11A03

1

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU

Graditeljski odjel

10010 Zagreb, Avenija V. Holjevca 15

Tema:

Tehnička regulativa gradnje

ENERGETSKA UČINKOVITOST U ZGRADARSTVU

(propisi - regulativa)

dr. sc. Zoran Veršić, dipl.ing.arh.

i

1998

STRUČNO USAVRŠAVANJE

OVLAŠTENIH ARHITEKATA I OVLAŠTENIH INŽENJERA

XI. tečaj 11. i 12. studenog 2011.

2

Potrošnja energije u zemljama EU

41%

31%

28%

stambeni i tercijarni sektor industrija transport

Minimalna procijenjena obilježja za zgrade

3

Energetska potrošnja u zgradama zemalja EU

52%

9%5%

14%

4%

16%

zagrijavanje prostora priprema tople vode kuhanje rasvjeta hlađenje uredska oprema

57%25%

7%

11%

grijanje prostora priprema tople vode kuhanje električni uređaji

javni sektor

stambeni sektor

Minimalna procijenjena obilježja za zgrade

4

- postoje veliki potencijali uštede toplinske energije povećanjem toplinske zaštite novih i postojećih zgrada

- 20% emisija CO2 u 1990. iz stambenog i tercijarnog sektora (podaci EK )

5

Zakonodavne mjere u EU....

.... na području koje uključuje uštedu energije u zgradama i zaštitu okoliša u Europi doneseno je niz Direktiva od kojih se ističu:

89/106/EEC od 21.12.1988.- o usklađivanju zakonskih i upravnih propisa država članica o građevnim proizvodima

93/76/EEC od 13.09.1993.- o ograničavanju emisija ugljikovog dioksida kroz učinkovito korištenje energije

2002/91/EC od 16.12.2002. - o energetskim svojstvima zgrada (EPBD)

2006/32/EC od 05.04.2006.- o energetskoj učinkovitosti u neposrednoj potrošnji i energetskim uslugama

2009/125/EC od 21.10.2009. (izmjena)- o uspostavi okvira za postavljanje zahtjeva na eko dizajn za proizvode koji ovise o energiji

6

Cilj: sloboda kretanja građevinskih proizvoda unutar EU – usklađivanje nacionalnog zakonodavstva za građevne proizvode u odnosu na zdravstvene i sigurnosne zahtjeve;

- građevni proizvod je svaki proizvod namijenjen za trajnu ugradnju u građevine visokogradnje i niskogradnje,

- građevni proizvod može se staviti na tržište, distribuirati i rabiti samo ako je dokazana njegova uporabljivost i ima oznaku CE,

- bitni zahtjevi za građevinu: mehanička otpornost i stabilnost, sigurnost od požara, higijena, zdravlje i okoliš, sigurnost pri uporabi, zaštita od buke i ušteda energije i toplinska zaštita.

Direktiva 89/106/EEC od 21.12.1988.

7

Direktiva o građevnim proizvodima 89/106/EEC propisuje da građevina i njezini uređaji za grijanje, hlađenje i provjetravanje moraju biti projektirani i izgrađeni na način da, u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja energije prilikom njihova korištenja bude jednaka propisanoj razini ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani zadovoljavajući toplinski uvjeti.

Direktiva 89/106/EEC od 21.12.1988.

8

Polazišta i ciljevi:

- želja da se poduzmu akcije usmjerene postizanju stabilizacije emisija CO2 u 2000. godini prema vrijednostima iz 1990.;

- očuvanje kvalitete okoliša, te racionalne uporabe prirodnih izvora;

- osiguranje transparentnosti na tržištu nekretnina i poticanje investiranja u uštedu energije kroz pružanje objektivnih informacija o energetskim svojstvima zgrade (uvođenje energetske certifikacija zgrada);

- ušteda energije u stambenom sektoru potaknuti će se obračunom stvarne potrošnje energije za grijanje, klimatizaciju, i toplu vodu.

SAVE Direktiva 93/76/EEC od 13.09.1993.

9

SAVE Direktiva pokazala je značajne koristi

- Potreba za komplementarnim pravnim instrumentom radi definiranja konkretnih akcija s ciljem postizanja većih ušteda i smanjenja razlika između rezultata koje zemlje postižu na ovom području doprinijela je donošenju nove Direktive

- Cilj donošenja nove Direktive: poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada, smanjenje energetskih potreba

Direktiva 2002/91/EC od 16.12.2002.

10

Razlozi:

- ključni izvori energije (nafta, kruta goriva) su i glavni izvori emisija CO2 ;

- poštivanje Kyoto protokola (obveze - smanjiti emisije stakleničkih plinova za 8% do 2010.) -zgradarstvo i industrija 20% ukupnih emisija;

- potreba osiguranja sigurnosti opskrbe energijomstambeni i tercijarni sektor troše oko 40% ukupne energetske potrošnje s tendencijom povećanja potrošnje i emisije CO2 ;

- zgradarstvo je značajno za dugoročnu potrošnju energije.

Direktiva 2002/91/EC od 16.12.2002.

11

Mjere za postizanje cilja:

- uspostava općeg okvira za metodologiju izračuna energetskih svojstava zgrade uz lokalne klimatske uvjete;

- metodologija se može regionalno razlikovati;

- osim toplinske izolacije treba uključiti i druge faktore značajne za energetsku učinkovitost.

Direktiva 2002/91/EC od 16.12.2002.

12

Opći okvir ( u članku 3. Direktive) treba uključiti najmanje slijedeće:

- toplinska svojstva zgrade (vanjski plašt i unutarnje zidove i dr.) koji mogu uključiti i zrakonepropusnost;

- postrojenja za grijanje i opskrbu toplom vodom;

- instalacije za klimatizaciju, ventilaciju;

- ugrađenu rasvjetu, prirodnu ventilaciju;

- položaj i orijentaciju zgrade uključivo i vanjsku klimu;

- pasivne solarne sustave i zaštitu od sunca;

- sobne klimatske prilike i projektiranu unutarnju klimu.

Direktiva 2002/91/EC od 16.12.2002. (EPBD)

13Izvor: EPBD Buildings Platform>PO39 Overall context

Direktiva 2002/91/EC od 16.12.2002. (EPBD)

14

- o energetskoj učinkovitosti u neposrednoj potrošnji i energetskim uslugama

Krovna direktiva za područje energetske učinkovitosti

Cilj - osiguranje opskrbom energije, zaštita okoliša- ušteda energije kroz 9 godina 9% primjenom ekonomičnih,

izvedivih i razumnih mjera, mjerenje od 01.01. 2008.

Direktiva se obraća institucijama i tržištu sa svrhom – promocije energetske učinkovitosti kroz:

- razvoj tržišta za energetske usluge- opskrbu krajnjih korisnika programima i mjerama energetske učinkovitosti

nadopunjuje i poboljšava postojeće zakonodavne mjere i EPBD.

Direktiva 2006/32/EC od 05.04.2006

15

Nacionalni cilj uštede energije određuje se i izračunava prema Prilogu

Koristi se prosječna godišnja potrošnja krajnje energije svih korisnika zadnjih 5 godina- količina energije koja je distribuirana ili prodana krajnjim korisnicima u tom razdoblju

Određuje set ciljeva za uštedu energije na nacionalnom nivou i zahtjeva poduzimanje određenih aktivnosti od strane zemalja članica.

Energetski pregled - sustavna procedura ili postupak za postizanje primjerenog znanja o postojećim energetskim svojstvima zgrada ili skupine zgrada, tehnološkogprocesa i/ili industrijskog postrojenja ili pružanju privatnih ili javnih usluga, koji

određuje i ocjenjuje mogućnosti za uštedu energije te izvještava o zaključcima

Prihvatljive mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti: stambeni i tercijarni sektor,industrijski sektor, promet

- grijanje i hlađenje- izolacija i provjetravanje (izolacija zidova i krova, prozori, pasivno grijanje i hlađenje)- topla voda - rasvjeta- kuhanje i hlađenje- druga oprema i naprave, obnovljivi izvori energije

16

Direktiva 2009/125/EC

Nova Direktiva o postavljanju okvira za zahtjeve na proizvode koji troše energiju

• Cilj je da proizvodi koji troše energiju postanu okolišno prihvatljiviji• Postavlja okvir za postavljanje uvjeta na eko dizajn za proizvode koji troše energiju• Svi proizvodi koji troše energiju su potencijalno obuhvaćeni Direktivom

Pored proizvoda koji troše energiju (različite vrste električnih uređaja), odnosi se i na proizvode koji bi mogli biti napravljeni na način da štede energiju (glave tuševa, materijali za izolaciju i dvostruko ostakljenje) Odnosi se na sve tipove proizvoda koji će u budućnosti biti pokriveni Direktivom definirajući ih kao “energy-related” proizvodi

• Odnosi se na svaki proizvod koji ima utjecaj na energetsku potrošnju• Odnosi se i na dijelove proizvoda koje se namjeravaju ugraditi u proizvod i za koje se

izražava njihovo okolišno svojstvo• Prije stavljanja na tržište EU, proizvođač ili ovlašteni predstavnik mora provesti proceduru

o ocjenjivanju sukladnosti kako bi se dokazala sukladnost proizvoda sa jednim od sustava iz dodatka IV ili V Direktive

• Na tržište EU se može staviti samo proizvod koji ima oznaku CE

- o uspostavi okvira za postavljanje zahtjeva na eko dizajn za proizvode koji ovise o energiji od 21. listopada 2009. (izmjena)

17

- zastarjelost postojećih propisa u RH

- obveza usklađivanja tehničkog zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU -donošenje propisa uvršteno je u Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj Uniji za 2005. godinu (NPPU)

- međunarodne obveze iz područja zaštite okoliša - Kyoto protokol obvezuje RH na smanjenje emisije stakleničkih plinova za 5% u razdoblju 2008.-2012. u odnosu na izabranu referentnu 1990.* godinu.

* teško ostvariv cilj (mala emisija CO2 bila je uzrokovana velikim udjelom hidroenergije i plina u proizvodnji električne energije, velikog uvoza električne energije i male industrijske potrošnje)

Implementacija

Direktive o energetskim svojstvima zgrada, 2002/91/EC (EPBD)

u hrvatsko zakonodavstvo

18

Toplinska zaštita - kratki pregled u RH

1970. Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za toplinsku zaštitu zgrada

- prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada, određene su najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaska topline k za pojedine građevne elemente za određenu klimatsku zonu;

1980. Norma JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada

- donosi nove više zahtjeve u pogledu toplinske zaštite zgrada;

1987. Inovirano izdanje norme JUS U.J5.600 toplinska tehnika u građevinarstvu, tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada

- racionalna uporaba toplinske energije osigurava se: propisivanjem najvećih specifičnih transmisijskih toplinskih gubitaka zgrade i dopuštenih toplinskih gubitaka provjetravanjem.

19

Strategija energetskog razvitka RH (N.N. 38/02) - ciljevi povećanja energetske učinkovitosti i udjela obnovljivih izvora energije, smanjenje ukupne potrošnje energije u zgradarstvu

20

Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, ....)- sadrži bitne zahtjeve za građevinu preuzete iz Direktive Vijeća EU 89/106/EEC od 21. prosinca 1988. koja se odnosi na građevne proizvode

Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama(NN 79/2005, 155/2005, 74/2006)

HRN EN 832:2000Toplinske značajke zgrada - Proračun potrebne energije za grijanje -Stambene zgrade(EN 832:1998)

Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/2008)

HRN EN ISO 13790:2008Energetska svojstva zgrada - Proračun potrebne energije za grijanje i hlađenje prostora (EN ISO 13790:2008)

21

Energetska efikasnost u zgradarstvu - nove zakonodavne mjere u RH

Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/2008)

(zamjena Tehničkog propisa o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama) / racionalna uporaba energije za grijanje i hlađenje te toplinska zaštita

stupio na snagu 31.03.2009.

Tehnički propis o sustavima grijanja i hlađenja zgrada (NN 110/2008)stupio na snagu 31.03.2009.

Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (NN 113/2008)stupio na snagu 30.9.2008., obavezna primjena u projektima za nove zgrade od 01.09.2009. godine(obaveza certificiranje postojećih zgrada ovisno o kategoriji zgrada, uvjetima korištenja i prometu nekretninom)

Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada (NN 113/2008)stupio na snagu 30.09.2008.

22

Prilagodba zakonodavstva RH (CPD, EPBD)

Racionalna uporaba energije i topl.zaštita zgrada

CPD, EPBD

ZoGP (86/08) ZoPUiG (76/07, 38/09)

Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj

zaštiti zgrada (110/08, 89/09)

Tehnički propis o sustavima ventilacije, djelomične

klimatizacije i klim. zgrada (03/07)

TP za prozore i vrata (69/06)TP za dimnjake u građ. (03/07)

Tehnički propis o sustavima grijanja i hlađenja zgrada (110/08)

Pravilnik o uvjetima i mjerilima zaosobe koje provode energetske preglede

i energ.cert. zgrada (113/08, 89/09)

Pravilnik o energ. certificiranju zgrada(36/10)

23

Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07)

1.2. Bitni zahtjevi za građevinu

Članak 14.

(1) Svaka građevina ovisno o svojoj namjeni tijekom svog trajanja mora ispunjavati bitne zahtjeve za građevinu i druge uvjete propisane ovim Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, lokacijskim uvjetima utvrđenim na temelju ovoga Zakona, te drugim uvjetima propisanim posebnim propisima koji su od utjecaja na bitne zahtjeve za građevinu.

24

Građevina mora udovoljavati ovim zahtjevima u predviđenom roku svog trajanja uz redovnu uporabu i održavanje.

Mehanička otpornost i stabilnost

BITNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU

Zaštita od požara

Higijena, zdravlje i zaštita okoliša

Sigurnost u korištenju

Zaštita od buke

Ušteda energije i toplinska zaštita


25

1.2. Bitni zahtjevi za građevinu

Članak 14.....

(3) Bitni zahtjevi za građevinu koji se osiguravaju u projektiranju i građenju građevine su:

- ušteda energije i toplinska zaštita tako da u odnosu na mjesne klimatske prilike, potrošnja

energije prilikom korištenja uređaja za grijanje, hlađenje i provjetravanje bude jednaka

propisanoj razini ili niža od nje, a da za osobe koje borave u građevini budu osigurani

zadovoljavajući toplinski uvjeti.

26

Energetska učinkovitost - primjena mjera kojima se postiže minimalna potrošnja energije uz osiguranje zadovoljavajuće udobnosti i/ili iste stope proizvodnje.

27

Energetski učinkovito projektirane zgrade

veliki dobici od sunca

mali gubici topline kroz oplošje, ventilacija, ....

manje topline za grijanje zgrade

+

=

+ potrebna energija za: hlađenje, ventilaciju,

osvjetljenje, pripremu tople vode(EN ISO 13790:2008)

Godišnja potrebna toplinska energija za hlađenje zgrade, QC,nd (kWh/a), izračunava se

u skladu s normom HRN EN ISO 13790:2008, metoda proračuna po mjesecima.

28

Potrebna toplina za grijanje

Qh = Ql – η . Qg

Qh potrebna toplina za grijanje za proračunsko razdoblje

Ql ukupni toplinski gubitak (kroz oplošje zgrade zid, prozor, krov, pod,...);

faktor iskoristivosti;Qg ukupni dobitak topline (pasivno od sunca i od unutarnjih izvora topline).

Ql

Ql

Qg

Qg

Qh Qh

Qg Qg

29

Toplinski gubici Ql

Ql = H . (θi – θe) . t

H koeficijent toplinskog gubitka zgrade; t trajanje proračunskog razdoblja;θi projektna unutarnja temperatura;θe srednja vanjska temperatura tijekom proračunskog

razdoblja.

Koeficijent toplinskog gubitka zgrade H

H = HT + HV

HT koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka kroz omotač; zgrade, izračunat prema normi EN 13789;

HV koeficijent toplinskog gubitka zbog provjetravanja.

30

Toplinski dobici Qg

Qg = Qi + Qs

Qi unutarnji toplinski dobitak;Qs toplinski dobitak od sunca.

Qi se proračunava ili se određuje na temelju statističkog podatka (5 W/m2 poda)

Qs se proračunava u odnosu na ukupnu energiju globalnog sunčevog zračenja Is na jediničnu površinu orijentacije j i efektivnu prijemnu ploštinu ostakljenog elementa As.

Qs = ∑j Is ∑n As

Is ukupna energija globalnog sunčevog zračenja na jediničnu površinu orijentacije j

As efektivna prijemna ploština ostakljenog elementa n s orijentacijom j(ovisi o: ploštini elementa, faktoru zasjenjenja, faktoru umanjenja zbog uređaja za zaštitu od sunca, faktoru udjela okvira i stupnju propuštanja sunčevog zračenja kroz staklo:

As = A . Fs. Fc

. Ff. g

31

Energetski učinkovito projektirane zgrade se razvrstavaju prema godišnjoj potrebnoj toplini za grijanje Qh’’ (gubitak po m² neto korisne površine) na:

- niskoenergetske zgrade 40 (50) kWh/(m².a)

- pasivne zgrade 10 (15) kWh/(m².a)

- nulenergetske zgrade ~ 0 kWh/(m².a)

33

36%

36%

10%

18%

vanjski zidovi prozori pod krov

Toplinski gubici kroz građevne dijelove zgrade

52%

12%

18%

18%

vanjski zidovi prozori pod krovOplošje grijanog dijela zgrade

34

Termografski snimak pročelja zgrade

35

• Zgrade su složeni energetski sustavi i najveći pojedinačni potrošač energije.

• Zbog dugog životnog vijeka zgrada, njihov utjecaj na okoliš u kojem živimo je dug i

kontinuiran i ne možemo ga zanemarivati.

• Toplinska zaštita zgrada - jedna je od najvažnijih tema u području energetske

učinkovitosti, zbog velikog potencijala energetskih ušteda.

• Nedovoljna toplinska izolacija - povećani toplinski gubici zimi, hladne obodne

konstrukcije, oštećenja nastala kondenzacijom, tj. vlagom te pregrijavanje prostora ljeti.

• Posljedica - oštećenja konstrukcije te neudobno i nezdravo stanovanje i rad, povećanje

cijene korištenja i održavanja prostora te veće zagađenje okoliša.

• Što je viši nivo toplinske zaštite, to je veća mogućnost izbora alternativnih sustava

opskrbe zgrade energijom.

36

Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama

(NN br.110/08 i 89/09)

37

Tehničkim propisom se:

- Razrađuje se ZPUG-om propisani bitni zahtjev za građevinu u dijelu uštede toplinske energije za grijanje i toplinske zaštite

- Implementira se Direktiva 2002/91 ECEuropskog parlamenta od 16. prosinca 2002. god. o energetskom svojstvu zgrada, u dijelu koji se odnosi na:

- propisivanje minimalnih zahtjeva za energetsko svojstvo novih zgrada i postojećihzgrada kod kojih se provode veće rekonstrukcije

- potrebu izrade elaborata tehničke, ekološke i ekonomske primjenjivosti alternativnih sustava za opskrbu energijom

- Implementira se Direktiva 89/106 EEC Europskog parlamenta od 22. prosinca 1989. god. o građevnim proizvodima, u dijelu koji se odnosi na toplinsko-izolacijske proizvode

38

Ciljevi tehničkog propisa

Racionalna uporaba energije u zgradama:

- smanjenje uporabe energije (fosilnih energenata) za tehničke sustave zgrade- poticanje korištenja obnovljivih izvora energije

Toplinska zaštita u zgradama:

- osigurati odgovarajuću toplinsku udobnost u prostoru zgrade- spriječiti nastajanje građevinske štete na tijelu zgrade uslijed djelovanja topline i vlage

39

Područje primjene tehničkog propisa

- Kod projektiranja i građenja novih zgrada i rekonstrukcije postojećih zgrada, koje se griju na unutarnju temperaturu višu od 12 ºC - treba ispuniti propisane zahtjeve glede racionalne uporabe energije i toplinske zaštite.

- Kod projektiranja i građenja novih zgrada i rekonstrukcije postojećih zgrada, koje se griju na unutarnju temperaturu do 12 ºC - treba ispuniti propisane zahtjeve koji se odnose na toplinsku zaštitu zgrade tijekom ljeta i na sprječavanje građevinske štete zbog kondenzacije vodene pare.

Tehnički propis se ne primjenjuje na:

1. zgrade s predviđenim vijekom uporabe do dvije godine2. privremene zgrade za potrebe organizacije gradilišta3. staklenike u poljoprivredi4. radionice, proizvodne hale, industrijske zgrade i druge gospodarske zgrade s

otvorenim vratima više od polovice radnog vremena, a bez ugrađenih zračnih zavjesa

5. šatore i slične građevine za višekratno postavljanje i rastavljanje6. jednostavne građevine (utvrđene posebnim propisom)

40

Sadržaj tehničkog propisa

1. Propisani su minimalni tehnički zahtjevi u pogledu racionalne uporabe toplinske energije i toplinske zaštite za zgradu kao cjelinu i za pojedine građevne dijelove zgrade te postupak dokazivanja ispunjenja tih zahtjeva.

2. Propisani su tehnički zahtjevi na građevne proizvode koji se ugrađuju u zgradu u svrhu racionalne uporabe energije i toplinske zaštite.

3. Propisuje se sadržaj dijela projekta zgrade koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu.

4. Propisuje se izgled i sadržaj Iskaznice potrebne toplinske energije za grijanje i za hlađenje zgrade.

5. Propisuje se održavanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu.

41

Upućivanje na norme

Za dokazivanje ispunjenja propisanih tehničkih zahtjeva, tehnički propis upućuje na hrvatske norme, koje su preuzete europske norme (HRN EN... ili HRN EN ISO...):

– 12 normi za proračune– 6 normi za ispitivanja– 13 (33) specifikacijskih normi za građevne proizvode

42

Podjela zgrada

Prema unutarnjoj projektnoj temperaturi grijanja Θint,set,H :

- Zgrade grijane na temperaturu Θint,set,H ≥ 18 ºC (normalna unutarnja temperatura)

- Zgrade grijane na temperaturu 12 ºC < Θint,set,H < 18 ºC (niska unutarnja temperatura)

- Zgrade temperature Θint,set,H ≤ 12 ºC (negrijane ili temperirane zgrade)

Prema namjeni:

- Stambena zgrada(više od 90% bruto podne površine namijenjeno za stanovanje i AK ≤ 50 m2 u drugoj mamjeni)

- Nestambena zgradaNestambena zgrada javne namjeneNestambena zgrada gospodarske namjene

- Zgrada mješovite namjene (više od 10 % neto podne površine je u drugoj namjeni u odnosu na osnovnu namjenu i kad je u drugoj namjeni AK > 50 m2)

43

Tehnički zahtjevi za nove zgrade, temperature Θint,set,H ≥ 18 º :

Ograničava se godišnja potrebna toplinska energije za grijanje, QH,nd, u kWh/a

QH,nd je računski određena količina topline koju sustavom grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgradu radi održavanja unutarnje projektne temperature u zgradi tijekom razdoblja grijanja.

44

Tehnički zahtjevi za nove zgrade, temperature Θint,set,H ≥ 18 º - stambene namjene:

Najveće dopuštene vrijednosti godišnje potrebne toplinske energije za grijanje po jediniciploštine korisne površine zgrade, Q’’H,nd,

– za f0 ≤ 0,20 Q’’H,nd = 51,31 kWh/(m2·a) – za 0,20 <f0 ≤ 1,05 Q’’H,nd = (41,03 + 51,41· f0) kWh/(m2·a)– za f0 ≥ 1,05 Q’’H,nd = 95,01 kWh/(m2·a)

Faktor oblika zgrade f0 = A / Ve m-1

(A je oplošje grijanog dijela zgrade, u m2; Ve je obujam grijanog dijela zgrade, u m3)

Tehnički zahtjevi za nove zgrade, temperature Θint,set,H ≥ 18 º - stambene namjene:

Kod stambenih se zgrada godišnja potrebna toplinska energije za grijanje, QH,nd, podjeli s ploštinom korisne površine zgrade, AK (m2):

Q’’H,nd = QH,nd / AK kWh/(m2·a)

45

Faktor oblika zgrade: f0 = A/ Ve (m-1)

e

Uz isti volumen zgrade, njezino veće oplošje daje veći faktor oblika.

Što je oblik zgrade “kompaktniji” to je faktor oblika manji. Izvor: AF

e

Faktor oblika zgrade

46

Ovisnost geometrije zgrade i vanjskog oplošja zgrade(primjeri istog volumena)

Promjena oblika tijela zgrade utječe na veličinu vanjskog oplošja

Povećanje vanjskog oplošja za 33%



Vanjsko oplošje Raščlanjivanje tijela zgrade utječe na povećanje površine vanjskog oplošja

Izvor: AF

47

Tehnički zahtjevi za nove zgrade, temperature Θint,set,H ≥ 18 º - nestambene namjene:

Kod nestambenih se zgrada godišnje potrebna toplinska energije za grijanje, QH,nd, podjeli s obujmom grijanog dijela zgrade, Ve (m3):

Q’H,nd = QH,nd / Ve kWh/(m3·a)

Najveće dopuštene vrijednosti godišnje potrebne toplinske energije za grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade, Q’H,nd,

– za f0 ≤ 0,20 Q’H,nd = 16,42 kWh/(m3·a) – za 0,20 <f0 ≤ 1,05 Q’’H,nd = (13,13 + 16,45· f0) kWh/(m3·a)– za f0 ≥ 1,05 Q’’H,nd = 30,40 kWh/(m3·a)

Faktor oblika zgrade f0 = A / Ve m-1

(A je oplošje grijanog dijela zgrade, u m2; Ve je obujam grijanog dijela zgrade, u m3)

48

Tehnički zahtjevi za nove zgrade, temperature Θint,set,H ≥ 18 º:

Ograničenje godišnje potrebne toplinske energije za grijanje ne primjenjuje se na:

- zgrade koje najmanje 70% potrebne toplinske energije za grijanje podmiruju iz individualnih obnovljivih izvora energije

- zgrade kod kojih se više od polovice toplinskih gubitaka nadoknađuje unutarnjim izvorima topline iz tehnološkog procesa

49

Tehnički zahtjevi za nove zgrade, temperature Θint,set,H ≥ 18 º

Ograničava se koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka, Htr,adj, u W/K

Htr,adj je količnik između toplinskog toka koji se prenosi iz grijane zgrade prema vanjskom prostoru i razlike između unutarnje projektne temperature grijanja i vanjske temperature

Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka, Htr,adj, podjeli se s oplošjem grijanog dijela zgrade, A (m2):

H’tr,adj = Htr,adj / A W/(m2·K)

50

Tehnički zahtjevi za nove zgrade, temperature Θint,set,H ≥ 18 º - stambene namjene i nestambene namjene s f ≤ 30%:

Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade, H’tr,adj, u W/(m2·K)

– H’tr,adj = 0,45 + 0,15 / f0 kad je Θe,mj,min > 3 ºC – H’tr,adj = 0,30 + 0,15 / f0 kad je Θe,mj,min ≤ 3 ºC

Θe,mj,min - srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca f - udio ploštine prozora u ukupnoj ploštini pročelja

51

Tehnički zahtjevi za nove zgrade, temperature Θint,set,H ≥ 18 º - nestambene s f > 30%:



Θe,mj,min - srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca f - udio ploštine prozora u ukupnoj ploštini pročelja

Tehnički zahtjevi za nove zgrade, temperature Θint,set,H ≥ 18 ºC:

Za grijanje zgrada nije dopušteno rabiti sustave elektrootpornog grijanja – zahtjev stupa na snagu 31. 12. 2015. Do tada se, kod korištenja ovog sustava grijanja, proračunata godišnja potrebna toplinska energija za grijanje množi s faktorom 1,3.

52

Uvjeti izračuna godišnje potrebne toplinske energije za grijanje zgrade

1. QH,nd (kWh/a) se izračunava u skladu s normom HRN EN ISO 13790:2008, metoda proračuna po mjesecimaUnutarnja projektna temperatura Θint,set,H za proračun toplinskih gubitaka je:

- 20ºC za stambene zgrade i nestambene zgrade javne namjene bez sustava klimatizacije

- projektom predviđena vrijednost za zgrade sa sustavom klimatizacije i nestambene zgrade gospodarske namjene

2. U slučaju prekidanog grijanja (kod nestambenih zgrada) toplinski gubici se računaju s usrednjenom unutarnjom temperaturom.

3. Projektno trajanje prekida grijanja i unutarnja projektna temp. iznose:- kod nestambenih zgrada javne namjene 7 sati s temperaturom 16 ºC- kod nestambene zgrade gospodarske namjene trajanje prekida i temperatura

prema podacima iz projekta4. Unutarnji toplinski dobici, Qint, uzimaju se s vrijednošću 5 W/m2 ploštine korisne

površine zgrade, AK

5. Kod proračuna toplinskih dobitaka od sunčeva zračenja, Qsol, ne uzimaju se u obzir neprozirne plohe vanjskih građevnih dijelova

53

6. Kod izračuna koeficijenta toplinskog gubitka ventilacijom, Hve,adj, broj izmjena zraka, n, određuje se prema HRN EN ISO 13789:2008 za srednju razinu nepropusnosti za zrak toplinske ovojnice zgrade.

7. Dodatni protok zraka uslijed vjetra i uzgona, Vx, može se približno odrediti iz formule

Vx = 0,2·Ve (m3/h)

8. Za efektivni toplinski kapacitet, Cm (Wh/K), grijanog dijela zgrade smije se koristiti približna vrijednost dobivena iz formule:

Cm = 15·Ve za zgrade s pretežno laganim unutarnjim zidovima, spuštenim stropovima, za visoke hale

Cm = 50·Ve za zgrade s masivnim unutarnjim i vanjskim zidovima, bez spuštenih stropova

9. Kod proračuna toplinskih gubitaka prostor garaže s kojim graniči grijana prostorija zgrade promatra se kao vanjski prostor

54

10. Kod proračuna QH,nd i Htr,adj utjecaj toplinskih mostova uzima se u obzir prema

HRN EN ISO 13789:2008 i prema:

HRN EN ISO 14683:2008 – utvrđene vrijednostiHRN EN ISO 10211-1:2008 – detaljni proračuniHRN EN 13370:2008 – spoj zida i poda na tlu

11. Alternativno se može kod proračuna QH,nd i Htr,adj utjecaj toplinskih mostova uzeti u obzir povećanjem koeficijenta prolaska topline, U, svakog građevnog dijela oplošja grijanog dijela zgrade za:

ΔUTM = 0,05 W/(m2K) - ako je potencijalni toplinski most projektiran u skladu s katalogom dobrih rješenja iz HRN

ΔUTM = 0,10 W/(m2K) - ako projektirani toplinski most nije u skladu s dobrim rješenjem iz HRN

55

Tehnički zahtjevi za nove zgrade, temperature 12 ºC < Θint,set,H <18 º :

Ograničava se koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade, H’tr,adj, u W/K, a nema zahtjeva u pogledu najveće dopuštene vrijednosti godišnje potrebne toplinske energije, QH,nd



Θe,mj,min - srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca

56

Posebni zahtjevi za slobodnostojeće male zgrade s AK < 50 m2:

- Nema zahtjeva na vrijednost QH,nd i Htr,adj već se propisuju najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline U (W/(m2K)) građevnih dijelova koji su dio ovojnice grijanog dijela zgrade (TPRUETZZ, Prilog C, tablica 5).

- Posebne U-vrijednosti propisane su za unutarnju temperaturu Θi ≥ 18 ºC i za 12 ºC < Θi< 18 ºC, te za vanjsku temperaturu Θe,mj,min > 3 ºC i za Θe,mj,min ≤ 3 ºC

Zahtjev za minimalnom toplinskom zaštitom

- Za zgradu koja se grije na temperaturu višu od 12 ºC propisane su najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline U (W/(m2K)) građevnih dijelova koji su dio ovojnice grijanog dijela zgrade (Propis: Prilog C, tablica 5).

- Posebne U-vrijednosti propisane su za unutarnju temperaturu Θi ≥ 18 ºC i za 12 ºC < Θi < 18 ºC, te za vanjsku temperaturu Θe,mj,min > 3 ºC i za Θe,mj,min ≤ 3 ºC

57

Karakteristike energijske kvalitete

QH,nd (kWh/a) – godišnja potrebna toplinska energija za grijanje – karakterizira energijsku kvalitetu arhitektonsko-građevinskog rješenja zgrade

Htr,adj (W/K) – koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka – karakterizira energijsku kvalitetu toplinske ovojnice zgrade

U (W/(m2K) – koeficijent prolaska topline – karakterizira energijsku kvalitetu građevnog dijela zgrade

58

Ograničenje zrakopropusnosti omotača zgrade

- Zgrada grijana na temperaturu iznad 12 ºC mora biti projektirana i izgrađena na način da građevni dijelovi koji se nalaze u omotaču grijanog dijela zgrade, uključivo možebitne njihove spojnice, budu zrakonepropusni u skladu s dosegnutim stupnjem razvoja tehnike i tehnologije.

- Najmanji broj izmjena zraka kod zgrade u kojoj borave ili rade ljudi treba iznositi n = 0,5 h-1

- U vrijeme kad ljudi ne borave u zgradi, koja je namijenjena za rad i/ili boravak ljudi, potrebno je osigurati broj izmjena zraka od najmanje n = 0,2 h-1

- Zahtjevi na zrakopropusnost prozora, balkonskih vrata, krovnih prozora te posebnih uređaja za ventiliranje u zatvorenom stanju:

- zgrada do 2 kata, razred zrakopropusnosti 2 prema HRN EN 12207-1:2002- zgrada s više od 2 kata, razred zrakopropusnosti 3 prema HRN EN 12207-1:2002

- Laboratorijsko ispitivanje prema HRN EN 1026:2001

- Ispitivanje zrakonepropusnosti izgrađene zgrade provodi se prema HRN EN 13829:2002, metoda određivanja A

59

- Za razliku tlakova unutarnjeg i vanjskog zraka od 50 Pa broj izmjena zraka n50 ne smije biti veći od

n50 = 3,0 h-1 kod zgrada bez mehaničke ventilacijen50 = 1,5 h-1 kod zgrada s mehaničkom ventilacijom

- Svi navedeni zahtjevi u pogledu ograničenja zrakopropusnosti odnose se na:- svaki stan kod višestambenih zgrada- omotač grijanog dijela zgrade kod nestambenih zgrada

Blower Door Test služi za mjerenje propusnosti zraka u stanu ili kući. U otvor vrata (Door) ili prozora ugrađuje se zrakonepropusnoventilator. Uključivanjem ventilatora, kada su sva vrata i prozori zatvoreni, u stanu ili kući nastaje razlika tlaka (podtlak ili nadtlak) u odnosu na vanjski zrak.

- Iznimno dopuštena i veća zrakopropusnost od propisane ako je to potrebno:- da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti, i/ili- zbog uporabe uređaja za grijanje i/ili kuhanje s otvorenim plamenom.

60

Kondenzacija vodene pare unutar građevnog dijela zgrade

- Kod građevnih dijelova grijanog dijela zgrade, koji graniče s vanjskim zrakom ili negrijanim prostorijama, ne smije doći do građevinske štete uslijed kondenzacije vodene pare koja difuzijom ulazi u građevni dio.

- Kondenzacija vodene pare unutar građevnog dijela i njeno isparavanje proračunavaju se prema HRN EN ISO 13788:2002 po mjesecima

- Kriteriji za ocjenu građevnog dijela u pogledu difuzije vodene pare:

- Nema kondenzacije – ZADOVOLJAVA

- Kondenzat u jednoj ili više ravnina ali ne prekoračuje dopuštene količine i potpuno ispari tijekom ljeta – ZADOVOLJAVA

- Kondenzat u jednoj ili više ravnina s tim da je prekoračena dopuštena količina* i / ili ne ispari u cijelosti tijekom ljeta – NE ZADOVOLJAVA

*Najveća ukupna količina kondenzata unutar građevnog dijela ne smije biti veća od 1,0 kg/m², odnosno najveći sadržaj vlage u materijalu sloja u kojem dolazi do kondenzacije vodene pare ne smije biti veći od vrijednosti koja je utvrđena u tehničkoj specifikaciji za taj materijal.

Ako se radi o drvu nije dopušteno povećanje njegovog sadržaja vlage, u (kg/kg), za više od 0,05 kg/kg, a kod industrijskih materijala koji su na bazi drva povećanje sadržaja vlage ne smije biti više od 0,03.

61

Kondenzacija vodene pare na površini građevnog dijela zgrade

- Na unutarnjim površinama građevnih dijelova grijanog dijela zgrade, koji graniče s vanjskim zrakom ili negrijanim jako ventiliranim prostorijama (npr. tavan, garaža,...), ne smije doći do površinske kondenzacije vodene pare, odnosno do razvoja gljivica i plijesni.

- Na prozorima, balkonskim vratima, krovnim prozorima i ostakljenim elementima pročelja dopušteno je prolazno nastajanje manje količine kondenzata ukoliko su predviđene odgovarajuće mjere kojima se sprječava dodir kondenzata sa susjednim, na vlagu osjetljivim, materijalima.

62

Kondenzacija vodene pare na površini građevnog dijela zgrade

- Opasnost nastajanja kondenzacije vodene pare te gljivica i plijesni na unutarnjoj površini vanjskog građevnog dijela proračunava se prema HRN EN ISO 13788:2002 po mjesecima

- Do površinske kondenzacije vodene pare na unutarnjoj površini vanjskog građevnog dijela dolazi kada je temperatura te površine niža od temperature rošenja zraka u prostoriji tj. kada relativna vlažnost zraka uz površinu postane

φsi = 1,0

- Opasnost od pojave gljivica i plijesni na unutarnjoj površini vanjskog građevnog dijela postoji ako površinska relativna vlažnost, tijekom više dana, prelazi vrijednost

φsi ≥ 0,8Apsolutna i relativna vlažnost zraka

63

Zaštita prostora zgrade od pregrijavanja uslijed sunčeva zračenja tijekom ljeta

Propuštanje sunčeva zračenja kroz prozirne vanjske građevne dijelove zgrade karakterizira se veličinom g (-) / stupanj propuštanja ukupne sunčeve energije.

Stupanj propuštanja ukupne sunčeve energije, g, je vremenska srednja vrijednost omjera energije koja prolazi kroz nezasjenjeni prozirni građevni dio izložen sunčevu zračenju i upadne sunčeve energije na taj građevni dio.

64

Zaštita prostora zgrade od pregrijavanja uslijed sunčeva zračenja tijekom ljeta

Za slučaj zračenja okomito na prozirni građevni dio, stupanj propuštanja ukupne sunčeve energije označava se s g┴

Vrijednost g┴ nešto je veća od vremenske srednje vrijednosti za sve upadne kutove, g, pa se uvodi korekcijski faktor FW:

g = FW · g┴

FW = 0,9 – vrijednost faktora smanjenja zbog ne okomitog upada sunčeva zračenja

Ako prozirni građevni dio ima trajnu napravu za zaštitu od sunčeva zračenja (rolete, žaluzine,...), ona će dodatno smanjiti prodor sunčeve energije u prostor zgrade. To svojstvo se karakterizira faktorom umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja - FC.

Stupanj propuštanja ukupne toplinske energije kroz prozirni građevni dio zgrade, uključivo i predviđenu napravu za zaštitu od sunčeva zračenja, gtot, određuje se prema izrazu

gtot = FW · g┴ · FC

65

Redni broj Naprava za zaštitu od sunčeva zračenja FC (-)

1 Bez naprave za zaštitu od sunčeva zračenja 1 2 Naprava s unutrašnje strane ili između stakala

2.1 - bijele ili reflektirajuće površine i malene transparentnosti a) 0,75 2.2 - svijetle boje i malene transparentnosti 0,80 2.3 - tamne boje i povišene transparentnosti 0,90

3 Naprava s vanjske strane 3.1 - žaluzine, lamele koje se mogu okretati, otraga provjetravano 0,25 3.2 - žaluzine, rolete, kapci (škure, grilje) 0,30

4 Strehe, lođe b) 0,50 5 Markize, gore i bočno provjetravane b) 0,40

Tablica 2. Faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja, FC (-)

a) Transparentnost naprave za zaštitu od sunčeva zračenja: manja od 15% smatra semalenom, a transparentnost u iznosu 15% ili većem smatra se povišenom.

b) Navedena vrijednost vrijedi za slučaj kad je spriječeno direktno osunčanje prozora.

66

Zahtjevi u pogledu zaštite protiv sunčeva zračenja tijekom ljeta

Za prostoriju s najvećim udjelom ostakljenja u ploštini pročelja, odnosno krova, koji pripadaju toj prostoriji, te za svaku različitu vrstu naprave za zaštitu od sunčeva zračenja, treba ispuniti slijedeći zahtjev

gtot·f < 0,20 ako je Θe,mj,max ≥ 21 ºCgtot·f < 0,25 ako je Θe,mj,max < 21 ºC

f - je udio ploštine prozora u ploštini pročelja, odnosno krova promatrane prostorije

Za prozore orijentirane prema sjeveru (odstupanje od smjera sjevera ±22,5º) ili one koji su cijeli dan u sjeni, najveća dopuštena vrijednost produkta gtot·f smije se povećati za 0,25.

67

Zahtjevi u pogledu zaštite protiv sunčeva zračenja tijekom ljeta

Navedeni zahtjevi u pogledu zaštite od sunčeva zračenja tijekom ljeta vrijede za:

- Zgrade grijane na temperaturu 18 ºC ili višu

- Zgrade grijane na temperaturu manju od 18 ºC ili ne grijane zgrade:

- koje tijekom ljeta rabe energiju za hlađenje zgrade- kod kojih treba ograničiti porast unutarnje temperature, u skladu s njenom namjenom

68

Tehnički zahtjevi prilikom rekonstrukcije postojećih zgrada

1. Kad se postojeća zgrada dograđuje i / ili nadograđuje tako da se ploština korisne površine zgrade, koja se grije na temperaturu višu od 12 ºC, poveća za više od 50 m2, tada za dograđeni i / ili nadograđeni dio zgrade vrijede zahtjevi ovog Propisa koji se odnose na novu zgradu.

2. Kad se obnavljaju, djelomično ili potpuno zamjenjuju građevni dijelovi toplinske ovojnice postojeće zgrade, te ako ti radovi obuhvaćaju najmanje po 25 % ploštine svakog građevnog dijela ili najmanje 75 % toplinske ovojnice, tada za rekonstruiranu postojeću zgradu vrijede zahtjevi ovog Propisa koji se odnose na novu zgradu.

3. Kad se negrijana zgrada ili njezin dio ploštine korisne površine veće od 50 m2 prenamijenjuje u prostor koji se grije na temperaturu višu od 12 ºC, tada za rekonstruiranu postojeću zgradu vrijede zahtjevi ovog Propisa koji se odnose na novu zgradu.

4. Kad se obnavljaju samo pojedini građevni dijelovi toplinske ovojnice zgrade, na površini većoj od 25% ukupne površine tog građevnog dijela, tada koeficijent prolaska topline Učitavog rekonstruiranog građevnog dijela ne smije biti veći od vrijednosti iz tablice 5., Priloga C.

5. Kad se obnavljaju, djelomično ili potpuno zamjenjuju prozirni građevni dijelovi pročelja/krova, pored zahtjeva na koeficijent prolaska topline U, prozirni građevni dijelovi moraju ispuniti i propisane zahtjeve u pogledu zaštite od sunčeva zračenja tijekom ljeta te propisane zahtjeve u pogledu zrakopropusnosti.

69

Ostali tehnički zahtjevi

- Kod proračuna koeficijenta prolaska topline U podova na tlu i krovova, u obzir se uzimaju samo slojevi koji leže sa strane prostorije do sloja hidroizolacije, osim u slučaju obrnutog krova i / ili perimetarske toplinske izolacije, kada u proračun ulazi i toplinsko-izolacijski sloj od ekstrudiranog polistirena ili drugog odgovarajućeg vodoneupojnogmaterijala

- Proračun koeficijenta prolaska topline U građevnih dijelova zgrade treba provoditi s projektnim vrijednostima toplinske provodljivosti λ građevnih materijala, odnosno s projektnim vrijednostima toplinskog otpora R građevnih proizvoda, koje se odnose na sadržaj vlage u materijalu/proizvodu koji je u ravnoteži sa zrakom temperature 23 ºC i relativne vlažnosti 80%

- Energijski proračuni zgrada mogu se provoditi i po pojedinim dijelovima zgrada (toplinskim zonama), ako se oni međusobno razlikuju:

- u pogledu namjene- u vrijednosti unutarnje projektne temperature za više od 4 ºC- u pogledu uporabljenog termotehničkog sustava

po režimu uporabe termotehničkog sustava

- U slučaju panelnog grijanja (npr. podno grijanje), koeficijent prolaska topline slojeva građevnog dijela, koje se nalaze između površine grijanja i vanjskog zraka, zemlje ili negrijanog dijela zgrade, ne smije biti veći od 0,35 W/(m2K)

70


- Koeficijenti prolaska topline U razdjelnih građevnih dijelova između grijanih prostorija koje se stalno koriste i grijanih prostorija koje se povremeno koriste, te razdjelni građevni dijelovi između stambenih i nestambenih prostorija u zgradama mješovite namjene, moraju zadovoljiti zahtjeve koji se odnose na zidove i stropove između negrijanih prostorija

- Koeficijenti prolaska topline U vanjskih građevnih dijelova s plošnom masom manjom od 100 kg/m2, koji su izloženi sunčevu zračenju, ne smiju biti veći od:

- za zidove U ≤ 0,35 W/(m2K)- za krovove U ≤ 0,30 W/(m2K)

71


- Ogrjevno tijelo smije se postaviti ispred prozirnih vanjskih površina samo ako je ono sa stražnje strane zaštićeno oblogom za koju je koeficijent prolaska topline U ≤ 0,90 W/(m2K)

- Ogrjevno tijelo u prostoriji korisne podne površine veće od 6 m2, mora imati ugrađen element za regulaciju topline (npr. termostatski ventil)

- Kod projekta novog ili projekta rekonstrukcije postojećeg termotehničkog sustava potrebno je predvidjeti toplinsku izolaciju vodova, armature i spremnika tople vode

- Povrat topline iz odlaznog zraka potrebno je osigurati u zgradi kod koje su ispunjeni kumulativno sljedeći uvjeti:

- da se ventilirana mehaničkim uređajem- da je broj izmjena zraka veći od 0,7 h-1

- da protok zraka prelazi ukupno 2500 m3/h

72


Za nove stambene zgrade s više od tri stambene jedinice obavezno je koristiti centralno postrojenje za pripremu topline osim u slučaju:

- zgrade priključene na daljinsko grijanje- zgrade sa sustavima grijanja na plin- zgrade kod koje godišnja potrebna toplina za grijanje ne prelazi 25 kWh/(m2a)- kuća u nizu

73

Tehnički zahtjevi na građevne proizvode namijenjene uštedi energije i toplinskoj zaštiti

Građevni proizvodi namijenjeni za ugradnju u zgradu u svrhu racionalne uporabe energije i toplinske zaštite, su:

- toplinsko-izolacijski građevni proizvodi (HRN EN 13162:2002 do HRN EN 13172:2002)- povezani sustavi za vanjsku toplinsku izolaciju (ETICS) na osnovi ekspandiranog polistirena i mineralne vune (HRN EN 13499:2004 i HRN EN 13500:2004)- ziđe i proizvodi za zidanje (HRN EN 1745:2003)

Građevni proizvodi namijenjeni za ugradnju u zgradu u svrhu racionalne uporabe energije i toplinske zaštite, smiju se ugraditi:

- ako ispunjavaju zahtjeve iz specifikacijske norme za taj proizvod - ako odgovaraju specifikacijama iz projekta- ako je za njih izdana isprava o sukladnosti u skladu s odredbama posebnog propisa

Građevni proizvodi namijenjeni za ugradnju u zgradu u svrhu racionalne uporabe energije i toplinske zaštite, moraju biti specificirani prema svojoj specifikacijskoj normi za proizvod

74

Sadržaj projekta zgrade u dijelu koji se odnosi na racionalnu uporabuenergije i toplinsku zaštitu

A/ U glavnim projektima arhitektonske ili građevinske struke:

1. Tehnički opis s obzirom na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu

2. Proračun fizikalnih svojstava građevnih dijelova zgrade i zgrade kao cjeline s obzirom na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu (potrebna toplinska energija za grijanje i hlađenje zgrada)

3. Program kontrole i osiguranja kvalitete s obzirom na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu

4. Nacrte zgrade s ucrtanom granicom grijanog prostora zgrade i temperaturnim zonama te oznakama građevnih dijelova zgrade

5. Održavanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu

6. Iskaznicu potrebne toplinske energije za grijanje i potrebne toplinske energije za hlađenje

Izvedbeni projekt sadrži karakteristične detalje koji imaju utjecaj na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu

75

i=+22oC

i=+15oCS

Nacrti zgrade s ucrtanom granicom grijanog prostora zgrade i temperaturnim zonama te oznakama građevnih dijelova zgrade

76


B/ U glavnim projektima strojarske i / ili elektrotehničke struke:

1. Tehničko rješenje uporabe individualnih obnovljivih izvora energije za grijanje

2. Dokaz o uporabi unutarnjih izvora topline iz tehnološkog procesa za potrebe grijanja

77


Za zgrade s ploštinom korisne površine većom od 1000 m2, glavnom projektu obvezno se prilaže elaborat tehničke, ekološke i ekonomske izvedivosti alternativnih sustava za opskrbu energijom, naročito:

- Decentraliziranih sustava opskrbe energijom korištenjem obnovljivih izvora energije

- Kogeneracijskih sustava- Daljinskog ili blokovskog grijanja- Sustava s dizalicama topline- Sustava s gorivim ćelijama

Elaborat tehničke, ekološke i ekonomske izvedivosti alternativnih sustava za opskrbu energijom izrađuje se na temelju podataka iz Studije primjenjivosti alternativnih sustava, koja se objavljuje na službenim internetskim stranicama Ministarstva.

Obveza prilaganja navedenog elaborata primjenjuje se šest mjeseci nakon objave navedene Studije na službenim internetskim stranicama Ministarstva

78

Iskaznica potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlađenje zgrade

Iskaznica potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlađenje zgrade je sastavni dio glavnog projekta.

Posebna Iskaznica potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlađenje izrađuje se za pojedini dio zgrade kada se provode odvojeni proračuni.

Projektant dijela glavnog projekta zgrade koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu i glavni projektant potpisuju Iskaznicu iz stavka 1. ovoga članka i ovjeravaju je svojim žigovima.

79

Održavanje zgrade u odnosu na racionalanu uporabu energije i toplinsku zaštitu

Održavanje zgrade u smislu racionalne uporabe energije i toplinske zaštite podrazumijeva:

– pregled zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u razmacima i na način određen projektom zgrade i/ili na način određen posebnim propisom donesenim u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji,– izvođenje radova kojima se zgrada zadržava u stanju određenom projektom zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu i ovim Propisom odnosno propisom u skladu s kojim je zgrada izvedena.

Ispunjavanje propisanih uvjeta održavanja zgrade dokumentira se u skladu s projektom zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu, te:

– izvješćima o pregledima i ispitivanjima zgrade i pojedinih njezinih dijelova,– zapisima o radovima održavanja,– na drugi prikladan način ako ovim Propisom ili posebnim propisom donesenim u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji nije što drugo određeno.

Za održavanje zgrade dopušteno je rabiti samo one građevne proizvode za koje je izdana isprava o sukladnosti prema posebnom propisu ili je uporabljivost dokazana u skladu s projektom zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu i ovim Propisom.

80

Odstupanje od bitnih zahtjeva za građevinu


Članak 16.

(1) Ako se rekonstruira pojedinačna građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, može se odstupiti od bitnih zahtjeva za građevinu ako bi se njima narušila bitna spomenička svojstva, a prema pribavljenoj suglasnosti Ministarstva.

81

HVALA NA PAŽNJI !

[email protected]

11A03

Documents

Transcript of 11A03