario âljku{i}, Goran êvra iDino Seventi}


POÊLA IZGRADNJA DALEKOVODA 110 kV BUJE-BUZET

ZAVR[ETAK PRIJE TURISTI^KE SEZONETRIDESETOG sije~nja 2001. godine u Bujama je unazo~nosti predstavnika investitora: HEP-a i Vo-doopskrbnog sustava Istre - Vodovoda Butoniga, teizvo|a~a radova Dalekovoda d.d. Zagreb - odrànasve~anost u povodu po~etka izgradnje dalekovoda 110 kVBuje-Buzet.

O va`nosti ovog objekta za turizam i ukupno gospodarstvote vodoopskrbu Istre govorili su direktor Vodoopskrbnogsustava Istre - Vodovoda Butoniga Darko Bratuli}, preds-jednik Uprave Dalekovoda d.d. Zagreb Luka Mili~i} te di-rektor Direkcije za prijenos HEP-a d.d. Zagreb mr. sc. IvicaToljan.

Razvojem industrije, {iroke potro{nje, a osobito intenziv-nim razvojem turizma u zapadnoj Istri pove}ana je po-tro{nja elektri~ne energije, a potrebno je i sve vi{e snage.Ovaj trend jo{ vi{e poja~ava izgradnja velikog vo-doopskrbnog sustava Butoniga koji se sastoji od velikeakumulacije vode, postrojenja za preradu kondicioniranjavode, magistralnog cjevovoda i crpki snage 6,6 MW uprvoj fazi, te 12,2 MW u kona~noj fazi izgradnje. Ovaj vo-doopskrbni sustav u zavr{noj je fazi izgradnje, a pu{tanje upogon prve faze planirano je za lipanj 2001. godine. Ina~e,

podru~je Buzeta ostvarilo je lani vr{no optere}enje od 9MW, te se dovr{etkom izgradnje vodoopskrbnog sustavaButoniga o~ekuje vr{no optere}enje od pribli`no 12 MW.

Cijelo konzumno podru~je Buzeta, uklju~uju}i i vodoop-skrbu, napaja se iz TS 110/35 kV Pazin dalekovodom 110kV Pazin-Buzet pod naponom od 35 kV. U slu~aju ispadaove veze, potro{a}i se mogu djelomice napojiti iz TS35/10 kV Karojba dalekovodom 35 kV vrlo malog pres-jeka, dugog 31 kilometar, uz redukcije i isklju~ivanje.Izgradnjom dalekovoda 110 kV Buje - Buzet svi navedeniproblemi otpadaju. Oni }e omogu}iti kvalitetno ipouzdano napajanje konzumnog podru~ja Buzeta i vo-doopskrbnog sustava Butoniga jer }e se oni napajati s dva110 kV napojna ~vori{ta iz Pazina i Buja pod naponom od

35 kV. Kada u pogon krene i druga faza Vodoopskrbnogsustava Butoniga i pove}a se potro{nja elektri~ne energijepotro{a~kog podru~ja Buzet bit }e potrebno izgraditi TS110/20 kV Buzet te staviti pod 110 kV napon dalekovodeBuje-Buzet i Pazin-Buzet kao i TS 110/10 kV Butoniga.

Ukupna vrijednost dalekovoda 110 kV Buje-Buzet je malovi{e od 31 milijun kuna. Ve} je utro{eno pribli`no osammilijuna, a preostalih 23 milijuna kuna utro{it }e se u ovojgodini. Direkcija za prijenos HEP-a i Vodoopskrbni sustavIstre potpisali su ugovor o zajedni~kom financiranju ovogaobjekta, s tim da Vodovod Butoniga ulaè devet i pol mili-juna kuna, a ostatak sredstava ulaè Hrvatska elektro-privreda. Izvo|a~ radova je Dalekovod d.d. Zagreb. Ukupnaduljina dalekovoda je 26,8 kilometara, potrebno je podi}i

86 stupova, iskopati 1809 prostornih metara zemlje, ugra-diti 1066 prostornih metara betona, izraditi 294 tone~eli~nih konstrukcija i jo{ puno druge opreme. Predstav-nici Dalekovoda d.d. tvrde da }e preuzeti posao dovr{itiprije roka, vjerojatno ve} do 1. lipnja 2001. godine, da }edalekovod kvalitetom zadovoljavati europske kriterije, stim {to }e mu cijena biti puno nià. Direktor Dalekovodad.d. Zagreb L. Mili~i} posebno je naglasio kako }e daleko-vod Buje-Buzet biti ~ist hrvatski proizvod. Stupovi, vodi~i isva ostala oprema i materijal koji }e biti ugra|eni udalekovod hrvatske su proizvodnje, a i radovi }e biti izve-deni vlastitim snagama, bez angaìranja kooperanata.

• Hvala HEP-u na ukazanom povjerenju. Neka investitori kojisu i nadzorno tijelo slobodno uzmu olovku u ruke i bez imalobrige nadziru na{ rad. Posao }e biti zavr{en prije roka i kval-itetno, poru~io je na sve~anosti u povodu po~etka radovana dalekovodu 110 kV Buje-Buzet direktor Dalekovodad.d. L. Mili~i}. Jednako tvrde i glavni operativci MihaelBrandvajner, voditelj Radne jedinice Visoki napon, te RobertSedlar, voditelj gra|evinskih radova u Dalekovodu d.d.

Ivica Tomi}

koraci

DALEKOVOD 110 KV BUJE-BUZET, DUG 27KILOMETARA, BIT ]E, TVRDE IZVO\AÎ RADOVAIZ DALEKOVODA D.D. ZAGREB, ZAVR[EN I PRIJESLU@BENOG ROKA 1. SRPNJA 2001. GODINE

Mr. sc. Ivica Toljan, direktor Direkcije za prijenos HEP-a, simboli~nim ~inom otvorio je radove na izgradnjidalekovoda

I ispred zgrade Pogona Buje gra|evni strojevi rade punom paromDarko Bratuli}, direktor Vodoopskrbnog sustava Istre - Vodovoda Butoniga koji sufinancira izgradnjudalekovoda, Luka Mili~i}, direktor Dalekovoda d.d. - izvo|a~a radova i mr. sc. Ivica Toljan, predstav-nik HEP-a - investitora obe}ali su da }e posao biti dovr{en prije ugovorenog roka od 180 dana


ZA[TITITI LJUDE I OKOLI[

IAEA PROMI EPOSTUPNI PRISTUPVE] vi{e od pola stolje}a nuklearne tehnologije doprinosevi{oj kvaliteti ìvota na brojnim i raznovrsnim podru~jima:

Energetika Nuklearne elektrane proizvode skoro jednupetinu od ukupno proizvedene elektri~ne energije u svijetu.U nekim zemljama nuklearne elektrane proizvode vi{e od50 posto ukupno-proizvedene elektri~ne energije.

Medicina Nuklearne tehnologije koriste se u dijagno-zama i lije~enju te{kih oboljenja kao {to je rak.

Gospodarski razvoj Primjena nuklearne tehnologijepove}ava proizvodni kapacitet industrije i poljoprivrede {iromsvijeta, te doprinosi znanstvenom napretku na mnogim po-dru~jima.

Za{tita okoli{a Izotopske tehnike pobolj{avaju kvalitetukori{tenja vodenih rezervi i biosfere, te pomaù pri nadzoruone~i{}enja.

Me|utim, poput mnogih prirodnih i ljudski stvorenih pro-cesa, primjena nuklearne energije proizvodi otpad - ostatkekoji se moraju u~inkovito zbirnuti i odloìti da bi se za{titiloljudsko zdravlje i okoli{.

[TO JE RADIOAKTIVNI OTPAD?Prema Me|unarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA),radioaktivni otpad je svaki materijal koji sadrì koncentra-ciju radionuklida ve}u od one koju nacionalni upravni or-gani smatraju sigurnom, i za koji se ne predvi|a nikakvadaljnja upotreba. Zbog velike raznovrsnosti, primjera nuk-learne tehnologije, koli~ine, vrste, pa ~ak i fizi~ki oblik ra-dioaktivnih otpada vrlo se razlikuju: neki mogu ostatiradioaktivni stotinama, pa i tisu}ama godina, dok je dru-gima potrebno odlaganje samo za kratko razdoblje ras-

pada, nakon ~ega ih se moè konvencionalno odloìti.

Da bi olak{ala komunikaciju i razmjenu informacija izme|usvojih dràva ~lanica, IAEA je 1994. godine definirala re-vidirani sustav klasifikacije radioaktivnog otpada koji uzimau obzir kvalitativne i kvantitativne kriterije, uklju~uju}i raz-inu radioaktivnosti i temperaturu. IAEA je definirala triglavne klase radioaktivnog otpada: izuzeti otpad, nisko isrednje radioaktivni otpad i visoko radioaktivni otpad.

Izuzeti otpad sadrì tako nisku koncentraciju radionuklidada ga se moè izuzeti iz upravnog nadzora, budu}i da seradiolo{ki rizik smatra zanemarivim.

Nisko i srednje radioaktivni otpad sadrì dovoljno radioak-tivnog materijala da zahtjeva mjere za osiguravanje za{titeradnika i javnost na kra}e ili duè razdoblje. Ova klasauklju~uje niz materijala od onih koji su odmah iznad izu-zetih razina zra~enja do onih ~ija je radioaktivnost toliko vi-soka da zahtijeva upotrebu za{titnih kontejera, a ponekad iodre|ena razdoblja hla|enja. Ovu se klasu moè dalje po-dijeliti na kategorije prema poluìvotu radionuklida koje

sadrì, s time da je poluìvot "kratkoìvu}ih" do 30 go-dina, a "dugoìvu}ih" vi{e od 30 godina.

Visoko radioaktivni otpad sadrì takve razine radioaktivnihmaterijala da zahtijeva strogu i dugotrajnu izolaciju odbiosfere, obi~no u geolo{kom spremi{tu. Takve vrste ot-pada obi~no zahtijevaju i posebnu za{titu i razdobljehla|enja.

Pri miroljubivim primjenama radionuklida u medicini, is-traìvanja i industriji proizvede se zna~ajna koli~ina otpada.No, glavni ne-vojni izvor radioaktivnog otpada, jest proiz-vodnja elekri~ne energije u nuklearnim elektranama,uklju~uju}i razne postupke u nuklearnom gorivom ciklusukao {to su proizvodnja goriva, rad elektrane, ponovnaobrada goriva i razgradnja nuklearnih postrojenja.

KOLIKO SE OTPADA PROIZVODI?

Proizvodnjom elektri~ne energije u tipi~noj nuklearnojelektrani snage 1000 MW(e), {to bi bilo dovoljno zapotrebe grada veli~ine Amsterdama, godi{nje se proizvedepribli`no 300 m3 nisko i srednje radioaktivnog otpada, tepribli`no 30 tona visoko radioaktivnog otpada godi{nje.

Radi usporedbe, elektrana koja koristi ugljen snage 1000MW(e) godi{nje, izme|u ostalog, proizvode pribli`no 300000 tona pepela koji sadrì radioaktivni materijal i te{kemetale koji zavr{avaju u okoli{u i u atmosferi.

Nuklearna postrojenja za proizvodnju elektri~ne energijeproizvedu pribli`no 200 000 m3 nisko i srednje radioaktiv-nog otpada, i 10 000 m3 visoko radioaktivnog otpada(uklju~uju}i istro{ene gorivo ozna~eno kao otpad)godi{nje u svijetu.

ODGOVORNO ZBRINJAVANJEOTPADA

Zbrinjavanje radioaktivnog otpada udruùje sve admin-istracijske, operativne i sigurnosne djelatnosti koje suuklju~ene u rukovanje, preradu, skladi{tenje i odlaganjesvih kategorija radioaktivnog otpada, uklju~uju}i i trans-port. Premda se metode zbrinjavanja radioaktivnog ot-pada razlikuju od zemlje do zemlje, primarni cilj jejednak: za{tititi ljude i okoli{ od opasnosti koju pred-stavlja radioaktivni otpad i ostaci, u sada{njem vremenui ubudu}e. IAEA promi~e "sustavni pristup" zbrinjavanjuradioaktivnog otpada, odnosno logi~nu, potpunu strate-giju za odre|ivanje zahtjeva, tehnologija, sredstava iu~inaka svakog elementa sustava za zbrinjavanje ot-pada.

Ove vrste otpada ~esto se prije odlaganja tretiraju (kakobi se postiglo smanjivanje opsega) i/ili prera|uju (imobi-lizacija otpada). Na raspolaganju je cijeli niz raznih sigur-nih i u~inkovitih opcija za tretman ovog otpada,uklju~uju}i kemijsko taloènje, spaljivanje i kompakti-

ranje. Nakon toga moè uslijediti imobilizacija umaterijalima kao {to su beton, bitumen ili polimeri.

Uobi~ajene metode odlaganja prera|enog otpada su odla-ganje u {uplje jarke obloène betonom ili inìnjerski pro-jektirane povr{inske strukture. Sigurno povr{inskoodlaganje nisko i srednje radioaktivnog otpada prakticirase u mnogim zemljama ve} vi{e od 30 godina. Razdobljeizolacije obi~no traje do 300 godina, ~ime se olak{ava in-stitucijska i administracijska kontrola lokacije odlagali{ta.

Metode odlaganja nisko i srednje radioaktivnog otpadarazlikuju se u dràvama ~lanicama IAEA. Dvije glavneopcije koje se trenuta~no koriste ili planiraju su:

1. povr{inska odlagali{ta;

2. geolo{ka spremi{ta.

[irom svijeta u proteklih 35 godina sigurno radi pribli`no40 povr{inskih odlagali{ta, a o~ekuje se da }e u idu}ih15 godina proraditi jo{ 30 odlagali{ta.

Pripremila: Nevenka NovoselIzvor: IAEA Division of Public Relation

radioaktivni otpad


POPUT MNOGIH PRIRODNIH I LJUDSKI STVORENIHPROCESA, PRIMJENA NUKLEARNE ENERGIJE PROIZVODIOTPAD - OSTATKE, KOJI SE MORAJU UÎNKOVITOZBRINUTI I ODLO@ITI DA BI SE ZA[TITILO LJUDSKOZDRAVLJE I OKOLI[

IZVORI RADIOAKTIVNOG OTPADANISKO I SREDNJE RADIOAKTIVNI OTPAD

- kratkoìvu}i (poluìvot kra}i od 30 godina) - terapijskaoprema i strojevi koji sadrè radioaktivni materijal: nekevrste zatvorenih izvora zra~enja; neznatno kontaminiranetkanine, odba~ena za{titna odje}a i sl.; radni otpad iznuklearnih elektrana, kao {to su talog iz filtera, evapora-torski koncentrat, te istro{ene kemijske smole.

- dugoìvu}i (poluìvot dulji od 30 godina): otpadnimaterijali sli~ni gore navedenima koji sadrè dovoljnukoli~inu dugoìvu}ih radionuklida kod kojih poluìvotprelazi 30 godina.

- ve}ina nisko i srednje radioaktivnog otpada iz nuk-learnih elektrana kategorizira se kao kratkoìvu}i.Dugoìvu}i nisko i srednje radioaktivni otpad proizvodise preteìto ponovnom obradom istro{enog nuklearnoggoriva.

VISOKO RADIOAKTIVNI OTPAD

- najve}i dio visoko radioaktivnog otpada je u obliku is-tro{enog nuklearnog goriva iz nuklearnih elektrana inamijenjen je izravnom odlaganju. Teku}i visoko ra-dioaktivni otpad tako|er nastaje prigodom ponovneobrade istro{enog nuklearnog goriva i naknadno sepretvara u kruti oblik. Visoko radioaktivni otpad u praksise smatra dugoìvu}im.

NUKLEARNA ENERGIJA U 2000. GODINI

NUKLEARKAMAPROTIV OP]EG ZATOPLJENJANUKLEARNA industrija je u 2000. godini bila izloènasna`nim i kontradiktornim utjecajima, od politi~kih koali-cija u Europi do liberalizacije traì{ta i raspravi o op}em za-topljenju.

Sije~anj Godina je zapo~ela izjavom ameri~ke Energet-ske izvje{tajne administracije o rastu}oj ovisnosti zemlje onuklearnoj energiji u sprje~avanju op}eg zatopljenja.Ameri~ki Institut za istraìvanje plina izmijenio jepredvi|anje o mogu}nostima rasta industrija prirodnogplina, vezano uz novu procjenu budu}nosti nuklearne ener-gije. Vode}i {vedski energetski stru~njak Marian Radetzkiizjavio je u Energy Journal da }e ugljen i nuklearna energijai dalje biti glavne opcije za budu}u proizvodnju energije.Javna anketa u Njema~koj pokazala je da vi{e od 60 postostanovni{tva vjeruje da ukidanje nuklearne energije u krat-kom roku "nije realna opcija".

Velja~a Studija njema~kog Eneretskog instituta iz Bre-mena obeshrabrila je pobornike "bezbolnog"ukidanja nuk-learne energije u susjednoj [vicarskoj. Studija je pokazalada }e svaki takav poku{aj racionalno gospodarstvo stajatipribli`no 25 milijardi USD. U Britaniji je nuklearno upravnotijelo izdalo tri odvojena izvje{taja o lokaciji Sellafield kom-panije BNFL, u svjetlu priznanja od strane BNFL da susvjesno krivotvorili podatke o kontroli kvalitete za neke se-rije MOX goriva. Skandal je doveo do ostavke izvr{nogpredsjednika Johna Taylora. Ameri~ki Senat odobrio jeNacrt zakona o rje{avanju rastu}eg problema kapaciteta zaskladi{tenje istro{enog nuklearnog goriva u nuklearnimelektranama.

Oùjak Ameri~ka Nuklearna regulatorna komisija (NRC)izdala je prvu obnovu dozvole nuklearnoj elektrani (CalvertCliffs). Komentator je to opisao kao "povijesni i uzbudljividan za nuklearnu industriju". Devet zemalja se usuglasiloda podupru inicijativu "Generacija 4", koja bi mogla dovestido vi{enacionalnog istraìva~kog i razvojnog programa zanapredne nuklearne reaktorske tehnologije. Ameri~koudruènje Entergy pobijedilo je na natje~aju za nuklearneenergije Indian Point-3 i Fitzpatrick. U Njema~koj je prvoveliko spajanje u energetskom sektoru izme|u Vebe i Viagarezultiralo s E. On Energy. Slova~ki {esti nuklearni reaktor -Mochovce - 2 zapo~eo je komercijalnim radom. Francuskinuklearni reaktor Civaux -2 priklju~en je na mreù. BNFL jepostavio novog izvr{nog predsjednika (Norman Askew).Ukrajina je najavila "strategiju zatvaranja" za êrnobil 3,posljednju jedinicu u pogonu u nuklearnoj elektrani.

Travanj U izvje{taju Svjetskog energetskog vije}a na-gla{en je "klju~ni zna~aj" nuklearne energije za razvoj odrìveop}e energetske strategije i potaknuti su svjetski politi~ari da"zadrè sve energetske opcije otvorene". ^lan EU komisije zaenergiju Loyola de Palacio tako|er je naglasila klju~nu ulogukoju nuklearna energija ima u razvoju "odrìve" europske en-ergetske strategije. U izvje{taju konzultanata Europskojkomisiji pi{e da zemlje EU trebaju izgraditi pribli`no 100 gi-gavata novih nuklearnih kapaciteta u sljede}ih 25 godina,ako èle ostvariti ciljeve za smanjenje ispu{tanja uglji~nogdioksida. U [vedskoj je javna anketa pokazala da je vi{e od80 posto stanovnika za to da obje jedinice nuklearne elek-trane Barseback ostanu u pogonu, unato~ ~injenici da je

prva jedinica preuranjeno zatvorena u studenom 1999.godine. Ruska vlada je zapo~ela razmatrati novi razvojni en-ergetski program u kojem se predvi|a pove}ana uloga nuk-learne energije u sljede}ih 20 godina. U SAD je NRCprimijenio novi postupak pregleda nuklearnih elektrana na-pravljen tako da se u~inkovitije odrede sredstava. Predsjed-nik Clinton je stavio veto na zakon o nuklearnom otpadu,unato~ potpori stranaka u Kongresu.

Svibanj Vrhunski ameri~ki financijski stru~njak JamesAsseistine je izjavio da su pobolj{ana proizvodnja i novinadzorni sustav nuklearnih elektrana - razlozi zbog kojihWall Street (burza) prihva}a nuklearnu energiju kao"usporedivo privla~nu" opciju. NRC je izdao drugu obnovudozvola za nuklearnu elektranu Oconee i dao dozvolu Kom-panija za nuklearno upravljanje (zajedni~ko ulaganje) dapostane nuklearni operator. Britanska Kraljevska komisijaza one~i{}enje okoli{a upozorila je da ispu{tanja uglji~nogdioksida treba smanjiti za najmanje 60 posto ako Vladaozbiljno èli djelovati na sprje~avanju klimatskih promjena.Upozorenje se pojavilo kad je BNFL objavio raspored zat-varanja Magnox elektrana. Na~elnik Odjela za okoli{ uupravi za energetiku Europske komisije Roberto Salvaranije izjavio da bi nuklearna energija trebala biti klju~ni ele-ment u skupu energenata koji }e se koristiti u EU u

sljede}im desetlje}ima. Nuklearna energetska agencijaOECD (NEA) objavila je Studiju o radiolo{kom utjecajuponovne obrade i ponovljenog ciklusa nuklearnog goriva,koja je potvrdila da je utjecaj na zdravlje za oba slu~aja"bezna~ajno nizak".

Lipanj Iz godi{njeg energetskog pregleda koji je izradioBP Amoco, vidi se da se ukupno kori{tenje nuklearne ene-rgije pove}alo za 4 posto u 1999. godini, {to je vi{e negoza bilo koji drugi energetski izvor. Njema~ke glavne nuk-learne kompanije i antinuklearna Vlada su se sloìli daograni~e radni vijek postoje}ih nuklearnih elektrana.âsopis Financial Times opisao je dogovor kao "lo{ za in-dustriju i lo{ za ostatak svijeta". BNFL je kupio udjel uprojektu ju`noafri~kog PBM reaktora indijski dvanaestinuklearni reaktor Rajasthan-3 zapo~eo je komercijalnimradom. SAD i Rusija potpisali su sporazum o tomu da seplutonij iz nuklearnog oru`ja pohrani ili koristi kao nuk-learno gorivo. Ukrajina je izjavila da }e 15 prosinca zat-voriti Nuklearnu elektranu êrnobil-3. U novom izvje{tajuUN Znanstvenog komiteta za posljedice atomskogzra~enja potvr|eno je da, osim dobro dokumentiranogpove}anja raka {titnja~e kod djece - nema dokaza zazna~ajan utjecaj na zdravlje od zra~enja uzrokovanognesre}om u êrnobilu. Ameri~ki USEC je izjavio da }ezatvoriti jedno od dva postrojenja za oboga}ivanje zbogvi{ka kapaciteta i manjih cijena.

Srpanj U Studij o francuskoj energetskoj strategiji je nave-deno da bi postoje}e nuklearne elektrane trebale zadràtiprednost u cijeni, ukoliko ne budu prerano zatvorene, a da zanovoizgra|ene nuklearne elektrane tako|er postojimogu}nost da imaju ekonomsku prednost pred plinom. Fra-matome je potpisao sporazum sa Siemensom o formiranjunuklearnog zajedni~kog ulaganja. Britsh Energy se sloìla daiznajmi kanadsku nuklearnu elektranu Bruce do 2018. go-dine, s mogu}no{}u produljenja za sljede}ih 25 godina. Bri-tanski ministar znanosti Lord Sainsbury potvrdio je da }ezatvaranje nuklearnih elektrana u budu}nosti imati utjecaj namogu}nosti Vlade da postigne dugoro~ne ciljeve smanjenjaispu{tanja. Japanski novi ministar industrije Takeo Hiranumaje izjavio da zemlja "ne moè preìvjeti" bez nuklearne ener-gije. FPL Group i Entergy su izjavili da }e se spojiti u najve}uameri~ku energetsku kompaniju i drugu po veli~ini nuk-learnu kompaniju. Ameri~ka me|unarodna komisija zatrgovinu zadràla je "anti-damping" ograni~enja za ruski ura-nij, ali je ukinula jednaka ograni~enja za Uzbekistan i Ukra-jinu. Brazilski drugi nuklearni reaktor Angra-2 postigao jekriti~nost. U Turskoj je vlada uspje{no napustila nuklearnuelektranu Akkuyu.

Kolovoz [vedski ministar za energiju je izjavio da ne}e bitimogu}e zatvoriti nuklearnu elektranu Barseback-2 sljede}egodine, jer nu`ni preduvjeti kao {to je nakna|ivanje izgub-ljene proizvodnje - ne}e biti zadovoljeni. Na nacionalnoj

pogled unatrag


NUKLEARNA ENERGIJA IMAT ]E KLJU^NU ULOGUU SVAKOJ ME\UNARODNOJ AKCIJI VEZANOJ ZAOP]E ZATOPLJENJE, A BIT ]E I "[TIT" PROTIVRASTA CIJENA FOSILNIH GORIVA

konvenciji ameri~ke republikanske stranke odobreno jeizborno stajali{te o "znanstveno zasnovanim" propisimao okoli{u, uz prepoznavanje nuklearne energije kao os-novnog nacionalnog izvora elektri~ne energije bezispu{anja. Ameri~ki prizivni sud odlu~io je da kom-panije mogu tuìti saveznu Vladu zbog nepreuzimanjaistro{enog goriva. Ameri~ki Dominion Resources kupioje Millstone. AmerGen je dovr{io kupnju tre}e nuklearneelektrane (Oyster Creek). U Australiji je Rio Tinto dobiove}inski udjel u North Ltd., koji posjeduje kompanijurudnika uranija ERA.

Rujan Ekolo{ki "otac" James Lovelock opisao je nuklearnuenergiju kao jedinu "sigurnu, ekonomi~nu i prakti~nu" alter-nativu fosilnim gorivima. Ameri~ki konzultanti su zaklju~ili daje nuklearna energija ekonomski konkurentna na otvorenomtrì{tu. NEA je tako|er izjavila da }e utjecaj liberalizacijetrì{ta na nuklearnu energiju biti "op}enito pozitivan".Ameri~ko nacionalno udruènje proizvo|a~a pozvalo je napredizbornu raspravu o potrebi energetske strategije,uklju~uju}i ve}u ulogu nuklearne energije. Visoki predstav-nici izvr{ne vlasti odràli su prvi sastanak takve vrste s ras-pravom o uvjetima pod kojima bi nove nuklearne elektranemogle biti izgra|ene u SAD. IAEA je osnovala radnu skupinuza promociju razvoja "novih" nuklearnih tehnologija. âsopisFinancial Times osudio je {vedske planove za ukidanje nuk-learne energije. Glasa~i u [vicarskoj odbili su prijedloge zauvo|enje pristojbe na nuklearnu energiju i zatvaranje nuk-learne energije Muhleberg.

Listopad [vicarska vlada odbila je ograni~avanje ìvot-nog vijeka nuklearnih elektrana, ali ostaje pri planovima ozabrani ponovne obrade istro{enog goriva. U tehni~komdokumentu Europske komisije, predloèno je stalnokori{tenje nuklearne energije kao jednog od tri "stupa" za

osiguranje opskrbe energijom. Peti ~e{ki nuklearni reaktorTemelin-1 postigao je kriti~nost, a pakistanska druga nuk-learna elektrana u Chsasmi zapo~ela je s komercijalnim ra-dom. Izgradnja tajvanske ~etvrtke nuklearne elektrane uLungmenu je prekinuta zbog promjene vlade. [panjolskaEndesa i Iberdrola objavili su planove za spajanje i stvara-nje energetske kompanije pete po veli~ini na svijetu. UNjema~koj je {vedski Vatenfall preuzeo kontrolu nad kom-panijom HEW. Europska komisija je pokrenula istragu oplanovima kompanija EDF i OEW da preuzmu kontrolu nadkompanijom EnBW. Exelon - rezultat spajanja kompanijaUnicom i Peco, postao je najve}a ameri~ka nuklearna kom-panija. Peco je dobio udjel u ju`noafri~kom projektu PBMreaktora.

Studeni Generalni sekretar OECD Donald Johnston jeizjavio da }e nuklearna energija imati klju~nu ulogu usvakoj me|unarodnoj akciji vezanoj uz op}e zatopljenje.Vode}i znanstvenik UN na podru~ju klimatskih promjenaRobert Watson izjavio je na konferenciji COP6 da jekori{tenje vi{e nuklearne energije isplativ za postizanjesmanjenja ispu{tanja. Me|unarodna energetska agencijaje izjavila da bi se ispu{tanja uglji~nog dioksida moglapove}ati za 60 posto do 2020. godine. KonferencijaCOP6 je prekinuta bez sporazuma. Predsjednik Svjetskogenergetskog vije}a Jim Adam je izjavio da su industrijskezemlje "moralno krive" {to napu{taju nuklearni razvoj, jerto ~ini zemlje u razvoju ovisnijima o fosilnim gorivima.Europska komisija je prihvatila "zeleni papir" o sigurnostiopskrbe energijom, gdje je prepoznat slu~aj nuklearneenergije. Finska kompanija TVO zatraìla je na~elnu doz-volu za izgradnju pete finske nuklearne elektrane, nakon{to je nova studija pokazala da bi to bila najjeftinijaopcija. Indijski trinaesti nuklearni reaktor Kaiga-1 zapo~eo

je s komercijalnim radom, a ~etrnaesti reaktorRajasthan-4 je priklju~en na mreù. U SAD kompanija En-tergy je dovr{ila kupnju nuklearnih elektrana Indian Point iJames Fitzpatrick. Kompanija California Power & Light jekupila kompaniju Florida Progress, formiraju}i tako Pro-gress Energy. Kompanije RWE i VEW dovr{ile su drugoveliko spajanje u energetskom sektoru u Njema~koj.

Prosinac Belgijska komisija za energetsku strategijunaglasila je zna~aj nuklearne energije kao "{tita" protiv ra-sta cijena fosilnih goriva i op}eg zatopljenja. KompanijeENFL i British Energy pozvale su na javnu raspravu opotrebi novih nuklearnih elektrana. Novine Independentpotaknule su "zeleni lobi" da "ponovno razmisli o nuklear-noj energiji". U izvje{taju NEA zaklju~eno je da je nuk-learna energija "u suglasnosti" s odrìvim razvojem. UJapanu je u novom dugoro~nom programu nagla{enaklju~na uloga nuklearne energije i potaknuto dovr{enje

gorivog ciklusa. Nuklearna elektrana êrnobil-3 je zat-vorena, a EBDR, EU i Rusija odobrili su kredite za dvijezamjenske jedinice. USEC je optuìo kompanije Urenco iEurodif za nerealno sniàvanje cijena ("damping") uranija.Kompanija Constellation Nuclear kupila je nuklearnuelektranu Nine Mile Point, a Vermont Yankee }e na auk-ciju. Francuska je restrukturirala nuklearnu industriju iEruopska komisija je odobrila zajedni~ko ulaganje Fra-matoma i Siemensa. Korejski prodava~ nuklearnih elek-trana Hanjung je privatiziran. Finska vlada je na~elnoodobrila molbu za izgradnju prvog kona~nog odlagali{taistro{enog nuklearnog goriva na svijetu.

Izvor: NucNet 33/00 od 29. prosinca 2000.

Prevela: Nevenka Novosel


INFORMACIJSKA TJESKOBA

IZGUBLJENOST U BESKRAJU INFORMACIJASTARA puno puta ponavljana pri~a govori oosu|eniku na smrt ~ija je molba za pomi-lovanje stigla pred kralja. Nakon {to je pomnorazmotrio slu~aj kralj se izjasnio: "Pogubiti?

Ne! Pomilovati." Pisar je ùrno zapisao kra-ljeve rije~i, zape~ativ{i time sudbinu osu|e-nika, koji je unato~ takvoj kraljevoj odluci biosmaknut. Naime, poruka koju je krvnik dobioglasila je: "Pogubiti. Ne pomilovati."

Zaklju~ak koji bi se u ovom slu~aju mogao

izvu}i iz pri~e jest da je i nekad ispravna infor-macija odre|ivala razliku izme|u ìvota i

smrti. Danas je to, sude}i prema sveop}emkonsenzusu, izraèno vi{e no ikad u povijestiljudske civilizacije. Dok je jo{ nedavno, u doba

industrijske revolucije, ~itav svijet bio pokre-tan materijalnim proizvodima koji su silazili spokretnih traka, ~ije su brojke izravno kore-spondirale sa statusom na ljestvici najutje-

cajnijih i najmo}nijih, danas je upravo informa-cija dominantna moneta svjetskog trì{ta,novo svjetsko bogatstvo, ulaznica za putprema bogatstvu i blagostanju, kako u svjet-

skim razmjerima tako i u na{im osobnim ìvo-tima. A skoro je beskrajno porasla imogu}nost pojedinca da èljenu informacijudobije, u tiskanom ili elektronskom, audio ilivizualnom obliku, te da je permanentnopohrani za budu}u upotrebu. Ni{ta od toganije skrivena ~injenica. Naprotiv.

MO@EMO LI IKAD BITI PREVI[EBOGATI I IMATI PREVI[E

INFORMACIJA?

Sa svih nam se strana potencira nu`nost sud-jelovanja u novoj globalnoj "ekonomiji infor-macija", koja je neizbje`na ako èlimo boljitaksebi i svojoj obitelji. Stoga se i samisvakodnevno nalazimo u groznici potrage, u

~vrstom uvjerenju da ve}a koli~ina informacijazna~i i ve}u mo} i izravni napredak.

Nikada ne moèmo biti previ{e bogati ili imatiprevi{e informacija - popularna je uzre~ica noveekonomije. No ipak izgleda da nije sve tako.

îni li vam se kako ne uspijevate odràti koraksa stalnim priljevom novosti? Jeste li stalnozabrinuti radi velikog broja tekstova, publika-cija, televizijskih i radijskih emisija koje ne us-pijevate pratiti na zadovoljavaju}i na~in?Shvatite li nakon cjelodnevnog rada da steizgubili veliki dio vremena i energije na prona-laènje i organizaciju informacija od kojih vamve}i dio zapravo nije potreban? Osje}ate li tje-skobu i nelagodu jer ne shva}ate kako radenajnoviji ure|aji s kojima se susre}ete na po-slu, a priru~nici za upotrebu, koji bi vam trebalipomo}i, bacaju vas u jo{ ve}i o~aj? Imate li radisvega toga osje}aj kako ste nesposobni,izgubljeni u moru informacija u kojem se ne

moète sna}i, te kako vas gazi modernovrijeme i tehnologija koju donosi sa sobom?

PREZASI]ENOST INFORMACIJAMA -CIVILIZACIJSKA POJAVA

Ako se pozorno okrenete oko sebe, uvjeriteda vas nitko ne gleda i ne slu{a, va{ }e iskreniodgovor na barem neko od ovih pitanja vjero-jatno biti pozitivan.

fenomeni na{eg vremena

IZNENADAN PROBLEM KOJEG JE IZNJEDRILOINFORMACIJSKO DRU[TVO I EKONOMIJAINFORMACIJA U NASTAJANJU JE NEMOGU]NOSTKONTROLIRANJA I KORISNE UPOTREBEPODATAKA RADI NJIHOVA PREOBILNA DOTOKA


A sada da vam otkrijemo jo{ jednu tajnu -

niste jedini koji se tako osje}ate. Dapa~e.

Informacijska tjeskoba; prezasi}enost poda-cima; informacijski smog; informacijsko preop-tere}enje; sindrom informacijskog zamora: Sve

su to razli~iti nazivi za jednaku pojavu, iznena-dan problem koji je iznjedrilo informacijskodru{tvo i ekonomija informacija u nastajanju -nemogu}nost kontroliranja i korisne upotrebepodataka ne radi njihova nedostatka, ve}upravo radi preobilnog dotoka.

Zna~i, osje}aj nemo}i, prevladanosti, ka{njenjaza doga|anjima, nedovoljne kompetencije iznanja za vladanje najsuvremenojom tehnolo-gijom nije rezerviran ekskluzivno za vas, ve} jeu pitanju civilizacijska pojava {irokih razmjera.Najvi{e su joj izloèni upravo oni koji u karak-teru svog radnog mjesta imaju imperativodgovornog rada s informacijama, a ~injenicaje da je ve} danas golemi raspon radnih

mjesta koji odgovara takvoj karakterizaciji - odmanagera najve}ih korporacija do najniìh razi-na zaposlenika. S rastom i ubrzanom informa-

tizacijom dru{tva javlja se tendencijapove}anog utjecaja ispravnog upravljanja in-formacijama na sve {iri spektar zaposlenih.

VLADANJE INFORMACIJSKIMVJE[TINAMA ODRE\IVAT ]E

POSLOVNI (NE)USPJEH

No, trenuta~no je grupacija koja je najvi{eugroèna informacijskim kaosom okarakterizi-rana nazivom "knowledge workers", odnosno"radnicima znanja". Velika ve}ina managera,

te profesionalaca unutar dana{njih trì{nihuvjeta spadaju u tu grupaciju.

Smatra se da }e u idu}ih pet do deset godinaprimarno upravo razina vladanja informa-cijskim vje{tinama odre|ivati poslovni(ne)uspjeh velikog broja ljudi. Iz te razineo~ekivanja izravno proizlazi i pritisak superin-formiranosti radi opasnosti za opstanak naposlu. Telefoni, faks ure|aji, e-mail, pageri,voice mail, Internet, GSM poruke... Sve su tona~ini na koji moèmo komunicirati dvadeset i~etiri sata na dan, u ubrzanom ritmu izmjenepodataka, u poslovnoj groznici u kojoj je ne-mogu}e izbje}i kontinuirani osje}aj hitnosti.

U idu}em broju O iznimnom informacijskomstresu koji dovodi do psihi~kih oboljenja...

Gordan Bakovi}

EUROPSKA KOMISIJAODOBRILA KREDITUKRAJINI

DOVR[ENJE DVIJENUKLEARNEELEKTRANEEUROPSKA komisija je odobrila ukrajinskoj elektro-privredi Energoatom kredit u okviru Euratomau iznosu od585 milijuna USD, za planirano dovr{enje dvije novenuklearne jedinice. Odluka Komisije objavljena je tjedandana nakon {to je Europska banka za obnovu i razvoj(EBDR) odobrila kredit u iznosu od 215 milijuna USD zadovr{enje nuklearnih jedinica Khmelnitski-2 i Rovno-4(nazvano K2/R4 projekt).

Izjava je objavljena dva dana prije kona~nog zatvaranjaposljednje nuklearne jedinice u pogonu u Nuklearnojelektrani êrnobil (15. prosinca 2000.). Osiguranje za-padnog financiranja za projekt zamjenske snage K2/R4bio je glavni uvjet sporazuma, potpisanog 1995. godineizme|u zemalja G-7, Europske komisije i Ukrajine, uokviru kojeg se Ukrajina sloìla s ranijim zatvaranjemêrnobila. EBDR i Euratom osiguravaju ve}inupredloène zapadne financijske pomo}i - 800 milijunaUSD. Procjena ukupne cijene projekta iznosi 1.48 mili-jardi USD, gdje ostatak dolazi od izvoznih kreditnihagenacija (348.3 milijuna USD), Rusije (123.7 milijunaUSD), Energoatoma (158.6 milijuna USD) i ukrajinskevalde (50 milijuna USD). U izjavi se kaè: "Komisija iEBDR pripremili su temelje za odgovaraju}e kredite unarednim godinama. Odobrenje kredita Euratoma neko-liko dana prije kona~nog zatvaranja êrnobila jasan jeznak predanosti Komisije nuklearnoj sigurnosti, kako jenavedeno u izjavi o nuklearnoj sigurnosti u zemljamaNIS i sredi{njoj i isto~noj Europi, kao i produbljenju od-nosa s Ukrajinom u okviru op}e strategije EU. ProjektomK2/R4 financirati }e se dovr{enje (80 posto jeizgra|eno), modernizacija i predpogonska ispitivanjadvije tre}ine nuklearnih jedinica: jedinice 2 u nuklearnojelektrani Khmelnitski (K2) i jedinice 4 u nuklearnojelektrani Rovno (R4). Izgradnja }e biti u etapama, aglavni radovi u R4 zapo~et }e tek nakon zadovo-ljavaju}eg dovr{enja primjene odgovaraju}ih mjera K2.To je najrazumniji pristup s inènjerskog stajali{ta ipove}ava izglede za uspjeh projekta. O~ekuje sepozitivni utjecaj na modernizaciju energetskog sektora ija~anje upravnog tijela za nuklearnu sigurnost. To }eukazati i na tehni~ki i financijski na~in unaprje|enja sig-urnosti u drugim nuklearnim jedinicama u zemljamagdje program modernizacije sli~an K2/R4 moè bitiprimijenjen".

Na temelju vi{e analiza, Komisija i EBDR su zaklju~ili daje projekt u skladu sa sigurnosnim, ekonomskim i finan-cijskim kriterijima i kriterijima za{tite okoli{a. Nezavisnaprocjena predloènih mjera za unaprje|enje pokazala jeda }e sigurnost biti podignuta na razinu prihvatljivu za-padnoj praksi. Plan za za{titu okoli{a je tako|eruklju~en.

Krediti EBDR-a i Euratoma ovise o nekoliko preduvjeta,uklju~uju}i i ponovno uspostavljanje aran`manaMe|unarodnog monetarnog fonda o pro{irenom finan-ciranju objekata u Ukrajini i reformi ukrajinskog nuklear-nog regulatornog sustava.

Glavni ugovara~ za K2/R4 projekt izgradnje je konzorcijna ~elu s Framatomom. Tim koji vodi projekt imapotporu od EDF-a, Tractabela i Fortuma. Druge europskekompanije }e tako|er biti uklju~ene u projekt.

Pripremila: Nevenka NovoselIzvor: NucNet 13. prosinca 2000.

TRENUTA^NO JE GRUPACIJA KOJA JE NAJVI[EPOGO\ENA INFORMACIJSKIM KAOSOMOKARAKTERIZIRANA NAZIVOM "KNOWLEDGEWORKERS", A VELIKA VE]INA MANAGERA, TEPROFESIONALACA UNUTAR DANA{NJIH TR@I[NIHUVJETA SPADAJU U TU GRUPACIJU

Poput op}enite slike kori{tenja informa-cijama, postoji i ~itav niz problema veza-nih uz poslovne probleme.

• Kako na najefikasniji na~in iskoristitinaprednu tehnologiju za pretraìvanjematerije i brzo lociranje potrebnih infor-macija?

• Rukovoditelji su preplavljeni beskra-jem usitnjenih podataka - kako ih analizi-rati, te sintetizirati u smislene cjeline?

• Kako odràti korak s beskrajnim pri-ljevom kompjutorskih novotarija, soft-vera, elektronskih ure|aja, pristupaInternetu i drugih tehnolo{kih novosti~iji se rast mjeri skoro eksponencijalnomkrivuljom?

• Kako na djelatan na~in urediti protokinformacija, edukaciju i ispravnu komu-nikaciju me|u zaposlenicima?

Da informacijsko zagu{enje nije tekpusta pri~a za dokone fenomenologe,potvrdila je i posebna studijame|unarodne novinske agencijeReuters, koja je obuhvatila vi{e od1300 managera {irom svijeta. Osim re-dovnih psihi~kih posljedica, mnogipate od glavobolja i mu~nine, kao islabe emocionalne kontrole, koja sepotom na negativan na~in prenosi nanjihovu radnu okolinu, kao i na obitel-jski ìvot. Sindrom informacijskog za-mora pogo|eni prijavljuju kaomentalni zamor, psihi~ku tjeskobu, ut-jecaj na osobne i obiteljske veze,saìmanje vremena za odmor i ne-mogu}nost da u njemu uìvaju u pot-punosti.

"Jedan od ~etiri ispitanika priznaje da

pati od lo{eg zdravlja kao rezultata

koli~ine informacija koju je prisiljen

obra|ivati, bez obzira na ~injenicu o

potrebi mno{tva informacija koja im

omogu}uje da djeluju efektivno", kaèdr. Paul Waddington, jedan od autoraReutersove studije.

ostvarenje uvjeta


WORLD COAL INSTITUTEKada se spomenu fosilna goriva, prvo ~ega se sjetimo su ~injenice koje smo nau~ili jo{ u {koli - to je vrsta goriva koja nije obnovljiva, aprodukti sagorijevanja one~i{}uju atmosferu. Nedavni skup u Kyotu je danas ve} svjetski poznatim Protokolom ozakonio jo{ jednu ~injenicu- produkti sagorijevanja fosilnih goriva su plinovi koji uzrokuju efekt staklenika i globalnog zagrijavanja. Stoga }e svaki imalo svjesnijigra|anin zagovarati napu{tanje konvencionalnih i "prljavih", a upotrebu ~istih i obnovljivih izvora energije. Naàlost, globalna energetska kriàljka je puno kom-pleksnija no {to to izgleda, a kona~no i jednostavno rje{enje nije na pomolu. Znate li da bi prema trenuta~nim predvi|anjima u idu}ih 25 godina bilo potrebnosvaki tjedan izgraditi skoro nevjerovatnih 1000MW kapaciteta za proizvodnju elektri~ne energije da bi se zadovoljio porast potra`nje? Jeste li upoznati s ~injeni-cama da je skoro 70 posto svjetske proizvodnje ~elika postignuto sagorijevanjem ugljena, a tako|er pribli`no 36 posto globalne proizvodnje elektri~ne energije?Zamislite silnu i negativnu promjenu na na{e svakodnevne ìvote kada bi se odjedanput odrekli ugljena kao energetskog izvora.

Svjetski institut za ugljen }e vam na svojim stranicama poku{ati obrazloìti svoju stranu medalje, pakiraju}i vama namijenjene informacije na razli~ite na~ine - odbrojnih besplatnih publikacija, proglasa, odgovora na Protokol iz Kyota, statisti~kih podataka, publikacije ECOAL koju u pdf formatu moète besplatno presnimiti irazli~itih drugih info paketa ili veza.

Uz odre|enu mjeru kriti~kog na~ina razmi{ljanja, moèmo vam preporu~iti ove iznimno informativne stranice.

BRITISH ENERGYSjedinjenjem Scotish Nuclear i Nuclear electric, 1998. godine je nastala tvrtka British Energy Generation Limited, prva potpuno privatizirana elektroenerget-ska tvrtka na svijetu s nuklearnim elektranama.

Dva su pojma zna~ajna za stjecanje dojma o tomu {to vas ~eka na ovim stranicama: nuklearna energija (jer tvrtka u vlasni{tvu ima osam nuklearnih elektranai svako od pitanja vezanih za ovaj na~in proizvodnje energije ima svoje mjesto u prezentaciji); profesionalnost (jer privatizirana tvrtka koja posluje na trì{tune trpi ni{ta slabije od vrlo dobro obavljena posla). Stoga, na ovim stranicama moète na}i ~itav spektar prezentacijskih modula - od zabavnog kviza kojipou~ava o na~elilma proizvodnje elektri~ne energije, do krajnje ozbiljnih dokumenata kojima kompanija publicira tijek saslu{anja pred komisijom za za{titutrì{nog natjecanja.

Ukoliko zaèlite prijateljima pokazati klasi~nu prezentaciju velike i ozbiljne elektroenergetske tvrtke, moète ih slobodno povesti u razgledanje ovih stranica.

http://www.pbs.hr/

http://www.british-energy.com/

http://www.wci-coal.com/

PROJEKTNI BIRO SPLITJedna od dobro poznatih anegdota je i ona o rastresenom profesoru koji na ulici sretne kolegu."Mislim da sam postao poznat" povjerio se drugom profesoru. "Jo{ ju~er nitko nije obra}ao pozor-nost na mene, a danas se svi okre}u kada pro|em. Jedino ne znam {to je uzrok toj nagloj promjeni." Kolega ga je odmjerio od glave do pete i potom mupro{aptao: "Va{e hla~e. Odnosno, ~injenica da ih nemate."

Prezentacija na Internetu je i za hrvatske tvrtke postala poput hla~a iz anegdote - nije vjerojatno da }ete o~ito i neposredno profitirati ukoliko ste predstavljenina World Wide Web-u, ali }e takav nedo-statak u dana{njem poslovnom okru`juvjerovatno biti zapaèn s negodovanjem.

Projektni Biro Split kao tvrtka u stopostotnom privatnom vlasni{tvu, upu}enana trì{no natjecanje, nije dopustio takvupogre{ku. Posjetite li njihov, na{alimo se,internet-biro, bit }ete u prigodi upoznati ses uglednom pro{lo{}u tvrtkepotkrijepljenom brojnim referencama, sazaposlenicima i njihovom stru~no{}u, tekona~no i s posebnim projektima. Me|upotonjima se nalaze zanimljivi opisipojedinih pro{lih i teku}ih projekata, odoto~ne kabelske veze 110kV, brane SIDIYACOUB, do Eko projekta "Ka{telanskizaljev".

ICOM PUBLICATIONSU velikoj raspravi oko izdava{tva na Internetu, potencijalnog nestajanja Gutenbergove galaksije tiskane rije~i i novih na~ina prijenosa informa-cija - zasad se nije do{lo do kona~nog rezultata. Kako bi se i moglo kada od stabala nije mogu}e vidjeti {umu i pretpostaviti joj oblik - porastprotoka i na~ina prezentacija informacija svakodnevno iznena|uje i pobija sve one koji se drznu nuditi svoje predvi|anje kao jedino mogu}e.Stoga se izdava~i, drè}i se prakti~nosti, pona{aju potpuno heterogeno - poneki su ve} veterani u proizvodnji on-line publikacija, a ponekipotpuno zanemaruju Internet.

ICOM publications su izabrali put izme|u - nude}i zanimljiv sadràj i poku{avaju}i na taj na~in pove}ati broj svojih pretplatnika na tiskanaizdanja. A zbog ~ega bi to bilo zanimljivo energeti~aru?

Razlozi radi kojeg bi se mogli odlu~iti na posjet ovim stranicama se zovu ELECTRICITY INTERNATIONAL i ASIAN POWER - ~asopisi engle-skog govornog podru~ja koji sadràvaju tekstove iz podru~ja energetike i komunikacija. Premda se najnoviji brojevi mogu dobiti tek putempretplate, arhiv tekstova je tako opseàn da vam je na raspolaganju nekoliko stotina (!) razli~itih ~lanaka. Za slobodno biranje ponu|enog ma-terijala potreban je kra}i prijavak i upis podataka. Stoga, onima koji imaju fobiju od rasipanja osobnih podataka po bespu}ima svjetske komp-jutorske mreè, preporu~ujemo prethodno otvaranje "la`ne" e-mail adrese kod jednog od brojnih besplatnih providera, koju }e u ovom isli~nim slu~ajevima mo}i prijaviti bez straha da }e nakon prijave biti zatrpani netraènim reklamnim porukama.

http://www.icompub.co.uk/

Priprema:Gordan Bakovi}

energetika na internetu


SA STRANICA PO@UTJELOG DNEVNIKA

RIJEÎ(NE)ÎNE ÔVJEKA

KAO mladi diplomirani inènjer na po~etku svoje radne karijere koja, hvala dragom Bogu, jo{traje, kasnih {ezdesetih godina obavljao sam razli~ite poslove.

Premda tada jo{ u cijelosti nije bila ozakonjena institucija pripravni{tva, po~etnik bi obi{aovi{e radnih mjesta i sredina kako bi cjelovitije shvatio i upoznao bit elektri~arskog posla i ìvo-ta. Tako sam u svom po~etni~kom "|iru" jedno vrijeme pisao i zapisnike na sjednicama or-gana upravljanja. Dakako, bez magnetofona i znanja stenografije - "hvatao" sam raspravuprisutnih samoupravlja~a i kasnije pisao analiti~ke zapisnike. Naoko monoton, taj posao, jeipak zabavljao moju, tada, neiskvarenu mladost.

Organi upravljanja obi~no su za neke pojedince bili i mjesto da se na odre|en na~in govorniciiskaù, da potvrde svoje znanje, pa i u~enost.

Da bi to i dokazali, obi~no bi u govorni~kim besjedama koristili i strane rije~i, a {to je najgore,na krivom mjestu. Bez nakane da nekoga povrijedim i ismijem, iz "naftalina" osobnog sje}anjai stranica poùtjelog dnevnika, vadim nekoliko takvih primjera.

IMPERATIVPrije sastanka sjednica, ~lanovi raznih komisija obi~no bi svratili u sobu Voditeljice urud`be-nog zapisnika (prethodnica dana{nje tajnice). Sjeli bi na trosjed, pleten od najobi~nije trstike,koji je nakon nabave novog namje{taja poklonjen lova~koj ku}i u obli`njem lovi{tu. Nakonpozdrava obi~no bi uslijedilo pristojno pitanje Voditeljice: "[to }ete popiti?.

Jednom prigodom, jedan od prisutnih, poznati VKV-ac, bez ustru~avanja izusti "Mala, donesimi jedan imperativ, jer danas ne vozim i to od 0,5". [armantna Voditeljica na rostfraj pladnju,donijela je aperitiv, a ne traèni imperativ kojeg je tijekom o~ekivane sjednice u direktorovojsobi bilo i na pretek. [to se ti~e koli~ine pi}a, ona je iznosila pola litre pitkog konjaka. Uosta-lom, na{ prijatelj samoupravlja~ i traìo je tu koli~inu, premda je mo`da mislio na 0,05.

SKEPTI^KE JAMEGradnju TS 35/10 kV obi~no je odobravao Radni~ki savjet. Jednako se odnosilo i na gradnjuuklopni~arske ku}ice koja se smatrala sastavnim dijelom (kao i danas) trafostanice. Uklo-pni~arske ku}ice, gdje su obitavali uklopni~ari (negdje je stanje i danas takvo) imaju sanitarni~vor. Tako je jednom prigodom jedan moj prijatelj samoupravlja~ na sjednici Radni~kogsavjeta, kod dono{enja spomenute odluke o gradnji, ponukan nesolidno{}u dotada{njihizvo|a~a gra|evinskih radova ustvrdio "Ali drugovi, skepti~ke jame uz trafostanicu moraju bitive}e, dublje i moraju imati kakav-takav odvod." Ja, kao mladac ostao sam skepti~an jesu li ga~uli i htjeli razumjeti oni kojima je prijekor bio upu}en.

BUDISTI^KA PLA@AVal kupnje odmarali{ta na moru izme|u {ezdesetih i sedamdesetih godina od pojedinih elek-trodistribucijskih sredina kontinentalnog dijela Hrvatske, vrlo je dobro prihva}en od straneve}ine radnika.

Vje{tiji i spretniji, u dogovoru sa Sindikatom, obi~no bi zagledali kakvu ve}u ku}u u nekomgradu ili gradi}u na Jadranu i zatim predloìli Radni~kom savjetu da odobri tu namjenskukupnju. I dok je me|u ~lanovima Radni~kog savjeta, moglo bi se re}i, vladala radost da }e seostvariti èlja velike ve}ine radnika, u gradu tom i tom i na mjestu tom i tom, prigodom gla-sovanja o kupnji druk~ije je mislio samoupravlja~ Nacek.

Snagom argumenta je rekao: "Nisam protiv kupnje ku}e za odmarali{te u tom gradu, ali samprotiv kupnje ku}e u tom dijelu tog grada. Svi ste vi smetnuli s uma da je u neposrednoj blizi-ni te ku}e, na{eg budu}eg odmarali{ta, budist~ika plaà, koju odràvaju stranci. Na odmor}emo dolaziti s djecom, suprugama, obiteljima, a svakodnevno prisilno gledanje gola~a una{oj neposrednoj blizini kosi se s na{im socijalisti~kim moralom, znak je nemorala, a okre-tanje glave i pogleda od "one strane" bit }e prava patnja, a boravak na moru za mnoge nasne}e biti odmor."

KONTRACEPCIJA"U nikojem slu~aju ne slaèm se sa kontracepcijom druga direktora u vezi plana stambeneizgradnje za ovu godinu."

To su bile rije~i jednog ~lana Komisije za dru{tveni standard i to u doba davne Privredne re-forme.

Potom je dodao: "Moja kontracepcija mnogo je jasnija i efikasnija". Na na{u veliku nesre}u,obje kontracepcije bile su super-efikasne bez ikakvog ploda, ali i bez nu`ne stambene izgradnje.

Pozdrav svima, a da bi ostao u jednakom tonu:

BILJE@IM SE SA STRAHOPO[TOVANJEM!

[ekli Amperovi}, dipl. ing.


ZLOPORABA DROGA

TRANZICIJA POVE]ALAILEGALNU TRGOVINUOPOJNIM DROGAMA

PREMA znanstvenim razvrstavanjima istatistici Me|unarodnog vije}a za kon-trolu droga INCB-a (International Nar-cotics Control Board), droge se dijele naone koje potje~u iz prirodnih biljaka ione koje su rezultat sinteza u laboratori-jima.

Od opojnih droga biljnog podrijetla, tzv.psihoaktivnih tvari, na prvom je mjestuopijumski mak od kojeg se dobivaju tzv.opijati ili opiodi, kao {to su morfin i he-roin, potom koka i njezin alkaloid ko-kain, te kanabis ili indijska konopljakoja daje smolu s aktivnom tvari odkoje se prave ha{i{ i marihuana.

Europska zamagljena narkomanska scena iz 1993. i 1994. godine dovodi se u vezu s tranzicijomdràva isto~ne Europe, ~ime su se otvorile nove mogu}nosti za daljnje rasprostranjivanje iusavr{avanje sigurnosnog mehanizma ilegalne trgovine drogom i to iz tradicionalnih izvora hero-ina u jugozapadnoj Aziji i kokaina u Ju`noj Americi.

Naime, smanjenje politi~kog nadzora i uvo|enje novih gospodarskih reìma neo~ekivano suomogu}ili mnoènje krijum~arskih organizacija u Rusiji i zemljama isto~ne Europe. Tomu ide naruku i oslabljeni carinski postupak preko dràvne granice i uvo|enje kontejnerskog tereta, {toomogu}ava vi{e-manje nesmetan prijelaz droga preko granica nekoliko dràva koje su svojedobnosprje~avale takvu prometnu prohodnost.

KANABIS- kao nedvojbeno najra{irenija droga na svijetu javlja se pod razli~itim nazivima, ovisno otomu u kojoj se zemlji ili regiji koristi i u kojem se obliku upotrebljava. U arapskom svijetunajpoznatiji je kao ha{i{ ili ~ista smola, u nekim sredozemnim zemljama (Tunis, Alìr, Maroko), uuporabi je pod nazivom kif, u Siriji i Libanonu javlja se pod nazivom sutol. U Indiji se opojnakonopljina smola naziva charas, ali kad se javlja u obliku osu{enih cvjetnih vrhova ènske biljkekonoplje zovu je ganja, a kad se uzimaju preteìto osu{eni listovi nosi ime bhanf.

U Africi se naziva dagga ili djamba, a u SAD-u, Meksiku i Brazilu osu{eni vr{ci konoplje zapu{enje nose svima poznati naziv marihuana. Na Orijentu se ha{i{ `va~e ili pije u obliku razli~itihpripravaka, ili se pu{i pomo}u nargila ili vodenih lula.

Mogu}nost potajnog uzgoja kanabisa omogu}ava ve}e kori{tenje te droge. Ako se proizvodnjakanabisa usporedi s potro{njom ha{i{a i marihuane uvezenih iz sjeverne Afrike, Srednjeg Istoka iAzije, potencijalno zna~enje novog uzgoja kanabisa dvadeset je puta ve}e od na~ina vanjskoguzgoja. Dodajmo tomu da skriveni na~in uzgoja omogu}ava ubiranje vi{e berbi godi{nje, {to seisti~e kao potencijala prednost te nezakonite proizvodnje. Sve ve}em probitku kanabisa pridonosi ivisoka kakvo}a kanabisa uzgojenoga prema suvremenim metodama uz "pomo} znanosti". Ta okol-nost moè utjecati i na potro{nju odre|enih vrsta droga, {to }e imati odraza na demonopolizacijutrì{ta droga.

KOKA-ne zna se to~no je li koka genealo{ki starija od kanabisa. Zacijelo je i povijesno utvr|eno dase grm koke visine 2-3 metra sa svijetlozelenim listovima i malenim zelenkastim cvjetovima, tecrvenim plodovima kustanice, smatrao u Inka svetim drvom. Dokazano je da milijuni Indijanaca spodru~ja visokih Anda ve} stolje}ima `va~u kokino li{}e. Takva se navika o~uvala do danas u Pe-ruu, Boliviji, Kolumbiji, Ekvadoru, Argentini i Brazilu.

Djelovanje koke, cini~no nazvane ìvotnim eliksirom siroma{nih, sastoji se u tomu {to se `vakanjemli{}a iscje|uje alkaloid koji uklanja osje}aj gladi i umora, a istodobno pove}ava izdr`ljivost u radu.Kokain je glavni alkaloid iz li{}a koke, a danas se javlja u obliku bezbojnih topljivih kristala. Kokain seskoro sto i pedeset godina rabio u medicini kao lokalni anestetik, a danas je isklju~en iz terapijeumanjenja bolova zbog jake toksi~nosti. Kokain je drugi na popisu ilegalne potro{nje droga.

Iza SAD-a, koji s manjim ili ve}im oscilacijama zauzima prvo mjesto u svijetu, odmah se nadrugom mjestu svjetske rang-liste potro{a~a kokaina nalazi Europa. Izvori kokaina potje~upreteìto od zemalja proizvo|a~a: Kolumbije, Perua i Bolivije. U ju`noameri~ki trio proizvo|a~a ko-kaina uklju~uju se Brazil i Venezuela. Te su zemlje postale dodatnim opskrbljiva~em rastu}ihpotreba u Europi. Prekooceanski prometnici kokainom dobivaju novo zna~enje otvaranjem Rusije izemalja isto~ne Europe, s obzirom na to da [panjolska jo{ nosi primat ulaznih vrata za kokainnamijenjen zapadnoj Europi, odakle se opet treba otpremiti prema isto~nim putovima, odnosno lu-kama u Poljskoj, balti~kim zemljama i Rusiji. Ostvarivanje kooperativnih programa izme|u kolum-bijskih kokainskih kartela i talijanskih krijum~arskih udruga rezultirao je povezivanjem tog dijelaEurope s izvornim opskrbljiva~ima. Brodovlje iz Brazila iskrcava kokain u biv{im portugalskimkolonijama (neke afri~ke zemlje) odakle se prekrcava za Europu.

U idu}em broju o opijumu, heroinu, LSD-u i drugim sinteti~kim drogama

Priprema: Ante-Ton}i Despot, dr. medicine

narkomanijanije smije{no

BRANKA MAREVI], CVJE]ARICA

LJEPOTACVIJE]AZAOPU[TANJENIKADA me dar, ma kako skupocjen bio, nije mogao dokraja odu{eviti ako ga nije dopratio makar jedan cvjetak.Bez njega dojam je uvijek bio osiroma{en. I stoga netreba ~uditi da mi je ulaskom u prostore Pogona oko od-mah zapelo za cvjetne aran`mane u radnim prostorijama.Ma{tovite i spretne ruke cvje}arica s lako}om posloènevjerojatno nadahnute aran`mane. Jedna od takvih je ina{a zaposlenica Branka Marevi}. Nakon vi{egodi{njegrada na poslovima referenta u Odsjeku za odnose s po-tro{a~ima Pogona Plo~e splitske Elektrodalmacije, nakonniza hobisti~kih oku{avanja svih vrsta, Branka se smirila

uz cvije}e. Ve} osam godina kreira zidne i stolne slike odosu{enih i svjeìh cvjetno-biljnih izdanaka, a prije tri go-dine otvorila je i cvje}arnicu.

• Na radnom mjestu neprekidno sam u dodiru s po-tro{a~ima, posao je naporan i stresan, ne zato {to suljudi neugodni, jer takvih je kod nas doista malo, nego

zato {to me optere}uju njihovi problemi, njihove brige,bolesti, neima{tina. A, ovo je malo mjesto, ovdjesvakoga poznajete i ne moète ostati ravnodu{ni na nji-hove neda}e. Nakon takva dana osje}ate se potpunoiscrpljeni. Zato, kada poslijepodne do|em u cvje}arnu,ja se odmaram, opu{tam i mogu do pono}i ostati a daumor ne osjetim.

O sebi kaè da ima nezgodnu narav, da zna planut i na-ljutit se na potro{a~ki bezobrazluk, ali to joj ne treba dokraja vjerovati. Na{ je dojam da njenu ~vrstu voljuomek{ava smirenost i blagost pogleda. (Samo treba

znati gledati). A, optere}uju}i posao u HEP-u i dugo-trajno sjedenje na radnom mjestu bili su i Brankini pravipokreta~i. Po~ela je {etati po okolnim breùljcima, akako ima oko i du{u za lijepo, obogatila je svoje {etnjeskupljanjem zanimljivih korijena, travki, cvije}a.Oboruàna {karama reè i oblikuje gljive koje rastu na

dudovima i topolama. Koriste}i boje za tkaninu davalaje svojim biljkama novu svjeìnu i kolorit.

• Danas barem triput godi{nje odlazim na seminarekoje organiziraju splitski dobavlja~i ili ljudi koji na flo-risti~kim sajmovima osvoje nagradu. Tako sam nau~ila ouporabi boja ili novih materijala. Ja vi{e volim na{edoma}e i prirodne biljke. Moje slike su na takvoj podlozii u okvirima od trsa, trske ili bambusa, jer jednog idrugog ima dovoljno ovdje oko u{}a Neretve. Unutarokvira, na podlozi od kartona ili vre}e, kreiram slikuprema trenuta~nom nadahnu}u. U po~etku su ih ljudite{ko prihva}ali iz straha da to skuplja pra{inu, ali danasih se kupuje puno vi{e od rezanog cvije}a.

Iz pogonskih prostora oti{li smo u Brankinu cvje}ar-nicu. Nije bilo te{ko shvatiti koliko joj zadovoljstvapruà boravak u ovom buketnom krajobrazu. Ali sete{ko pomiriti da iz njega treba odlaziti.

Vero~ka Garber

na{i izvan HEP-a


NAKON NIZA HOBISTI^KIH OKU[AVANJA SVIH VRSTA,BRANKA MAREVI] SE SMIRILA UZ CVIJE]E, KREIRAZIDNE I STOLNE SLIKE OD OSU[ENIH I CVJETNIHIZDANAKA, A OTVORILA JE I SVOJU CVJE]ARNU

ÎTAV operni svijet slavi 100. obljetnicu smrti Giusep-pea Verdija, tog najve}eg majstora talijanske ro-manti~ke opere. Brojne metropole u Europi i svijetuozna~it }e, dakako, spomenutu obljetnicu premijernimizvedbama majstorovih glazbeno-scenskih djela.[tovi{e, koncetna dvorana glazbenih sredi{ta, tako|er}e ozna~iti 27. sije~anj, dan smrti velikog me{tra. Tako}e primjerice HNK Osijek izvesti njegov Krabuljni ples,HNK Ivan pl. Zajc u Rijeci predstavlja se s Rigolettom,izvedbom koja je vi{e puta nagra|ivana. HNK Split, uokviru svog spomenutog repertoara redovito na Peris-tilu postavlja AIDU. Treba li nagla{avati kako i na{i sus-jedi Slovenci i Austrijanci, tako|er, premijernopostavljaju Verdijeve opere i tako obiljeàvaju velikuobljetnicu u svijetu opere?

SNG Ljubljana premijerno je vrlo uspjelo izvela majs-torovo djelo Nabucco, a SNG Maribor nastupa sreprezentativnom premijernom izvedbom Macbetha.Ma|arska dràvna opera pripremila je takore}i ~itav nizVerdijevih djela u slavljeni~koj sezoni: Traviatu, Otella iTrubadura, a Dràvna opera u Grazu izvest }e VerdijevaFalstaffa. Mogli bismo u nedogled nabrajati bliè i daljemetropole koje pouzdano ne}e propustiti prigodu dapotvrde svoju umjetni~ku va`nost i glazbeno zna~enje.

HNK ZAGREB BEZ PRAVOG VERDIJA

Naime, Giuseppe Verdi nije samo talijanski nacionalnioperni velikan. On pripada ~itavoj civilizaciji, jer je

uveo dramu u operu preina~io zaostalu orkestraciju,o~uvao pjeva~ima prijestolje, sprije~io da raspjeva-nost bel canta ostane samoj sebi svrhom.

Premalo imamo prostora u kojem bismo opisalizna~enje i va`nost tog opernog velikana kojeg slavisvaki operni ljubitelj u svijetu. Prakti~no samouk,Verdi je omogu}io opernom stvarala{tvu nevi|enprocvat. [tovi{e, prihvatio je i neke Wagnerove ideje,primjerice, podjelu na prizore umjesto brojeva, jer jeuvidio prirodnost i logi~nost takve podjele. Napustioje raspjevanost u korist pokretne glazbene deklama-cije, jer je osjetio da }e tim putem jo{ vjernije odrazitiintimnost unutra{njih doìvljaja.

Sigurno ste primijetili da u po~etnom osvrtu nismospomenuli operu HNK Zagreb, ni predstavu s kojom}e se najstarija hrvatska operna ku}a oduìti oper-nom divu. HNK ga je, naime, vi{e od stotinu godinazdu{no i ustrajno izvodila? Odgovor je: skoro ni~im!Krajnje indolentna operna politika najve}e hrvatskeopere u kojoj je zaposleno 500 ljudi nije bila ustanju uredno programirati obiljeàvanje takozna~ajnog jubileja. Je li ponuda stare, istro{enepredstave Trubadura dostojna tog jubileja? Ho}e li itko }e odgovarati za posljedice takve repertoarne po-litike? Tko je kriv za otkazivanje sudjelovanja na{egpoznatog dirigenta maestra Vjekoslava [uteja u ost -varenju Traviate?

TKO JE KRIV ZA SRAMOTU?

U glasilima je svojedobno isticano da }e angaìranjemaestra [uteja ublaìti pomicanje premijere zbogprekasno naru~enih kostima (!) za velja~u. Dirigent[utej je s pravom odustao od projekta, jer su mu ot-pali iz predstave glavni aduti: tenor Tomislav Muèk ibariton Armando Puklavec zbog inozemnih aran`manau Komornoj operi u Be~u, odnosno u opernoj ku}i uBremenu. Ni tu dvojicu mla|ih ne treba osu|ivati, jerje zagreba~ka opera neprestano pomicala termine, paje razumljivo da ti umjetnici nisu mogli prekidatisvoje ve} davno ugovorene obveze.

I sada po na{em starom dobro uhodanom obi~aju,postavljaju se pitanja tko je kriv za takvu sramotu?Za{to se prekasno sve dogovaralo kada se dobro zna dase termini u opernim ku}ama {irom svijeta godinamaunaprijed planiraju i ugovaraju? Nije li to jo{ jedan odznakova op}eg stanja u zagreba~kom HNK u kojem jemaestro [utej tijekom svoje 25 godi{nje karijere dirigi-rao samo {est predstava? Kako najsiroma{nija od svihhrvatskih opera, ona u Osijeku, moè planirati Verdijevuoperu Krabuljni ples, rije~ka opera Rigoletta, splitskaAidu, a zagreba~ka od po~etka sezone niti jednu? Nesamo Verdijevu ve} niti jednu. Odnosno, za pola se-zone 500 ljudi u zagreba~kom HNK dalo je tek jednu ito baletnu premijeru.

Od svih naprijed spomenutih pitanja na koja }e netkokad-tad odgovoriti i odgovarati, jedino moèmo sasigurno{}u zaklju~iti da maestro [utej nije imao ni-kakvog izbora me|u skoro 1500 djelatnika ~etirihrvatske opere. To~nije, ili preciznije, ni u jednoj nijebilo pjeva~a koji bi zamijenili one koji su moraliodustati. Naime, Hrvatska, osim {to nema dobrihrukovoditelja opernih ku}a, nema vi{e ni pjeva~a.

Ratko ângalovi}

ObljetnicaSTO GODINA OD SMRTI GIUSEPPEA VERDIJA

VERDI OBOGATIO NA[U CIVILIZACIJU

USUSRET DANUZALJUBLJENIH

LJUBAV[TO JE TO?KADA budemo listali ovaj broj Vjesnika bit }emo u velja~i,ènskom i ma~jem mjesecu oko ~ijeg imena se jo{ uvijekdvoji. @enski je vjerojatno po nazivu (jedini je, naime, kojise odaziva na imenicu ènskog roda), a ma~ji jer se oveumiljate ìvotinje u ovo vrijeme intenzivno i ne ba{ umiljatoogla{avaju svojim ljubavnim zovom, od kojeg nerijetkoimamo male no}ne more.

Stoga nije slu~ajno da je i sv. Valentin upro prstom u srceupravo ovog mjeseca, te ga markirao i kao Dan zaljubljenih.Kako nam se taj 14. pribliàva, prigoda je da se zapitamo {toi koliko uop}e znamo o ljubavi. [to se to o ljubavi uop}etreba znati, ljubav nam se dogodi ili ne dogodi, re}i }ete.

U LJUBAVI SMO NAJÊ[]E SAMOUKITijekom ìvota i {kolovanja u~imo mnoga znanja i vje{tine.U~imo o fizici, biologiji, u~imo jezike, povijest, informatikui jo{ puno toga. O ljubavi nas nitko ne podu~ava - ni {kolani roditelji. Doznamo, tu i tamo, tek nekoliko mitova i pre-drasuda o njoj, dobijemo osnovne upute o tomu kako senositi s probu|enom seksualno{}u, poslu{amo pokojiprakti~ni savjet, i to bi bilo to. Ako zanemarimo poneki ro-diteljski komentar ili iskustvene poduke starijih, koje su~esto optere}ene rezignacijom iznjedrenom iz neminovnih

ru`nih iskustava - prepu{teni smo sami sebi. U ljubavismo, zapravo, naj~e{}e samouki kao malo gdje, premda jeto najsloèniji i najzahtjevniji odnos u koji se za ìvotaupu{tamo. âk nam je i literatura iz ovog podru~ja vrlooskudna, dakako, ukoliko pod stru~nim radovima ne po-drazumijevamo ljubi}e ili ljubavne romane lijepe knjièv-nosti. Savjetnike za sretan i uspje{an brak, knjige oljudskoj seksualnosti ili pak starim i isprobanim ljubavnimtehnikama, jo{ i moèmo kupiti. O ljubavi, kao jednom odnaj~udnijih fenomena ~ovjekova du{evnog ìvota, kao dani psiholozi ni psihijatri ne èle govoriti. Knjiga psihologa ipsihoterapeuta Erica Fromma Umije}e ljubavi, skoro da jedesetlje}ima bila kultna knjiga, jedna od rijetkih koja jestru~no pristupala pojmu ljubavi. Fromm je odlu~no uka-zao na to da je ljubav ljudska aktivnost koja se, poputsvakog umije}a, moè nau~iti kako bismo na{li odgovorena problem vlastite ljudske egzistencije i rije{ili ga. Ljubavje praksa kojom bi se svatko morao baviti svakog dana. Tkomoè voljeti, duboko je uvjeren da ìvot ima smisla. Tko nemoè voljeti, osje}a se nesretnim usprkos svim blago-datima koje mu nudi visoko razvijeno i tehnolo{ki moderni-zirano potro{a~ko dru{tvo.

Tek posljednujih dvadeset godina autori po~inju posezati zaovom temom, a jedan od prvih bio je psiholog, psihotera-peut i pisac Peter Lauster sa svojom knjigom: Ljubav - psi-hologija jednog fenomena. Sli~an trend zapo~eo je i kod nastek nedavno prvom knjigom o ljubavi na hrvatskom jezikupod nazivom Srce moje i tvoje u ljubavi stoje - Psihologijaljubavi iz pera psihologinja Dubravke Miljkovi} i Majde Ri-javec.

SEKSUALNOST JE NAGON - LJUBAV JESPOSOBNOST

[to je ìvot bez sjaja ljubavi, pitao se slavni Schiller, a {to jeljubav, pitamo se svi mi deset, dvadeset, pedeset, ali i se-damdeset godina. Jer, ta najvitalnija sposobnost voljenjara|a se, ìvi i umire zajedno s nama. Premda ju u dana{njemsvijetu otu|enih pojedinaca seksualnost dominantnija od

ljubavi, pa se ~esto i s njom i poistovje}uje, ljubav jesveobuhvatnija, sloènija i zahtjevnija od instiktivnog ljud-skog nagona kojim upravljaju hormoni kakav je onaj zasekusualnim kontaktom.

Sposobnost da volimo je sposobnost da vanjski svijet isame sebe svojim budnim osjetilima opaàmo kaopozitivne. U ljubavi prema vanjskom svijetu koji nasokruùje, posebno mjesto pripada ljubavi koju osje}amo u

me|usobnim odnosima. I dok je ljubav po srodni~koj liniji(roditelji i djeca, bra}a i sestre, ro|aci...) sama po sebi ra-zumljiva, ljubav izme|u spolova oduvijek je bila obavijenatajnom.

Kako je posve}ivanje pozornosti svemu ìvom utemeljenjesposobnosti voljenja, tom analogijom je, najjednostavnijere~eno, ljubav posve}ivanje pozornosti drugoj osobi. ôvjekkoji voli posve}uje se drugomu ne pitaju}i {to }e dobitizauzvrat. To je zrela ljubav autonomnog ~ovjeka koji ni s kimne manipulira i koji ne dopu{ta da drugi manipuliraju njime.Zrela ljubav, kao proces i stanje, predstavlja pronalaènje,samog sebe, jer ona nije stvar razuma, ve} stvar osje}aja.Zato, tko èli biti sretan u ljubavi, mora iz svog razmi{ljanjaizbaciti dvije stvari: kao prvo, strah da nije dovoljno voljen ipotrebu da objekt ljubavi èli posjedovati kao {to se posje-duje materijalni predmet.

LJUBAV KAO KONCENTRACIJA @IVOTADru{tveni odnosi nisu povoljni za razvoj ljubavi, a sposob-nost za ljubav potiskuje se u profesionalnoj svakodnevici.Va`no je vi{e voljeti i s manje ravnodu{nosti i tuposti i}i krozìvot. Ljubav je koncentracija ìvota, vitalnosti i sre}e, na{ajedina {ansa da budemo ìvi jer ona nam je ìvotnopotrebna. Moramo ujutro s ljubavlju zapo~eti novi dan inave~er s ljubavlju oti}i u krevet i sve {to se oko nas doga|apromatrati s otvoreno{}u i pozorno{}u. Ili, kao {to PeterLauster kaè u ve} spomenutoj knjizi: Tko voli, osje}a sesretnim, osje}a smisao, sav strah nestaje, on je za{ti}en usvijetu. Ljubav daje osje}aj da smo sve postigli, svi drugiproblemi gube na zna~enju. Kada volimo, vidimo svijet u no-vom svjetlu. On postaje blistaviji, pozitivniji, mi se osje}amoslobodnijima, otvorenijima i zahvalni smo za to iskustvo.Nastaje ekstati~ni osje}aj: Tako sam sretan da bih htio zagrliticijeli svijet.

Sposobnost za ljubav je jedan od predispozicija koju svaki~ovjek dobiva ro|enjem. Iskoristimo tu predispoziciju i pret-vorimo svaki dan svog ìvota u dan zaljubljenih. Mo`da }enam tada biti lak{e povjerovati u op}epoznatu izrjeku da lju-bav ~ini ~uda koja u jednoj korejskoj narodnoj uzre~ici glasiovako: Ljubav je za jednu no} kadra sagraditi Kineski zid.

Jesmo li u stanju povjerovati u ovo? Ako na{oj sposobnostiza ljubav prema ìvotu, prirodi i ljudima pruìmo {ansu,mo`da i uspijemo. U svakom slu~aju, svijet }e biti ljep{i, ami sretniji.


prilog ìvotu


SVETI VALENTIN NIJE BEZ RAZLOGA IZABRAO VELJAÛKAO JEDINI MJESEC KOJI SE ODAZIVA NA IMENICU@ENSKOG RODA I MARKIRAO 14. DAN KAO DANZALJUBLJENIH

Ali, ako po|emo od postavke da je lju-bav jedini put do sre}e, zadovoljstva,zdravlja i mudrosti, onda nije uputnoomalovaàvati njeno zna~enje u na{imìvotima.

Postoji li njegdje neka druga polovicakoja upravo nama idealno odgovarakao klju~ bravi, je li ljubav rijedak ijedinstven sudbonosni doga|aj kojimoè{ doìvjeti samo jedanput ilinijedanput, ima li vje~nih ljubavi ilisvaka ima svoj po~etak i kraj, javlja li seljubav na prvi pogled, ili je to tek jednaod predrasuda i romanti~arskihizmi{ljotina...?! To su samo neka od pi-tanja na koja tijekom svog vijekatraìmo prihvatljive odgovore kroz na{ai tu|a osobna osjetilna iskustva i krozliteraturu.

HRVOJE PO@AR (1916.-1991.)HRVOJE Poàr je ro|en 5. srpnja 1916. godine u Kninu u~inovni~koj obitelji. Gimnaziju je polazio u Kninu, [ibe-niku i Zagrebu, ovisno kako mu je otac selio, tako da u Za-grebu maturira 1934. godine. Kako je pokazivao sklonostprema matematici i tehnici, upisuje Tehni~ki fakultet uZagrebu, strojarski odjel, elektrotehni~ki smjer i diplo-mira 1939. godine. Prvo zaposlenje je dobio u tvornici"Bata" u Borovu. Tu je najprije vodio elektri~ne i parnemreè, uskoro i kao voditelj tvorni~ke elektrane. U tovrijeme bila je tvornica, a i energana, vrlo moderan po-gon. Moè se re}i da je H. Poàr do{ao tada u jedan odnajmodernijih elektroenergetskih postrojenja u zemlji, a isam je doprinijeo njenom ekonomi~nom iskori{tavanjukombinirane proizvodnje elektri~ne energije i topline,pare. On je {ef elektrane sve do 1946. godine, kadadoìvljava i neugodnosti zbog prekida rada elektrane. Bit}e ~ak optuèn za sabotaù ({to je u ono vrijeme bio te{kigrijeh). Kada je dokazano da nije kriv, preseljen je u Splitu filijalu Elektroprivrednog poduze}a Hrvatske.

Od 1946. do 1949. godine radi H. Poàr kao inènjer-projektant, a potom kao savezni elektroenergetskidispe~er za Dalmaciju u Splitu. Ova titula samo je zvu~namaska za teàk problem kojeg H. Poàr rje{ava. To jepovezivanje triju hidroelektrana Kraljevac, Manojlovac(Miljacka) i Jaruga u paralelan rad. Rezultat je pionirskipothvat povezivanja ovih hidroelektrana u jedinstvenumreù. Moè se smatrati da je ve} tada za~eta idejaekonomskog kori{tenja energetskih izvora rijeke Cetine iNeretve, na ~emu }e kasnije intenzivno raditi.

Kao rezultat uspjeha u Splitu H. Poàr seli u Zagreb, jer jepostavljen na mjesto glavnog elektroenergetskogdispe~era za Hrvatsku i na tom mjestu ostaje od 1949. do1951. godine. Za to vrijeme po~inje H. Poàr rje{avatiprobleme prijelaza istarskog sustava s frekvencije 42 Hz(biv{a talijanska mreà) na 50 Hz. Istodobno, po~inje ra-diti na daljnjem povezivanju elektrana u Istri, Dalmaciji iSlavoniji, a u planove energetskog kori{tenja rijekapredlaè gradnju niz hidroelektrana na rijeci Dravi. Vrlomarljiv i uporan, H. Poàr se posve}uje problemima opti-malnog vo|enja elektroenergetskih sustava u pogonu.Zato ne ~udi da ve} 1953. godine izalzi njegova prvaknjiga "Ekonomi~na raspodjela optere}enja u elektro-energetskom sistemu".

U me|uvremenu H. Poàr po~inje djelovati i na Elektro-tehni~kom fakultetu u Zagrebu. On je 1950. izabran zahonorarnog asistenta, potom nastavnika, privatnog do-centa, a 1953. godine postaje docent i u potpunosti pre-lazi na Fakultet. U 1955. godini brani doktorskudisertaciju pod naslovom "Izbor veli~ine izgradnje hi-droelektrana" i promoviran je za doktora tehni~kih zanosti.Za izvanrednog profesora izabran je 1967., a 1971. za re-dovitog profesora. H. Poàr je predavao ~itav niz pred-meta: Elektri~na postrojenja I i II, Proizvodnja elektri~neenergije, Osnove energetike, Rasklopna postrojenja ielektri~ni aparati, a na postidplomskom studiju predmeteIzgradnja elektroenergetskog sustava i Raspodjela op-tere}enja u elektroenergetskom sustavu. Svi predmetiprofesora Poàra bili su opremljeni skriptama i obi~nokasnije, knjigama.

Djelovanje profesora H. Poàra kao nastavnika,znanstvenika, te organizatora nastave ostavilo je neizbri-siv trag na Elektrotehni~kom fakultetu i Sveu~ili{tu u Za-grebu, na Elektroprivredi Hrvatske i u Institutu zaelektroprivredu u Zagrebu. On je sa svojim suradnicima

stvorio "Zagreba~ku energetsku {kolu" koja je postalasvjetski priznata kao vode}a u energetskom promi{ljanju ipredvi|anju razvoja energetike. Vrhunac njegovih dugo-godi{njih istraìvanja na optimalnom iskori{tavanjuraznih energetskih izvora s mno{tvom originalnih rje{enjasloèni su u Poàrevu knjigu "Leistung und Energie in Ver-bundsystemen" u izdanju njema~kog izdava~a SpringerVerlag Be~ 1963., a prijevod na hrvatskom "Snaga i ener-gija u elektroenergetskim sistemima" iza{ao je 1967. go-dine.

I druge Poàreve knjige su vrlo zna~ajne. Knjiga "Visok-onaponska postrojenja" od pribli`no 700 stranica imala je{est izdanja, a Osnove energetike s vi{e od 1100 stranicatri izdanja. Moè se re}i da nije bilo niti jednog problemaiz podru~ja elektroenergetike koje u ovim knjigama nijezastupljeno. Vrlo temeljito (kakav je i bio profesor H.Poàr) obradio je sve poznate oblike energije (energentekao ugljen, naftu, vodne snage, nuklearna goriva, treset idrvo), kao i nekonvencionalne oblike energije (geo-termi~ku energiju, energiju plime i oseke, energiju vjetra,energiju valova, neposredno kori{tenje Sun~eve energijeitd.). Posebno je zna~ajna obrada svih transformacija ob-lika energije me|usobno, te iskori{tenje energetike. Nje-gov posebni doprinos je da, me|u prvima u Europi,obra|uje probleme energetike i okoli{a, zalaù}i se zaravnoteù.

Poàreve organizacijske sposobnosti doprinijele su punonapretku Elektrotehni~kog fakulteta u Zagrebu. On jeproveo, tijekom dva svoja mandata kao dekan, reformustudija elektrotehnike, tako da ona bude uz bok svjetskimsveu~ili{nim sredi{tima. Zato je diploma tada{njeg ETF-adobila svjetsku legitimaciju, a zavr{eni studenti bili radozapo{ljavani u inozemstvu kao vrlo traèni i visoko obra-zovani stru~njaci. H. Poàr je u vrijeme burnih godina1970. do 1972. bio prorektor Sveu~ili{ta u Zagrebu. U tovrijeme Hrvatskog prolje}a bio je uz rektora Supeka jednaod istaknutih li~nosti.

Zanimljivo je svjedo~anstvo tada{njeg rektora, akademikaIvana Supeka, koji tvrdi da je Vije}e sveu~ili{ta 1972.predlagao H. Poàra za budu}eg rektora, jer se kaoprorektor za financijske i gospodarske poslove pokazaoodli~nim. Me|utim, dogodio se studentski {trajk, kojegje Poàr podrào. Nakon toga dolazi Kara|or|evo uprosincu 1971. godine i potom proces studentima. Zasvjedoka protiv studenata (Budi{a, î~ak i ostali) sudpoziva H. Poàra. Onda{nje vlasti su se nadale da }e ondati nepovoljnu izjavu o studentskom {trajku. H. Poàrumjesto toga na sudu brani studente, tvrdi da je {trajkbilo legalan i primjereno vo|en i da sveu~ili{ne vlastinisu imale nikakvih primjedbi na pona{anje studenata,nego su ih podràvale. Zbog toga, H. Poàr je bio one-mogu}en u izboru za rektora i pre{utno uklonjen.

Svo vrijeme djelovanja od 1953. godine do smrtisura|uje i vodi (do 1970.) studijsku grupu za elektroener-getske sustave u Institutu za elektroprivredu. Ovdje oku-plja svoje najbliè suradnike. Tu se odvija najve}i dionjegove znanstvene djelatnosti. Zato nije ~udno {to }enakon njegove smrti taj institut uzeti ime Energetski insti-tut "Hrvoje Poàr". Za ìvota je kod profesora H. Poàramagistriralo 28 kandidata, a doktoriralo nijh 14.

Neizbrisiv trag ostavio je H. Poàr i u hrvatskoj Akademiji(JAZU, danas HAZU). Od 1965. godine kada je izabran zadopisnog i 1975. godine za redovitog ~lana, on djelujeaktivno u Akademiji. Od 1972. godine bio je ~lan Preds-

jedni{tva Akademije, a od 1978. godine do smrti, punih13 godina, bio je tajnik Akademije. Posebno je poticaoizdava~ku djelatnost Akademije. Njegova ideja je daAkademija mora tiskati jednu knjigu na tjedan, {to je ipostigao. Time je otvorio vrata Akademije ~itavom nizuhrvatskih znanstvenika. Malo je poznato da je H. Poàr ufunkciji tajnika bio veliki zagovornik promjene nazivaJAZU u Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU).

Jo{ je na jednom podru~ju neprocjenjiv doprinos akade-mika H. Poàra. Rije~ je o encikopedistici. On je postaourednikom struke "Elektrotehnika" od 3. sveska Tehni~keenciklopedije iza{le 1969., a od 6. sveska do 14. (od1978. do 1991.) bio je glavni urednik. Time je, i kao pi-sac mnogih radova, doprinijeo da ova enciklopedija budezrcalo brzog razvoja tehni~kih struka u nas. Istodobno je udrugim zemljama Enciklopedijskog zavoda "M. Krleà"dao iscrpne radove iz podru~ja energetike.

Od prvog zaposlenja u Borovu do kraja znanstvenog rada,tijekom punih pedeset godina, H. Poàr je ostavio neizbri-sivo djelo vezano uz sve oblike kori{tenja energije zapotrebe ~ovjeka i njegove sredine. Neizmjerno je vjero-vao u nemjerljivu vrijednost energije koja je ~ovjeku danada mu sluì. To potvr|uje i prva re~enica iz njegove kapi-talne knjige "Osnovi energetike": "Energija je temeljdana{njeg visoko tehni~ki razvijenog svijeta". Ona je bitna{eg postojanja i ne smije biti neiskori{tena. I sam jekao ~ovjek H. Poàr imao golemu radnu energiju, ali iodli~no isplanirani radni dan. Tako je moglo nastati 11golemih knjiga, 140 objavljenih znanstvenih radova, 190stru~nih radova. Sve {to je napisao ima vi{e od tridesettisu}a stranica. A ure|ivanje Tehni~ke enciklopedijeovdje nije uklju~eno. Oni koji su bili njegovi bliì surad-nici, znaju da je pisao uvijek u popdnevnim satima dokasno u no} iz dana u dan, kroz dugi niz godina.

Osim {to "njegov" Institut nosi njegovo ime, koji je dobio1962. godine nagradu "Nikola Tesla", 1966. nagradugrada Zagreba, 1972. nagradu "V. Nazor" - ima ~ast danajve}a nagrada za energetiku nosi u Hrvatskoj ime"Hrvoje Poàr". Osim doma}ih, H. Poàr je dobio i nizme|unarodnih priznanja, me|u kojima se posebno isti~eHerderova nagrada.

Hrvoje Poàr umro je 29. srpnja 1991. u Zagrebu. Bio jestrastveni pu{a~ i mnogi vjeruju da je to bio razlog te{kebolesti, koja ga je prerano pobijedila, u njegovoj sedam-desetipetoj godini.

Pripremio: Josip Moser

znate li tko je bio...


JEDAN DAN S UMIROVLJENICIMA

HEP NE ZABORAVLJA ONEKOJI SU GA STVARALIUMIROVLJENICI DP Elektroprimorje Rijeka ne zaboravljaju svojebolesne i starije kolege. Da to nije samo fraza uvjerili smo se uprvim danima 2001. godine, kada smo s tajnicom udruge umi-rovljenika Elektroprimorja Ljerkom Okanovi} i umirovljenikomLeopoldom Kamenarom krenuli u Skrad u posjet Marijanu Paveru,~ovjeku koji je svojih najplodnijih 30 godina ìvota podario Elek-troprimorju.

M. Paver je imao zdravstvenih problema i jo{ uvijek je pomaloblijed u licu, ali se ~ini da je kriza pro{la. Do~ekuje nas s lju-baznim osmjehom na licu na vratima svoje ku}e u sredi{tu

Skrada, samo pedeset metara udaljene od zgrade Pogona Skrad ukojoj je proìvjeo punih 20 godina. Naime, toliko dugo M. Paverje bio rukovoditelj skradskog pogona DP Elektroprimorje Rijeka.Uz njega je njegova najvjernija ìvotna suputnica supruga Greta,umirovljena u~iteljica - prava dama, koja o svemu svakomu imalijepu rije~, osim o svojoj mirovini.

Dom Paverovih odi{e uredno{}u i ~isto}om. Oki}eno drvce,blagdanski ugo|aj. Regal pun knjiga, i dakako, prebogate foto ipisane dokumentacije. Ni{ta ~udno za onoga tko zna da je na{doma}in redoviti dopisnik Novog lista od 1947. godine dodana{njeg dana. Vi{e od pola stolje}a!!!

M. Paver je gradio hidroelektrane Vinodol i Gojak kao zaposlenikHidroelektre, projektirao je u rije~kom Brodomaterijalu, brinuo oelektroure|ajima u drvnoj industriji Vrbovskog gdje je jednovrijeme zamjenjivao i direktora, upravljao je 20 godina PogonomSkrad, ali novinarstva i fotografije - kako kaè - svojih vje~nih lju-bavi, nikad se nije odrekao.

Rakijica, vino, pivo i ukusna hrana, s goranskim {umskim gljivama- plodovima gora a ne mora, kako u {ali kaè Marijan, ve} su nastolu. Sve privla~no izgleda i miri{i, ali kako pustiti iz rukuiznimno bogatu foto i pisanu dokumentaciju? Fotokronika Skrada,40 godina ìvota jednoga grada, sve u jednom opse`nom al-bumu. Gradnja zgrade Pogona Skrad 1962. godine, prometnenezgode, {portski doga|aji, politi~ari, radnici, ku}e kojih ve}odavno nema, djeca koja su sada ljudi u zrelim godinama, zreliljudi koji su odavno napustili ovaj svijet, havarije, vjen~anja u Ze-lenom viru, krumpiri neobi~nih oblika, hrvatski branitelji... i jo{

puno toga. Sve zabiljeèno fotoaparatom strpljivog kroni~ara,uredno sloèno u album, s to~nim datumima i kratkim komen-tarima. Veliko bogatstvo bez kojeg se nitko ne}e usuditi pisati po-vijest Skrada i Gorskog kotara. A tek pisana dokumentacija?! Sve{to su hrvatske novine objavile u posljednjih 20 godina o Skradui drugim mjestima Gorskog kotara uredno je sloèno. Dakako,najvi{e je tekstova s potpisom Marijan Paver, jer ih je on najvi{e inapisao. Gorski kotar boljeg kroni~ara od njega nema i ne treba.Svaki grad i svaki kraj bi bio sretan kada bi imao takvog marljivogi strastvenog zaljubljenika.

Bogat je bio ìvot na{eg doma}ina. Uz svoje redovne poslove,skoro je svakodnevno slikao i pisao za novine, sura|ivao s RadioDelnicama, sudjelovao u izradi fotomonografija goranskih gra-dova, ure|ivao fotomonografiju Elektroprimorja 1947.-1997....

RAD KAO TERAPIJAAko je netko pomislio da je odlaskom u mirovinu zavr{ila bogataradna karijera Marijana Pavera, vara se. Marljiva i kreativna osobapoput njega ne prestaje raditi cijelog ìvota. Bolesni~ka posteljaga je na odre|eno vrijeme odvojila od njegovih ljubavi, ali ~im jeprizdravio Marijan je ponovno uzeo u ruke fotoaparat, olovku ibilje`nicu i javio se Novom listu i Radio Delnicama. îm je izi{aoiz bolnice, ponovno je nabavio i svoje ljubimce - ze~eve jer uznjih, vlastiti vrt i vo}njak bolje prolaze umirovljeni~ki dani, a izdravlje }e dulje potrajati uz pomo} prirode. Marijan, istinadanas, ne ustaje rano. Budi se u 7 i 30. To za njega nije rano, alinama se ~ini da je i prerano za jednog umirovljenika koji bi semogao izleàvati do mile volje. Marijan je neumoran. Poèlimomu puno zdravlja i jo{ puno dobrih tekstova i fotografija.

Zavr{avaju}i ovaj kratak zapis o Marijanu Paveru, ne mogu seoteti dojmu da nisam uspio napisati ni mali dio onoga {to bi uplodnom ìvotu i radu Marijana Pavera bilo zanimljivo. Ali takav jenovinarski posao. Malo vremena, malo prostora. No, za cjelovitupri~u o Marijanu Paveru i sve zanimljivo i pozornosti vrijedno tre-balo bi doista puno prostora.

Sa àljenjem smo napustili gostoljubivi dom Paverovih, ali prijepovratka u Rijeku posjetili smo najstariju umirovljenicu DP Elek-

troprimorje Rijeka 88-godi{nju Ivku Abramovi}, koja ìvi sama uku}i pokraj ceste na izlazu iz Skrada prema Rijeci. Na vratima seskoro sudaramo s patrona`nom sestrom. "Nije joj valjda lo{e", pi-tamo sestru zabrinuto.

OÊKUJU]I STOTU"Ma, ne. Ivka je dobro. Malo sam svratila da joj dam lijekove i damalo porazgovaramo. A tko ste vi? Iz Elektroprimorja. Svaka vam~ast. Posao mi je takav, terenski. Svakodnevno obilazim ovajteren i mogu vam re}i da je HEP jedina tvrtka koja obilazi svojeumirovljenike. Druge srela nisam. Krasno."

A Ivka? Malo slabije vidi, oteàno se kre}e, ali unato~ 88 godina,koliko nosi na ple}ima, jo{ uvijek je vitalna. Kako se samo raz-veselila posjetu iz tvrtke u kojoj je provela cijeli ìvot.

"Zar me niste zaboravili?" Ja sam o~ekivala sve}enika da blago-slovi ku}u, a vi na vrata. Recite mi, molim vas, jesu li i danas ljudiu Elektroprimorju slo`ni i prijatelji kao {to su bili nekad dok samja tamo radila?"

Hm, mo`da jesu, a mo`da... Shvatili smo ovo Ivkino pitanje kaoporuku i poduku.

"Molim vas, obe}ajte mi da }ete mi do}i na pokop", rije~i su ko-jima nas je ispratila Ivka Abramovi}.

"Do}i }emo mi Vama ~estitati stoti ro|endan", uzvratili smo inapustili Skrad s osje}ajem da smo proveli jedan iznimno za-nimljiv i ugodan dan u dru{tvu starih, vrlo dragih ljudi.

Ivica Tomi}

ìvot je uvijek lijep


VE]INU TEKSTOVA OBJAVLJENIH U HRVATSKOM TISKUU POSLJEDNJIH 20 GODINA O SKRADU I DRUGIMMJESTIMA GORSKOG KOTARA, POTPISUJE MARIJANPAVER, UMIROVLJENIK POGONA SKRAD

Djeco, dobro do{li. Evo tu su i kola~i, ali recite mi jel se jo{ uvijek uElektroprimorju svi vole i slaù kao {to smo mi nekad? pitala je Ivka Abramovi}

Marijan i njegova jo{ jedna vje~na ljubav, supruga Greta koja dok Marijan skuplja vijesti brineo ku}i i dvoje od ukupno ~etvero unu~adi

Umirovljenik HEP-a, ali jo{ uvijek aktivni novinar ikroni~ar Gorskoga kotara Marijan Paver: fotografijai novinarstvo, moje su vje~ne ljubavi

kriàljka


Odgonetka kriàljke iz pro{log broja (vodoravno):

Stratokumulus, Romario, sfera, elaterid, Asen, ten, }aknutost, A(lain)D(elon), meteorit, a, noneti, asovi, B, Edi, srne, A(ndres) S(egovia),Oprisavci, ula,ìvnuti, Jereb, Ir, A}a, banane, }ao, Ljilja, Ertl, ingver, N,no}, odoljen, vane, U, A(ntonio) V(ivaldi), var, gasiti, oticaj, Dinara.

BICIKLOM PO EUROPI

KROZ SLOVA^KU I Ê[KU

PETI dan, petak, 21. srpnja 2000.

No} provedena u kampu u Kimleu ostat }e nezaboravna potomu {to, s obzirom na broj posjetitelja, takav mir vjerojatnovi{e nigdje ne}emo imati. Red i savr{eni mir remetili smojedino Marko i ja kada smo u 6,30 spremali stvari za polazak.Pozdravljamo se s gazdom kampa i njegovom obitelji, koji sunas doista lijepo ugostili, te kre}emo dalje, prema sjeveru. DoSlova~ke, odnosno do grani~nog prijelaza Rajka pribli`no je50 km.

Putem prolazimo kroz Mosonmagyarovar, te u 11 sati stièmona granicu sa Slova~kom. Slova~ku carinsku kontrolu ne od-likuje neka velika brzina, pa tijekom kontrole putovnica u kioskuslova~kog carinika uo~avam naljepnicu NK Dinamo. Ipak, neuspijevam otkriti tajnu nit koja povezuje slova~ke carinike i Di-namo.

Deset kilometara prije ulaska u Bratislavu od jedne ène na bi-ciklu poku{avamo saznati vi{e o mogu}nostima ulaska u Brati-slavu, napominjaju}i joj odakle dolazimo. Vrlo ljubaznojgospo|i o~i su pune suza, a iznena|uje nas i njen vrlo dobarhrvatski jezik. Odmah potom slijedi i obja{njenje: ona jeHrvatica i ìvi u mjestu Jarovce u kojem uglavnom ìve Hrvati.Njene dvije k}eri, suprug, a i ostali mje{tani mjesta Jarovce go-vore hrvatskim jezikom. Moram priznati da jo{ i danas àlim {too toj temi nismo vi{e razgovarali, jer nisam saznao iz kojegdijela Hrvatske su njeni preci do{li u Slova~ku, niti kada. (U ne-kim kasnijim razmi{ljanjima poku{ao sam na}i vezu izme|u Di-namovog grba i mjesta Jarovce).

Prelazimo Dunav i ulazimo u sredi{te Bratislave. Ru~amo upivnici na glavnom trgu. Atmosferu podgrijavaju uli~ni svira~i.Prolazimo pored Slova~kog parlamenta, te nastavljamo daljeprema sjeveru. Cesta je vrlo dobra i vozimo vrlo brzo.Prosje~na brzina nam je skoro 30 km/h, no niti takav temponije nas sprije~io da na jednoj ku}i uo~imo natpis Vinaren.

Ku}a je vrlo stara, no jednako uredna kao i njezin okoli{. Nat-pis poti~e èlju za otvaranjem barem jedne buteljice. Vinskipodrum u koji smo u{li bio je za nas pravo iznena|enje: odSlovaka (i êha, dakako!) o~ekivali smo izvrsno vino, aliRa~ianski uyber bio je vi{e nego izvrstan.

Ostalih pedeset kilometara do Kutya, odnosno jo{ pet kilome-tara do ~e{ke granice vozili smo jednakim tempom kao i do sta-janja u Malackyu. Ulazimo u ê{ku, te nastavljamo premaBreclavu. Poslije obilaska i kra}eg stajanja u Breclavu, kre}emoprema deset kilometara udaljenom kampu u mjestu Lednice. Ukampu se moè iznajmiti ~atka (mala ku}ica s dva do ~etirileàja) za 300-260 slova~kih kruna. Ipak, ostajemo vjernina{em {atoru (60 kruna plus 20 kruna po osobi). U otvorenomrestoranu svira lokalni bend stare ~e{ke pjesme, pjevaju sviprisutni, a mi ve~eramo doma}e kobasice (20 kruna), veprove

odreske (40 kruna) i pola litre pive (12 kruna). Ina~e, 1 DEM =20 kruna.

TRP - 146,89 km (prije|eni put)

AVS - 23,3 km/h (prosje~na brzina)

STP - 6 sati, 18 min (vrijeme vo`nje)

[ESTI dan, subota, 22. srpnja 2000.

Probudili smo se vrlo rano. Vrijeme je za ovaj dio godine vrlohladno. Smeta me velika rosa, jer je sve mokro, kao da je padalaki{a. Kre}emo u 7 sati cestom E 65 prema Brnu. Palo jenekoliko kapi ki{e, ipak, ni{ta stra{no. U Brno stièmo vrlo brzo ikre}emo u obilazak. Brno ima vrlo zgodnu jezgru grada - jakopodsje}a na na{ Zagreb, jedino {to mu glavna ulica nosi nazivMasarykova. Ru~amo u sredi{tu grada, a è| gasimo vrhunskim~e{kim proizvodom po imenu Radegast. Dakako, svaka ~ast[kodi, ali imena kao {to su Staropramen, Rabel, Radegast, Bud-weiser... puno vi{e govore o ê{koj. Nevjerojatno, ali istinito je i

to da poslije piva odlazimo u obli`nju cukrarnu na nekolikokola~a. Vidjeli smo (i okusili) Brno i kre}emo dalje.

Ve} na izlazu iz Brna po~inju problemi. Primje}ujem da mi la-gano pu{ta zadnja guma, no to je samo manji dio problema.Onaj puno ve}i je konfiguracija terena, odnosno po~inje brdskavo`nja. Ako u biciklizmu postoji velika muka, onda je to upravobrdska vo`nja s teretom kakav mi vozimo.

Cijelu ê{ku, odnosno sve ve}e gradove, povezuju suvremeneauto ceste, kakva je dakako i glavna cesta D1 koja povezujeBrno i Prag. Njome mi niti smijemo, niti èlimo, pa kre}emotakozvanom starom pra{kom cestom, koja nekoliko puta sije~eauto cestu D1, a kasnije se od nje udaljava prema sjeveru. Tajdio puta je vrlo zahtjevan, {to se ti~e kvalitete ceste, a posebnozbog vrlo napornih brdskih dionica. Stajemo u mjestu VelkaBite{. Marku je pukla `bica na zadnjem kota~u, no ne stajemoradi popravka, ve} radi odmora. Prosje~na brzina nam je danaspala na manje od 20 km/h. Kre}emo dalje prema sjeveru. Cestaod Velke Bite{i je ipak malo bolja. Imam osje}aj da je VelkaBite{ vrh nekakvog grebena, a dalje je cesta ipak pitomija, od-nosno valovitija, pa ima i poneka nizbrdica.

Stisnuli smo jo{ malo zube i stigli do @dara nad Sazavou. Ovajdio ê{ke podsje}a na na{ Gorski kotar, samo {to uz cestu imapuno jezera okruènih crnogoricom. U @daru, kako to mjestojednostavno nazivaju doma}i, nalazi se prekrasno veliko jezero,a pokraj njega kamp. Nekoliko kilometara prije @dara priklju~ionam se jedan doma}i biciklist, koji je s nama i{ao sve dokampa, jer se u restoranu kampa i oko njega odvija ljetni ìvot@dara. Tu nas upoznaje sa svojim vrlo veselim dru{tvom. Pije sehru{kovica (rakija od kru{ke) i Rebel pivo. Takav je obi~aj ovdje,a mi ga nismo htjeli pokvariti, {to zna~i da smo im se priklju~ili.Slijedi ve~era s ro{tilja, kupanje, jo{ jedan Rebel, pa na spa-vanje. Danas je bilo doista te{ko!

TRP - 153,36 km

AVS - 19,57 km/h

STP - 7 sati, 50 min.

(nastavlja se)

Mladen Ga~e{a

na{i izvan HEP-a


HVALA KOLEGAMA

- Tek kad nam se dogodi zlo, kako se dogodilo meni,spoznamo koliko vrijedi ljudskost, rekla je gospo|aBiserka Stilinovi} - na{a kolegica, koja nas je zamolilada objavimo zahvalu svim kolegama koji su joj pomogliu nevolji.

Naime, vra}aju}i se s posla kasno nave~er, na{u klegicu B.

Stilinovi} presreo je nepoznati mladi} i ukrao joj torbicu gdje

je uz osobne stvari i mobitel nosila novce koje je iz Kase uza-jamne pomo}i podigla tog dana. Saznav{i za taj ruàn

doga|aj, u pomo} su joj prisko~ili njeni kolege, ali i sindi-

kati. Skupljenim novcem, èljeli su makar materijalno nakna-

diti gubitak kolegici, koja u svom dugogodi{njem radu nikad

nije odbila pomo}i bilo komu tko joj se obratio.

Sa suzama u o~ima, gospo|a B. Stilinovi} je to komentiralarije~ima:

- Najvi{e me ganula takva ljudska briga i solidarnost, jer velika jestvar kada spoznate da u nevolji niste sami. Svima velika hvala!

(Ur)

SVAKA ÂST [KODI, ALI IMENA KAO [TO SUSTAROPRAMEN, REBEL, RADEGAST, BUDWEISER...PUNO VI[E GOVORE O Ê[KOJ

Dobri ~e{ki obi~aji: uz hru{kovicu i pivo Rebel U Masarykovoj ulici u Brnu

VIKTOR POPOVI], AKADEMSKI SLIKAR

SLIKE BEZ IMENA

MO@DA ni{ta na svijetu ne ~uje toliko gluposti kolikojedna slika izloèna u muzeju" - misao je koju dijelebra}aGoncourt. Kako na{e ~itatelje ne bi zadesila sudbinamuzejske slike, prepustit }emo glavnu rije~ na{em mla-dom akademskom slikaru Viktoru Popovi}u, koji }e osvom radu i umjetni~kom svjetonazoru iznijeti jama~nonajto~niju prosudbu. Mi }emo samo pomo}i da, o ovom"nadarenom djetetu" Elektrodalmacijinog zaposlenikaStanka Popovi}a, prikupite {to vi{e podataka.

Krenimo od toga da Viktor ima 29 godina i da je 1996.diplomirao slikarstvo na zagreba~koj Akademiji likov-nih umjetnosti u klasi prof. Vasilija Josipa Jordana. Ogodinama koje su tomu prethodile kaè da je crtaokao i sva druga djeca i da ne moè izdvojiti taj pose-ban trenutak spoznaje, trenutak u kojem je shvatio daje slikarstvo njegov izbor. Dogodilo se to samo posebi, kaè. Velika je zasluga za to u prvom redu ro-ditelja koji su Viktoru, a tako i troje ostale djece, odpo~etka ukazivali povjerenje i poticali ga u njegovimte`njama, ali i nastavnice likovnog odgoja koja ga jeprepoznala, usmjeravala i uputila u splitsku srednju[kolu primjenjene umjetnosti i dizajna. I tako se, sbri`ljivo pripremanom mapom radova, na{ao predvratima Akademije zajedno s jo{ sto i osamdesetoroslikarskih zaljubljenika i postao jedan od samodvanaestorice primljenih studenata.

A danas, okruèn sivim plohama svojih harmoni~nihkompozicija, u unajmljenom radnom prostoru s po-gledom na ~arobne Prokurative i dijelak morskemodrine, razgovara o brojnim samostalnim i cijelimnizom skupnih izlo`bi na kojima je ve} izlagao, ali i osvom poimanju stvaranja.

Saznajem da je pripremao izlo`bu u Starom Gradu naHvaru gdje je prostor odredio njegov slikarski rad.

Ve}ina je izloàka nastala upravo tamo, na licu izlo`be-nog mjesta, u prelijepoj pala~i s galerijom Plan~i}.

• Bio sam doista o~aran, impresioniran gradom iovom gra|evinom u kojoj se nalazila galerija. Ulaskomu taj prostor odmah me zaokupio jedan problem, a toje pogled kroz prozor galerije. Taj je prozor gledao naHektorovi}evu vilu i vrt, a negdje u meni je ~itavovrijeme rasla èlja da napravim ne{to {to }e taj prizor"potu}i", {to }e pomo}i da pogled kroz prozor vi{e nebude dominantan. To mi je izgledalo nemogu}im i jed-nostavno sam odlu~io napraviti rad na samom pro-zoru. Odabrao sam olovo, kao materijal neprobojan zasvjetlost, i od njega modelirao olovne zastore. U os-talim prostorijama nalazile su se slike i crteì.

Ove su olovne zavjese odabrane kao izloàk name|unarodnoj izlo`bi zagreba~kog Salona mladih

koja je odràna po~etkom sije~nja o. g. Smatra da jeovogodi{nji projekt zami{ljen ambiciozno, jer je rije~o 10.000 ~etvornih metara prostora kojega trebaoplemeniti i ukrotiti. U prostor su unijeti kontejneri, a unjih smje{teni izlo{ci. Kako svi nisu na{li mjesta uspremnicima, ne{to je izloàka ostalo vani. Stoga jenezadovoljan organizacijom, manjkom vremena,manjkom ljudstva koje bi na ovakvom off projektu tre-balo raditi. Mo`da bi kontejneri bolje funkcionirali nacesti - rekao je, gube}i pone{to od svoje primjerenemirno}e. Valjda stoga {to, kako kaè, voli sve imatipod kontrolom, pa mu neorganiziranost smeta. Ve} trigodine, otkad postoji u Splitu. Viktor je asistent naUmjetni~koj akademiji. Predaje crtanje aktova. Novacdobro do|e za tro{kove ateljea, nabavu materijala iputovanja. A, mo`da {togod ostane i za ostvarenje jo{jedne velike nakane - odlaska na postdiplomski studiju SAD. Tamo, naime, velik broj univerzitetaomogu}uje da osobnim radom plati tro{kove{kolovanja.

Moje je mi{ljenje da }e ovaj ozbiljan mladi ~ovjek iovu èlju ostvariti.

Vero~ka Garber

nadarena djeca


NEMAM UZOR, NEGO IDEJU KOJA ME VODI ODPOÊTKA I POSTUPNO DOVODI DO MATERIJALAU KOJEM ]U IZVESTI SVOJ RAD

• Vrlo je te{ko danas govoriti o slikar-

skim pravcima u umjetnosti uop}e, pa

unutar njih sebi odre|ivati mjesto, jer se

toliko toga dogodilo kroz povijest umjet-

nosti, toliko toga u~i{ tijekom studija, a

sve se to u tebi taloì, oboga}uje{ se

iskustvom i na kraju sve to iz nas bi tre-

balo izi}i kao vlastiti izraz. Stoga sma-

tram pogre{nim "smje{tati" slikare i

njihov rad u nekakve pravce, niti bih

mogao govoriti o svojim slikarskim uzo-

rima, premda ima puno autora i kod nas

i u svijetu koje po{tujem i kojima se di-

vim. Nemam jedan uzor, nego ideju koja

me vodi od po~etka i postupno dovodi

do materijala u kojemu }u svoj rad iz-

vesti. Slike koje radim nisu za

ukra{avanje prostora, one su tu zbog

suo~avanja s nekim problemom. Bez ob-

zira postavljaju li pitanje ili daju odgo-

vor, osnovno je da netko moè to

"pro~itati", da slika nekoga pokrene

iznutra. Zato bih samo rekao da se moje

slike ne bave odre|enim motivom nego

slikarskim procesom koji se na slici

doga|a. Ljudi se hvataju za ime i naziv

slike, a ta je opisnost ne{to od ~ega

èlim pobje}i. Moje zadnje slike nemaju

imena.

Stari generatori iz HE Ro{ki slap - primjereni izloàk povijesti

NEOSTVARENI CILJ - MUZEJ U [IBENIKU

SIJEÂNJ 2001. godine po~etak je, s toliko nada ~ekanog21. stolje}a. Neki ga zvou drugim stolje}em velikih elek-tri~nih sustava, ali u [ibeniku se dobro zna da proteklomprvom stolje}u moderne elektroenergetike treba pripisatijo{ vi{e od pet godina od starta prve izmjeni~ne elektranena Krki (Jaruga 1 iz kolovoza 1895.). Isticanjem zna~ajatog prvog pothvata prema svim sli~nim pothvatima na po-dru~ju Hrvatske, a i mnogo {ire, postigli smo da sespomendan jednog zna~ajnog sustava veè uz [ibenik(Dan Hrvatske elektroprivrede: 28. kolovoza). Ali, [ibeniknije to iskoristio za ostvarenje planiranog cilja: otvaranjemuzeja prvog hrvatskgo elektroenergetskog sustava.

Posjet u sije~nju maloj hidroelektrani na Ro{kom slapu usvrhu detekcije nedavna kvara i pripreme bolje za{titenjenih generatora kao da je aktualizirao stari neostvarenicilj, ali mu dao i novu dimenziju. Naime, pokraj male elek-trane rekonstruirane prije dvije godine sredstvima na{ihiseljenika iz Kanade leè ostaci starog generatora HE Ro{kislap, {to su ga za nedavne jugo-srpske okupacije uni{tilinjeni "sposobni" privremeni korisnici. Elektrana iz 1907.godine, relativno jednostavne izvedbe bila je, ~ini se, pre-komplicirana za njih, pa je po~etkom devedesetih godina,nakon skoro osam i pol desetlje}a neprekidnog rada jed-nostavno prestala s radom. Ono {to je bilo najvrjednije i {tose na brzinu moglo pokrasti odneseno je (transformator-

sko ulje, bakar s rotora, a na statoru je sre}om ve}inanamotaja o~uvana).

Na Ro{kom slapu novi vlasnici su ugradili moderne i ve}egeneratore (istina, ne ba{ idealno za{ti}ene za atmosferskeuvjete miljeva~kog platoa), a stare generatore jednostavnosu odloìli pokraj stare ljepotice Krke, koja im je de-setlje}ima okretala mo}nu osovinu. Otada, skoro tri go-dine, jedan preostali generator - simbol negda{nje snage iprvorazredni spomenik tehnolo{ke povijesti, polagano alisigurno trune. Prisjetimo se ovom zgodom, da je hidroelek-trana na Ro{kom slapu, zvana prvotno HE Rupe premaprvom susjednom ve}em selu, izgra|ena 1906. do 1907.godine kapitalom talijanskog dru{tva "Monte Promina" sasjedi{tem u Siveri}u za potrebe tamo{njeg negda{njegpoznatog rudnika ugljena. Snage dva generatora proizve-dene od ~uvene tvrtke AEG su bile po pola megavata (pri-bli`no 500 kVA), a vrtile su ih Voithove turbine od 660konjskih snaga, koje su koristile koncesirani vodni padvisine 19 metara na slapu ukupne visine 26 metara. Da-kako, zahva}en je bio (kao i sada) samo mali dio vodeslapa. Elektrana je dugo radila samo za rudnik o ~emu idanas svjedo~e rudarski znakovi na pro~elju zgrade.

Vodne snage koje u svijetu pokre}u brojne elektrane ~estose simboli~ki nazivaju "bijelim ugljenom", primjerice "White

coal of Sierra Nevada" u Kaliforniji (SAD) ili "Belji ugolj" uRusiji (prva hidroelektrana iz 1903. godine na Kavkazu).Stoga i mi moèmo re}i da na{e elektrane na Krki (ali iZrmanji i Cetini) koriste "bijeli ugljen Dinare". U slu~ajuRo{kog slapa zanimljivo je da je na{ "bijeli ugljen" biokori{ten kao pomo} ljudima u va|enju onog pravog, crnogugljena iz utrobe Promine. Tako je na{ "bijeli ugljen" sRo{kog slapa desetlje}ima pomagao u te{kom radu ru-darima, a neizravno je doprinosio usponu Drni{a, Siveri}ai ~itavog kraja.

Radi svega toga, bilo bi poèljno da se stari generator sRo{kog slapa o~uva, malo popravi i pripremi za izlaganje ujednom budu}em muzeju kori{tenja vodnih snaga Krke.Najbolje mjesto za takav muzej bili bi ostaci prve hidroe-lektrane Jaruga 1 na Skradinskom buku, koji bi manjimzahvatima mogao postati jedna nova atraktivna to~ka u Na-cionalnom parku Krka. Kada su ve} nestali i uni{teni ostacigneratora i turbina na{e prve elektrane Jaruga 1, onda bidobro posluìo stari generator s Ro{kog slapa, a muzej bibio {ireg zna~aja i uz druge izlo{ke svjedo~io bi okori{tenju hidroenergije na ~itavoj Krki. Uostalom, [ibenikje i tako deficitaran izlo`benim i muzejskim postavama, alito je tema za jedan drugi osvrt.

Ante Sekso

(ne)briga

Nesretna smrt kune u Elektri Kri`

NOVI MILENIJ NIJE DOÊKALAZa{to je predradnik u Odjelu za upravljanje Pogona Kri` Emil Petr snimljen kraj male kune bjelicekoja je 20. prosinca pro{le godine u ranim jutarnjim satima uzrokovala dozemni spoj i ispad 10 kVDV Kri`-Re~ica? Kako saznajemo, ova se zvjerka lijepog krzna popela na transformator i u kontaktusa sabirnicom uzrokovala ispad spomenutog voda na nekoliko sekundi, ali i svoju crnu sudbinu.

Nakon dojave dispe~era, togsam jutra u redovnom obilaskutrafostanica ba{ ja na{ao uzrokispada, malu ìvotinju koja,naàlost, nije do~ekala novimilenij, kratko je komentiraoEmil.

Alen Petra~

NI ISTRANI BEZ ZELENILA NE MOGUU pro{lom broju Vjesnika HEP-a na{ kolega, novinar Ivica Tomi}, kamerom jezabiljeìo zelenilo koje uljep{ava upravnu zgradu Pogona Skrad rije~kog Elektropri-morja, zaklju~iv{i kako Gorani ne mogu bez zelenila. Budu}i da smo tijekom na{egnedavnog boravka u elek-troistarskom Pogonu Buzeti mi zapazili sli~an prizor,slobodno moèmo tvrditi (islikom posvjedo~iti) da tovrijedi i za na{e istarskeelektra{e.

Tatajana Jalu{i}


Foto-zapaàj

VJESNIK HEP-A U 2000. GODINI

PRATILI SMO @IVOTNA POÊTKU NOVOG, PREMA MNOGO ÊMU, DRUKÎJEG DOBA ZA HRVATSKUELEKTROPRIVREDU, PRO[ETAJMO KROZ PROTEKLIH 11 BROJEVA VJESNIKA HEP-AOBJAVLJENIH U 2000. GODINI I – PODSJETIMO SE VA@NIJIH POSLOVNIH DOGA\AJA

SIJEÂNJ

“Promjene se ne mogu dogoditi preko no}i”, poru~uje dr. sc.Goran Grani} u Razgovoru s povodom, obavljenom prije for-miranja nove Vlade Republike Hrvatske, govore}i o o~ekiva-nim novostima u energetskom sektoru i promjenama uHrvatskoj elektroprivredi i liberalizaciji energetskog trì{ta.

Iz sije~anjskog broja izdvajamo zapis o akciji Hrvatske elektro-privrede koja je dizelske agregate uputila kao pomo} EdF-u,kako bi nakon vremenske nepogode koja je krajem 1999. go-dine onesposobila visokonaponsku i distribucijsku mreù.

VELJAÂU ovom broju smo predstavili Ivu ôvi}a, novoimenovanogpredsjednika Uprave Hrvatske elektroprivrede. “Ovaj posao nijenogometna utakmica”, kaè I. ôvi} uz obe}anje da bez obzira nabrojnost i sloènost problema i zadataka, nova Uprava ne traì stodana alibija, a s obzirom da je rije~ o iskusnim ljudima koji dobropoznaju HEP.

TE Rijeka je u 1999. godini bila trostruki rekorder, Dalekovod 400kV Hrvatska-Ma|arska tri mjeseca nakon pu{tanja u rad, premdaje njegova izgradnja dugo godina bila osporavana – opravdao jesvoj smisao. “Sve bliè cilju”, zapis je s gradili{ta Kombi-kogeneracijskog postrojenja TE-TO.

O@UJAK

Za ovaj broj Vjesnika HEP-a u Na{em intervjuu govori akademikBoò Udovi~i}, osvr}u}i se na proteklo, ali osobito na vrijemekoje dolazi. “Moramo rehabilitirati ~ovjeka koji postaje sredi{tesvih doga|anja, jer je 21. stolje}e – stolje}e ljudskih sloboda iljudskih prava, znanosti i njene primjene, kreativnosti i kori{tenjasposobnosti ljudi, stolje}e rada”.

Predstavili smo, uz kratku radnu biografiju, nove ~lanoveUprave HEP-a. Pi{emo o Prijenosnom podru~ju Zagreb, a re-portaòm o HE Vara`din, pridruùjemo se obljetnici - 25 go-dina njena rada.

TRAVANJ

Ogrjevna sezona je zavr{ila, {to je bio povod za razgovor s Brani-mirom Poljakom, direktorom Sektora za toplinsku djelatnost.

U Vjesniku HEP-a govore novoimenovani direktori podru~ja:prof.dr. sc. Juraj Šimuni}, direktor PrP Opatija, Marko Lovri}, di-rektor PrP Split, Qeljko Ðerek, direktor DP Elektrodalmacija Split,Stipan Lovri}, direktor PP HE Jug, Mihajlo Abramovi}, direktorPrP Osijek iMilutin Buri}, direktor PP HE Zapad.

Nakon dugogodi{njeg procesa, Lupanijski sud u Šibenikuodlu~io je da HEP, nije kriv za pomor riba i rakova i ostalu {tetu napresu{enom Ro{kom slapu u jeseni 1997. godine.

U ovom broju, po~injemo serijal o hrvatskim otocima gdje~itatelje Vjesnika HEP-a upoznajemo s mnogim znamenitostima iistinskim vrednotama.

SVIBANJ

Na Skup{tini dioni~kog dru{tva opozvani su stari i imenovaninovi ~lanovi Nadzornog odbora Hrvatske elektroprivrede d.d.,a za predsjednika je izabran dr.sc. Goran Grani}. Najavljujemo26. srpnja - deset godina javnog poduze}a Hrvatska elektro-privreda.

Zapo~ela je komercijalna proizvodnja TE Plomin 2. Odràno jeTre}e savjetovanje Studijskog komiteta CIGRE, 15.me|unarodni znanstveno-stru~ni susret stru~njaka za plin iSavjetovanje o energetskim i procesnim postrojenjima. HEDubrovnik je navr{ila 35 godina rada, a sada o~ekuje revitali-zaciju ili – tre}i agregat?

Spomenimo da smo u podlistku ovog broja Vjesnika HEP-a ob-javili Direktovu 96/92/EC Europskog parlamenta i Vije}a koja ute-meljuje zajedni~ka pravila za interno trì{te elektri~nomenergijom za proizvodnju, prijenos i distribuciju elektri~ne ener-gije.

Krenula je Sedma me|unarodna jedrili~arska regata dispe~era.

LIPANJPredsjednik Uprave Ivo ôvi} se izravno obra}a zaposlenicimaHEP-a, komentiraju}i Program rada Uprave HEP-a u ~etvero-godi{njem razdoblju, kojeg je prihvatio Nadzorni odbor. HEP iEnron su potpisali Protokol o na~elima novog ugovora, a pro-

podsjetnik


jekt IPP Jertovec je obustavljen. Pratimo dodjelu nagrada ipriznanja za za{titu okoli{a, gdje je TE Plomin sredi{nja tema,Me|unarodnu konferenciju o nuklearnoj energiji, Nagraduu~enicima u 2000. godini, nagradu Zaklade “Hrvoje Poàr” iMIPRO 2000.

SRPANJ-KOLOVOZ

Desetlje}e HEP-a, 26. srpnja, obiljeèno je u TE-TO Zagreb.Vjesnik HEP-a vra}a se 105 godine unatrag i donosi dio at-mosfere 28. kolovoza 1895. godine u 20 uri i 20 ~asaka kadaje zasvijetlilo u Šibeniku. Kroz Put u povijest upoznajemo~itatelje Vjesnika HEP-a s elektrifikacijom Dalmacije, Rijeke iHrvatskog primorja, Slavonije i Baranje i sredi{nje Hrvatske. Aljeto zapo~inje, opet, s vatrom. O poàrima, ali i na uteme-ljenim podacima donosimo prve rezultate istraìvanja prove-denog u visokonaponskom laboratoriju Institutua zaelektroprivredu, upravo stoga {to se za ljetne poàre naj~e{}eoptuùju vodovi dalekovoda.

RUJANVijest koja nosi rujanski broj je nova cijena elektri~ne energije.Prosje~na cijena od 1. listopada pove}ana je za 6,8 posto.Izme|u HEP-a i Enrona su potpisani novi ugovori – suradnja senastavlja.

Hrvatska elektroprivreda je 28. kolovoza obiljeìla svoj Dan uKriù, gdje je DP Elektra Kri` proslavila 60 godina svog posto-janja.

U Na{em intervjuu o reformi energetskog sektora i restrukturi-ranju HEP-a i INE govori mr.sc. Damir Pe{ut, direktor Energet-skog instituta “Hrvoje Poàr”. Zapo~ela je rekonstrukcija TS

Ðakovo i kona~na sanacije ratom razorene mreè 110 kV uSlavoniji i Baranju. Bili smo ponovno na gradili{tu u TE-TOgdje smo zatekli svu opremu za novi blok. Ponovno smo naterenu od zadarskog do dubrova~kog podru~ja, gdje vatrauni{tava na{a postrojenja.

LISTOPAD

“HEP na razdjelnici” prikaz je predsjednika Uprave Ive ôvi}ao Programu restukturiranja poslovnog sustava HEP-a.

Uprava HEP-a i sindikati nastavili su socijalni dijalog i dogo-vorili se o uklju~enju sindikalnih predstavnika u Tim za re-strukturiranje HEP-a. Nakon poskupljenja cijene elektri~neenergije, donosimo priloge iz distribucijskih podru~ja, ~iji suzaposlenici na {alterima prvi na udaru potro{a~a.

Na zagreba~kom podru~ju otvorene su lokalne WEB stranice –Intranet. Pratili smo rad milenijskog zasjedanja CIGRE u Pari-zu, Studijskog komiteta 33 u Pragu i tri studijska komiteta uCavtatu.

Predstavili smo na{e zaposlenike koji su sudjelovali naParalimpijadi u Sydney.

STUDENIMr. sc Ivica Toljan, ~lan Uprave za prijenos i direktor Direkcijeza prijenos u Na{em intervjuu, vodi nas “Tragom stru~ne is -tine”. U~enici Tehni~ke {kole Ru|era Bo{kovi}a posjetili suTE-TO Zagreb, sindikati HEP-a upozoravaju da slijedi dogovorili {trajk. Slijedi prilog o DP Elektroistra Pula, koja obiljeàva50 godina svog postojanja. “Odradili smo dobar posao, odra-

dit }emo i promjene”, poru~uje Ivan Fabris Direktor Elektroistre,“Treba i}i naprijed”, mr.sc. Elio Sterpin, rukovoditelj Slu`be zatehni~ke poslove, “Puno radimo s potro{a~ima – to se is-plati…” Du{an Ben~i}, rukovoditelj Slu`be za prodaju i od-nose s potro{a~ima, i “Provodimo naputke Direkcije” QeljkoRadi}, rukovoditelj Slu`be za ekonomske odnose. U nastavkusu prikazani pogoni: Pula, Rovinj, Pore~, Buje, Buzet, Labin iPazin.

PROSINAC

Boì}ni broj Vjesnika HEP-a malo je druk~iji od drugih. Preds-jednik Uprave Ivo ôvi} analizira kakva je bila protekla i na-javljuje kakva }e biti godina koja dolazi. HEP je ustanovio Danpotro{a~a, a 19. prosinca podijeljene su nagrade urednimplatcima kategorijeku}anstvo, ostalih na 0,4 kV i industrijskimpotro{a~ima.

Posjetili smo Pogon Vukovar i Pogon Ilok, jer na kraju povije-sne stranice èlimo vidjeti i prenijeti dobro. “O~i su vidjele” iono {to mo`da nisu htjele…U PrP Osijek uùrbano se radi naobnovi 110 kV postrojenja, a dinamiku radova odredilo je~i{}enje terena od mina. Cjelokupna vrijednost radova je 70milijuna kuna, {to predstavlja najve}u investiciju Hrvatskeelektroprivrede u 2000. godini. Prenijeli smo poruke radovaizloènih na Danu energije u Hrvatskoj – Devetom forumuHED-a, razgovarali smo s voditeljem projekta za pripremuprvog Nacionalnog izvje{}a o promjeni klime mr.sc. Vladi-mirom Jelavi}em. Upoznali smo na{e ~itatelje s povijesnomistinom o Volti, koji je otvorio novu stranicu znanosti.

Ður|a Su{ec

podsjetnik


28, 29 - HEP grupamilijardi kuna, što je zate~eno po~etkom o`ujka 2000. go-...

Documents

Transcript of 28, 29 - HEP grupamilijardi kuna, što je zate~eno po~etkom o`ujka 2000. go-...