1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica
-
Upload
popovic-kristina -
Category
Documents
-
view
93 -
download
3
description
Transcript of 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica
![Page 1: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/1.jpg)
Embriologija centralnog i perifernog nervnog sistema
Doc dr sci Vladimir Bojović
![Page 2: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/2.jpg)
Uvodne napomene o nervnom sistemu
CNS I PNS su organi koji komplikovanim mehanizmima obezbeđuju HOMEOSTAZU
Homeostaza je održavanje unutrašnje ravnoteže u odnosu na promenljive uslove spoljašnje sredine
CNS i PNS su potpuno integrisani u rad drugih organa i predstavljau celinu u anatomskom i fiziološkom smislu. Opšta organizacija rada CNS je zasnovana kompjuterskom principu i ima samo dva moda IN/OUT(ekscitaciju i inhibiciju)
Reakcije na spoljašnje stimuluse nailazimo već kod beskičmenjaka ali i kod jednoćelijskih organizama
![Page 3: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/3.jpg)
Građa i funkcija CNSOsnovna namena CNS je upravljanje VELIKIM BROJEM FUNKCIJA U ORGANIZMU putem prenosa informacija preko PNS ili hemijskim pitem (‘realising’ hormoni hypothalamusa).
Neke funkcije CNS sa PNS su egzekutivne (motorne i vegetativne funkcije) nekereceptivne (prijem senzitivnih informacija preko čula, iz unutrašnjih organa žlezda, mišići)Kvalitet i egzaktnost obe grupe funkcija zavisi od kvaliteta obrade informacija (na svim nivoima CNS, najsloženija u corteksu)
Osnovna funkcionalna jedinica ovog sistema je NEURONBroj neurona u CNS je 10(12) a broj sinapsi 10(15)
![Page 4: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/4.jpg)
Embriologija uvod
Posle oplođenja embrion u formi gastrule kod sisara, u 3. gestacijskoj nedelji formira klicine listiće.
Klicini listići su grupisane ćelije iz kojih se kasnije razvijaju pojedini organi
EKTODERMALNA GRUPACIJA kasnije formira CNS PNS i kožuENDODERMALNA GRUPACIJA ćelija kasnije formira unutrašnje organeMEZODERMALNA GRUPACIJA kasnije formira krvne sudove i vezivno tkivo
Pravi centralni i periferni nervni sistem se formira tek kod kičmenjaka (neuralni tubus ili chorda) ribe gmizavci vodozemci (dominantna kičmena moždina i začetvi moždanog stabla)
Morfološka i funkcionalna ekspanzija prednjeg dela neuralnog tubusa se naziva ENCEFALIZACIJA
![Page 5: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/5.jpg)
Neuralni žleb neuralni greben neuralna cev
![Page 6: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/6.jpg)
CNS embrion 2. mesec gestacije
![Page 7: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/7.jpg)
Embriologija razvoj CNS Od neuroectroderma i neuralne cevi genetskim programom je precizno odredjeo tzv.genetskim kodomEmbriogeneza predstavlja prve faze razvoja embriona i u noj su dominantniHISTOGENETSKI PROCESI.Tokom ovi procesa formiraju se funkcionalni sistemi CNS (piramidne , ekstrapir amidne cerebelarne kao i veze izmedju njih) prema genetskom kodu.Faze histogeneze su 1 proliferacija 2 migracija 3 diferencijacija 4 apoptoza
Upočetku se diferenciraju tri moždane strukture 1. prednji mozak – prosencephalon dalji razvoj thelencephalon i diencephalon 2. srednji mozak - mesencephalon 3. zadnji mozak - rhombencephalon dalji razvoj pons, cerebelum i medula oblongata
![Page 8: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/8.jpg)
Podela I nastanak pojedinih delova CNS
![Page 9: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/9.jpg)
Neuron delovi
1 . Telo neurona sa Golgijevim aparatom Nilss ovim telascima, mitohondrijama i jedrom
2. Dendrita sa tri nivoa granjanja
3. Akson sa inicijalnim aksonskim zadebljanjem i presinaptićkim završetkom
![Page 10: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/10.jpg)
Neuron - shema
![Page 11: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/11.jpg)
AksonSadržaj aksona je protoplazmatski produžetak i agranularna mreža neurotubula i neurofilamenata za anterogradni i retrogradni transport.
Ovim transportom se prenose enzimi i prekursori neurotransmitera koji se ovde i stvaraju
Akson se završava presinaptičkim završetkom
![Page 12: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/12.jpg)
Vrste transmitera
![Page 13: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/13.jpg)
Sinapsa
Hemijske, električne mešovite
Aksodendritske, aksosomatske, aksoaksonske i dendrodentritske
Delovi sinapse presinaptička membrana sinaprička pukotina postsinaptička membrana
![Page 14: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/14.jpg)
Transmiteri
Tranmiterske substance se stvaraju iz prekursora u toku telu neurona I transportuju se u paketima specijalnim strukturama neurfilamenatima I neurotubulima uz pomoć Ca jona.
Vezikule se nagomilavaju u presinaptičkom završetku i prazne se mehanizmom pinocitoze u sinaptičku pukotinu, kada električni impuls depolarizuje akson
Transmiteri su substnce koje se vezuju za receptore na postsinaptičkoj membrani. Oni predstavljaju hemijski deo prenosa informacija.
Neuromodulatori su sbstance koje se takodje stvaraju u neuronu I luce u sinaptickiProstor a sluze da pojacaju inhibiciju ili akivaciju oni su MODULATORI
![Page 15: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/15.jpg)
Neuromodulatori – vrste
Enkefalini
ACTH
Substanca P
Vazopresin
Oksitocin
Neurotenzin
Neuromodulatori su produkti neurona koji služe ne da aktiviraju neuron nego da pojačaju, ili olakšaju ekscitaciju ili inhibiciju postsinaptičke membrane
![Page 16: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/16.jpg)
Funkcionalni mehanizmi i efekti aktivacije sinapse
Depolarizacija ili hiperpolarizacija tela neurona postepeno napreduje i predstavlja zbirni efekat delovanja ili aktivacija svih sinapsi. DEPOLARIZACIJA=AKTIVACIJA, EKSCITACIJA HIPERPOLARIZACIJA=INHIBICIJA
Depolarizacija ili hiperpolarizacija neurona će se dogoditi kada se depolarizuje i terminalno zadebljanje aksona (početni deo aksona )
Transmiter oslobodjen u simaptičkoj pukotini mora što pre da se neutrališe da bi se postsinaptička membrana repolarizovana. Uklanjanje transmitera se vrši metabolizacijom transmitera ili “mehanizmima reuptake” 90%
Aktivacija neurona posle vezivanja transmitera za receptor nastaje sa vezivanjem transmitera za jonofore ili receptore koje PROPUŠTAJU Na+ U ĆELIJU (ekscitacija) ILI IZBACIVANJEM K+ IZ ĆELIJE (inhibicija)
![Page 17: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/17.jpg)
Inhibicija i ekscitacija neurona EPSP nastaje vezivanjem ekscitacionog transmitera za jonoforu koja aktiviraproces propuštanja Na u ćeliju u ćeliju. Promenom konformacije jonofore menja s se velina ottbor na membrani tako da se na tak način dozvoljava ulazak samo odredjenjih jona. U ovom slučaju Na
IPSP nastaje vezivanjem transmitera za jonoforu, promenom konformacije i povećanim propuštanjem K iz ćelije. Nastaje hiperpolarizacija membrane Tako da je prenos električnog impulsa je blokiran
![Page 18: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/18.jpg)
Neuroglija
Pored neurona moždano tkivo ima i svoje specifično vezivno tkivo neurogliju
Neuroglija se sastoji iz makroglije koju čine ASTROCITI i OLIGODENDROCITINeki autori ovde svrstavaju i EPENDIMNE I HORIOIDNE ĆELIJE.
Astrociti su zvezdaste ćelije koje svojim produžecima poptpuno prekrivaju spoljašnju površinu kapilara time učestvuju u izgradnji HEMATOENCEFALNE BARIJERE.
Sa druge strane astrociti imaju trofičnu (najveći depo glikogena u mozgu)mehaničku i metaboličku ulogu u CNS
Oligodendrociti su glavni proizvodjači MIJELINA u CNS Kao Schwann-ove ćelije u perifernom nervnom sistemu demijelinizacija.
![Page 19: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/19.jpg)
Sagitalni presek kroz mozdano tkivo
![Page 20: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/20.jpg)
Hemisfere I bazalne ganglije
![Page 21: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/21.jpg)
Horizontalni presek kroz hemisfere
![Page 22: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/22.jpg)
Bazalne ganglije
![Page 23: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/23.jpg)
Bazalne ganglije u odnosu na hemisfere
![Page 24: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/24.jpg)
Capsula interna
![Page 25: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/25.jpg)
Nucl caudatus I putamen
![Page 26: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/26.jpg)
Bazalne ganglije odnos prema hemisferama
![Page 27: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/27.jpg)
Centralni i periferni neuron – fiziologija i patofiziologija
Doc dr sci V. Bojović
![Page 28: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/28.jpg)
Ventrikularni sistem – put likvora
![Page 29: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/29.jpg)
Ventrikularni sistem
![Page 30: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/30.jpg)
Ventrikularni sistem sagitalni aspekt
![Page 31: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/31.jpg)
NMR sag. presek
![Page 32: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/32.jpg)
Sagitalni presek
![Page 33: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/33.jpg)
Hemisfere I corpus callosum
![Page 34: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/34.jpg)
Mozak baza
![Page 35: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/35.jpg)
Mozak bazalne povrsine
![Page 36: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/36.jpg)
Silvijusova fissura
![Page 37: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/37.jpg)
Mozak konveksitet
![Page 38: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/38.jpg)
Omotaci mozga - sinusi
![Page 39: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/39.jpg)
Thalamus
![Page 40: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/40.jpg)
Polozaj thalamusa u hemisferama
![Page 41: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/41.jpg)
Mozdano stablo IV komora
![Page 42: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/42.jpg)
Mozdano stablo dorzalni aspekt
![Page 43: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/43.jpg)
Mozdano stablo ventralni aspekt
![Page 44: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/44.jpg)
Mozdano stablo ventralni aspekt
![Page 45: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/45.jpg)
Kicmena mozdna presek
![Page 46: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/46.jpg)
NMR medula spinalis presek
![Page 47: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/47.jpg)
NMR spinalni kanal sag. presek
![Page 48: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/48.jpg)
Kic. mozdina kauda, ovojnice
![Page 49: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/49.jpg)
Kic. mozdina podela
![Page 50: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/50.jpg)
Centralni i periferni neuron definicije
Centralni neuroni su skupine neurona čija se tela I aksoni u celini nalaze u CNS. Oni za svoje upravljačke funkcije do izvršnog organa koriste vegetativne I periferne neve Grupa neurona koja dovodi informacije do centara u CNS takodjepripada kategoriji centralnih neurona
Periferni neuroni su grupe neurona čija se nervna tela nalaze u m. stablu ili k moždini njihovi aksoni izlaze uz CNS idu do efektornog organa
Primeri Piramidalni put tr corticospinalis ide od motornog korteksa i završava se na prednjim rogovima medule, to je centralni neuron. Periferni neuron počinje u prednjim rogovima gde se nalaze tela, a aksoni izlaze iz CNS i idu do efektornih organa mišića. Ista je situacija sa vegerativnim neuronima Ekstrapiramidni putevi se takođe završavaju na a prednjim rogovima i oni svojm aktivnošću reguliću miđićni tonus i kompleksne automatske pokete Cerebelarni putevi se isto kao dve predhodne grupe puteva završavaju na prednjim rogovima i oni sa svoje strane modufikuju pokret zaduženi su za kontinuirano odvijanje radnje Senzitivni putevi tkođe pripadaju grupi centralnih nervnih puteva oni sa svoje strane obavljaju veoma kompleksno prenošenje različite vrste senzitivnih informacija u CNS
![Page 51: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/51.jpg)
Piramidni -kortrikospinalni put
![Page 52: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/52.jpg)
Piramidni - kortikobulbarni put
![Page 53: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/53.jpg)
RefleksiRefleksi su najjednostavnije nesvesne radnje koje nastaju na stimulaciju iz spoljašnje ili unutrašnje sredine. Po svom odgovoru ovi pokreti mogu biti jednostavni (miotatski ili mišićni refleksi)ili veoma komplikovani (uslovni refleksi).
Po načinu nastajanja mogu biti bezuslovni i uslovniPo vrsti stimulacije mehanički, hemijski, toplptniPo mehanizmu odgovora mogu biti miotatski kožni vegetativni patološki
Glavna osobina je da se odgovor dešava bez kontole svesti
![Page 54: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/54.jpg)
Osobine refleksa
Osobine normalnih refleksa su da su simetrični i da su normalne snage odgovora
Osobine patoloških refleksa da se pojavljuju u patološkim stanjima da su; 1. asimetrični 2. nenormalne snage odgovora ( ugašeni ili živi, polikinetični) 3. da nastaju kao posledica dezinhibicije ili odvajanja nižšh cntara od viših kotrikalnih ili subkortikalnih
![Page 55: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/55.jpg)
Kako nastaju miotatski refleksi
Jednostavnim prebacivanjem senzitivnog signala sa Golgijevog aparata u tetivi senzitivnim gama neuronima na alfa motorni neuron koji izvrši kontrakciju
Put refleksa od resptora do efenktora na naziva se refleksi luk On ima svoj ulazni senzitivni krak od receptora do refleksnog centra, zatim refleksni centar i efektorni ili motroni krak do mišića.
Patološki refleksi nastaju zbog dezinhibicije odnosno odvajanja viših kortikalnih i subkortikalnih centara od nižih automatskih centara u m.stablu i kičmenoj moždiniPatološki refleksi se često kombinuju sa patološkim povišenem mišićnog tonusa Koji može da bude spastično ili plastično povišen
Pojava patoloških refleksa se često kombinuje sa pojavom patološkog položaja ekstremiteta u prostoru i pojavom patološkohih pokreta
![Page 56: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/56.jpg)
Miotatski refleksi ili mišićni refleksi Nastaju kao posledica mehaničke stimulacije pre svega istezanja
![Page 57: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/57.jpg)
Znak Babinskog
![Page 58: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/58.jpg)
Mišićni tonus –osnovni pojmovi
Mišićni tonus je postojanje minimalne kontrakcije mišića pod uticajem istezanja Intrafuzalnih vlakana delovanjem sile zemljine teže na mišić.
Mišićne tonus je spremnost i preduslov za kontrakciju mišića i budući pokretMišićni tonus se reguliše aktivnošću cerebelarnog i ekstrapiramidnog sistema
Poremećaji mišićnog tonusa nastaju kod poremećaja tri sistema piramidog, ekstrapiramidnog i cerebelarnogKod prva dva nastaje hipertonija i nevoljni pokreti kod trećeg hipotonija.
![Page 59: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/59.jpg)
Mišićni tonus započinjanje kontrakcije
![Page 60: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/60.jpg)
Bolesti vezane za poremećaje centralnog neurona
Sve bolesti i poremećaje hemisfera moždanog stabla, malog mozga i kičmene mozdine su bolesti CENTRALNOG NEURONA one mogu biti degenerativne, vaskularne, neoplastčne, metaboličke (DM, hipoksija, uremija itd) toksične (egzotoksini alkohol), traumatske i infektivni
Neke bolesti su vezane samo za posebne grupe neurona kao naprimer ALS ili parkinsonova bolest. A neke nisu vezane za neurone nego su bolesti glije koje svojim rastom ugrožavaju funkcionisanje neurona (glijalni tumori CNS)
Kliničke manifestacije oboljenja centralnog neurona su: -nemogućnost voljnog kretanja ili samo slabost jedne polovine tela ili jednog ekstr. -spastični ili plastični hipertonus -patološki refleksi (dezinhibicija) -pojava nevoljnih pokreta -poremećaji senzibiliteta, poremećaji čulnih percepcija
![Page 61: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/61.jpg)
Bolesti perifernih neuronaPeriferni neuroni zbog svoje dužine, nezaštićenosti (CNS je u koštanom oklopu) i relativno loše vaskularizacije su mnogo više izloženi toksičnim i traumatskim oštećenjima ali je njihova regeneratvna sposobnost zbog toga mnogo veća nego kod neurona u CNS Klinicki znaci oboljenja perifernog motornog neurona 1 paraliza pokreta2 hipotrofije3.ugaseni miotatski refleksiPrema vrsti perifernih nerava na kojima dolazi do promena tzv. NEUROPATHIJE dele na:
- Motorne -Senzitivne -Mesovite - Autonomne
![Page 62: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/62.jpg)
Simptomatologija oboljenja perifernih nerava
Motorne : slabost , mišićna hipotonija, atrofija, fascikulacije, arefleksija
Senzitivne : anestezija, hipestezija, dizestesija, bolovi u odredjenoj regiji, arefleksija
Autonomne: hipotenzija, obstipacija, znojenje, promena srčane radnje, neuropatski bolovi
![Page 63: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/63.jpg)
Neuropathije prema toku bolesti
Akutne ; Guillain Bare ov polyradikuloneuritis Difterijski polineuritis
Subakutne : Diabetesna, sarkoiozna, uremična, trovanja teškim metalima, olovo živa herpes zoster
Hronična: Lupusna, ishemična, paraneoplastična, hipotireozna, dijabetična, leprozna
![Page 64: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/64.jpg)
Neuropathije prema lokalizaciji procesa na neronu
Neuronopathijje : Fabryjeva bolest, Sjogren ov sindrom, Polyomyelitis, Spinalna mišićna atrofija
Myelinopatije: Charcot-Marie-Toothova bolest, Dejerine sota bolest, Hronični poliradikuloneuritis
Aksonopatije: Funikularna myelosa
![Page 65: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/65.jpg)
Degeneracija i regeneracija perifernog nerva posle povrede
![Page 66: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/66.jpg)
Poprečni pesek kroz periferni nerv
![Page 67: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/67.jpg)
Karpalni kanal-sindrom karpalnog tunela
![Page 68: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/68.jpg)
Kičmena moždina u kičmenom kanalu
![Page 69: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/69.jpg)
Uklještenje interbertebralnog diskusa
![Page 70: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/70.jpg)
Lazarevićev znak
![Page 71: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/71.jpg)
Presek kroz kičmeni kanal
![Page 72: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/72.jpg)
Kičmena moždina shematski prikaz
![Page 73: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/73.jpg)
Neuromišićna spojnica sastav
Neuromišićna spojnica se sastoji iz: 1. presinaptičke membrane (završni deo aksona alfa motrornog neurona) 2. sinaptičke pukotine 3. postsinaptričke membrane (deo mišićne membrane)
Transmiter koji se oslobađa u neuromišićnoj spojnici je ACETILHOLIN Receptori (JONOFORE) za koje se vezuje Ach su NIKOTINSKI RECEPTORI
![Page 74: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/74.jpg)
Neuromišićna spojnica
![Page 75: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/75.jpg)
Presinaptički poremećaji neuromišićne transmisije
Lambert-Eatonov misatenični sindrom Patofiziološki poremećaj dovodi do imunološki posredovanog oštećenja presinapričkog prenosa Uzrok mikroceluratni karcinom pluća, karcinom prostate, limfomi Klinička slika , ptoza, diplpije, proksimalna slabost mišića smetnje gutanja smetnje disanja
BotulizamPatofiziološki poremećaj sprečavanje oslobađanja AchUzrok toksin bakterije Clostridijum botulinumKlinička slika slabost kranijalnih nerava disfagija paraliza bulbomotora generalizovana descendentna oduzetost ugašeni refleksi
![Page 76: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/76.jpg)
Postsinaptički poremećaji neuromišićne trnasmisije
Myasthenia gravis Patofiziooški mehanizam je progresivni imunološki posredovan gubitak receptora na postsinaptičkoj membraniUzok stečeni tumor tymusa (Thymoma) urođeni poremećajiKlinička slika: slabost prvo bulbomotora, disphagia brzo zamaranje i paraliza pojedinih mišićnih grupa
![Page 77: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/77.jpg)
Neuromišićna spojnica-EMG zapis
![Page 78: 1 Uvodna Pred. Opsta Neurol Embriologija Nervna Celija Kicmena Moydina NM Spojnica](https://reader035.fdocument.pub/reader035/viewer/2022081417/55cf9871550346d03397ae42/html5/thumbnails/78.jpg)
Myasthenia gravis